teorijsko metodološki aspekti izučavanja marketinga u turizmu · obuhvat marketinga u turizmu...
TRANSCRIPT
Ekonomski fakultet, Univerzitet u Beogradu
Marketing u turizmu
Dr Igor Kovačević, docent
Email:[email protected]
1
Teorijsko metodološki aspekti izučavanja marketinga u turizmu
2
Šta je marketing?
?
3
Marketing je organizaciona i poslovna funkcija za kreiranje,komuniciranje i isporučivanje vrednosti potrošaču i upravljanjeodnosima sa potrošačima, i to na načine koji su korisni za preduzećekao celinu i stejkholdere (AMA)
POTROŠAČI / TURISTI i njihove POTREBE I ŽELJE su jedinicaposmatranja
Skup svih aktivnosti koje preduzeće ima na tržištu
Aspekti posmatranja marketinga
1.Ekonomski proces2.Poslovna funkcija3.Poslovna koncepcija4.Naučna disciplina
1. Marketing kao ekonomski proces dovodi u vezu proizvodnju ipotrošnju.
-Uloga: omogućava kretanje roba/usluga od mesta proizvodnje do mesta potrošnje
-Da bi se izbegli tržišni neupsesi, proces (proizvodnja) započinje istraživanjem tržišta 4
Aspekti posmatranja marketinga
1. Marketing kao ekonomski proces - nastavak
-Efikasniji proces razmene
-Uslovi efikasne razmene: -Mora da postoje barem dve strane-Da svaka strana ima nešto od vrednosti za drugu stranu-Da je svaka strana sposobna da komunicira i isporuči-Da je svaka strana slobodna da prihvati ili odbije-Da svaka strana veruje u korisnost razmene
5
Aspekti posmatranja marketinga
2. Marketing kao poslovna aktivnost
- Obuhvata sve neophodne aktivnosti da se identifikuje, anticipira i zadovolji tražnja
- Usmerava aktivnosti ka potrošaču radi ostvarenja ciljeva (zadovoljna tražnja)
- Omogućava reagovanje na tržišne promene
- Cilj: kreiranje ekonomski koristi koje obezbeđuju vrednosti i satisfakciju za potrošače
6
Aspekti posmatranja marketinga
3. Marketing kao poslovna koncepcija
-Stav menadžmenta prema ulozi koje preduzeće ima u privredi i društvu
-Označava usmerenost ka zadovoljavanju identifikovanih potreba potrošača uz ostvarenje profita (cilj poslovanja)
-Marketing započinje i završava se potrošačima
7
Aspekti posmatranja marketinga
3. Marketing kao naučna disciplina
-Istraživanje poslovnih aktivnosti koje omogućuju efikasnost i efektivnost razmene i povezivanje proizvodnje i potrošnje
-1905 i 1910 (akademski priznata disciplina )
8
Marketing u turizmu
Svoju primenu marketing je našao i u turizmu
-Visok nivo i dinamika razvoja do 2000.-Stagnacija i blagi rast do 2008.-Opadanje 2008 – 2010-Blagi rast 2010-2015
2000 – turistički promet = 687 miliona turista i $ 475 mlrd2009 – turistički promet = 880 miliona turista i $852 mlrd2015 – turistički promer= 1.065 million turista i $987 mlr
-Prosečna godišnja stopa rasta turističkog prometa2000 – 2010 – 3.5%2010 – 2020 – 3.3%
70% ljudi u svetu se danas uključuje u turistička kretanja 9
Marketing u turizmu
Srbija
Turistički promet (u hiljadama turista)2008 – 6462009 – 6452010 - +6%2015 - +8%
Turistički promet (milionima $)2008 - 9442009 – 8652015 – 1.000
10
Marketing u turizmu
Specifičnosti turizma utiču i na specifičnosti marketinga u turizmu
Marketinga u turizmu doprinosi procesu razmene na turističkomtržištu
11
Marketing u turizmu kao naučna disciplina
-Sektor usluga dobija sve više na značaju
-Značaj se ogleda kroz: zapošljavanje radne snage, rast društvenogproizvoda, rast nacionalnog dohotka
-Šansa za zemlje u razvoju? Da/ne? Srbija?
- Nakon II svetskog rata Marketing u turizmu se počinje tretirati kaonaučna disciplina
-Iako mlada uspeva da se nametne
-Integracija savremenih fenomena
12
Marketing u turizmu kao naučna disciplina
- Nakon II svetskog rata značajan broj naučnih radova
13
-Omasovljavanje turističkih kretanja i uticaja turističke potrošnje
- period 30tih – utrđivanje računovodsvetnih uticaja turizma ali iutvrđivanje pojma turizma
-Period 50tih – definisanje pojma turizma, turiste i sličnih pojmova
-U naučnom smislu, dominantne su turističko razvijene zemlje
Marketing u turizmu kao naučna disciplina
- 1971.- 1975.- 1976.
- od perioda 80tih – veliki broj radova
-Marketing menadžment u turizmu dobija na značaju kaoplaniranje, organizovanje i kontrola marketing aktivnosti preduzećau turizmu i turističkih destinacija
14
Obuhvat marketinga u turizmu
Marketing u turizmu obuhvata:
-situacionu analizu tj. analizu eksternog i internog okruženja-definisanje misije, ciljeva i smernica-utvrđivanje globalnih i pojedinačnih strategija za marketing miks-dizajniranje organizaovanosti i razvoj sistema podrške-kontrolu i reviziju svih aktivnosti na različitim nivoima.
15
Osnove marketinga u turizmu
Osnove marketinga u turizmu:
-Zadovoljstvo potrošača-Kontinuitet-Fazni pristup-Istraživanje-Međuzavisnost
16
Specifičnosti usluge u turizmu
Turizam se posmatra kao osnovna uslužna delatnost i važan deotercijarnog sektora
Kao radno intezivna delatnost pozitvno utiče na zapošljavanje
Specifičnosti usluge kao turističkog proizvoda:
-nematerijalizovana-neopipljiva-ne može se preprodavati-ne može se skladištiti-ne može se transportovati-poklapanje procesa proizvodnje i potrošnje-heterogenost
17
Menadžment kompanija u turizmu
Elementi menadžmenta uslužnih preduzeća:
-tržišni segment (kao polazna tačka; s kim?)-koncept (koristi koje pružama; šta?)-sistem distribucije (osoblje)-imidž (kreiranje slike)-okruženje u kom posluje
18
Definisanje marketinga u turizmu
Definicija marketinga u turizmu: sistematsko prilagođavanjeposlovne politike turističkih preduzeća i turističke politike nalokalnom, regionalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou, saciljem optimalnog zadovoljenja potreba određenih grupa turista iostvarenja profita.
Sinergetski efekti kroz koordiniranu akciju na makro i mikro nivou
-Makro nivo – interesi preduzeća-Mikro nivo – interesi društva
-ppp
19
Marketing u turizmu – makro i mikro nivo
Turistička politika na makro nivou odražava:
-Uticaj na turistički razvoj-Stepen upliva javnog sektora u donošenje politka razvoja-Izvore moći
20
Aspekti posmatranja turizma
Aspekti posmatranja turizma:
-ekonomski turizam uslovljava ili je uslovljen-sociološki (direktno ili indirektno) značajnim-psihološki brojem uticaja različizih priroda-kulturni-politički
-Ekonomski efekti se smatraju najznačajnijim ali i integrišućimfaktorima ostalih aspekata
Turizam je raznorodna privredna delatnost koju čine različiteprivredne i neprivredne delatnosti, a koje sve zajedno učestvujuzadovoljenju turista 21
Razvoj teorje o turizmu
Zbog velikog značaja ali i specifičnosti turizam se počinje nazivatiindustrijom
Industrija gostoprimstvaIndustrija slobodnog vremena
22
Društveni uticaj turizma
Koncept “društvenih troškova turizma”
-Nastaje iz potrebe za što preciznijim utvrđivanjem karakteraposledica njegovog razvoja
Koncept “eko turizma”
Koncept “održivog turizma”
23
Održivi turizam
Koncept “održivog turizma”Održivi turizam zadovoljava potrebe sadašnjih turista i destinacija, uisto vreme štiteći potrebe i kreirajući uslove za buduće generacijeturista
- Kontinuelan proces
- Tri stuba održivog razvoja: ekonomska održivost socijalna održivost održivost životne sredine
MeđuzavisniPozitivno utiču jedan na drugogMogu biti i suprostavljeni
24
Održivi turizam
Koncept “održivog turizma” – elementi planiranja
Procesi, elementi i pricipi održivog razvoja turizma su primenljivi i zajednički za sve oblike turizma i u svim tipovima turističkih destinacija
Utvrđivanje pravca razvoja: veći broj strana od interesa, dugoročnost, lokalni i globalni uticaje
- Kreiranje pristupa: definisanje svih uticaja na troškovnom principu, smanjivanje rizika, koncept životnog ciklusa, funkcionisanje alternativa,ograničenja
- Kontinuitet: prilagođavanje promenama, kontinuirano praćenje
- Ciljevi: ekonomska isplativost, socijalna jednakost, biološka različitost
25
Eko turizam
Koncept “eko turizma”
Odgovorno putovanje i boravak u prirodnom okruženju na način
kojim se vrši očuvanje životne, prirodne sredine i dobrobit lokalnog
stanovništva
Principi
minimiziranje efekata
kreiranje svesti o životnoj sredini i kulturi
pozitivna iskustva za turiste/posetioce i lokalno stanovništvo
kreiranje direktnih finansijskih koristi
26
Eko turizam
27
Karakteristike eko tura
- Ističe atrakcije destinacije- Jedinstven- Integriše elemente destinacije- Teži jedinstvenom doživljaju- Vrednost za novac- Bezbednost i zaštita- Interpretacija elemenata - Poruka - Male grupe- Laka komunikacije- Upoznavanje turiste- Zaštita lokalnih resursa i
elemenata
Društveni marketing u turizmu
-Smatra se poslednjom etapom razvoja marketinga
-Cilj je zadovoljenje potreba i želja potrošača uz ostvarenje profita idruštvenih ciljeva
Dve dimenzije:
-Kontinuirano istraživanje tržišta-Fokus na potrošače ali i društvo kao celinu
Ključna pitanja:-veliki broj faktora koji utiču na okruženje-očuvanje i unapređenje resursa-regionalni aspekti razvoja i ravnomerni razvoj-uvođenje standarda 28
Menadžment u turizmu
Menadžment je sposobnost da se poslovi obave sa i uz pomoćdrugih ljudi
Funkcije menadžera:
-Planiranje-Organizovanje-Donošenje odluka-Komniciranje i stimulisanje-Kontrola
Nivoi: CEO – Strateški nivo – Srednji nivo – Operativni nivo
29
Ekonomski fakultet, Univerzitet u Beogradu
Marketing u turizmu
Dr Igor Kovačević, docent
Email:[email protected]
30