ANALIZA ISPLATIVOSTI - Metode za ocjenu projekata: financijska analiza, analiza koristi i troškova, analiza troškovne učinkovitost.

Metode za ocjenu financijske sposobnosti: Temeljne - Metoda čiste (neto) sadašnje vrijednosti, Metoda interne stope rentabilnosti (profitabilnosti), Dodatne - Metoda razdoblja povrata investicije, Metoda diskontiranog razdoblja povrata, Metoda indeksa profitabilnosti, Metoda odnosa koristi i troškova, Metoda anuiteta

Neto sadašnja vrijednost - je sadašnja vrijednost neto novčanih tokova projekta umanjena za investicijske troškove. Uzima u obzir cjelokupni vijek trajanja projekta i vremensku vrijednost novca.

NPV- čista vrijednost projekta, n- trajanje projekta, Ft- neto novčani tok u godini, t- godina u vijeku trajanja, I- investicijski troškovi, p- zahtijevani prinos

NPV(rate;range)-I rate – kamatna stopa, range – novčani tokovi od prve do poslj. godinePrag prihvatljivosti – NPV veći ili jednak 0

Interna stopa rentabilnosta (profitabilnosti) - je diskontna stopa koja svodi neto novčane tokove projekta na vrijednost investicijskih troškova. Uzima u obzir cjelokupni vijek trajanja projekta i vremensku vrijednost novca.

Prag prihvatljivosti nekog projekta je kada je interna stopa profitabilnosti veća od troška kapitala projekta.

IRR(range) – svi novčani tokovi

Razdoblje povrata investicije, vrijeme povrata investicije - Razdoblje povrata investicije je najmanji broj razdoblja (godina) u kojima će neto novčani tokovi biti veći od investicijskih troškova. Ne uzima u obzir vremensku vrijednost novca i ne razmatra cjelokupni vijek trajanja projekta. Ukoliko je razdoblje povrata kraće od zahtijevanog razdoblja povrata projekt je prihvatljiv.

Diskontirano razdoblje povrata investicije, Diskontirano vrijeme povrata investicije - je minimalni broj razdoblja (godina) u kojima će diskontirani neto novčani tokovi vratiti investicijske troškove. Uključuje vremensku vrijednost novca. Ne razmatra cjelokupni vijek trajanja projekta.

Indeks profitabilnosti - omjer sadašnje vrijednosti neto novčanih tokova projekta i investicijskih troškova. Dopuna NPV – u. Uzima u obzir cjelokupni vijek trajanja projekta. Uzima u obzir vremensku vrijednost novca. Osjetljiv je na izbor diskontne stope. Prag prihvatljivosti nekog projekta je kada je indeks profitabilnosti veći od jedan.

Odnos koristi i troškova - je omjer sadašnje vrijednosti primitaka i sadašnje vrijednosti troškova projekta uvećanih za investicijske troškove. Dopuna indeks.prof. Prag prihvatljivosti nekog projekta je kada je odnos koristi i troškova veći od jedan.

Metoda anuiteta - uspoređuje sadašnju vrijednost netonovčanih tokova svedenu na godišnju razinu s sadašnjom vrijednošću investicijskih troškova svedenih na godišnju razinu. Promatra projekte na godišnjoj razini. Uzima u obzir cjelokupni vijek trajanja projekta. Uzima u obzirvremensku vrijednost novca. Metoda je osjetljiva na izbor kamatne stope. Anuitetni iznos neto novčanih troškova mora biti veći od anuitetnog iznosa investicijskih troškova.

ANALIZA OSJETLJIVOSTI i slike

Analiza osjetljivosti je tehnika određivanja utjecaja nezavisnih varijabli na određenu zavisnu varijablu pod danim skupom pretpostavki.

Točka pokrića – Točka (razina aktivnosti) u kojoj su ukupni prihodi jednaki ukupnim troškovima, a dobit jednaka nuli. qp = FT/(pc-vt)

Analiza podataka pomoću histograma – Vjerojatnost da će točka pokrića biti manja ili jednaka 2.520 je otprilike 95%. Ili ukoliko smo sigurni u prodaju od 2.520 proizvoda, vjerojatnost da nećemo poslovati s gubitkom iznosi otprilike 95%.

Vjerojatnost da će točka pokrića biti veća od 2520 je otprilike 5%.Ili, uz prodaju od 2.520 proizvoda, vjerojatnost da ćemo poslovati s gubitkom iznosi otprilike 5%.

Analiza osjetljivosti temeljena na alatu SENSIT ( TORNADO ) - U prvom redu tablice piše da ukoliko se prodajna cijena kreće u rasponu 210 - 230, a preostale dvije ulazne varijable zadržavaju stalne osnovne vrijednosti 60i 380.000, točka pokrića će se kretati u rasponu 2.235 - 2.533. Također se navodi da je veličina tog raspona 298, te da se 56,0%varijabilnosti rezultata modela može pripisati varijabilnosti ulazne varijable prodajna cijena.

Analiza osjetljivosti temeljena na alatu SENSIT ( SPIDER ) – Ukoliko se osnovna vrijednost prodajne cijene smanji za 5%, točka pokrića će se povećati na 2546.

Opći princip kod prognoziranja – 1. Za vremenski niz iz perioda A razvija se prognoza, 2. Točnost prognoze testira se s podacima iz razdoblja B, 3. U slučaju prihvatljive točnosti, prognoziraju se podaci za C razdoblje.

Pomični prosjeci i eksponencijalno glađenje : 1) ravna crta – linearni trend, 2) crta iznad trenda koja ne siječe trend – eksponencijalno izglađivanje, 3) crta koja siječe trend – pomični prosijek.

Koraci pri izradi analize osjetljivosti su: identificiranje varijabli čije su vrijednosti najnesigurnije; procjenjivanje raspona u kojem se mogu kretati vrijednosti tih varijabli; izračun pokazatelja na temelju raspona vrijednosti, izračunom raspona u pokazateljima, prepoznavanje koje promjene pretvaraju projekt u neprihvatljiv

RANGIRANJE alternativa

Postupak donošenja odluka: definiranje problema, identificiranje kriterija za donošenja odluke, određivanje važnosti (težina) kriterija, prepoznavanje mogućih alternativa, vrednovanje alternativa, odabir najbolje alternative

Metode: rangiranje na temelju ocjena članova grupe ( suma sudčevih ocjena, pa prosjek, pa se zbroji za svakog kandidata i podijeli s brojem sudaca), rangiranje na temelju rangova koje daju članovi grupe, rangiranje na temelju kvantitativnih vrijednosti koje ostvaruju alternative po pojedinim kriterijima, rangiranje i određivanje prioriteta na temelju usporedbi u parovima.

Rangiranje na temelju kvantitativnih vrijednosti - metode pretvaranja vrijednosti u normalizirane vrijednosti: linearne transformacije kao što su normalizacije prema maksimumu, prema minimumu, prema rasponu i nelinearne metode korištenjem funkcija vrijednosti. Najbolja alternativa je alternativa koja ostvaruje najveću vrijednost.Normaliziranje linearnim transformacijama: 1) Normaliziranje prema najvećoj vrijednosti uz preferiranje najveće vrijednosti, 2) Normaliziranje prema najvećoj vrijednosti uz preferiranje najmanje vrijednosti, 3) Normaliziranje prema najmanjoj vrijednosti uz preferiranje najveće vrijednosti, 4) Normaliziranje prema najmanjoj vrijednostiuz preferiranje najmanje vrijednosti, 5) Normaliziranje prema rasponu vrijednostiuz preferiranje najveće vrijednosti, 6) Normaliziranje prema rasponu vrijednostiuz preferiranje najmanje vrijednosti

Provjera konzistentnosti uspoređivanja u parovima – 1) odrede se težine kriterija, 2) Svaku vrijednost u matrici usporedbi potrebno je pomnožiti sa težinom kriterija za stupac, 3) Izračunaju se zbrojevi vrijednosti po retcima, 4) Dobivene vrijednosti podijele se težinom kriterija za redak, 5) Da bi se dobila jedinstvena procjena izračuna se prosjek procjena svojstvenih vrijednosti.

PROGNOZIRANJE

Prognoziranje se može podijeliti u četiri veće skupine: 1) kvalitativne metode, 2) analiza vremenskih serija, 3) kauzalne modele i 4) simulacije.

1) Kvalitativne metode - mišljenje eksperata, grupni konsenzus, povijesne usporedbe, Delphi metoda, Grass roots metoda, istraživanje tržišta i dr; za dugoročne prognoze

2) Analiza vremenskih serija – pomični prosjek, ponderirani pomični prosjek, eksponencijalno izglađivanje, analiza trenda, sezonska analiza

Vremenska nizje niz vremenski jednoliko razmaknutih mjerenja neke pojave (npr. dnevno, tjedno, mjesečno, kvartalno).

Prognoziranje pomičnim prosjekom - Svaka točka pomičnog prosjeka vremenskog niza je aritmetička sredina određenog broja uzastopnih članova. Metoda je pogodna za kratkoročne prognoze, manje pogodna za srednjoročne prognoze, a nije pogodna za dugoročne prognoze. Razvoj i primjena metode te izrada prognoze ne iziskuju puno vremena.

Prognoziranje eksponencijalnim glađenjem - Eksponencijalno izglađivanje više vrednuje podatke iz bliže prošlosti. Metoda je pogodna za kratkoročne prognoze....

Prognoziranje određivanjem trenda - Trend je pravilnost u porastu ili opadanju vrijednosti. Metoda je pogodna za kratkoročne prognoze..... Mjera adekvatnosti trenda je koeficijent determinacije R2 čija je vrijednost između 0 i 1. Što je bliži 1 to je poklapanje linije trenda i vrijednosti podataka bolje.

Prognoziranje sezonskih podataka - Koraci provođenja sezonske analize: 1) Odredi se prosjek ostvarenih izmjerenih veličina, 2) Za svako razdoblje (kvartal) odredi se omjer izmjerene veličine i prosjeka, 3) Za svako razdoblje (kvartal) u jediničnom razdoblju (godini) odredi se prosjek dobivenih omjera, 4) Prognoza za narednih četiri kvartala dobije se množenjem prosjeka i sezonskog faktora.

Greške prognoziranja – Mjerenje točnosti prognozeProsječno apsolutno odstupanje ( PAO ), Prosječni postotak apsolutnog odstupanja ( PPAO ), Prosječno kvadratno odstupanje ( PKO ).

NESIGURNOST I RIZIK

Kod odlučivanja u uvjetima nesigurnosti poznate se nam aktivnosti koje možemo poduzeti i moguće posljedice (više njih) tih odluka, ali nam nisu poznate vjerojatnosti nastupanja pojedinih posljedica. 1) Maximax (optimistični pristup), 2) Maximin (pesimistični pristup, Waldov kriterij), 3) Kriterij realizma (Hurwiczov kriterij), 4) Kriterij minimalnog žaljenja (Savageov kriterij), 5) Laplaceov kriterij (pristup jednake vjerojatnosti)

Kod odlučivanja u uvjetima rizika poznate su nam aktivnosti koje možemo poduzeti i posljedice tih aktivnosti s pripadnim vjerojatnostima. Očekivana vrijednost ( E=p*D). P-vjerojatnost ostvarenja, D - dobit

Kriterij realizma - Odredi se faktor realizma (optimizma) ili faktor pesimizma (koji iznosi 1 − alfa) koji karakterizira stav donositelja odluke prema riziku. Za svaku akciju odredi se Hurwiczova vrijednost Hi i odabire se ona akcija ah za koju je Hi najveći.

*Kriterij minimalnog žaljenja* - Svakom ishodu u tablici odlučivanja pridružuje se žaljenje, Od ishoda najbolje akcije za stanje okoline Sj oduzima se vrijednost vij i formira se nova tablica koju nazivamo tablica žaljenja. Za svaku akciju ai računa se maksimalno žaljenje i bira se akcija ar za koju je izračunata vrijednost najmanja. *oduzima se najveći broj i apsolutno

Laplaceov kriterij – 1) Ako vjerojatnosti potencijalnih ishoda nisu poznate pretpostavlja se da su vjerojatnosti jednake, 2) Za svaku akciju ai računa se očekivana vrijednost, 3) Odabere se akcija ae za koju se ostvaruje na najveća očekivana vrijednost

Kriterij očekivane vrijednosti – 1) Za primjenu kriterija očekivane vrijednosti potrebno je poznavanje vjerojatnosti nastanka pojedinih stanja okoline p(si)

Trošak nesigurnosti - Trošak nesigurnosti ili očekivana vrijednost savršene informacije (OVSI) jednaka je razlici očekivane vrijednosti uslijed sigurnosti (OVUS) i očekivane vrijednosti bez informacija (OVBI). Očekivana vrijednost uslijed sigurnosti (OVUS) predstavlja poznavanje stanja okoline u budućnosti (relativna frekvencija pojavljivanja pojedinih stanja se ne mijenja). Ukoliko bi stanje bilo poznato odabrali bi akciju koja bi u tom stanju dala maksimalnu dobit. OVUS = max*prva vjerojatnost + max2*druga vjerojatnost + max3*treća vjerojatnostOVBI izračunato prije, OVUS novo sa max vjerojatnostima.

Granična analiza u poslovanju - Granični trošak (GT)- dodatni trošak koji nastaje pri proizvodnji jednog dodatnog proizvoda. Granična dobit (GD)– dodatna dobit koja nastaje prodajom jednog dodatnog proizvoda.

Pošto su za n=6kutija očekivani granični prihodi veći od očekivanih graničnih troškova (a za n=7 to više ne vrijedi) to je optimalna narudžba.P=0,66

Granična analiza sa diskretnom (p je veći ili jednak) i normalnom distribucijom (p je jednak)