tema broja nacionalna inventura šumacasopis.hrsume.hr/pdf/238.pdfiz liježa (liege, današnja...

Časopis za popularizaci ju šumarstva | Broj 238 | Godina XX. | zagreb, listopad 2016. | issN 1330 – 6480

Nacionalna inventura šuma

Pokusni nasad pitomog kestena

Obnovljen LD Đedovica16. Dani slavonske šume

Tema broja

Izdvajamo...

Radni sastanak – Tema potkornjak Promjene u strukturi šumovlasnika Karlovčani pomogli u obnovi samostana

Mjesečnik »Hrvatske šume« | izdavač: »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb | predsjednik uprave: Ivan Pavelić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: mr. sc. Irena Devčić, Marija Glavaš i Goran Vincenc | uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran | adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb; tel. 01 4804 169; faks 01 4804 101 | e-mail: [email protected]; [email protected] | Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta. | Naslovna stranica: Jesenje boje, marinko Bošnjaković | zadnja stranica: Šumski zalazak sunca II, Goran Dorić | Grafičko oblikovanje: Milivoj Milić | lektura i tisak: Intergrafika TTŽ d.o.o., Bistranska 19, Zagreb | Naklada: 6200 kom |

CJENIK OGLASNOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. | Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti). | U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač. |

sadržaj 3 sv. Hubert – Božji poslanik, zaštitnik lovaca i šumara

4 porast broja ozljeda potrebno je dodatno pojasniti

8 Kome je i zašto potrebna nacionalna inventura šuma?

11 Nasad u Gornjoj Bačugi daje odgovore na mnoga pitanja o kestenu

14 težište ovogodišnjeg skupa na pariškom sporazumu

16 ušp Nova Gradiška na tronu

18 turizam na kontinentalni način

21 šumarija tikveš – Bilje izvrstan je primjer ekonomičnosti

22 omiljeni lovački dom u potpunosti obnovljen

24 svečano otvorene konzervirane ruševine pavlinskog samostana sv. petra

29 smreka iz vrhovina opčinila je i slavnog stradivarija

32 radni sastanak za spas goranskih šuma

35 sjekačka se reprezentacija vratila iz poljske

36 Najstarija fosilizirana šuma na svijetu

38 Gljiva programirana za samouništenje

40 izdanak ili izbojak kao iran ili irak

41 zaboravljeni učinkoviti multipraktik

42 pozdrav šumi

Betonika bistri misli – zaboravljeni učinkoviti multipraktik

2 HRVATSKE ŠUME bRoj 238 l LISToPAD 2016.

HRVATSKE ŠUME BROJ 238 l LISTOPAD 2016. 3

Najava

Dan sv. Huberta obilježava se svake godine 3. stude-nog. Osim što je svetac lovaca, šumara, kinologa i optičara bio je iscjelitelj bjesnoće.

Sv. Hubert rođen je oko 656. godine, a umro je u Turi (Terveuren) 10. svibnja 727. godine (Belgija). Tijelo sv. Hu-berta sahranjeno je (eshumirano) 827. godine i preneseno iz Liježa (Liege, današnja Belgija) u opatiju Andain u Ar-denima (100 godina nakon što je proglašen svecem) koja se danas zove Saint Hubert. Ardeni su bili lovno područje sv. Huberta i Pipinda, a to se nastavilo i za vrijeme Karolin-ga.

Lovci su poštivali sv. Huberta i cijenili ga jer je pomagao uspješnom završetku lova, do banketa kojim se lov završa-vao, a divljač slavila i blagovala.

Crkva nije samo prihvatila ovaj drevni kult, štoviše, ona ga je podupirala, premda se Hubertova svetost nije mjerila brojem jelena koje je ulovio kao mladi lovac, već strogim isposničkim životom i evangelizacijom.

Crkva je u sv. Hubertu idealizirala sveca koji štiti i čuva divljač i koji određuje čvrsta pravila i običaje lovaca. Štova-nje sv. Huberta postao je moralni zakon u zaštiti prirode i okoliša.

Sv. Hubert – Božji poslanik,

zaštitnik lovaca i šumara

Pojedine zanimljive crtice:

– u čast i spomen na sv. Huberta Englezi su skrojili lovač-ki kaput hubertus, koji je našao mjesto i među lovcima u drugim europskim zemljama pa tako i u Hrvatskoj

– po sv. Hubertu nazvan je belgijski lovački pas, gonič i odličan krvosljednik (pas sv. Huberta)

Legenda – priča o sv. Hubertu se prenosi:

“Hubert, kao nestašni mladić i strastveni lovac ni za naj-veće blagdane “ne bi propustio lov loviti”. Loveći tako i na Veliki petak, “naiđe na Vitorogog jelena, a u sam čas kada ga je htio strelicom usmrtiti, ugleda mu usred zlatnog rogovlja svjetao križ” od tada mijenja svoj način dotadašnjeg života. Odrekavši se svih počasti, odlazi u samoću i stane živjeti sveto i pokajnički.”

Tako će i ove godine 3. studenog hrvatski lovci obilježiti Dan sv. Huberta, svetim misama i misnim slavljima te lo-vačkim druženjima u čast i slavu zaštitnika lovaca, šumara, kinologa, optičara i iscjelitelja bjesnoće i ugriza.

Pripremio lovac i kinolog: Dražen Matičić, mag. ing. agr. Foto: Arhiva

4 HRVATSKE ŠUME BROJ 238 l LISTOPAD 2016.

546602

676

551 584495 463

530448

386 345268 236 209 217 199 213 237

400

0100200300400500600700800

Riječ Uprave

Kao prvo trebalo bi pogledati broj ozljeda prema prirodi gdje je vidljivo kako je najveći porast ozljeda bio u po-dručju površinskih ozljeda te je broj ozljeda skočio s 5 u

2015. godini na 18 u 2016. godini.

Također, broj ozljeda prema izvoru je u dijelu koji se odnosi na prostorije i površine za kretanje osoba na radu porastao s 31 u 2015. na 44 u 2016. godini, što znači kako se ozlijedilo uredsko osoblje, a ne terenski radnici.

Nadalje, broj ozljeda prema težini je kod lakših ozljeda pora-stao s 85 u 2015. godini na 96 u 2016. godini, a prema načinu nastanka je broj ozljeda koji se odnosi na pad radnika, porastao s 35 u 2015. godini na 44 u 2016. godini. Kada se promatra uzrok ozljede, do porasta za 9 ozljeda je došlo u dijelu koji se odnosi na neispravnost, klizavost i zakrčenost prolaza i površina s kojih se

Porast broja ozljeda potrebno je

dodatno pojasnitiobavlja rad te porasta za 6 ozljeda zbog izvođenja radne opera-cije na način protivan pravilima zaštite na radu.

Dakle, u promatranom je razdoblju najčešće, uslijed ne-pravilnog načina rada te padova radnika na površinama za kretanje, došlo do povećanja broja površinskih ozljeda, koje se prema težini svrstavaju u lakše ozljede. Upravo porast u tom segmentu čini tu razliku promatrajući broj ozljeda u 2015. go-dini kada ih je bilo 108 u prvih šest mjeseci te 121, koliko ih je bilo u 2016. godini. Ostali parametri, kada su u pitanju ozljede, gotovo su isti i podliježu dugogodišnjem prosjeku i pozitivnim trendovima koji su prisutni, a svakako treba istaknuti da je broj ozljeda s preko 600 godišnje, koliko ih je bilo prije 15-ak godi-na, u posljednjih nekoliko godina smanjen na gotovo trećinu.

Od ukupnog broja ozljeda 50 – 55 % otpada na ozljede na sječi i izradi drvnih sortimenata što su i najrizičniji poslovi u šumarstvu. Unatoč tome što se u procesu osposobljavanja radnika za rad na siguran način naglasak stavlja na poštivanje ispravnih tehnika rada i rad prema uputama, jer ispravna teh-nika rada predstavlja najbolju zaštitu, oko 25 % ozljeda uzro-kovano je radom radnika protivno pravilima zaštite na radu.

Na terenu je povećan broj i učestalost nadzora u radnim sredinama i mjestima nastanka ozljeda na radu kroz pojačanu prisutnost ovlaštenika i stručnih suradnika za ZNR na radilišti-ma, kako bi se zabranio i sankcionirao nepravilan način rada, a preventivnim djelovanjem i edukacijom unaprijedilo stanje.

Kako je do sada već bilo pokušaja krivoga tumačenja ovih podataka također treba naglasiti kako promatranje u raz-doblju od 6 mjeseci i usporedba s pret-hodnom godinom ne može dati jasnu sliku povećanja ili smanje-nja trendova već se ti podatci moraju pratiti kroz duže vremensko razdoblje.

Ove podatke izno-simo isključivo iz ra-zloga kako se ne bi koristili u manipula-tivne svrhe već kako bi ih se sagledalo što objektivnije te kako bi se na taj način sprije-čilo moguće mani-puliranje objavljenim podatcima.

Prema nedavno objavljenom izvješću Službe za-štite na radu za razdoblje prvih šest mjeseci ove godine, broj ozljeda se u godini 2016. povećao za 12 % u odnosu na 2015. godinu. Iako taj podatak zaziva brojne negativne komentare, potrebno ga je podrobnije pojasniti kako bi spriječili negativne medijske natpise koji se često pojavljuju u mediji-ma baš u ovakvim slučajevima.

62,470,7 69,1

56,261,1

49,8 48,153,0

47,040,8 36,5

29,4 27,0 23,524,8 24,0 27,0 31,0

44,0

01020304050607080

Broj ozljeda na 1.000 zaposlenih

Broj ozljeda na radu


Aktualno

DOLAZE NOVI TRENDOVI

Mijenja li se struktura vlasnika šuma

u Europi? Tekst: Irena Devčić Foto: Goran Vincenc, Arhiva

Izravni utjecaj na promjene u strukturi vlasnika šumskih posjeda imaju globalni trendovi kao što su ekonomska profitabilnost poljoprivrednih i šumskih proizvoda, promjene na tržištu rada te rast populacije i pojačana urbanizacija. Ovakve promjene, zajedno s izmijenjenim ekološkim, socio-ekonomskim i tržišnim uvjetima, oblikuju drugačije ciljeve šumoposjednika te mijenjaju nji-hove stavove kada je u pitanju gospodarenje šu-mama. Stoga sve veći broj vlasnika kao prioritet navodi ekonomski potencijal sporednih šumskih proizvoda i drugih općekorisnih funkcija šume nasuprot tradicionalnoj proizvodnji drva što po-stavlja nove izazove šumarskoj praksi.

Diljem Europe mijenja se struktura vlasništva nad šuma-ma i šumskim zemljištem. U nekim područjima raste broj takozvanih novih vlasnika koji posjeduju male par-

cele te nemaju niti znanja niti interesa baviti se šumarstvom. S druge strane nova društva i zainteresirani privatnici donose nove poglede i mogućnosti korištenja šuma, različite od dosa-dašnjih tradicionalnih pristupa u kojima je šuma služila samo kao izvor sirovine, bilo trupaca za prodaju ili drva za ogrjev. Ove promjene prvenstveno su rezultat socioloških i političkih kretanja počevši od strukturnih promjena s kojima se suočava moderna agrikultura zatim promjene u stilu i načinu života modernog društva te konkretnih vlasničkih promjena nasta-lih zbog povrata oduzete imovine što je posebno izraženo u jugoistočnim zemljama Europe. Upravo ovaj odnos između strukture vlasnika i načina upravljanja šumskim resursima izu-zetno je značajan za formiranje politika vezanih uz šume i šu-marstvo, no isto tako često i zanemarivan u smislu istraživanja. Stoga je prošle godine izdano izuzetno zanimljivo istraživanje originalnog naziva “FOREST LAND OWNERSHIP CHANGES IN EUROPE: SIGNIFICANCE FOR MANAGEMENT AND POLICY”, čiji cilj je objediniti sva saznanja i postojeća istraživanja vezana uz ovo područje za 28 zemalja sudionica projekta.

Cilj projekta je analizirati stavove te uvjete i ograniče-nja s kojima se suočavaju različiti tipovi vlasnika šuma (držav-ni, privatni, lokalna samouprava, udruženja šumoposjednika i sl.), istražiti inovativne pristupe upravljanja šumama posebno

za novi tip vlasnika, istražiti djelotvorne zakonodavne instru-mente komparativnom analizom među zemljama sudionica-ma te iz svega istraženog izvući zaključke i preporuke za una-pređenje politika vezanih uz šume i gospodarenje šumama. Poseban fokus stavljen je na takozvane nove vlasnike šuma, pri čemu se izraz ne referira na vremensko trajanje njihovog vlasništva već na novi koncept pristupa gospodarenju šuma

Općekorisne funkcije šuma koriste šumovlasnici iz Belgije, Estonije, Francuske, Mađarske, Irske, Slovačke i Španjolske


Aktualnokoji se odmiče od dosadašnjeg tradicionalnog gospodarenja. Ovaj naziv “novi vlasnici” obuhvaća pojedince ili organizacije koji nisu do sada upravljali šumskim dobrima, ali i tradicional-ne šumoposjednike koji su promijenili motive i ciljeve uprav-ljanja šumom, nove vlasnike šuma u javnom vlasništvu (kroz privatizaciju, dodjelu šuma jedinicama lokalne samouprave i sl.), te naposljetku nove vlasnike šuma koji su to postali povra-tom oduzete im imovine u bivšim komunističkim zemljama Europe. Istraživanjem su objedinjeni podatci 22 zemlje člani-ce EU-a te 6 zemalja nečlanica. Iako su istraživanjem obuhva-ćeni svi vlasnici šuma, i državni i privatni, fokus je stavljen na privatne vlasnike i njihovu strukturu. Pa, tko su dakle vlasnici privatnih šuma u Europi i gdje ih ima najviše? Odgovor na to pitanje možda ipak nije tako jednostavno dobiti.

Prikupljanjem podataka iz nacionalnih statistika vidi se velika različitost klasifikacije vlasništva, pa se tako u nekim zemljama šume, čiji su vlasnici jedinice lokalne samouprave, smatraju privatnim šumama dok su u drugim zemljama takve šume javno dobro. Za međusobnu usporedbu vlasništva pro-blem predstavljaju i različite definicije šuma (u Hrvatskoj se šumom smatra zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10 ari).

Nadalje uočeni su i različiti faktori koji mogu utjecati na manjkave ili netočne podatke o vlasničkoj strukturi. Hrvatska očito nije jedina zemlja koja ima problem sa starim i pogreš-nim katastrima. U Portugalu su katastarski podatci za šumska područja vrlo limitirani, a katastarskom izmjerom obuhvaće-no je svega 40 % lokalnih samouprava i 50 % nacionalnog teri-torija. Dugotrajan postupak povrata zemljišta u zemljama ju-goistočne Europe također je razlog nepotpune slike stvarnog vlasništva nad šumskim zemljištem. Razlozi mogu biti i sasvim specifični, kao na primjer Everyman’s Rights, odnosno sloboda javnog pristupa svim dijelovima prirode ili na primjer proble-matika vlasništva nad zemljom naroda Sami na sjeveru Lapo-nije (ILO konvencija br. 169 o domorodačkim i plemenskim narodima koja nije ratificirana u Finskoj i Švedskoj). Ono što je također uočeno kroz ovu studiju jesu i razlike među zemljama kada je u pitanju prodaja šumskog zemljišta te ograničavanje usitnjavanja posjeda. U Austriji nije dozvoljena prodaja dijelo-va posjeda ako takva fragmentacija rezultira u konačnici veli-činom posjeda koji je premalen da bi bio profitabilan. U Slo-vačkoj je zakonom zabranjeno usitnjavanje šume na parcele manje od 0,5 ha. U nekim zemljama provodi se pravo prvoku-pa te se šuma prvo mora ponuditi susjedu na otkup, dok neke druge zemlje propisuju i dodatne kriterije kao što su znanje i iskustvo u upravljanju šumskim resursima (Austrija, Estonija). Ipak ono što je zajedničko gotovo svim zemljama Europe, jesu restrikcije kada je u pitanju prodaja državnih šuma. Kako bi se spriječilo cjepkanje šumskih posjeda, u nekim zemljama po-stoje i pravila o nasljeđivanju. U Austriji tradicionalne farme, odnosno obiteljska gospodarstva (Erbhöfe), prilikom naslje-đivanja ne dijele se među svim nasljednicima, već ostavljaju samo jednom kako bi se sačuvala njegova svrsishodnost. U Slovačkoj se postojeće šumske sastojine, kada je u pitanju nasljeđivanje, mogu međusobno dijeliti, no u koliko je nova površina manja od 2 hektara platit ćete naknadu u iznosu od 10 % vrijednosti zemljišta. U slučaju da je površina manja od 1 hektar naknada će iznositi 20 %. Prilično demotivirajuće za

buduće nasljednike. Istraživanjem je obuhvaćena i vlasnička struktura po spolu, usporedbe su napravljene tamo gdje takvi podatci uopće postoje.

Postotak ženskih vlasnica šuma kreće se u opsegu od 3 % u BiH do gotovo 52 % u Litvi ili 48 % u Sloveniji. Zbog pro-mjena u donedavnom običaju po kojemu se zemlja ostavlja isključivo muškim nasljednicima, ali i zbog drugih socioloških promjena modernog društva, broj žena vlasnica malih šum-skih posjeda porastao je diljem Europe do 30 % u ukupnom vlasništvu. Sve veći broj privatnih šumoposjednika rezultat je novih društvenih trendova. Izravni utjecaj na promjene u strukturi vlasnika šumskih posjeda imaju globalni trendovi kao što su ekonomska profitabilnost poljoprivrednih i šumskih proizvoda, promjene na tržištu rada te rast populacije i poja-čana urbanizacija. Ovakve promjene, zajedno s izmijenjenim ekološkim, socio-ekonomskim i tržišnim uvjetima, oblikuju drugačije ciljeve šumoposjednika te mijenjaju njihove stavove kada je u pitanju gospodarenje šumama. Stoga sve veći broj vlasnika kao prioritet navodi ekonomski potencijal sporednih šumskih proizvoda i drugih općekorisnih funkcija šume nasu-prot tradicionalnoj proizvodnji drva što postavlja nove izazove šumarskoj praksi. Ipak, jedan od primarnih ciljeva ovog istraži-vanja bio je dobiti što bolji uvid u postojeće trendove promje-ne vlasništva nad šumskim područjima diljem Europe.

Hrvati kao glavne probleme smatraju pristup šumi i zakonodavstvo

Energetika će igrati ključnu ulogu kod novih šumovlasnika


Aktualno

Uočena su četiri glavna razloga promjene postoje-ćeg vlasništva. U zemljama istočne i jugoistočne Europe to je u prvom redu povrat konfisciranog zemljišta. Proces koji je započeo početkom 90-tih godina prošlog stoljeća traje i danas te se vlasnička struktura u tim zemljama podosta izmijenila. Privatizacija je također jedan od važnijih razlo-ga promjene vlasničke strukture, a posebno je prisutna u nekim dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva te u Norveškoj i Švedskoj. Trend promjene vlasništva nad šumskih površina-ma (kupoprodaja privatnih površina) izražen je u Estoniji gdje strani investitori kupuju šume od privatnih šumopo-sjednika. Ovakva vrsta kupoprodaje zabilježena je kao zna-čajni trend i u Rumunjskoj te Latviji gdje su glavni kupci šuma investicijski fondovi.

Pošumljavanje također dovodi do promjena u vlasništvu. Nekada poljoprivredne površine pošumljavaju se šumskim kulturama i konvertiraju u šume, a taj trend prisutan je u Ir-skoj, Poljskoj, Velikoj Britaniji, Norveškoj i Latviji. Promjene u načinu života mijenjaju motivaciju i stavove vlasnika prema gospodarenju šumama, posebice u zapadnim i sjevernim di-jelovima Europe. Sve starije stanovništvo, sve manje prisutno poljodjelstvo, odlazak mladih iz ruralnih područja doveli su do novih ciljeva u gospodarenju privatnim šumama pri čemu se sve više cijene općekorisne blagodati koje one donose.

U svim zemljama sudionicama uočen je porast me-đusobnog povezivanja privatnih šumoposjednika u neki oblik organizacije, društva ili kooperacije. Zabilježena je i signifikan-tna promjena kod pristupa silvikulturi. Sve više se primjenjuje održivi način gospodarenja šumama te se koriste isključivo autohtone vrste za podizanje novih nasada, odnosno unose u postojeće sastojine kako bi šumski kompleksi bili što otporniji. Sve zemlje obuhvaćene ovim istraživanjem vide perspektivu u daljnjem razvoju šumarstva kroz različite sektore, od jačanja energetike i obnovljivih izvora energije kroz podizanje nasa-da za biomasu (priliku u tome vide Belgija, Hrvatska, Češka, Estonija, Francuska, Grčka, Mađarska, Irska, V. Britanija), uspo-stavljanja određenih vrsta udruženja privatnih šumoposjed-nika (Belgija, Hrvatska, Estonija, Njemačka, Mađarska, Litva, Rumunjska), plaćanja općekorisnih funkcija šume (Belgija, Estonija, Francuska, Mađarska, Irska, Slovačka, Španjolska), jačanja stručnih i savjetodavnih tijela za što bolju izobrazbu privatnih šumoposjednika (Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Ir-ska, Rumunjska, Srbija, Švedska), do stavljanja većeg fokusa na korištenje sporednih šumskih proizvoda (Belgija, Srbija, Češka, Estonija, Grčka).

Glavne prepreke razvoju šumarstva brojne su i često specifične za svaku pojedinu zemlju, no ipak se određeni pro-blemi mogu svesti pod zajednički nazivnik, a jedan od njih je svakako slabo obrazovanje i nedostatak stručnosti kod većine privatnih šumoposjednika. Na drugom mjestu, pomalo neo-čekivano, nalazi se problem potkapacitiranih, ali i nedovoljno stručnih savjetodavnih tijela koji bi trebali biti na usluzi privat-nicima. Kao glavni nedostatak stručnih osoba educiranih za ovo područje navodi se njihov vrlo tradicionalan pristup šu-marstvu koji često ne korespondira sa željama novih vlasnika.

Nadalje, nedostatak poduzetničkog razmišljanja prepo-znat je u mnogim zemljama kao prepreka jačem razvoju šu-marstva kod privatnih šumoposjednika. Kada je Hrvatska u pi-tanju, pristup šumi navodi se kao jedan od ključnih problema šumoposjednika, problematično zakonodavstvo na drugom je mjestu, a tu su još i manjak tržišta, loš katastar te loša šum-ska infrastruktura.

Objedinjeno izvješće daje prilično iscrpan uvid u trenutno stanje šumarstva svake pojedine zemlje. Izazovi i prilike s ko-jima se suočavaju, novi trendovi koji se javljaju te mogućnosti daljnjeg unaprijeđena šumarstva u svakom smislu, od onog stručnog do onog zakonodavnog. Različitosti su poprilične, no svakako se, diljem Europe, uočava trend promjene vlasničke strukture šumoposjednika. Uglavnom se njihov broj povećava, a površine smanjuju (fragmentiraju) što postavlja nove izazo-ve na koje će šumarska struka, ali i političke elite morati dati odgovore.

Sporedni šumski proizvodi postaju sve zanimljiviji šumovlasnicima

Tradicionalno šumarstvo sve manje zanima šumovlasnike


NACIONALNA INVENTURA ŠUMA

Kome je i zašto potrebna nacionalna

inventura šuma?

Aktualno

U Republici Hrvatskoj su odredbe u svezi obveze provedbe nacionalne inventure šuma definirane Zakonom o šumama i pripadajućim podzakonskim aktima. S obzirom da klimatske promjene dovode do promjena u rastu, razvoju i sastavu sastojina, kontinuirano praćenje promjena u prirastu na nacionalnoj razini je od velikog značenja. Najpouzdaniji odgovor na to pitanje može dati samo nacionalna inventura šuma.

Obveze izvješćivanja država članica Europske unije u po-dručju klimatskih promjena u sektoru šumarstva proizlaze iz obveza izvješćivanja o emisijama/odlivima stakleničkih plino-va definiranim Okvirnom konvencijom Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), Kyotskim protokolom (KP) i različi-tim propisima Europske unije. Izvješćivanje se provodi u okviru sektora Korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo (LULUCF) gdje šumsko zemljište (i s njime poveza-ne aktivnosti) čini jednu od ukupno šest kategorija zemljišta o emisijama/odlivima o kojima se mora izvješćivati. Izračun emisija/odliva provodi se primjenom službene metodologije Međuvladinog tijela za klimatske promjene (Intergovernmen-tal Panel on Climate Change, IPCC). Podatci i informacije mo-raju biti harmonizirani za sve tri vrste izvješćivanja, a obveze izvješćivanja i njihov opseg međusobno se razlikuju.

Za potrebe ispunjavanja navedenih obveza iz kategorije šumskog zemljišta (i s njime povezanih aktivnosti), države članice koriste podatke i informacije koji su prikupljeni tijekom provedbe inventura šuma, a koje se na razini Europske unije provode na dva načina:

1. uzorkovanjem na trajnoj mreži ploha uspostavljenoj na ra-zini cijele države za višestruke potrebe kao što su: izmjera šuma, utvrđivanje načina gospodarenja, definiranja novih smjernica i planiranja u šumarskom sektoru, planiranja na razini države (u daljnjem tekstu: nacionalna inventura

šuma)

2. agregiranjem podataka prikupljenih izmjerama na razini sastojina, a koje se provode prvenstveno za potrebe gos-podarenja šumama i planiranja budućeg gospodarenja na razini sastojina (u daljnjem tekstu: sastojinska inventura)

U namjeri pojašnjavanja zahtjeva izvješćivanja o sek-toru LULUCF te važnosti međusektorske suradnje i koordini-ranog postupanja u pitanjima pravovremenog i kvalitetnog ispunjavanja međunarodnih i EU obveza povezanih s ovim sektorom, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode pokrenulo je

i provelo seminar “Analiza upotrebljivosti podataka iz inven-ture šuma za potrebe izvješćivanja prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime i Kyotskome protokolu”. Seminar je održan od 1. do 2. lipnja ove godine u Zagrebu uz sudjelovanje predstavnika brojnih institucija iz Republike Hrvatske: Saborskoga odbora za zaštitu okoliša, resornih mi-nistarstava, agencija, službi, Fonda za zaštitu okoliša i energet-sku učinkovitost, Hrvatskih šuma d.o.o. (Direkcije i Podružnica uprava), strukovnih udruženja i nevladinih udruga. Na ovom događanju bili su prisutni i predstavnici više šumarskih institu-cija iz Austrije, Češke, Litve, Slovačke i Slovenije, koji su održali stručna izlaganja.

Iskustva i saznanja Republike Hrvatske povezana s iz-vješćivanjem o sektoru LULUCF stručno su izložili predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i prirode, tvrtke Ekonerg - Institut za energetiku i zaštitu okoliša d.o.o. (ovlaštene institucije za izradu nacionalnog inventara emisija stakleničkih plinova) te tvrtke Hrvatske šume d.o.o. Predstavnici Šumarskoga fakulteta izlagali su o provedbi nacionalne inventure šuma u Republi-ci Hrvatskoj, a predstavnici Hrvatskoga šumarskog instituta Jastrebarsko o važnosti provedbe znanstvenih projekata za potrebe unapređenja izvješćivanja o sektoru LULUCF. Pred-stavnici Ekonerga d.o.o. i Hrvatskih šuma d.o.o. govorili su i o važnosti izrade Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske te procesu izrade nove Šumsko-gospodarske osnove područja.

Iz izlaganja održanih tijekom seminara postalo je očito da su države članice prilikom provedbi nacionalnih inventura šuma, ali i prilikom uporabe podataka i informacija prikupljenih tijekom ovoga procesa za potrebe izvješćivanja po UNFCCC-u, KP-u i ostalim međunarodnim propisima suočene s istim ili vrlo sličnim problemima. Zaključeno je kako nove obveze iz-vješćivanja o sektoru LULUCF u razdoblju nakon 2020. godine, predložene smjernice Europske unije u šumarskom sektoru te ostali međunarodni propisi i inicijative povezani sa sektorom šumarstva (UNCCD, UNCBD, LRTAP, FOREST EUROPE) zahtije-

Ovaj je članak nastao kao jedan od rezultata projekta “Analiza upotrebljivosti podataka iz in-

venture šuma za potrebe izvješćivanja prema UNFCCC-u i KP-u” koji je pokrenulo i financiralo

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.

Tekst: Hrvoje Marjanović, Igor Stankić, Delfa Radoš

Foto: Vlatka Palčić


Aktualnoutjecati na njih. Prilagodba šuma ovim promjenama i novona-stalim okolnostima, te njihova uloga u borbi protiv istih bit će ili već jest najveći izazov u nastupajućem periodu.

Dvije države sa značajnim učešćem u ukupnim emi-

sijama stakleničkih plinova, SAD i Kina, 3. rujna 2016. godi-ne ratificirale su Pariški sporazum. Ovaj sporazum usvojen je 12. prosinca 2015. godine u sklopu 21. Konferencije strana-ka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (COP), a propisuje smanjenje emisija stakleničkih plinova, pri-lagodbu i financijske aranžmane s ciljem borbe protiv klimat-skih promjena i njenih posljedica. Do rujna 2016. godine Pa-riški sporazum je potpisalo 180 zemalja članica UNFCCC-a, ali ga je ratificiralo 28 država. Nedavno potvrđivanje Sporazuma od strane ovih dviju zemalja od presudne je važnosti za njego-vo stupanje na snagu. Slijedom toga, može se očekivati da će zemlje članice Konvencije nastaviti s izvješćivanjem o emisija-ma i odlivima, uključujući i za potrebe Pariškog sporazuma. U sklopu ovoga izvješćivanja, sektor LULUCF ostaje i dalje jedini sektor u kojem se ostvaruju odlivi (pohrana, uklanjanje) uglji-kova dioksida. Šumsko zemljište (i s njime povezane aktivno-sti) i uporaba drva u smislu trajnih drvnih proizvoda imaju u većini zemalja najveći pozitivni utjecaj na ostvarivanje odliva. S obzirom da su pravila izvješćivanja vrlo stroga i s vremenom postaju sve stroža, manjkavosti u izvješću neke zemlje (npr. uslijed nepostojanja podataka ili njihove nevjerodostojnosti) mogu dovesti do problema, odnosno nemogućnosti korište-nja odliva ostvarenih u sektoru LULUCF kao i zabrane trgova-nja emisijama stakleničkih plinova.

NAGLASCI S ODRŽANOG SEMINARA:

Izlaganja šumarskih stručnjaka o provedbi nacionalnih inventura šuma u zemljama srednje Europe ukazala su na mnogobrojne razlike, ali i sličnosti. U Austriji, koja je visoko razvijena zemlja, trenutno se provodi osma po redu nacio-nalna inventura šuma. S druge strane, Češka je 2015. godine, a Slovačka 2016. godine, dovršila svoju drugu nacionalnu in-

vaju od država članica prepoznavanje nacionalnih inventura šuma kao nužnih, višestrukih izvora podataka iz šumarskog sektora. Ovo je potkrijepljeno činjenicom da je Europska unija, kao jedna od najznačajnijih zagovornica ciljeva UNFCCC-a i KP-a u borbi s klimatskim promjenama, definirala svoje ciljeve u smanjenju emisija stakleničkih plinova u razdoblju do 2050. godine. Kako bi definirane ciljeve i ostvarila, politiku klimatskih promjena postavila je kao svoju prioritetnu politiku. Kod de-finiranja cilja o smanjenju emisija stakleničkih plinova u raz-doblju do 2020. godine (-20 % u odnosu na emisije iz bazne, 1990. godine), Europska komisija nije u obzir i razmatranje uzela doprinos i odlive/emisije iz sektora LULUCF. Međutim, za razdoblje do 2030. i 2050. godine Europska komisija mora naći i definirati način za uključivanje odliva/emisija iz sektora LULUCF za postizanje definiranih ciljeva o smanjenju ukupnih emisija (-40 %, odnosno – (80 % do 95 %) u odnosu na emisije iz bazne, 1990. godine). Radi toga su na razini Europske unije definirani i novi prijedlozi pravnih propisa iz sektora LULUCF, koji tek trebaju biti usuglašeni s državama članicama i teme-ljem kojih će se vršiti izvješćivanje nakon 2020. godine, po pre-stanku važenja odredbi Kyotskog protokola.

Nije opravdano očekivati smanjivanje obveza izvješći-vanja o emisijama/odlivima povezanim sa sektorom šumar-stva ni nakon prestanka važenja odredbi Kyotskog protokola u 2020. godini, jer kako su to u svojim uvodnim izlaganjima naglasili dr. sc. Mario Šiljeg, zamjenik ministra Ministarstva za-štite okoliša i prirode:

– Zbog već sada evidentnih klimatskih utjecaja koji se očituju kroz ekstremne vremenske događaje, šume će nei-zbježno biti izložene navedenim utjecajima koje je potrebno procijeniti, kao i mjere prilagodbe te mjere uklanjanja rizika i šteta, – izjavio je tom prigodom Šiljeg dok je Ivica Francetić, pomoćnik ministra Ministarstva poljoprivrede, dodao:

– Klimatske promjene već predstavljaju izazov za europske šume i te će promjene u budućnosti vjerojatno signifikantno

Detalj sa seminara


Aktualnoventuru šuma. Metodologija i načini provedbe nacionalne in-venture šuma razlikuju se od zemlje do zemlje te se razvijaju sukladno potrebama. Možda je najbolji primjer Slovenija gdje nacionalna inventura šuma nije izrijekom određena zako-nom, već se razvijala i provodi se u okviru programa Praćenje šuma i šumskih ekosustava te je ondje provedena već treća takva inventura od 2000. godine. Obzirom da većina zemalja uz nacionalne inventure šume provodi i sastojinske inventu-re posebno zanimljiva su bila njihova iskustva. Naime, dobro je poznato da se rezultati Prve nacionalne inventure šumskih resursa Republike Hrvatske (CRONFI) značajno razlikuju od rezultata Šumsko-gospodarske osnove područja RH iz 2006. godine što je bio temeljni razlog za ograničeno korištenje po-dataka CRONFI-a za izvješćivanje.

Usporedbe sa zemljama koje su nedavno provele nacio-nalne inventure šuma ukazuju da su razlike (i to značajne) iz-među sastojinskih inventura i nacionalnih inventura šuma uo-bičajene. U slučaju Slovačke razlika je iznosila 23,7 %. Razlike se s vremenom u pravilu smanjuju, pa tako npr. u Sloveniji ne postoji značajna razlika između podataka sastojinskih inven-tura i nacionalnih inventura šuma. Slična situacija se dogodila i u Litvi, gdje je razlika u procjeni zalihe zrelih sastojina 1969. godine u sklopu prve nacionalne inventure šuma i procjene temeljene na sastojinskoj inventuri iznosila 32 % da bi ta ra-zlika u 2014. godini bila smanjena na 14 % u korist nacionalne inventure šuma.

Slovenija je za potrebe izvješćivanja prema UNFCCC-u do nedavno koristila podatke iz sastojinskih inventura. Nakon toga uvedena je posebno dizajnirana inventura šuma (samo u cilju izvješćivanja), dok se u posljednje vrijeme koriste i in-formacije prikupljene kroz redovan proces izrade nacionalne inventure šuma. Slovenska nacionalna inventura šuma se neprestano nadograđuje na način da se zahtjevi preispituju u odnosu na zahtjeve za međunarodnim izvješćivanjem. Repu-blika Austrija od početaka izvješćivanja za potrebe UNFCCC-a koristi podatke nacionalne inventure šuma, te konstantno nadograđuje njen sustav, a samim time i sustav izvješćivanja prema UNFCCC-u. Slična Hrvatskoj je Češka gdje se paralelno provode nacionalna inventura šuma i sastojinska inventura, no podatci nacionalne inventure šuma se ne koriste pri izvje-šćivanju. Dva sustava inventarizacije šumskih resursa ima i Li-tva. Za razliku od ostalih država, u Litvi je precizno definirano koji se podatci koriste za koju namjenu, odnosno što se koristi za potrebe ispunjavanja međunarodnih obveza, a što npr. za planiranje i gospodarenje šumama. Slovačka, kao i Hrvatska, ne koristi podatke iz nacionalne inventure šuma, a za potrebe izvješćivanja prema UNFCCC-u koristi podatke sastojinskih in-ventura. Međutim, iako Češka i Slovačka još ne koriste podatke i informacije prikupljene kroz nacionalnu inventuru šuma za izvješćivane prema UNFCCC-u i KP-u, dosljedne su u provedbi nacionalnih inventura šuma jer postoji razumijevanje o važ-nosti podataka koji se dobivaju kroz ovaj proces. Nedostatak sastojinskih inventura nalazi se u činjenici da izvorna namjena istih nije prikupljanje podataka i informacija za potrebe izvje-šćivanja i ispunjavanja međunarodnih obveza.

Promjenu zaliha ugljika u šumskim ekosustavima teš-ko je vjerodostojno utvrditi ukoliko ne postoje barem dva uza-

stopna mjerenja, a upravo o promjenama zaliha ugljika treba izvješćivati sukladno UNFCCC-u, KP-u i EU propisima. U izvje-šćima treba prikazati podatke o promjenama zaliha ugljika u različitim pohraništima. I dok države uglavnom raspolažu po-datcima o promjeni zalihe ugljika u živoj biljnoj biomasi, mno-ge imaju poteškoće s izvješćivanjem o promjenama zaliha ugljika u pohranišu tla i/ili mrtvog drva. U Republici Hrvatskoj su odredbe u svezi obveze provedbe nacionalne inventure šuma definirane Zakonom o šumama i pripadajućim podza-konskim aktima. S obzirom da klimatske promjene dovode do promjena u rastu, razvoju i sastavu sastojina, kontinuirano praćenje promjena u prirastu na nacionalnoj razini je od veli-kog značenja. Najpouzdaniji odgovor na to pitanje može dati samo nacionalna inventura šuma.

Ugljik se u šumi pohranjuje u živim i mrtvim stablima, u šumskoj stelji i biljnom otpadu, humusu i organskoj tvari koja se nalazi u mineralnom dijelu tla. Prema zahtjevima meto-dologije IPCC-a o promjenama zaliha ugljika, potrebno je iz-vješćivati za sve kategorije zemljišta sektora LULUCF, te sva pohraništa ugljika: nadzemnu i podzemnu biljnu biomasu, mrtvo drvo, listinac i tlo. Nije dozvoljeno izostavljanje pojedi-nih kategorija i pohraništa iz obračuna te je za svako pohrani-šte potrebno dokumentirano izvijestiti o promjenama zaliha po godinama ili dokazati da se zaliha ugljika u pohraništu ne smanjuje (i to samo ako emisije/odlivi iz toga pohraništa nisu značajne, tj. čine manje od 25% ukupnih emisija/odliva u sek-toru LULUCF).

Sve države sudionice seminara trenutno uspješno is-punjavaju svoje obveze izvješćivanja, a proračuni emisija/od-liva u LULUCF sektoru temeljeni su na postojećim sustavima prikupljanja podataka i informacijskim sustavima. Različiti su-stavi inventura su odgovarajuće prilagođeni za izvješćivanje o sektoru LULUCF. U analiziranim državama upotreba podataka iz nacionalnih inventura šuma nije tehnički nego administra-tivni problem. Zahtjevan zadatak predstavlja širenje spoznaje da je nacionalna inventura šuma od posebne važnosti za više-struko motrenje stanja šuma.

Po prepoznatim problemima i činjenicama definirane su glavne preporuke za provedbu narednih nacionalnih inventu-ra šuma u državama članicama:

1. Kod dizajniranja nacionalne inventure šuma treba uzeti u obzir zahtjeve koji proizlaze iz različitih međunarodnih i EU propisa od kojih obveze prema UNFCCC-u i KP-u čine samo jedan dio.

2. Pri dizajniranju i provedbi narednih nacionalnih inventura šuma treba koristiti postojeća znanja i informacije raspolo-žive u drugim državama članicama.

3. Potrebno je aktivno sudjelovati u projektima i programima koji se na razini EU-a provode u sektoru šumarstva.

Detaljnije informacije o uporabi podataka i informacija iz inventura šuma za potrebe izvješćivanja u sektoru LULUCF u pojedinim državama članicama kao i dodatne preporuke za Republiku Hrvatsku u svezi provedbe narednih nacionalnih in-ventura šuma, dostupne su na upit Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.


Aktualno

Na osnovi rezultata ovakvih istraživanja možemo zaključiti koje jedinke ili populacije imaju bolja fenotipska svojstava te dolaze u obzir za daljnji uzgoj. Isto tako cilj projekta je analizirati plod kestena na sadržaj uku-pnih šećera, minerala, vitamina, mononezasićenih masnih kiselina i masu te dobivene vrijednosti uspore-diti s drugim kultivarima te utvrditi biljne štetnike i bolesti koje napadaju plod.

Na području UŠP Sisak u Gornjoj Bačugi osnovan je pokus u okviru projekta “Pokusni nasad pitomog kestena – Gornja Bačuga” koji sredstvima podržava

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U provo-đenju projekta sudjeluju Udruga za ekologiju i razvoj „Put kestena“, Centar za šljivu i kesten, Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma Podružnica Sisak, Hrvatski šumarski institut i grad Petrinja.

Cilj projekta je na tom području pronaći stabla pitomog kestena koja rađaju krupnim plodovima. Različitim genet-skim i molekularno-biološkim metodama temeljenim na DNK markerima utvrdit će se je li krupnoća ploda autohto-nog kestena uvjetovana genetski ili činiteljima okoliša. Pri-rodna i umjetna selekcija oblikovala je prisutne genetske i fenotipske varijacije kestena. Za njihovu analizu razvijene

POKUSNI NASAD PITOMOG KESTENA

Nasad u Gornjoj Bačugi daje odgovore

na mnoga pitanja o kestenusu različite molekularno-genetske metode temeljene na DNA analizi. Kako bi se što bolje utvrdio genetski mehani-zam varijacije na fenotipskom nivou, koristi se kombinacija različitih vrsta DNA markera. Neutralni DNA markeri daju podatke o varijaciji genoma na nivou populacije i jedinke te o podrijetlu. Funkcionalni markeri nastali iz DNA sekven-ci ekspresiranih pojedinih gena odgovornih za fenotipska svojstva, daju uvid u njihovu varijaciju. Na osnovi rezul-tata ovakvih istraživanja možemo zaključiti koje jedinke ili populacije imaju bolja fenotipska svojstava te dolaze u obzir za daljnji uzgoj. Isto tako cilj projekta je analizirati plod kestena na sadržaj ukupnih šećera, minerala, vitami-na, mononezasićenih masnih kiselina i masu te dobivene vrijednosti usporediti s drugim kultivarima te utvrditi biljne štetnike i bolesti koje napadaju plod.

Pokusni nasad pitomog kestena – Gornja Bačuga

Tekst Foto: Boris Liović


Svrha projekta je, ako se genetskim i molekularno-

biološkim metodama utvrdi da je krupnoća ploda genetski uvjetovana, zaštititi kultivar, razmnožiti ga i dati mu ime po području s kojeg dolazi. S pokusnim nasadom kultivara pi-tomog kestena krupnog ploda domaćeg podrijetla, stvoriti uvjete za uzgoj najkvalitetnijih sadnica pitomog kestena za obnovu i konverziju kestenovih panjača u visoku mješovi-tu šumu kestena s određenim udjelom sadnica dobivenih cijepljenjem odabranih stabala. Isto tako kvalitetne sadnice kultivara koristile bi se i za voćarsku proizvodnju. Ukoliko analiza ploda pokaže povoljan sastav minerala, veće vrijed-nosti korisnih vitamina i drugih tvari prodaja ploda i sadnica toga kultivara bila bi osigurana i na vanjskim tržištima.

Uz istraživanje domaćih kvalitetnih kultivara kru-pnoga ploda na istom području posađene su jednogodiš-nje sadnice 3 francuska kultivara pitomog kestena: mara-val, marsol i bouche de betizac.

Želja je istražiti u kojoj će se mjeri sadnice francuskih kultivara prilagoditi uvjetima okoliša te pomoći u razvoju kraja tako da stanovništvu ponude dodatni izvor prihoda. Posađeni kultivari zaštićeni su biorazgradivim polipropi-lenskim štitnicima. Polipropilenski štitnici mogu u znat-noj mjeri smanjiti negativno djelovanje divljači i korova. Zaštićene polipropilenskim štitnicima sadnice pokazuju izuzetan visinski prirast čime se skraćuje vrijeme koje bilj-ka provodi u zoni konkurencije korova, a u najosjetljivijoj fazi razvoja nije izložena napadu divljači i glodavaca te ima znatno veću vjerojatnost preživljavanja.

Prilikom sadnje u tlo svakoj sadnici je dodan hidrofilni polimer Stokosorb koji veže vodu kada je dostupna i odaje ju biljci tijekom sušnog perioda što je osobito važno tije-kom prve vegetacije nakon sadnje.

Pitomi kesten

Pitomi kesten (Castanea sativa Mill) listopadno je drvo rasprostranjeno na jugu i jugozapadu Europe, uskom po-jasu sjeverozapadne Afrike, Maloj Aziji te u Kavkaskim ze-mljama. Postiže visine i do 35 m, a na Petrovoj i Zagrebač-koj gori dosiže promjere 1,5 – 1,8 m.

Na područjima gdje zauzima veće površine pitomi ke-sten tvori vrijedne sastojine te predstavlja puno više nego obično drvo. Oko njegovog drveta, plodova i cvjetova, koji daju odličan med, stvorila se cijela industrija koja donosi visoku dobit. U etnološkom smislu pitomi kesten vrlo često određuje i oblikuje narodne običaje kao što su kestenijade od Lovrana do Hrvatske Kostajnice. Najveće površine keste-novih šuma od ukupnih 15000 ha u Hrvatskoj nalaze se na području uprava šuma Sisak, Karlovac i Zagreb.

Maroni

Pod imenom maron podrazumijevamo različite kultiva-re europskog i japanskog kestena ili euro-japanske hibride (Castanea crenata x Castanea sativa) s glavnom karakteri-stikom krupnog ploda. U jažici marona nalazimo jedan do rijetko dva sjajna crvenkasta ploda s gustim svijetlim pru-gama, dok kod običnih kestena nalazimo 2-3 manja ploda sa tamnijom ljuskom. Samo jezgro ploda marona je slatko

i glatko bez udubljenja i lako se odvaja od ovojnice koja ga obavija. Nedostatci marona su veći zahtjevi prema tlu i kli-mi te manji urod.

Prijetnje kestenu

Gljiva Cryphonectria parasitica (Murr) Barr, uzročnik bo-lesti rak kestenove kore, u Europi je otkrivena 1938. godine. Bio je to ne samo gubitak prihoda, već i gubitak identiteta nekog kraja koji je živio od kestena, ali i s kestenom. Bolest se u Hrvatskoj pojavila 1955. godine i danas je njome za-hvaćen cijeli areal s jačim ili slabijim intenzitetom. Gljiva je vrlo agresivna, te napada i vitalna stabla, ali su štete veće na fiziološki oslabljenim stablima. Nakon što posiječemo posušeno stablo ono potjera veliki broj izbojaka ili izdanaka iz panja, ali ih uskoro većinu napadne gljiva. Kako postu-pno vadimo zaražene izbojke, biljka relativno brzo ostaje bez nadzemnog dijela, te je opet prisiljena tjerati nove izbojke što ju oslabljuje. Tako nakon nekoliko uzastopnih kratkih ophodnji od visoke šume dobivamo panjaču kojoj sposobnost vegetativne obnove opada, iscrpljene biljke su smanjenog vitaliteta, a smanjena je ekološka i gospodarska vrijednost šume. Takva situacija karakterizira većinu keste-novih panjača u Hrvatskoj koje su u stvari fungigene niske šume.

Nova prijetnja već izmučenom kestenu dolazi od štetni-ka podrijetlom iz Kine. Kestenova osa šiškarica (Dryocosmus kuriphilus Yatsumatsu) u Hrvatskoj je prvu put primijećena 2010. godine i danas čini velike štete na područjima gdje se proširila (Foto 2.). Napada vegetativne pupove te onemo-gućuje normalan razvoj izbojaka i listova što uzrokuje sma-njenje fotosintetske površine, a time i urod plodova. Kod jakih napada urod može biti smanjen i do 70 % dok je suše-nje stabala rijetko. Puštanjem imaga parazitoida Torymus sinensis prirodnog neprijatelja kestenove ose šiškarice u sastojinu štete se mogu smanjiti na podnošljivu razinu.

Nakon sadnje francuskih kultivara kestena (maro-na) pratili smo rast, razvoj i pojavu štetočina. Tijekom 2015. registriran je vrlo jaki napad kestenove ose šiškarice.

Dio šiški uništen je mehanički. Sa svrhom smanjenja šteta od kestenove ose šiškarice na širem području pokusa pušteno je 300 ženki i 150 mužjaka parazitoida Torymus sinensis .

Iste godine nakon puštanja parazitoida utvrđena je pa-razitiranost od 7 %. Idućih godina očekuje se eksponenci-jalni rast parazitiranosti što će smanjiti štete uzrokovane kestenovom osom šiškaricom.

Drugi dio projekta započinje sakupljanjem krupnih plo-dova kestena i njihovom analizom. Kriterij selekcije plus stabala je masa ploda i sadržaj ukupnih šećera. Iz tog ra-zloga odabrano je 7 stabala s kojih su sakupljeni i izvagani plodovi, a za iste uzorke na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu određen je sadržaj ukupnih šećera (Tablica 1.).

Za daljnje ispitivanje određena su tri stabla, označena zelenom bojom u tablici 1., s najkrupnijim plodovima i vi-sokim sadržajem šećera. Iz plodova sakupljenih na istoj po-vršini u rasadniku Hrvatskog šumarskog instituta uzgojene

Aktualno


Vrlo jaki napad kestenove ose šiškarice Imaga parazitoida Torymus sinensis

Sakupljanje plemki Podloge uzgojene u rasadniku Hrvatskog šumarskog instituta

Aktualno

gornjih ili vršnih i donjih ili nižih dijelova krošnje često ne sadrže dovoljno razvijene i ishranjene pupove pa prema tome nisu prikladni za cijepljenje. Za plemke su odabrani srednje do dobro odrvenjeli izbojci. Nakon skidanja plemki sa stabla iste su spremljene u vrećice i pohranjene na hlad-no kako ne bi gubile vlagu. Biljke će biti cijepljene nepo-sredno prije početka vegetacije, kada sokovi počnu kolati biljkom. Tako uzgojene sadnice posadit će se po principu slučajnog blok pokusa u četiri ponavljanja na pripremljenu površinu. Pratit će se razvoj sadnica, bilježiti pojava štetoči-na i provoditi mjere zaštite. Nakon prvog jačeg uroda plo-dova mjerit će se svi ranije navedeni parametri ploda te će se usporediti s istim veličinama sa stabala s kojih su uzete plemke. To će biti i konačni odgovor na pitanje je li veličina i kvaliteta ploda genetski uzrokovana. Izmjerene veličine ploda usporedit će se i s plodovima s francuskih kultivara i autohtonih kestena u okruženju.

Biljke uzgojene iz sjemena imaju neujednačena na-sljedna svojstva koja se uglavnom ne mogu predvidjeti te im treba dugo vremensko razdoblje za postizanje zrelosti,

Oznaka stabla Masa ploda (g) Sadržaj šećera(g g-1 svj.t)

1 6,787 0,39±0,012 8,522 0,45±0,023 7,437 0,41±0,014 5,859 0,36±0,015 6,2146 6,5877 8,025 0,46±0,04

Bugarin 9,756 0,39±0,01Prosjek šuma 6,127 0,35±0,03

Tablica 1. Srednja masa i sadržaj ukupnih šećera

odabranih plodova

su podloge na koje smo cijepili plemke odabranih stabala.

Prije početka vegetacije, krajem siječnja 2016. sakuplje-ne su plemke s odabrana tri stabla .

Plemke (izbojci) su uzimane sa središnjih perifernih (vanjskih) dijelova krošnje odabranih stabala jer izbojci s

Obilna pojava šiški


11. HRVATSKI DANI BIOMASE

Težište

ovogodišnjeg

skupa na Pariškom

sporazumu

Aktualno

Pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, uz suor-ganizaciju Hrvatskih šuma d.o.o. te Ogranka Matice hr-vatske Našice, održan je znanstveno-stručni skup na ko-

jem su se okupili predstavnici znanosti, gospodarstva, politike i udruga iz Austrije, Mađarske, Srbije i Hrvatske koji su govorili o mogućnostima uporabe obnovljivih sirovina kao energenta u bliskoj budućnosti.

Nakon pozdravnih riječi, skupu se obratio predsjednik Udruge za biomasu mr. sc. Josip Dundović koji je naglasio kako je težište ovogodišnjeg skupa na nedavno usvojenom Pariš-kom sporazumu o klimi, uporabi bioenergije u zaštiti okoliša i nove tehnologije i inovacije.

– Budući da Hrvatska temelji svoj gospodarski rast na na-čelima trajnog gospodarenja šumama i održivog razvoja

U sklopu programa 16. Festivala Dani slavonske šume, u Pastoralnom centru Emaus franjevačkog samostana u Našicama, održan je znanstveno – stručni skup “Bioenergija i zaštita okoliša”. Na sku-pu su sudjelovali stručnjaci iz područja energetike i obnovljivih izvora te poljoprivrede i šumarstva koji čine sirovinsku osnovu za biomasu, bioplin i gorivo.

Tekst Foto: Goran Vincenc

što rezultira kasnijim početkom plodonošenja. Cijeplje-njem se obilježja matičnog stabla vjerno prenose na po-tomstvo, a s obzirom da su stabla s kojih uzimamo plemke dozrela, cijepljene biljke ranije počnu plodonositi. Za pod-logu se uzima dio biljke koji nosi korijen, u našem slučaju to su sadnice uzgojene iz sjemena odabranih stabala, a za plemku izbojci istih odabranih stabala čija svojstva želimo sačuvati i pratiti.

Podloge su cijepljene sredinom ožujka postranim cije-pljenjem. Mjesec dana nakon cijepljenja počeli su bubriti pupovi na plemkama. Većina plemki je potjerala, ali na velikom dijelu cijepova pojavile su se šiške kestenove ose šiškarice. Na pojedinim cijepovima nije bilo ni jednog listi-ća bez šiške. Cijepljene sadnice pokušalo se zaštititi insekti-cidom Confidor, ali bez uspjeha.

Toliko obilna pojava šiški znatno je utjecala na uspješ-nost cijepljenja. Od cijepljenih 191 podloga samo 15 se primilo. Za očekivati je da će unos parazitoida kestenove ose šiškarice u budućnosti smanjiti problem na podnošljivu razinu.

Heinz Kopetz, predsjednik Svjetske udruge za biomasu


Događajipoljoprivrede, nadam se da će se razmjenom iskustava sa Svjetskom udrugom za biomasu i GET Güssing iz Austrije, te Austrijskim saveznim šumama d.d. i Saveznim ministar-stvom poljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gos-podarstva, stvoriti preduvjet za izlazak Hrvatske iz nezavidne gospodarske situacije i to stvaranjem novih, zelenih, radnih mjesta i dodane vrijednosti iz biomase u hrvatskome gospo-darstvu – rekao je Dundović.

Veliku pozornost u tim krugovima svakako je izazvao Pariški sporazum o klimi koji je postignut ove godine, a on obvezuje Hrvatsku na smanjenje emisije stakleničkih plinova za 40 posto.

– Sporazum iz Pariza nudi velike šanse jer obnovljive energije pokreću nacionalni i globalni investicijski val te bi se u Hrvatskoj moglo otvoriti 20.000 novih radnih mjesta. Isto-vremeno, drastično se reducira ovisnost o uvozu energije iz kriznih područja – napomenuo je Dundović.

Vlada bi do kraja godine trebala donijeti energetsku i klimatsku strategiju te strategiju šumarstva koja će činiti zajedničku viziju i budućnost hrvatske šumarske politike. Lokalne i županijske vlasti trebale bi inicirati poticanje upo-rabe obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost te dodatno motivirati stanovništvo za energetsku uporabu ob-novljivih izvora.

Znanstveno-stručni skup otvorila je načelnica Sekto-

ra za drvnu industriju Ministarstva poljoprivrede Renata Oju-rović koja je naglasila kako Ministarstvo posebnu pozornost posvećuje ekološkoj i okolišnoj komponenti u razvoju pred-nosti konkurentnosti područja poljoprivrede i šumarstva. Ojurović je pri tome naglasila kako je u tijeku izrada Strate-gije šumarstva dok se na usvajanje strategije o proizvodnji drva i namještaja čeka saziv novoga sabora kada će se i ova točka naći na dnevnome redu.

Skup je bio podijeljen u tri tematske cjeline. Početna je obuhvaćala teme vezane za Pariški sporazum o zaštiti okoli-ša te austrijsku šumarsku strategiju. Ovdje je Heinz Kopetz, predsjednik Svjetske udruge za biomasu, iznio izvješće Blo-omberga u kojem piše kako se zemlja zagrijava toliko brzo da to iznenađuje čak i najpesimističnije znanstvenike. Prema Bloombergu, koncentracija CO2 je u posljednjih 25 godina narasla do alarmantnih razmjera. Kako bi se to promijenilo morao bi se drastično promijeniti pogled prema sustavima pridobivanja energije. Otkrio je i razloge uspješnog zaklju-čivanja Pariške konvencije o klimi. Ranije su se zemljama nametale kvote smanjenja CO2 u atmosferu, dok je u Parizu korištena obrnuta strategija, tj. zemlje su same predlagale koliko mogu smanjiti emisiju CO2 što je rezultiralo većom odgovornošću i učinkovitošću. Također je naglasio kako bez dodatnog oporezivanja fosilnih goriva, Pariški sporazum neće moći biti proveden. Osim toga istakao je kako je sustav trgovine ugljičnim dioksidom na globalnoj razini propali pro-jekt koji nije polučio željene rezultate.

U sklopu druge cjeline govorilo se o potencijalima po-ljoprivredne i šumske biomase te su predstavljeni pojedini moderni pogoni biotoplana u zemlji poput BE-TO Glina u koju je ugrađeno 97 % domaće opreme. Treća cjelina bila je posvećena malim obnovljivim centraliziranim sustavima te novim tehnologijama u proizvodnji opreme za centralno grijanje.

Znanstveno-stručni skup koji se već tradicionalno odr-žava u Našicama u sklopu Festivala Dani slavonske šume postao je važan dio održavanja Dana hrvatske biomase. Na-glasak na Pariškom sporazumu, koji je prevladavao kao tema ove godine, dokaz je da se ide u korak s globalnim trendovi-ma. Svi su zadani parametri već doneseni, a sada su na redu političari koji moraju ratificirati sporazum te donijeti uredbe koje će građanstvu i poduzetnicima omogućiti lakše i jefti-nije korištenje zelene energije u svakodnevnom životu.

Zajednička fotografija ispred franjevačkog samostana


Događaji16. DANI SLAVONSKE ŠUME

UŠP Nova Gradiška na tronu

Početak rujna rezerviran je za jednu od tri velike slavonske folklorne manifestacije, Dane slavonske šume u Našicama koja uz Vinkovačke jeseni i Đako-

vačke vezove čini trojac slavonskih festivala slavonske tra-dicije i običaja. S obzirom da je suživot s prirodom tema ove manifestacije, Slavonci jasno pokazuju koliko ovise o šumi i što im ona daje. Festival u organizaciji Grada Naši-ca, Hrvatskih šuma UŠP Našice, Matice hrvatske Ogranak Našice i Turističke zajednice Grada Našica i ove godine privukao je veliki broj posjetitelja, izlagača i udruga koji su imali priliku prezentirati svoju djelatnost, proizvode i us-luge na veliko zadovoljstvo prisutnih. Festival je u tri dana ugostio veliki broj turističkih, gospodarskih, kulturnih, ekoloških, znanstvenih, gastronomskih, zabavno-rekrea-tivnih te sportskih udruga koje su imale priliku predstaviti

Tekst Foto: Goran Vincenc

svoju djelatnost i baštinu našičkoga kraja i Slavonije, a sve je bilo začinjeno velikim brojem natjecanja te neizostav-no, dobrim zalogajem i vrhunskim kapljicama.

Festival se održao pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, a otvorio ga je Marko Tomljanović, načelnik Sektora lovstva pri Ministarstvu poljoprivrede, istaknuvši kako je Ministarstvo prepoznalo značaj manifestacije te kako je ovaj festival sjajna prilika za promociju naših šuma kojima se možemo ponositi zahvaljujući trudu i stručnosti hrvatskih šumara.

Otvorenje je i ove godine upriličeno u našičkome pe-rivoju, a posjetiteljima se u ime Uprave Hrvatskih šuma obratio Danko Kuric, rukovoditelj Službe za strateški ra-zvoj i upravljanje organizacijskim promjenama, koji je u pozdravnom govoru izjavio kako je festival postao prepo-

Festival Dani slavonske šume po 16. put je u Našicama ugostio brojne stalne posjetitelje koji su već tradi-cionalno pronašli ponešto zanimljivo. Je li to natjecanje slavonskih sjekača, sajam prirodnih proizvoda iz šume, brojna natjecanja u kuhanju raznih lovačkih jela ili je to kulturno-umjetnički, sportski ili znanstveno – stručni sadržaj, Dani slavonske šume imaju odgovor za sve ukuse.

Postrojavanje sjekačkih ekipa


AktualnoDogađaji

Osvajači prva tri mjesta sa Antom Kaurinom u sredini Ekipa iz Nove Gradiške

Sajam su pohodili brojni posjetitelji i proizvođači

Natjecanje u tijeku


DogađajiVITEŠKI TURNIR U JANKOVCU

Turizam na

kontinentalni

načinTekst Foto: Goran Vincenc

U Jankovcu se početkom rujna održao četvrti po redu Srednjovjekovni viteški turnir, turistička ma-nifestacija koja je u vrlo kratkom periodu stekla veliki broj poklonika. Veseli srednjovjekovni sajam u prirodnome ambijentu šuma, jezera, potoka, vo-dopada i špilja ponovno je oduševio raznolikom ponudom i brojnim događanjima koja oduševlja-vaju posjetitelje svih generacija, od djece pa sve do zrele dobi. Restoran Planinarskog doma Jankovac, kojim upravljaju Hrvatske šume, UŠP Našice, prila-godio je meni prikazu srednjovjekovne gozbe na veliko oduševljenje ljubitelja dobrog zalogaja.

znatljiva tradicija, ne samo Grada Našica i Osječko-baranj-ske županije već i cijele Slavonije, ali i Hrvatske. Dalje je naglasio kako Hrvatske šume, osim ekološke i ekonomske, vode brigu i o socijalnoj komponenti. To je izraženo pogo-tovo u ruralnim područjima koja danas trpe ekonomsku stagnaciju i depopulaciju te kako se nada da će Hrvatske šume i dalje pomagati kako bi potencijal ruralne Hrvatske postao pokretač razvoja industrija vezanih za šumarstvo. Kuric se također zahvalio domaćinima na izvrsnoj organi-zaciji festivala.

Zadovoljan je bio i Vlatko Podnar, voditelj UŠP Naši-ce i jedan od idejnih začetnika festivala.

– Siguran sam da ova manifestacija prerasta u ono što smo na neki način priželjkivali, a siguran sam da može biti i bolja, pogotovo u stručnom i znanstvenom dijelu, što je bila prvotna ideja. Druženje u parku kvalitetna je prezen-tacija nas šumara, a natjecanje šumara najzanimljiviji je dio festivala. Riječ je o okosnici cijele manifestacije koju upotpunjuju drugi zabavni sadržaji u organizaciji Grada i Turističke zajednice. Nakon znanstveno-stručnog skupa o biomasi, natjecanje šumara je kruna festivala.

Sjekačko natjecanje sastoji se od pet disciplina u prila-gođenim uvjetima u kojima se natječu sjekači iz slavon-skih podružnica Hrvatskih šuma. Gledatelji imaju prilike uvjeriti se u spretnost i umješnost najboljih sjekača što je i prilika da se široj javnosti prikaže težina šumarskoga po-sla. Discipline su i ovaj put bile okretanje vodilice, kombi-nirani prerez, točni prerez na podlozi, podsijecanje stabla te definitivni prerez stabla.

Ovogodišnja titula najboljeg slavonskog sjekača pripa-la je Anti Kaurinu iz UŠP Nova Gradiška koji je skupio 561 bod i bio debelo ispred drugoplasiranog Stjepana Miko-lina sa 422 boda te Dražena Suka sa 419 bodova iz UŠP Našice.

Od podružnica, najbolje je prošla UŠP Nova Gradiška s ukupno 1264 boda, a odmah iza bile su UŠP Našice s osvojenih 1244. Daleko iza bila je UŠP Požega s osvojenih 945 bodova.

Osim šumarskog natjecanja, posjetitelji festivala mogli su uživati u natjecanju dobrovoljnih vatrogasnih društava te u potezanju konopa, a našičkim parkom širio se i miris kotlića. Upriličene su brojne prezentacije i degustacije, a posjetitelji su mogli uživati u čitavom nizu proizvoda i usluga ruralne Slavonije.

Za dodatnu kulturnu ponudu pobrinuo se Josip Župa-rić iz Podravskih Podgajaca koji je motornom pilom izra-dio skulpturu iz trupca.

Nakon što su brojni posjetitelji uživali u 16. izdanju Fe-stivala Dani slavonske šume, možemo reći kako stanovni-ci Slavonije jedva čekaju njegovo novo 17. izdanje.


Događaji

Prirodni ambijent koji okružuje Park-šumu “Jankovac” u kojoj se nalazi i Planinarski dom “Jankovac”, odav-no je poznat planinarima ovoga kraja. No posljed-

njih godina, ovaj prekrasni dio Papuka posjećuju brojni gosti iz cijele zemlje zbog jednog zanimljivog događaja. Naime, krajem kolovoza livadu i jezera ispred PD Janko-vac ispune šatori, konji, srednjovjekovni vitezovi, žongleri, streličari i obrtnici te cijeli predio poprimi dah prošlosti u kojem uživaju brojni poklonici srednjovjekovnih festivala. Sve što možete naći na Srednjovjekovnom viteškom tur-niru je autentično i pripada periodu kasnoga srednjeg vi-jeka, od viteških oklopa, kostima, oklopa za konje, mačeva, štitova, raznih rukotvorina koje izrađuju srednjovjekovni obrtnici, koji također imaju srednjovjekovne kostime, pa sve do hrane i pića koji se poslužuju u bukarama i gline-nim ćupovima.

Turnir je organiziran od strane Turističke zajednice Ča-činci, Općine Čačinci i Reda vitezova “Ružice grada” uz su-radnju s Parkom prirode Papuk i Hrvatskim šumama, UŠP Našice a riječ je o prvorazrednoj promociji kontinentalno-ga turizma i izvrsnoj reklami za Planinarski dom “Janko-vac” kojim upravljaju Hrvatske šume, UŠP Našice.

Na turniru su sudjelovale brojne viteške skupine koje njeguju srednjovjekovnu tradiciju i koje predstavljaju kre-mu viteštva u Hrvatskoj poput Aureus Unicornis, Družbe

vitezova Zlatnog kaleža, Dubrovački streličari, Kliški usko-ci, Koprivnički mušketiri i Haramije, Red srebrnoga zmaja, Udruga grofice Konjski, Vitezovi Vranski, Vitezovi Zelen-gradski, Viteški red sv. Nikole, putujuća skupina iz Trilja IV te organizator, Red vitezova “Ružica grada”.

Već prvoga dana turnira bilo je jasno kako će se na li-vadi ispred planinarskog doma dogoditi spektakl. Sve je započelo otvorenjem sajma starih obrta i opreme kao i viteškoga tabora, a nastavilo se streličarskim turnirom na kojemu su se natjecali streličarke i streličari za nagradu prvoga strijelca turnira da bi nakon njih nastupila skupi-na Aureus Unicornis s demonstracijom povijesnoga stila mačevanja kakvog podučavaju u svojoj školi.

Mimohod viteških skupina prethodio je bitci za

Jankovac nakon koje je uslijedio noćni šou gdje su vi-teške skupine izvele svoj vatreni nastup. Kraj dana bio je rezerviran za srednjovjekovnu gozbu sudionika uz ples trbušnih plesačica obučenih u kostime onoga doba, a sve začinjeno glazbom i instrumentima iz srednjega vijeka.

Bitka za Klak

Žestoka demonstracija Bohurt discipline


DogađajiRestoran PD “Jankovac” posjetiteljima ovoga događaja

prilagodio je meni kako bi i oni mogli uživati u hrani koju možete pronaći u srednjovjekovnim kuharicama. Među zanimljivim jelima tako su se našli srednjovjekovna juha od fazana, ražnjići “Klak”, viteško pečenje, srednjovjekov-ni grah, viteški kotlić, odrezak “Jankovački grof” i sl.

Nedjelja je počela finalnim natjecanjem u streličar-stvu te dodjeljivanjem nagrada za zlatnu strijelu Jankov-ca, a nastavljena je demonstracijskim turnirom u Bohurtu, najekstremnijim oblikom viteške borbe koji prema viđe-nome uopće ne izgleda bezazleno. Dozvoljeni su gotovo svi udarci osim uboda mačem, stoga borba laiku može nalikovati mješovitim borbama borilačkih sportova, samo što su borci obučeni u srednjovjekovni oklop i naoružani mačem i štitom. Djecu su u međuvremenu zabavljali žon-gleri iz grupe Trilj IV, a pažnju je svakako privukao pokušaj žongliranja s djetetom u naručju. Da odmah pojasnimo, nitko se nije ozlijedio. Spektakl je nastavljan simulacijom bitke za utvrdu Klak koja je obilovala spektaklom, od pu-canja iz topova i kubura pa do šaljivih pokušaja diploma-cije između okupatorske osmanlijske vojske i kršćanskih branitelja.

Zaljubljenici u tradicionalne vještine mačevanja i streličarstva, viteških borbi i izrade starinskih predmeta mogli su uživati u prirodnome ambijentu jankovačke šume koja raste na oblama dva jezera. Uz vodopade i špilje, Jan-kovac je savršeno mjesto za održavanje jednog srednjovje-kovnog turnira. Kako bi svima bilo što ugodnije, restoran PD “Jankovac” i ove je godine priredio zanimljivi meni koji se oslanja na tradicionalne recepte. Dobar glas o izvrsnoj kuhinji već se proširio i izvan granica Republike Hrvatske što su prepoznali u Hrvatskoj turističkoj zajednici te su na adresu voditeljice PD “Jankovac” Jelke Pavlović poslali po-zivnicu za sudjelovanje u projektu Gourment 365 kojemu je za cilj podržati najbolje hrvatske restorane koji promiču hrvatsku gastro-scenu. Veliko je to priznanje restoranu PD “Jankovac” koji je posljednjih godina digao kvalitetu gastro-ponude što se uvelike odrazilo i na povećanje broja gostiju. Ulazak u najboljih 75 restorana bio bi veliki poticaj zapo-slenicima PD “Jankovac” i velika promocija Hrvatskih šuma d.o.o. kao i turističkog potencijala koji ova tvrtka ima jako puno te bi šteta bilo ne iskoristiti ga u potpunosti.

Posjetitelji su mogli naučiti brojne srednjovjekovne discipline

Dodjeljivanje nagrade Zlatna strijela Jankovca

Vitezovi u trenutcima odmora


Događaji

OBNOVLJENA ŠUMA TIKVEŠ – BILJE

Šumarija Tikveš – Bilje izvrstan je

primjer ekonomičnosti Tekst Foto: Goran Vincenc

Početkom prošle godine Hrvatske šume su se prijavile za sudjelovanje u programu Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti koji je sufinancirao obno-

vu objekata radi povećanja energetske učinkovitosti. U to doba, Šumarija Tikveš – Bilje, koja posluje u sklopu UŠP Osi-jek, privremeno se nalazila u prostorijama dvorca Eugena Savojskog koji je bio u jako lošem stanju i nije bio funkci-onalan za vođenje šumarskoga posla. Samim time posto-jala je potreba obnove stare zgrade u vlasništvu Hrvatskih šuma koja se nalazi u samome centru mjesta, a koja je teš-ko stradala u Domovinskome ratu.

Stoga je program energetske obnove FZOEU došao kao naručen. U jesen prošle godine obnova je započela da bi početkom ljeta ove godine Šumarija zasjala u punome sja-ju. Važno je naglasiti kako je FZOEU sudjelovao u obnovi u visini od gotovo 76 % opravdanih troškova što je Hrvatskim šumama, UŠP Osijek omogućilo izgraditi vrlo funkcionalan objekt koji u potpunosti odgovara potrebama Šumarije. Su-stav grijanja u potpunosti je prebačen na pelete čime će se omogućiti velike uštede na računima za grijanje. Obnovlje-na je i izolacija zgrade kako se toplinska energija ne bi bes-

U sklopu projekta sufinanciranja energetske obno-ve nastambenih zgrada koje je provodio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske šume obnovile su šest zgrada šumarija među ko-jima je i zgrada Šumarije Bilje u samome središtu mjesta. Rezultat je izvanredan, Šumarija je vrlo funkcionalna, a uvedeni su brojni noviteti koji će podići razinu ekonomičnosti i donijeti nove uštede.

Prepoznatljiva zgrada Šumarije Tikveš – Bilje

potrebno trošila, a uporedo je obnovljena i fasada zgrade na veliku radost mještana. Naime, ruinirana zgrada u cen-tru sela nikako nije bila primjerena mjestu koje uglavnom živi od turizma i ugostiteljstva (selo Bilje nalazi se između Osijeka i Kopačkog rita op.a). Lokalna samouprava nedav-no je uredila centar izgradivši kružni tok, a zgrada Šumari-je, koja se nalazi odmah preko puta mjesne crkve, sada se ističe po svojoj prepoznatljivosti čime je dodatno istaknut šarm ovoga baranjskog sela.


Osim toga, u prizemlju zgrade nalaze se dva po-

slovna objekta u najmu, čime su pokriveni režijski troškovi Šumarije. Riječ je o pametnom ulaganju koje u konačnici donosi znatne uštede u poslovanju, kako Šumarije tako i osječke podružnice.

Unutar zgrade, prostorije su obnovljene kako bi djelat-nicima boravak na poslu bio što ugodniji. U oko upadaju konferencijske stolice s logom Hrvatskih šuma kao i brojni detalji koji upućuju da je riječ o lovačkoj šumariji, poput lustera od jelenjskih rogova te vješalica izrađenih od istog materijala.

Uz prostor koji se nalazi pored zgrade, planiraju se do-datni sadržaji gdje bi se klijentima Hrvatskih šuma omo-gućio prostor za prezentaciju i prodaju proizvoda što će klijentima Hrvatskih šuma biti dodatna pogodnost.

Zadovoljna obnovom bila je i Uprava Hrvatskih šuma d.o.o. na čelu s predsjednikom Ivanom Pavelićem koji je prilikom radnog sastanka obišao obnovljenu zgradu te su se uvjerili u kvalitetu obavljenog posla.

Kao što možemo iz ovoga primjera vidjeti, sredstva iz FZOEU su jako dobro iskorištena te će obnovljena zgrada donijeti brojne uštede na energetskom planu kao i brojne pogodnosti potrebne jednoj šumariji u 21. stoljeću. To bi svakako trebao biti smjer kojim će se razvijati šumarije kao sjedišta šumarskoga posla u budućnosti.

Događaji

Uprava Hrvatskih šuma s voditeljem UŠP Osijek Borisom Ljubojevićem pred ulazom u Šumariju

Stolice s logom Hrvatskih šuma

TURIZAM

Omiljeni lovački

dom u potpunosti

obnovljenTekst Foto: Goran Vincenc

Lovački dom “Đedovica”, koji se nalazi duboko u šumama Papuka, a kojim gospodari Šumarija Vo-ćin našičke podružnice Hrvatskih šuma, svečano je otvoren krajem rujna. Omiljeni dom europskih lovaca ubuduće će dočekivati goste u luksuznijem izdanju, a osim doma dodatno je uređena i okolica. Investicija je vrijedna 2 milijuna kuna.

Prije otprilike godinu dana započela je obnova Lovač-kog doma “Đedovica”, kada je zaključeno kako je-dan od najpopularnijih lovačkih domova u sastavu

Hrvatskih šuma ne može više pratiti standarde koji traži sve zahtjevnija lovačka klijentela. Potrebu za restauraci-jom starih soba trebalo je uklopiti i pozitivne elemente koje su dom pratile i zbog kojih je ovaj lovački dom bio na glasu, a to je mir i tišina te velika udaljenost od civilizacije ponajprije signala za mobitel što lovci itekako cijene.

Državno lovište x/9 – “Papuk” oduvijek je bilo na glasu kao lovište bogato krupnom divljači, a izoliranost doma omogućavala je lovcima istinski užitak u lovu kakav mogu doživjeti na malo mjesta u Europi.

Ipak, novo vrijeme nosi i određene potrebe koje se da-nas više i ne smatraju luksuzom, stoga je bilo potrebno investirati u obnovu objekta kao bi se zadržala klijentela te kako bi se privukla nova. Stoga su smještajni kapaciteti prošireni, a novoobnovljeni dom raspolaže sa šest dvokre-vetnih soba, svaka sa svojim sanitarnim čvorom i kupao-nicom. Pored toga prošireni su kapaciteti kuhinje, a vrlo je pozitivno kako je ugrađen novi sustav grijanja. Naime, unutar doma izgrađena je kotlovnica na pelete koja je za-mijenila dosadašnji skupi i neučinkoviti sustav.

Osim doma, uređena je i nova asfaltirana pristupna ce-sta koja je do sada bila u jako lošem stanju.

Cijela investicija izvršena je s oko dva milijuna kuna.

– Lovački dom “Đedovica” i prije obnove bio je važna karika u turističkoj ponudi Virovitičko-podravske župani-je, s gotovo 700 noćenja godišnje i konstantnom prisut-nošću inozemnih lovnih gostiju, koji ovaj kraj smatraju izuzetno privlačnim zbog bogatstva ovdašnje flore i fa-une, a nemojmo zaboraviti ni kvalitetno gostoprimstvo


Događaji

naših šumara. Ovdje dolaze loviti pravi zaljubljenici u pri-rodu, lovci koji cijene mir i tišinu šume te boravak daleko od modernoga svijeta. Kako smo smatrali da je potencijal LD “Đedovice” još i veći, krenulo se u obnovu doma vri-jednu gotovo 2 milijuna kuna, nakon čega ovaj lovački dom može otvoriti svoja vrata i najzahtjevnijim gostima, izjavio je Ivan Pavelić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o., službeno otvorivši obnovljeni Lovački dom “Đedo-vica” na Papuku pred uzvanicima i poslovnim partnerima iz Virovitičko-podravske županije.

Zadovoljstvo nije krio niti Vlatko Podnar, Voditelj UŠP Našice koji je istaknuo kako je LD “Đedovica” jedan od vodećih po broju noćenja te je najavio kako s ovom in-vesticijom očekuju porast na preko tisuću noćenja godiš-nje. Na ovome području lovna sezona je moguća gotovo tijekom cijele godine što je dodatna prednost i razlog za ovu investiciju.

Načelnik općine Voćin Predrag Filić istaknuo je veliki doprinos koji Hrvatske šume d.o.o. daju cijelome ovome kraju otkrivši kako gotovo 60 posto svih prihoda općine dolazi iz djelatnosti koje povezujemo s Hrvatskim šuma-ma. Kako općina ima veliki turistički potencijal, raduje

ulaganje u jedan ovakav objekt koji će privući veliki broj gostiju, a samim time i prihod te moguće investicije.

Ovom investicijom nastavljena je dobra praksa obno-ve lovačkih domova u sastavu Hrvatskih šuma. Lovstvo hr-vatske ima veliki potencijal kako u razvoju kontinentalnog turizma tako i u ruralnome razvoju, a u lovnoj turističkoj ponudi Hrvatske šume u našoj državi igraju krucijalnu ulogu, stoga je važno pratiti tržište i ciljano investirati na poboljšanju ponude. Lovački dom “Đedovica” upravo je takva investicija gdje su se prepoznale prednosti lokacije koje su zadržane, a poboljšana je kvaliteta usluge što će budući lovci znati cijeniti.

Uzvanici ispred Doma

Predsjednik Pavelić i voditelj Podnar na otvorenju

Uprava u obilasku Doma prilikom otvorenja

Prošireni kapaciteti i veća udobnost


DogađajiOČUVANJE KULTURNE I POVIJESNE BAŠTINE

Svečano otvorene konzervirane

ruševine pavlinskog samostana

sv. Petra

Izletnici i planinari koji se upute po Zelenoj stazi koja vodi od Lovačkog doma “Muljava”, objekta Hrvatskih šuma d. o. o., i dođu do vrha Malog Petrovca imat će sasvim novu

vizuru i novi ugođaj. Dočekat će ih potpuno uređene i kon-zervirane ruševine pavlinskog samostana iz 14. st. Takvo novo, izmijenjeno lice Petrove gore, rezultat je dugogodiš-nje odlične suradnje, organizacije i predanog rada Hrvatskih šuma d.o.o. i Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Radnici Hrvatskih šuma d.o.o. zaposleni u Upravi šuma Podružnici Karlovac na raščišćavanju prostora oko zidina su-stavno su radili u razdoblju od 2005. do 2015. godine, pone-kad uz pomoć mehanizacije koju su također stavili u službu projekta. Oko nekoć teško vidljivih i obraslih ostataka kame-nih zidina najprije su posjekli šumu, oslobodili ih raslinja, a zatim je uslijedilo dugotrajno raščišćavanje tla. Prostor krasi pet informativnih ploča za što su također dijelom zaslužni radnici Hrvatskih šuma d.o.o., točnije Šumarije Krašić iz UŠP Karlovac koji su izradili drvene okvire od kestenova drva. Oliver Vlainić, rukovoditelj Planskog i analitičkog odjela UŠP Karlovac, ustupio je neke od fotografija koje je fotografirao tijekom radova uređivanja prostora.

Hrvatski restauratorski zavod predvođen današnjom v.d. ravnateljicom dr. sc. Tajanom Pleše, konzervatoricom savjet-nicom, arheologinjom, vršio je opsežna istraživanja tijekom

Tekst: Marija Glavaš Foto: Oliver Vlainić, Natalija Vasić (Hrvatski restauratorski zavod)

Svečano je bilo 7. rujna na Malom Petrovcu, najvišoj točki Petrove gore, gdje se obilježilo otvorenje konzer-viranih ruševina pavlinskog samostana sv. Petra. Danas je taj kulturno-povijesni objekt jedini u potpunosti istraženi kasnosrednjovjekovni pavlinski samostan u Republici Hrvatskoj. Veliki doprinos istraživanju, koje je proveo Hrvatski restauratorski zavod, dale su Hrvatske šume d.o.o. UŠP Karlovac.

Sa svečanog otvaranja. Foto: Natalija Vasić, HRZ

kojih su detaljno proučili povijest samostana i način njegove gradnje. Budući da je glavnina samostana u početku bila pod zemljom, najprije se pristupilo arheološkim istraživanjima, a tek su krčenjem bili omogućeni konzervatorsko – restaura-torski radovi.

Po dovršetku arheoloških istraživanja, čitav je objekt bio snimljen metodom 3D laserskog skeniranja nakon čega je dobiven snimak postojećeg stanja. Zatim je načinjena konzervatorska studija za koju je pozitivno mišljenje dao Konzervatorski odjel u Sisku koji djeluje pod Ministarstvom kulture RH. Provedeni konzervatorsko-restauratorski radovi podrazumijevali su razgradnju dijelova zidne mase, izradu

Zatečeno stanje Opsežni radovi 2006. godine


Događajiozelenjenih kruna kojima je cilj ublažiti djelovanje atmos-ferilija na izvorne konzervirane zidove i dr. zahvate, završno s radovima rekonstrukcije zidne mase. Konačni rezultat je jedini u potpunosti istražen kasnosrednjovjekovni pavlinski samostan u Republici Hrvatskoj.

Istražene i prezentirane konzervirane ruševine za javnost su otvorene 7. rujna na prostoru vrha Petrove gore Malom Petrovcu, odnosno na mjestu gdje je nekoć stajao sa-mostan. U ime Hrvatskih šuma d.o.o. UŠP Karlovac prisutnima se obratio Oliver Vlainić. Župan Ivo Žinić govorio je u ime Si-sačko-moslavačke županije, a pomoćnik ministra Davor Trup-ković u ime Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Tijekom obraćanja prisutnima Tajana Pleše, v.d. ravnateljica Hrvatsko-ga restauratorskog zavoda, istaknula je važnu ulogu Uprave šuma Podružnice Karlovac koja je prepoznala važnost surad-nje na projektu istraživanja i revitalizacije, zahvalivši na svoj ukazanoj pomoći. Svečanosti su prisustvovala i tri redovnika, pripadnika pavlinskog reda iz samostana Kamensko.

Na informativnim pločama postavljenim oko samostana posjetitelji će moći doznati kakvo se kulturno i povijesno bla-go nalazi pred njima i kakva su burna povijesna događanja praćena smjenama žitelja ove lokacije. U istraživačkom radu koji je o samostanu izradila dr. sc. Tajana Pleše nalaze se još detaljniji povijesni podatci.

Tako doznajemo da je pavlinski samostan sv. Pe-

tra na Zlatu, kako su nekoć nazivali Petrovu goru, osnovao otac Grdoš 1303./1304. godine. Red se razvio zahvaljujući naklonosti tada već pokojnog hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. Po prvi put napadnut je i stradava zajedno sa samosta-nom u Dubici u prvim provalama osmanlijskih posada na pogranična područja 1393. i 1394. godine kada područjem Hrvatske vladaju kraljica Marija i kralj Žigmund. Redovnici se u samostan vraćaju već 1397. godine. Osmanlije ponovo pustoše samostan na Zlatu 1445. (1448.) godine pa su pa-vlinski redovnici prebjegli svojoj braći u Kamenskom. Ovaj je put samostan ne samo opustošen, nego i spaljen, a u na-padu je smrtno stradalo nekoliko redovnika. Brigu o zlatskim posjedima preuzima kamenski prior Mihael koji je 1448. godine za upravitelja postavio Marka Grubešića. Zlatski i ka-menski posjedi i trajno i zakonski se spajaju 1451. godine što je redovnicima dopustio papa Nikola V., a odluku je potvrdio krbavski biskup Franjo 1458. godine. Stradanje se ponovilo 1545. godine s time da su pavlinski redovnici ovaj put zauvi-jek napustili samostan na Zlatu.

Samostanski sklop na Zlatu uništen je 1558. godine, kada je Malkoč beg spalio gradove u okolici Petrove gore. Napu-šteni pavlinski posjed od tada se naziva Petrovac, a preuzima ga knez Tržački koji se uz to obavezuje preuzeti stražu od tri osobe. Vojnike kneza Tržačkog zamijenili su 1573. godine krajišnici predvođeni grofom Auerspergom. Tada je izgra-đen čardak za što je dobrim dijelom bila iskorištena zidna struktura lađe crkve sv. Petra. U to je doba to bio jedan od najvećih zidanih čardaka u tome području. Nakon što su se na čardaku četiri godine (1579. – 1583.) izmjenjivale posa-de čardak je napušten, a 1584. godine je sasvim potpao pod osmanlijsku vlast.

Kasnije je, nakon potpisivanja mirovnog ugovora Svištov-skog mira 1791. godine od strane predstavnika Austrije i Osmanlijskog Carstva, počelo naseljavanje pograničnog pro-stora mahom pravoslavnim stanovništvom. Njihov je zada-tak bio održavanje granične straže, a zauzvrat su oslobođeni kmetstva. Područje je obuhvaćalo i Zlatski posjed. Zbog toga je treća po redu namjena građevine bila pravoslavni hram Silaska sv. Duha.

O samom samostanu zanimljivi povijesni detalji iz

znanstvenog rada dr. sc. Tajane Pleše otkrivaju da je za razli-ku od drugih pavlinskih samostana koji su građeni paralelno, jedinstven upravo po tome što je građen na brdskom, nepri-stupačnom terenu. Tako su arhitektonska rješenja bila kori-štena obzirom na morfologiju terena. Za razliku od samosta-na sv. Petra na Zlatu, drugi pavlinski samostani građeni su u dolinama rijeka i potoka. Pleše navodi kako je ovo bila važna strateška točka s koje se pruža pogled na sjever do Slovenije, na istok do Moslavine, na jug do sjevernobosanskih planina te na zapad do Velebita. Kako je to doista izgledalo moguće je vidjeti na informativnoj ploči s prikazima 3D modela koji prikazuju samostan na sve četiri strane svijeta. Uz to, izrađe-na su tri tlocrta gdje je na prvom isključivo tlocrt pavlinskog samostana, na drugome je posebno istaknut tlocrt čardaka, a na trećem pravoslavnog hrama.

Šumarskim rječnikom kazano, lokalitet se nalazi na 512 m n. m. i predstavlja najvišu točku Šumarije Gvozd sastav-nice UŠP Karlovac, odnosno Gospodarske jedinice Petrova Gora – Bistra. Oko čistine tog 4a odsjeka nalazi se šuma, a stazom koja vodi pored ruševina samostana najprije se stiže do groba kralja Petra Svačića koji je na ovoj gori vojevao još u 11. st. Prema pretpovijesnim i starorimskim nalazima pod-ručje je bilo naseljavano i znatno prije.

U svome znanstvenom radu dr. sc. Tajana Pleše ističe kako su istraživanja bila izvršena u vrlo kratkom vremenu is-ključivo zahvaljujući izuzetnoj suradnji s Hrvatskim šumama d.o.o. koje su pomogle istraživanje i pružile nezamjenjivu logističku i tehničku podršku tijekom radova. Navela je kako za to veliku zahvalnost izražava tadašnjem voditelju UŠP Kar-lovac Zoranu Sabljariću kao i Oliveru Vlainiću, Ines Paunović, Marinku Matešiću, Davorinu Andrijaševiću, Damiru Kozma-ru i Miljenku Turkalju.

Time su Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma Podružnica Karlovac, još jednom dale veliki aktivni doprinos u očuvanju hrvatske kulturno-povijesne baštine. Ruševine pavlinskog samostana sv. Petar


Vijestice iz podružnicaUŠP BUZET

Šumarija Poreč je u proteklom raz-doblju bila angažirana na radovima sa-nacije suhog kestena u šumi Kamalič-ka (GJ Dubrava) te na radovima sječe u predjelu Orjak. Radnici šumarije zavr-šili su s protupožarnim promatranjem, a sezona je završila bez većih šumskih požara.

Šumarija Opatija – Matulji trenutno vrši radove F1 i F2 u dvije gospodarske jedinice odnosno na šest radilišta, od toga s vlastitim radnicima radi se na području GJ Lisina, dok se ostali radovi rade u režiji vanjskih izvoditelja. Pro-tupožarna sezona je upravo završila, srećom bez intervencija i požara, a kako je bukva ove godine na područ-ju šumarije dobro urodila sjemenom, uskoro krećemo s prikupljanjem bukvi-ce u svrhu rasadničarske proizvodnje. Nakon toga slijedi popunjavanje sad-nicama bijelog bora na području GJ Li-burnija, gdje planiramo posaditi 5.200 sadnica, te još 2.000 sadnica bukve u GJ Veprinačke šume.

Tijekom mjeseca kolovoza djelatni-ci Odjela za uređivanje šuma su obav-ljali radove propisane planom za 2016. godinu u državnim šumama.

Prema ugovoru sa Savjetodavnom službom u šumama šumoposjednika obavljali smo završne radove za Pro-gram gospodarenja u GJ Žejane te GJ Brgud

Imali smo i povjerenstvo Ministar-stva poljoprivrede za gospodarsku jedi-nicu Motovun u Šumariji Pazin, nakon povjerenstva zatražili smo i prethodnu suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

UŠP KARLOVAC

Proizvodnja drvnih sortimenata u osmom mjesecu iznosila je 21.509 m3, a sveukupno za osam mjeseci 215.993 m3 ili 60 % godišnjeg plana. Privlače-nje drvnih sortimenata u osam mjeseci iznosilo je 156.865 m3.

Prodaja drvnih sortimenata u kolo-vozu bila je 21.516 m3 s prihodom od 5,5 milijuna kn i prosječnom prodaj-nom cijenom od 251 kn/m3. Za osam mjeseci ukupno je prodano 232.362 m3 drvnih sortimenata (66 % godiš-njeg plana) za 67,4 milijuna kuna (66 % godišnjeg plana) s prosječnom

prodajnom cijenom od 290 kn/m3 (101 % godišnje planske cijene).

Radovi biološke obnove šuma u prvih osam mjeseci ostvareni su u vri-jednosti od 7,4 milijuna kuna ili 21 % od godišnjeg plana. Najviše je uložene u radove njege mladih sastojina (2,0 milijuna kuna), izradu šumskogospo-darskih planova (1,8 milijuna kuna) te čuvanje šuma (1,7 milijuna kuna).

Šumariju Duga Resa posjetili su europski šumarski znanstvenici u sklo-pu 1. NNEXT ljetne škole pod nazivom „Introducirane vrste drveća u Europi s gledišta klimatskih promjena: izazovi, rizici, mogućnosti“ u okviru Europske COST (European cooperation in sci-ence and technology) platforme. Kao predavači od 23. do 27. kolovoza 2016. sudjelovali su i profesori iz Švicarske, Slovenije, Rumunjske i Hrvatske.

Na platou Malog Petrovca, najvi-šem vrhu Petrove gore, 7. rujna 2016. održano je svečano otvorenje istraže-nih i prezentiranih konzerviranih ru-ševina bivšega pavlinskog samostana sv. Petra na Petrovoj gori i njegovih ka-snijih pregradnji. Veliku pomoć arheo-lozima i restauratorima pružila je UŠP Karlovac koja je 2005. godine iskrčila teren zarastao u šumu.

Područje Šumarije Jastrebarsko 9. rujna 2016. obišla je skupina finskih šumovlasnika. Upoznali su se s nači-nom obnove nizinskih hrastovih šuma, iskorištavanjem šuma i lovstvom.

Na jubilarnim 30. Karlovačkim da-nima piva od 26. kolovoza do 4. rujna

2016. po trinaesti put za redom poslo-vala je RJ Turizam i ugostiteljstvo Karlo-vac. Uloženi trud i dokazana kvaliteta svih prethodnih godina doprinijeli su dobroj posjećenosti i ostvarenom pro-metu i ove godine. Odjek svega su po-zitivni komentari na raznim lokalnim internetskim stranicama.

UŠP OGULIN

U mjesecu kolovozu na radovima pridobivanja drvnih sortimenata rea-lizirano je 17.674,17 m³ drvne mase, što s prethodnim mjesecima ove go-dine daje ukupnu sumu izvršenja od 125.249,24 m³ ili 60,31 % realizacije plana. Ljetno vrijeme pogodovalo je proizvodnji koja je stalno u porastu u odnosu na prethodno razdoblje ove godine. Ukoliko vrijeme bude pogodo-valo, planirane količine biti će do kraja godine i realizirane.

Tijekom mjeseca kolovoza i dalje su provođeni radovi na biološkoj obnovi šuma i to radovi na doznaci stabala, ra-dovi zaštite šuma, te njega mladih sa-stojina. Tako realizacija za osam mje-seci ove poslovne godine iznosi 47,38 % od odobrenog plana, a i najveći dio svih planiranih radova bit će do kraja godine izvršen u cijelosti.

U rasadniku Oštarije provođeni su radovi na žetvi korovske vegetacije u svrhu podizanja školovanih šumskih i hortikulturnih biljaka, kao i sve pri-preme za jesensko vađenje sadnica četinjača koje će biti posađene na te-renu. U rasadniku Oštarije nalaze se


Vijestice iz podružnicau ponudi i mnoge hortikulturne vrste, a posebno su interesantne sadnice za proizvodnju božićnih drvaca, i to kul-tivari bodljikave smreke (Kaibab, San Juan) i nordijska jela.

Tijekom kolovoza izvođeni su ra-dovi na izgradnji i održavanju šumskih prometnica, dok je nekoliko građevin-skih strojeva na području podružnica Gospić, Karlovac, Sisak i Koprivnica, gdje izvode građevinske radove na iz-gradnji šumskih cesta.

UŠP GOSPIĆ

Na inicijativu upravitelja šumarija Donji Lapac i Korenica, Darka Jurko-vića i Terezije Užarević, na području šumarije Korenica održana je radio-nica pod nazivom “Priprema staništa za prirodno i umjetno pomlađivanje”. Radionicu je vodio stručni suradnik za uzgajanje šuma iz Direkcije HŠ d.o.o. Samir Glavaš, koji je prisutne iscrpno upoznao o svim potrebnim radovima biološke obnove šuma za prijem i oču-vanje bukovog sjemena kao i uspješno nicanje istog.

Rukovoditelji proizvodnog odjela i odjela ekologije UŠP Gospić sudjelovali su na radnom sastanku u Šumariji Ge-rovo zbog problematike pojačanog su-šenja smreke. Glavni uzročnik sušenja je smrekov potkornjak koji je najviše pogodio područje UŠP Delnice, no po-jačano sušenje javlja se i na području Uprava šuma Gospić i Senj. Sudionici su imali priliku poslušati prezentaciju prof. dr. sc. Borisa Hrašovca pod na-zivom “Problematika sanacije grada-cije potkornjaka (NE sanacije drvne mase)”.

UŠP KOPRIVNICA

Tijekom mjeseca kolovoza reali-zacija sječe i izrade iznosi 7. 619 m³ oblovine i 15.474 m³ prostornog drva što ukupno iznosi 23 093 m³.

Od uzgojnih radova tijekom srpnja rađene su pripreme staništa, njege pod zastorom, njege pomlatka i mladika te čišćenja na površini od 360 ha.

Završeni su terenski radovi na iz-mjeri za izradu osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu Varaždinbreg na području Šumarije Varaždin te je održana javna rasprava kod izrade pro-grama za gospodarenje šumama šu-

moposjednika za gospodarsku jedinicu Humski bregi na području UŠP Zagreb.

Šumarije Čakovec i Varaždin bile su domaćini na terenskoj nastavi u orga-nizaciji Hrvatskog šumarskog instituta europskim šumarskim stručnjacima u okviru Europske COST (European co-operation in science and technology) platforme s tematikom Introducirane vrste drveća u Europi s gledišta klimat-skih promjena: izazovi, rizici, moguć-nosti.

245.559 m3, a za mjesec kolovoz ostva-rena je u količini od 17.032,33 m3. Od te količine samoizrada iznosi 4.403 m3, 8.616 m3 izrađeno je vanjskim izvrši-teljima, a preostalo vlastitim kapaci-tetima. Privlačenje drvnih sortimenata iznosilo je 161.460 m3.

Realizacija za kolovoz iznosi 28.704 m3 ili 8.437.630 kn, odnosno ukupno za osam mjeseci 251.269 m3 ili 110.691.106 kn. Od planiranih in-vesticija s 6.626.595 kn izvršeno je

UŠP OSIJEK

Tijekom rujna 2016. godine u lovi-štima UŠP Osijek je zabilježen značajan broj lovaca na mužjake jelena običnog. U lovištima je ostvaren zadovoljavajući rezultat unatoč dugoročnom problemu narušavanja mira. Pri tome se prven-stveno misli na područje Parka prirode Kopački rit, odnosno Državno lovište XIV/9 Podunavlje – Podravlje i mnogo-brojne posjetitelje. Rezultat su ukupno odstrijeljenih 67 grla mužjaka jelena običnog (5 trofeja koji su zaslužili zlatnu medalju, 20 trofeja koji su zaslužili sre-brnu medalju, 21 trofej koji je zaslužio brončanu medalju te ostatak otpada na grla čija vrijednost trofeja nije zaslužila medalju). Uz nabrojano, odstrijeljeno je i 14 grla mužjaka svinje divlje.

UŠP NAŠICE

Izvode se radovi strojne i kemijske pripreme za sadnju žira, njega mladika te podizanje ograde.

Tijekom sječe i izrade F1 ostvaren je rezultat od 34.097 m3. Tijekom pri-vlačenja F2 ostvarene su količine od 21.396 m3. Tijekom otpreme F3 ostva-ren je rezultat od 33.517 m3. Od toga su vanjski izvođači ostvarili 27.251 m3.

UŠP VINKOVCI

Za proteklih osam mjeseci pro-izvodnja drvnih sortimenata iznosi

1.886.761 kn. Dobit za osam mjeseci iznosi 29.598.490 kn.

Realizacija BOŠ-a iznosi 15.329.703 kn ili 35 % od planirane za ovu godinu.

Od uzgojnih radova u tijeku su nje-ge pomlatka i mladika, ručno i kemij-ski te pripreme sastojina za naplodnju – kemijski na površini od oko 420 ha. Urod žira je prilično loš što je dodatno potencirano napadom novog invaziv-nog štetnika hrastove mrežaste stje-nice koja je na području Spačvanskog bazena uočena još 2013. godine, ali svake godine je sve izraženije i rašire-nije područje njenog djelovanja i vidlji-vih oštećenja.

Osim navedenog, započeli su ra-dovi čišćenja i prorjeđivanja mladih sastojina, ali zbog nedostatka sjekačke radne snage u proteklom periodu nisu izvršeni u očekivanom obimu, što će utjecati na izvršenja plana odnosno izradu rebalansa planiranih radova.

UŠP ZAGREB

Ekipa šumskih radnika u sastavu Siniša Varga, Predrag Šolaja, Davor Ivanković i Kristijan Mijatović s vođom ekipe Sandrinom Racom i trenerima Mirkom Balalom i Matom Mijadžiko-vićem sudjelovala je, osim na Lipov-ljanskim susretima, i na 32. Svjetskom natjecanju u Poljskoj. Hrvatska ekipa


Vijestice iz podružnica

je osvojila 13. mjesto (od 27. zemalja sudionica), a Siniša Varga 12. mjesto u pojedinačnoj konkurenciji od 81 natje-catelja. Kristijan Mijatović osvojio je 7. mjesto u konkurenciji 24 mlada natje-catelja.

U Krapini je od 8. do 10. rujna odr-žana tradicionalna manifestacija pod nazivom Zagorski gospodarski zbor. U njemu je sudjelovala Šumarija Krapina uz podršku UŠP Zagreb i Radne jedini-ce Rasadnik. Prostor je osvježen novim detaljima poput žardinjere u obliku malenog drvenog šumskog vlaka ukra-šenog vatrenim trnom koji je ustupio poslovođa Franjo Šafranko.

Radna jedinica Hortikultura obnovi-la je 300 metara staze kroz šumu Ze-lengaj. Na Malinovom parku i drugim lokacijama obavlja se redovno održa-vanje. Zbog sušenja vrha zaštićenog stabla gigantske sekvoje (Sequoiaden-dron giganteum) od Hrvatskog šumar-skog instituta zatražena je procjena zdravstvenog stanja i savjet za eventu-alne zahvate.

Uz Ulicu Krležin Gvozd izvršena je sječa stabala orezivanjem od vrha do pridanka debla, prvenstveno iz razloga sigurnosti građana i stanara okolnih objekata, radi smanjivanja opasnosti od padova stabala i/ili grana na slučaj-ne prolaznike i imovinu. To je ujedno i nastavak prije započete obnove šume.

U Rasadniku se provode završni ra-dovi na održavanju proizvodnje prije zimskog mirovanja vegetacije i inven-

tura šumskog i ukrasnog sadnog ma-terijala.

UŠP Zagreb je do 18. rujna izvrši-la plan proizvodnje sa 73,87 % (256 903,05 m³); ukupno je privučeno 190.354,78 m3.

UŠP BJELOVAR

U osam mjeseci 2016. godine posječeno i izrađeno je 443.676 m3 drvnih sortimenata; prema Planu pro-izvodnje za 2016. godinu izvršenje je 62 %. Prodano je 511.925 m3 drv-nih sortimenata i ostvaren prihod od 174.343.080 kn uz prosječnu cijenu od 340 kn/m3. Izvršenje Plana prodaje je 71 %, a financijsko izvršenje je 79 %.

Radna jedinica Prijevoz, mehani-zacija i graditeljstvo izgradila je četiri gornja ustroja šumskih cesta u gos-podarskim jedinicama Virovitička Bi-logora Šumarije Virovitica dužine 877 metara i 400 metara, Grubišnopoljska Bilogora Šumarije Grubišno Polje du-žine 800 metara i Bastajskim šumama – Krivaja – Klisa Šumarije Đulovac du-žine 770 metara i dva donja ustroja u Gospodarskim jedinicama Bjelovarska Bilogora šumarije Bjelovar dužine 345 m i Ivanskim prigorskim šumama Šu-marije Ivanska u dužini od 2183 m.

UŠP NOVA GRADIŠKA

S današnjim danom ostvarena je proizvodnja od 225.752,61 m³ što je 67,49 % od planiranog.

Na području cijele Podružnice pri-

vode se završetku radovi sječe i izrade F1 i privlačenja F2 (III kv.2016.) što se tiče prethodnog redovnog prihoda, a istovremeno su u tijeku intenzivni ra-dovi sječe i izrade F1 i privlačenja F2 u slučajnom prihodu (sušci).

Tijekom kolovoza od uzgojnih su radova izvršeni: njega sastojine na 400 ha, priprema staništa na 31 ha, održa-vanje svijetlih pruga od 61 km i dozna-ka stabala od 100.784 m3, kao i redov-ni poslovi čuvanja šuma i osmatračke protupožarne službe.

Izvršen je obilazak sastojina s ciljem utvrđivanja kvalitete i kvantitete uroda sjemena naših glavnih vrsta. Zaključe-no je da je žir hrasta lužnjaka urodio osrednje i loše je kvalitete, hrast kitnjak slabo do osrednje, dok je bukva na ve-ćini površina urodila vrlo dobro te se u sastojinama glavnog prihoda uređaj-nog razreda bukve pristupilo radovima pripreme za naplodnju.

Vrše se uređivački terenski radovi u gospodarskoj jedinici Gradiška brda i završni uređivački radovi u gospodar-skoj jedinici Južni Dilj.

Primljeno je pet pripravnika (mag. ing. silv.) koji trenutno rade u odjelu za uređivanju šuma.

UŠP POŽEGA

Izvršenje sječe i izrade u kolovozu je ostvareno s 16.829 m3. Otprema drvnih sortimenata kupcu u kolovozu je ostvarena s 15.243 m3.

Proizvodnja tucanika i ostalih frak-cija u kolovozu je ostvarena s 1.350 m3. U ovom periodu je iz vlastitih kameno-loma otpremljeno 7.084 m3.

Izvršena je izgradnja donjeg stroja šumske ceste u dužini od 0,30 km, gor-njeg stroja šumske ceste u dužini od 1,36 km te izgradnja i održavanje šum-skih traktorskih vlaka na dužini od 3,22 km. Održavanje šumskih prometnica izvršeno je u vrijednosti od 108.000 kn.

Od uzgojnih radova u kolovozu iz-vršeni su: njega pod zastorom stare sastojine na površini od 49,49 ha, nje-ga pomlatka na površini od 48,44 ha, njega mladika na površini od 42,74 ha, doznaka stabala glavnog prihoda u količini od 12.533 m3 te doznaka sta-bala prethodnog prihoda u količini od 8.035 m3.

HRVATSKE ŠUME BROJ 238 l LISTOPAD 2016. 29 HRVATSKE ŠUME BROJ 238 l LISTOPAD 2016. 29

Šumska razglednicaŠUMARIJA VRHOVINE, UŠP GOSPIĆ

Smreka iz Vrhovina opčinila je i slavnog

StradivarijaTekst Foto: Goran Vincenc

Šumarija Vrhovine jedna je od 12 šumarija u sklopu UŠP Gospić. Smještena u neposrednoj blizini Naci-onalnog parka Plitvička jezera od kojeg je dijeli tek

željeznička pruga, šumarija obiluje brojnim prirodnim fenomenima i zanimljivostima. Šumarija Vrhovine na za-padu graniči sa Šumarijom Otočac, na jugu je Šumarija Korenica, sjeveroistočno je UŠP Ogulin i Šumarija Saborsko – Plaški, dok istočnu granicu u potpunosti čini spomenuta pruga i nacionalni park. Ukupna površina kojom gospodare je 12.098,07 ha, a šumariju čini četiri gospodarske jedinice. Najveća je Bijeli vrh – Dolac ukupne površine 3.687,02 ha slijedi ju GJ Komarnica površine 3.501,77 ha, zatim GJ Kri-

vi javor s površinom od 3.489,82 ha te najmanja, GJ Kriva draga – Baćinovac površine 1419,46 ha. Prosječni godišnji etat iznosi 48.000 m³ uz najzastupljenije vrste jelu i bukvu, a vrlo čest je i bor. Prosječna otvorenost je dobra s obzirom na brdsko područje, oko 13 km šumskih cesta po ha.

O cijeloj Šumariji brine 43 uposlenika na čelu s upravi-teljem Ivicom Grahovcem. Zanimljivo, riječ je o jednom od najmlađih upravitelja šumarija u Hrvatskoj.

U sklopu Šumarije nalaze se i dvije sjemenske sastojine. Jedna se nalazi u GJ Bijeli vrh – Dolac, a riječ je o sjemenskoj sastojini jele i smreke na površini od 16,22 ha dok se dru-

U neposrednoj blizini Nacionalnog parka Plitvička jezera smjestila se Šumarija Vrhovine koja, kao i spome-nuti park, obiluje zanimljivim prirodnim fenomenima i povijesnim lokacijama. Tu su Hrvati do nogu potukli osmanlijsku vojsku i tu je Stradivari tražio smreke za svoje violine.

Grčki bunar nikad ne presuši


Šumska razglednica

ga nalazi u GJ Komarnica gdje imamo sjemensku sastojinu običnoga bora na površini od 28,09 ha te crnoga bora na površini od 8,63 ha.

Jedan od glavnih problema radnicima predstav-

ljaju velike površine koje se smatraju minsko sumnjivima. Samo u GJ Bijeli vrh – Dolac nedostupno je 1.653,56 ha što predstavlja gotovo polovinu ukupne površine te gospodar-ske jedinice. Kada se tu još pribroji i 334,27 ha radno nedo-stupne površine u GJ Kriva draga – Baćinovac dolazimo do skoro 2.000 ha minski sumnjivog terena. Objektivno, to je površina na kojoj bi mogao raditi još jedan revirnik, tri teh-ničara te ovisno o potrebi, nekoliko šumskih radnika.

Veliki problem svakako su i potkornjaci koji su posljed-njih godina u ekspanziji.

– Problem predstavlja sušenje jele i smreke, pogotovo na granici s NP Plitvička jezera gdje ne postoji plan gos-podarenja šumama niti sanitarna sječa, što predstavlja objektivni problem nama šumarima. Trudimo se umanjiti štetu postavljanjem feromonskih klopki, no to nije dovoljno – govori nam upravitelj Grahovac pa nastavlja – Zanimlji-vo je da kada se potkornjaci pojave, smreka i jela se suše u krugovima i to vrlo velikom brzinom. Teško je spriječiti tu ekspanziju. Smatram da je potrebno učiniti nešto na planu suradnje institucija Nacionalnog parka te Hrvatskih šuma kako bi se ta problematika svela na minimum.

Šume s područja Šumarije Vrhovine gospodarski su

aktivne još iz vremena Vojne krajine u 16. stoljeću kada su bile pod upravom Austrijske državne komore. Razvojačenjem Vojne krajine šume su pripale Kraljevskome šumarskom ure-du u Otočcu.

Poslije 1945. godine šume postaju općenarodna imovina te je njima upravljala Narodna vlast preko svojih katastarskih, odnosno Okružnih narodnih odbora kao i preko Šumskog gospodarstva u Gospiću koje je osnovano 1960. godine. Do odvajanja gospodarenja na kršu i kontinentalnog dijela dolazi 1978. godine kada nastaju Šumsko gospodarstvo “Lika” Gos-pić te Šumarstvo na kršu “Gospić”. Do ponovnog spajanja do-lazi 1985. godine, a Šumsko gospodarstvo “Lika” djeluje sve do 1990. godine kada se osniva Javno poduzeće Hrvatske šume.

Šumarija Vrhovine osnovana je 1945. godine te je prati-la povijesne preustroje koje su je pratili od osnutka do danas. Područje Šumarije bilo je okupirano u razdoblju od 1991. do 1995. kada je Šumarija djelovala u sklopu JP “Krajina šume”. Od 1995. godine Šumarija djeluje u sklopu gospićke podruž-nice Hrvatskih šuma.

Šumarija obiluje zanimljivostima, kako šumarskim tako i potencijalno turističkim. Na području gospodarske je-dinice Komarnica nalazi se jedan od rijetkih bioloških feno-mena, gdje u istoj mješovitoj sastojini pridolaze obični (Pinus sylvestris) te crni bor (Pinus nigra). S obzirom da te dvije vrste pridolaze u različitim klimatskim uvjetima te samim time ima-ju različita potraživanja prema životnome okolišu, pridolazak ove dvije vrste bora u mješovitoj sastojini definitivno je jedin-stveni biološki fenomen u europskim razmjerima. Očito je da klimatski uvjeti na području jugoistočne Male Kapele, gdje se susreću nekoliko različitih klimatskih specifičnosti, pogoduju i jednoj i drugoj vrsti.

Nadalje, gospodarska jedinica Krivi javor poznata je po svojim mješovitim sastojinama gdje između ostaloga rastu smreke i javori čija tekstura drveta daje vrlo ugodnu akustič-nost, stoga se često koriste u industriji glazbenih instrumena-

Zgrada šumarije Vrhovine

Upravitelj šumarije Vrhovine, Ivica Grahovac

Obični i crni bor rastu jedan pored drugog


Šumska razglednicata. Kako je za instrumente važna tekstura te odnos godova i bijeli, i ovdje možemo reći kako je majka priroda, tj. specifični klimatski uvjeti odigrali svoje. Smreka se koristi za cijeli niz dr-venih žičanih instrumenata, no najpoznatija je svakako violina. Ipak, smreka s područja gospodarske jedinice Krivi javor koja se nekoć protezala sve do prašume Čorkova uvala u NP Plitvič-ka jezera postala je slavna jer ju je kao sirovinu pri izradi svojih violina koristio slavni Antonio Stradivari iz Cremone, jedan od najvećih graditelja violina u povijesti. Iako će mnogi sumnjati u taj podatak, navodno postoje spisi kako su u doba prijelaza iz 17. u 18. st. Cremonesi (tada nije postojala jedinstvena Italija) otkupljivali smreku i javor baš iz područja južne Male Kapele.

U šumama GJ Krivi javor nalaze se još neke povijesne zanimljivosti. U šumskom predjelu Grčki bunar nalazi se ogra-đeni vodeni bunar koji ne presušuje niti za najveće suše. Pret-postavka je da su ga gradili grčki trgovci kako bi imali osiguran izvor vode dok su sa svojim trgovačkim karavanama prolazili ovim krajevima. Iako danas voda nije za piće i često se zamuti, od velike je koristi divljim životinjama koje mogu pronaći si-gurno pojilište za vrijeme ljetnih vrućina.

Još jedan povijesni lokalitet nalazi se u šumama Šumarije Vrhovine, ovaj puta u GJ Komarnica. Riječ je o Jurjevim stijena-ma, mjestu gdje je 1663. godine Petar Zrinski zajedno sa svo-jim rođakom Franom Krstom Frankopanom do nogu potukao osmansku vojsku. U bitci u kojoj je sudjelovalo 2.000 hrvatskih branitelja naspram 8.000 Turaka, deblji kraj izvukli su upravo Turci kojih je izginulo mnoštvo dok ih je veliki broj zarobljen te razmijenjen za velike otkupnine. Vijest o pobjedi u kratkome

vremenu je stigla i do Rima gdje su u čast hrvatskih boraca zvonila zvona na bazilici sv. Petra. Kako to obično biva, zasluge za pobjedu u bitci prisvojili su austrijski generali koji su usput-no kovali urotu protiv hrvatskoga dvojca, zbog čega su sedam godina nakon bitke izgubili glave.

S obzirom na ovaj povijesni presjek te na viđene prirodne ljepote, možemo sa sigurnošću reći kako su kapaciteti Šuma-rije Vrhovine još uvijek skriveni.

Tu najprije mislimo na turističke mogućnosti koje nude ve-lika otvorenost šumskih cesta kao i blizina Nacionalnog parka Plitvice. Tu su i šume u kojima je rasla sirovina za najpoznatija svjetska glazbala, što se da itekako dobro brendirati.

Tu je i gotovo nemogući susret običnog i crnog bora.

Pregršt zanimljivosti svakako je kapital i zalog za buduć-nost.

GJ Krivi javor

Djelatnici Hrvatskih šuma na terenu


Zaštita šuma

Kaže se da jedno zlo nikada ne dolazi samo, a šumari Gorskog kotara to mogu i potvrditi. Nakon katastro-falnog ledoloma koji je pogodio ovo područje prije

dvije godine prouzročivši velike štete na drvnoj masi, kre-nula je nova pošast. Potkornjak! On nije primarni štetnik, već napada stabla koja su fiziološki slabijeg imuniteta, no kada zahvati određenu populaciju može postati i primar-ni štetnik te uništava sva stabla koja se nalaze u blizini. Zaraza je poprimila tolike razmjere da je stanje alarman-tno. Upravo iz tog razloga početkom rujna, na inicijativu UŠP Delnice, u Šumariji Gerovo, održan je radni sastanak stručnjaka Hrvatskih šuma. Na sastanak su pozvani ruko-voditelji proizvodnih odjela i odjela za ekologiju iz susjed-nih uprava šuma Gospić, Ogulin i Senj koji se susreću s istim problemima, ali ipak u manjim razmjerima, zatim upravitelji šumarija s područja UŠP Delnice i stručnjaci iz direkcije. Ispred direkcije sastanku su nazočili direktor Šumarskog sektora Vlatko Petrović, rukovoditeljica Službe za ekologiju Jasna Molc i stručni suradnik Darko Pleskalt, a iz Odjela za proizvodnju stručni suradnici Samir Glavaš, Marino Bogdanić, Andrija Crnković i Branko Belčić. Svrha i cilj radnog sastanka bila je edukacija sudionika o načinu i postupanju na površinama na kojima su primijećeni zna-kovi zaraze.

U uvodnom dijelu sastanka prisutnima se obratio

Vlatko Petrović te istaknuo važnost ovog problema koji

NOVA POŠAST U ŠUMAMA GORSKOG KOTARA

Radni sastanak za spas goranskih šuma

se nadovezuje i posljedica je velikih šteta uzrokovanih le-dolomom od prije dvije godine. Ledolomom je došlo do oštećenja i slabljenja vitalnosti stabala što je pogodovalo velikoj gradaciji potkornjaka koji čine ogromne štete na sastojinama smreke. Veliki problem predstavljaju šume šumoposjednika i šume u Nacionalnom parku “Risnjak” na kojima su također uočena velika žarišta, ali ne radi se ništa po pitanju sanacije istih. Hrvatske šume ne gospoda-re tim površinama i ne mogu poduzimati nikakve radnje kao što su doznaka i uklanjanje zaraženih stabala iz sasto-jine. Petrović je istaknuo i važnost osposobljavanja radni-ka na terenu jer o njima ovisi uspjeh sanacije površina na kojima je sušenje jako izraženo. Denis Štimac, voditelj UŠP Delnice, kazao je kako se na području ove uprave šuma do

Veliki problem predstavljaju šume šumoposjedni-ka i šume u Nacionalnom parku “Risnjak” na koji-ma su uočena velika žarišta, ali ne radi se ništa po pitanju sanacije istih. Hrvatske šume ne gospoda-re tim površinama i ne mogu poduzimati nikakve radnje kao što su doznaka i uklanjanje zaraženih stabala iz sastojine.

Tekst: Irena Devčić Foto: Mandica Dasović

Šume ugrožene potkornjakom

Ove je godine već posječeno 40.000 m³

Velika se količina zaražene drvne mase još mora posjeći


Zaštita šuma

sada posjeklo 40.000 m³ sušaca i zaraženih stabala te da će do kraja godine ta brojka iznositi i 100.000 m³. U pre-zentaciji pod nazivom “Problematika sanacije gradacije potkornjaka (NE sanacije drvne mase)” prof. Boris Hra-šovec aktualizirao je problem doznake zaraženih stabala tzv. “misterij doznake potkornjaka” iz razloga što doznaka takvih stabala nije nimalo jednostavna. Zaraženo stablo nema vidljivih simptoma zaraze osim malo piljevine na kori stabla ili na tlu po čemu se može znati da je stablo zapravo osuđeno na sušenje. Takva stabla unatoč njihovoj trenutnoj vitalnosti i zelenoj boji, treba doznačiti i ukloniti iz sastojine jer predstavljaju opasnost i novi izvor zaraze za stabla u njegovom okruženju.

Potkornjaci prezimljuju pod korom i na proljeće izlaze van tražeći novo stablo. Smrekov se potkornjak širi i čini štete u krugovima za razliku od jelovog potkornjaka koji napada pojedinačna stabla. Vanjski vidljivi tragovi sušenja kod takvih stabala uočavaju se tek na jesen kada krošnja mijenja boju. Upravo trenutak ispravne procjene pravog vremena za uklanjanje zaraženog stabla iz sastojine od ključne je važnosti. Prema informacijama inženjera s te-rena tu najčešće nastaje problem jer inspekcijska služba vrlo često ne odobrava sječu stabala koja su na oko zdrava i vitalna, a za koje se utvrdi da su zaražena potkornjakom. U terenskom dijelu radionice obišao se šumski predio na području Šumarije Gerovo na kojem je izraženo sušenje

smreke, posječena je drvna masa, ali pretpostavlja se da će se sušenje nastaviti i jedini način borbe protiv potkor-njaka je čista sječa na pojedinim predjelima za što se tre-ba dobiti odobrenje čije je ishođenje upitno.


32. SVJETSKO PRVENSTVO

Sjekačka se reprezentacija vratila iz

Poljske Tekst Foto: Sandrino Rac

Od 8. do 11. rujna 2016. u Wisli, Poljska, održano je 32. Svjetsko prvenstvo šumskih radnika sjekača. Hr-vatska ekipa sudjelovala je u sastavu: Davor Ivanko-

vić, Siniša Varga, Predrag Šolaja natjecatelji seniori, Kristijan Mijatović, natjecatelj U24, Mirko Balala, trener i Sandrino Rac, vođa ekipe. Uz natjecatelje i stručno vodstvo ekipe, neizostavan član sjekačke reprezentacije RH u zadnjih 10 svjetskih prvenstava je i kolega Boris Pahanić iz Unikomerc-uvoz – tehnička podrška, a u Wisli kao neizostavna pomoć reprezentaciji bio je i jedan fan, Mata Mijadžiković.

Sport

Rezultati iz Švicarske od prije 2 godine nisu dosegnuti, ali s postignutim rezultatima nikako nismo nezadovoljni. Siniša Varga osvaja 12. mjesto u pojedinačnoj konkurenci-ji od 81 natjecatelja, Kristijan Mijatović osvaja 7. mjesto u konkurenciju U24 od 24 natjecatelja, a ukupno ekipno re-prezentacija RH osvaja 13. mjesto od 27. ekipa. Dakle, bez obzira na nešto lošije rezultate u odnosu na prošlo WLC, Hrvatska i dalje po rezultatima ostaje u gornjem domu.

Rezultate možete vidjeti na stranici IALC-a: http://ialc.azurewebsites.net/Home/Dashboard

Mala ekipa iz Hrvatske

Svjetski prvaci - Bjelorusija

Svjetski prvak Valery Durovich iz Bjelorusije

Detalj sa završne večere Naša zastava


Zanimljivosti

ŠUMA IZ GILBOAE

Najstarija fosilizirana šuma na svijetuTekst: Marija Glavaš Foto: Arhiva

Razdoblje devona bilo je razdoblje velikih globalnih promjena. Zahvaljujući evoluciji biljaka, postepeno se smanjivala vodena površina naše planete, a stvaralo kopno. Stvaranjem prvih šuma padala je količina ugljičnog dioksida u atmosferi, a rasla količina kisika. Na tlo su ispuzali prvi vodozemci, kukci i stonoge. Prvi materijalni dokazi kako su te šume izgledale su okamenjeni panjevi starosti 385 milijuna godina, pronađeni u Saveznoj Američkoj Državi New York.

Okamine stabala pronađene su diljem svijeta, očuvane manje ili više, u većem ili manjem broju i s lakšom i težom mogućnošću identifikacije vrsta. Pretpovijesna

stabla okamenila su se zahvaljujući činjenici da su ostala za-robljena u mediju u kojem vladaju anaerobni uvjeti, odnosno gdje je potpuno odsutan kisik. U takvom okolišu bilo je one-mogućeno djelovanje bakterija ili kukaca koji bi u normalnim uvjetima izvršili razlaganje drvne tvari. U principu, radi se ili o slučajevima gdje je došlo do velike poplave pa su stablo prekrili debeli slojevi mulja ili se aktivirao vulkan pa je ostalo prekriveno lavom i pepelom. U takvim medijima, bogatim mineralima, prvenstveno silikatima, započeo je proces per-mineralizacije, odnosno okamenjavanja. Drvene su okamine pronađene po cijelom svijetu. Mnoge su lokacije na kojima su pronađene drvene okamine proglašene spomenicima prirode, ali otkriće čitave šume iz pretpovijesti, tj. iz vremena

prelaska živih organizama iz morske vode na kopno nosi sa-svim osobito značenje. Riječ je o najstarijim poznatim fosilnim ostatcima šume pronađenim su u SAD-u, Saveznoj Američkoj Državi New York, točnije u gradiću Gilboa. Šuma je za života rasla na superkontinentu Pangea, dvadeset stupnjeva južno od ekvatora u uvjetima tropske klime, u razdoblju srednjeg devona, prije otprilike 385 milijuna godina. Rasla je neometa-no jer se još nisu bili razvili biljožderi koji bi brstili lišće.

Prvo otkriće dogodilo se nakon velike poplave koja je zahvatila Gilbou 1850. godine. Prirodnjak, amater Samu-el Lockwood našao se na pravom mjestu u pravo vrijeme, a uzorci panja koji je pronašao poslani su na McGill univerzitet u Kanadu gdje je ih je pregledao paleontolog John W. Dowson.

Novi šturi podatci o pronalasku fosila u javnost su do-spjeli 1920. godine kada je počela izgradnja brane na jezeru

Izlošci u Gilboi


ZanimljivostiSchoharie. U svrhu izgradnje počelo je iskapanje kamenja, a na vidjelo je izašlo još oko pedeset fosiliziranih ostataka staba-la. Znajući za prijašnja otkrića u Gilboai, Državni njujorški mu-zej unaprijed je izdao nalog o zbrinjavanju. Izgradnja brane značila je gubitak za većinu stanovnika Gilboae koji su se mo-rali preseliti nešto zapadnije i dobitak za stanovnike New York Citya kojima je rezervoar Schoharie počeo osiguravati pitku vodu. Ipak, otkriće, danas najstarijih poznatih ostataka prašu-me osiguralo je malenom gradiću da zauvijek ostane poznat.

Fosilizirani panjevi iz Gilboae danas su izloženi diljem svijeta. Dio se nalazi u spomenutom muzeju u New York Cityju, dok je u Gilboai ostalo svega devet, izloženih na otvorenom, skromno uređenom ograđenom platou nasu-tom oblutcima pokraj kojeg je postavljena informativno-edukativna tabla.

Zanimljivo je da je jedna od osoba koje su radile na pr-vobitnom postavljanju izložbe posvećene šumi Gilboa u njujorškom muzeju prva američka paleontologinja Winifred Goldring. Crtež na diorami, u čijoj je izradi sudjelovala pri-lično točno prikazuje drveće devona, obzirom da su 1925. godine paleontolozi mogli samo nagađati kako je izgledala krošnja. Ta je zagonetka riješena 2004. godine, kada su Lin-da VanAller Hernick menadžerica paleontoloških kolekcija Državnog muzeja i Frank Mannolini tehničar zadužen za paleontološke kolekcije pronašli jedan odlično očuvan fosil. Kada su iduće godine pronašli i osam metarski trupac, re-konstrukcija je bila potpuna. Još potpunija slika dobivena je tijekom radova održavanja brane 2010. godine. Na gradilištu su bili prisutni znanstvenici profesor Bill Stein s Binghamton univerziteta u New Yorku i Frank Mannolini iz njujorškog Dr-žavnog muzeja gdje se pred njima otvorilo 1.300 m2 fosilizi-ranog šumskog tla. Zajedno s Lindom VanAller Hernick pri-hvatili su se mapiranja i izradili prvu kartu šume iz vremena devona s točnim pozicijama i omjerima stabala.

Pronađeno drveće koje je još paleontologinja Win-fred Goldring svrstala u rod Eospermatopteris danas je svr-stano i u rod Wattiezia iz izumrlog reda Cladoxylopsida (u srodstvu s papratima i preslicama). Opisano je kao oko osam metara visoko, s krošnjama od dvostruko perasto sastavlje-nog, uspravnog lišća, koje podsjeća na palme i koje se raz-množavalo sporama. Osim okamina drveća, na nalazištu su pronašli još dvije biljne vrste. Za drugu vrstu, znanstvenici su u početku mislili da je riječ o granama na stablu Eosperma-topsisa, ali su nakon nekog vremena shvatili da je riječ o pe-njačici iz izumrlog reda Aneurophytales koja je drevna stabla ponekad koristila kao mehaničku potporu, a većim dijelom je prekrivala tlo. Treći botanički nalaz odnosi se na biljke iz reda Lycopsidea, odnosno crvotočine kakve su istraživači već pronalazili po ugljenokopima u Europi i Sjevernoj Americi, a datiraju od prije oko 300 do 360 milijuna godina. Istraživač Chris Berry, znanstvenik na Cardiff univerzitetu u Velikoj Bri-taniji pretpostavlja da je lišće koje su Wattiezia stabla odba-civala stvaralo stelju koja je predstavljala odlično stanište za brojne kukce i stonoge. U svakom slučaju, spoznaje do kojih su znanstvenici došli promijenile su dotadašnju sliku pretpo-vijesne šume kao vrlo jednostavnog ekosustava.

Šuma Gilboa polako otkriva svoje tajne. Pronađeni fosili govore ne samo o ekosustavu iz vremena kada se kopneni život tek stvarao, one nose poruku o važnosti očuvanja šuma današnjice i potiču na još veće zalaganje u borbi s klimatskim promjenama.

Dvostruko perasto sastavljeno lišće

Karta prašume iz devona

Ilustracija šume Gilboa


Gljive naših krajeva

VELIKA GNOJIŠTARKA

Gljiva programirana za samouništenje

Velika ili čupava gnojištarka, znanstvenog naziva Coprinus comatus je možda pomalo neugledna, ali je i sasvim osobita gljiva. Klobuk se potpuno raspadne kako bi se mogla razmnožiti, odnosno osloboditi spore, a crna tekućina u koju se pretvori nekoć se koristila kao zamjena za tintu. U vidu su-šenog praha svakako se preporučuje kao pomoć dijabetičarima.

Veliku gnojištarku prvi je opisao danski prirodoslovac Otto Friedrich Müller svrstavši je pri tom u rod Aga-ricus. Današnji znanstveni naziv nadjenuo joj je juž-

noafrički mikolog Chrisiaan Henrick Persoon 1797. godine premjestivši je u rod Coprinus. Ime roda vjerojatno dolazi od starogrčke riječi kopros što znači gnoj. Riječ coma pre-vedena s latinskog znači kosa, a upućuje na čupav izgled gljive. Saprofitna je gljiva što znači da razgrađuje kompost, panjeve ili drugu organsku tvar. Kao nematofagna vrsta ima sposobnost uništiti nematode vrsta Panagrellus revivus i Meloidogyne arenaria.

Opis: Mlada plodna tijela su u početku jajolika i bijele boje s blago smeđe obojenim vrhom, kasnije postaju cilin-drična s velikim crvenkastosmeđim ljuskama, a kada sazriju zvonolika su sa sivo-crno obojenim donjim dijelom. Raspa-da se na način da se pretvori u gustu crnu tekućinu punu hidrolitičkih enzima hitina koji se raspadnu na složene šećere pa iz tla ostane stršati samo stapka. Za ovaj proces je značajna pojava veće količine vlage u atmosferi. Listići su slobodni, tj. nisu pričvršćeni za stapku, ispočetka bijeli, zatim poprimaju ružičastu boju, a kod zrelih primjeraka su crni. Izrazito su gusto poredani što je najvjerojatnije razlog nemogućnosti ispuštanja spora, odnosno samouništenja klobuka. Meso je bijele boje i blagog mirisa i okusa. Stapka je šuplja, glatka, bijele boje, visine od 10 do 37 cm i promje-ra od jednog do 2,5 cm, s labavim, bijelim prstenom koji

Tekst: Marija Glavaš Foto: Arhiva

se ponekad teže uočava ili je otpao. Otisak spora je izrazito crne boje.

Rasprostiranje i stanište: vrsta je prirodno rasprostra-njena u Europi i Sjevernoj Americi, a prenesena na Island, Australiju i Novi Zeland. Kao česta gljiva koja često raste u većim skupinama nalazi se uz rubove šuma ili šumske puto-ve, u blizini kompostišta, na zapuštenim površinama, često po livadama, a nađu se i na zelenim gradskim površinama.

Vrijeme sakupljanja: od proljeća do kasne jeseni.

Kemijski sastav: plodna tijela sadrže polisaharide, ma-sne kiseline, tokoferole i askorbinsku kiselinu, odnosno vita-min C, te minerale: kalij, kalcij, željezo, magnezij i cink.

Dolazi u skupinama


Gljive naših krajeva

Ljekovita svojstva: određeni aktivni sastojci, kako kod primjeraka ubranih u divljini, tako i kod uzgojenih, pokazali su hipoglikemijski, imunomodulatorski, antidijabetički, an-titumorski te potencijalni antioksidativni učinak.

Upotreba za jelo: moguće je konzumirati isključivo mlade primjerke koji su bijele boje, odnosno dok listići nisu pocrnili. Klobuke je najbolje upotrijebiti svježe. Ne obrade li se za konzumaciju unutar prvih četiri do šest sati nakon ubiranja, klobuci će se raspasti i pretvoriti u crnilo. Mogu se kuhati, pa nakon toga zamrznuti ili se mogu staviti u staklenku pa preliti hladnom vodom i pohraniti u hladnjak na nekoliko dana. Kuhanjem se ispušta puno tekućine, pa

ovu gljivu mnogi koriste za spravljanje juha u kombinaci-ji sa sunčanicama, gulaša ili crnog rižota. Mogu se pariti, pržiti, pirjati ili pohati, a osobito su ukusne pripremljene s kajganom.

Slične vrste: vrlo rijetko dolazi do zamjene. Slične vrste su jajasta gnojištarka (Coprinus atramentaria) koja nema izražene ljuske i koja je također jestiva dok je mlada, ali se uz nju nikako ne preporučuje istodobno konzumiranje al-kohola. Šarena gnojištarka (Coprinus picaceus) ima izražen kontrast boja klobuka koji je smeđe ili tamnosive boje s bi-jelim ljuskama; nije jestiva i neugodnog je mirisa.

Zamjena za tintu

Raspadajući klobuci

Jestivi plod


Mala enciklopedija šumarstva

Izdanci za razliku od izbojaka, nastaju iz pupoljka koji se javljaju van vegetacijskog vrha, odnosno na stablu, granama ili korijenju. Izbojci rastu iz takozvanih tvornih tkiva (meristem) koje mlada biljka ima na dvije suprotno položene vegetacij-ske točke, jednu na vrhu korijena, a jednu na vrhu stabljike.

Tekst: Irena Devčić

Foto: Arhiva

PUPOVI

Izdanak

ili

izbojak

kao Iran

ili Irak

Izbojak i izdanak često se u laičkom svijetu koriste kao sinonimi, no to je ispravno pa gotovo jednako kao da pitate kaže li se Irak ili Iran. Izbojak ili mladica je dio

stabljike koji nosi pupove, listove i cvjetove. Prvi izbojak jedne biljke je onaj koji izrasta iz klice. Izdanak za razliku od izbojaka, nastaju iz pupoljka koji se javljaju van vege-tacijskog vrha, odnosno na stablu, granama ili korijenju. Izbojci rastu iz takozvanih tvornih tkiva (meristem) koje mlada biljka ima na dvije suprotno položene vegetacijske točke, jednu na vrhu korijena, a jednu na vrhu stabljike. Vegetacijski vrh stabljike produžuje se i stvara osovinu – izbojak, koji nosi pupove i listove. Izbojci na višim biljkama nastaju iz pupova. Pup je izbojak u embrionalnom stanju. Iz vršnog pupa razvija se glavni izbojak, a iz pupova u pa-zušcu listova razvijaju se postrani izbojci. Po smještaju postrani izbojci mogu biti nasuprotni (jasen, javor), na-izmjenični (bukva, lipa) i pršljenasti (jela, smreka, bor). U većine drveća vršni pup izbojka stvara najjači izbojak od-nosno primarnu osovinu. Iz postranih pupova stvaraju se grane koje čine sekundarnu osovinu. Često vršni pup za-vršava cvijetom, a glavna se os dijeli u dva jednaka ogran-ka. To je dihotomno grananje. Takvo grananje pojavljuje se osobito u biljaka s nasuprotnim listovima koje imaju na vrhu cvijet. Kod mnogih golosjemenjača i kritosjemenjača pupovi u pazušcu donjih listova ne tjeraju izbojke, nego miruju neko vrijeme. To su uspavani pupovi. Ako iz bilo kojeg razloga vršni pup bude uništen, iz uspavanog pupa biljka će potjerati izbojak.

Kod većine drveća i grmlja razlikuju se dugi i krat-ki izbojci. Dugi izbojci imaju jasno izražene internodije (razmaci između lisnih čvorova). Redovito su dugi izbojci dugog vijeka i svake godine se produžuju. Kratki izbojci sasvim se neznatno produžuju i žive kraće vrijeme prem-da kod nekih vrsta mogu doseći starost od 10 godina (bukva). Kod bukve su dugi izbojci smješteni na krajevi-ma grana, a kratki izbojci na starijim dijelovima izbojaka.

Kod ariša i bora na dugim izbojcima sjede u čupercima igličasti listovi. Svaki čuperak predstavlja kratki izbojak. Na kratkim izbojcima većinom se razvijaju cvjetovi, kod nekih listovi (ariš, bor) ili trnovi (crni trn, glog). Najvažnija zada-ća izbojka je da nosi listove i da produžuje rastenje.

Izdanak je izbojak koji tjera iz dna stabljike ili iz korijena. Razlikuju se izdanci iz panjeva i izdanci iz kori-jena. Izdanci iz panjeva nastaju iz adventivnih i proventiv-nih pupova. Poznato je da mnoge listopadne vrste (hrast, grab, kesten, jasen, javor) nakon sječe daju mnogo izda-naka iz panjeva. Izdanci iz korijena razvijaju se iz adven-tivnih pupova, to su izdanci u užem smislu, a nastaju na korijenju samo nekih vrsta drveća i grmlja kao na primjer Robina pseudoacacia, Ailanthus altissima, Populus tremu-la, P. canescens, P. alba, Cornus sanguinea, Prunus spinosa, Sambucus ebulus, Rosa, Rubus itd. Izdanci rastu vrlo brzo, a vodu i hranjiva crpe iz matičnog korijena. Izdanak ima adventivno korijenje te odijeljen od matičnog korijena može postati samostalna biljka. Zbog tih svojstava mnoge biljke mogu se razmnožavati i dijelovima korijena.

Izdanačka sposobnost mnogih vrsta listopadnog dr-veća uspješno se koristi u praktičnom šumarstvu kod uz-gajanja niskih šuma kao i kod melioracije degradiranih šuma. Četinjače, osim rijetkih iznimaka (Taxus baccata, Pinus rigida), nemaju izdanačku sposobnost.

Izdanci ili izbojci?Tisa je jedna od rijetkih četinjača s izdanačkom sposobnošću

Zimsko Sunašce


Ljekovito biljeTekst: Marija Glavaš Foto: ArhivaBETONIKA BISTRI MISLI

Zaboravljeni učinkoviti multipraktik

Betonika u narodu još nosi nazive bukvica, bitunika, čistac, gušar, jetrnjak, majke božje cvijet, ranjenik i ranilist. Znanstveni nazivi su Stachys betonica i Betonica officinalis. Plinije Stariji je tvrdio da je betonica naziv dan po Vetoncima, izumrlom narodu iz predromanskog razdoblja koji je nastanjivao Iberijski po-luotok. Suvremeni autori smatraju da znanstveni naziv potječe od keltskih riječi bew što znači glava i ton što znači dobro, a koje upućuju na činjenicu da je biljka učinkovita kod liječenja glavobolje, nervoze i triježnjenja. Ime roda Stachys potječe od starogrčke riječi koja u prijevodu znači trn, a upućuje na izgled cvjetne glavice.

U Španjolskoj postoji izreka kako je netko pun vr-lina poput betonike, a talijanska poručuje kako valja prodati kaput i kupiti betoniku. Stari Egip-

ćani i Anglosaksonci vjerovali su da je ova vrsta čarobna, a Stari Rimljani su je koristili za liječenje čak 47 različi-tih bolesti. Betonika je veliko poštovanje stekla i s druge strane oceana od kada je prenesena na sjevernoamerički kontinent. Osim za liječenje koristi se za pridobivanje ta-mno-žute boje za tkaninu. Premda ima brojna ljekovita svojstva, danas se rijetko upotrebljava.

Opis: korijen je drvenast i debeo, a stabljika uspravna, dužine od 30 do 60 cm, četverobridna i s finim, kratkim dlačicama. Duž stabljike dolazi po jedan par nasuprot-nih listova na većim razmacima. Dužine su od oko pet do osam cm s time da su oni koji izbijaju izravno iz ko-rijena nešto veći od onih više na stapkama. Jajoliki su do lancetasti, nazubljeni, tvrdi, hrapavi zbog kratkih dlačica, bez peteljki, sjajni i tamnije zelene boje. Površina im je prekrivena žlijezdama koje sadrže gorko aromatično ulje. Zadržavaju se i zimi ako su temperature više. Biljka pripa-

Crvenoljubičasta cvjetna glavica Lišće je lancetasto do jajoliko i hrapavo


DJEČJI KUTAK

Pozdrav šumi

DV BUKOVAC

Odgojiteljice: Blaženka Videc, Lidija LukačSkupina: ŽirafeNacrtala: Nika Bilušić, 1. 5. 2010.

Pozdravljam te, zelena šumo, velika. Pozdravljam te u ovo jutro mirisno Kad se granje pod teškom rosom savijaju Blistajući na sunčevoj svjetlosti. Korijenje tvoje crnu zemlju sapinje, A stabla stoje čvrsto kao divovi. O, šumo, zelena šumo ! Ja volim miris tvojih cvjetova I šuštanje lišća na granama. O, kako volim tvoje hladne izvore, I mahovinu, i bilje, i košute. Volim te kao majku, šumo. Tebe i tvoje ptice.

DRAGUTIN TADIJANOVIĆ

(Brod – Rastušje, potkraj lipnja 1921.)

Priče o šumama, šume u pjesmama

da porodici usnjača (Labiatae) što upućuje na činjenicu da se svaki cvijet u uspravnoj glavici dužine oko 10 cm sastoji od gornje i donje usne. Crvenoljubičaste su boje, dvospolni, a oprašuju ih pčelice nakon čega se pojavljuju četiri smeđa oraščića.

Rasprostiranje i stanište: prirodno dolazi u Europi i Aziji. Raste po šumskim livadama, osunčanim obroncima i svijetlim šumama gdje ponekad prekriva veće površine. Uspijeva na pjeskovitim ili ilovastim tlima, može uspjeti i na teškim glinenastim, a izbjegava vapnenasta tla. Dolazi na kiselim, neutralnim i lužnatim tlima.

Vrijeme cvatnje: od lipnja do listopada.

Kemijski sastav: sadrži eterična ulja od kojih najviše seskviterpentina, fenilpropanoide, fenolne kiseline, feni-letanoidne glikozide, flavonoide, alkaloide, saponine i ta-nine.

Upotreba i ljekovitost: bere se cijela biljka i potom suši za daljnju upotrebu. Ima učinak antihelministika, tj. sredstva za tretiranje glista, trakavica i dr. crvolikih cri-jevnih nametnika. Djeluje kao antiseptik te se topli oblozi koriste za tretiranje posjekotina i ugriza kukaca. Zbog vi-sokog udjela tanina njezino gorko lišće ima astringentski učinak (stezanje tkiva) pa se koristi za tretiranje dijareje ili se kao čaj koristi za grgljanje u slučaju upale usne šuplji-ne, grla i desni. Kao ekspektorant pospješuje iskašljavanje bronhalnog sekreta i korisna je i kao sredstvo koje potiče kihanje. Djelotvorna je kao karminativ, tj. sredstvo koje blagotvorno djeluje kod prekomjernog nakupljanja pli-nova u probavnom sustavu. Kao kolagog pospješuje na-stajanje i izlučivanje žuči. Kao biljka blago gorkoga okusa koristi se kao digestiv za stimuliranje probavnog trakta i za jačanje funkcije jetre, a djeluje i kao diuretik. Kao eme-tik, odnosno tvar koja izaziva povraćanje je vrlo korisna u slučajevima trovanja, a u tu se svrhu upotrebljava korijen. Betonika ublažava simptome PMS-a. U svojstvu neurolep-tika (antipsihotik) pomaže u otklanjanju simptoma uzro-kovanih psihozama, a uz to djeluje i sedativno. Pomaže i kod poboljšanja memorije.

Kontraindikacije: djeluje stimulativno na kontrakci-je maternice pa se ne smije koristiti u vrijeme trudnoće. Pretjerana upotreba korijenja može uzrokovati znojenje i tešku dijareju.

Uzgoj: betonika se može uzgajati na dobro osvjetlje-nim mjestima i mjestima sa srednje vlažnim ili vlažnim tlima.

Ljekovito bilje

Često prekriva veće površine

DJEČJI KUTAK

DV VEDRI DANI ZagrebOdgojiteljice: Ivana Cvitković Lisjak i blaženka PiriNacrtala: Ananda Ćaleta, 6,6 godinaKomentar: “Pjesma govori o šumi, da je lijepa, zelena. I ja volim šumu, tamo mogu trčati, ima puno životinja i gljiva pa ih beremo na Žumberku.”

DV JOSIPDOLOdgojiteljice: Nataša juričić i Andrea RadojčićNacrtala: Larisa Pribanić 5,6 godinaKomentar: “ja sam bio u šumi. Ležao sam na lišću i onda je došla ptičica. Došla je vidjeti mene. onda je odletjela u drugu šumu.” – Darijo Sabljak 5,9 godina.

DV PLOČEOdgojiteljica: Snježana Merdžan i Zagorka burićNacrtao: Duje Šunjić, 5 godinaKomentar: “Šetati šumom je jako zdravo za naša pluća. Volio bih da je vrtić u šumi.”

DV ZLATNA RIBICA KostrenaOdgojiteljice: Dragana Soldatić Petrović i Anna NovakNacrtao: Ramona Radosavac, 6. godinaKomentar: “Kosjenka je sretna. jaše konja i gleda kako je lijepa šuma.”

priredila: Ljiljana Ivković, odgojiteljica

DV GUSTAV KRKLEC KrapinaOdgojiteljice: biserka Vešligaj i Milica PetekNacrtala: Ela jurinjak, 6,2 godinaKomentar: “Šuma je važna jer ima puno lišća za kisik i važna je za napraviti slikovnice. ”

HRVATSKE ŠUME bRoj 238 l LISToPAD 2016. 43

tema broja nacionalna inventura šumacasopis.hrsume.hr/pdf/238.pdfiz liježa (liege, današnja...

Documents