SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET RIJEKA

RIJEKA

RESTRUKTURIRANJE HRVATSKE POŠTE D.D.

Diplomski rad

Rijeka, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET RIJEKA

RIJEKA

RESTRUKTURIRANJE HRVATSKE POŠTE D.D.

Diplomski rad

Predmet: Teorija organizacije

Mentor: Prof. dr. sc. Marija Kaštelan Mrak

Student: Majda Jelovica

Broj indeksa: 24288

Smjer: Menadžment

Rijeka, rujan 2013.

SADRŽAJ

1. UVOD .................................................................................................................................... 1

1.1. Predmet i svrha istraživanja ............................................................................................ 1

1.2. Znanstvene metode .......................................................................................................... 2

1.3. Struktura rada .................................................................................................................. 2

2. STRUKTURE TRŽIŠTA ....................................................................................................... 3

2.1. Obilježja savršene konkurencije ...................................................................................... 5

2.2. Nesavršena konkurencija i monopol ............................................................................... 7

2.2.1. Izvori nesavršenosti tržišta ..................................................................................... 10

2.3. Obilježja monopola ....................................................................................................... 11

3. RAZVOJ HRVATSKE POŠTE ........................................................................................... 13

3.1. Povijesni razvoj poštanske službe ................................................................................. 15

3.1.1. Razvoj pošte u novije doba .................................................................................... 17

3.1.2. Razvoj poštanskog prometa u Hrvatskoj ................................................................ 18

3.2. Obilježja suvremene poštanske službe .......................................................................... 21

3.2.1. Obilježja poštanskog prometa ............................................................................... 24

3.3. Hrvatska pošta d.d. ........................................................................................................ 26

3.3.1. Preoblikovanje poslovnih procesa .......................................................................... 28

4. RESTRUKTURIRANJE HRVATSKE POŠTE .................................................................. 30

4.1. Analiza tržišnog stanja Hrvatske pošte prije procesa restrukturiranja .......................... 31

4.1.1. SWOT analiza ........................................................................................................ 33

4.2. Organizacija i restrukturiranje Hrvatske pošte d.d. ....................................................... 34

4.2.1. Stanje na hrvatskom tržištu poštanskih usluga 2008. godine ................................. 37

4.2.2. Strateški plan razvoja Hrvatske pošte .................................................................... 39

4.2.3. Poslovanje Hrvatske pošte u 2009. godini kao odraz prve faze restrukturiranja ... 42

4.3. Suvremenost Hrvatske pošte ......................................................................................... 43

4.3.1. Novi organizacijski ustroj Hrvatske pošte ............................................................. 44

4.3.2. Poboljšanje poštanske usluge ................................................................................. 45

4.3.3. Financijski uspjeh restrukturirane Hrvatske pošte ................................................. 47

5. OSVRT NA POSLOVNU POZICIJU HRVATSKE POŠTE .............................................. 49

6. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 54

POPIS LITERATURE ............................................................................................................. 56

POPIS TABLICA ..................................................................................................................... 58

POPIS SHEMA ........................................................................................................................ 58

1

1. UVOD

1.1. Predmet i svrha istraživanja

Poštanski promet, kao najstariji način prijenosa pisanih poruka, a kasnije i ostalih pošiljaka,

ljudi, novca i ostalih pisanih pisama ima veliku važnost u razvoju poduzeća i gospodarstava.

U Hrvatskoj je poštanski promet i usluge obavljala Hrvatska pošta i telekomunikacije, HPT, a

nakon privatizacije telekomunikacija Hrvatska pošta d.d. kao poduzeće u državnom

vlasništvu, ali ne i korisnik državnog proračuna.

Pošta kao organizacija od velikog značaja za funkcioniranje gospodarstva i društva svake

zemlje ima svoje specifičnosti, no u suvremeno doba, došlo je do velikih promjena uslijed

razvoja globalnog tržišta, jačanja kupčeve moći i tehničko-tehnološkog napretka. Poštanski

operatori moraju se kao i svaka druga poslovna organizacija prilagoditi nastalim promjenama

i pritom nastoje zadržati svoj tržišni udio, zadovoljiti potrebe kupaca i ostvariti prihod.

Nakon monopoliziranja tržišta poštanskih usluga i telekomunikacija, kao jedinstveni operater

na hrvatskom poštanskom tržištu, Hrvatska pošta se suočava s konkurentskim pritiscima

tržišta. Nakon strateškog planiranja, krajem 2008. godine pristupilo se restrukturiranju

Hrvatske pošte d.d. prema Strateškom planu razvoja Hrvatske pošte od 2008. do 2013.

godine, usvaja se nova organizacijska struktura, te su u 2009. godini nakon nekoliko godina

poslovanja s gubitkom ipak ostvareni pozitivni poslovni rezultati. U 2010. godini završava se

s restrukturiranjem i uspostavljanjem nove strukture i počinju pripreme za ključne razvojne

projekte te se nastavljaju ostvarivati pozitivni poslovni pokazatelji kao i tržišni uspjeh.

Danas Hrvatska pošta d.d. teži biti suvremeno poduzeće visoke kvalitete poslovanja koje nudi

široki niz usluga u skladu s tržišnim zahtjevima i potrebama klijenata. Kontinuirano se uvode

najnoviji proizvodi i usluge, provjereni standardi poslovanja te programi poboljšanja

efikasnosti i uspješnosti poslovanja u skladu sa europskim i svjetskim trendovima.

2

1.2. Znanstvene metode

U istraživanju i prezentiranju rezultata istraživanja u diplomskom radu, korištene su sljedeće

znanstvene metode: metoda analize i sinteze, induktivna i deduktivna metoda, komparativna

metoda, povijesna metoda, metoda klasifikacije, metoda kompilacije, metoda deskripcije te

iskustvena metoda.

1.3. Struktura rada

Uz Uvod i Zaključak, u kojemu se donose sistematizirani zaključci ovoga rada, diplomski rad

obuhvaća još tri poglavlja u kojima se razrađuje tema rada. U poglavlju dva pod nazivom

Strukture tržišta kratko sam se osvrnula na teoretska objašnjenja monopola i ostalih oblika

nesavršene konkurencije na tržištu, u ovom slučaju tržišta poštanskih usluga. Naime, zbog

monopolističkog položaja Hrvatske pošte i telekomunikacija, posebna pozornost posvećena je

razumijevanju tržišnih struktura i monopola

U trećem poglavlju prikazan je povijesni razvoj Hrvatske pošte i glavna obilježja poštanskog

tržišta kao i stanje suvremenog europskog tržišta poštanskih usluga što ukazuje na važnost tog

tržišta za funkcioniranje gospodarstva i društva jedne zemlje.

Posljednje poglavlje Restrukturiranje Hrvatske pošte detaljno prikazuje proces

restrukturiranja na temelju analize aktualnog stanja koje je Hrvatsku poštu pretvorilo u

uspješno tržišno poduzeće koje svoju lidersku poziciju na poštanskom tržištu duguje kvaliteti

svojih usluga, a ne prirodnom monopolu.

3

2. STRUKTURE TRŽIŠTA

Tržište kao mjesto gdje se susreću ponuda i potražnja te mehanizam razmjene proizvoda i

usluga između subjekata ponude i subjekata potražnje može biti organizirano na različite

načine. Na njemu se reguliraju odnosi prodavatelja i kupaca te razlikujemo temeljne tržišne

strukture – savršenu konkurenciju i nesavršene konkurencije. Danas je u svijetu prisutno

tržište nesavršene konkurencije gdje često nekoliko velikih poduzeća dominiraju tržištima.

Savršeno konkurentno tržište je ono koje se sastoji od velikog broja malih nezavisnih

poduzeća od kojih je svako premalo da bi moglo utjecati na tržišnu cijenu, postoji apsolutna

sloboda ulaska drugih poduzeća, faktori proizvodnje su savršeno pokretljivi te postoji

savršena informiranost o događanjima na tržištu, a sva poduzeća nude homogeni proizvod.

Samo prva dva obilježja mogu biti realna, dok ga treće i četvrto čine teoretskim modelom

budući da nema ni savršene mobilnosti proizvodnih faktora niti apsolutne informiranosti. Na

ovo tržište lako je ući i izaći s njega. Savršeno konkurentno tržište je tržište na kojem sve

tvrtke proizvode identične proizvode, a svaka je tvrtka tako mala da njen izbor razine

proizvodnje ne utječe na cijelu industriju. Ovo je poželjan, ali većinom neostvaren ideal.

U ekonomiji, tržišna struktura je broj poduzeća koji proizvode identične proizvode, a

razlikujemo sljedeće vrste tržišnih struktura:1

§ Monopolistička konkurencija, također zvana konkurentsko tržište, gdje postoji

veliki broj poduzeća od kojih svaki ima mali dio tržišnog udjela i malo različite proizvode.

§ Kod oligopola, tržištem dominira mali broj poduzeća koja zajedno kontroliraju

većinu tržišnog udjela.

§ Duopol je poseban oblik oligopola koji uključuje dva poduzeća.

§ Monopson označava situaciju kada je na tržištu prisutan samo jedan kupac.

Oligopson je tržište gdje puno prodavatelja može biti prisutno, ali se susreću s vrlo malo

kupaca.

§ Monopol je tržište gdje postoji samo jedan pružatelj proizvoda ili usluge.

1 http://en.wikipedia.org/wiki/market_structure (05.06.2012.)

4

§ Prirodni monopol je monopol u kojemu se uslijed zakona ekonomije obujma

efikasnost povećava kontinuirano s veličinom poduzeća. Poduzeće je prirodni monopol ako je

u mogućnosti opsluživati cijelu tržišnu potražnju s nižim troškovima nego kombinacija dva ili

više manjih, više specijaliziranih poduzeća.

§ Savršena konkurencija je teoretska tržišna struktura bez prepreka ulasku na

tržište, neograničenom broju proizvođača i krajnjih korisnika i sa savršeno elastičnom

krivuljom potražnje.

Kada neko poduzeće može kontrolirati tržišnu cijenu svog proizvoda, tada se ono smatra

sudionikom nesavršene konkurencije. Nesavršena konkurencija prevladava u nekom sektoru

kad god pojedini prodavatelji imaju neku mjeru nadzora nad cijenom svog proizvoda.

Nesavršena konkurencija ne znači da poduzeće ima potpuni utjecaj nad tržišnom cijenom

svog proizvoda. Sloboda određivanja cijene proizvoda razlikuje se od sektora do sektora.

Najčešći oblici nesavršene konkurencije su monopol, oligopol i monopolistička konkurencija.

Uz danu tehnologiju, u uvjetima nesavršene konkurencije, cijene su više, a proizvodnja

manja. Većina poduzeća iskorištavaju ekonomije proizvodnje velikih razmjera i jamče

glavninu inovacija koje potiču dugoročni ekonomski rast.2

Sudionik savršene konkurencije može prodati koliko god želi po važećoj cijeni, za razliku od

sudionika u nesavršenoj konkurenciji koji će, poveća li svoju prodaju, zasigurno smanjiti

tržišnu cijenu proizvoda. Isto tako, teoretski za poduzeće u savršenoj konkurenciji potražnja je

savršeno elastična, a za poduzeće u nesavršenoj konkurenciji elastičnost potražnje je neke

konačne veličine.

2 Samuelson, P. A., Nordhaus, W.D.: Ekonomija, 15. izdanje, MATE d.o.o. Zagreb, 2000. str. 148.

5

2.1. Obilježja savršene konkurencije

Budući da je na tržištu savršene konkurencije prisutno mnoštvo manjih poduzeća koja ne

mogu utjecati na tržišnu cijenu, poduzeće može prodati svoju ukupnu proizvodnju po tekućoj

tržišnoj cijeni bez obzira koliko proizvodi pa nema ni razloga da snizi tržišnu cijenu. S druge

strane, teško da će povećati svoju cijenu iznad tržišne cijene jer će onda kupci kupovati kod

konkurenata s nižom cijenom. U uvjetima savršene konkurencije cijena je jednaka

prosječnom prihodu i graničnom prihodu, a savršeni konkurent može prodati koliko god želi

po tržišnoj cijeni.3

Pretpostavke savršene konkurencije su:4

preuzimanje cijena (engl. price taking),

homogenost proizvoda,

slobodan ulaz i izlaz.

Na tržištu savršene konkurencije natječu se mnoga poduzeća, pa se svako poduzeće za svaki

svoj proizvod susreće s većim brojem izravnih konkurenata. Isto tako, prodaja svake

pojedinačne tvrtke čini samo manji dio tržišta, te njene odluke nemaju nikakvog utjecaja na

cijene na tržištu. Dolazi do toga da svako poduzeće preuzima tržišne cijene kao zadane te su

na savršeno konkurentskim tržištima pojedinačna poduzeća tzv. preuzimatelji cijena (engl.

price-takers).

Kako do preuzimanja cijena najčešće dolazi na tržištima gdje poduzeća prodaju identične ili

gotovo identične proizvode te su proizvodi svih poduzeća na tržištu savršeno zamjenjivi,

odnosno homogeni, nijedno poduzeće ne može povećati cijene svog proizvoda bez da mu se

ne smanji prodaja tog proizvoda. Postoji mnoštvo homogenih proizvoda kao što su

poljoprivredni proizvodi (kukuruz, pšenica, mlijeko), nafta, benzin, sirovine poput bakra,

željeza, drva, pamuka i slično te se takvi homogeni proizvodi nazivaju robama. Sve te robe

3 Samuelson, P. A., Nordhaus, W.D.: Ekonomija, 15. izdanje, MATE d.o.o. Zagreb, 2000. str. 161.

4 Wikipedija, Slobodna enciklopedija, http://hr.wikipedia.org/wiki/Tr%C5%BEi%C5%A1te (05.06.2012.)

6

imaju ista svojstva, pa ako neko poduzeće odluči podići cijenu, prodaja će mu opasti jer su

kupcima na raspolaganju ostali proizvodi po nešto nižoj cijeni.

Na tržištu savršene konkurencije postoji slobodan ulaz i izlaz jer ne postoje ograničenja u

vidu posebnih troškova koji bi tvrtki otežali ulaz (izlaz) u neku industriju. Kako dobavljači

mogu neometano izlaziti i ulaziti na tržište, isto tako i kupci mogu lako zamijeniti dobavljača.

Na ovakvom tržištu lakše je početi poslovati jer ne treba ulagati dodatna velika sredstva, a u

slučaju neprofitabilnosti jednostavno je i izaći s tog tržišta.

Većina današnjih tržišnih struktura spada negdje u spektar između savršene konkurencije i

čistog monopola.5 Naime, do razvoja pojedinih oblika nesavršene konkurencije vode

ekonomije obujma ili opadajući prosječni troškovi, odnosno raznolike prepreke ulasku na

tržište novih konkurenata. Najvažniji dio kokurentskih nastojanja je osigurati da poduzeća ne

iskorištavaju potrošače postavljanjem cijena iznad razine troškova potrebnih za proizvodnju

outputa i time zarađujući prekomjerne profite.6

Tržište poštanskih usluga je tradicionalno bilo smatrano prirodnim monopolom, odnosno

dominirano jednim državnim poduzećem koje je samo određivalo cijene i usluge, iako pod

kontrolom države. Danas se teži liberalizaciji tržišta poštanskih usluga što ima svoje prednosti

i nedostatke. Najočitija prednost je povećanje kvalitete i raznovrsnosti usluga uslijed

konkurentskih nastojanja. No konkurencija je zainteresirana za opsluživanje dijelova tržišta

koji donose profit, pa se postavlja pitanje što s neefikasnim područjima. Poštanski operatori

smatraju da ako izgube zaštitu rezerviranih područja, suočiti će se s ulaskom u sektore nižih

troškova i izgubiti profite koje su inače koristili da nadoknade gubitke.7 Nacionalni poštanski

operator koji je prisutan na cijelom teritoriju zemlje može opsluživati manje efikasna područja

samo uz državne subvencije.

5 Samuelson, P. A., Nordhaus, W.D.: Ekonomija, 15. izdanje, MATE d.o.o. Zagreb, 2000. str. 162.

6 Gerardin D. (et. al.): The Liberalization of Postal Services in European Union, Khower Law Int., London,

2002., str. 121. 7 Ibidem, str. 122.

7

2.2. Nesavršena konkurencija i monopol

Poduzeće koje može osjetno utjecati na tržišnu cijenu svoje proizvodnje, naziva se nesavršeni

konkurent, a na tržištu na kojemu djeluje vlada nesavršena konkurencija. Nesavršena

konkurencija prevladava u industriji kad god pojedinačni prodavatelji imaju određeni nadzor

nad cijenom njihova proizvoda.8 Nesavršeni konkurenti imaju ograničenu slobodu odluke o

cijenama, stupanj monopolske moći varira od industrije do industrije, a prisutna je jaka

konkurencija na tržištu. No to i dalje nije savršena konkurencija kod koje potražnja ima

konačnu elastičnost – može prodavati koliko želi bez snižavanja tržišne cijene, dok kod

nesavršenog konkurenta krivulja potražnje za njegovim proizvodima opada jer viša cijena

smanjuje prodaju. Isto tako sniženje cijena konkurenata na nesavršeno konkurentnom tržištu,

snižava potražnju za proizvodima konkurenta s višim cijenama.

Moderno je industrijsko gospodarstvo područje u kojem se isprepliću mnoge vrste nesavršene

konkurencije. Posveti li se posebna pozornost nekom sektoru, mnogo se može naučiti o

njegovoj tržišnoj strukturi, naročito veličini i broju prodavatelja i tome koliki do tržišta

kontroliraju najveći prodavatelji. Ekonomisti svrstavaju tržišta nesavršene konkurencije u tri

glavne tržišne strukture – monopol, oligopol i monopolistička konkurencija.

Monopol je ekstremni slučaj nesavršene konkurencije kada se na tržištu nalazi jedan jedini

prodavatelj s apsolutnim nadzorom nad cijelim privrednim sektorom. Takvog se prodavatelja

naziva monopolist (grčki mono - jedan i polist - prodavatelj). Takvo poduzeće je jedno jedino

na tržištu i ne postoji niti jedan drugi dobar nadomjestak.

Rijetko se javlja slučaj isključivog monopola, većina monopolista postoje zbog nekog oblika

državne zaštite – poduzeće s patentom na izvanredan proizvod (npr. lijek), električna energija,

plin. Ponekad i monopolisti moraju biti korak ispred svojih potencijalnih konkurenata jer

8 Samuelson, P. A., Nordhaus, W.D.: Ekonomija, 15. izdanje, MATE d.o.o. Zagreb, 2000. str. 149.

8

dugoročno nijedan monopol nije siguran od pritisaka konkurencije. Kada na tržištu nema

konkurencije tada najviše trpe kupci jer takva poduzeća ne teže maksimalno se razvijati i

povećavati kvalitetu svog poslovanja već postaju manje efikasna i inovativna.

U određenim granama potrebna je državna intervencija. Većina zemalja zapadne Europe

prihvatila je u tu svrhu model nacionalizacije, pa tako država posjeduje i rukovodi

poslovanjem monopolističkih industrija – regulacija tržišta predstavlja, dakle, skupinu

državnih mjera kojima se izravno ograničavaju ili kontroliraju odluke pojedinih poduzeća ili

grana ne bi li se tako zaštitio društveni interes.9

Riječ oligopol (grč. malo prodavatelja), što može biti od 2 do 10 ili 15 poduzeća. Oligopol je

slučaj djelovanje pojedinačno poduzeće može utjecati na tržišnu cijenu. Ponekad se događa

situacija u kojoj smanjenje cijena kod jednog poduzeća, može pokrenuti cjenovni rat koji će

sniziti cijene ostalih konkurenata.

Oligopol nije neuobičajena pojava posebice u prerađivačkoj industriji, prijevozu,

komunikacijama (VIP i T-Com prije dolaska TELE2), automobilska industrija, bijela tehnika.

Iako postoji mnoštvo raznolikih proizvoda, tržište nadzire nekoliko velikih poduzeća, a

konkurencija je često vrlo oštra što kupci mogu primijetiti po primjerice obujmu i raznolikosti

marketinških aktivnosti tih poduzeća.

Monopolistička konkurencija označava situaciju kada veliki broj prodavatelja proizvodi

diferencirane proizvode. Ta tržišna struktura sliči savršenoj konkurenciji u kojoj ima mnogo

prodavatelja, između kojih nijedan nema veliki dio tržišta, ali razlikuje se od savršene

konkurencije po tome što proizvodi koje prodaju različita poduzeća nisu identični.10

Poduzeća mogu prodavati po neznatno različitim cijenama jer su im i proizvodi neznatno

različiti kao npr. tržište benzina – mnoštvo različitih poduzeća nudi slične proizvode po

sličnim cijenama, no ako jedno poduzeće poveća cijene kupac će produžiti do konkurentskog

poduzeća. Ovaj primjer ujedno ilustrira i važnost blizine proizvoda kupcu što otvara vrata

mnogim maloprodajnim poduzećima (diferencijacija proizvoda). Isto tako, proizvodi se

9 Institut za javne financije, http://www.ijf.hr/hr/korisne-informacije/pojmovnik-javnih-financija/15/drzavna-

regulacija/38/regulacija-trzista/45/ (05.06.2012.) 10

Samuelson, P. A., Nordhaus, W.D.: Ekonomija, 15. izdanje, MATE d.o.o. Zagreb, 2000. str. 151.

9

diferenciraju i po razlikama u kvaliteti, osobinama i percepciji te poduzeća troše vrijeme i

novac uvjeravajući kupce u superiornost njihovih proizvoda (npr. industrija osobnih računala,

zubne paste, šamponi).

Nesavršena tržišna struktura je slična realnim tržišnim uvjetima gdje postoje i tržištem

dominiraju nekolicina monopolističkih konkurenata, monopolista, oligopolista i duopolista.

Pri tome tržišnu strukturu određuje broj i veličina proizvođača i krajnjih korisnika na tržištu,

vrsta roba i usluga kojima se trguje i stupanj do kojega se informacije slobodno razmjenjuju.11

Većina je industrija, odnosno tržišta nesavršeno konkurentna. Tako Samuelson za tržišnu

strukturu savršene konkurencije u kojoj je prisutno mnogo proizvođača s identičnim

proizvodima za primjer stavlja financijska tržišta i neke poljoprivredne proizvode gdje

poduzeća ne nadziru cijenu, a proizvode i usluge prodaju tržišnom razmjenom ili aukcijom.12

Nesavršenu konkurenciju - monopolističku konkurenciju obilježava mnogo proizvođača s

razlikama u proizvodu tipično za maloprodajna tržišta (benzin, osobna računala) gdje

poduzeća imaju nizak nadzor nad tržišnim cijenama te je prisutno znatno oglašavanje,

suparništvo u kvaliteti, upravljanje cijenama.

Oligopol s malim brojem proizvođača i malom razlikom u proizvodima – tržišta čelika i

kemikalijama, odnosno s malim brojem proizvođača i određenom diferencijacijom proizvoda,

gdje poduzeća imaju određeni utjecaj na tržišne cijene, a služe se metodama oglašavanja i

suparništva u kvaliteti te upravljanja cijenama.

Monopol sa samo jednim proizvođačem i proizvodom koji nema bliskih supstituta kao što je

lokalna telefonija, električna energija i plinska infrastruktura (ujedno i prirodni monopol), ima

i znatan nadzor nad tržišnim cijenama, ali to je uglavnom regulirano (državni utjecaj), a

također se služi oglašavanjem i promidžbom svojih usluga.

Iako je nesavršena, konkurencija je na ovim tržištima ipak prisutna. Ona je nezamjenjiva pri

otkrivanju stvarnih potreba kupaca i potiče prodavatelje da nude razinu kvalitete i cijene koju

kupci (korisnici) žele i s kojom mogu pokriti svoje troškove. Konkurencija teži

izjednačavanju interesa kupaca i interesa prodavatelja.

11

Wikipedija, http://en.wikipedia.org/wiki/market_structure (05.06.2012.) 12

Samuelson, P. A., Nordhaus, W.D.: Ekonomija, 15. izdanje, MATE d.o.o. Zagreb, 2000. str. 152.

10

2.2.1. Izvori nesavršenosti tržišta

Uslijed specifičnosti pojedinih tržišta i industrija na njima se razvija i specifičan stupanj

nesavršene konkurencije. Većina slučajeva nesavršene konkurencije može se svesti na dva

glavna uzroka – prvi, industrije imaju manje prodavatelja kada postoje značajne ekonomije

proizvodnje velikih razmjera i opadajućih troškova te drugi, tržišta teže nesavršenoj

konkurenciji kada je novim konkurentima teško ući u neku industriju.13

U prvom slučaju velika poduzeća mogu jednostavno proizvoditi jeftinije i potom u bescjenje

prodati mala poduzeća koja ne mogu preživjeti, a u drugom slučaju svakojake prepreke ulasku

na tržište mogu proizlaziti iz zakonskih i drugih propisa koji ograničavaju broj konkurenata te

ostali razlozi zašto je novom konkurentu preskupo ući na takva tržišta (visoka početna

ulaganja u primjerice infrastrukturu).

Na broj poduzeća u nekoj industriji utječe tehnologija i struktura troškova te industrije. Ako je

prisutna ekonomija obujma kada poduzeće može smanjiti svoje prosječne troškove

povećavanjem svoje proizvodnje, do određene točke, onda veća poduzeća imaju troškovnu

prednost nad manjim poduzećima.

Isto tako, industrija s visokim preprekama ima manji broj poduzeća, a uz ekonomiju obujma,

te prepreke mogu biti zakonska ograničenja, visoki troškovi ulaska, oglašavanje i

diferencijacija proizvoda. U zakonska ograničenja ubrajaju se patenti, ulazna ograničenja,

vanjskotrgovinske tarife i kvote. Cijena ulaska ovisi o troškovima prodiranja na to tržište -

tržište zrakoplova traži visoka početna ulaganja, novi kompjutorski programi traže skupe

marketinške aktivnosti pri pokušaju da zamijene postojeći program u svijesti kupaca. Isto tako

oglašavanjem i diferencijacijom proizvoda poduzeća stvaraju prepreke za nove konkurente –

Coca-Cola oglašavanjem stvara svijest o proizvodu i lojalnost brendu.

13

Samuelson, P. A., Nordhaus, W.D.: Ekonomija, 15. izdanje, MATE d.o.o. Zagreb, 2000. str.. 152.

11

2.3. Obilježja monopola

Ovaj krajnji slučaj nesavršene konkurencije kada je samo jedan prodavatelj bez bliskih

supstituta s potpunim nadzorom nad tržištem, odnosno industrijom je vrlo rijedak u današnjoj

visokokonkurentnoj ekonomiji i realno postoje najčešće uz neki oblik državne zaštite.

Dugoročno gledano svaki monopol će se suočiti s konkurentskim pritiscima pa su tako

primjerice poduzeću za telefoniju počeli konkurirati poduzeća s mobilnom telefonijom te je

danas korištenje mobitela vrlo rašireno.

Monopol karakterizira nedostatak konkurencije, nepostojanje supstituta kojima se može

trgovati i postojanje ulazne barijere na tržište. Kada monopolist kontrolira vrijedan input -

proizvod ili usluga koja nema bliskih supstituta, razlikujemo više vrsta monopola - prirodni

monopol, patenti i zaštite, državni monopoli. Podjela monopola:14

1. Prirodni monopol - nastaje iz ograničenosti proizvodnih činitelja i izvora ponude;

2. Zakonski monopol - nastaje kada se prodaja ili proizvodnja određenih roba, državnim

propisima monopolizira za samo neka poduzeća (npr. državni monopol u prodaji duhana)

3. Ekonomski monopol - nastaje koncentracijom i centralizacijom kapitala;

4. Oktopodski monopol - predstavlja kombinaciju prirodnih i ekonomskih faktora, te zbog

veličine opreme nije povoljno postojanje više poduzeća.

Prirodni monopol je takav oblik tržišne nesavršenosti kod kojeg jedan proizvođač može

opsluživati cijeli sektor na tržištu (ponuđači komunalnih usluga poput distributera električne

energije, plina, vode) s većom efikasnošću nego li veći broj konkurentnih proizvođača, a

javlja se kad tehnologija proizvodnje uzrokuje visoke fiksne troškove, dok se dugoročni

ukupni prosječni trošak smanjuje paralelno s povećanjem obujma proizvodnje, pa tada, takav

sektor ima stalno rastuće prinose na opseg.15 No tehnološki napredak može ukloniti razloge

postojanja prirodnog monopola, kao primjerice pojava mobitela u telekomunikacijama.

Monopolističke organizacije nastaju kao kombinacija raznih industrijskih grana u jednom

poduzeću i to na horizontalnoj razini – povezivanje raznih privrednih djelatnosti koje imaju

istu proizvodnu osnovu, vertikalnoj razini – povezivanje niza uzastopnih djelatnosti koje čine

14

Wikipedija, http://bs.wikipedia.org/wiki/Monopol (05.06.2012.) 15

Wikipedija, http://hr.wikipedia.org/wiki/Prirodni_monopol (05.06.2012.)

12

proizvodni proces te kombinirano - povezivanje horizontalne i vertikalne kombinacije.

Rezultat ovog povezivanja su holdinzi koji zbog svoje veličine sposobni za velike investicije i

ulaganja u najnovija tehničko-tehnološka postignuća. Karakteristični i trajni oblici

monopolističkog udruživanja dolaze do izražaja kroz: kartele, trustove i koncerne.

Dakle, za čistu monopolsku strukturu tržišta karakteristično je da na strani ponude postoji

samo jedan ponuđač – monopolist, odnosno, kada je na strani potražnje samo jedan kupac –

monopsonist. Jedna od najvažnijih karakteristika monopola je da može potpuno samostalno

odrediti cijenu robe po kojoj prodaje, bez obzira na količinu koju nudi, odnosno na strani

potražnje monopsonist određuje po kojoj će cijeni robu kupovati.

Zbog nepostojanja bliskih supstituta proizvoda i usluge koje monopolist prodaje, ulaznih

barijera na to tržište, a ponajviše zbog nepostojanja ozbiljne konkurencije, monopolist može

ostvarivati profite u dužem vremenskom razdoblju.

Isto tako, kada na tržištu nema konkurencije tj. postoji monopol, kupci - krajnji korisnici

izvlače deblji kraj po pitanju kvalitete i cijene proizvoda i usluga, a monopolistička poduzeća

tokom vremena postaju manje efikasna i inovativna. Budući da se kupci ne mogu okrenuti

jeftinijem ili kvalitetnijem proizvodu jer supstituta nema, a poduzeće ne sudjeluje u

konkurentskoj utakmici i ne osjeća konkurentske pritiske, poduzeća su podložna stagnaciji.

U većini tržišnih gospodarstava mnoge djelatnosti od posebnog društvenog značaja kao što su

poštanske usluge, proizvodnja i opskrba strujom, promet roba i ljudi, imaju obilježja

monopola. Kako u monopolskim uvjetima nema dovoljno konkurencije koja bi štitila interese

potrošača od monopolske eksploatacije, tj. od mogućnosti da monopol samovoljno podiže

cijene i ograničava proizvedene količine, smatra se kako je u takvim slučajevima država

pozvana da intervenira na tržištu, da bi od monopola zaštitila svoje građane.16

16

Institut za javne financije, http://www.ijf.hr/hr/korisne-informacije/pojmovnik-javnih (05.06.2012.)

13

3. RAZVOJ HRVATSKE POŠTE

Odmah nakon usmenog prijenosa vijesti, poštanski promet je najstariji način prijenosa pisanih

poruka, a razvio se uslijed potrebe da se razmjenjuju informacije, ugovaraju poslovi i

održavaju osobni kontakti. Razvitkom obrta i zanata, razvojem gradova i trgovine javlja se

veća potreba za komuniciranjem. Paralelno s time pojavljuju se manje organizirane poštanske

službe čija je usputna djelatnost bila i prijenos pošte. Tijekom svih povijesnih razdoblja ljudi

su tražili odgovarajuća sredstva za prijenos svojih ideja, međusobnog komuniciranja i

razmjenu misli i dobara, stoga je suštinska uloga pošte prijenos vijesti koja je ostala

nepromijenjena kroz sva vremenska razdoblja do danas.17

Klasični oblik poštanskog sustava u većini zemalja u osnovi odražava shvaćanje pošte kao

posebne institucije (pod državnom upravom ili kontrolom) čija je temeljna zadaća omogućiti

svakoj osobi da pod određenim uvjetima pošalje pismovnu ili paketnu pošiljku na bilo koju

adresu u zemlji ili inozemstvu, a bitne značajke nacionalizirane poštanske djelatnosti su: pošta

je javna institucija; organizacija prema strogim centralističkim načelima; država određuje

poštanske tarife; jednostavna i proširena reprodukcija financira se iz proračuna.18

Monopol na obavljanje poštanskih usluga danas postaje upitan zbog neefikasnosti uslijed

utjecaja tehničko-tehnološkog napretka i tržišnih promjena. Ekonomski se opravdava

postojanje monopola time da uslijed određenih tehničkih uvjeta, jedno poduzeće može

proizvoditi po najnižim troškovima i tada se naziva prirodnim monopolom. No u ekonomskoj

teoriji postoje sumnje da je poštanska usluga prirodni monopol. Naime, mnoge relevantne

studije nisu uspjele dokazati značajnu ekonomiju obujma, a ako je poštanska usluga prirodni

monopol, konkurenti bi vrlo teško mogli pružiti jednaku razinu usluge po istim ili nižim

troškovima i posljedično, pozicija nacionalne pošte bi bila osigurana bez zakonske zaštite.19

U skladu s otvaranjem poštanskog tržišta konkurenciji, pošta se restrukturiranjem i ostalim

strateškim promjenama nastoji prilagoditi novim uvjetima djelovanja i zadržati svoj tržišni

udio. Razvojem poštanskog poslovanja, odnosno diverzifikacijom i uvođenjem konkurencije

17

Hitrec, D.: Povijest pošta Primorsko-goranske županije, Adamić, Rijeka, 2004., str. 7. 18

Prometna zona, http://www.prometna-zona.com/postanski.php (15.08.2012.) 19

James C. Miller: The Postal Monopoly, Cato Journal, Vol. 5 No 1., Washington, 1985., str. 150-151.

14

na poštansko tržište, ostvaruju se učinkovitiji načini prijenosa poruka i stvaraju se nove

mogućnosti u ponudi usluga putem poštanske mreže.

U pogledu dugoročne dinamike poštanske industrije, vjeruje se da će ona biti bazirana na:

Kontinuranoj važnoj ulozi univerzalnog poštanskog operatora u svim zemljama; Razvoju

konkurencije posebice za poslovnu poštu u svim zemljama, s konkurentima koji drže male ali

važne tržišne udjele; Ujedinjenju većine važnih igrača u industriji u nekolicinu velikih grupa;

Potrebi tih grupa da budu fizički prisutni na tržištu (tzv. one-stop-shop) i samim time u što

više zemalja; Povećanom razdvajanju poštanskih usluga i maloprodaje. 20

U Hrvatskoj su reguliranje tržišta poštanskim uslugama i javni operater regulirani zakonom.

Zakonom o poštanskim uslugama (NN 88/09) uređuju se poštanske usluge, propisuju uvjeti za

obavljanje ovih usluga, uređuju prava, obveze i odgovornosti davatelja i korisnika poštanskih

usluga, određuju poslovi Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije u dijelu koji

se odnosi na regulatorne poslove u području poštanskih usluga, obavljanje inspekcijskog i

stručnog nadzora u području poštanskih usluga, te uređuju druga pitanja vezana uz obavljanje

poštanskih usluga.

Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije HAKOM djeluje u skladu javnih

ovlasti kao što su donošenje provedbenih propisa temeljem Zakona o poštanskim uslugama,

izdavanje dozvola za obavljanje univerzalnih poštanskih usluga, donošenje odluka o načinu

razdvajanja poslovnih aktivnosti javnog operatora, donošenje odluka u vezi s davanjem

pristupa mreži javnog operatora, odobravanje cijena rezerviranih usluga, a na prijedlog javnog

operatora, donošenje odluka o izmjeni općih uvjeta davatelja univerzalnih poštanskih usluga

koji su u suprotnosti s odredbama Zakona, zaštita prava korisnika poštanskih usluga te

rješavanje sporova između korisnika i davatelja poštanskih usluga, stručni nadzor nad

primjenom Zakona, vođenje i redovito obnavljanje baza podataka, očevidnika, upisnika i

drugih podataka iz područja poštanskih usluga, redovito objavljivanje podataka, obavijesti i

dokumenata iz područja poštanskih usluga, a osobito pokazatelja razvoja tržišta, u skladu s

odredbama Zakona o poštanskim uslugama i propisa donesenih na temelju toga zakona.21

20

Izvještaj Europske komisije o ekonomici poštanskih usluga, Nera – Ekonomsko kozultiranje, London, 2004,

str. xi. 21

HAKOM, http://www.hakom.hr/default.aspx?id=177 (25.08.2012.)

15

3.1. Povijesni razvoj poštanske službe

Prema povijesnim izvorima, prvi oblici organizirane poštanske službe pojavljuju se u Egiptu

oko 2000. godine prije Krista, kada je djelovala glasnička služba organizirana za potrebe

državne potrebe. Obavljali su je glasnici - pješaci i glasnici na konjima i devama, a u

stajalištima su vođene knjige u koje su se unosili podaci o vremenu dolaska i pošiljkama koje

su se predavale. U Kini je postojala glasnička služba tisuću godina prije Krista22.

Stara Grčka je imala posebno organiziranu poštansku službu - unutar zidina bila je

organizirana gramatophoren, služba koja je imala lokalni značaj jer je prenosila poruke unutar

grada, dok je hemerodromen bila služba koja je posredstvom brzih glasnika prenosila poruke

na većim udaljenostima. Perzija je u 6. stoljeću prije Krista imala vrlo dobro organiziranu

glasničku službu, angareon, zahvaljujući uređenim prometnim pravcima23.

Najveća i najbolje organizirana glasnička organizacija starog vijeka je rimski Cursus Publicus

(lat. državna - javna kola) koja se sastojala od cesta, transportnih sredstava i stanica - do 4.

stoljeća Rimsko carstvo izgradilo je 75.000 km cesta koji su svi vodili u Rim, te je bila

regulirana raznim propisima o obavljanju službe, rasporedu vožnje, trajanju putovanja,

tajnosti priopćenja i drugo.

Stvaranjem velikih država u starom vijeku javlja se i potreba za organiziranim prijenosom

poruka prvenstveno radi vladanja i sigurnosti države, tako možemo slobodno reći da je i

glavni povod ustrojavanju poštanske službe i organiziranom prijenosu vijesti bilo upravljanje

državom i njena obrana.24

Sljedeće razdoblje razvoja glasničkih službi započinje procvatom srednjeg vijeka, velikih

geografskih i znanstvenih otkrića, te reorganizacijom crkve. To je razdoblje označila obitelj

Thurn und Taxis koja je bila i ostala sinonim za poštu. Sličan položaj u Austriji imala je

obitelj Paar. Pored vlastite organizacije javnoga poštanskog prometa, obitelj Paar mogla je

22

Portal Prometna zona, http://www.prometna-zona.com/postanski.php (15.08.2012.) 23

Ibidem 24

Ibidem

16

izdavati koncesije i drugim osobama za otvaranje pošte. To je kasnije uvjetovalo stvaranje

tzv. ugovornih pošta25.

Početkom 18. stoljeća pojedine države otkupljuju koncesije od privatnika te počinju djelovati

javne poštanske službe. Razlog tomu bila su velika bogatstva koja su koncesionari zarađivali

obavljanjem prijevoza putnika i poštanskih usluga. Godine 1722. austrijski car otkupljuje

poštanske koncesije i na taj način država postaje nositelj organizacija javnog poštanskog

prometa. Paralelno s razvojem prometa, prijenos pisanih vijesti obavlja se prometnim

sredstvima26

.

U početku 19. stoljeća poštanska se služba organizira kao jedinstvena javna (državna) služba

monopolističkog tipa. Preko poštanske službe uz zadovoljenje sve većih potreba za

prijenosom korespondencije i paketa, država pokušava ujedno i ostvariti proračunski prihod.

Upravo se zato pojavljuju tzv. konzularne pošte koje obavljaju poštanske usluge izvan

teritorija vlastite države. U većini zemalja klasični oblik pošte se odnosi na mogućnost slanja

pismovne ili paketne pošiljke na bilo koju adresu u zemlji ili inozemstvu27

.

Proučavajući funkcioniranje engleskih državnih pošta, zastupnik u Britanskom parlamentu

Rowland Hill uočio je znatne nedostatke dotadašnje poštanske službe. To se odnosilo na slabu

povezanost i visoke cijene za prijenos pošiljaka. Godine 1837. napisao je i objavio brošuru

„Poštanska reforma, njena uloga i značaj“. U toj brošuri predlaže brži, redovitiji i učestaliji

prijenos pošiljaka, ukidanje plaćanja poštarine temeljem udaljenosti do odredišne pošte i

naplata prema stopama težine pošiljke, te jedinstvene cijene u cijeloj zemlji, kao i

naplaćivanje poštarine pošiljatelju uporabom poštanske marke odgovarajuće vrijednosti. Sve

to rezultiralo bi i smanjenjem broja poštanskih službenika. Nakon tri godine rasprave u

Engleskom parlamentu o primjeni reforme između Generalne direkcije pošta i javnosti, ona je

1840. godine i prihvaćena. Samo je nekoliko godina bilo potrebno da svi shvate da je reforma

uspjela i da donosi dobar profit. Primijetile su je i druge zemlje. Reforma Rowlanda Hilla

potaknula je ogroman razvoj poštanskog prometa, te su nacionalne granice postale prepreka u

funkcioniranju međunarodnog poštanskog prometa28.

25

Portal Prometna zona, http://www.prometna-zona.com/postanski.php (15.08.2012.) 26

Ibidem 27

Ibidem 28

Ibidem

17

3.1.1. Razvoj pošte u novije doba

Godine 1850. osnovana je Europska poštanska udruga koju su sačinjavale zemlje Austro-

Ugarske i Njemačke konfederacije. U njihovoj organizaciji je trinaest godina poslije

zabilježena prva poštanska konfederacija na kojoj su dogovorene osnove međunarodnog

poštanskog prometa i pripremljeni materijali za osnivanje Svjetske poštanske udruge (SPU).

Zemlje osnivači SPU dogovorili su tri temeljna uvjeta koja svaka zemlja članica mora

poštivati, kako bi svjetski poštanski promet mogao funkcionirati: jedinstvo teritorija, jedinstvo

poštarine, sloboda tranzita. Uz to je dogovoren prijenos jedinstvenih pošiljaka pisama,

dopisnica, knjiga, novina i časopisa, te ostalih tiskanih stvari kao i jedinstvene stope masa i

točno utvrđeni način razdiobe naplaćenih poštarina.

Ustroj SPU mijenjao se tijekom godine, no dva su tijela oduvijek bila prisutna: Kongres i

Međunarodni biro. Osnovna zadaća Kongresa je revizija i donošenje akata SPU, izbor članova

i odobravanje troškova rada stalnih organa SPU, a Međunarodni biro je stalno operativno

tijelo čija je zadaća operativno provoditi zaključke koje je donio Kongres, od davanja

svekolike podrške zemljama članicama preko suradnje sa Organizacijom UN, pa do pripreme

narednog Kongresa.

Akti svjetske poštanske udruge dijele se na obvezne i fakultativne, odnosno na one koji

ustrojavaju Svjetsku poštansku udrugu i one koji reguliraju odnose među korisnicima

nacionalnih poštanskih uprava kao i nacionalnih poštanskih uprava međusobno, a najvažniji

akti su Ustav SPU, Svjetska poštanska konvencija, Aranžmani, te raznorazne preporuke, želje,

rezolucije.29

Razvoj prometa i novih prijevoznih sredstava početkom 20. stoljeća s jedne je strane

omogućio brži i efikasniji prijevoz pošiljaka suvremenim prijevoznim sredstvima na sve

strane svijeta, te tako poboljšao kvalitetu poštanskog prometa, a s druge je strane indirektno

poticao potražnju za poštanskim uslugama jer su ljudi više putovali radi osvajanja novih

tržišta ili radi razonode, što je pak rezultiralo većim potrebama za komuniciranjem na daljinu.

29

Portal Prometna zona, http://www.prometna-zona.com/postanski.php (15.08.2012.)

18

3.1.2. Razvoj poštanskog prometa u Hrvatskoj

Dvije glavne prometnice spomenutog Cursusa Publicusa Rimskoga Carstva, Via Dalmatia uz

obalni pojas i Via Panonia kroz kontinentalni dio naše zemlje su bile od velike važnosti za

početke razvoja poštanskoga prometa na teritoriju današnje Republike Hrvatske.

Posebno su na važnosti te prometnice dobile u 3. stoljeću podjelom Rimskog carstva na

Istočno i Zapadno carstvo kada se Via Dalmatiom putovalo od Rima pa sve do Soluna i

Konstantinopolisa (danas Istanbula) što je bilo i glavno odredište zaobilaznog puta Via

Panoniom, s najvažnije pošte bile su Tarsatica (Trsat), Scnia (Senj), Iadera (Zadar), Salona

(Solin), Narona (Opuzen), Epidaurum (Cavtat), na južnoj strani, odnosno Siscia (Sisak),

Marsonia (Slavonski Brod), Sirotis (Suhopolje), Mursa (Osijek), Cuccio (Ilok) na sjevernoj

strani.30

Tako su se uslijed svoje velike prometne važnosti, prometnice Cursus publicusa dosta dugo

bile u funkciji poštanskog prometa. Poslije 9. stoljeća postoje neke naznake da je na

hrvatskom teritoriju poštu uglavnom prenosila crkva.

U skladu s razvojem društva i gospodarstva, raste i potreba za sve bržim prijenosom vijesti, a

zatim i pisanih i ostalih pošiljki te ljudi. Od 17. stoljeća uspostavljaju se redovite poštanske

veze i utvrđuju se cijene za prijevoz pošiljaka i putnika, a tijekom 18. stoljeća poštanska

služba postupno prelazi iz ruku istaknutih obitelji u državno vlasništvo.

Prva bolje opisana kurirska služba na području Republike Hrvatske bila je ona Dubrovačke

republike od kraja 18. do početka 19. stoljeća. Ovu kurirsku službu obilježavale su neke

zanimljivosti kao to da dubrovački kuriri nisu nikad imali točno propisana pravila službe, ni

ustrojenu službu, a ni operativnu kontrolu, već je bilo koji građanin Grada s profesionalnim

kurirom pred službenim pisarom mogao potpisati ugovor o prijenosu pošiljke koju kuriri

osobno prenosi od pošiljatelja do primatelja. Cijene su bile okvirno unaprijed određene i

vjerojatno vrlo visoke.

30

Prometna zona, http://www.prometna-zona.com/postanski.php (15.08.2012.)

19

U 19. stoljeću moderna organizacija pošte uređuje se zakonima, distribucija pošiljaka obavlja

se iz poštanskih središta, veliki poštanski sustav zapošljava brojne radnike, uključena je

moderna mehanizacija, a pošiljke se prenose suvremenim prijevoznim sredstvima.31

Hrvatskom poštom se u 19. stoljeću upravlja iz triju središnjica: Varaždina, Osijeka i

Karlovca, započinje daljnja zakonska regulativa i organizacija usluga. Godine 1848. osnovana

je prva nacionalna poštanska uprava u Hrvatskoj sa sjedištem u Zagrebu pod nazivom

Vrhovno hrvatsko-slavonsko upraviteljstvo pošta nakon čega kontinuirano raste obujam

poštanskog prometa, uvodi se brzojav i raste gospodarska i društvena važnost poštanskog

prometa.

Godine 1919. započinje s radom Ministarstvo pošta i telegrafa Kraljevine SHS u Beogradu, a

državni teritorij bio je podijeljen na devet poštansko-telegrafskih direkcija te je sjedište

hrvatske direkcije bilo u Zagrebu. Do početka II. svjetskog rata obavljeno je nekoliko

reorganizacija u PTT-prometu, a nakon II. svjetskog rata Direkcija PTT-a u Hrvatskoj

funkcionirala je u okviru Zajednice jugoslavenskog PTT-a (JPTT).

Zakonom koji je stupio na snagu 10. listopada 1990. godine Sabor Republike Hrvatske

utemeljio je javno poduzeće HPT – Hrvatsku poštu i telekomunikacije, s osnovnom

djelatnošću obavljanja poštanskih i telekomunikacijskih usluga.32 Poduzeće HPT sa sjedištem

u Zagrebu, bilo je pravni nasljednik bivših trinaest poduzeća PTT-prometa Hrvatske, te je u

tom smislu preuzelo prava i obveze tih poduzeća, a poduzećem je upravljao Upravni odbor od

devet članova.

HPT se sastojao od Zajedničkih službi (Ured direktora; Sektor gospodarskih poslova; Sektor

pravnih, kadrovskih i općih poslova; Služba unutarnje kontrole i revizije), te Direkcije pošta i

Direkcije telekomunikacija koje su posebno organizirane radi organizacijskog i tehnološkog

odvajanja poslova poštanskog i telekomunikacijskog sustava.

Godine 1991. nakon proglašenja neovisnosti RH i ratnih stradanja u kojima su sudjelovali i

zaposlenici HPT-a, poduzeće se posvetilo saniranju imovinskih i poslovnih šteta.

31

Hrvatska pošta, http://www.posta.hr/main.aspx?id=21 (05.06.2012.)

32 Ibidem

20

S obzirom na različitost djelatnosti i tehnološki tada već odvojenog funkcioniranja Direkcije

pošta i Direkcije telekomunikacija, a u skladu sa svjetskim trendovima, 1. siječnja 1999.

godine došlo je do razdvajanja HPT-a na Hrvatsku poštu d.d. i Hrvatske telekomunikacije

d.d., te od tog datuma Hrvatska pošta posluje kao samostalno dioničko društvo, nastavljajući

tradiciju i razvojni kontinuitet poštanske djelatnosti na području Republike Hrvatske.33

Hrvatska pošta d.d. kao javni operator definirana je u Zakonu o pošti (NN 03) kao davatelj

svih univerzalnih poštanskih usluga te ima zakonsko pravo i obvezu obavljati ih na području

Hrvatske uz propisanu razinu kvalitete i po propisanim uvjetima.

Zakon o pošti definira javnu poštansku mrežu kao poštanske objekte, opremu i sredstva koji

su međusobno povezani u jedinstvenu tehničko-tehnološku cjelinu u svrhu pružanja

univerzalnih poštanskih usluga na cijelom području Republike Hrvatske, a javni operator je

davatelj poštanskih usluga koji na temelju ovoga Zakona ima pravo i obvezu obavljati sve

univerzalne poštanske usluge na cijelom području Republike Hrvatske, te isključivo pravo

obavljati rezervirane poštanske usluge. 34

33

Hrvatska pošta, http://www.posta.hr/main.aspx?id=21 (05.06.2012.) 34

Zakon o pošti, Narodne novine, broj 172., Zagreb, 2003.

21

3.2. Obilježja suvremene poštanske službe

Poštanske usluge u Europskoj uniji doživljavaju mnoge promjene posebno od prihvaćanja

Poštanske direktive. Poštanski operatori okrenuli su se prema pružanju poštanskih usluga

uvjetovanih tržišnim zahtjevima, što je u nekim slučajevima popraćeno djelomičnom

privatizacijom nacionalnih pošta, promjene u sustavu razvrstavanja i dostave radi povećanja

efikasnosti, diverzifikaciju poslovanja (usluge express i logistike), a javio se i trend

internacionalizacije sektora.35

Poštanske usluge i aktivnosti su vrlo slične među europskim

zemljama, a važne razlike se odnose na prvenstveno različiti povijesni razvoj i geografske

uvjete, a ne na različite strateške pristupe procesuiranju pošte.

Aktivnošću prikupljanja sada dominira prikupljanje pošte iz poslovnih organizacija, a

poštanski sandučići ostaju važni jer između ostaloga, predstavljaju univerzalnu obvezu.

Razvrstavanje pošte je uglavnom automatski i mnogi poštanski operatori teže daljnoj

automatizaciji ove aktivnosti. Što se tiče transporta, došlo je do velike promjene u načinu

transporta i to od željezničkog prometa prema cestovnom, a također dolazi do sve većeg

korištenja treće stranke, tzv. outsourcing, te naravno reorganiziranja transportne mreže.

Troškovi isporuke mogu biti reducirani na nekoliko načina, primjerice smanjivanjem

učestalosti dostavljanja, vremenskim usklađivanjem isporuka, pojednostavljanjem uloge

isporuke (što rezultira nižim plaćama).36

Što se tiče pošiljki i express dostave, univerzalni poštanski operatori dijele infrastrukturu

između pismovnih pošiljki te ostalih pošiljki i express pošte.

Dogodile su se mnoge velike promjene u vanjskoj okolini poštanskih usluga od kojih se

ističu:37

promjene sastava potražnje gdje neki operatori doživljavaju smanjenje ukupnog

volumena pošte;

razvoj regulative, uključujući otvaranje tržišta, a u nekim državama izričita regulacija

cijena i nizvodnog pristupa mreži isporuke univerzalnog poštanskog operatora;

35

Izvještaj Europske komisije o ekonomici poštanskih usluga, Nera – Ekonomsko kozultiranje, London, 2004.,

str i. 36

Ibidem, str. ii. 37

Ibidem, str. iii.

22

korporalizaciji ili čak privatizaciji univerzalnog poštanskog operatora.

U skladu s razvojem tržišta i javljanjem konkurencije, poštanski operatori usvojili su brojne

strategije kao što je vertikalna integracija (npr. logističkih aktivnosti), horizontalna integracija

(tržišta express dostave), internacionalizacija poslovanja, implementacija mjera troškovne

efikasnosti (reguliranje tarifa) i strategije novih proizvoda (tzv. priority i non-priority pošta,

hibridna pošta i inovacije u prodajnim kanalima).

Važni pokazatelji budućeg razvoja su i načini po kojima se poštanski operatori razlikuju i to

po uslugama koje pružaju i stupnju internacionalizacije poslovanja (od čuvanja postojeće

pozicije, preko opreznog širenja do operatera s globalnim ambicijama), u tržišnoj utakmici s

dva globalna nezavisna davatelja express usluge – Fedex i UPS te mnoštvom konkurentskih

privatnih davatelja poštanskih usluga.

Poštanski operatori imaju velike troškove koji utječu na uspješnost poslovanja. Na ukupne

troškove (pismovnih i ostalih pošiljki) primarno utječu plaće, obujam pismovne pošte, obujam

ostalih pošiljki, broj kućanstava i demografski faktori, na troškove prikupljanja utječe broj

poštanskih sandučića, troškovi razvrstavanja ovise o broju ureda za razvrstavanje, transportni

troškovi ovise o broju poštanskih ureda i geografskim značajkama zemlje, a troškovi dostave

ovise o gustoći naseljenosti.

Maloprodajna mreža ima važnu ulogu zbog prihoda koje ostvaruje i raznovrsnosti usluga koje

nudi krajnjem korisniku. Postoje regulatorni zahtjevi za postojanjem poštanskih ureda koji

variraju od zemlje do zemlje, ali većina ima politička, regulatorna ili administrativna

ograničenja pri smanjenju broja maloprodajnih ureda, posebice u ruralnim područjima.

Iako je fleksibilnost prilagođavanja maloprodajne mreže ograničena regulacijama ili državnim

odlukama, u većini europskih zemalja država financijskom pomoći ili poreznim olakšicama

podupire opstanak ekonomski neisplativih poštanskih ureda radi socijalnih razloga

(Francuska, Velika Britanija, Švedska).

No ipak su mnogi poštanski operatori remodelirali svoje mreže zatvaranjem najmanjih i

najneisplativijih ureda te otvaranjem novih urbanih ureda uz modernizaciju i poboljšanje

usluga. Tako su neki operatori razvili različite formate poštanskih ureda pa čak i s različitim

23

brend imenima koji ciljaju na različite tržišne segmente (Austrija, Danska, Norveška, a

odnedavno i Hrvatska).

Jedna od važnijih promjena je proširivanje ponude maloprodajnih mjesta čime se mogu

smanjiti troškovi pružanja usluge krajnjem kupcu jer pruža brojne prednosti u vidu potencijala

za širenjem asortimana, zaposlenici dolaze u kontakt s klijentima za poštanske i nepoštanske

usluge, privlače se kupci koji mogu kupiti različite proizvode i čak se javlja mogućnost dužeg

radnog vremena nekarakterističnog za tradicionalne poštanske urede.

Analiza troškova nameće zaključak da su prepreke ulasku na poštansko tržište vezane uz

troškove zapravo male za mali opseg poštanskih aktivnosti, ali troškovne prepreke

progresivno rastu s povećanjem obujma poštanskih operacija. Isto tako, postoji mnoštvo polja

za konkurentska djelovanja u poštanskim uslugama, posebice pri prikupljanju poslovne pošte,

transporta pošta i nekih aktivnosti sortiranja, a dok je natjecanje u dostavi pošte puno teže,

nije i nemoguće. Posebice je veći dio poštanskog tržišta poslovne pošte otvoren

konkurentskim nastojanjima.38

Naime, poslovna pošta je obično u velikim obujmima, unaprijed sortirana i često nije

osjetljiva na vrijeme isporuke. S druge strane, tržište poštanskih usluga od potrošača do

potrošača, posebice kada su vremenski osjetljive, nije toliko otvoreno konkurenciji budući da

ovo tržište karakterizira raširenost pošte po cijeloj poštanskoj mreži i zahtijeva brojne centre

za sortiranje pošte, a istovremeno privatna pošta nema toliki veliki obujam. Tako da

univerzalni poštanski operatori koji djeluju na nacionalnoj razini i već imaju razvijenu

poštansku mrežu imaju sigurnu tržišnu poziciju jer će konkurencija eventualno biti

zainteresirana za razvoj takvih usluga unutar većih gradova, a ne na nacionalnoj razini.

Budući da su dosadašnji trendovi vertikalne i horizontalne integracije te internacionalizacija

industrije bili odgovor na tržišne zahtjeve uglavnom zahtjevnim kupcima kao i radi povećanja

efikasnosti poslovanja, može se oprezno prognozirati buduće trendove poštanskih usluga koji

isto tako ovise o specifičnosti pojedinih zemalja.

38

Izvještaj Europske komisije o ekonomici poštanskih usluga, Nera – Ekonomsko kozultiranje, London, 2004.,

str. x.

24

3.2.1. Obilježja poštanskog prometa

Poštanski promet imao je kroz povijest, pa tako i danas, strogo određene djelatnosti koje

obuhvaćaju: 39

1. Prijenos svih vrsta poštanskih pošiljaka što podrazumijeva: prijem pošiljaka od

pošiljatelja, otpremu pošiljaka, prijevoz na tuzemnim i međunarodnim linijama,

tehnološki proces prispijeća pošiljaka u odredišni poštanski ured, uručenje pošiljaka

primateljima (dostava u domu, isporuka putem pretinaca);

2. Poštansko-uputnički promet;

3. Uplate i isplate po tekućim i žiro računima i ostali poslovi za račun banaka;

4. Uplate i isplate štednih uloga za račun Hrvatske poštanske banke;

5. Izrada, distribucija i prodaja redovitih i prigodnih (filatelističkih) poštanskih maraka i

vrijednosnica u zemlji i inozemstvu:

6. Usluge za račun drugih državnih i gospodarstvenih organizacija: prodaja taksenih

maraka, dnevnih novina, periodičnih izdanja i raznih drugih roba i usluga;

7. Ostali poslovi koji se u poštanskim uredima organiziraju po bilo kojoj osnovi.

Prometni ciklus između pošiljatelja i primatelja sastoji se od faza primitka pošiljke od

pošiljatelja, otpreme, prijenosa, prispijeća i uručenja pošiljke primatelju. Ove faze su

popraćene određenim tehnološkim procesima i radnim operacijama pošte. Poštanski promet

karakterizira obveza sve primljene pošiljke otpremiti, prispjeti u obližnji poštanski ured i

uručiti primatelju prilikom obavljanja poštanskih usluga. U tom procesu dolazi do

neposrednog kontakta korisnika usluge i poštanskog djelatnika što čini jednu od karakteristika

ovog prometa.

Sve do nedavno poštanski i telekomunikacijski promet bili su povezani uslijed uporabe istih

sredstava, infrastrukture i ostalih faktora poslovanja, no uslijed tehničko-tehnološkog razvoja

telekomunikacijski promet se odvojio od poštanskog prometa. Od primanja do dostavljanja

39

Hitrec, D.: Povijest pošta Primorsko-goranske županije, Adamić, Rijeka, 2004., str 12.

25

pošiljki, poštanski promet koristi se različitim prometnim sredstvima radi što veće brzine i

pouzdanosti pružanja usluga.

Zbog njegovih specifičnosti kao i društvene i gospodarske važnosti, organizacija poštanskog

prometa temelji se na jednom državnom poduzeću s razgranatom mrežom organizacijskih

jedinica odgovarajuće infrastrukture, profila zaposlenika i ostalih faktora poslovanja radi što

učinkovitije organizacije i više kvalitete poštanskih usluga.

Iako se telekomunikacijski promet ističe po brzini protoka informacija, poštanski promet i

dalje ostaje nezamjenjiv u poslovanju i svakodnevnom životu uslijed razmjene poslovnih

dokumenata, marketinških informacija, privatnih poruka itd.

Telekomunikacijski promet predstavlja djelatnost koja podrazumijeva prijenos riječi, slika,

zvuka i informacija u obliku elektronskih i elektromagnetskih signala ili impulsa. U užem

smislu obuhvaća telegrafski i telefonski promet, a u širem i sredstva masovne komunikacije te

računalnu komunikaciju kao dio informatičke djelatnosti.

Jedna od evidentnih promjena je liberalizacija tržišta poštanskih usluga. Unatoč prednostima

liberalizacije, ostaje pitanje financiranja univerzalnih poštanskih obveza.40 Tržište poštanskih

usluga Velike britanije jedno je od prvih europskih tržišta otvorenih konkurenciji i to od 2006.

godine. Od liberalizacije, brzina i stupanj dostupnosti konkurencije bila je veća nego u

mnogim drugim zemljama Europske unije.41

Iako se razvojem elektroničke komunikacije koja će zamjenjivati sve veći broj računa i

izvještaja, osobne i poslovne komunikacije, očekuje smanjenje opsega poštanskog prometa s

jedne strane, povećanjem interakcije putem raznih programa lojalnosti kupaca, kataloške

kupnje i povećane izravne marketinške aktivnosti poduzeća kao i razvoja e-trgovine, realno je

za očekivati i povećanje ukupnog volumena poštanskih usluga s druge strane.

40

Crew, Michael A., Kleindorfer, Paul R.: Liberalization of the Postal and Delivery Sector, Edward Elgar

Publishing Ltd., London, 2006., str. 1. 41

Royal mail, http://www.royalmailgroup.com/regulation/how-were-regulated/open-postal-market (20.08.2012.)

26

3.3. Hrvatska pošta d.d.

Hrvatska pošta je zajedno s Hrvatskim telekomunikacijama osnovana kao javno poduzeće pod

nazivom Hrvatska pošta i telekomunikacije, a na temelju Zakona o razdvajanju Hrvatske

pošte i telekomunikacija na Hrvatsku poštu i Hrvatske telekomunikacije (NN br. 101/98.)

Hrvatska pošta počela je od 1. sijeĉnja 1999. godine samostalno poslovati kao novo dioniĉko

društvo: HP – Hrvatska pošta d.d., odnosno HP d.d.

Statut Hrvatske pošte donesen je 7. prosinca 1998. godine. Sjedište Hrvatske pošte je u

Zagrebu, Jurišićeva 13. Kao dioničko društvo ima registrirani temeljni kapital u iznosu od

878.827.400,00 kuna podijeljenih na 8.788.274 redovnih dionica koje glase na ime,

nominalne vrijednosti 100,00 kuna svaka.

Hrvatska pošta obavlja sljedeće djelatnosti: poštanske usluge, obavljanje poslova platnog

prometa, usluge ostalog novčanog posredovanja, mjenjaĉke poslove, izdavanje i prodaju

poštanskih vrijednosnica, obrazaca, ambalaže, publikacija, edicija i slično, proizvodnja i

prodaja poštanske opreme i pribora, usluge trgovine na malo poštanskom dostavom,

brzojavne usluge, kurirske usluge, telefonske usluge iz javnih govornica s posredovanjem,

usluge promidžbe, održavanje i popravak objekata, postrojenja i uređaja za obavljanje

poštanskog prometa, projektiranje, kontrola projekta, građenje i nadzor nad građenjem, izrada

investicijske i tehnološke dokumentacije, usluge cestovnog prijevoza robe nespecijaliziranim

vozilima, međunarodno otpremništvo, kupnja i prodaja robe, usluge trgovine na malo

knjigama, novinama, papirnatom robom i pisaćim priborom, usluge trgovine na malo u

specijaliziranim prodavaonicama, usluge trgovine na malo duhanskim proizvodima, uvoz-

izvoz, usluge iznajmljivanja vlastitih nekretnina, istražne i sigurnosne usluge, usluge

tehničkog pregleda i registracije vozila, pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane,

pripremanje i usluživanje pića i napitaka i pružanje usluga smještaja, zastupanje u osiguranju,

djelatnost informacijskog društva, računalne i srodne djelatnosti, obavljanje trgovačkog

posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu, istraživanje tržišta i ispitivanje javnog

mnijenja.42

Poštanske usluge u Republici Hrvatskoj regulirane su Zakonom o poštanskim uslugama (NN

88/09), Pravilnikom o općim uvjetma za obavljanje poštanskih usluga, Pravilnikom o

42

Prospekt uvrštenja obveznica, Hrvatska pošta, Zagreb, 2010., str 10-11.

27

poštanskom sustavu javnog operatora, Općim uvjetima za obavljanje poštanskih i kurirskih

usluga i aktima Svjetske poštanske unije (UPU) u međunarodnom prometu.

Zakonom o pošti (NN172/03) određuju se poštanske usluge i propisuju uvjeti za obavljanje

ovih usluga, uređuju prava, obveze i odgovornosti davatelja i korisnika poštanskih usluga, te

uređuju druga pitanja u vezi s poštanskom djelatnošću, a odredbe se primjenjuju na sve

davatelje poštanskih usluga, te na usluge u međunarodnom poštanskom prometu, ako aktima

Svjetske poštanske unije nije drukčije određeno.

U usporedbi s ostalim europskim poštanskim operatorima, Hrvatska zajedno s ostalim

geografski manjim zemljama ostvaruje puno manji prosječni broj poslanih pismovnih

pošiljaka, preporučenih pošiljaka i vrijednosnih pisama. Što se tiče statistike koja ovisi o

veličini zemlje i povijesnoj važnosti pošte u toj zemlji, može se spomenuti da je Hrvatska u

2007. godini ostvarila 76 prosječnih poslanih pismovnih pošiljaka po stanovniku, dok je

Velika Britanija ostvarila 335 pošiljki po stanovniku, Slovenija 493, Češka 263, Italija 107.

isto tako, Hrvatska ima ispodprosječnu cijenu pisma u domaćem i međunarodnom prometu.43

Hrvatska pošta d.d. započela je s potpunim preoblikovanjem poslovnih procesa,

restrukturiranjem poslovanja i sveobuhvatnim promjenama u skladu s strateškim ciljevima i

vizijom budućeg razvoja temeljeno na analizi aktualnog stanja poslovanja, tržišnog stanja i

budućih očekivanja, odnosno zahtjeva proizašlih iz pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. U

procesu oblikovanja strategije poslovanja, Hrvatska pošta prihvaća iskustva razvijenih

europskih poštanskih uprava u kombinaciji s vlastitom tradicijom, novim idejama i planovima

razvoja i to je u skladu sa strateškim planom razvoja poduzeća.

43

Universal postal union, http://www.upu.int/en.html, Postal statistics 2007. (20.08.2012.)

28

3.3.1. Preoblikovanje poslovnih procesa

Pojam BPR (Business Process Reeingineering) ili preoblikovanje poslovnih procesa

popularizirali su Hammer i Champy 1990. godine, a pojam se javio kada su mnoga poduzeća

bila pod pritiskom potreba za zadovoljavajućim planiranjem, kao i pod pritiskom potreba za

racionalnijom organizacijom tekućeg poslovanja i prisiljena na organizacijske promjene.

Upravo su financijski moćna i složena poduzeća bila u prilici mijenjati status svojih

konstitutivnih operativnih jedinica. S vremenom se razvijala mreža konzultanata, razrađene su

detaljnije procedure, specijalizirani softver, te su prikupljena brojna iskustva. Osamdesete i

devedesete godine dvadesetog stoljeća obilježene su procesom globalizacija, te potrebom

traženja novih organizacijskih alternativa na brži i efikasniji rast koji će osigurati razvoj i

održavanje konkurentskih sposobnosti poduzeća. Reinženjering poslovnih procesa ulazi u širi

aspekt različitih napora za revitalizacijom velikih poduzeća.

Kroz godine mnogim se poduzećima dramatično promijenila osnovna djelatnost, ali i

konkurenti. Uzrok tomu je povećana osjetljivost na dinamičnost poslovne okoline koja je

zahvaćena poduzeća natjerala na veću poduzetnost. Hill daje praktičan prikaz BPR-a u

kontekstu razvoja tehnika kontinuiranog poboljšanja operativnih procesa, te navodi tehnike za

prikaz procesa, identifikaciju problema i generiranje rješenja:

Individualni pristup – teži k tomu da svako poduzeće bude jedinstveno sa svojim

strategijama i po svojim konkurentskim prednostima i slabostima.

Naglasak na procesima – naglasak na aktivnostima koje poduzeće pokriva u

vrijednosnom lancu.

Izdvajanje temeljnih aktivnosti – koje stvaraju vrijednost od aktivnosti podrške

kojima poduzeće pospješuje vlastite konkurentske sposobnosti.

Objektivno vrednovanje – doprinosa pojedinih aktivnosti novostvorenoj

vrijednosti.

Usporedba s konkurencijom – relativno definiranje kvalitete organizacije i

učinjenih organizacijskih napora (benchmarking).

Potreba za reinženjeringom se javlja nakon deset ili više godina stare strukture koje se ocijene

kao neefikasne. Reinženjering je potreban nakon dinamičnijeg razvojnog razdoblja s većim

29

promjenama asortimana i tržišta, većom dinamikom inovacija, kod spajanja, pripajanja i

razdvajanja poduzeća.

U svakom slučaju može se reći da su autori koncepta BPR-a stvorili sustavnu idejnu podlogu

za razumijevanje razloga i načina efikasnog ekonomskog restrukturiranja. Danas u svijetu

najrašireniji i najrazrađeniji prostup reorganizaciji velikih poduzeća predstavlja BPR. Budući

da je BPR već isproban i dorađen koncept, njegovom primjenom umanjuju se rizici, trajanje i

troškovi velikih organizacijskih transformacija.

Trajanje BPR-a može se odvijati više mjeseci i godina, ovisno o tome koliko su se poduzeće,

te njegova djelatnost i konkurencija razvijali. Nerijetko BPR započinje pilot projektima i

nastavlja se po ostalim dijelovima organizacije.

Budući da su idejne pretpostavke BPR-a: radikalnost, oslonjenost na strategiju, vezanost uz

strategiju i spremnost na akciju, reinženjering neće uspjeti ako nema podršku najviših razina.

Taj proces bi trebao započeti i biti vođen s vrha organizacije (top – down) i usmjeren vizijom

te organizacije (vision – driven). Preduvjeti za uspjeh BPR-a su:

ljudski resursi

dokumentiranost procesa

informatička tehnologija

financijska i tržišna snaga.

Champy smatra da su radikalnije promjene bolje od stvaranje manjih promjena. Početne su

ideje velike, ali nailazeći na rizike i troškove, planovi se mijenjaju. Nedostatak BPR-a je

upravo njegova zahtjevnost s obzirom na vrijeme i resurse.

30

4. RESTRUKTURIRANJE HRVATSKE POŠTE

Hrvatska pošta kao hrvatski nacionalni operater poštanskog prometa ima veliku važnost za

hrvatsko društvo i funkcioniranje gospodarstva. Njezin specifični povijesni razvoj odvijao se

u skladu s promjenama na teritoriju današnje Republike Hrvatske, poduzeće je doživjelo

mnoštvo promjena, a nakon ratnih nedaća ostvarivalo je negativne poslovne rezultate uz

nedovoljnu kvalitetu usluga. Uz tržišne promjene i nezaobilazne smjernice iz Europske unije

kojoj je Hrvatska težila, poduzeće je pristupilo analiziranju situacije i donošenju strateških

ciljeva.

Hrvatska pošta ima sljedeće opće ciljeve poslovanja:44

§ sačuvati status stabilne i ugledne institucije, koja pruža usluge kako građanima i

obrtnicima, tako i malim, srednjim i velikim poduzećima

§ ostati najjačim davateljem univerzalnih i drugih poštanskih i kurirskih usluga

§ pozicionirati se kao lider u ekspres uslugama na domaćem tržištu

§ uspostaviti uravnoteženje prihoda i troškova mreže poslovnica

§ poslovati na razini profitabilnosti poštanskih operatora u zemljama EU (3-5%)

§ optimizirati strukturu i broj zaposlenih, te postići racionalizaciju poslovanja (stalno

unapređivanje poslovnih procesa, informatizacija, automatizacija, bolja interna organizacija i

preraspodjela poslova, čime se smanjuje obim poslovanja, te se isti mogu obavljati s manjim

brojem izvršitelja)

§ sačuvati povjerenje svojih klijenata te provesti dodatno prilagođavanje potrebama

klijenata.

Ostvarivanje navedenih ciljeva poslovanja započelo je s restrukturiranjem poduzeća,

strateškim razvojem poštanskih usluga, novom metodologijom planiranja radi učinkovitijeg

upravljanja troškovima radne snage, voznog parka i infrastrukture, zbrinjavanjem viška

zaposlenih, prelaskom na divizionalnu organizaciju, prilagođavanjem potrebama klijenata

(primjerice novo radno vrijeme, kategorije dostave), razvijenim prodajnim asortimanom te

upravljanjem rizicima u poslovanju (sistemski, regulatorni, konkurencijski i drugo).

44

Prospekt uvrštenja obveznica, Hrvatska pošta, Zagreb, 2010, str. 11-12.

31

4.1. Analiza tržišnog stanja Hrvatske pošte prije procesa restrukturiranja

Hrvatska pošta d.d. bavi se pružanjem poštanskih usluga – prijam, prijenos i uručenje

pismovnih pošiljaka, paketa, poštanskih i brzojavnih uputnica u unutrašnjem i međunarodnom

prometu; financijskim uslugama – jednostavne transakcije građana i poduzeća; isplate

gotovinskih naloga, uplate i isplate na račun; otkup strane valute i TAX FREE čekova, isplata

gotovine korisnicima kartica, usluge slanja novca poštanskim i brzojavnim uputnicama i

Western Union sustavom u domaćem i međunarodnom prometu; izdavanje i prodaja

poštanskih vrijednosnica – izdavanje, prodaju i povlačenje iz uporabe poštanskih maraka RH i

poštanskih vrijednosnica, a poštanske marke osim za potrebe plaćanja poštanskih usluga

predstavljaju kulturnu i nacionalnu vrednotu, a koriste se i u filatelističke i druge svrhe;

brzojavne usluge – prijam, prijenos i uruĉenje brzojava, radio-brzojava i faksimil priopćenja;

kurirske usluge – poštanske usluge s dodatnom vrijednosti koje davatelj poštanskih usluga

obavlja na temelju posebnog zahtjeva pošiljatelja (hpekspres); usluge trgovine – prodaju

razliĉite robe putem specijaliziranih i nespecijaliziranih šaltera u poštanskim uredima; usluge

promidžbe; usluge uvoza-izvoza (međunarodno otpremništvo – špedicija i dr); usluge

zastupanja u osiguranju; usluge informacijskog društva; usluge trgovačkog posredovanja na

domaćem i inozemnom tržištu.

Hrvatska pošta lider je na hrvatskom tržištu poštanskih usluga s udjelom od 89,7% tržišta, na

tržištu kurirskih i paketskih usluga pokriva 45% tržišta te zauzima 91% tržišta pismovnih

usluga dok ukupni prihod iznosi oko 0,50% ukupnog BDP-a Republike Hrvatske.45

U

Republici Hrvatskoj jedan poštanski ured posluje u prosjeku na površini od 47 km2, prema

površini na kojem posluje jedan poštanski ured, Hrvatska se nalazi u prosjeku ostalih

europskih zemalja. Glavna tržišta na kojima se pojavljuje Hrvatska pošta d.d. su:46

§ tržište poštanskih usluga (unutarnji i međunarodni promet)

§ tržište kurirskih usluga

§ tržište financijskih usluga i

§ tržište prodaje proizvoda na malo.

Tržište poštanskih usluga je od velike važnosti za gospodarstvo zbog velikog broja

zaposlenika i prihoda kojeg ostvaruje, te utjecaja na tržište komunikacija, oglašavanja i 45

Prospekt uvrštenja obveznica, Hrvatska pošta, Zagreb, 2010, str. 38. 46

Ibidem, str. 38.

32

transporta. U usporedbi s ostalim europskim zemljama, obujam poštanskih usluga u Republici

Hrvatskoj raste po višoj stopi. Poštanske usluge prestaju biti samo sredstvo međusobne

komunikacije između dva subjekta, te sve više postaju usluge oglašavanja (izravni marketing)

i logističke usluge, a pomalo raste i elektronička komunikacija.

Tržište kurirskih usluga se razvija kako rastu kontinuirani korisnički zahtjevi za povećanjem

kvalitete i većom brzinom prijenosa. Gospodarski faktori, npr. razvoj e-trgovine, značajno

utječu na povećanje broja paketskog prometa odnosno povećanje broja kurirskih usluga te

tržište ekspresnih poštanskih usluga ima jedan od najvećih potencijala na području prijenosa

pošiljaka u budućnosti.

Tržište financijskih usluga prolazi kroz velike transformacije jer zahvaljujući raznovrsnosti

financijskih usluga (gotovinski platni promet, mjenjački poslovi, zastupanje u osiguranju) i

dostupnosti poštanskih ureda, Hrvatska pošta je važan subjekt na tržištu jednostavnih

gotovinskih novčanih transakcija.

Hrvatsko maloprodajno tržište je jedan od najdinamičnijih tržišta s velikom i rastućom

konkurencijom, no velika prednost poštanskih ureda Hrvatske pošte koji prodaju robu na malo

je posjedovanje svoje vlastite, ali i robe svojih poslovnih partnera te dostupnost i veliki broj

prodajnih mjesta.

Poštansko tržište Republike Hrvatske odlikuje se konkurencijom u području kurirskih usluga

te manjim dijelom u segmentu poštanskih usluga, naime kod Hrvatske agencije za poštu i

telekomunikacije, uz Hrvatsku poštu, registrirano je sveukupno 21 pravni subjekt za

obavljanje poštanskih i kurirskih usluga, no Hrvatska pošta je jedina registrirana za obavljanje

univerzalnih poštanskih usluga na cijelom području Republike Hrvatske.

Hrvatska pošta zauzima vodeće pozicije i na tržištu poštanskih usluga i na tržištu kurirskih i

paketskih usluga budući da ima partnerske ugovore s mnoštvom poslovnih subjekata.

33

4.1.1. SWOT analiza

Hrvatska pošta kao nacionalno poduzeće vodeće na tržištu poštanskih usluga raspolaže s

mnogobrojnim prednostima na kojima može graditi svoj budući razvoj, ali mora uzeti obzir i

sve svoje slabosti i prijetnje koje izviru iz promjenjive okoline. Komparativne prednosti

temeljem kojih je moguće očekivati ostvarenje strateškog cilja su: dobra kadrovska

ekipiranost stručnim osobljem, kvalitetna tehnološka opremljenost i dugotrajni kvalitetni

poslovno-partnerski odnosi, a postavljene ciljeve Hrvatska pošta ima mogućnost ostvariti

organskim rastom kroz investicije u razvoj te anorganskim rastom putem akvizicija.47

Tablica 1.: SWOT analiza Hrvatske pošte d.d.

S n a g e S l a b o s t i

Najrasprostranjenija mreža – nacionalna

pokrivenost;

Preko 90% tržišta pismovnih pošiljaka;

Preko 60% tržišta platnog prometa;

Dostavna mreža (poštari);

Tradicija;

Lojalnost zaposlenika.

Tromost sustava;

Platni promet preko treće osobe;

Nefleksibilno radno vrijeme;

Neadekvatna informatička podrška.

P r i l i k e P r i j e t n j e

Razvoj internet prodaje;

Razvoj vlastitih baza podataka;

Tiskarske usluge, arhiviranje;

Logistika;

Franšize ureda;

Proširenje prodajnog asortimana.

Liberalizacije;

Ulazak javnih operatora iz EU na hrvatsko

tržište;

Pad klasičnih poštanskih usuga;

Elektronska pošta;

Globalna kriza.

Izvor: Prospekt uvrštenja obveznica, Hrvatska pošta, Zagreb, 2010, str. 13.

Dodatni prihodi planiraju se ostvariti primjenom horizontalne i vertikalne diversifikacije

aktivnosti, odnosno iskorakom u nove djelatnosti i sudjelovanjem u regionalnoj konsolidaciji

putem akvizicija ili udruživanja s drugim poštanskim operatorima kao i vlastitim ulaganjima.

47

Prospekt uvrštenja obveznica, Hrvatska pošta, Zagreb, 2010, str. 13.

34

4.2. Organizacija i restrukturiranje Hrvatske pošte d.d.

Hrvatska pošta i telekomunikacije, HPT je 1998. godine podijeljena u dva samostalna

poduzeća – Hrvatska pošta d.d. i Hrvatske telekomunikacije d.d. Uslijed dugogodišnjeg

nedovoljnog ulaganja u razvoj poslovanja i nepostojanja strategije razvoja, problema

nelikvidnosti i neprofitabilnosti, kao i nedostatka investicija u samo poslovanje, kao i u

ljudske resurse, poduzeće je bilo spremno za strukturne promjene.

S početkom liberalizacije tržišta devedesetih godina javili su se i drugi davatelji poštanskih

usluga koji se s novom ponudom šire i izvan nacionalnih granica. Na hrvatskom tržištu se

javljaju i globalni davatelji usluga koji nude nove usluge ekspresne dostave i čine žestoku

konkurenciju nacionalnom operateru. Hrvatska pošta više nije bila lider na tržištu ekspresne

pošte. Javila se potreba za prilagođavanjem i promjenama na poštanskom tržištu.

Među osnovnim karakteristikama Hrvatske pošte do 2008. godine, današnji profil

menadžmenta izdvaja:48

1. visoki stupanj birokratizacije

2. nedostatak razvojne strategije

3. nedostatak jasne podjele odgovornosti

4. nedonošenje odluka

5. nedostatak inicijative i potpore promjenama

6. nedostatak investicija

7. loša organizacijska klima i nezadovoljstvo djelatnika

8. česte izmjene Uprave.

Prvi koraci Hrvatske pošte bili su formiranje strategije s naglaskom na orijentaciju prema

korisnicima, informatizaciju poslovanja i razvoj portfelja usluga skrojenih prema potrebama

48

Hrvatska pošta, http//www.posta.hr (08.06.2012.).

35

korisnika (e-paket, poslovni paket, hpekspres pošiljka, standardni paket) što je sve, u

kombinaciji s novom komercijalnom politikom, dovelo do okretanja negativnog trenda.49

Novim Zakonom o poštanskim uslugama (NN 88/09) nastavlja se usklađivanje s europskom

pravnom stečevinom, analiziraju se važni zakonodavni i drugi aspekti u Hrvatskoj i Europskoj

uniji koji utječu na liberalizaciju poštanskog sektora i razvoj jedinstvenog europskog tržišta,

usklađuju se hrvatski zakoni (Zakon o pošti s Direktivom 2002/39/EZ) i pristupa se procesu

restrukturiranja Hrvatske pošte d.d. Zakonom o elektroničkim komunikacijama između

ostaloga propisuje novi ustroj regulatornog tijela za područje poštanskih usluga te su

regulatorni poslovi vezani uz obavljanje poštanskih i kurirskih usluga od tada u nadležnosti

zajedničkog regulatornog tijela, Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije

(HAKOM).

Zadaće HAKOM-a u području poštanske djelatnosti se odnose na: javne ovlasti koje je

Republika Hrvatska zakonom prenijela na HAKOM, javnu objavu davatelja poštanskih

usluga te ostale zadaće koje se odnose na smjernice za učinkovit i djelotvoran rad.50 Uz javne

ovlasti s ciljem djelotvornog reguliranja tržišta poštanskih usluga, uz stručno savjetovanje,

agencija također prati cijene i stanje na tržištu te promovira međunarodnu suradnju.

U skladu s trendovima liberalizacije poštanskih usluga na tržištima zemalja Europske unije,

Hrvatska pošta d.d. je zatražila usluge poduzeća za strateško savjetovanje Roland Berger te

zajedno s Vladom RH izrađen je dokument o razvoju poštanskog tržišta koji definira brzinu

liberalizacije i obveze javnog operatora.

Naime, 2008. godine organiziran je stručni skup na temu „Restrukturiranje i deregulacija

poštanske djelatnosti“ sa ciljem razmjene iskustava operatora iz srednjoeuropskih i

jugoistočnih europskih zemalja. Skup je održan u okviru regionalne znanstveno-stručne

suradnje CETSI programa (Croatia – Europe Transport System Integration) koji promovira

sustavnu integraciju Republike Hrvatske u europski prometni i logistički sustav.51

49

Profil Hrvatske pošte, Hrvatska pošta d.d., Zagreb, 2008., str. 32. 50

HAKOM, http://www.hakom.hr/default.aspx?id=177 (10.06.2012.) 51

Roland Berger, http://www.rolandberger.hr/media/pdf/rb_press/Roland_Berger_CETSI_08_Priopcenje za_

medije_2_20080508.pdf (08.06.2012.)

36

Kako se Hrvatska nalazi u prosjeku zemalja srednje i istočne Europe, uz razmjenu iskustava i

poslovnih strategija liberalizacije tržišta poštanskih usluga, naglasak je stavljen na

repozicioniranje HP-a na poštanskom tržištu i zadržavanju vodeće uloge u pružanju

kvalitetnih poštanskih usluga. Liberalizacija tržišta mora se provoditi umjereno sporo

ispunjavajući sve preduvjete osiguranja uspješnog funkcioniranja tržišta poštanskih usluga od

kojih su najvažniji: žurno restrukturiranje javnog operatora, izgradnja jakog regulatora radi

zaštite tržišnog natjecanja, te postepeno otvaranje poštanske mreže javnog operatora.52

Na

skupu je ujedno predstavljena i Strategija razvoja tržišta poštanskih usluga RH. Vlada je

donijela i Akcijski plan provedbe Strategije razvoja tržišta poštanskih usluga u Republici

Hrvatskoj do 2013. godine čime je ujedno i utvrđen vremenski tijek daljnjeg postupnog

otvaranja tržišta poštanskih usluga slobodnom tržišnom natjecanju u Hrvatskoj.

U skladu s procesom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, usvojena je i Treća

poštanska direktiva – Direktiva 2008/6 te je tako proces otvaranja tržišta poštanskih usluga u

cijeloj Europskoj uniji ušao u posljednju fazu. Ovom direktivom definiran je novi krajnji rok

za ukidanje monopola javnim operatorima – 31.12.2010.

Dakle, liberalizacija poštanskog sektora, prije svega, podrazumijeva otvaranje tržišta

poštanskih i kurirskih usluga za ravnopravno tržišno natjecanje svih zainteresiranih sudionika,

postupno otvaranje tržišta omogućuje prilagodbu sudionika uvjetima slobodnog tržišnog

natjecanja. Pri tome je iznimno važna uloga regulacijskih tijela, čiji je zadatak da nadgledaju

postupanje svih sudionika na poštanskom tržištu te da usmjeravaju njihovo djelovanje i

tržišno natjecanje u skladu s propisima i pravilima struke koji uređuju to područje (sektorska

pravila). Liberalizacija tržišta, pravna usklađenost s europskim zakonima i porast udjela

ostalih davatelja poštanskih usluga, najviše bi trebali doprinijeti zadovoljstvu korisnika

poštanskih usluga kroz korištenje kvalitetnih usluga po pristupačnim cijenama na

cjelokupnom prostoru Hrvatske. To je sveobuhvatan i dugoročni proces podložan

promjenama.

52

Roland Berger, http://www.rolandberger.hr/media/pdf/rb_press/Roland_Berger_CETSI_08_Priopcenje

_za_medije_2_20080508.pdf (08.06.2012.)

37

4.2.1. Stanje na hrvatskom tržištu poštanskih usluga 2008. godine

U Hrvatskoj pošti je u 2008. godini bilo zaposleno 11.480 zaposlenika, što predstavlja

smanjenje od 6% u odnosu na prethodnu godinu. Na tržištu poštanskih i kurirskih usluga HP

je ostvarila 90% usluga (oko 360 milijuna). Iste godine HP je smanjila ukupne prihode za 8%

i uvećala rashode za 6% čime je ostvaren negativni poslovni rezultat ukupnog poslovanja od

oko 244 milijuna kuna, dok iste godine ostali davatelji poštanskih usluga ostvaruju povećanu

dobit.

Slijedom gore navedenih podataka i pokazatelja može se zaključiti da se tržište poštanskih i

kurirskih usluga u Republici Hrvatskoj postupno otvara slobodnom tržišnom natjecanju

odnosno da Hrvatska pošta, kao javni operator, ima sve veću konkurenciju, osobito u

segmentu paketnih usluga.53

Ukupan broj aktivnih davatelja ostao je u 2008. godini na približno istoj razini kao i u 2006. i

2007. godini, ali ta skupina je znatno povećala svoj udio u ukupno ostvarenim uslugama,

povećala svoj udjel u ostvarenim prihodima na ukupnom tržištu te većina ostalih davatelja uz

HP, značajno je povećala svoje prihode i ostvarenu dobit u poslovanju. Istodobno, Hrvatska

pošta, kao jedini davatelj univerzalnih usluga, je u 2008. godini, u odnosu na 2007. godinu

smanjila svoje ukupne prihode i poslovnu godinu završila s gubitkom u poslovanju.

Dakle, na kraju 2008. godine aktivni su bili sljedeći davatelji poštanskih i kurirskih usluga:

HP-Hrvatska pošta d.d., DHL-INTERNATIONAL d.o.o., INTEREUROPA SAJAM

međunarodno otpremništvo d.o.o., DPD CROATIA d.o.o., Lagermax AED Croatia, d.o.o.,

INTEREUROPA logističke usluge d.o.o., IN TIME d.o.o., City EXPRESS d.o.o., RHEA,

d.o.o., Lider express d.o.o., ZUM DISTRIBUCIJA d.o.o., TOMATANE d.o.o., BICIKL

EXPRESS d.o.o., OVERSEAS TRADE Co Ltd d.o.o.

U tablici su prikazani odnosi ostalih davatelja poštanskih usluga i Hrvatske pošte kao

najvećeg davatelja, donedavna jedinog nacionalnog operatera i monopolista na poštanskom

tržištu. Evidentno je da iako se ukupne usluge smanjuju u promatranom razdoblju, veći dio

tržišta i dalje drži HP, no taj udjel je manji svake godine. Jedini stopostotni udjel drži u

53

Hrvatska agencije za poštu i elektroničke komunikacije HAKOM, http://www.hakom.hr (09.06.2012.)

38

ostalim poštanskim pošiljkama u koje ulaze posebne pošiljke. Što se tiče poštanskih usluga,

uslijed razvoja elektroničkih medija, one se smanjuju, ali paketi i neadresirane pošiljke

ostvaruju povećanje u promatranom razdoblju. Jedan od uzroka je i povećanje marketinških

aktivnosti putem kataloga sve većeg broja trgovačkih društava na hrvatskom tržištu.

Tablica 2.: Udjeli ostvarenih poštanskih usluga po davateljima

Izvor: Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije, http://www.hakom.hr

(10.06.2012.)

39

4.2.2. Strateški plan razvoja Hrvatske pošte

Provođenjem strateških promjena želi se Hrvatsku poštu preobraziti u moderno poduzeće,

europski konkurentno s liderskom pozicijom na tržištu poštanskih usluga kao i na tržištu

ekspresnih usluga.

Uprava Hrvatske pošte d.d. na temelju rezultata Strateške radionice održane u Svetom

Martinu na Muri 2008. godine donosi Strateški okvir za poslovni plan 2009. godine da bi se

ispunili zadaci zadani od strane vlasnika, Republike Hrvatske, radi dobivanja trajne dozvole

za rad i ostvarivanja profitabilnosti na razini zapadnoeuropskih operatora, odnosno 3 – 5

posto.

Hrvatska pošta d.d. će dobiti trajnu dozvolu za rad slijedećim aktivnostima:54

1. Prelaskom na divizionalnu organizaciju sa četiri divizije: Pošta, Mreža, Express i

Podrška. Pri čemu će Pošta, Mreža i Express biti teritorijalno organizirane, dok će Divizija

podrška biti centralizirana u cilju troškovne efikasnosti.

2. Redizajnom poslovnih procesa u cilju veće autonomije i odgovornost divizionalnih

struktura.

3. Uvođenjem integralnog informatičkog rješenja po najboljim svjetskim standardima:

ERP, Šaltersko poslovanje, Razrada i sortiranje pošiljaka, tzv. Fleet Management, Upravljanje

nekretninama, Upravljanje ljudskim potencijalima i CRM.

4. Provesti projekt glavnog data centra i back up centra za elektronsku pohranu

podataka.

5. Uvođenje norma i normativa.

6. Certificiranjem kvalitete po normi ISO 9000 i TAPA čime će se osigurati

formalizirani i kvalitetno upravljivi poslovni procesi i sigurno rukovanje poštanskim

pošiljkama.

Planirano je da će Hrvatska pošta poslovati na razini profitabilnost na nivou poštanskih

operatora u EU, 3 – 5 % neto profitabilnost temeljem ostvarenja definiranih aktivnosti po

pojedinim divizijama Hrvatske pošte.

54

Strateški plan razvoja HP od 2008. do 2013. godine, Hrvatska pošta, http://www.posta.hr (05.06.2012.)

40

U Diviziji pošta nastoji se povećati uspješnost poslovanja potrebama klijenata Pošte i

uvođenjem usluga sa dodatnom vrijednošću – tehnologije za praćenje visokovrijednih

pošiljaka, uvođenjem elektronske prijamne knjige i In-sourcing korporativnih pisarnica; zatim

povećanjem troškovne efikasnosti, prilagodbom vremena pružanja usluga današnjim

navikama klijenata, premještanjem centralizacije razrade pošiljaka izvan centra Zagreba,

smanjenjem transportnih troškova (uvođenjem fleet managment sustava, optimizacijom ruta i

prilagodbom voznog parka ) i transportnih pakiranja (kontejnerizacija i paletizacija ). Također

je moguće postići optimizacijom ruta dostave pošte, uvođenjem novog adresnog poštanskog

koda, poboljšanjem povrata na imovinu, smanjenjem troškova distribucije pošte,

razdvajanjem visokovrijednih i niskovrijednih pošiljaka te dostavu svih pošiljaka po

standardu D+3 i D+1 kao i lobiranjem ishoditi promjenu zakonskog okvira u cilju prihvaćanja

substitucije Poštanskih ureda sa Pristupnim poštanskim točkama (uslužna mjesta) radi

smanjenja distributivnih troškova.

U Diviziji mreža pozitivni poslovni rezultati nastoje se postići uravnoteženje prihoda i

troškova mreže poslovnica, tako da se mreža poslovnica Hrvatske pošte kategorizira, unificira

i modernizira u skladu sa zahtjevima informatizacije, sigurnosti i uvjeta rada djelatnika, a da

odgovaraju potrebama klijenata, njihovim navikama i očekivanjima (radno vrijeme). Također

je moguće iskoristiti prostor ispred šaltera u cilju povećanja prihoda od trgovinske djelatnosti

pozicioniranjem Hrvatske pošte kao prepoznatljivog maloprodajnog lanca te iskoristiti šalter u

cilju povećanja prihoda od financijske djelatnosti kroz poduzeća kćeri u većinskom vlasništvu

(banke, osiguranja) ili outsourcingom najveće šalterske mreže u Republici Hrvatskoj po

tržišnim uvjetima kroz proces javnih tendera.55

Kroz Diviziju podrška nastojat će se centralizacijom administrativnih procesa stvoriti

troškovno efikasnu strukturu koja će omogućiti da Hrvatska pošta bude troškovni lider na

tržištu i to s minimalnim brojem djelatnika, a istovremeno će realocirati kadrove koji će se

osloboditi procesom centralizacije i informatizacije iz „back office-a“ u „front office“.

Divizija express pozicionirati će Hrvatsku poštu kao lidera u express uslugama na domaćem

tržištu. To će ostvariti organskim rastom kroz investicije u razvoj HP Expressa i anorganski

putem akvizicija, pružanjem usluga s dodatnom vrijednošću – ekspanzijom usluge

55

Strateški plan razvoja HP od 2008. do 2013. godine, Hrvatska pošta, http://www.posta.hr (05.06.2012.)

41

preuzimanja i dostavljanja u prostorijama korisnika, proširenjem specijalizirane dostave

paketa, uvođenjem tzv. „Track and Trace“ tehnologije za praćenje paketa i HP Expressa, a

fokus će se osigurati odvajanjem usluga, poslovnih procesa i resursa (flota vozila) od

poštanskog poslovanja.

Stvaranje dodatnog kapitala kroz horizontalnu diverzifikaciju – kroz udruživanje s

regionalnim poštanskim operaterima, i vertikalnu diverzifikaciju aktivnosti – iskorak u nove

djelatnosti i to sa ciljem maksimaliziranja povrata na investiciju, povećanja ukupne

profitabilnosti i pružanja zaokružene usluge visoke kvalitete svojim klijentima.

Poseban cilj se odnosi na organizacijsku klimu Hrvatske pošte. Hrvatska pošta d.d. će biti

prepoznata kao ugodno i poticajno mjesto za rad. Planira se program optimizacije broja i

strukture zaposlenih sukladno novoj organizaciji i zahtjevima tržišta uz socijalno zbrinjavanje

radnika, investicije u sigurnost radnog mjesta, sustavi informiranja, praćenja učinka i

nagrađivanja te programi sustavne edukacije i prekvalifikacije radne snage.

Hrvatska pošta neutralizirati će svoj utjecaj na zagađenje okoliša:56

1. Uvođenjem ekoloških tehnologija prilikom kupovine i obnavljanja voznog parka i

informatičke opreme.

2. Recikliranjem 100% reciklažnog otpada koji stvara Hrvatska Pošta.

3. Pribavljanje certifikata kvalitete po normi ISO 14000.

4. Izvan vlastite temeljne djelatnosti pokretanjem projekta arhiviranja arhiva, radi

zbrinjavanja otpada svojih poslovnih partnera.

56

Strateški plan razvoja HP od 2008. do 2013. godine, Hrvatska pošta, http://www.posta.hr (05.06.2012.).

42

4.2.3. Poslovanje Hrvatske pošte u 2009. godini kao odraz prve faze

restrukturiranja

Nakon prve faze procesa restrukturiranja započetim krajem 2008. godine donošenjem

Strategije razvoja Hrvatske pošte 2008. – 2013. postignuti su izvanredni poslovni rezultati.

Naime, Hrvatska pošta je u 2009. godini uvela novu divizijsku organizaciju prema uzoru na

moderne poštanske operatore – ukinuto je 20 županijskih središta pošte, uvedena je plitka

organizacijska struktura te je smanjena administracija, a više od 2000 djelatnika je iz

administracije prebačeno u operativni dio poslovanja.

Hrvatska pošta je 2009. godinu završila sa 158,7 milijuna kuna operativne dobiti prekinuvši

na taj način višegodišnje razdoblje poslovanja s gubitkom iz osnovne djelatnosti, poštanski

prihodi povećani su za 15,6 %, a ukupni prihodi za 9,1%, a Hrvatska pošta je i znatno

smanjila svoje rashode – troškovi plaća su smanjeni za 4,6%, materijalni troškovi za 9,1 %, a

rezultat navedenog je i smanjenje ukupnih poslovnih rashoda za 3,8%.57

Pozitivni trend

poslovanja se nastavlja i nakon krizne 2009. godine.

Uspješnost restrukturiranja je prepoznata i u svijetu te je Hrvatska pošta osvojila drugo mjesto

svjetske strukovne nagrade „World Mail Awards“ (Svjetski poštanski oskar).

Nakon završetka prve faze procesa restrukturiranja Hrvatska pošta kreće s modernizacijom

poslovnih procesa, započeo je projekt izgradnje središnjeg logističkog centra. Njegovom

izgradnjom stvorit će se svi potrebni preduvjeti za širenje obujma i vrsta usluga na tržištu.

57

Hrvatska pošta, http://www.posta.hr/main.aspx?id=25 (05.06.2012.)

43

4.3. Suvremenost Hrvatske pošte

Hrvatska pošta se u svom poslovanju rukovodi misijom: „Hrvatska pošta će svojom blizinom

i pristupačnošću biti prepoznata kao vrhunska uslužna tvrtka koja prati i razvija visoko

kvalitetne usluge za sadašnje i buduće potrebe svojih korisnika.“

Funkcioniranje poštanskog prometa i obavljanje poštanskih usluga je od interesa za Republiku

Hrvatsku te je ono regulirano zakonom i podložno inspekcijskim kontrolama. Zakonom o

poštanskim uslugama uređuju se poštanske usluge, propisuju uvjeti za obavljanje ovih usluga,

uređuju prava, obveze i odgovornosti davatelja i korisnika poštanskih usluga, određuju

poslovi Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije u dijelu koji se odnosi na

regulatorne poslove u području poštanskih usluga, obavljanje inspekcijskog i stručnog

nadzora u području poštanskih usluga, te uređuju druga pitanja vezana uz obavljanje

poštanskih usluga.58

Krajem 2009. godine donesen je Akcijski plan za provođenje Antikorupcijskog programa

Hrvatske pošte d.d., za razdoblje 2010.-2012. u skladu s antikorupcijskom politikom Vlade

RH. Akcijskim planom HP-a nalaže se poštivanje glavnih elemenata borbe protiv korupcije,

intenzivnije razvijanje odgovarajuće upravljačke prakse, aktivna suradnja i partnerstvo svih

nositelja antikorupcijskih mjera kako bi aktivno djelovali na ostvarenju prioritetnih ciljeva

Vladine antikorupcijske politike, a posebno u dijelu usmjerenom na ostvarenje sljedećih

ciljeva: jačanje integriteta, odgovornosti i transparentnosti u radu; stvaranje preduvjeta za

sprječavanje korupcije na svim razinama; afirmacija pristupa „nulte tolerancije“ na

korupciju.59

58

Zakon o poštanskim uslugama, Narodne novine, broj 88, Zagreb, 2009. 59

Hrvatska pošta, http://www.posta.hr/main.aspx?id=1736 (05.06.2012.)

44

4.3.1. Novi organizacijski ustroj Hrvatske pošte

U sklopu restrukturiranja uveden je i novi organizacijski ustroj sa smanjenim brojem

hijerarhijskih razina. Naime, regionalni ustroj Hrvatske pošte s 20 županijskih poštanskih

središta bio je nedovoljno efikasan i fleksibilan. Centralizacijom i uvođenjem pliće

organizacije poduzeće se počelo prilagođavati promjenama na tržištu poštanskih usluga.

Uspostavom nove divizijske organizacije prema uzoru na suvremene svjetske poštanske

operatore poboljšana je poslovna komunikacija, a organizacijska struktura danas temelji se na

usmjerenosti prema korisniku, jasnim ovlastima i odgovornostima – između Uprave i

poštonoše postoje samo tri razine odlučivanja.60

Shema 1.: Novi organizacijski ustroj Hrvatske pošte d.d.

Izvor: Hrvatska pošta, http//www.posta.hr (08.06.2012.)

Ovakvu organizaciju obilježava pojednostavljenost poslovanja, povećana transparentnost,

brzina odlučivanja i prilagođavanje promjenama te usmjerenost na kvalitetu usluga i

zadovoljavanje potreba korisnika.

60

Profil Hrvatske pošte, Hrvatska pošta d.d., Zagreb, 2008., str. 29.

45

4.3.2. Poboljšanje poštanske usluge

Uz restrukturiranje poslovanja, uspostavljanje nove divizijske organizacijske strukture,

uvođenje novih usluga na suvremeni način, pokrenut je niz važnih projekata usmjerenih na

strateški razvoj poduzeća, kontinuirano obrazovanje zaposlenika, povećanje kvalitete usluga i

povećanje tržišnih uspjeha. Prema strateškom planu, Hrvatskoj pošti predstoji još tehničko-

tehnološki razvoj što se očekuje da će se postići izgradnjom suvremenog logističkog centra.

Osnovne karakteristike današnje Hrvatske pošte d.d. su proaktivna prodaja, orijentiranost

prema kupcu, razvoj novih usluga, uvođenje novih proizvoda i standardizacija poštanskih

ureda.61

Ostvaruju se različiti projekti, informatizira se cjelokupno poslovanje, optimatizacija

broja zaposlenika, kontinuirana interna i eksterna edukacija zaposlenika, promovira se

kvaliteta poslovanja i imidž Hrvatske pošte kao lidera na hrvatskom poštanskom tržištu.

Divizija pošta kontinuirano radi na povećanju prihoda iz temeljne djelatnosti, definiranju i

prilagođavanju potrebama klijenata, kao i uvođenju usluga s dodatnom vrijednošću i

povećanju troškovne efikasnosti. Tako se primjerice uvelo dvije kategorije dostave, dostava

po standardima D+3 i D+1, petodnevna dostava, automatizacija razdvajanja pošiljki (SARPP)

i optimizacija ruta dostave. Kao javni operator ima pravo i obvezu dostave pismovnih

pošiljaka na teritoriju Hrvatske po jedinstvenoj cijeni bez obzira na udaljenost.

U daljnje planove Divizije pošta, ubrajaju se nastavak racionalizacije i optimizacije dostavnih

procesa, unapređenje kvalitete usluga i zadovoljstva klijenata, humanizacija dostave,

poboljšanje uvjeta rada. Uz nova dostavna vozila i akciju „Pazi kako vozim“ smanjio se broj

prekršajnih prijava, poboljšala kvaliteta usluga kao i imidž poduzeća.

Među nove usluge ubraja se nova ugovorna usluga „Pošto-poto“ – skupna dostava

neadresirane pošte (dostava na milijun kućanstava), revidiranje postojeće usluge posebne

dostave, postavljanje depoa za preuzimanje i dostavu pošiljaka, pisarnica, e-PK (elektronička

prijamna knjiga za velike korisnike). Strateški projekti su hibridna pošta – spoj tehniologije i

klasične poštanske usluge izravna pošta – adresirana poštanska pošiljka marketinških

materijala, kreativna pošta neuobičajenog ili nepravilnog oblika.

61

Hrvatska pošta, http//www.posta.hr (08.06.2012.)

46

Divizija mreža upravlja najvećom i najrasprostranjenijom prodajnom mrežom s poštanskim

uredima u više od 950 hrvatskih mjesta. Ovisno o veličini, mikrolokaciji, frekvenciji i

potencijalu, poštanski uredi podijeljeni su u tri kategorije: premium, klasik i basic, i to uz

nove standarde opremanja i vizualnog identiteta prostora. Mreža poštanskih ureda predstavlja

konkurentsku prednost poduzeća i priliku za pozicioniranje na tržištu pružatelja postojećih

poštanskih, financijskih, osiguravajućih, telekomunikacijskih i maloprodajnih usluga i

proizvoda.

Divizija ekspres se javlja kao odgovor na žestoku konkurenciju na tržištu ekspresnih dostava,

te nudi dostave standardnih paketa, ekspresnih paketa te brzojava i brzojavnih uputnica

(prijenosa novca) u relativno kratkom vremenskom roku. Sveobuhvatnim promjenama

poslovanja u 2010. Hrvatska pošta zauzima vodeću poziciju na tržištu paketnih i ekspresnih

pošiljaka što se tiče volumena i kvalitete usluga te pokrivanja cjelokupnog teritorija Hrvatske.

Divizija podrške obuhvaća sektore riznice, računovodstva, kontrolinga, informacijskih

tehnologija, održavanja i skladišnog poslovanja te sektora za upravljanje imovinom. Velike

promjene se uvode po pitanju osuvremenjivanja sustava i uvođenja novih informacijsko-

komunikacijskih tehnologija, racionalizacije poslovanja kao primjerice ukidanje 87 računa te

se danas sva plaćanja obavljaju preko glavnoga računa što omogućava efikasno upravljanje

sredstvima te ostale promjene u cilju povećanja efikasnosti i fleksibilnosti.

Razvoj informacijsko-komunikacijskih platformi, unaprjeđenje opreme i modernizacija svih

aplikacijskih rješenja u svakodnevnom poslovanju omogućuju Hrvatskoj pošti pružanje

kvalitetnije usluge krajnjem korisniku, kao i razvoj novih proizvoda i usluga, a djelatnicima

uvelike olakšava svakodnevni rad.62 Uz tehničko-tehnološke promjene, pojednostavljenje

poslovanja, provedeni su i brojni infrastrukturni projekti kao novi efikasniji centri,

implementacija centraliziranog podatkovnog sustava (San), novo centralno čvorište buduće

multifunkcionalne telekomunikacijske mreže, nova centralizirana mrežna infrastruktura. Novi

Kontaktni centar poboljšava odnose s korisnicima i uvodi loyalty-program, nudi podlogu za

središnji CRM sustav, uvođenje suvremene informacijske komunikacije. Također je

poboljšano upravljanje imovinom i briga za zaposlenika.

62

Hrvatska pošta, http//www.posta.hr (08.06.2012.)

47

4.3.3. Financijski uspjeh restrukturirane Hrvatske pošte

Hrvatska pošta d.d. je nakon dugogodišnjeg poslovanja na nedovoljno efikasnoj razini provela

intenzivno restrukturiranje nakon čega je ostvaren pozitivni poslovni rezultat, odnosno znatno

bolji financijski rezultati nego u prijašnjem razdoblju uz kontinuirani rast prihoda i smanjenje

rashoda. Hrvatska pošta nije korisnik državnog proračuna već pod državnom kontrolom.

U 2010. godini ostvarena je neto-dobit prvi put nakon 2006. godine (Tablica 2.) te je

nastavljen trend pozitivnih financijskih pokazatelja.

Tablica 3.: Poslovni rezultati Hrvatske pošte d.d.

Izvor: Profil Hrvatske pošte, Hrvatska pošta d.d., Zagreb, 2008., str. 70.

Glavna obilježja ostvarenih rezultata u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu su:

48

§ ukupni prihodi iznose 1.268,3 milijuna kuna i veći su za 10,9% dok su poslovni

prihodi u iznosu od 1.254,7 milijuna kuna veći za 10,8%;

§ ukupni rashodi iznose 1.201 milijuna kuna i manji su za 1,1% dok su poslovni

rashodi veći za 1,3% i iznose 1.187 milijuna kuna budući da uključuju jednokratne rashode za

stimulativne otpremnine;

§ neto dobit povećana je za 138,4 milijuna kuna i ostvarena je u iznosu od 67,2

milijuna kuna;

§ neto novĉani tijek od poslovnih aktivnosti znatno je povećan (za 251,7 milijuna

kuna) u odnosu na stanje krajem prošle godine (31.12.2008. godine);

§ broj zaposlenih smanjen je za 7,9% odnosno za 963 radnika.

I ostali pokazatelji pokazuju ozdravljenje poslovanja – u 2010. koeficijent tekuće likvidnosti

1,93; produktivnost 13.310 kn/zaposlenom, rentabilnost 4,52; ekonomičnost 1,02;

profitabilnost 3.38% - na razini poštanskih operatore u EU.

U 2010. godini pristupilo se prikupljanju dodatnih financijskih sredstava emitiranjem 41,0

milijuna eura obveznica s kamatnom stopom od 9,00% i dospijećem 2012. godine.

Pozitivno financijsko poslovanje očekivani je rezultat između ostaloga, primjene nove

razvojne strategije, implementiranih mjera racionalizacije troškova te smanjenja broja

zaposlenih u skladu s Programom zbrinjavanja viška zaposlenih u skladu s direktivama

Europske unije. I u ovoj godini Hrvatska pošta nastavlja ostvarivati pozitivne poslovne

rezultate kao vodeće poduzeće na nacionalnom tržištu poštanskih usluga, prepoznatljivog

brenda i s jakim poslovnim partnerima.

49

5. OSVRT NA POSLOVNU POZICIJU HRVATSKE POŠTE

Restrukturiranjem Hrvatske pošte novim organizacijskim ustrojem i novim pojednostavljenim

načinom poslovanja povećana je produktivnost i profitabilnost što je i bio osnovni cilj

restrukturiranja.

Pošta se restrukturiranjem nastoji prilagoditi novim uvjetima djelovanja i zadržati svoj tržišni

udio. To je sveobuhvatan i dugoročan proces podložan promjenama.

Racionalizacijom vlastite mreže Hrvatska pošta je osigurala zakonski propisanu razinu

kvalitete i dostupnosti poštanske usluge uz znatne uštede u poslovanju. Projektom

kategorizacije mreže poslovnica, poštanski se uredi dijele u tri kategorije – premium, klasik i

partner. Time se postiglo da svaka kategorija poštanskog ureda ima određenu ponudu

proizvoda i usluga. Bitno je poboljšati kvalitetu usluge, pogotovo iz razloga što je s takvom

kategorizacijom Hrvatska pošta bila prisiljena zatvoriti poneki poštanski ured zbog

neprofitabilnog poslovanja.

Najčešće su to bili uredi u manjim mjestima, te su otvorili nove, modernije urede u urbanim

sredinama s proširenom ponudom i poboljšanom uslugom. Cilj je, dakako, smanjenje

troškova pružanja usluga krajnjem potrošaču.

Naravno, takva situacija nije najbolje prihvaćena od strane stanovništva na koje je to direktno

utjecalo. To se odrazilo na stupanj zadovoljstva samih korisnika.

Mlađa populacija sklonija je promjenama, te se ona vrlo brzo prilagodila novonastaloj

situaciji i to na način korištenja internet bankarstva, mobilnog bankarstva kao i isporukom

raznih vrsta pošte na mail adresu.

Moramo uzeti u obzir da je mlađe stanovništvo mobilnije te im nije problem obaviti

poštansku uslugu u jednom od udaljenijih poštanskih ureda, dok je starije stanovništvo

stvorilo navike plaćanja računa, slanja razglednica, pisama i telegrama koristeći usluge

poštanskog ureda.

Gledajući od strane profitabilnosti Hrvatskoj pošti nije naštetilo zatvaranje takvog ureda, niti

je otvorilo put konkurentskoj tvrtki. Manje konkurentske tvrtke su se orijentirale na urbane

sredine gdje postoji mogućnost veće zarade. Manja privatna poduzeća nisu obvezna imati

poštanske urede „na svakom koraku“ kao što to mora Hrvatska pošta. City Ex i drugi imaju po

50

jednu podružnicu i jedno skladište u urbanoj sredini što rezultira i manjim troškovima. Moraju

li obaviti dostavu u neko udaljenije i manje mjesto, pošiljke šalju preko Hrvatske pošte jer im

je to isplativije nego otvarati poštanske urede za koje moraju plaćati djelatnike.

Zbog potrebe restrukturiranja smanjen je broj zaposlenih. Veliki broj radnika napustio je

Poštu uz stimulativnu otpremninu. To je bio najbezbolniji način rješavanja viška zaposlenih.

Proces smanjenja broja zaposlenih i danas je aktualan. Iako je smanjen broj zaposlenih, u

istom razdoblju primljeno je više stotina novih radnika. Novom organizacijom i

sistematizacijom uveden je čitav niz novih radnih mjesta kao što su izvršni direktori sektora,

ureda, Uprave, te potpredsjednika pošte, savjetnika predsjednika Uprave, pomoćnika

direktora, eksperata i savjetnika. Uštede na plaćama radnika koji su otišli, korištene su za

plaće novozaposlenih. Kako bi poslovali s još većom dobiti, nužno je smanjiti i broj

menadžerskih radnih mjesta.

Svako je poduzeće onoliko dobro koliko su kvalitetni njegovi zaposlenici.

Nezadržavanje kvalitetnih kadrova među ključnim je rizicima Hrvatske pošte. Hrvatska pošta

razvila je cijeli niz alata za upravljanje ljudskim resursima. Te će alate nadograđivati i

unaprjeđivati u budućnosti. Oni obuhvaćaju testiranje svih radnih mjesta, sustav ocjenjivanja

i upravljanja učinkom, program za prepoznavanje i razvoj talenata, sustav ciljanih eksternih i

internih edukacija.

U procesu oblikovanja strategije poslovanja Hrvatska pošta prihvaća iskustva razvijenih

europskih i svjetskih poštanskih uprava u kombinaciji s vlastitom tradicijom, novim idejama i

planovima razvoja. Jedan od velikih strateških planova je izgradnja suvremenog logističkog

centra. Izgradnjom logističkog centra dodatno bi se racionaliziralo poslovanje, omogućilo

znatan napredak u tehničko-tehnološkom razvoju. te Hrvatsku poštu dovelo uz rame

modernim poštanskim operatorima.

Kada je Hrvatska pošta započela s planom restrukturiranja imala je namjeru surađivati s

Hrvatskom poštanskom bankom. Ta suradnja trebala je biti usmjerena na optimatizaciju

korištenja prostora u poštanskim uredima i širenje ponude financijskih usluga HPB-a na

šalterima Hrvatske pošte. Međutim, zbog teške ekonomske i gospodarske situacije razmišlja

se o privatizaciji Hrvatske poštanske banke, te je za sada upitno hoće li se suradnja realizirati.

51

Ukoliko Hrvatska pošta želi ići u korak s vremenom, mora razmišljati o mogućnosti

djelomične privatizacije, barem u mjeri koja će pratiti budući razvitak Hrvatske pošte. To bi

joj osiguralo veću fleksibilnost u borbi s konkurencijom, kao i veću transparentnost

poslovanja. Gospodarski je rast spor i dugotrajan, ali važno je osigurati profit dovoljan da

Hrvatska pošta sama zajamči održiv rast, a ne da bude teret državnom proračunu.

Ključne vrijednosti uz koje Pošta može ostvariti zacrtane ciljeve su usmjerenost na korisnike,

usmjerenost na rezultat, energičnost i proaktivnost, usmjerenost na rješavanje problema,

motiviranje i upravljanje ljudskim potencijalima. Najvažniji ciljevi su sačuvati status stabilne

i ugledne institucije, ostati najjači davatelj univerzalnih poštanskih usluga, postati lider u

ekspres uslugama, uravnotežiti prihode i troškove. Vrlo važan cilj je sačuvati povjerenje

svojih klijenata i dodatno se prilagoditi njihovim potrebama.

Nekada je primarna djelatnost Hrvatske pošte bilo samo slanje pisama, paketa i sličnih

pošiljki. U današnjem suvremenom svijetu bi takve usluge trebale biti sekundarna djelatnost.

Svaka tvrtka koja želi ostati konkurentna na tržištu svojim proizvodima i uslugama zadržati

postojeće i privući nove korisnike, kao što to želi Hrvatska pošta, traži novi prostor za rast.

Potencijal za taj rast ograničen je postojećim proizvodima i postojećim tržištem te su fokus za

generiranje novih prihoda Hrvatske pošte upravo novi proizvodi. Kao tvrtka koja je svaki dan

putem svoje prodajne mreže i zaposlenika u kontaktu s milijun građana, ima odličnu

mogućnost prezentiranja i prodaje novih proizvoda. U Hrvatskoj ne postoji tvrtka koja može

bolje upoznati i brže doći do korisnika od Hrvatske pošte, što pomaže u ostvarenju cilja da

postane „šalter države prema građanima“.

U nizu novih i suvremenih usluga za svoje korisnike Hrvatska pošta pripremila je za tržište

tehnološki naprednu uslugu digitalne televizije, evotv. Izravni marketing još je jedan dio

postojeće djelatnosti Hrvatske pošte koji se može proširiti. Broj pošiljaka tiskanoga izravnog

marketinga po stanovniku u Hrvatskoj je četverostruko manji nego u Sloveniji. Da bi se što

bolje pripremila za ovaj segment tržišta, Hrvatska pošta razvila je geomarketing bazu koja

nudi segmentirani pristup informacijama potrebnim za planiranje kampanja izravnog

marketinga.

Iako se pokušava prilagoditi novim uvjetima, smatram da će se puno teže prilagoditi

promjenama jer je Pošta velika organizacija. Njoj treba puno više da se provedu promjene,

nego nekoj manjoj tvrtki kojoj je „drvo hijerarhije“ puno manje razgranano.

52

Pošta nije zanemarila prethodne partnerske ugovore s velikim brojem poslovnih subjekata. To

joj omogućuje vodeću poziciju na tržištu poštanskih, kurirskih i paketskih usluga.

Kod svakodnevnog slanja pošiljaka pojednih tvrtki naravno da troškovi igraju veliku ulogu. U

tom slučaju City Ex i ostala privatna poduzeća snižavaju svoje cijene kako bi bili

konkurentniji, ali ne uspjevaju biti i jednako uspješni kao Hrvatska pošta.

Nezadovoljstvom usluge, poslovni se subjekti „vraćaju“ Hrvatskoj pošti jer je pouzdanija i

sigurnija od konkurenata. U tom slučaju dugogodišnja tradicija igra veliku ulogu. Velika

većina građana Republike Hrvatske, polazeći od sebe same, odabire Hrvatsku poštu za

posrednika prilikom slanja paketa neke veće vrijednosti, pisma koje svakako treba stići na

vrijeme, bez opcije da ne stigne na vrijeme ili da ne stigne uopće. Korisnici vjeruju Pošti i u

takvim se uvjetima neće osloniti na usluge ostalih manje poznatih tvrtki.

Djelatnosti od posebnog društvenog značaja, kao što su i poštanske usluge, imaju obilježja

monopola.

Pošta je unazad nekoliko godina u cijelosti vladala tržištem poštanskih usluga. Imala je

isključivi monopol. Konkurencije nije bilo. U takvom okruženju Pošta se nije trebala brinuti o

svojoj sigurnosti i ostvarenju profita kao ni njezini djelatnici. Iz istog su razloga mogli

diktirati cijene svojih usluga. Negativne strane monopola u poštanskom prometu su

opsluživanje svih područja Hrvatske. Takva obveza zahtjeva svakodnevni odlazak u manje

razvijene sredine kao što su Lika, otoci i Gorski kotar. To uzrokuje ekstremno povećanje

troškova kao što su troškovi goriva, troškovi trajekta, mosta, trošak amortizacije, održavanje

vozila, trošak najma prostora poštanskih ureda, te grijanja, struje i trošak osobnih dohodaka

barem dvoje djelatnika u svakom poštanskom uredu.

U monopolskim uvjetima nema dovoljno konkurencije koja bi štitila potrošača te bi u takvim

slučajevima država trebala intervenirati na tržištu kako bi zaštitila građane od monopola. U

tom slučaju najviše trpe kupci, krajnji potrošači. Pružanje poštanskih usluga uvjetovano je

zahtjevima tržišta. Iz tog razloga Pošta mora redefinirati vrste usluga, prilagoditi se tržištu

odnosno potrebama korisnika, pojednostaviti postojeće usluge, te pokrenuti niz novih usluga i

marketinških aktivnosti.

Danas se tržište postupno liberalizira, pa u razne vidove poštanskog poslovanja ulaze manja

privatna poduzeća poput City Ex-a, a u novije vrijeme Konzum i Tisak. Svakako je dobro da

konkurencija postoji. Na taj način i Pošta mora uložiti u napredak, nove vidove poslovanja,

razne edukacije, a naročito bi zdravom konkurencijom profitirali potrošači. Tvrke koje imaju

53

monopol ne trude se dovoljno kako bi povećali kvalitetu i maksimalno se razvili. One postaju

manje efikasne i inovativne, postaju trome.

Bez obzira što Pošta danas nije monopol kao nekad, nabrojane negativne strane ostale su

prisutne i danas. Takva situacija dovodi do povećanja rashoda.

U Hrvatskoj je tržište poštanskim uslugama regulirano zakonom. Njime se uređuju poštanske

usluge, propisuju uvjeti za obavljanje usluga, prava, obveze i odgovornosti. Europska

komisija zabrinuta je za hrvatsko tržište poštanskih usluga jer se, tvrde, unatoč liberalizaciji,

Pošta opet vraća monopolu. Hrvatska pošta je privilegirana na način da ona jedina ima pravo

pružati univerzalne usluge. Novi Zakon o poštanskim uslugama definira da je univerzalna

usluga javni interes, a Pošta je ima pravo i obvezu obavljati u idućih petnaest godina. Time je

ovaj zakon Hrvatsku poštu izdvojio iz tržišnog natjecanja. Tumačenja pošte i ostalih

pružatelja poštanskih usluga su različita, te se o tome još uvijek raspravlja.

Na taj način Pošta je zaštićena i postaje monopol. Ukoliko se od Pošte očekuje da pruža

usluge kao i do sada u uredima koji nisu profitabilni, svakako treba imati određenu zaštitu

države.

Ukoliko je konkurencija prisutna u tržišnoj utakmici trebala bi za svih vrijediti ista pravila i

isti uvjeti. Tek u takvoj ravnopravnoj situaciji moglo bi se procijeniti tko je bolji. Iako bi u

tom slučaju na gubitku bili potrošači u nerazvijenim mjestima jer se nitko od konkurencije ne

bi odlučio na pokrivenost takvih mjesta.

Misija Hrvatske pošte je da pristupačnošću bude prepoznata kao vrhunska tvrtka koja svojim

proizvodima i razvojem kvalitetnih usluga zadovoljava potrebe svih sadašnjih i budućih

korisnika.

S obzirom da definicija prirodnog monopola glasi: „Prirodni monopol je takav oblik

nesavršenosti kod kojeg jedan proizvođač može opsluživati cijeli sektor na tržištu s većom

efikasnošću nego li veći broj konkurentnih proizvođača“, upravo je Hrvatska pošta prirodni

monopol.

54

6. ZAKLJUČAK

Tržište kao mjesto gdje se susreću ponuda i potražnja radi razmjene proizvoda i usluga može

biti organizirano kao savršena konkurencija i nesavršena konkurencija. Danas je u svijetu

prisutno tržište nesavršene konkurencije gdje često nekoliko velikih poduzeća dominiraju

tržištima, a u specifičnim uvjetima vlada monopol koji s vremenom nestane osim ako nije pod

državnom zaštitom (prirodni monopol), a i tada je ograničen i zakonski reguliran. Tržište

poštanskih usluga primjer je postojanja monopola pod državnom zaštitom, no suvremene

tendencije odnose se na liberalizaciju tržišta te su nacionalni operatori prisiljeni na

sveobuhvatne promjene da bi zadržali vodeću tržišnu poziciju.

Poštansko tržište je specifično tržište koje se razvilo uslijed društvene potrebe da se

razmjenjuju informacije, ugovaraju poslovi i održavaju osobni kontakti te je poštanski promet

najstariji način prijenosa pisanih poruka. U suvremeno doba organizacija pošte uređuje se

zakonima, distribucija pošiljaka obavlja se iz poštanskih središta, veliki poštanski sustav

zapošljava brojne radnike, uključena je moderna mehanizacija, a pošiljke se prenose

suvremenim prijevoznim sredstvima.

Suvremeno tržište poštanskih usluga otvara se konkurentskoj utakmici, dolazi do razvoja

novih proizvoda, raste kvaliteta poštanskih usluga i stupanj zadovoljavanja zahtjeva korisnika.

Nacionalni poštanski operatori prilagođavaju svoje poslovanje liberaliziranom tržištu,

razvijaju strategije razvoja bazirane na tržišnih zahtjevima i očekivanjima budućih trendova,

usvajaju međunarodne direktive poslovanja i šire svoje poslovanje preko nacionalnih granica.

U Hrvatskoj je poduzeće HPT bilo pravni nasljednik bivših poduzeća PTT-prometa Hrvatske,

a u skladu sa svjetskim trendovima, početkom 1999. godine došlo je do razdvajanja HPT-a na

Hrvatsku poštu d.d. i Hrvatske telekomunikacije d.d., te od tog datuma Hrvatska pošta posluje

kao samostalno dioničko društvo i javni operater poštanskih usluga.

Hrvatska pošta i telekomunikacije, HPT je 1998. godine podijeljena u dvije samostalna

poduzeća – Hrvatska pošta d.d. i Hrvatske telekomunikacije d.d. Uslijed dugogodišnjih

neostvarenih potencijala i neefikasnog poslovanja, liberalizacijom poštanskog tržišta javlja se

konkurencija u obliku ostalih davatelja poštanskih usluga, poduzeće počinje gubiti svoj

55

značajni tržišni udjel. Zajedničkim strateškim odlukama poduzeća i Vlade dolazi do stvaranja

nove strategije, počinje se s procesom restrukturiranja i povećanja kvalitete poslovanja uz

izgradnju suvremenog imidža i orijentaciji na želje i potrebe korisnika, klijenata.

Nezaobilazna liberalizacija poštanskog sektora, u skladu sa europskim i svjetskim trendovima

prije svega podrazumijeva otvaranje tržišta poštanskih i kurirskih usluga za ravnopravno

tržišno natjecanje svih zainteresiranih sudionika, uz važnu regulatornu i zakonodavnu ulogu

državnih tijela budući da je poštanski promet od iznimne gospodarske i društvene važnosti, uz

posebne regulacije udaljenijih i tržišno neefikasnijih geografskih područja.

Provođenjem strateških promjena želi se Hrvatsku poštu preobraziti u moderno poduzeće,

europski konkurentno s liderskom pozicijom na tržištu poštanskih usluga kao i na tržištu

ekspresnih usluga što je sudeći po poslovnim pokazateljima i uspjelo, jer je nakon prve faze

restrukturiranja, u 2009. godini ostvareni pozivni uspjeh. Nova struktura je plitka divizijska

organizacija sa četiri divizije - Pošta, Mreža, Express i Podrška od kojih svaka na svoj način

nastavlja provoditi promjene i započinje sveobuhvatne projekte radi povećanja jednostavnosti

i kvalitete poslovanja, uvođenja novih proizvoda i usluga u skladu sa suvremenim poštanskim

tržištem, kontinuirane edukacije zaposlenika i povećanja zadovoljstva krajnjih korisnika.

Tržišni uspjeh se nastavlja ostvarivati i u ovoj godini, Hrvatska pošta zadržava vodeću tržišnu

poziciju te neprestano proširuje svoju ponudu koristeći svoje prednosti kao prepoznatog

imidža, raširene mreže poslovnica i nepresušnog potencijala zadovoljavanja potreba korisnika

pri direktnom kontaktu s mnogobrojnim klijentima.

56

POPIS LITERATURE

Knjige:

1. Hitrec, D.: Povijest pošta Primorsko-goranske županije, Adamić, Rijeka, 2004.

2. Samuelson, P. A., Nordhaus, W.D.: Ekonomija, 15. izdanje, MATE d.o.o. Zagreb,

2000.

3. Crew, Michael A., Kleindorfer, Paul R.: Liberalization of the Postal and Delivery

Sector, Edward Elgar Publishing Ltd., London, 2006.

4. Gerardin D. (et. al.): The Liberalization of Postal Services in European Union,

Khower Law Int., London, 2002.

5. Šimulčik, Damir, Ekonomika poštanskog i telekomunikacijskog prometa, Fakultet

prometnih znanosti, Zagreb 2002.

Članci:

6. Bajakić, I.: Razvoj i učinci regulatornih agencija u SAD-u: Uspješan model za

Europu?, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Vol. 60, No. 2., Zagreb, 2010.

7. James C. Miller: The Postal Monopoly, Cato Journal, Vol. 5 No 1., Washington, 1985.

Ostali izvori:

8. Analiza tržišta poštanskih i kurirskih usluga u RH u 2007. i 2008. godini, Hrvatska

agencija za poštu i elektroničke komunikacije HAKOM, Zagreb, 2009.

9. Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije, http://www.hakom.hr

(25.08.2012.)

10. Hrvatska pošta, http://www.posta (05.06.2012.)

11. Institut za javne financije, http://www.ijf.hr (05.06.2012.)

12. Izvještaj Europske komisije o ekonomici poštanskih usluga, Nera – Ekonomsko

kozultiranje, London, 2004.

13. Portal Prometna zona, http://www.prometna-zona.com/postanski.php (15.08.2012.)

14. Profil Hrvatske pošte, Hrvatska pošta d.d., Zagreb, 2008.

15. Prospekt uvrštenja obveznica, Hrvatska pošta, Zagreb, 2010.

16. Roland Berger, agencija za strateško konzultiranje, http://www.rolandberger.hr

(08.06.2012.)

57

17. Strateški plan razvoja HP od 2008. do 2013. godine, Hrvatska pošta,

http://www.posta.hr (05.06.2012.)

18. Royal mail, http://www.royalmailgroup.com/regulation/how-were-regulated/open-

postal-market (20.08.2012.)

19. Universal Postal Union, http://www.upu.int/en.html (20.08.2012.)

20. Zakon o poštanskim uslugama, Narodne novine, broj 88, Zagreb, 2009.

21. Zakon o pošti, Narodne novine, broj 172, Zagreb, 2003.

58

POPIS TABLICA

Tablica 1.: SWOT analiza Hrvatske pošte d.d. ........................................................................ 33

Tablica 2.: Udjeli ostvarenih poštanskih usluga po davateljima ............................................. 38

Tablica 3.: Poslovni rezultati Hrvatske pošte d.d. .................................................................... 47

POPIS SHEMA

Shema 1.: Novi organizacijski ustroj Hrvatske pošte d.d......................................................... 44

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom RESTRUKTURIRANJE HRVATSKE

POŠTE D.D. izradila samostalno pod voditeljstvom Prof. dr .sc. Marija Kaštelan Mrak. U

radu sam primjenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan način

i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Također, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Majda Jelovica