sveuČiliŠte u rijeci filozofski fakultet u rijeci studijski program: psihologija ... · 2014. 1....

SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Studijski program: PSIHOLOGIJA jednopredmetni diplomski studij

Izvedbeni nastavni planovi

Zimski semestar akademske godine 2013./2014.

Rijeka, rujan 2013.

POPIS PREDMETA I. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA

OBAVEZNI PREDMETI: Edukacijska psihologija

Psihologija ličnosti Psihologija odstupajućeg doživljavanja i ponašanja

Psihologija rada Psihometrija

Socijalna interakcija

IZBORNI PREDMETI: Odabrana poglavlja iz metodologije Primijenjena kognitivna psihologija

Uvod u umjetnu inteligenciju

OBAVEZNI PREDMETI:

Edukacijska psihologija

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Edukacijska psihologija Studij Psihologija - diplomski Semestar I. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje 45+30+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave

P Četvrtak 9,15-12,00 predavaonica 405 V Ponedjeljak 17,15-19,30 predavaonica 303

Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Svjetlana Kolić-Vehovec Suradnik Martina Didović Vrijeme za konzultacije Utorak 10,00-12,00

Četvrtak 13-14,00 Kabinet 365 Telefon 265 605 E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA Primjena biheviorističkih teorija učenja u poučavanju; Primjena teorije obrade informacija u poučavanju; Različiti ishodi poučavanja i uvjeti za njihovo postizanje; Humanistički pristup poučavanju; Oblici ispitivanja znanja; Ocjenjivanje; Spremnost za učenje; Inteligencija i učenje; Osobine ličnosti učenika i učenje; Motivacija i učenje; Interakcija među učenicima u razredu; Interakcija između nastavnika i učenika; Različiti pristupi održavanju discipline i rješavanja disciplinskih problema. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanog i položenog kolegija student će biti u stanju:

1. odrediti ciljeve/ishode poučavanja u terminima ponašanja 2. opisati i objasniti primjenu biheviorističkih i kognitivnih teorija učenja u poučavanju 3. opisati i usporediti poučavanje s ciljem postizanja različitih ishoda učenja (intelektualnih vještina,

kognitivnih strategija, verbalnih informacija, motornih vještina, stavova) 4. izraditi niz zadataka objektivnog tipa 5. razlikovati normativne i kriterijske testove znanja 6. pretvoriti rezultate na nizu zadataka objektivnog tipa u ocjenu 7. usporediti Gardnerovu i Sternbergovu teoriju inteligencije s obzirom na njihovu primjenu u poučavanju i

izraditi plan predavanja prema ovim teorijama 8. opisati i objasniti motivacijski učinak ocjena 9. izraditi motivacijske treninge bazirane na različitim teorijama motivacije 10. razlikovati ciljne orijentacije i objasniti njihov učinak na izbor strategija učenja 11. razlikovati tipove socijalnog statusa u razredu i planirati postupke za unapređenje socijalnog statusa 12. opisati komponente odnosa učenika i nastavnika 13. primijeniti socijalne vještine za uspostavljanje pozitivne socijalne interakcije i za mijenjanje neprihvatljivog

ponašanja učenika 14. usporediti različite pristupe održavanju discipline i rješavanju problema discipline u školi

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo – vježbe, e-učenje X

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Aktivnosti u nastavi 1.6 17 Kontinuirana provjera znanja 0.4 8 ZAVRŠNI ISPIT 2 45 UKUPNO 1 30

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje:

Pohađanje nastave Studenti su obavezni prisustvovati najmanje na 70% predavanja i vježbi čime stječu 1 ECTS kredit. Za prisustvovanje nastavi ne dobivaju se ocjenski bodovi. Aktivnost u nastavi Studenti će samostalno trebati izvršiti tri zadatka, čime ostvaruju 1,6 ECTS-a, a za uradak na tim zadacima mogu maksimalno dobiti 17 bodova. Student može dobiti bodove na svakom zadatku samo ako je zadatak izvršio u skladu s uputama. Student mora dobiti bodove na svakom zadatku. Zadaci su: 1. Planiranje sata u konstruktivističkom okviru – max. 7 bodova 1 – odgovarajući odabir teme 3 – način organizacije sata i korišteni materijali 2 – premošćivanje i pitanja 1 – refleksija 2. Primjeri zadataka objektivnog tipa – max. 4 boda 4 – svi primjeri zadataka su odgovarajući 3 – većina primjera zadataka je ispravna, osim jednog koji je djelomično točan ili pogrešan 2 - većina primjera zadataka je ispravna, osim nekoliko koji su djelomično točni ili pogrešni 1 – ispravnost primjera zadataka je polovična 0 – više od 4 primjera zadataka objektivnog tipa su netočna

3. Izrada sociometrijske matrice i sociograma (svi zadani dijelovi moraju biti napravljeni) – max. 6 bodova

2 – sociometrijska matrica 1 – sociogram za biranja 1 – sociogram za odbijanja 2 – vlastiti osvrt na sociogram

Seminarski rad Student seminarski rad piše na zadanu temu, čime ostvaruju i može maksimalno dobiti 8 bodova: 1 – zadovoljavajuća forma seminarskog rada (naslovna stranica, naslovi i podnaslovi; navođenje literature; min 3 naslova) 1 – relevantnost sadržaja, smještanje teme u kontekst edukacijske psihologije 1 – način pisanja 2 – integriranost korištene literature 1 – zaključak 1 – trajanje izlaganja 10-15 min 1 – jasnoća, struktura i zanimljivost izlaganja 1 – dodatni materijali (upitnici i sl.) 1 – pitanja za raspravu Ukoliko ppt i pismena forma seminarskog rada nisu predani na vrijeme student gubi 2 ocjenska boda. Međuispiti Studenti su obavezni položiti tri pismena međuispita. Za svaki ispit mogu maksimalno dobiti 15 ocjenskih bodova. Kriterij za dobivanje bodova je 60% točno riješenih zadataka. Svaki se međuispit sastoji od zadataka višestrukog izbora i kratkih esejskih zadataka. Na svakom međuispitu može se maksimalno dobiti 40 bodova na pismenom ispitu, koji se u ocjenske bodove pretvaraju na slijedeći način: Bodovi na testu Ocjenski bodovi Bodovi na testu Ocjenski bodovi 24 - 25 - 7 37- 38 - 14 26 - 27 - 8 39 - 40 - 15 28 - 29 - 9 30 - 31 - 10 32 - 11 33 - 34 – 12 35 - 36 - 13 Studenti će imati mogućnost ispravka jednog kolokvija po izboru na kraju semestra. Opća napomena

Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Student može pristupiti popravku jednog međuispita. Završni ispit Završni ispit je usmeni ispit. Student usmeno odgovara na tri pitanja i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti po 10 bodova prema slijedećim kriterijima: 1-2 bod - zadovoljava minimalne kriterije 3-4 boda - zadovoljavajući, ali sa značajnim nedostacima 5-6 boda - prosječan sa primjetnim greškama 7-8 boda - iznad prosjeka, sa ponekom greškom 9-10 bodova - izuzetan odgovor UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:

90 do 100 ocjenskih bodova 5 A

80 do 89,9 ocjenskih bodova 4 B 70 do 79,9 ocjenskih bodova 3 C 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 D 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 E 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 39,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Kolić-Vehovec, S. (1999). Edukacijska psihologija. (Poglavlja 5-15). Filozofski fakultet, Rijeka. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja (Poglavlja 4-8). Zagreb: IEP.

Izborna literatura: Kroflin, L., Nola, D. (ur.). (1987). Dijete i kreativnost. Zagreb: Globus. Faber, A., Mazlish, E. (2000). Kako razgovarati s djecom da bi bolje učila. Zagreb: Mozaik knjiga. Janković, J. (1996). Zločesti đaci genijalci. Zagreb: Alinea. Neill, S. (1994). Neverbalna komunikacija u razredu. Zagreb: Educa. Pavić, D., Sirovica, B. (1995). Čitaje brže, pamtite bolje. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske. Pintrich, P.R., Schunk, D.H. (1996). Motivation in education: Theory, research and application. Englewood Clifs, HJ: Prentice Hall. Rathvon, N. (2003). Effective School Interventions: Strategies for Enhancing Academic Achievement and Social Competence. New York: The Guilford Press. Salovey, P., Sluyter, D.J. (1999). Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija. Pedagoške implikacije. Zagreb: Educa. Šoljan, N.N., Kovačević, M. (1991). Kognitivna znanost: novi razvoji u psihologiji i edukaciji. Zagreb: Školske novine.

Vlahović-Štetić, V., Vizek Vidović, V. (1998). Kladim se da možeš… Psihološki aspekti početnog poučavanja matematike. Zagreb: Udruga roditelja “Korak po korak”. Winkel, R. (1996). Djeca koju je teško odgajati. Zagreb: Educa.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE Prisustvovanje nastavi je obavezno, jer se aktivnosti koje se ocjenjuju provode tijekom nastave. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Predmet se izvodi kao hibridni predmet, pa će sve relevantne informacije studenti dobivati putem sistema MudRi. Studenti su obavezni redovito konzultirati materijale koji će biti postavljeni na MudRi. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Nastavnicima se mogu s pitanjima obratiti putem portala za e-učenje ili e-maila ili u terminima konzultacija.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA

Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. Uvod; Primjena teorije obrade informacija u poučavanju 2. Primjena konstruktivističkog shvaćanja u poučavanju 3. Ishodi učenja; Poučavanje kognitivnih strategija 4. Procjene znanja i ocjenjivanje 5. Objektivno vrednovanje znanja i ocjenjivanje; Provođenje vrednovanja 6. Novije teorije inteligencije i poučavanje; Unapređivanje inteligencije;

Međuispit

7. Atribucijska teorija motivacije; Samoregulacija učenja 8. Učenici s posebnim potrebama 9. Daroviti učenici 10. Odnosi nastavnika i učenika; Međuispit 11. Suradničko učenje 12. Odnosi među učenicima 13. Disciplina u razredu 14. Disciplinski programi u školi 15. Međuispit; Popravni međuispit

Psihologija ličnosti

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Psihologija ličnosti Studij Psihologija - diplomski Semestar I. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 30+15+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Ponedjeljak, 14,15 – 17,00; Utorak, 11,00 – 12,30;

Nositelj kolegija Igor Kardum Suradnik Asmir Gračanin Vrijeme za konzultacije

Kardum: Ponedjeljkom 13,00 – 14,30 ili prema prethodnom dogovoru putem e-maila

Gračanin: Ponedjeljak 11.30 – 13,00; Srijeda 9.00 – 10.30 Kabinet Kardum: 348, Gračanin: 405 Telefon Kardum: 265 755 Gračanin: 265 768 E-mail [email protected] i [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA

Jedinice analize u istraživanju ličnosti. Metode mjerenja i procjene ličnosti. Biološke osnove ličnosti; evolucija i ličnost, genetika ličnosti, fiziološke osnove ličnosti. Crte ličnosti, taksonomije crta ličnosti, petofaktorski model ličnosti. Promjene u ličnosti kroz vrijeme; longitudinalna istraživanja razvoja ličnosti, stabilnost, promjena i koherentnost ličnosti. Situacionizam i interakcionizam u psihologiji ličnosti. Socijalno-kognitivni pristupi ličnosti. Sadržaj, struktura i organizacija samopoimanja i identiteta. Ličnost i socijalno ponašanje. Ličnost i inteligencija. Kultura i ličnost. Poremećaji ličnosti. Ličnost i tjelesno zdravlje. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će razumjeti temeljne strukture i procese u ličnosti, te njihove posljedice u različitim domenama ljudskog funkcioniranja. Također, studenti će biti sposobni primijeniti svoja znanja u ostalim područjima psihologije i samostalno se služiti različitim postupcima za mjerenje i procjenu ličnosti. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X X



Pohađanje nastave 1,5 40 Kontinuirana provjera znanja 2,5 60 ZAVRŠNI ISPIT 0 0 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)

mailto:[email protected]


Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave kroz 2 kolokvija; u slučaju da student ne položi ili ne izađe na kolokvij dodatni se termini određuju u dogovoru sa asistentom, maksimalno dva puta u srpnju i jednom u rujnu. Pristup popravku međuispita UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:



IV. LITERATURA

Obavezna literatura: Larsen, R.J., i Buss, D.M. (2008). Psihologija ličnosti. Jastrebarsko: Slap

Pervin, L.A., Cervone, D., John, O.P. (2008). Psihologija ličnosti: teorije i istraživanja. Zagreb:

Školska knjiga.

Izborna literatura: Hogan, R., Johnson, J., Briggs, S., (ur.). (1997). Handbook of personality psychology. San Diego, CA: Academic Press.

Pervin, L.A., John, O., (ur.). (1999). Handbook of personality: Theory and research. New York: The Guilford Press.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni biti prisutni na 70% predavanja I vježbi. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Informiranje studenata vršiti će se usmeno na nastavi, putem oglasne ploče, e-maila, na konzultacijama te na mrežnoj adresi www.ffri.hr/~agracanin

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Kontaktiranje s nastavnikom studenti će moći ostvariti u terminima konzultacija, putem e-maila te u terminima vježbi i seminara. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Pohađanje nastave za koje se dobiva maksimalno 40 bodova podrazumijeva i uspješno odrađivanje svih

zadataka u sklopu vježbi i seminara. Bez obzira na sakupljen ukupan broj bodova tokom semestra, za konačnu prolaznu ocjenu student je dužan dobiti prolaznu ocjenu na svakom od pojedinačnih zadataka.

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA-PREDAVANJA


1 Što je ličnost? Povijest istraživanja ličnosti 2 Pristupi u znanstvenom istraživanju ličnosti

3 Teorije ličnosti, njihova uloga i značaj, karakteristike, evaluacija.

4 Procjena i mjerenje ličnosti

5 Evolucija ličnosti

6 Genetika ličnosti

7 Fiziologija ličnosti

8 Crte ličnosti, njihove osnove, taksonomije crta ličnosti, petofaktorski model ličnosti

9 Suvremeni interakcionizam, uloga situacija u istraživanju ličnosti, uloga ličnosti u izboru situacija

10 Razvoj ličnosti kroz vrijeme: longitudinalna istraživanja razvoja ličnosti, stabilnost, promjena i koherentnost ličnosti.

11 Mischel i Bandura – kognitivistički pristupi ličnosti, socijalno-kognitivna teorija ličnosti.

12 Sadržaj, struktura i organizacija samopoimanja i identiteta.

13 Ličnost i socijalno ponašanje. Kultura i ličnost: kulturalna psihologija ličnosti

14 Ličnost i inteligencija

15 Ličnost i tjelesno zdravlje

VII. POPIS TEMA-VJEŽBE


1 Dogovor i opći plan Vježba 1: Produciranje pridjeva i opisa ličnosti Upoznavanje upitnika BFI Procjena i samoprocjena

2 Pisanje izvještaja P. i SP. Upoznavanje s IPIP-om Konstruktna valjanost: konvergentna i diskriminantna – kako je ispitati

3 Planiranje nacrta istraživanja Vježba 2: Upoznavanje upitnika EPQ i socijalna poželjnost

4 Pisanje izvještaja S.P.

5 Vježba 3: Upoznavanje Tellegenovog upitnika (MPQ) i inkrementalna valjanost

6 Pisanje izvještaja I.V.

7 Seminari/nacrti – izvještaj o planiranim nacrtima istraživanja i plan predstavljanja

8 Vježba 4: Upoznavanje nekoliko upitnika ličnosti i njihovih korelata Računanje interakcije pomoću regresijske analize

9 Individualna nastava – dorađivanje nacrta istraživanja

10 Predstavljanje nacrta istraživanja

Psihologija odstupajućeg doživljavanja i ponašanja

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Psihologija odstupajućeg doživljavanja i ponašanja Studij Psihologija Semestar 3 Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 30+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Predavanja: srijeda 9:15 – 11:00

Vježbe: petak grupa I. 08:30-10:00; grupa II 10:30-12:00 FFRI, učionica 348 i KBC Rijeka, Klinika za psihijatriju

Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Ivanka Živčić-Bećirević Suradnik Dr. sc. Jasminka Juretić Vrijeme za konzultacije utorak 10:00-11:30

srijeda 11:30-13:00 Kabinet 338 Telefon 265-771 E-mail [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA Anksiozni poremećaji (generalizirani, fobije, panični i opsesivno-kompulzivni poremećaj); Reakcije na stres i poremećaji prilagodbe; Shizofrenija i ostali psihotični poremećaji; Poremećaji raspoloženja; Organski mentalni poremećaji (delirij, demencije, organski amnestički poremećaj, organska halucinoza, itd.); Ovisnosti o psihoaktivnim supstancama; Poremećaji hranjenja; Poremećaji ličnosti; Poremećaji seksualnog funkcioniranja. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon položenog ispita studenti će moći: opisati i klasificirati osnovna odstupanja u doživljavanju i ponašanju kod odraslih osoba; pravilno definirati i razlikovati osnovne psihičke poremećaje; na temelju prikupljenih informacija o klijentima argumentirano zaključiti o postojanju pojedinih poremećaja; samostalno primijeniti usvojena znanja u kliničkoj praksi i/ili u suradnji s kliničkim psiholozima i psihijatrima. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo – vježbe X X


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1.25 0 Praktični rad – aktivnost na nastavi 0.10 5 Samostalni zadatak 0.35 15 Pismena provjera znanja l. 0.40 25 Pismena provjera znanja II. 0.40 25 ZAVRŠNI ISPIT Pismeni ispit 1.50 10

Usmeni ispit 20 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: u prilogu Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave i obuhvaća dvije pismene provjere.

Pristup popravku međuispita Moguće je ponoviti SAMO JEDAN od međuispita na PRVOM ispitnom roku. Popravak je moguć ako student/ica nije pristupio/la pisanju međuispita ili nije dobio/la prolaznu ocjenu. Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Begić, D. (2011). Psihopatologija. Zagreb: Medicinska naklada. Davison, G.C., Neale, J.M. (1999.). Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja. Odabrana poglavlja. Jastrebarsko: Naklada Slap. Hotujac, Lj.(2006). Psihijatrija. Zagreb: Medicinska naklada.

Izborna literatura: Prema preporuci profesorice vezano za određena područja.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su obavezni prisustvovati predavanjima na Odsjeku za psihologiju i vježbama koje se organiziraju na Klinici za psihijatriju KBC-a Rijeka. Kako vježbe obuhvaćaju razgovor s pacijentom, NIKAKO se ne smije kasniti i ulaziti u prostoriju nakon početka održavanja vježbi. Moguće je izostati s nastave maksimalno 8 puta, što znači 16 sati. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Studenti će biti informirani: - usmeno na nastavi; - putem e-maila; - oglašavanjem na oglasnoj ploči Odsjeka za psihologiju - putem MudRi-a. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti mogu kontaktirati nastavnicu u vrijeme redovitih konzultacija. U slučaju potrebe za dodatnim terminima, mogu se dogovoriti putem e-maila.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Za nepridržavanje rokova za prijavu teme i sadržaja seminarskoga rada studentu/ici se oduzimaju bodovi za svaki dan kašnjenja po jedan bod (od predviđenih 15). NE POSTOJI mogućnost nadoknađivanja izostanaka s nastave drugim zadacima, što znači da, ukoliko student/ica izostane više od dozvoljenih 30% održane nastave, ne može pristupiti polaganju završnoga ispita.

VI. POPIS TEMA


09.10. Uvod u kolegij; definiranje obaveza studenata Priprema studenata za provođenje vježbi s pacijentima na Klinici za psihijatriju Uvodno predavanje - odstupajuće doživljavanje i ponašanje u odrasloj dobi

16.10. Anksiozni poremećaji – fobije, GAD 23.10. Anksiozni poremećaji – OCD (prof. Živčić-Bećirević) 30.10. Reakcije na stres i poremećaji prilagodbe 06.11. Shizofrenija i ostali psihotični poremećaji (prof. Rubeša) 13.11. Poremećaji raspoloženja (prof. Rubeša) 20.12. Poremećaji seksualnog funkcioniranja 27.11. Organski mentalni poremećaji (prof. Galić) 04.12. Organski mentalni poremećaji (prof. Galić) 11.12. Ovisnosti o psihoaktivnim supstancama 18.12. Poremećaji hranjenja (prof. Pokrajac-Bulian) 08.01. Poremećaji ličnosti 15.01. Poremećaji ponašanja odraslih 22.01. Izlaganje studentskih radova (na Kampusu)

VII. POPIS TEMA – vježbe Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata 11.10. Upoznavanje s radom Klinike za psihijatriju 18.10. Prikaz pacijenta s jednim od anksioznih poremećaja (na Klinici) 25.10. Prikaz pacijenta s posttraumatskim stresnim poremećajem (na Klinici) 01.11. NASTAVA SE NE ODRŽAVA – BLAGDAN SVIH SVETIH 08.11. Prikaz pacijenta sa shizofrenijom (na Klinici) 15.11. Prikaz pacijenta s nekim od poremećaja raspoloženja (na Klinici) 22.11. Kolokvij I (na Kampusu)

Prikaz pacijenta sa seksualnim poremećajem (na Kampusu)

29.11. Prikaz pacijenta s organskim mentalnim poremećajem (na Klinici) 06.12. Prikaz pacijenta ovisnog o psihoaktivnoj supstanci (na Klinici) 13.12. Prikaz pacijenta s poremećajem hranjenja 20.12. Prikaz pacijenta s poremećajem osobnosti (na Klinici) 10.01. Kolokvij II 17.01. Izlaganje studentskih radova (na Kampusu) 24.01. Izlaganje studentskih radova (na Kampusu)

Samostalni zadatak za studente: Zadatak je svakog studenta/ice na dobivenom primjeru prikazati jedan od psihičkih poremećaja (studija slučaja). Prikaz treba obuhvatiti sljedeće:

Demografske informacije (spol, dob, fizičke osobine i sl.) Razvojne karakteristike

o značajni događaji u djetinjstvu i adolescenciji ili odrasloj dobi; o kakvi su bili u djetinjstvu, adolescenciji i mlađoj odrasloj dobi; o odnosi s roditeljima, braćom sestrama (sada i u prošlosti) o vršnjački odnosi sada i u prošlosti, partnerski odnosi

Socijalni kontekst u kojem je osoba odrasla Seksualnost Obrazovanje, radno iskustvo Duhovnost Zdravstvena anamneza obitelji (uključujući mentalno zdravlje) Pojava prvih simptoma; opis svih simptoma Aktualne pritužbe Hobiji, navike, slobodno vrijeme

Sve što mislite da je važno za razumijevanje osobe Rad se predaje u pismenom obliku (4-5 stranica, TimesNewRoman font 12, prored 1.5) i power-point

prezentaciji (u trajanju od 20 minuta). Rok za predaju rada je 10.01.2014.

Psihologija rada

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Psihologija rada Studij Psihologija - diplomski Semestar I. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 30+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave

ponedjeljak u 9.15, p 405

Nositelj kolegija NADA KRAPIĆ Suradnik Vrijeme za konzultacije utorkom i četvrtkom od 11.30 do 13.00 sati Kabinet 363 Telefon 265-763 E-mail [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA 1. Analiza posla i dizajniranje radnih zadataka 2. Profesionalna selekcija 3. Profesionalna orijentacija 4. Procjena izvođenja i povratna informacija 5. Individualni razvoj i razvoj tima 6. Analiza korisnosti 7. Kros-kulturalna industrijska i organizacijska psihologija: Kritički osvrt na područje i smjernice za buduća istraživanja OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da će nakon odslušanog kolegija studenti moći: - planirati i provesti postupak profesionalnog savjetovanja, - planirati i provesti postupak profesionalne selekcije, - mjeriti radnu učinkovitost djelatnika, - planirati razvoj djelatnika određene organizacije, - planirati i organizirati procese osposobljavanja djelatnika i obrazovne tečajeve, te - baratati drugim elementarnim znanjima i vještinama potrebnim za rad u organizacijskim odjelima koji se bave kadrovima, odnosno upravljaju ljudskim potencijalom. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x



Pohađanje nastave 0.4 10 Kontinuirana provjera znanja 2,4 60 ZAVRŠNI ISPIT 1,2 30 UKUPNO 4.0 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti


Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:

90 do 100 ocjenskih bodova 5 A 80 do 89,9 ocjenskih bodova 4 B 70 do 79,9 ocjenskih bodova 3 C 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 D 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 E 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 39,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Neil Anderson, Deniz S. Ones, Handan Kepir Sinangil & Chockalingam Viswesvaran (2001). Handbook of

Industrial, Work & Organizational Psychology (Volume 2). Sage.

Izborna literatura: Michael T. Brannick, Edward L. Levine, Frederick P. Morgeson (2007). Job and Work Analysis: Methods, Research, and Applications for Human Resource Management. Sage. Michael T. Brannick, Eduardo Salas, Carolyn W. Prince (1997). Team Performance Assessment and Measurement: Theory, Methods, and Applications. Lawrence Erlbaum. Robert E. Ployhart, Benjamin Schneider, Neal Schmitt (2005). Staffing Organizations: Contemporary Practice and Theory. Lawrence Erlbaum. Arne Evers, Neil Anderson, and Olga Smit-Voskuijl (2005). The Blackwell Handbook of Personnel Selection. Wiley. Branimir Šverko (1998). Vodič kroz zanimanja. Društvo za istraživanje i razvoj ljudskih potencijala Razbor, Zagreb. Peterson, N.G., Mumford, M.D., Borman, W.C., Jeanneret, P.R. i Fleishman, E.A. (1999). An occupational information system for the 21st century: The development of O*NET. Washington, DC: American Psychological Association.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni biti prisutni na 70% predavanja i vježbi što im donosi 0.4 ECTS boda. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Informiranje studenata vršit će se usmeno, putem oglasne ploče i putem e-maila. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Kontaktiranje s nastavnikom studenti će moći ostvariti u terminima konzultacija te putem e-maila.


VI. POPIS TEMA PREDAVANJA


1. Analiza posla i dizajniranje radnih zadataka 2. nastavak teme 3. Profesionalna selekcija 4. nastavak teme 5. Profesionalna orijentacija 6. nastavak teme 7. nastavak teme 8. Kolokvij 9. Procjena izvođenja i povratna informacija 10. Individualni razvoj i razvoj tima 11. nastavak teme 12. Analiza korisnosti 13. Kros-kulturalna industrijska i organizacijska psihologija: Kritički osvrt na područje

i smjernice za buduća istraživanja

14. Integracija prezentiranog gradiva 15. Kolokvij

VII. POPIS TEMA VJEŽBI


1. Upoznavanje sa sadržajem vježbi 2. Vježba 1. Analiza posla 3. nastavak vježbe 4. nastavak vježbe 5. Vježba 2. Profesionalna selekcija 6. nastavak vježbe 7. nastavak vježbe 8. nastavak vježbe 9. nastavak vježbe 10. Vježba 3. Profesionalna orijentacija 11. nastavak vježbe 12. nastavak vježbe 13. Vježba 4. Procjena radnog izvođenja 14. nastavak vježbe 15. Integracija stečenih znanja i vještina

Psihometrija

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Psihometrija Studij Psihologija – diplomski Semestar I. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje 30+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Učionica, po rasporedu Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Vladimir Takšić Suradnik Marko Tončić Vrijeme za konzultacije Vladimir Takšić: utorkom od 17,00 do 18,00; srijedom i četvrtkom od 20,00

do 21,00 sat Marko Tončić: srijedom i četvrtkom od 8:00-9:30 h

Kabinet Vladimir Takšić: 343 Marko Tončić: 369

Telefon Vladimir Takšić: +385 51 265 756 Marko Tončić: +385 51 265 769

E-mail Vladimir Takšić: [email protected] Marko Tončić: [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA Teorija testova - osnovni problemi, definicija i tipovi valjanosti, kriterijska valjanost (vrste i empirijsko određivanje, regresijska analiza, analiza profila, točnost selekcije), konstruktna valjanost (apriorističko i empirijsko određivanje), faktorska analiza (osnovni pojmovi, ekstrakcija faktora, komponentna faktorska analiza, faktorska analiza na zajedničke faktore, analitičke i grafičke rotacije, izračunavanje faktorskih rezultata).

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon položenog ispita studenti će moći:

- Opisati i objasniti osnovne pojmove iz teorije testova; - Objasniti i definirati različite vrste valjanosti; - Usporediti, izračunati i objasniti različite oblike valjanosti; - Opisati postupak faktorske analize (nabrojati osnovne pojmove, načine ekstrakcije faktora, vrste

faktorske analize, rotacije faktora); - Usporediti različite postupke u provođenju faktorske analize; - Provesti i interpretirati postupke određivanja pouzdanosti i valjanosti, te faktorske analize u

računalnom programu.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x




Pohađanje nastave 2 Kontinuirana provjera znanja 3 70 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 50 do 59%) Kontinuirana provjera znanja Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave

1. Pismeni razrađen prikaz izračuna centroidne/multigrupne faktorske analize: 20 bodova 2. Prikaz preliminarne analize upitnika (prikaz izračuna i odluka o broju faktora i metodi ekstrakcije): 10 bodova 3. Prikaz analize upitnika (prikaz i argumentacija o vrsti rotacije koja je odabrana): 10 bodova 4. Pismeni razrađen prikaz analize upitnika: 30 bodova

Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Američko udruženje psihologa (1992). Standardi za pedagoško i psihološko testiranje. Zagreb: Educa.

Fulgosi, A. (1979). Faktorska analiza. Školska knjiga, Zagreb.

Krković, A., Momirović, K. i Petz, B. (1966). Odabrana poglavlja iz psihometrije i neparametrijske statistike. Društvo psihologa Hrvatske i Republički zavod za zapošljavanje SRH, Zagreb.

Nunnally, J.C. & Bernstein, I. H. (1994). Psychometric theory. McGraw-Hill

Izborna literatura: Anastasi, A. (1988). Psychological Testing. New York: Mac Milan.

Cohen, R.J. & Swerdlik, M.E. (2001). Psychological Testing and Assessment. Boston: McGraw


Hill.

Cronbach, L.J. & Meehl, P.E. (1955). Construct Validity In Psychological Tests. Psychological Bulletin, 52, 281-302.

Cronbach, L.J. (1990). Essential of Psychological Testing (5th ed.). New York: Harper & Row.

Petz, B. (1981). Izabrana poglavlja iz osnova psihometrije. Zagreb: Filozofski fakultet.


POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave i vježbi je obavezno. Student smije izostati 30% od predviđenog fonda sati. Studenti koji izostanu više od 30% neće dobiti potpis iz kolegija. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Rokovi predaje domaćih uradaka i kolokvija bit će dogovoreni sa studentima i objavljeni na stranici e-kolegija. Nepoštivanje zadanih rokova kažnjavati će se oduzimanjem ocjenskih bodova. Studenti su obavezni informirati se o novostima putem stranice e-kolegija. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Nastavnike se može kontaktirati u kabinetu za vrijeme konzultacija ili putem e-pošte.


VI. POPIS TEMA

Tjedan Tema Prethodna priprema studenata/napomena

1. Uvodno izlaganje plana i programa rada

2. Definicija i tipovi valjanosti

3. Kriterijska valjanost – vrste, empirijsko određivanje, teorijske pretpostavke

4. Kriterijska valjanost - regresijska analiza – različiti modeli

5. Konstruktna valjanost – teorijski modeli; apriorističko i empirijsko određivanje

6. Konstruktna valjanost - faktorska analiza - osnovni pojmovi Predaja samostalnog prikaza centroidne/multigrupne metode ekstrakcije faktora

7. Konstruktna valjanost - faktorska analiza - ekstrakcija faktora

8. Konstruktna valjanost – komponentni model faktorske analize

9. Prvi samostalni prikaz (testiranje preduvjeta, odabir broja faktora i metode ekstrakcije)

Studenti moraju samostalno napraviti preliminarne analize provjere konstruktne valjanosti

10. Konstruktna valjanost - faktorska analiza na zajedničke faktore

11. Konstruktna valjanost - Analitičke i grafičke rotacije

12. Konstruktna valjanost – Ortogonalne i kosokutne rotacije, izračunavanje faktorski rezultata

13. Drugi samostalni prikaz (odabir adekvatne rotacije i završna solucija) Studenti moraju samostalno napraviti analize provjere konstruktne valjanosti

14. Pregled ostalih tipova valjanosti

15. Integracija prezentiranih tema iz područja pouzdanosti i valjanosti + predaja pismene verzije izvještaja

Predaja završnog izvješća analize upitnika

Socijalna interakcija

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Socijalna interakcija Studij Psihologija - diplomski Semestar I. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 30+15+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Predavanja: utorkom, 09.15-11h uč. 348 Vježbe i seminari: četvrtkom, 12,15-14 h uč. 405

Nositelj kolegija prof.dr.sc. Jasna Hudek-Knežević Suradnik dr. sc. Barbara Kalebić Maglica Vrijeme za konzultacije prof.dr.sc. Jasna Hudek-Knežević: srijedom od 15- 17h

dr. sc. Barbara Kalebić Maglica: utorkom od 10,30-12h Kabinet prof.dr.sc. Jasna Hudek-Knežević: 366

dr. sc. Barbara Kalebić Maglica 357 Telefon prof.dr.sc. Jasna Hudek-Knežević: 265 754

dr. sc. Barbara Kalebić Maglica: 265 772 E-mail [email protected]

[email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Agresija: Definicija agresije; Teorije agresije; Agresija u medijima komunikacije; Intervenirajući mehanizmi u nastanku agresije;Redukcija agresije Interpersonalna privlačnost: Definicija i osnovni principi interpersonalne privlačnosti; Sličnost, komplementarnost, blizina i poznatost; Situacijski faktori i privlačnost; Afilijacija, dvosmislenost; Karakteristike osobe - tjelesna privlačnost. Stereotipi i tjelesna privlačnost; Teorije interpersonalne privlačnosti: teorija potkrepljenja, pristup socijalnih normi, teorija održavanja samopoštovanja; Teorije: model ulaganja u odnos, teorija privrženosti, model fer razmjena (equity theory), Romantična privlačnost, ljubav i raspad odnosa; Prosocijalno ponašanje: Osnovni motivi u podlozi prosocijalnog ponašanja; Socijalna zamjena i sociobiologija; Empatija i altruizam; Osobne odrednice prosocijalnog ponašanja: individualne razlike; Situacijske odrednice prosocijalnog ponašanja; Broj promatrača, urbana i ruralna okolina; Karakteristike žrtve; Posljedice pomaganja i načini povećanja pomaganja OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanog kolegija i položenog ispita studenti će moći: 1. Definirati agresiju 2. Objasniti, analizirati i usporediti teorije agresije 3. Objasniti i analizirati intervenirajuće mehanizme u nastanku agresije 4. Analizirati ulogu agresije u medijima 5. Objasniti moguće načine redukcije agresije 6. Definirati i navesti glavne antecedente interpersonalne privlačnosti 7. Opisati i usporediti teorije interpersonalne privlačnosti 8. Definirati afilijaciju i opisati situacije koje potiču ili inhibiraju druženje 9. Definirati romantičnu privlačnost te opisati razvoj i raspad romantičnih odnosa 10. Opisati i analizirati osnovne motive u podlozi prosocijalnog ponašanja 11. Opisati i usporediti različite teorije prosocijalnog ponašanja¸ 12. Navesti individualne razlike kao odrednice prosocijalnog ponašanja 13. Opisati situacijske odrednice prosocijalnog ponašanja 14. Analizirati posljedice pomaganja i načine povećanja pomaganja NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja x Seminar x Konzultacije x Samostalni rad x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad x Ostalo


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS MAX BROJ BODOVA



BODOVIMA Pohađanje nastave 0.5 0 Kontinuirana provjera znanja 2.5 70 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Kolokvij Studenti su obavezni položiti 2 kolokvija. Svaki se kolokvij sastoji od zadataka višestrukog izbora, zadataka nadopunjavanja i kratkih esejskih zadataka. Maksimalni broj ocjenskih bodova za svaki kolokvij je 20. Kriterij za dobivanje bodova je 50% riješenih zadataka. Na testu se može maksimalno dobiti 20 bodova koji se u ocjenske bodove pretvaraju na sljedeći način:

Bodovi na zadatku Ocjenski bodovi <10 0 10 10 11 11 12 12 13 13 14 14 15 15 16 16 17 17 18 18 19 19 20 20

Seminarski rad Zadatak studenata je da samostalno ili u paru izradi i prezentira seminarski rad na zadanu temu. Seminarski se rad sastoji od dva dijela: pismenog (od 8 do 10 stranica) i prezentacije. Maksimalni broj ocjenskih bodova je 20. Za teorijski dio maksimalno se može dobiti 15 bodova (rokovi, forma seminarskog rada, sadržaj seminarskog rada, literatura), a za prezentaciju 5 bodova. Vježbe Na vježbama koje se odnose na ispitivanje odnosa između sličnosti, privlačnosti i socijalnog utjecaja i ispitivanja altruističnog ponašanja studenti mogu maksimalno dobiti po 3 ocjenska boda za svaku vježbu. Četiri ocjenska boda studenti mogu dobiti na vježbi koja se odnosi na diskusiju o različitim vrstama nasilja (aktivno sudjelovanje na vježbama). Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave putem: a) 2 kolokvija od kojih svaki nosi po 20 ocjenskih bodova) i b) 1 seminara koji sam nosi 20 ocjenskih bodova, a izrađuje se tijekom cijeloga semestra po grupama od po dvije studentice ili dvoje studenata i vođenjem od strane asistentice te na kraju semestra predaje u pismenom obliku i PPT prezentaciji i c) nekoliko vježbi (sve zajedno 10 ocjenskih bodova). Svaka vježba nosi određeni broj bodova o čemu su studenti prethodno obaviješteni.

Vježbe su obavezne. Ako se ne prisustvuje vježbama ili student pokaže potpunu neaktivnost, ne mogu ostvariti bodove. Vježbe se ne mogu nadoknađivati nikakvom dodatnom aktivnošću. Pristup popravku međuispita Pravo na popravak kolokvija imaju studenti čiji je rezultat na kolokviju manji od 10 bodova (od max. 20 po kolokviju). Studenti imaju pravo ispraviti jedan od dva kolokvija. Popravak kolokvija je u terminu završnog ispita, pri čemu student završni ispit polaže u nekom od slijedećih predloženih rokova. Obavezan je najaviti asistentici svoj dolazak na popravak e-mailom 2 dana prije roka, uz naznaku radi li se o ispravku 1. ili 2. kolokvija. Ako student ne najavi svoj dolazak na ispravak kolokvija, nema prava pristupa popravku. Završni ispit – Pismeni ispit koji nosi 30 ocjenskih bodova UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Hewstone, M. i Stroebe, W. (Ur.) (2003). Socijalna psihologija: Europske perspektive. Zagreb: Naklada Slap. Aronson, E., Wilson, T.D. i Akert, R.M. (1994). Social psychology: The heart and the mind. New York: Harper Collins.

Izborna literatura: Aronson, E. (1999). The social animal. New York: Worth Publishers. Batson, D. (1991). The altruism question: Toward a social-psychological answer. Hillsdale, NY: Academic Press. Schroeder, D.A., Penner, L. A., Dovidio, J.F. i Piliavin, J.A. (1995). The psychology of helping and altruism. New York: McGraw-Hill. Sturmer, S. i Snyder, M. (2010). The psychology of prosocial behavior. Chichester: John Wiley & Sons, Ltd. Tesser, A. (1995). Advanced social psychology. New York: McGraw-Hill. Wood, J.V., Tesser, A. i Holmes, J.G. (2008). The self and social relationships. New York: Psychology Press. Dodatna izborna literatura biti će studentima zadavana i tijekom predavanja putem sustava Mudri.


POHAĐANJE NASTAVE Očekuje se redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Usmeno, e-mailom, putem konzultacija i sustava MUDRI KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

konzultacije, sustav Mudri, e-mail

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova za predaju seminara i obaviti predviđeni broj konzultacija. U slučaju da student ne preda seminar u pismenom obliku ili ga ne pripremi i ne prezentira u dogovorenom roku, ali zadatke preda do kraja semestra, oduzima mu se određeni broj bodova. Studenti su dužni pristupiti kolokvijima u dogovoreno vrijeme. Ukoliko student ne pristupi jednom kolokviju ili na njemu ne ostvari ocjenske bodove ima priliku za popravni ispit u terminu kojeg će organizirati nastavnik.



1. Teorije agresije: Teorija instinkta, Teorija frustracija-agresija 2. Teorije agresije: Teorija socijalnog učenja, Neoasocijacionistička teorija 3. Intervenirajući mehanizmi u nastanku agresije 4. Agresija u medijima komunikacije 5. Redukcija agresije 6. Definicija i osnovni principi interpersonalne privlačnosti 7. Teorije interpersonalne privlačnosti 8. Karakteristike osobe - tjelesna privlačnost, stereotipi tjelesne privlačnosti 9. Karakteristike situacije 10. Romantična privlačnost, ljubav i raspad odnosa 11. Motivi u podlozi prosocijalnog ponašanja 12. Teorije prosocijalnog ponašanja 13. Teorije prosocijalnog ponašanja 14. Osobne i situacijske odrednice prosocijalnog ponašanja 15. Posljedice pomaganja i načini povećanja pomaganja

VI. POPIS TEMA VJEŽBI I SEMINARA Tjedan

Tema Prethodna priprema studenata

1. Objašnjenje načina rada na kolegiju- Zadatak: pogledati obaveznu literaturu i okvirno odrediti temu koju bi voljeli odabrati za seminar.

Izbor okvirne teme na temelju obavezne literature predložene za kolegij

2. Definicija agresije, različite vrste agresije, adaptivnost agresije, asertivnost; Dogovor o temama seminarskih radova, odabir tema i radova

Pripremiti materijal i pročitati predloženu literaturu za slijedeće vježbe: Analiza agresivnog sadržaja u tiskanim medijima. Pregled literature za seminarski rad koju studenti nalaze u bazama podataka (za 14 dana)

3. Analiza agresivnog sadržaja iz dnevnih novina – spolne i dobne razlike – analiza sadržaja i diskusija;

Pregled literature za seminarski rad koju

studenti nalaze u bazama podataka (za 14 dana)

4. Nasilje u medijima, obiteljsko nasilje i seksualno nasilje – rasprava o temi na temelju pročitane literature; Odabir literature za izabrani seminarski rad

Odabir relevantne literature za pismeni prikaz odabrane teme – dogovor s asistentom

5. Odabir relevantne literature za pismeni prikaz odabrane teme – dogovor s asistentom u parovima. Razrada okvirnih sadržajnih cjelina seminarskog rada po parovima

Na temelju odabrane literature razraditi strukturu seminarskog rada po poglavljima

6. Priprema materijala i instrukcije za provedbu vježbe povezanosti sličnosti, privlačnost i socijalnog utjecaja, Razrada okvirnih sadržajnih cjelina seminarskog rada po parovima

Provesti vježbu na terenu;

7. Kolokvij Priprema prve verzije seminarskog rada

8. Razrada okvirnih sadržajnih cjelina seminarskog rada po parovima 9. Stereotip lijepo je spolno tipično – diskusija , povratne informacije

studentima o prvoj verziji seminara i informacije o pripremi prezentacije Priprema prezentacija

10. Romantična ljubav i prijateljstvo, povratne informacije studentima o prvoj verziji seminara i informacije o pripremi prezentacije

Priprema prezentacija

11. Ljubomora i konflikti u interpersonalnim odnosima, povratne informacije studentima o prvoj verziji seminara i informacije o pripremi prezentacije

Priprema prezentacija

12. Kolokvij Priprema prezentacija 13. Ispitivanje altruističnog ponašanja ovisno o legitimnosti/nelegitimnosti

postavljenih zahtjeva i spolu osobe koja pomaže Priprema prezentacija

14. Izlaganje seminarskih radova 15. Izlaganje seminarskih radova

IZBORNI PREDMETI

Odabrana poglavlja iz metodologije

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Odabrana poglavlja iz metodologije Studij Psihologija – diplomski Semestar I, III Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Kampus

Nositelj kolegija dr. sc. Vladimir Takšić, red. prof. Suradnik - Vrijeme za konzultacije Srijeda 20-21 sat Kabinet 343 Telefon 265756 E-mail [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA Kolegij nastoji razviti znanja i kritičko mišljenje o različitim pristupima u određivanju točnog odgovora u testovima emocionalne inteligencije OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon odslušanog kolegija studenti će poznavati relevantne i recentne statističke postupke koji se koriste u obradi rezultata testova emocionalne inteligencije, kao i prednosti i nedostatke svakog od njih. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X



Pohađanje nastave 20% 0,6 Kontinuirana provjera znanja 50% 1,5 ZAVRŠNI ISPIT 30% 0,9 UKUPNO 100% 3,00

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:




IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Matthews, G., Zeidner, M. i Roberts, R.D. (2002) Emotional Intelligence: Science and Myth. Bradford

Books, MIT.

Schultze, R i Roberts, R.D. (2005). Emotional Intelligence: An International Handbook. Hogrefe.

Mohorić, T., Takšić, V. I Duran, M. (2010). In search of “the correct answer” in an ability-based Emotional

Intelligence (EI) test Studia Psychologica, 52, 3, pp. 219-228

Izborna literatura: Novi znanstveni radovi iz područja emocionalne inteligencije.


POHAĐANJE NASTAVE

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


VI. POPIS TEMA


1. Upoznavanje studenata s odabranom temom

2. Teorijska osnova emocionalne inteligencije – konvergentna valjanost

3. Teorijska osnova emocionalne inteligencije – divergentna valjanost

4. Teorijska osnova emocionalne inteligencije - modeli 5. Načini operacionalizacije emocionalne inteligencije

6. Najčešći problemi u određivanju točnog odgovora u testovima uratka


8. Prikaz načina rješavanja problema određivanja točnog odgovora u testovima uratka

9. Usporedba načina rješavanja problema određivanja točnog odgovora u testovima uratka

10. Prednosti i nedostaci određivanja točnog odgovora u testovima uratka

11. Statistička izvedba različitih načina rješavanja problema određivanja točnog odgovora u testovima uratka


http://www.amazon.com/Gerald-Matthews/e/B001IXQ0SO/ref=ntt_athr_dp_pel_1

http://www.amazon.com/s/ref=ntt_athr_dp_sr_2?_encoding=UTF8&sort=relevancerank&search-alias=books&field-author=Moshe%20Zeidner

http://www.amazon.com/s/ref=ntt_athr_dp_sr_3?_encoding=UTF8&sort=relevancerank&search-alias=books&field-author=Richard%20D.%20Roberts



14. Završna diskusija i zaključci o različitim načinima rješavanja problema određivanja točnog odgovora u testovima uratka


Dodatak

Ocjenjivanje seminara:

KRITERIJ BODOVI MAX.

BODOVA KOMENTAR

PIS

MEN

I U

RA

DA

K

Jasna struktura rada (uvod, razrada, zaključak)

10

Relevantnost korištene literature 10

Jasno definirani ključni pojmovi, problemi i ciljevi rada

10

Korektno odabrani statistički postupci 10

Ispravna interpretacija statističkih postupaka

20

Kritički osvrt i zaključak 10

Ukupno 70

USM

EN

O

Struktura izlaganja 5

Jasnoća izlaganja 5

Zanimljivost izlaganja 5

Uključivanje studenata/rasprava 5

Ukupno 20

KO

NZU

LT

Redovitost 5

Samostalnost u radu 5

Ukupno 10

UKUPNO OCJENSKIH BODOVA 100

Primijenjena kognitivna psihologija

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Primijenjena kognitivna psihologija Studij Psihologija - diplomski Semestar I., III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 2+0+1 Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Utorak, 14:15 – 17:00, 348

Nositelj kolegija Igor Bajšanski Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak, 14:00 - 16:00, utorak 11:00 - 13:00 Kabinet 347 Telefon 265762 E-mail [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA Temeljna i primijenjena kognitivna psihologija. Laboratorijski eksperiment i terenska istraživanja. Svakodnevno pamćenje. Psihologija pamćenja i metakognicija – praktične implikacije i primijenjena istraživanja. Prosuđivanje i odlučivanje – praktični aspekti. Ekspertna i statistička procjena. Zaključivanje o vjerojatnostima. Odlučivanje i motivacija. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Navesti područja primjene kognitivne psihologije Objasniti sličnosti i razlike između laboratorijskog pristupa pamćenju i istraživanja svakodnevnog pamćenja. Opisati osnovne rezultate istraživanja svakodnevnog pamćenja Analizirati obrazovne implikacije spoznaja iz kognitivne psihologije Navesti domene primjene rezultata istraživanja ljudskog prosuđivanja i odlučivanja Opisati odnos između ekspertne i statističke procjene Opisati procese uključene u zaključivanje o vjerojatnostima Objasniti praktične implikacije istraživanja procesa odlučivanja NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X



Pohađanje nastave 0.8 Seminarski rad 0.7 30 Kontinuirana provjera znanja 0.7 40 ZAVRŠNI ISPIT 0.8 30 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Studenti trebaju položiti jedan kolokvij, što im nosi maksimalno 40, a minimalno 20 ocjenskih bodova.

Pristup popravku međuispita

Popravni ispit održat će se u posljednjem tjednu nastave. Seminarski rad

Studenti trebaju izraditi jedan seminarski rad i izložiti ga na nastavi. Za seminarski rad mogu dobiti maksimalno 30 bodova. Završni ispit Na završnom pismenom ispitu studenti mogu dobiti maksimalno 30, a minimalno 15 ocjenskih bodova. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Esgate, A. i Groome, D. (2005). An introduction to applied cognitive psychology. Psychology Press. Durso, F. T. i sur. (2007). Handbook of applied cognition. John Wiley & Sons.

Izborna literatura: Eysenck, M.W., Keane, M. (2000). Cognitive psychology: A student’s handbook. Taylor & Franics Group. Sterbnerg, R. (2005). Kognitivna psihologija. Naklada Slap, Jastrebarsko. Smyth i sur. (1987). Cognition in action. London: Lawrence Erlbaum. Loftus, E. (1996). Eyewitness testimony. Harvard University Press. Koehler, D. J. i Harvey, N. (2004). Blackwell handbook of judgment and decision making. Oxford: Blackwell Publishing. Članci iz časopisa Applied Cognitive Psychology, Journal of Experimental Psychology: Applied, Psychological Science, kao i drugih časopisa koji pokrivaju područje primijenjene kognitivne psihologije.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su obvezni prisustvovati na 70% predavanja i seminara, što im donosi 0.8 ECTS kredita.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Studenti će biti informirati o svom uratku i napredovanju usmeno i putem e-pošte. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Studenti mogu kontaktirati nastavnika u vrijeme konzultacija te putem e-pošte.


VI. POPIS TEMA


1. Uvod u primijenjenu kognitivnu psihologiju 2. Područja primjene kognitivne psihologije – dogovor oko seminara 3. Istraživanja svakodnevnog pamćenja I: svjedočenje 4. Istraživanja svakodnevnog pamćenja II: lažna sjećanja 5. Metakognicija 6. Uvod u psihologiju prosuđivanja i odlučivanja 7. Prosuđivanje: osnovni procesi 8. Ekspertna i statistička procjena 9. Heuristike i pristranosti – praktične implikacije 10. Odlučivanje: osnovni procesi 11. Odlučivanje i motivacija 12. Psihologija odlučivanja: praktične implikacije 13. KOLOKVIJ 14. Izlaganja seminara 15. Ispravak kolokvija

Uvod u umjetnu inteligenciju

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u umjetnu inteligenciju Studij Psihologija - diplomski Semestar I. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje Predavanja: 1 Seminari: 1 Vježbe: 0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Marko Maliković Suradnik Vrijeme za konzultacije Utorak 11:00 - 12:30, Četvrtak 11:30 - 13:00 Kabinet F-335 Telefon 265-765 E-mail [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA Uvodno o umjetnoj inteligenciji (što je umjetna inteligencija i povijest umjetne inteligencije), Umjetna inteligencija i druge znanstvene discipline, Pregled primjena umjetne inteligencije, Četiri pristupa umjetnoj inteligenciji, Uvodni pregled područja umjetne inteligencije, Razumijevanje prirodnog jezika, Igre, Heuristike i heuristički algoritmi, Automatsko rezoniranje i formalno deduktivno zaključivanje, Uvod u logiku za umjetnu inteligenciju (pregled sustava simboličke logike, logika prvoga reda, pregled logika viših redova i modalnih logika), Rješavanje problema u umjetnoj inteligenciji, Uvod u ekspertne sustave, Ekspertni sustavi u psihologiji, Uvod u robotiku, Modeliranje ljudskih sposobnosti, Etička pitanja i rizici razvoja umjetne inteligencije, Uvod u kognitivnu znanost, Definicija kognitivne znanosti, Cilj kognitivne znanosti, Temeljna hipoteza kognitivne znanosti, Kratka povijest kognitivne znanosti, Metode u kognitivnoj znanosti. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanog kolegija studenti će moći definirati umjetnu inteligenciju, navesti i opisati osnovna područja umjetne inteligencije i njihov odnos s drugim znanstvenim disciplinama, navesti primjene umjetne inteligencije, definirati kognitivnu znanost i njene ciljeve, navesti temeljnu hipotezu kognitivne znanosti i nabrojati i opisati osnovne metode kognitivne znanosti. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



Pohađanje nastave 0,5 0 Seminarski rad 1,5 70 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Studenti pišu seminarski rad na odabranu temu i prema dogovoru sa nastavnikom. Seminarski rad nosi maksimalno 70 bodova. Završni ispit nosi maksimalno 30 bodova. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Pristup popravku međuispita




IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Russell, S., Norvig, P. (2009). Artificial Intelligence: A Modern Approach, (3rd edition), Prentice Hall Thagard, P. (2005). Mind: Introduction to Cognitive Science, (2nd edition), Cambridge, MIT Press

Izborna literatura: Odabrana stručna i znanstvena literatura potrebna za izradu seminara


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su obvezni prisustvovati na 70% predavanja i vježbi NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Studenti se informiraju na nastavi, konzultacijama i putem elektronske pošte KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti mogu kontaktirati s nastavnikom dolaskom na konzultacije i putem elektronske pošte


VI. POPIS TEMA


1. Uvodno o umjetnoj inteligenciji, umjetna inteligencija i druge znanstvene discipline, pregled primjena umjetne inteligencije

2. Četiri pristupa umjetnoj inteligenciji 3. Uvodni pregled područja umjetne inteligencije 4. Razumijevanje prirodnog jezika 5. Igre, heuristike i heuristički algoritmi 6. Formalno deduktivno zaključivanje i automatsko rezoniranje 7. Uvod u logiku za umjetnu inteligenciju 8. Rješavanje problema u umjetnoj inteligenciji 9. Uvod u ekspertne sustave, ekspertni sustavi u psihologiji 10. Uvod u robotiku 11. Modeliranje ljudskih sposobnosti

12. Etička pitanja i rizici razvoja umjetne inteligencije 13. Uvod u kognitivnu znanost, definicija i cilj kognitivne znanosti, kratka

povijest kognitivne znanosti

14. Temeljna hipoteza kognitivne znanosti 15. Metode u kognitivnoj znanosti

POPIS PREDMETA II. GODINE DIPLOMSKOG STUDIJA

OBAVEZNI PREDMETI: Osnove savjetovanja i psihoterapije

Praktikum iz konstrukcije i upotrebe testova Seminar izrade diplomskog rada

Zdravstvena psihologija

IZBORNI PREDMETI: Metodički praktikum poučavanja psihologije

Metodika poučavanja psihologije Odabrana poglavlja iz metodologije

Odabrana poglavlja iz neuropsihologije Odabrana poglavlja iz organizacijske psihologije

Poučavanje učenika s posebnim potrebama Psihologija darovitih učenika

Psihologija rukovođenja Psihološko-edukacijski treninzi u školi

OBAVEZNI PREDMETI

Osnove savjetovanja i psihoterapije

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Osnove savjetovanja i psihoterapije Studij Psihologija - diplomski Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 7 Nastavno opterećenje 45+0+60 Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Predavanja: srijeda 11.15-13.45, učionica 403 Vježbe: četvrtak 9.15-13.00, učionica 403

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Ivanka Živčić-Bećirević Suradnik Dr. sc. Jasminka Juretić Vrijeme za konzultacije Prof. dr. sc. Ivanka Živčić-Bećirević

Utorak: 11.00-12.00 Srijeda: 10.00-11.00 Dr. sc. Jasminka Juretić utorak 10:00-11:30 srijeda 11:30-13:00

Kabinet 344 Telefon 265757 E-mail [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA Sadržaji predmeta obuhvaćaju opis osnovnih metoda i vještina savjetovanja, uspostavljanje terapijskog odnosa, strukturiranje seanse i terapijskog procesa te postavljanje ciljeva i planiranje tretmana; osnovne karakteristike obiteljske i grupne terapije, intervencije u kriznim situacijama. Studenti se upoznaju s osnovnim teorijskim pristupima u okviru psihodinamskih, humanističkih i bihevioralno-kognitivnih orijentacija, te sistemskih i integrativnih pristupa. Pojedini pristupi tretmanu ilustriraju se kroz niz prikaza slučajeva. U okviru svakog pristupa izvodi se demonstracija neke od tipičnih terapijskih tehnika. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanog predmeta studenti će moći: - razumjeti i objasniti osnovne ciljeve i svrhu procesa savjetovanja, psihoterapije i kriznih intervencija - poznavati i razumjeti teorijske osnove pojedinih psihoterapijskih pristupa i opisati prednosti i nedostatke svakog od njih - objasniti sličnosti i razlike između pojedinih pristupa, te zauzeti osobni kritički s stav prema pojedinom pristupu - opisati osnovne savjetodavne i psihoterapijske vještine. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo - vježbe X



Pohađanje nastave 3 / Kontinuirana provjera znanja 0.75 40

(2 kolokvija, svaki po 20 bodova)

Praktični rad (aktivnost na nastavi) 0.25 15 Samostalni rad 0.5 15 ZAVRŠNI ISPIT Pismeni dio – 1.5

Usmeni dio – 1 30 (Pismeni – 15; usmeni – 15)

UKUPNO 7 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: nalazi se u prilogu Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Moguće je ponavljanje polaganja jednog od 2 kolokvija i to JEDINO u prvom ispitnom roku. Završni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela. Pismeni ispit se sastoji od zadataka esejskog tipa. Ukupan broj ocjenskih bodova na pismenom ispitu je 15 (ispitni prag je 8 bodova). Na usmenom ispitu je moguće steći još 15 ocjenskih bodova, a prag je 8 ocjenskih bodova. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Biro, M. i Buttolo, W. (2003). Klinička psihologija, Munchen: LMU. Corey, G. (2004). Teorija i praksa psihološkog savjetovanja i psihoterapije, Jastrebarsko: Slap. Nietzel, Bernstein, Milich (2002). Uvod u kliničku psihologiju, Jastrebarsko: Slap.

Izborna literatura: Hackney, H.L. i Cormier, S. (2012). Savjetovatelj – stručnjak, Jastrebarsko: Naklada Slap. Prema preporuci profesora za pojedine psihoterapijske pravce.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni redovito pohađati i aktivno sudjelovati u nastavi. Trebaju izraditi seminarski rad te izvršavati zadatke zadane tijekom nastave. Nakon odslušanog predmeta trebaju položiti pismeni i usmeni ispit. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Studenti će biti informirani: - usmeno na nastavi; - putem e-maila; - oglašavanjem na oglasnoj ploči Odsjeka za psihologiju; - putem MudRi-a.


Studenti mogu kontaktirati nastavnike u vrijeme redovitih konzultacija. U slučaju potrebe za dodatnim terminima, mogu se dogovoriti putem e-maila.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Bodovanje aktivnosti na nastavi: studenti će dobivati zadatak - čitanje materijala kao priprema za predavanje/vježbe te ispunjavati kratki test provjere pročitanog (T/N) – minimalno treba prikupiti 5 bodova u semestru (od mogućih 15). 2 kolokvija po 20 ocjenskih bodova (zadaci višestrukog izbora, nadopunjavanja i kraća pitanja otvorenog tipa). Za nepridržavanje rokova u predaji seminarskog rada studentima se oduzima po 1 ocjenski bod za svaki dan kašnjenja.

VI. POPIS TEMA - PREDAVANJA


09.10. Uvod u psihoterapiju i savjetovanje; etički principi Studenti će pravodobno biti obaviješteni o zadacima koji zahtijevaju prethodnu pripremu.

16.10. Uspostavljanje terapijskog odnosa, karakteristike terapeuta 23.10. Struktura terapijske seanse; faze terapijskog rada;

Procjena indikacija i izbor ciljeva tretmana 30.10 Psihodinamski orijentirani terapijski pristupi 06.11. Humanistički orijentirani pristupi psihoterapiji – osobi usmjeren

pristup 13.11. Humanistički orijentirani pristupi – gestalt 20.11. Bihevioralna psihoterapija 27.11. Kognitivni pristupi psihoterapiji 04.12. Integracija BKT 11.12. Sistemski pristupi u psihoterapiji 18.12. Integracija psihoterapijskih pristupa 08.01. Grupna psihoterapija 15.01. Krizne intervencije 22.01. Prezentacije studenata

VII. POPIS TEMA - VJEŽBE


10.10. Očekivanja; stavovi i vjerovanja studenata o ulozi terapeuta; strahovi Primjeri etičkih dilema; diskusija studenata

Studenti će pravodobno biti obaviješteni o zadacima koji zahtijevaju prethodnu pripremu.

17.10. Prihvaćanje klijenta – primjena upitnika i diskusija Uspostavljanje i završavanje terapijskog odnosa (video-demonstracija)

24.10.

Izbor ciljeva i izrada plana tretmana na primjeru klijenata – samostalan rad studenata u malim grupama Temeljne terapijske vještine - demonstracija

31.10.

Gostovanje psihodinamski orijentiranog terapeuta iz prakse Demonstracija rada s klijentom prema psihodinamskoj orijentaciji (video demonstracija)

07.11. Video-demonstracija osobi usmjerenog pristupa (Rogers) Transakcijska analiza

14.11. Video-demonstracija geštalt terapije (Perls) Demonstracija geštaltističkih tehnika sa studentima

21.11.

Kolokvij I Egzistencijalistička terapija

28.11. Demonstracija bihevioralnih tehnika sa studentima Video-demonstracija Lazarusovog terapijskog pristupa

05.12.

Video-demonstracija kognitivne terapije (Beck); Prikaz slučaja po BKT pristupu

12.12. Kibernetika psihoterapije – gostovanje terapeuta iz prakse 19.12. Partnerska i obiteljska terapija; Tretman seksualnih

poremećaja; Prikaz slučaja iz prakse

09.01. Kolokvij II Demonstracija grupnog rada

16.01. Metodologija i rezultati istraživanja evaluacije tretmana 23.01 Prezentacije studenata

Samostalni zadatak za studente (seminar) obuhvaća:

Izbor i gledanje igranog filma u kojem glavni lik ima psihološke probleme za prevladavanje

kojih bi mu koristio psihološki tretman. Zadatak studenata je, na primjeru te osobe u

pismenom obliku (5-6 stranica, TimesNewRoman font 12, prored 1.5) i power-point

prezentaciji (u trajanju od 20 minuta) prikazati sljedeće:

Konceptualizaciju problema, kako se razumijeva problem i objašnjava njegov nastanak unutar

određene terapijske škole koju studenti sami predlažu za tretman

Prodiskutirati indikacije i kontraindikacije za primjenu specifičnog terapijskog pristupa

Odrediti ciljeve tretmana prema određenom terapijskom pravcu

Predložiti izbor strategija, odnosno tehnika, koje bi se prema mišljenju studenta mogle

primijeniti u radu s tim klijentom.

Zaključak - navesti ograničenja i moguće teškoće u primjeni odabranog terapijskog pristupa u

radu s tim klijentom

Power-point prezentacija može obuhvaćati dijelove filma kojima studenti potkrepljuju

navedeno u seminarskom radu

Izbor filma studenti moraju obaviti do 30.11.2013. i prijaviti ga asistentici. Pismeni rad i power-

point prezentaciju treba predati do 15.1.2014. Način ocjenjivanja je sljedeći:

Aktivnost koja se ocjenjuje Broj ocjenskih bodova

Izlaganje 3

Konceptualizacija 3

Indikacije, kontraindikacije 2

Ciljevi tretmana 2

Strategije i tehnike tretmana 3

Zaključak 1

Pismenost 1

Ukupan broj bodova 15

Praktikum iz konstrukcije i upotrebe testova

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Praktikum iz konstrukcije i upotrebe testova Studij Psihologija - diplomski Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 7 Nastavno opterećenje 1+0+3 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Učionica, po rasporedu Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Vladimir Takšić Suradnik Marko Tončić Vrijeme za konzultacije Vladimir Takšić: utorkom od 17,00 do 18,00; srijedom i četvrtkom od

20,00 do 21,00 sat Marko Tončić: srijedom i četvrtkom od 8:00-9:30 h

Kabinet Vladimir Takšić: 343 Marko Tončić: 369

Telefon Vladimir Takšić: +385 51 265 756 Marko Tončić: +385 51 265 769

E-mail Vladimir Takšić: [email protected] Marko Tončić: [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA Studenti će u grupama po 3 samostalno uz vođenje pregledati literaturu, odabrati konstrukt, konstruirati upitnik/test za mjerenje tog konstrukta te provjeriti empirijski njegove metrijske karakteristike (pouzdanost i valjanosti) i napisati rezultate u obliku rada.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon položenog ispita studenti će moći:

- Opisati i usporediti korake u postupku konstrukcije i validacije psihologijskih mjernih instrumenata; - Isplanirati postupak konstrukcije mjernog instrumenta; - Konstruirati i primijeniti mjerni instrument; - Analizirati mjerne karakteristike (pouzdanost, valjanost) mjernog instrumenta; - Analizirati i komentirati rezultate provjere mjernih karakteristika;

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Vježbe x x




Pohađanje nastave 2 Kontinuirana provjera znanja 3 70 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 50 do 59%) Kontinuirana provjera znanja Opća uputa: Studenti trebaju napraviti novu mjeru emocionalne inteligencije na temelju pregleda literature i postojećih mjera. Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave

1. Pismeni i usmeni izvještaj o pregledu literature (teorija, definicija): 20 bodova 2. Pismeni prikaz pregleda mjernih instrumenata iz odabranog konstrukta: 15 bodova 3. Pismeni i usmeni prikaz preliminarno konstruiranog mjernog instrumenta: 15 bodova 4. Usmeni prikaz o pouzdanosti i valjanosti: 10 bodova 5. Usmeni prikaz o rezultatima regresijskih analiza: 10 bodova 6. Pismeni i usmeno izvještaj o provedenoj analizi (u obliku znanstvenog rada): 30 bodova


IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

Američko udruženje psihologa (1992). Standardi za pedagoško i psihološko testiranje. Zagreb: Educa.

Cohen, R.J. & Swerdlik, M.E. (2001). Psychological Testing and Assessment. Boston: McGraw Hill.

Nunnally, J.C. & Bernstein, I. H. (1994). Psychometric theory. McGraw-Hill.

Izborna literatura:


Anastasi, A. (1988). Psychological Testing. New York: Mac Milan.

Cronbach, L.J. & Meehl, P.E. (1955). Construct Validity In Psychological Tests. Psychological Bulletin, 52, 281-302.

Cronbach, L.J. (1990). Essential of Psychological Testing (5th ed.). New York: Harper & Row.

Jackson, C. (2000). Psihologijsko testiranje. Jastrebarsko: Naklada Slap.


POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave i vježbi je obavezno. Student smije izostati 30% od predviđenog fonda sati. Studenti koji izostanu više od 30% neće dobiti potpis iz kolegija. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Rokovi predaje domaćih uradaka bit će dogovoreni sa studentima i objavljeni na stranici e-kolegija. Nepoštivanje zadanih rokova kažnjavati će se oduzimanjem ocjenskih bodova. Studenti su obavezni informirati se o novostima putem stranice e-kolegija. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Nastavnike se može kontaktirati u kabinetu za vrijeme konzultacija ili putem e-pošte.


VI. POPIS TEMA

Tjedan Tema Prethodna priprema studenata/napomena

1. Uvodni sat – Predstavljanje programa i sadržaja vježbi; zadaće studenata i način ocjenjivanja; podjela u grupe

2. Odabir i definicija konstrukta Definiranje uzorka Odluka o konstruktu za koji će se razviti upitnik; Pregled članaka o temi u znanstvenim bazama; Definiranje teorijskog okvira; Definiranje konstrukta;

USMENO IZLAGANJE: Prikaz odabrane literature; Prikaz sinopsisa temeljem kojeg se piše 1. zadaća;

3. Predaja Zadaće 1 – pismeni izvještaj o pregledu literature (teorija, definicija); USMENO IZLAGANJE: Prikaz sinopsisa temeljem kojeg se piše 2. zadaća;

4. Pregled postojećih skala o odabranom konstruktu Predaja Zadaće 2 – kratki opis skala i njihovih osnovnih karakteristika;

5. Teorijska analiza – odabir čestica za upitnik; Analiza postojećeg upitnika

Konzultacije (odabir čestica);

6. Razvoj čestica za novi upitnik (na temelju teorije i postojećih skala) Predaja Zadaće 3 – prva verzija upitnika;

7. Terensko istraživanje (primjena upitnika) USMENO IZLAGANJE: prezentacija drugih odabranih mjera

8. Konzultacije po potrebi 9. Konzultacije po potrebi 10. USMENO IZLAGANJE:

prezentacija planiranih analiza

11. Analiza baze - faktorska valjanost, pouzdanost USMENO IZLAGANJE o provedenim analizama (pouzdanost, valjanost) te PREDAJA 1. dijela rezultata

12. Analiza baze – ostale vrste valjanosti (konvergentno-divergentna, prognostička, jedinstveni doprinos odabranom kriteriju)

USMENO IZLAGANJE o provedenim analizama (regresijska analiza) te PREDAJA 2. dijela rezultata

13. Povratna informacija Povratna informacija o provedenim analizama (pouzdanost, valjanost, regresijska)

14. Javna prezentacija dobivenih rezultata USMENO IZLAGANJE: prezentacija rada u cijelosti; Predaja Zadaće 4 – završni izvještaj o provedenom projektu;

15. Analiza provedenih projekata Finalna povratna informacija

Seminar izrade diplomskog rada

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Seminar izrade diplomskog rada Studij Psihologijia – diplomski Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 0+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Četvrtak 17.15 - 19.00 h; Prostorija 107

Nositelj kolegija dr. sc. Domagoj Švegar Suradnik Vrijeme za konzultacije Utorak 14.30 - 16.00; Srijeda 11.00 – 12.30 Kabinet F – 346 Telefon 051/265-770 E-mail [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA Rekapitulacija osnovnih pojmova iz istraživačke metodologije u psihologiji (eksperimentalna istraživanja, korelacijska istraživanja, studije slučaja); rekapitulacija osnovne metodologije obrade podataka; struktura i ključne točke diplomskog rada; navođenje literature; primjeri dobrih diplomskih radova; rasprava i razrada pojedinačnih prijedloga diplomskih radova; izrada nacrta diplomskog rada. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Najveći doprinos ovog kolegija bi trebao biti pomoć studentu u odabiru teme i razradi adekvatnog nacrta diplomskog rada uz pomoć voditelja kolegija, kolega studenata i budućeg mentora. Pokazalo se u praksi da je kolegij pomogao studentima u izradi diplomskog rada i time skratio vrijeme studiranja. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)




Pohađanje nastave 0,5 nema bodova* Kontinuirana provjera znanja 1 nema bodova* Nacrt diplomskog rada 2,5 nema bodova* ZAVRŠNI ISPIT Nema završnog ispita* nema bodova* UKUPNO nema bodova*

* Iz ovog kolegija nema ocjene, nego student dobiva potpis nakon što preda finalni nacrt diplomskog rada kojeg nositelj kolegija procijeni zadovoljavajućim.

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Publication Manual of the American Psychological Association, Sixth Edition

Relevantna i suvremena literatura (udžbenici i radovi) iz područja iz kojeg je izabran diplomski rad – propisuje svaki mentor.

Izborna literatura:

Elmes, D.G., Kantowitz, B.H., Roediger, H.L. (1985) Research Methods in Psychology. St. Paul: West.

Kerlinger, F.N. (1986) Foundation of Behavioral Research. London: Harcourt Brace Jovanovich College Publishers.

Miller, D.C. (1991) Handbook of Research Design and Social Measurement. London: SAGE.

Shaughnessy, J.J., Zechmeister, E.B. (1990) Research Methods in Psychology. New York: McGraw-Hill.


POHAĐANJE NASTAVE Očekuje se redovito pohađanje nastave. PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Do 15.10.2013. studenti moraju odabrati mentora. Do 10.11.2013. studenti moraju predložiti naslov diplomskog rada. Do 10.01.2014. studenti moraju predati nacrt diplomskog rada. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Putem e-maila, usmeno na konzultacijama i nastavi. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Putem e-maila, usmeno na konzultacijama i nastavi.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Studenti su obavezni na nastavi usmeno izvještavati o nekoliko faza u izradi nacrta diplomskog rada: pregled relevantne literature, formuliranje cilja i problema rada, izbor i obrazloženje metodologije obrade podataka i slično. Obavezni su sudjelovati u diskusijama o problemima i prijedlozima njihovog rješavanja u nacrtima istraživanja drugih studenata. Završni rad je prijedlog nacrta diplomskog rada. Iz ovog kolegija nema ocjene. Studenti koji izvrše obaveze i zadovolje uvjete ovog kolegija dobivaju potpis kada predaju završni rad kojeg nositelj predmeta ocjeni zadovoljavajućim. Uvjet za potpis je također i nazočnost na minimalno 70% nastave. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA


1. Uvod i prikaz sadržaja kolegija 2. Struktura diplomskog rada 3. Primjeri dobrih diplomskih radova 4. rasprava o pojedinačnim prijedlozima diplomskih radova i izrada njihovih

nacrta

5. rasprava o pojedinačnim prijedlozima diplomskih radova i izrada njihovih nacrta





10. Eksperimentalna istraživanja 11. Korelacijska istraživanja 12. Studije slučaja 13. Obrada podataka 14. Navođenje literature 15. Eksperimentalna istraživanja

Zdravstvena psihologija

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Zdravstvena psihologija Studij Psihologija - diplomski Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 45+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave

utorkom, 11.15-13h soba 403 srijedom 09.15 – 11 h soba 405

Nositelj kolegija prof.dr.sc. Jasna Hudek-Knežević Suradnik Vrijeme za konzultacije srijedom od 15- 17 Kabinet 366 Telefon 265 754 E-mail [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA Predmet proučavanja zdravstvene psihologije; Kratka povijest; Tradicionalni i suvremeni modeli zdravlja; Socijalna priroda bolesti: Epidemiologija i zdravstvena psihologija; Odnos liječnik-pacijent; Bol: definicija, mehanizmi i vrste boli; Teorije boli; Sociokulturalne i psihološke determinante boli; Mjerenje boli; Psihološki tretmani boli - tehnike suzbijanja boli; Kontrola boli - akutna i kronična bol; Stres, suočavanje sa stresom, socijalna podrška i zdravlje teorije i istraživanja; Ličnost i zdravlje; Zdravstvena ponašanja i Modeli promjene zdravstvenih ponašanja OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanog kolegija i položenog ispita studenti će moći: 1. Objasniti i usporediti različite modele zdravlja od tradicionalnih do suvremenih 2. Objasniti i analizirati različite epidemiološke nalaze 3. Objasniti, usporediti i analizirati teorije boli 4. Primjeniti neke tehnike za procjenu boli i bolnih ponašanja 5. Objasniti sociokultralne i psihološke determinante boli 5. Objasniti i usporediti različite modele odnosa liječnik-pacijent 6. Objasniti mehanizme djelovanja stresa na zdravstvene ishode 7. Definirati i primjenti različite instrumente za mjerenje socijalne podrške 8. Analizirati i objasniti različite modele zdravstvenih ponašanja u prevenciji bolesti i očuvanju zdravlja 12. Objasniti različite pristupe istraživanja odnosa ličnosti i zdravlja NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja x Seminar x Konzultacije x Samostalni rad x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



Pohađanje nastave 0.5 0 Kontinuirana provjera znanja 2.5 70 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave putem: a) 2 kolokvija od kojih svaki svaki nosi po 25 ocjenskih bodova) i b) 1 seminara koji sam nosi maksimalno 20 ocjenskih bodova, a izrađuje se tijekom cijeloga semestra po grupama od po dvije studentice ili dvoje studenata te na kraju semestra predaje u pismenom obliku i PPT prezentaciji. Seminarski rad sastoji se od:•pismenog djela – teorijski dio (od 8 do 10 stranica) i•prezentacije seminarskog rada Za seminarski rad i izlaganje student može dobiti ukupno 20 bodova i to kako slijedi: • TEORIJSKI DIO – 15 bodova Rokovi(5), forma seminarskog rada (1), sadržaj seminarskog rada (8), literatura (1) • PREZENTACIJA – 5 bodova Pristup popravku međuispita Pravo na popravak kolokvija imaju studenti čiji je rezultat na kolokviju manji od 10 bodova (od max. 20 po kolokviju). Studenti imaju pravo ispraviti jedan od dva kolokvija. Popravak kolokvija je u terminu završnog ispita, pri čemu student završni ispit polaže u nekom od slijedećih predloženih rokova. Obavezan je najaviti profesorici svoj dolazak na popravak e-mailom 2 dana prije roka, uz naznaku radi li se o ispravku 1. ili 2. kolokvija. Ako student ne najavi svoj dolazak na ispravak kolokvija, nema prava pristupa popravku. Završni ispit – Pismeni ispit koji nosi 30 ocjenskih bodova UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Ogden, J. (2007). Health psychology. Maidenhead. England. McGraw-Hill. Open University Press. Hudek-Knežević, J. I Kardum, I. (2006). Psihosocijalne odrednice tjelesnog zdravlja: I Stres I tjelesno zdravlje. Jastrebarsko: Naklada Slap. Havelka, M. (1990). Zdravstvena psihologija. Zagreb: Medicinski fakultet

Izborna literatura: Taylor, S.H. (1995). Health psychology. New York: McGraw-Hill. Raczynski, J.M. i DiClemente, R. (1999). Handbook of health promotion and disease prevention. Kluwer Academic: New York.

Sarafino, E.P. (2008). Health psychology: Biopsychosocial interactions. Danvers MA.: John Wiley & Sons, Ltd. Vollrath, M.E. (2006). Handbook of personality and health. Chichester: John Wiley & Sons, Ltd. Dodatna izborna literatura biti će studentima zadavana i tijekom prevanja putem sustava Mudri.


POHAĐANJE NASTAVE Očekuje se redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Usmeno, e-mailom i putem konzultacija I sustava Mudri KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA konzultacije, sustav Mudri, e-mail

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova za predaju seminara i obaviti predviđeni broj konzultacija. U slučaju da student ne preda seminar u pismenom obliku ili ga ne pripremi i ne prezentira u dogovorenom roku, ali zadatke preda do kraja semestra, oduzima mu se određeni broj bodova.



1. Što proučava zdravstvena psihologija - što rade zdravstveni psiholozi 2. Kratka povijest zdravstvene psihologije. Tradicionalni i suvremeni modeli

zdravlja

3. Epidemiologija i zdravstvena psihologija 4. Socijalna priroda bolesti 5. Psiholog u javnom zdravstvu - gostujuće predavanje 6. Odnos liječnik pacijent 7. Modeli odnosa liječnik pacijent 8. Pružanje stresnih informacija vezanih za zdravlje 9. Bol - definicija, mehanizmi i vrste boli; Sociokulturalne i psihološke

odrednice boli

10. Teorije boli i mjerenje boli 11. Psihološki tretmani boli 12. Bol i tretman boli kod hospitalizirane djece -gostujuće predavanje 13. Vjerovanja o zdravlju i zdravstvena ponašanja 14. Kognicije o bolesti, percepcija simptoma i suočavanje 15. 1. Kolokvij 2. Stres - definicije i mehanizmi djelovanja na zdravlje 3. Tehnike relaksacije - demonstracija progresivne mišićne relaksacije 4. Socijalna podrška i zdravlje 5. Ličnost i zdravlje 6. Ličnost, samopoimanje i zdravlje 7. Modeli djelovanja ličnosti na zdravlje 8. Prevencija bolesti i promocija zdravlja 9. Seminari (prezentacija) 10. Seminari (prezentacija) 11. 2. Kolokvij

12. Seminari (prezentacija) 13. Seminari (prezentacija) 14. Seminari (prezentacije) 15. Seminari (prezentacije)

IZBORNI PREDMETI

Metodički praktikum poučavanja psihologije

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metodički praktikum poučavanja psihologije Studij Psihologija – diplomski - NM Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 0+4+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Ponedjeljkom od 8:15 do 10:00, Sveučilišna avenija 4, učionica 403

Nositelj kolegija Pahljina-Reinić Rosanda Suradnik Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom od 10:30 do 12:00 i petkom od 11:30 do 13:00 Kabinet Sveučilišna avenija 4, soba 356 / III Telefon 051 265 775 E-mail [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA Okvirni i izvedbeni plan i program nastave psihologije u srednjoj školi. Određivanje ciljeva i zadaća za pojedinu nastavnu cjelinu. Izvori za pripremanje učitelja i učenika. Izbor nastavne metode i metodičkog oblika rada za pojedinu metodičku jedinicu. Izrada pismene pripreme za izvođenje nastavnog sata. Izvođenje pojedinih nastavnih jedinica. Analiza priprema i izvedbi nastavnih sati. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanog kolegija studenti će moći:

1. izraditi izvedbeni godišnji plan i program nastave psihologije kao srednjoškolskog predmeta 2. izraditi pisanu nastavnu pripremu i održati nastavni sat psihologije kao srednjoškolskog predmeta 3. primijeniti različite metode poučavanja i koristiti nastavnu tehnologiju 4. primijeniti postupke i vještine upravljanja razredom i ostvarivanja pozitivne razredne klime s ciljem poticanja

motivacije i učenja NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Vježbe x



Pohađanje nastave 1,0 Praktični rad 3,0 100 UKUPNO 4,0 100


AKTIVNOST ECTS ISHODI UČENJA

AKTIVNOST STUDENATA METODA PROCJENJIVANJA

OCJENSKI BODOVI

Pohađanje nastave

1,0 1-4

Praktični rad 3,0 2-4 2-4

1. Pismena nastavna priprema 2. Izvedba nastavnog sata

Za svaki zadatak razrađeni su kriteriji bodovanja.

70

Završni ispit 0,7 1-5 Pismeni ispit Odgovori se boduju. 30 UKUPNO 2,0 100

Praktični rad Studenti će samostalno izraditi dvije pisane nastavne pripreme i izvesti dva nastavna sata psihologije pred studentima. Za uradak na tim zadacima mogu maksimalno dobiti 100 bodova. Studenti mogu dobiti bodove na ovim zadacima samo ako su zadatak izvršili u skladu s uputama. Zadaci su:

1. Pismena nastavna priprema - max. 25 bodova (2 X 25 bodova = max. 50 bodova) 2. Izvedba nastavnog sata pred studentima - max. 25 bodova (2 X 25 bodova = max. 50 bodova)

Za svaku aktivnost razrađeni su kriteriji za procjenu uradaka s kojima će studenti biti unaprijed upoznati. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Benjamin, L.T., Nodine, B.F., Ernst, R.M. i Broeker, C.B. (1999). Activities handbook for teaching psychology. Washington: American Psychological Association. Bratko, D. (2001). Psihologija. Zagreb: Profil. Kolega, M. (2002). Priručnik za nastavnike psihologije u gimnazijama. Zagreb: Profil. Szabo, S., Kolega, M., Zarevski, P., Šverko, B. i Turudić-Čuljak, T. (2011). Psihologija. Zagreb: Školska knjiga.

Izborna literatura: Davis, S. F. i Buskist, W. (2002). The teaching of psychology: Essays in honor of Wilbert J. McKeachie and Charles L. Brewer. Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates, Inc. Davis, B.G. (2001). Tools for teaching. New York: John Wiley. Desforges, C. (2001). Uspješno učenje i poučavanje: psihologijski pristupi. Zagreb: Educa. Kolić-Vehovec, S. (1999). Edukacijska psihologija. Filozofski fakultet, Rijeka. Meyer, H. (2005). Što je dobra nastava? Zagreb: Erudita. Perlman, B., McCann, L.I. i McFadden, S.H. (1999). Lessons Learned: Practical Advice for the Teaching of Psychology. Washington, D.C.: American Psychological Society. McKeachie, W. J. (2002). McKeachie's teaching tips: Strategies, research, and theory for college and university teachers. Boston: Houghton Mifflin Company. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M. I Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP.


POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave je obavezno. Studenti su dužni prisustvovati na 70% predavanja. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Studenti će biti informirani usmeno tijekom nastave i putem sistema MudRi. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

U vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte.


VI. POPIS TEMA


1. Uvod u Metodički praktikum poučavanja psihologije. 2. Okvirni i izvedbeni plan i program nastave psihologije kao

srednjoškolskog predmeta.

3. Izrada izvedbenog godišnjeg plana i programa nastave psihologije kao srednjoškolskog predmeta.

4. Upoznavanje s pisanjem nastavnih priprema. 5. Izrada pismene pripreme za izvođenje nastavnog sata. 6. Prikaz i analiza studentskih nastavnih priprema. 7. Izrada nastavnih materijala. 8. Izvedba nastavnog sata psihologije pred studentima. 9. Analiza izvedbe nastavnog sata psihologije pred studentima. 10. Izrada druge pismene pripreme za izvođenje nastavnog sata. 11. Blagdani i neradni dani 12. Blagdani i neradni dani 13. Prikaz i analiza studentskih nastavnih priprema.

Izrada nastavnih materijala.

14. Izvedba drugog nastavnog sata psihologije pred studentima. 15. Analiza izvedbe drugog nastavnog sata psihologije pred studentima.

Metodika poučavanja psihologije

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metodika poučavanja psihologije Studij Psihologija - diplomski NM Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 2 Nastavno opterećenje 2+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Ponedjeljkom od 8:15 do 10:00, Sveučilišna avenija 4, učionica 403

Nositelj kolegija Pahljina-Reinić Rosanda Suradnik Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom od 10:30 do 12:00 i petkom od 11:30 do 13:00 Kabinet Sveučilišna avenija 4, soba 356 / III Telefon 051 265 775 E-mail [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA Pojmovi nastave, poučavanja i učenja. Ciljevi poučavanja. Planiranje poučavanja. Metode poučavanja. Izravno poučavanje. Poučavanje raspravom i vođenim otkrivanjem. Suradničko i iskustveno učenje. Pozitivna okolina za učenje i upravljanje razredom. Praćenje i ocjenjivanje učeničkog napredovanja. Evaluacija rada nastavnika. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanog kolegija i položenog ispita studenti će moći: 1. izdvojiti elemente i objasniti funkciju planiranja nastavnog predmeta i nastavnog sata 2. razlikovati pojedine metode poučavanja 3. opisati i objasniti postupke upravljanja razredom i ostvarivanja pozitivne razredne klime s ciljem poticanja motivacije i učenja 4. opisati i objasniti oblike praćenja i ocjenjivanja napredovanja učenika 5. opisati i objasniti način praćenja i procjene vlastitog rada NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



Pohađanje nastave 0,6 Aktivnosti u nastavi 0,7 70 ZAVRŠNI ISPIT 0,7 30 UKUPNO 2,0 100


AKTIVNOST ECTS ISHODI UČENJA

AKTIVNOST STUDENATA

METODA PROCJENJIVANJA

OCJENSKI BODOVI

Pohađanje nastave

0,6 1-5

Aktivnosti u nastavi

0,7 2 3 4

1. Esej na zadanu temu iz područja Metoda poučavanja 2. Pismeni izvještaj: Analiza primjera školske situacije

Za svaki zadatak razrađeni su kriteriji bodovanja.

70

3. Pismeni izvještaj: Izrada rubrika

Završni ispit 0,7 1-5 Pismeni ispit Odgovori se boduju. 30 UKUPNO 2,0 100

Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 50 do 59%). Aktivnosti u nastavi Studenti će samostalno trebati izvršiti tri pismena zadatka, a za uradak na tim zadacima mogu maksimalno dobiti 70 bodova. Student može dobiti bodove na ovim zadacima samo ako je zadatak izvršio u skladu s uputama. Zadaci su: 1. Esej na zadanu temu iz područja Metoda poučavanja - max. 25 bodova 2. Pismeni izvještaj: Analiza primjera školske situacije - max. 30 bodova 3. Pismeni izvještaj: Izrada rubrika - max. 15 bodova Za svaku aktivnost razrađeni su kriteriji za procjenu uradaka s kojima će studenti biti unaprijed upoznati. Završni ispit Završni ispit obuhvaća cijelo gradivo. Student odgovara na tri pitanja pismeno i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti 10 bodova. Odgovori se boduju prema sljedećim kriterijima: 1 – 2 boda - zadovoljava minimalne kriterije 3 – 4 boda - zadovoljavajući, ali sa značajnim nedostacima 5 – 6 boda - prosječan s primjetnim greškama 7 – 8 boda - iznad prosjeka, s ponekom greškom 9 – 10 bodova - izuzetan odgovor UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Kolić-Vehovec, S. (1999). Edukacijska psihologija. Filozofski fakultet, Rijeka. McKeachie, W. J. (2002). McKeachie's teaching tips: Strategies, research, and theory for college

and university teachers. Boston: Houghton Mifflin Company. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M. I Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP.

Izborna literatura: Benjamin, L.T., Nodine, B.F., Ernst, R.M. i Broeker, C.B. (1999). Activities handbook for teaching psychology. Washington: American Psychological Association. Bratko, D. (2001). Psihologija. Zagreb: Profil. Davis, S. F. i Buskist, W. (2002). The teaching of psychology: Essays in honor of Wilbert J. McKeachie and Charles L. Brewer. Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates, Inc. Davis, B.G. (2001). Tools for teaching. New York: John Wiley. Desforges, C. (2001). Uspješno učenje i poučavanje: psihologijski pristupi. Zagreb: Educa. Kolega, M. (2002). Priručnik za nastavnike psihologije u gimnazijama. Zagreb: Profil. Meyer, H. (2005). Što je dobra nastava? Zagreb: Erudita. Perlman, B., McCann, L.I. i McFadden, S.H. (1999). Lessons Learned: Practical Advice for the Teaching of Psychology. Washington, D.C.: American Psychological Society. Szabo, S., Kolega, M., Zarevski, P., Šverko, B. i Turudić-Čuljak, T. (2011). Psihologija. Zagreb: Školska knjiga.


POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave je obavezno. Studenti su dužni prisustvovati na 70% predavanja. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Studenti će biti informirani usmeno tijekom nastave i putem sistema MudRi. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA U vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte.


VI. POPIS TEMA


1. Uvod u Metodiku poučavanja psihologije (sadržaj kolegija, literatura i obveze studenata). Osnove metodike poučavanja psihologije.

2. Planiranje na razini nastavnog predmeta. Plan i program nastave psihologije u gimnaziji.

3. Planiranje nastavne jedinice. Upoznavanje s pisanjem nastavnih priprema i izvedbom nastavnog sata.

4. Osobine nastavnika i poučavanje. Metoda izravnog poučavanja, tehnika predavanja, nastavnička pitanja.

5. Metoda poučavanja raspravom i vođenim otkrivanjem. 6. Samostalno učenje i poučavanje u vještinama učenja. 7. Suradničko učenje. 8. Iskustveno učenje. 9. Vještine upravljanja razredom i pozitivna okolina za učenje.

Ostvarivanje discipline.

10. Analiza primjera školskih situacija. 11. Blagdani i neradni dani 12. Blagdani i neradni dani 13. Blagdani i neradni dani 14. Praćenje i ocjenjivanje učeničkog napredovanja.

Usmeno i pismeno ispitivanje znanja.

15. Ocjenjivanje znanja.

Evaluacija rada nastavnika.

Odabrana poglavlja iz metodologije

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Odabrana poglavlja iz metodologije Studij Psihologija – diplomski Semestar I, III Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Kampus

Nositelj kolegija dr. sc. Vladimir Takšić, red. prof. Suradnik - Vrijeme za konzultacije Srijeda 20-21 sat Kabinet 343 Telefon 265756 E-mail [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA Kolegij nastoji razviti znanja i kritičko mišljenje o različitim pristupima u određivanju točnog odgovora u testovima emocionalne inteligencije OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon odslušanog kolegija studenti će poznavati relevantne i recentne statističke postupke koji se koriste u obradi rezultata testova emocionalne inteligencije, kao i prednosti i nedostatke svakog od njih. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)




Pohađanje nastave 20% 0,6 Kontinuirana provjera znanja 50% 1,5 ZAVRŠNI ISPIT 30% 0,9 UKUPNO 100% 3,00

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:




IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Matthews, G., Zeidner, M. i Roberts, R.D. (2002) Emotional Intelligence: Science and Myth. Bradford

Books, MIT.

Schultze, R i Roberts, R.D. (2005). Emotional Intelligence: An International Handbook. Hogrefe.

Mohorić, T., Takšić, V. I Duran, M. (2010). In search of “the correct answer” in an ability-based Emotional

Intelligence (EI) test Studia Psychologica, 52, 3, pp. 219-228

Izborna literatura: Novi znanstveni radovi iz područja emocionalne inteligencije.


POHAĐANJE NASTAVE

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA


OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


VI. POPIS TEMA


1. Upoznavanje studenata s odabranom temom

2. Teorijska osnova emocionalne inteligencije – konvergentna valjanost

3. Teorijska osnova emocionalne inteligencije – divergentna valjanost

4. Teorijska osnova emocionalne inteligencije - modeli 5. Načini operacionalizacije emocionalne inteligencije



8. Prikaz načina rješavanja problema određivanja točnog odgovora u testovima uratka

9. Usporedba načina rješavanja problema određivanja točnog odgovora u testovima uratka

10. Prednosti i nedostaci određivanja točnog odgovora u testovima uratka



http://www.amazon.com/Gerald-Matthews/e/B001IXQ0SO/ref=ntt_athr_dp_pel_1

http://www.amazon.com/s/ref=ntt_athr_dp_sr_2?_encoding=UTF8&sort=relevancerank&search-alias=books&field-author=Moshe%20Zeidner






Dodatak

Ocjenjivanje seminara:

KRITERIJ BODOVI MAX.

BODOVA KOMENTAR

PIS

MEN

I U

RA

DA

K

Jasna struktura rada (uvod, razrada, zaključak)

10

Relevantnost korištene literature 10

Jasno definirani ključni pojmovi, problemi i ciljevi rada

10

Korektno odabrani statistički postupci 10

Ispravna interpretacija statističkih postupaka

20

Kritički osvrt i zaključak 10

Ukupno 70

USM

EN

O

Struktura izlaganja 5

Jasnoća izlaganja 5

Zanimljivost izlaganja 5

Uključivanje studenata/rasprava 5

Ukupno 20

KO

NZU

LT

Redovitost 5

Samostalnost u radu 5

Ukupno 10

UKUPNO OCJENSKIH BODOVA 100

Odabrana poglavlja iz neuropsihologije

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Odabrana poglavlja iz neuropsihologije Studij Psihologija - diplomski Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 30+15+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave

ponedjeljkom od 14,15 do 18,00; učionica 405

Nositelj kolegija Dr.sc. Mladenka Tkalčić, dr.sc. Alessandra Pokrajac-Bulian Suradnik / Vrijeme za konzultacije (MT) ponedjeljak, 13.00 do 14,00; srijeda, 15,00 do 16,00; po dogovoru Vrijeme za konzultacije (APB) Kabinet 337; 345 Telefon 265760; 265759 E-mail [email protected]; [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA Upoznavanje s osnovama kliničke neuropsihologije i temeljnim principima neuropsihologijske procjene (procjena glavnih kognitivnih funkcija s posebnim osvrtom na procjenu demencija). Kolegij uključuje praktični dio u kojemu studenti provode neuropsihologijsko ispitivanje oboljelih osoba te pripremaju prikaz slučaja i neuropsihologijski nalaz. Kolegij je koncipiran kao kombinacija klasične nastave i e-učenja. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon položenog ispita studenti će moći: 1. opisati i objasniti temeljne pojmove i postavke iz područja kliničke neuropsihologije; 2. odabrati različite postupke neuropsihologijske procjene kognitivnih sposobnosti s naglaskom na

procjenu demencija; 3. provesti klinički intervju s oboljelom osobom i zdravstvenim djelatnicima koji o osobi skrbe i/ili

članovima obitelji; 4. primijeniti različite mjerne instrumente iz područja neuropsihologijske procjene te interpretirati

dobivene rezultate; 5. izvesti klinički zaključak na temelju podataka dobivenih intervjuom, opažanjem i testiranjem bolesnika,

kao i analizom medicinske dokumentacije; 6. sintetizirati najznačajnije informacije o pojedincu u formi neuropsihologijskog nalaza i mišljenja; 7. izložiti rezultate dobivene neuropsihologijskom procjenom usmenim izlaganjem na jednostavan i

razumljiv način. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Internet (e-kolegij) x x x



Pohađanje nastave 1 Kontinuirani rad na nastavi 3 70 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu D (od 50 do 59%) Kontinuirani rad na nastavi:

1. Analiza znanstvenih članaka – zadatak je studenata da na predloženom obrascu analiziraju tri znanstvena članka te da rezultate analize prezentiraju na nastavi u trajanju od 30 min. Za pismenu analizu članaka student može ostvariti max 6 bodova, a za usmenu prezentaciju 4 boda.

2. Priprema uputa i primjena DRS-2 – prvi je zadatak studenata da prevedene upute za primjenu DRS-2 pregledaju, stilski dorade i pripreme za tiskanje. Studenti mogu maksimalno ostvariti 10 bodova. Drugi je zadatak da DRS-2 primjene na zdravoj starijoj osobi (iznad 65 godina starosti) i rezultate prikažu na nastavi. Na ovom zadatku student mogu maksimalno ostvariti 5 bodova.

3. Seminarski rad – zadatak je studenata da samostalno naprave teorijski prikaz odabrane teme. Uz analizirana tri znanstvena članka (Ad.1) potrebno je nadopuniti s najmanje tri znanstvena članka i poglavljima iz udžbenika. Uradak će biti ocijenjen na sljedeći način: relevantnost (odabrani članci moraju biti relevantni i recentni, te moraju biti citirani na primjeren način), jasnoća strukture (u tekstu se jasno moraju prepoznati uvod, cilj, razrada teme i zaključak), organizacija (prikaz mora imati jasno određena poglavlja i paragrafe ovisno o temi rada), stil pisanja i gramatička točnost (stil pisanja mora biti formalan, znanstveni, uz točno korištenje gramatike i pravopisa). Na ovom zadatku student može maksimalno ostvariti 10 bodova.

4. Prikaz slučaja i neuropsihologijskog nalaza – za prikaz slučaja student može maksimalno

ostvariti 25 bodova, a za neuropsihologijski nalaz 10 bodova. Završni ispit Završni je ispit usmeni. Student na ispitu može ostvariti maksimalno 30 bodova. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

Crawford, J. R., Parker, D. M., McKinlay, W. W. (1994). A handbook of neuropsychological assessment. Poglavlje 14. The neuropsychological assessment of dementia. Hove: Lawrence Erlbaum Associates. Galić, S. (2002). Neuropsihologijska procjena: testovi i tehnike. Jastrebarsko: Naklada Slap. Hotrton, A., Wedding, D. (2008). The neuropsychology handbook. New York: Springer Publishing Company. Odabrana poglavlja. Judaš, M., Kostović, I. Temelji neuroznanosti. Online udžbenik: www.hiim.hr – odabrana poglavlja Tkalčić, M., Pokrajac-Bulian, A., Tomić, Z., Bosanac, D. (2003). Kognitivni status pacijenata s demencijom. Psihologijske teme, 12, 55-62. Tkalčić, M.; Spasić, N.; Ivanković, M.; Pokrajac-Bulian, A.; Bosanac, D. (2011). Odor identification and cognitive abilities in Alzheimer's disease. Translational Neuroscience, 2, 233-240. Odabrani znanstveni članci o neurološkim i neuropsihološkim osnovama demencija.

Izborna literatura: Klawans, H. (2008). Spiljska žena. Priče iz evolucijske neurologije. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. Kolb, B., Whishaw, I. Q. (2003.). Fundamentals of Human Neuropsychology. New York: W. H. Freeman and Company. Nietzel, M.T., Bernstein, D.M., Milich, R. (2002). Uvod u kliničku psihologiju. Jastrebarsko: Naklada Slap. Ogden, J. A. (2005). Fractured minds: A case-approach to clinical neuropsychology. Oxford: Oxford University Press.


POHAĐANJE NASTAVE obavezno NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA putem e-kolegija KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Putem e-maila i osobno


VI. POPIS TEMA


1. Uvod u kolegij. Plan i program, literatura, zadaci i obveze studenata. Uvod u kliničku neuropsihologiju.

2. Demonstracija fenomena demencija (film, osvrt na film). 3. Intervju u kliničkoj neuropsihologiji. Pisanje neuropsihologijskog nalaza. 4. Neuropsihologijska osnova demencija. 5. Procjena kognitivnih sposobnosti (pamćenje, senzomotorne, perceptivne,

vizuospacijalne, vizuokonstruktivne, jezične i izvršne funkcije) – prezentacije znanstvenih radova (analiza članaka).

6. Priprema uputa za DRS-2 – rad u manjim skupinama 7. Prikaz Ljestvice za procjenu demencija II i drugih relevantnih mjera za

procjenu demencija.

8. Testiranje zdravih starijih osoba – terenska nastava. 9. Gost predavač (neuroznanstvenik). 10. Gost: klinički neuropsiholog - prikaz pacijenata s demencijama. 11. Priprema za neuropsihologijsko ispitivanje. 12. Rab, Pula i Požega – terenska nastava (prema dogovoru). 13. Obrada i rasprava o prikupljenim podacima i priprema za prikaz slučaja i

pisanje nalaza.

14. Prezentacija nalaza. 15. Rezime. Evaluacija kolegija.

http://www.hiim.hr/

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=527717

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=527717

Odabrana poglavlja iz organizacijske psihologije

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Odabrana poglavlja iz organizacijske psihologije Studij Psihologija - diplomski Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 2+1+0 (30 P + 15 S) Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Ponedjeljkom: od 16.15 do 18.00 P, od 18.15 do 19.00 S; prostorija 105

Nositelj kolegija Zoran Sušanj Suradnik - Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom i utorkom od 10.30 do 12.00 Kabinet 359 Telefon 265 751 E-mail [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA Organizacijska dijagnostika: provođenje HR-audita - kvalitativne analize stanja upravljanja ljudskim resursima u poduzeću. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Cilj je kolegija pripremiti studente za izvođenje organizacijske dijagnostike na temelju procesnog modela upravljanja ljudskim resursima. Pored analize stanja studenti će moći pripremiti plan potrebnih promjena prema pojedinim elementima modela “HR-navigator”. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x



Pohađanje nastave, terenska nastava 1 30 Aktivnost u nastavi 1 30 Seminarski rad 1 40 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:

Diplomski studij:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Bahtijarević-Šiber, F. (1999). Management ljudskih potencijala. Zagreb: Golden marketing.

Izborna literatura: prema potrebi različiti udžbenici iz područja HRM-a, organizacijske i psihologije rada


POHAĐANJE NASTAVE pored praćenja predavanja uključuje pripremu i izvođenje različitih aktivnosti u okviru HR-audita: kreiranje strukturiranog intervjua, intervjui, kvalitativna analiza sadržaja različitih dokumenata, izrada izvješća, prezentacija rezultata HR-audita, … NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA e-mailom KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA kroz nastavu i konzultacije OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE seminarski radovi izradit će se u dijadama na temelju provedenog HR-audita u odabranom poduzeću

VI. POPIS TEMA


1. Uvod: pregled kolegija i načina rada 2. HR-navigator: pregled procesnog modela 3. Vrijednosni aspekti HRM-a. 4. Priprema za HR-audit. 5. Strukturirani intervju za HR-audit. 6. Provođenje intervjua. 7. Analiza relevantne dokumentacije. 8. Izrada izvješća. 9. Prezentacija izvješća. 10. Izrada prijedloga za poboljšanja. 11. Izrada završnog izvješća. 12. Prezentacija izvješća. 13. Prezentacija izvješća. 14. Prezentacija izvješća Upravi poduzeća. 15. Uloga HR-audita u razvoju organizacije.

Poučavanje učenika s posebnim potrebama

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Poučavanje učenika s posebnim potrebama Studij Psihologija – diplomski - NM Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 30+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Predavanja (učionica 230): srijeda 14,15-15,45 Vježbe (učionica 406): ponedjeljak (G1: 17,15-18 i G2:18-18,45) i četvrtak (G3: 13,15-14 i G4: 14,15-15)

Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Tamara Martinac Dorčić Suradnik Katja Borovac, prof. Vrijeme za konzultacije Utorak: 11-12,30

Srijeda: 10-11,30 Kabinet F 358 Telefon 265766 E-mail [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA Tko su djeca s posebnim potrebama? Djeca s posebnim potrebama i njihova okolina. Mentalna nedovoljna razvijenost. Teškoće u učenju. Poremećaji komunikacije, jezika i govora. Poremećaji u ponašanju i emocionalnom doživljavanju. Oštećenja sluha. Oštećenja vida. Pervazivni razvojni poremećaji. Višestruka oštećenja. Tjelesna oštećenja i zdravstveni problemi. Nadarena djeca. Školovanje djece s posebnim potrebama. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da će nakon položenog ispita iz kolegija Psihologija učenika s posebnim potrebama studenti moći:

1. Razlikovati i opisati različite kategorije učenika s posebnim potrebama. 2. Opisati specifične probleme u obrazovanju s kojima se susreću učenici s posebnim potrebama. 3. Opisati primjerene metode rada s učenicima različitih kategorija posebnih potreba.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Vježbe X



Pohađanje nastave 1 - 1.međuispit 1 40 2. međuispit 1 40 Samostalni zadatak 1 20 ZAVRŠNI ISPIT - - UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Studenti moraju zadovoljiti minimalne kriterije na svim predviđenim aktivnostima tako da na svakoj aktivnosti ostvare ocjenske bodove. 1. Međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave putem međuispita. Studenti su obavezni položiti 2 međuispita. Svaki se međuispit sastoji od zadataka višestrukog izbora, zadataka nadopunjavanja i kratkih esejskih zadataka. Maksimalni broj ocjenskih bodova za svaki međuispit je 40. Kriterij za dobivanje bodova je 50% riješenih zadataka. Na testu se može maksimalno dobiti 60 bodova koji se u ocjenske bodove pretvaraju na sljedeći način:

Bodovi na međuispitu Ocjenski bodovi Bodovi na međuispitu Ocjenski bodovi

59-60 40 39 29 57-58 39 38 28 55-56 38 37 27 53-54 37 36 26 51-52 36 35 25 49-50 35 34 24 47-48 34 33 23 45-46 33 32 22 43-44 32 31 21 41-42 31 30 20

40 30 29 i manje 0 2. Samostalni zadatak Zadatak je studenta samostalno ili u paru pismeno ukratko prikazati konkretan slučaj djeteta školske dobi koje ima određeni invaliditet. Podatke o djetetu studenti mogu dobiti iz direktnog kontakta s djetetom, njegovim roditeljima ili nastavnicima. U prikazu treba navesti:1. osnovne podatke o djetetu poštivajući njegovu anonimnost (dob, spol, razred, vrstu invaliditeta); 2. teškoće s kojima se susreće dijete u svom školovanju s obzirom na invaliditet te 3. potrebne prilagodbe u obrazovanju koje su već napravljene ili koje bi trebalo napraviti. Opseg rada je 3-5 stranica (bez naslovne stranice i popisa literature; font Times New Roman 12; prored 1.5). Ocjenjivanje se vrši po sljedećim kriterijima:

Opis konteksta (način na koji su upoznali dijete, s kim su razgovarali, zapažanja) – 1 ocjenski bod Osnovni podaci o djetetu (dob, spol, razred, program, vrsta invaliditeta) – 4 ocjenska boda Opis teškoća s kojima se dijete susreće u školovanju – 5 ocjenskih bodova Opis učinjenih i potrebnih prilagodbi u obrazovanju – 5 ocjenskih bodova Poštivanje rokova – 2 ocjenska boda Opseg rada – 1 ocjenski bod Prezentacija – 2 ocjenska boda

3. Nagradni bodovi Student ima mogućnost ostvariti nagradne bodove (maksimalno 5) za aktivnosti koje nisu obavezne, ali ih student može po svom izboru dodatno napraviti. Nagradni bodovi ne mogu nadoknaditi minimalne bodove iz obaveznih aktivnosti, samo mogu povećati ukupan zbroj ocjenskih bodova. Studenti mogu izabrati jednu od predloženih aktivnosti:

Evaluacija odabranog književnog dijela/filma o osobama s posebnim potrebama Prikaz prilagodbe određene nastavne jedinice (ili njenog segmenta) iz područja svoje struke

učeniku s nekom vrstom invaliditeta Prikaz (na temelju literature i/ili izvora s Interneta) specifičnih metoda rada u nastavi s određenom

kategorijom učenika s posebnim potrebama. Priložena mapa uradaka u sklopu kolegija s bilješkama s nastave, pitanjima, osobnim

promišljanjima ili komentarima uz određenu temu, popratnim tekstovima s Interneta i tiska. Studenti svoje uratke za nagradne bodove moraju predati najkasnije u zadnjem tjednu nastave. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova kako bi položili ispit. Pristup popravku međuispita Ukoliko student ne pristupi jednom međuispitu (ili ne dobije ocjenske bodove) ima priliku za popravni međuispit. Popravku međuispita student može pristupiti u terminima ispitnih rokova. Završni ispit Predmet nema završni ispit. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se

konačna ocjena: Diplomski studij:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

Kiš-Glavaš ,L. (Ur.) (2012). Studenti s invaliditetom – opće smjernice. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu.

Vizek Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja (poglavlja: Učenici s posebnim potrebama; Daroviti učenici). Zagreb: Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu.

Izborna literatura:

Davis, R.D., Braun, E.M. (2001). Dar disleksije: zašto neki od najpametnijih ljudi ne znaju čitati i kako mogu naučiti. Zagreb: Alinea.

Cvetković-Lay, J., Sekulić-Majurec, A. (1998). Darovito je, što ću s njim? Zagreb: Alinea.

Ivančić. Đ. (2010). Diferencirana nastava u inkluzivnoj školi – procjena, poučavanje i vrednovanje uspješnosti učenika s teškoćama. Zagreb: Alka script.

Kirk, S., Gallagher, J.J., Coleman, M.R.., Anastasiow, N. (2009). Educating exceptional children. Boston: Houghton Mifflin Company.

Kocijan-Hercigonja, D. (2000). Mentalna retardacija – biologijske osnove, klasifikacija i mentalno zdravstveni problemi. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Krampač-Grljušić, A., Marinić, I. (2007). Posebno dijete – priručnik za učitelje u radu s djecom s posebnim obrazovnim potrebama. Osijek: Grafika.

Mićanović. M. (2008). Poučavanje učenika s autizmom – školski priručnik. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje.

Velki, T. (2012). Priručnik za rad s hiperaktivnom djecom. Jastrebarsko: Slap.

Vicić. M. (1996). Metodika odgojno obrazovnog i rehabilitacijskog rada za djecu i mladež s mentalnom retardacijom. Zagreb: Hrvatsko društvo defektologa.

Wenar, C. (2003). Razvojna psihologija i psihijatrija od dojenačke dobi do adolescencije. Jastrebarsko: Naklada Slap.


POHAĐANJE NASTAVE Očekuje se redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Putem sustava MUDRI. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA U terminima konzultacija i putem e-maila. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


VI. POPIS TEMA

Predavanja Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

9.10. Uvod u kolegij 16.10. Tko su djeca s posebnim potrebama?

Djeca s posebnim potrebama i njihova okolina

23.10. Mentalna nedovoljna razvijenost 30.10. Obrazovanje djece s MNR 6.11. Specifične teškoće učenja

13.11. Poremećaji komunikacije, jezika i govora 20.11. Pervazivni razvojni poremećaji 27.11. Tjelesna oštećenja i kronične bolesti 4.12. Oštećenja sluha i vida Rok za predaju samostalnog

zadatka 11.12. 1. Međuispit Priprema za međuispit 18.12. Poremećaji pažnje i hiperaktivnost

Poremećaji u ponašanju i emocionalnom doživljavanju

8.1. Darovita djeca 15.1. Podrška učenicima s teškoćama pri uključivanju u redovni odgojno-

obrazovni sustav

22.1. 2. Međuispit Priprema za međuispit

Vježbe Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. Podjela u grupe 2. Stavovi prema osobama s invaliditetom; Priprema za samostalni

zadatak

3. Motivacija za rad s učenicima s posebnim potrebama 4. Video prikaz: Djeca ljubavi 5. Lista za provjeru znakova disleksije 6. Prikaz MAPS tehnike 7. Video prikaz: Autizam 8. Gost: studenti s tjelesnim invaliditetom 9. Vježba: oštećenje vida

10. Primjeri iz prakse: izlaganja studenata 11. Primjeri iz prakse: izlaganja studenata 12. Prikaz filma 13. Primjeri iz prakse: izlaganja studenata 14. Primjeri iz prakse: izlaganja studenata

Psihologija darovitih učenika

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Psihologija darovitih učenika Studij Psihologija - diplomski Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 2+0+1 Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Petak, 9:15-12:00h, učionica 105

Nositelj kolegija Barbara Rončević Zubković Suradnik Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak i četvrtak, 12:00h-13:30h Kabinet 360 Telefon 265-778 E-mail [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA Povijesni pregled; definicije darovitosti; osobine i potrebe darovitih učenika; identifikacija darovitih i posljedice identifikacije; školski neuspjeh darovitih; obrazovanje i poticanje darovitih učenika - akceleracija, obogaćivanje, izdvajanje, savjetovanje darovitih učenika, suradnja psihologa, nastavnika i roditelja OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Cilj je ovog kolegija upoznati studente s osobinama darovitih učenika i osposobiti ih za prepoznavanje darovitih učenika i rad s njima. Nakon položenog kolegija studenti će biti u stanju:

1. usporediti različita shvaćanja darovitosti/talenta i njihove implikacije za darovite učenike. 2. razumjeti osobine i potrebe darovitih učenika 3. razlikovati i odabrati različite metode za procjenu darovitosti i identifikaciju darovitih učenika 4. izabrati i usporediti načine poticanja darovitih učenika 5. opisati i osmisliti načine poticanja darovitih učenika i mogućnosti rada s njima (rad na programima za

darovite učenike, savjetovanje) NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x



POHAĐANJE NASTAVE 0,6 IZRADA PROFILA DAROVITOSTI UČENIKA

0,5 20

IZVJEŠTAJ O VJEŽBAMA 0,6 20 RADIONICA ZA DAROVITE UČENIKE 0,7 30 ZAVRŠNI ISPIT 0,6 30 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Studenti će samostalno trebati izvršiti tri zadatka, a za uradak na tim zadacima mogu maksimalno dobiti 70 bodova. Izvršavanje svih zadataka uvjet je za pristup završnom ispitu. Student može dobiti bodove na ovim zadacima samo ako je zadatak izvršio u skladu s uputama. Zadaci su:

1. Izrada profila nadarenosti jednog učenika. Student će ispuniti PROFNAD upitnik za jednog učenika i napisati osvrt na dobiveni profil te predložiti daljnje postupke identifikacije. Bodovat će se: 10 bodova - izrada tablice i grafičkog profila 10 bodova - osvrt

2. Izvještaj. Student će napisati osvrt na provedene vježbe/gostovanja uz povezivanje s teorijskom osnovom. Bodovat će se

10 bodova – povezivanje s teorijama i pristupima rada s darovitima 5 bodova – analiza prednosti i nedostataka 5 bodova – završni osvrt

3. Izrada i prikaz radionice/razrednog sata za darovite učenike. Bodovat će se:

7 bodova – objašnjenje teorije u osnovi radionice i motivacije za radionicu 8 bodova – koncept radionice, planirani materijali i aktivnosti 10 bodova – prezentacija radionice (ppt i izlaganje) 5 bodova – studentska ocjena (studenti procjenjuju jedni druge) Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit Završni ispit je pismeni i usmeni. U pismenom dijelu studenti mogu dobiti maksimalno 20 ocjenskih bodova. Na usmenom ispitu student može skupiti još 10 bodova prema sljedećem kriteriju:

1-2 bod – odgovor jedva zadovoljava minimalne kriterije 3-4 boda – zadovoljavajući odgovor, ali sa značajnim nedostacima 5-6 boda – prosječan odgovor s primjetnim greškama 7-8 boda – iznadprosječan odgovor, s ponekom greškom 9-10 bodova – izuzetan odgovor Kriterij prolaznosti na završnom ispitu je 50%. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Čudina-Obradović, M. (1991). Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: Školska knjiga. Vlahović-Štetić,V. (Ur.) (2005). Daroviti učenici: teorijski pristup i primjena u školi. Zagreb Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.

Izborna literatura: Cross, T.L., Cross, J.R. (2012). Handbook for coumselors serving students with gifts and talents. Waco, Texas: Prufock Press. George, D. (2005). Obrazovanje darovitih: Kako identificirati i obrazovati darovite i talentirane učenike. Educa, Zagreb. Koren, I. (1989). Kako prepoznati i identificirati nadarenog učenika. Školske novine, Zagreb.

Shavinina, L.V. (2009). International handbook on giftedness. Springer. Thomson, M. (2006). Supporting gifted and talented pupils in secondary school. London: PCP, Sage


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su obvezni prisustvovati na 70% nastave. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Studenti će biti informirani preko sustava Mudri, te po potrebi putem e-maila i oglasne ploče. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA U terminu konzultacija osobno, te putem e-maila


VI. POPIS TEMA


1. Uvod: opis i ciljevi kolegija, povijesni pregled 2. Pristupi darovitosti 3. Daroviti – video 4. Kognitivne osobine darovitih učenika 5. Socio-emocionalne osobine darovitih učenika 6. Motivacijski razvoj darovitih učenika 7. Identifikacija darovitih učenika – metode 8. Posljedice identifikacije i podbačaj darovitih učenika 9. Daroviti u hrvatskom obrazovnom sustavu 10. Posjet gosta 11. Rad s darovitima u školskom sustavu – akceleracija 12. Rad s darovitima u školskom sustavu – grupiranje i obogaćivanje programa 13. Suradnja psihologa, nastavnika i roditelja 14. Prikaz radionica za darovite učenike 15. Završni sat, rasprava o radionicama

Psihologija rukovođenja

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Psihologija rukovođenja Studij Psihologija - diplomski Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 2+1+0 (30 P + 15 S) Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Utorkom: od 15.15 do 17.00 P, od 17.15 do 18.00 S; prostorija 105

Nositelj kolegija Zoran Sušanj Suradnik - Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom i utorkom od 10.30 do 12.00 Kabinet 359 Telefon 265 751 E-mail [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA Priroda vođenja i rukovoditeljskog posla; definicije i modeli rukovođenja; osobine, sposobnosti i vještine rukovoditelja; ponašanje rukovoditelja i stilovi rukovođenja, participativno rukovođenje, delegiranje i osnaživanje; dijadno preuzimanje uloga, atribucije i recipročan utjecaj; moć i utjecaj; kontingencijske teorije rukovođenja; karizmatično i transformacijsko rukovođenje; rukovođenje timovima i grupom za donošenje odluka; strateško rukovođenje; upravljanje promjenama u organizacijama; razvoj rukovoditelja; etično rukovođenje i različitosti; pregled, integracija i pogled u budućnost. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da će nakon odslušanog kolegija studenti poznavati teorije i istraživanja u području psihologije rukovođenja. Cilj je upoznati studente i s temeljnim rukovodnim funkcijama i ulogama, te ključnim kompetencijama uspješnog rukovoditelja. Ishodi kolegija vidljivi su u osposobljenosti studenata za planiranje sustava praćenja i razvoja rukovodnih kompetencija u organizaciji, te u pripremi osposobljavanja rukovoditelja za razvoj različitih rukovodnih kompetencija. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x



Pohađanje nastave 0.5 15 Aktivnost u nastavi 0,5 15 Seminarski rad 1 40 Završni ispit 1 30 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Završni ispit

UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Yukl, G. (2008). Rukovođenje u organizacijama, Jastrebarsko: Naklada Slap. Whetten, D.A., Cameron, K.S. (2011). Developing management skills (8th Ed.) Boston: Prentice Hall.

Izborna literatura: Bass, B. M. (2008). The Bass Handbook of Leadership: Theory, Research, and Managerial Applications (4th Ed.), New York, Free Press. Quinn, R.E., Fearman, M., Thompson, M., McGrath, M. (1990). Becoming a Master Manager: A Competency Framework, New York, Wiley. Steers, R.M., Porter, L.W., Bigley, G.A. (1996). Motivation and Leadership at Work (6th Ed.), New York, McGraw Hill.


POHAĐANJE NASTAVE pored praćenja predavanja uključuje samostalnu pripremu i simulaciju izvođenja treninga rukovoditelja za razvoj specifičnih rukovodnih kompetencija NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA e-mailom KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA kroz nastavu i konzultacije OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE seminarski radovi (priprema treninga rukovoditelja) izradit će se u dijadama

VI. POPIS TEMA


1. Uvod u psihologiju rukovođenja, Priroda vođenja i rukovoditeljskog posla 2. Definicije i modeli rukovođenja, Osobine, sposobnosti i vještine rukovoditelja 3. Ponašanje rukovoditelja i stilovi rukovođenja, 4. Participativno rukovođenje, delegiranje i osnaživanje 5. Dijadno preuzimanje uloga, atribucije i recipročan utjecaj, Moć i utjecaj 6. Kontingencijske teorije rukovođenja, Karizmatično i transformacijsko

rukovođenje

7. Rukovođenje timovima i grupom za donošenje odluka, Strateško rukovođenje 8. Upravljanje promjenama u organizacijama, Etično rukovođenje i različitosti,

Pregled, integracija i pogled u budućnost

9. Osposobljavanje rukovoditelja – simulacija treninga 1 – suportivna komunikacija

10. Osposobljavanje rukovoditelja – simulacija treninga 2 – motivacija 11. Osposobljavanje rukovoditelja – simulacija treninga 3 – moć i utjecaj

12. Osposobljavanje rukovoditelja – simulacija treninga 4 – osnaživanje i delegiranje

13. Osposobljavanje rukovoditelja – simulacija treninga 5 – razvoj timova 14. Osposobljavanje rukovoditelja – simulacija treninga 6 – upravljanje konfliktom 15. Osposobljavanje rukovoditelja – simulacija treninga 7 – uvođenje promjena

Psihološko-edukacijski treninzi u školi

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Psihološko-edukacijski treninzi u školi Studij Psihologije – diplomski Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 2+1+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Utorak 14 – 17,00

Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Svjetlana Kolić-Vehovec Suradnik Martina Didović Vrijeme za konzultacije Utorak 10,00-12,00

Četvrtak 13-14,00 Kabinet 365 Telefon 265 605 E-mail [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA Kolegijem se obuhvaćaju treninzi kognitivnih, te socijalnih vještina. Također su obuhvaćeni preventivni programi zlostavljanja i zloupotrebe supstanci. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon položenog ispita student će biti u stanju:

1. Opisati i objasniti treninge kognitivnih i socijalnih vještina u školi 2. koncipirati treninge kognitivnih i socijalnih vještina u školi

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo – vježbe, e-učenje X



Pohađanje nastave 1,3 Kontinuirana provjera znanja - zadaci 1 70 ZAVRŠNI ISPIT 0,7 30 UKUPNO 0 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Pohađanje nastave Studenti su obavezni prisustvovati najmanje na 70% predavanja i vježbi čime stječe 1,3 ECTS kredit. Za prisustvovanje nastavi ne dobivaju se ocjenski bodovi. Aktivnost u nastavi – samostalni zadaci Studenti na nastavi trebaju napraviti četiri zadatka – seminarske zadatke. Trening fonološke svjesnosti, Trening kreativnosti, Emocionalni razvoj i obrazovanje: osvrt na tekst, Trening samoregulacije, Trening socijalnih vještina. Zadacima koje samostalno obavljaju studenti ostvaruju 1 ECTS. Student može dobiti bodove na svakom zadatku samo ako je zadatak izvršio u skladu s uputama. Student mora dobiti bodove na svakom zadatku. Za seminarske radove koji se odnose na treninge studenti mogu maksimalno dobiti 15 bodova: 2 – struktura seminara (uvod, razrada, komentar) 5 – određivanje ciljeva i struktura treninga 3 – izbor aktivnosti 5 - opis aktivnosti Za seminarski rad Emocionalni razvoj i obrazovanje: osvrt na tekst studenti mogu maksimalno dobiti 10 bodova: 1 – zadovoljavajuća forma seminarskog rada (naslovna stranica, naslovi i podnaslovi) 1 – način pisanja

5 – argumentiranost u analizi članka 3 – zaključak Ukoliko pismena forma seminarskog rada nije predana na vrijeme student gubi 2 ocjenska boda. Bonus bodovi Za primjenu jednog treninga studenti mogu dobiti bonus od 10 bodova, ali ukupan broj bodova može maksimalno iznositi 100 bodova. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Završni ispit Završni ispit je usmeni ispit. Student odgovara na tri pitanja usmeno i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti po 10 bodova prema slijedećim kriterijima: 1-2 bod - zadovoljava minimalne kriterije 3-4 boda - zadovoljavajući, ali sa značajnim nedostacima 5-6 boda - prosječan sa primjetnim greškama 7-8 boda - iznad prosjeka, sa ponekom greškom 9-10 bodova - izuzetan odgovor UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Čudina-Obradović, M. (2000). Kad kraljevna piše kraljeviću: Psihološki temelji učenja čitanja i pisanja. Zagreb: Korak po korak. Salovey, P., Sluyter, D.J. (1999). Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija. Pedagoške implikacije. Zagreb: Educa.

Izborna literatura: Maher, C.A., Zins, J.H. (1987). Psychoeducational interventions in the school: Methods and Procedures for Enhancing Student Competence. Allyn & Bacon. Mayer, J.D., Cobb, C.D. (2000). Educational policy on emotional intelligence: Does it make sense? Educational Psychology Review, 12, 163-183.


POHAĐANJE NASTAVE Prisustvovanje nastavi je obavezno, jer se time stječe 1,5 ECTS. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Predmet se izvodi kao hibridni predmet, pa će sve relevantne informacije studenti dobivati putem sistema MudRi. Studenti su obavezni redovito konzultirati materijale koji će biti postavljeni na MudRi. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Nastavnicima se mogu s pitanjima obratiti putem portala za e-učenje ili e-maila ili u terminima konzultacija.


VI. POPIS TEMA


1. Opis kolegija; Uvod 2. Trening fonološke svjesnosti 3. Recipročno poučavanje. 4. Instrumentalno obogaćivanje 5. Treninzi kreativnosti 6. Unapređivanje emocionalne inteligencije 7. Ponašajna samoregulacija 8. Treninzi motivacije - Određivanje ciljeva 9. Trening samopoštovanja 10. Treninzi socijalnih vještina 11. Prevencija zlouporabe supstanci 12. Prevencija zlostavljanja djece 13. Preventivni program u školi – posjet školi 14. 15.

sveuČiliŠte u rijeci filozofski fakultet u rijeci studijski program: psihologija ... · 2014. 1....

Documents