sveuČilište u dubrovniku odjel za · pdf filesveučilište u dubrovniku - odjel...

SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU ODJEL ZA KOMUNIKOLOGIJU

Ćira Carića 4, 20000 Dubrovnik Tel. +385(0)20 445 735, Fax. +385(0)20 445 770

e-mail: [email protected]; http://www.unidu.hr/komunikologija

DIPLOMSKI STUDIJ

Odnosi s javnostima

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

Sveučilište u Dubrovniku - Odjel za komunikologiju - Diplomski studij "Odnosi s javnostima" - Nastavni plan i program

1

Diplomski studij Odnosi s javnostima

Nastavni plan i program

Sadržaj:

1. UVOD ..................................................................................................................2 1.1. Razlozi za pokretanje studija.........................................................................................2 1.2. Dosadašnja iskustva u provoñenju ekvivalentnih ili sličnih programa .........................6 1.3. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata ........................................................7 1.4. Ostali elementi i potrebni podaci ..................................................................................8 1.5. Pristup............................................................................................................................8 1.6. Elaboracija..................................................................................................................9 1.6.1. Utemeljenost studija "Odnosi s javnostima"...................................................10 1.6.2. Mogućnost zapošljavanja u OJ.......................................................................10 1.6.3. Upisna politika................................................................................................10 1.6.4. Doprinos studija "Odnosi s javnostima" ukupnij OJ situaciji u Hrvatskoj.....11 1.6.5. Trenutno stanje u nacionalnim institucijama za OJ........................................11 1.6.6. Pretpostavke za studij.....................................................................................11 2. OPĆI DIO.................................................................................................................13 2.1. Diplomski studij "Odnosi s javnostima“...................................................................13 3. OPIS PROGRAMA..................................................................................................15 3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta s brojem nastavnih sati i brojem ECTS bodova................................................................................................16 3.2. Opis predmeta.............................................................................................................18 3.3. Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata................................................42 3.4. Popis predmeta ili modula koje studenti mogu izabrati s drugih studija....................42 3.5. Popis predmeta koji će se izvoditi na stranom jeziku.................................................42 3.6. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova....................................................................42 4. UVJETI IZVOðENJA STUDIJA..........................................................................43 4.1. Mjesto realizacije studijskog programa......................................................................43 4.2. Podaci o prostoru i opremi predviñenima za izvoñenje studija..................................43 4.3. Imena nastavnika koji će sudjelovati u izvoñenju pojedinog predmeta pri pokretanju studija.................................................................................................................................43 4.4. Podaci o nastavnicima.................................................................................................44 4.5. Optimalan broj studenata koji se mogu upisati...........................................................67 4.6. Procjena troškova po polazniku..................................................................................67


2

1. UVOD

1.1. Razlozi za pokretanje studija

Diplomski studij "Odnosi s javnostima" (OJ) prirodni je nastavak preddiplomskog studija "Mediji i kultura društva" Sveučilišta u Dubrovniku. Zbog toga se temelji na sličnim postavkama i pristupu: visoka kvaliteta predavanja, rad u malim skupinama što omogućuje gotovo individualni pristup studentu, korištenje suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija, usklañenost općih i stručnih kolegija, usklañenost s programom preddiplomskog studija, kombinacija redovite i modularne nastave.

Preddiplomski studij bio je tako koncipiran da studenti steknu što je moguće bolja

i primjenjivija praktička znanja iz novinarstva i odnosa s medijima. Diplomski pak studij "Odnosi s javnostima" ide korak naprijed u teorijskom smislu te osposobljava studente za samostalno znanstveno-istraživačko i visoko stručno djelovanje u službama za odnosa s javnošću, vladinim i nevladinim organizacijama, PR agencijama i gospodarskim tvrtkama, te adekvatnu primjenu teorijskih spoznaja u praktičnom radu i organizaciji te samostalno proučavanje zbivanja u OJ, društvu i odnosima izmeñu OJ i društva. Stečena teorijska i praktična znanja diplomirani će studenti moći primijeniti u cjelokupnim institucijama koje se bave OJ te znanstveno-istraživačkim ustanovama koje proučavaju odnose u OJ.

Zanimanje specijalist komunikacijskog menadžmenta ili menadžer za odnose s

javnostima, prema mnogim pokazateljima, jedno je od onih zanimanja koja se osobito brzo razvijaju u Europi i svijetu posljednjih desetak godina. Poslodavci u privatnom sektoru, u neprofitnom sektoru i u državnoj administraciji sve češće traže stručnjake širokog obrazovnog profila, razvijenih komunikacijskih vještina, socijalne inteligencije i kulture i etičnosti. Suvremena organizacija u demokratskim kretanjima i procesima globalizacije traži stručnjake koji će moći jednim dijelom biti angažirani u organizaciji, a drugim izvan nje ispunjavajući takozvanu graničnu ulogu na samoj opni sustava (boundary spanning role). Oni imaju tri ključne uloge u organizaciji: ulogu zaštite sustava (uloga zaštite i promicanja reputacije organizacije), ulogu zagovaranja vrijednosti sustava (advocacy) te ulogu povećanja vr ijednosti sustava. Osim toga djeluju kao koordinatori upravljanja krizom u organizaciji.

U Hrvatskoj je osobito u posljednjih pet godina došlo do naglog porasta potražnje

za profilom komunikacijskog menadžera ili menadžera za odnose s javnostima. Izrazi za nositelje takvih funkcija na engleskom jeziku jesu: Public Relations Manager, Communications Manager, Public Affairs Manager, Public Affairs and Communications Manager, External Relations Manager, Internal Communication Manager (u primjerima kad postoji posebna funkcija za internu komunikaciju) i, u novije vrijeme sve češće, Stakeholder Relations Manager, Social Responsbility Manager i tome slično. Kod nas se često upotrebljavaju nazivi: direktor komunikacija, direktor korporacijskih komunikacija, direktor odnosa s javnošću, ili jednostavno – direktor PR-a. U većim sustavima ustrojavaju se i cijeli odjeli za odnose s javnošću u kojima se onda funkcije dijele prema


3

užem području odnosa s javnošću, pa tako imamo: Media Relations Manager, Financial PR Manager, Marketing PR Manager, Public Affairs Manager i tome slično.

� Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe tržišta rada Hrvatsko OJ okruženje iskazuje izraziti deficit upravo ovakvih kadrova. Praktički

nema nijednog sveučilišnog studija na preddiplomskoj i diplomskoj razini koji je posvećen OJ. Na nekim studijima novinarstva i komunikologije djelomice se neki predmeti ili grupe predmeta bave OJ, ali to nije dostatno. Na diplomskoj razini OJ se bavi samo visoko učilište VERN, ali to je razina veleučilišta, a ne sveučilišta. OJ organizacije su pak zapošljavale uglavnom novinare, koji su osposobljeni za većinu tehnika komuniciranja u OJ. Brojne vladine i nevladine organizacije osnovane u Hrvatskoj počele su ozbiljno i sustavno razvijati odnose s javnostima, ali nemaju dovoljno obrazovanih kadrova.

Istraživanje koje je Hrvatska udruga za odnose s javnostima (HUOJ) proveo 2003.

godine i u kojem se željelo saznati više o strukturi i broju zaposlenih osoba na poslovima upravljanja komunikacijama, odgovornosti i utjecaju osoba/odijela odnosa s javnostima, učestalosti obavljanja pojedinih aktivnosti i karakteristikama osoba mjerodavnih za komunikacije u poduzećima i tijelima uprave govori o položaju profesije u nas. Uzorak na kojem je provedeno istraživanje je:

1. 250 ispitanika iz organizacija širom Hrvatske: 2. 206 djelatnika iz poduzeća 3. 44 djelatnika iz državne uprave i lokalne samouprave U nešto manje od polovine ispitanih organizacija (47,2%) postoji odjel za

koordinaciju svih komunikacijskih aktivnosti. Voditelji takvih odjela većinom su pozicionirani direktno ispod upravljačkog tima (43,2%), a zatim ispod člana upravljačkog tima (34,7%). U najvećem broju organizacija (25,6%) jedna se osoba bavi samo komunikacijama, dok u čak 22% organizacija takvog odjela nema. Manji broj zaposlenih je u državnoj upravi nego u poduzećima. Komunikacijama se bavi dva puta više žena (71,6%) nego muškaraca. Istraživanje rječito potvrñuju značaj profesije, njezinu zastupljenost te mogućnosti i potrebe za razvojem.

Službe odnosa s javnošću jačaju svakoga dana i iskazuju velike potrebe za visoko

obrazovanim i stručnim kadrovima. Nedostatak stručnog znanja nadomještava se raznim oblicima stručnog usavršavanja, ali ono ne može nadomjestiti sustavno i sveobuhvatno visokoškolsko obrazovanje, pogotovo na razini magistra struke. Obrazovna struktura članova Hrvatske udruge za odnose s javnostima (HUOJ) potvrñuje kako je Hrvatska deficitarna upravo kadrovima koji su sposobni teorijski uočiti trendove razvoja odnosa s javnostima te na visokoj stručnoj razini primijeniti znanja temeljena na suvremenoj znanosti koja proučava OJ.


4

STUPANJ OBRAZOVANJA

84,1

1

8,3 7,8

74,8

8,313 ,6

2,3

9,2

76,4

6,40,8

7 ,2

0

20

40

60

80

100

Srednju školu i li

manje

Više obrazovanje VSS Mag is ter ij D ok torsk i stupanj

%

Poduz eće D rž av na uprav a Ukupno

Naznačeni podaci ukazuju kako je nedovoljan broj djelatnika OJ s magisterijem i doktoratom, pa se time može opravdati potreba za diplomskim studijem, koji će struku dići na višu obrazovnu razinu.

Podaci o vrsti obrazovanja djelatnika OJ još rječitije potvrñuje tezu o potrebama

za pokretanje diplomskog studija. Naime, većina djelatnika diplomirala je, kako se vidi iz sljedeće tablice, ekonomski ili filozofski fakultet, što je neodgovarajuće za suvremeno shvaćanje i praksu odnosa s javnošću.


5

VRSTA OBRAZOVANJA

0,8

0,8

1,2

29,6

7,2

9,2

15,2

11,2

0,4

0,8

0,8

0,8

0,4

25,6

0,4

0 10 20 30 40 50

Akademija kazališnih umjetnosti

Elektrotehnički fakultet

Agronomija

Prirodoslovno-matematički fakultet

Šumarski fakultet

Prometni fakultet

Kemijsko-tehnološki

Arheologija

Tur ističko-ugostiteljski fakultet

Fakultet

Bez odgovora

Pravni fakultet

Fakultet političkih znanosti

Filoz ofski fakultet

Ekonomski fakultet

%Poduzeće Državna uprava Ukupno

� Povezanost sa suvremenim znanstvenim spoznajama i/ili na njima

temeljenim vještinama Za obnašanje tako složenih i raznolikih uloga u organizaciji takav profil stručnjaka za komuniciranje i odnose s javnošću, treba imati znanja iz ekonomije, komunikologije, politologije, sociologije, psihologije, etike poradi razumijevanja društvenih tijekova, te znanja iz zaštite okoliša, održivog razvoja i socijalne odgovornosti radi održanja odnosa sa sudioničarima (engl. stakeholders – u hrvatskom su u uporabi još i nazivi nositelji interesa i dionici – jednina – dionik). Trebao bi poznavati teoriju i praksu menadžmenta, marketinga i prodaje, mora biti komunikološki osposobljen barem kao dobar novinar i znati u svako doba planirati komunikacijske kampanje, napisati tekstove, korigirati ih i objaviti ih, te, ako oprema to dopušta, biti urednik i izdavač tekstova i publikacija za širu javnost. Takoñer treba znati lobirati i zaštititi poslovne procese u administrativnom okruženju, za što mu je nužno poznavanje pravnog sustava, zakona te zakonodavne procedure. Potom, treba biti dobar u prenošenju znanja i vještina, mora poznavati tehnike držanja treninga i treniranja trenera, tehnike razrješavanja konflikata i asertivnosti. Mora dobro poznavati internet i zakone PR-a te mora dobro znati nekoliko stranih jezika.

Taj profil stručnjaka u sebi ujedinjuje elemente profila ekonomista, pravnika, sociologa, psihologa, lingvista, pedagoga, politologa, novinara i ekologa. Riječ je o kombinaciji znanja i vještina koje trenutačno nije moguće naći na tržištu obrazovanja u cijelosti u jednoj obrazovnoj instituciji. Zbog toga je plan i program diplomskog studija OJ koncipiran tako da zadovolji potrebe struke a da istodobno studentima pruži program koji je adekvatan priznatim inozemnim diplomskim studijima OJ. Nositelji predmeta su, uglavnom, sveučilišni nastavnici koji su radili u odnosima s javnostima i vrlo dobro


6

poznaju njihovo ustrojstvo, potrebe i način djelovanja. Svoja velika praktična znanja nastavnici su upotpunili suvremenim teorijskim dostignućima te u adekvatnom omjeru pretočili u nastavne planove i programe. Svi nastavnici imaju zavidno praktično iskustvo iz područja predmeta kojeg predaju, ali su ujedno i cijenjeni znanstvenici upravo iz tog područja, što se može potkrijepiti njihovom dosadašnjom djelatnošću i objavljenim znanstvenim djelima.

� Usporedivost s programima uglednih inozemnih visokih učilišta

Komisija za obrazovanje za odnose s javnošću u Sjedinjenim Američkim Državama (2002.) preporuča da diplomski studij PR-a sadrži pet ključnih studijskih sadržaja:

1. Načela, praksa i teorija odnosa s javnošću 2. Tehnike odnosa s javnošću: pisanje, poruke, diseminacija, mediji 3. Istraživanje odnosa s javnošću u svrhu planiranja i evaluacije 4. Strategija i primjena odnosa s javnošću, teorija odlučivanja i teorije

menadžmenta primijenjena na strateško planiranje u PR-u 5. Supervizirano iskustvo iz PR-a: predstavlja dostupno iskustvo koje se

stječe stažiranjem, praktikumima ili kooperativnim obrazovanjem. Najčešće je riječ o strukturiranom, superviziranom profesionalnom radu u nekoj PR agenciji ili tvrtki.

Komisija takoñer preporuča poslijediplomske studije u specijaliziranim

područjima kao što su odnosi s medijima, odnosi sa zajednicom, financijski PR, javni poslovi i tome slično.

1.2. Dosadašnja iskustva u provoñenju ekvivalentnih ili sličnih programa

U Hrvatskoj je do primjene načela Bolonjske deklaracije postojao samo jedan magistarski studij iz područja komunikologije, i to na Sveučilištu u Zadru, koji nije u svom programu bio temeljen na potrebama suvremenih odnosa s javnošću, već komunikologije kao znanstvene discipline. Znanstveno bavljenje odnosa s javnostima je interdisciplinarno, pa uz komunikološke diskurse valja aplicirati i druge znanstvene grane društvenih znanosti.

Zbog toga se mogu primjenjivati uglavnom dosadašnja iskustva meñunarodnih institucija. U Europi je prvi magisterij iz PR-a oformljen na studiju menadžmenta Sveučilišta u Stirlingu u Škotskoj, 1985. te je i tada, kao i danas, slično američkom modelu, naglasak stavljen na teoriju i praksu, menadžment, etiku, istraživanje, evaluaciju i edukaciju za odnose s medijima. Slično je i sa studijima, koje sa sveučilištima direktno organizira Ovlašteni Institut za odnose s javnošću u Londonu.

Silabus za diplomu koja ima rang našeg diplomskog studija ima četiri modula. Prva su dva modula uglavnom teorijska i uključuju ova područja: Menadžment i


7

organizacijska kultura. Kontekst PR-a. Stilovi liderstva. Sudioničarska teorija, sistemska teorija, kritička perspektiva. Korporacijska socijalna odgovornost i korporacijsko grañanstvo. Legalni okvir za PR – kleveta, copyright, ugovori, zaposlenje, etički postupci. Korporacijski PR – korporacijski imidž i identitet, korporacijsko pozicioniranje, odnosi sa zajednicom, interna komunikacija. Incidenti, rizici i krizno komuniciranje. Implikacije razvoja na tržištu EU. Razumijevanje utjecaja novih medija – poroznost, transparentnost, agencija – na korporacijsku reputaciju Povijesna perspektiva i modeli vezani za praksu. Upravljanje reputacijom i PR kao menadžerska funkcija. Činitelji koji utječu na organizacijsku kulturu i praktična primjena modela. Teorija i praksa organizacijskih struktura u svim sektorima. Utjecaj različitih stilova rukovoñenja na organizaciju i PR funkciju. Kritičke perspektive sudioničarske teorije i uporaba modela prilikom idenitificiranja i rangiranja sudioničara. Sustavna teorija i analiza konteksta. Osobna etika i profesionalizam PR direktora. Koncepti poslovne etike, poslovne socijalne mogućnosti, uključujući upravljanje tvrtkama i marketing za dobru svrhu. Idenitifikacija i menadžment ključnih činitelja utjecaja na tvrtku. Praktične vještine upravljanja krizom i razvijanja strategije. Komuniciranje PR-a s ključnim sudioničarima, uključujući aktiviste, utjecajne grupe, trgovinu, vladu, medije, financije, kupce i opću publiku. PR u privatnom, javnom i neprofitnom sektoru.

Druga dva modula bave se planiranjem PR kampanja i planiranjem u PR-u općenito te istraživanjem. Za provjeru studenti moraju pripremiti komunikološku studiju na zadanu temu za koju je potrebno provesti veće istraživanje literature, tiskovina i internetskih izvora. Očekuje se demonstracija svih naučenih vještina, i upravljačkih i analitičkih tehnika iz općeg menadžmenta kao SWOT, PESTEL i tome slično, te kreativnost u izboru poruka i tehnika. Poseban je zahtjev egzaktnost i mjerljivost.

U pripremama za izradu nastavnog plana i programa diplomskog studija "Odnosi s javnostima" korištena su iskustva prof. dr. Michaela Kunczika, Sveučilište u Mainzu, čija knjiga o PR-u je tiskana i u Hrvatskoj, a koja inače predstavlja temeljnu literaturu na studijima PR-a u Njemačkoj te prof. dr. Thomasa Bauera, Sveučilište u Beču, koji se intenzivno bavi i odnosima s javnostima u suradnji s američkim sveučilištima. Ovi znanstvenici boravili su kao gostujući profesori ili pozvani predavači u različitim prigodama na Sveučilištu u Dubrovniku.

1.3. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata Organiziranost studija u skladu s odrednicama Bolonjskog procesa njim otvara

mogućnost slušanja i polaganja jednog ili više semestara na srodnim studijima drugih visokoškolskih ustanova s kojima Sveučilište ima suradnju. Tako studij "Odnosi s javnostima" trenutno ima stručnu i znanstvenu suradnju s Fakultetom političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, Veleučilištem VERN u Zagrebu, Akademijom dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Fakultetom družbenih veda Univerze v Ljubljani i University of Vienna, Austria. Omogućena je razmjena studenata, te razmjena profesora i mogućnost studiranja na magistarskoj razini. Slični programi studija koji se izvode na tim visokoškolskim institucijama (osobito


8

inozemnim) u odreñenim dijelovima komplementarni su programu studija "Mediji", što dodatno olakšava suradnju. U tijeku je uspostava kontakata s još nekim inozemnim visokoškolskim ustanovama. Pokretljivost studenata unutar Hrvatske treba postići sklapanjem odgovarajućih sporazuma sa sličnim studijima, što je u početnoj fazi, jer se ni jedan sličan studij na načelima Bolonjske deklaracije još ne izvodi.

1.4. Ostali elementi i potrebni podaci Odjel za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku organizator je Dubrovačkih

medijskih dana, meñunarodnog znanstvenog skupa koji se bavi aktualnim pitanjima javnog komuniciranja, komunikolgije, masovnih medija, odnosa s javnošću te informacijskih i komunikacijskih tehnologija u zemlji i svijetu. U suradnji s Centrom za politološka istraživanja Zagreb, Odjel je suorganizator drugog meñunarodnog skupa iz područja političkih znanosti i aspekata globalizacije. Oba skupa se održavaju tijekom jeseni svake godine. Iskustva s tih skupa i doprinos meñunarodnih eksperata značajna su za znanstveni razvoj djelatnika Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku i njihovo uključenje u meñunarodnu znanstvenu zajednicu. Odjel ima i stručni časopis "Medianali" koji se bavi stručnim i znanstvenim aspektima medija, odnosa s javnošću i javnog komuniciranja općenito te ima namjeru prerasti u relevantan znanstveni časopis s meñunarodnom referencijom. Zahvaljujući suradnji s Veleposlanstvom SAD u Hrvatskoj redovito gostuju američki profesori novinarstva u redovitoj nastavi, što bitno utječe na kvalitetu.

1.5. Pristup

U Hrvatskoj je evidentan manjak visokoobrazovanih djelatnika u odnosima s javnostima. Dosadašnji studijski programi niti su se previše bavili odnosima s javnostima pa stoga nisu ni zadovoljavali potrebe struke. Postojala su i različita shvaćanja što su to odnosi s javnošću, pa je OJ shvaćan kao produžena ruka marketinga i forsiran je na studijima ekonomije. Ali, obzirom da se velik broj novinara zapošljavao u službama odnosa s javnostima, prevladalo je mišljenje kako se na studijima novinarstva najbolje obrazuju kadrovi za OJ. Tako se zadnjih nekoliko godina na Studiju novinarstva Fakulteta političkih znanosti uvela podjela na četiri studijske grupe: tisak, radio, TV i odnosi s javnošću. Studenti su birali dvije od četiri ponuñene grupe po vlastitom izboru. Velik broj studenata odlučivao se upravo za grupu OJ, jer je ona, u kombinaciji s jednom medijskom grupom pružala veće mogućnosti zapošljavanja. Studij izvodi Odjel za političko novinarstvo i odnose s javnošću, a stječe se diploma "novinar".

Sveučilište u Zadru izvodi studij kultura i turizam, na kojem ima nekih predmeta

bliskih odnosima s javnostima, a za studij je zadužen Odjel za informatologiju i komunikologiju. Studenti stječu diplomu: turistički komunikolog u sredstvima javnog komuniciranja.


9

Sveučilište u Dubrovniku je krenulo nešto drukčijim smjerom. Preddiplomskki studij "Mediji i kultura društva" uključuje ravnopravno stjecanje znanja i vještina iz novinarstva i odnosa s javnostima, pa je i stručni naziv koji se stječe "prvostupnik novinarstva i odnosa s javnostima". Taj studij nije masovan, već se temelji na kvalitetnom omjeru broja studenata i nastavnika, pa se postiže koncentrirani rad u malim skupinama. Time se postiže i veća kvaliteta nastave, pa je prolaznosti studenata 70%. Studenti se uključuju u različite oblike nastave, vrlo aktivno sudjeluju u nastavi, a kvaliteta seminarskih radova i projekata godine je na visokoj razini. Motiviranost se postiže intenzivnim radom nastavnika koji studentima prenosi najnovija dostignuća struke.

Dakle, na preddiplomskoj razini nemamo u Hrvatskoj niti jedan studij koji se

isključivo bavi odnosima s javnostima, a jedina diploma koja u nazivu ima "odnosi s javnostima" dobiva se na Sveučilištu u Dubrovniku. Istodobno, snažno je izražena potreba institucija koje razvijaju odnose s javnostima za stručno osposobljenim djelatnicima. Praktična znanja i vještine koje se dobivaju na brojnim seminarima, radionicama i sličnim oblicima stručnog osposobljavanja nedovoljna su za rastuće potrebe profesije. Iskustva stečena na primjeni prijašnjih programa studija novinarstva i potrebe OJ djelatnika bila su polazište za diplomski studij "Odnosi s javnostima". Prijedlog programa provjeren je i komparacijom sa sličnim studijima u svijetu pa se može utvrditi da je polazište programa u potrebama OJ i primjenama najsuvremenijih metoda obrazovanja djelatnika OJ u svijetu.

1.6. Elaboracija

U suvremenom trendu stjecanja potrebnog znanja i njegove uporabe u primjeni novih znanja i vještina u djelatnostima OJ, Sveučilište u Dubrovniku izradilo je nastavni plan i program "Odnosi s javnostima”, koji se temelji sljedećim odrednicama:

1. teorijskoj i praktičnoj nastavi predmeta iz općeg i primijenjenog znanja za

potrebe osnivanja, voñenja i razvoja OJ programa, te mogućeg sudjelovanja u postupcima donošenja odluka za razvojne programe u svezi OJ;

2. primjeni znanstvenih istraživanja koja sadrže cjelovita temeljna znanja iz odnosa s javnošću.

Nastavni plan i program studija "Odnosi s javnostima” izrañen je uz konzultacije

s nizom stručnjaka iz više zemalja (Njemačke, Austrije, SAD), a prilagoñen je najsuvremenijim programima iz tog područja.


10

1.7. Utemeljenost studija "Odnosi s javnostima"

Studij "Odnos s javnostima" temelji se na slijedećim općim odrednicama:

1. Poznavanju temeljnih zakonitosti odnosa s javnostima i profesionalnih standarda suvremenih OJ;

2. Postojanju znanstvene i stručne osnove koja omogućuje cjelovitu podršku obrazovanju djelatnika OJ i njihovom djelovanju praćenjem i unapreñivanjem svjetskih trendova;

3. Potrebi za uspostavljanje stručnih obrazovnih programa kojima se nastoji osnažiti stručne i profesionalne službe OJ;

4. Promjeni globalne politike prema shvaćanju uloge OJ i potrebom kako bi se ostvarila njihova potpuna demokratizacija, otvorenost i dvosmjerna komunikacija;

5. Zakonima Republike Hrvatske (Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakonu o medijima, Zakonu o elektroničkim medijima i Zakonu o HRT, Zakonu o pristupu informacijama).

1.7.1. Mogućnost zapošljavanja u OJ

Institucije u Hrvatskoj koje imaju OJ djelatnost nemaju dovoljno zaposlenih visoko-obrazovanih stručnjaka koji su sposobni primjenjivati suvremena znanja i vještine temeljene na meñunarodno prihvaćenim postulatima znanosti o OJ. U ukupnosti OJ grupacija je vrlo snažna, a u nekim segmentima izuzetno profitabilna industrija, koja se još k tome vrlo brzo razvija, pa je potreba za visoko obrazovanim stručnjacima velika. Plan i program studija anticipirao je potrebe služba odnosa s javnostima za odreñenim profilima stručnjaka, pa su neki predmeti upravo i pokrenuti kako bi zadovoljili njihove interese. Program diplomskog studija rañen je u suradnji s Hrvatskom udrugom odnosa s javnostima. Očekuje su i suradnja s vodećim službama OJ.

1.7.2. Upisna politika

Studij je otvoren svim studentima preddiplomskog studija "Mediji i kultura društva" Sveučilišta u Dubrovniku, koji mogu, prema svojima sklonostima, izabrati jedan od dva diplomska studija koji će se izvoditi na diplomskoj razini i koji su stekli uvjete za upis. Upisivat će se i svi ostali kandidati koji steknu uvjete za upis. Predviña se broj do 25 upisanih studenata kao dostatan da zadovolji potrebe studenata i istodobno ne prevelik da bi ugrozio visoku kvalitetu izvedbe nastave u manjim skupinama.


11

1.7.3. Doprinos studija "Odnosi s javnostima" ukupnoj OJ situaciji u

Hrvatskoj

Studij "Odnosi s javnostima" snažno će pridonijeti jačanju kvalitetne baze djelatnika OJ u svim institucijama i organizacijama te na svim razinama. Hrvatske službe OJ nemaju dovoljno stručno osposobljenih djelatnika koji mogu razvijati medije na postulatima suvremenih znanstvenih i tehnoloških dostignuća koji se temelje na svjetskim dometima. Uz to, očekuje se i znatan doprinos teorijskom proučavanju suvremenih trendova u hrvatskim medijima, stručnim analizama pojedinih medija, i njihove funkcije u raznim društvenim i političkim procesima.

Djelatnici OJ, prema istraživanju HUOJ-a, uglavnom su mladi: najveći broj

ispitanih (37,2%) u dobi je izmeñu 31 i 40 godina, dok je oko trećine u dobi izmeñu 22 i 30 godina. Najvećem broju ispitanih osoba ovo je prvi posao (28%). Na trenutnom radnom mjestu većina ispitanika (78,8%) je zaposlena najviše 5 godina. A čak 71,6% osoba u struci su žene. Većina ispitanih (76,4%) ima visoku stručnu spremu, osobito oni zaposleni u državnoj upravi. Najveći broj (29,6%) završio je Ekonomski fakultet, a četvrtina Filozofski fakultet. Dakle, radi se o mladoj profesiji, koja se brzo razvija, a nema adekvatne visokoškolske institucije na kojoj bi studirala profesiju kao glavni predmet, a ne kao sporedni.

1.7.4. Trenutno stanje u nacionalnim instituacijama za OJ

Službe odnosa s javnostima postale su nezaobilazne u svim značajnijim tvrtkama, vladinim i nevladinim organizacijama, a svakog se dana osnivaju nove, specijalizirane agencije za OJ koje pružaju svoje usluge raznim klijentima. Njihova uloga je vrlo važna za odvijanje temeljnih poslova tvrtke ili organizacije. Već spomenuto istraživanje HUOJ-a ukazuje kako većina intervjuiranih (88%) vjeruje u potrebu utjecaja Odjela za koordinaciju komunikacija na strateške odluke organizacije, a 65% njih smatraju da to i jest tako. Najveći broj intervjuiranih osoba (27,2%) smatra da je definicija odnosa s javnostima komunikacija organizacije i cjelokupne javnosti, odnosno oblikovanje imagea organizacije (16,4%). A 16% osoba kao najveći problem u obavljanju posla naveo je neshvaćanje važnosti odnosa s javnostima. Ostali spomenuti problemi su organizacija odnosno tromost sustava, komunikacija, financije i sl.

1.7.5. Pretpostavke za studij Ostvarenje predloženog diplomskog studija moguće je ako se uzmu u obzir bitne činjenice kao što su:

1. komparativno stanje u visokoobrazovnim programima u Hrvatskoj; 2. komparativno stanje u visokoobrazovnim programima u regiji; 3. menadžment


12

4. kvalificirani nastavnici 5. prostorne mogućnosti 6. materijalne mogućnosti i oprema 7. optimalni broj studenata 8. mogućnosti zapošljavanja diplomiranih studenata u srednjoročnom i

dugoročnom razdoblju

Prema već iznesenim podacima vidljivo je da u Hrvatskoj nema adekvatnih studijski programa na diplomskoj, sveučilišnoj razini koji se bave isključivo odnosima s javnostima, pa se time popunjava velika praznina u obrazovnom sustavu. Na regiji stanje nije bitno bolje. Univerzitet u Tuzli pokrenuo je, prije primjene Boljnske deklaracije, poslijediplomski studij iz odnosa s javnostima, ali sada se ne izvodi zbog primjene Bolonjske deklaracije.

Sveučilište u Dubrovniku popunjava prazninu u hrvatskim i regionalnim obrazovnim programima. Iskustva stečena u preddiplomskoj nastavi te ustroj temeljen na Bolonjskoj deklaraciji jamstvo su za uspješno izvoñenje diplomskog studija "Odnosi s javnostima". Uprava Sveučilišta u Dubrovniku osposobljena je i ekipirana za izvoñenje takvog studija, angažirani su kvalificirani nastavnici, koji imaju radnog iskustva u obavljanju poslova OJ te sve potrebne znanstvene kvalifikacije za rad na sveučilištu. Prostor Sveučilišta u Dubrovniku je adekvatan, dovoljno velik i izuzetno dobro opremljen svim suvremenim, multimedijskim nastavnim pomagalima. Broj studenata (25) optimalan je za rad: grupa nije prevelika i nastavnici se mogu posvetiti i individualnom radu. Posebna je pogodnost što se paralelno izvode dva bliska studija, "Mediji" i "Odnosi s javnostima" pa studenti mogu birati predmete iz jednog i drugog studija, pa time upotpuniti svoje obrazovanje. Naime, istraživanje HUOJ-a ukazuje kako se jedan veći dio poslova djelatnika OJ odnosi i na medije.

Ispitanici smatraju da redovne aktivnosti djelatnika OJ jesu:

� redovna aktivnost za preko 80% ispitanih uključuje i praćenje medija i analizu sadržaja,

� redovno radi s novinarima 67,2%, što je osobito prisutno u državnoj upravi,

� oko 60% ispitanika redovno piše i ureñuje sadržaje za brošure, godišnje izvještaje i sl.,

� 37,2% redovno priprema govore za management.

U gotovo polovini organizacija intervjuirana osoba redovno obavlja poslove vezane uz oglašavanje i promociju. Dakle, dva bliska studijska programa mogu se upotpuniti na zadovoljstvo studenata i to tako da oni sami izabiru predmete kojima se stječe cjelovito obrazovanje za profesiju djelatnika OJ.


13

2.0. OPĆI DIO

2.1. Diplomski studij "Odnosi s javnostima"

Nositelj studija:

Sveučilište u Dubrovniku, Odjel za komunikologiju

Naziv studija:

Mediji

Vrsta studija:

Diplomski dvogodišnji studij

Duljina trajanja:

4 (četiri) semestra

ECTS (ukupno):

120

Shema studentske pokretljivosti:

Moguće je kombinirati dio kolegija sa sličnim studijskim programima na Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu u Zadru te na srodnim diplomskim studijima u području komunikolgije, odnosa s javnošću i masovnih medija u inozemstvu.

Preduvjet za upis:

Završen sveučilišni trogodišnji studij "Mediji i kultura društva" na Sveučilištu u Dubrovniku, završen srodan preddiplomski studij ili odgovarajući preddiplomski studij u području društvenih znanosti u RH ili inozemstvu uz obvezu polaganja razlike kolegija.

Maksimalan broj studenata:

25

Kompetencije nakon završetka studija:

Znanje potrebno za razvoj odnosa s javnostima, primjenu novih tehnologija u odnosima s javnošću, uvoñenje novih metoda u odnosima s javnošću primjenjivih u svim organizacijama i tvrtkama koje se bave odnosima s javnošću, samostalno voñenje razvojnih istraživanja u oj te znanstveno istraživanje odnosa društva i odnosa s javnošću.

Akademski naziv koji se stječe

Magistar struke odnosa s javnostima


14

Diplomski studij "Odnosi s javnostima" svrstava se u društvene djelatnosti, polje informacijskih znanosti, grana javni mediji.

Diplomski studij mogu upisati studenti koji su završili preddiplomske studije

novinarstva, medija i komunikologije, te sličnih društvenih studija s prosjekom ocjena cijelog preddiplomskog studija od najmanje 3.5. Izuzetno će se dozvoliti upis ostalih studenata uz preporuku dva sveučilišna nastavnika ili dokazane rezultate o uspješnoj karijeri u odnosima s javnošću ili masovnim medijima.

Diplomski studij traje 2 godine. Nastava se izvodi po semestrima. Svaki semestar

traje petnaest (15) tjedana. Ukupni broj sati tjedno (predavanja i vježbe), uključujući izborne predmete, iznosi najviše 30 sati. Svaki predmet nosi odreñen broj ECTS bodova, a ukupni potrebni zbroj ECTS bodova po jednom semestru je trideset (30) ili ukupno 120 ECTS bodova za cijeli diplomski studij. Uz obvezne kolegije, u svakom semestru je potrebno upisati izborne kolegije i time postići najmanje ukupno 30 ECTS bodova potrebnih za završetak jednog semestra. Izborni predmeti mogu se birati bilo iz posebne liste izbornih predmeta za studente diplomskog studija uključujući sve predmete na diplomskim studijima Sveučilišta u Dubrovniku te (po potpisanom dogovoru) na nekom od drugih visokih učilišta u Hrvatskoj (Fakultet političkih znanosti i Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu te diplomski studij komunikologije Sveučilišta u Zadru) i Europi. Studentima diplomskog studija priznavat će se položeni slični ili isti predmeti (u cijelosti ili djelomično) s drugih preddiplomskih studija (novinarstvo, komunikologija, mediji, odnosi s javnostima itd.). Odluku o priznavanju donosi Stručno vijeće Odjela za komunikologiju na prijedlog nastavnika-nositelja predmeta.

Tijekom četvrtog semestra studenti izabiru temu diplomskog rada koju razrañuju u suradnji s mentorom. Diplomski se rad ocjenjuje posebno.

Ostala pravila, kao što su uvjeti upisa, prijelaz u višu godinu studija, ispitni rokovi i drugo, propisani su Pravilnikom o studiranju na diplomskim studijima Sveučilišta u Dubrovniku i odgovarajućim pravilima i odlukama Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku.


15

3.0. OPIS PROGRAMA

U skladu s odrednicama Bolonjskog procesa svaka godina vrijedi 60 ECTS, što znači da je svaki semestar vrijedan 30 ECTS. Ni jedan stručni predmet ne smije imati manje od 5 ECTS, što se temelji na utrošenim satima studentskog rada na jednom predmetu. Omjer obveznih i izbornih predmeta je 50% : 50%. Time se postiže ravnomjerni odnos izmeñu potrebnih znanja i osobnih želja studenata.

Obvezni kolegiji su minimalan uvjet za svladavanje željenih znanja iz područja

studiranja. Odreñuje ih Senat Sveučilišta na prijedlog Stručnog vijeća Odjela za komunikologiju.

Izborne kolegije predlaže Stručno vijeće, a meñu njima je i jedan od kolegija koji

se izvode na diplomskim studijima Sveučilišta u Dubrovniku. Režimom studija odredit će se najmanji broj studenata potrebnih da se izvodi pojedini kolegij.

Studenti su obvezni u svakom semestru pisati jedan seminarski rad. U zadnjem

semestru druge godine student intenzivno s mentorom radi na izradi teza diplomskog rada.


16

3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta s brojem nastavnih sati i brojem ECTS bodova

NASTAVNI PLAN PRVE GODINE

I SEMESTAR

PREDMET PREDAVANJA +

VJEŽBE ECTS ŠIFRA

OBVEZNI PREDMETI

1. Modeli odnosa s javnošću 2. Komunikacijski menadžment 3. Socijalna psihologija

2+1 2+1 2+1

7 7 7

IZBORNI PREDMETI 1. Postmoderno društvo 2. Književni korijeni 3. Kolegij s drugog studija*

2+1 2+1

7 7

STRANI JEZIK 1. Engleski jezik 1+2 3,5 *Jedan ili više kolegija s drugih srodnih diplomskih studija s potrebnim brojem ECTS-a ili odgovarajući kolegij (ili više njih) s četvrte godine dodiplomskog (predbolonjskog) studija

II SEMESTAR

PREDMET PREDAVANJA + VJEŽBE

ECTS ŠIFRA

OBVEZNI PREDMETI

1. Integrirano marketinško komuniciranje 2. Korporativno komuniciranje 3. Marketinško istraživanje

2+1

2+1 2+1

7 7 7

IZBORNI PREDMETI 1. Odnosi s javnošću i lobiranje 2. Kulturni identitet 3. Kolegij s drugog studija*

2+1 2+1

7 7

STRANI JEZIK 1. Engleski jezik 1+2 3,5 *Preporučuje se upis kolegija "Marketing menadžment” s diplomskog studija "Poslovna ekonomija – marketing” na Odjelu ekonomije Sveučilišta u Dubrovniku (7,5 ECTS)


17

III SEMESTAR

PREDMET PREDAVANJA +

VJEŽBE ECTS ŠIFRA

OBVEZNI PREDMETI

1. Upravljanje krizom 2. Uvod u znanstveno-istraživački rad 3. Odnosi s javnošću i Internet

2+1 2+1

2+1

7 7 7

IZBORNI PREDMETI

1. Odnosi s medijima 2. Etika u odnosima s javnošću 3. Kolegij s drugog studija*

2+1 2+1

7 7

STRANI JEZIK 1. Engleski jezik 1+2 3,5

*Jedan ili više kolegija s drugih srodnih diplomskih studija s potrebnim brojem ECTS-a ili odgovarajući kolegij (ili više njih) s četvrte godine dodiplomskog (predbolonjskog) studija

IV SEMESTAR

PREDMET PREDAVANJA + VJEŽBE

ECTS ŠIFRA

OBVEZNI PREDMETI Diplomski rad 30

Odlukom stručnog vijeća Odjela za komunikologiju kao izborni kolegiji mogu se

upisati i kolegiji na diplomskim studijima drugih visokih učilišta u Hrvatskoj i Europi.


18

3.2. OPIS PREDMETA

PRVA GODINA

I SEMESTAR

Naziv predmeta MODELI ODNOSA S JAVNOŠĆU

Šifra Oblik nastave Predavanja i seminarske vježbe Obvezni ili izborni kolegij

Obvezni predmet

Godina prva Semestar prvi

Sadržaj

Cilj kolegija je upoznavanje studenata s teorijskim modelima odnosa s javnostima i njihovom praktičnom primjenom. Modeli se izučavaju na teorijskim konceptima i uz pomoć studija slučaja.radi lakšeg razumijevanja specifičnosti konteksta i osobitih odlika pojedinih modela. Predavanja se održavaju na hrvatskom i na engleskom jeziku, shodno okolnostima, radi poznavanja termina na oba jezika što je osobito važno za poslovno djelovanje u sektoru odnosa s javnostima u domaćem i medjunarodnom kontekstu.

Kompetencije koje se stječu

Sposobnost prepoznavanja modela i razvijanje stavova prema dinamici komunikacije i osobito dvosmjernoj simetričnoj komunikaciji Sposobnost kreativnog promišljanja i planiranja uloga pojedinih modela u organizacijskom komuniciranju s dionicima i javnostima u sva tri sektora Kompetenencija samostalnog strateškog i operativnog promišljanja i djelovanja u odnosima s javnostima. Poznavanje terminologije OJ na engleskom jeziku

Oblici provoñenja nastave i satnica

3 sata tjedno – predavanja (2) i seminar (1)

Preporučena literatura

1. Tench, R. i Yeomans, L. (2009),Otkrivanje odnosa s javnošću, HUOJ 2. Kitchen P.J. (2000): Public Relations, Principles and Practice, Thomson Learning, 1997 3. Clarke L. Caywood; The Handbook of Strategic Public Relations, McGraw-Hill, 1997

Dopunska literatura

1. Tomić, Zoran (2008.), Odnosi s javnošću – teorija i praksa, Synopsis d.o.o., Zagreb 2. Cutlip Scott M. (2000), Odnosi s javnošću, Mate d.o.o., Zagreb 3. Philips D. (2001), Online Public Relations, IPR


19

London 4. Johnson G, Scholes K. (2002), Exploring Corporate Strategy (93-135; 193-243) 5. Heath R. (2001), Handbook of Public Relations, Sage Publications

ECTS bodovi 7

Način polaganja ispita Kolokviji: 1-2 Individualni radovi: 1-2 Grupni radovi: 1-2

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta

upitnici za ispitivanje stavova korisnika programa prema programu i izvoditeljima rasprave sa studentima praćenje napretka studenata

Naziv predmeta KOMUNIKACIJSKI MENADŽMENT

Šifra Oblik nastave Predavanje, prezentacija, korištenje multimedije Obvezni ili izborni kolegij

Obvezni predmet


Sadržaj

Devedesetih godina prošlog stoljeća ni najsofisticiranije promotivne metode nisu mogle u potpunosti ispuniti prodajna očekivanja proizvoñača i ponuñača a niti umanjiti sumnjičavost i probirljivost sve informiranijih i sve opskrbljenijih kupaca i potrošača. Upravo zbog toga, početkom ovog stoljeća, do punog izražaja došla je koncepcija tzv. partnerstva s potrošačem ili klijentom. Partnerstvo podrazumijeva kvalitetno praćenje svih potreba i želja tržišta, učinkovito odgovaranje na njih - vrhunskim proizvodima i uslugama te trajno ulaganje u kvalitetu svakog pojedinačnog odnosa sa svim njegovim specifičnostima, uz izraze meñusobnog poštovanja. Prema tome, očito više nije dovoljno stvoriti i ponuditi kvalitetan proizvod ili uslugu, odnosno nije dovoljno osmisliti najkreativniju i najprimamljiviju marketinšku kampanju... To se već podrazumijeva! Svakodnevnim rastom ponude, konkurencije, mogućnosti, prilika ali i prohtijeva, kupci i klijenti su se našli na vrhu piramide poslovnih prioriteta i sve je postalo podreñeno njima.


Teorijski uvidi i znanja za sudjelovanje u upravljanju komunikacijskim procesima i utjecaju na društvene procese.


20


Predavanja s multimedijalnim prezentacijama i aktualnim primjerima iz novih medija kao osnovom za raspravu (60 sati ukupno, 2 sata predavanja + 1 sat seminarske nastave tjedno).


1. Inglis, Fred: Teorija medija, Zagreb, 1977. 2. Levine Michael: Umreženi gerilski PR, Profil, Zagreb 2002. 3.Rouse Michel i Sandra, "Poslovno komuniciranje, Masmedia, Zagreb, 2005. 4.Tanta, Ivan : Skripta Komunikacijski menañment, Sveučilište u Dubrovniku 2010.

Dopunska literatura

1.Kesić, T.: Ponašanje potrošača, Adeco, Zagreb, 1999. 2.Novak, B. : Krizno komuniciranje i upravljanje opasnostima, Binoza Press, Zagreb, 2001. 3.Smith, P.R.; Taylor, J.: Marketing Communications: An Integrated Approach, London and Sterling, VA, 2004.

ECTS bodovi 7 Način polaganja ispita Pismeni ispit Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta

1. Anketa meñu studentima za ocjenjivanje izvedbe, kvalitete i organizacije nastave; 2. Anketa meñu studentima za ocjenjivanje nastavnika; 3. Praćenje izvedbe nastave od strane Stručnog vijeća Odjela.

Naziv predmeta SOCIJALNA PSIHOLOGIJA

Šifra Oblik nastave Predavanja i vježbe Obvezni ili izborni kolegij

Obvezni


Sadržaj

Sadržaj integrira tradicionalne pojmove socijalne psihologije kao što su konformizam, stavovi, predrasude, agresivnost..., s nekim novim uvidima o društvenome životu, integritetu, društvenome identitetu, etnocentrizmu i identitetu, etičkim pitanja u socijalnoj psihologiji itd. Kolegij tematizira pitanje o tome u kojoj se mjeri svijest o sebi može korigirati prema smislenim razlozima što ih ljudi drže ključnim uzrocima dogañaja. Istražuje kako se agresivnost i autoritarizam nose sa strukturalnim sukobom i s ostalim problemima, te kako asertivnost i društvena kohezija mijenjaju društvene obrasce ponašanja, te prevladavaju kulturalni naturalizam. Budući da društvene sheme uloga oblikuju važnu pozadinu svagdanje društvene interaktivnosti, kolegij obuhvaća tumačenja kulturalnih konotacija koje znatno utječu na naše postupke i tada ako je to neopravdano, te kako pojedinac može postati otporan na obrasce bilo otvorene, bilo latentne manipulacije.


21


Prevladavanje laičke epistemologije razvojem naprednih akademskih vještina kritičkoga vrednovanja i argumentiranja na osnovi poznavanja temeljnih koncepcija doktrine kojima se student osposobljava za voñenje vlastitoga istraživačkog projekta. Konsolidira i produbljuje razumijevanje konformizma, inter- i intra- grupne dinamike, razumije kvantitativne i kvalitativne komponente koje utječu na oblikovanje stavova, agresivnosti i ponašanja u okruženju strukturalnoga sukoba. Povećava osposobljenost za konstrukciju argumenta, uvježbava pravilno korištenje činjenica, razumijeva proces samostalnoga istraživanja i tada kad istu temu različiti teoretičari tretiraju različito. Razumijeva apstraktne pojmove društvenih znanosti, tema i modela, povezuje teoriju s praksom.


30 predavanja + 15 vježba


1. Richard J. Crisp and Rhiannon N. Turner: Essential Social Psychology, SAGE Publications, London, 2007

Dopunska literatura

1. Donald C. Pennington: Osnove socijalne psihologije, 3. izd. – Jastrebarsko, Naklada Slap, s.l. 2004. 2. Socijalna psihologija, Europske perspektive, Urednici: Miles Hewstone & Wolfgang Stroebe: Naklada Slap, s. l. 2003. 3. Nicky Hayes: Principles of Social Psychology, Ψ Psychology Press, Taylor & Francis Group, Hove and New York, 2003 4. Franzoi, Stephen L.: Social Psychology, Second Edition, McGrawHill, Boston, 2000. 5. Fromm, Erich: Anatomija ljudske destruktivnosti, I & II, Naprijed, Zagreb, 1984.

ECTS bodovi 7 Način polaganja ispita

Usmeni ispit


Studentske prezentacije, kolokviji, praćenje argumenata kojima se rezimiraju apsolvirane teme, ispit.


22

Naziv predmeta

ENGLESKI JEZIK

Šifra Oblik nastave Predavanja, prezentacija, korištenje multimedije, vježbe Obvezni ili izborni kolegij

Obvezni opći kolegij


Sadržaj

Obrada poznatih tema iz područja odnosa s javnošću Proširivanje stručnog rječnika Komentari, diskusije Usvojena gramatička kompetencija pokazuje se kroz pisanje kraćih eseja Čitanje stručnih tekstova s razumijevanjem


Obradom tema iz područja odnosa s javnošću na engleskom jeziku studentima je omogućeno obogatiti vokabular, te unaprijediti stečeno znanje


vježbe 2 sata i 1 sat predavanja


1.Dan Lattimore, Otis Baskin, Suzette T. Heiman, Elizabeth L. Toth (2009) Public Relations, The Profession and the Practice (Part 1 and Part 2): McGraw-Hill International Edition

Dopunska literatura

1. Longman Dictionary of English Language and Culture (1998) London: Longman 2. Hewings, M. (1999) Advanced Grammar in Use: CUP 3. Autentični jezični materijali i tekstovi: članci iz novina i časopisa, interneta

ECTS bodovi 3,5 Način polaganja ispita

Pismeni ispit


1. Anketa meñu studentima za ocjenjivanje izvedbe, kvalitete i organizacije nastave 2. Anketa meñu studentima za ocjenjivanje nastavnika


23

Naziv predmeta POSTMODERNO DRUŠTVO

Šifra

Oblik nastave Predavanja i vježbe

Obvezni ili izborni predmet

Izborni kolegij


Sadržaj

Egzistencijalna alternativa: imati ili biti?; nastanak postmodernog društva; individualizam; izazovi slobode; problem identiteta; konzumerizam; luksuz; društveni status; masovno komuniciranje; Internet.


Sposobnost kritičkog osvještavanja otvorenih pitanja i problema koje nameće današnja društvenost na globalnoj razini; bolje snalaženje u novim situacijama i izazovima društvenog života; moć donošenja realnijih odluka i planiranja kako u privatnom tako i u poslovnom i javnom životu.


Predavanja uz power-point prezentacije, audio-vizualni sadržaji, diskusije, studentske prezentacije, analize tekstova i filmskih zapisa. Satnica: 30 sati predavanja + 15 sati vježbi


1. E. Fromm, Imati ili biti?, Zagreb 2009. 2. P. Bruckner, Napast nedužnosti, Zagreb 1997. 3. F. Fukuyama, Kraj povijesti i posljednji čovjek, Zagreb 1994. 4. P. Bruckner, Bijeda blagostanja, Zagreb 2004. 5. G. Ritzer, McDonaldizacija društva, Zagreb 1999. 6. D. Thomas, Kako je luksuz izgubio sjaj, Zagreb 2009. 7. A. de Botton, Statusna tjeskoba, Zagreb 2005. 8. K. Taylor, Ispiranje mozga, Zagreb 2006. 9. B. Tancer, Klik: što milijuni ljudi rade na internetu i što to govori o njima, Zagreb 2010. 10. D. J. Solove, The Future of Reputation, New Haven, London 2007. 11. G. Vattimo, Transparentno društvo, Zagreb 2008.

Dopunska literatura

1. Z. Bauman, Consuming life, Cambridge 2007. 2. Z. Bauman, Postmodernity and its Discontents, Cambridge 1997. 3. C. Honore, Pohvala sporosti, Zagreb 2005. 4. A. Elliot / C. Lemert, The New Individualism, London 2006. 5. G. Ritzer, Explorations in the Sociology of Consumption, London, Thousand Oaks, New Delhi 2001. 6. F. Beigbeder, 129,90 kn, Zagreb 2004.

ECTS 7

Način polaganja ispita pismeni i usmeni


24

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

Dva kolokvija, usmeno propitivanje, prezentacije, sudjelovanje u diskusijama i analizama sadržaja (pisanih i vizualnih).

Naziv predmeta KNJIŽEVNI KORIJENI

Šifra Oblik nastave Predavanje, vježbe Obvezni ili izborni kolegij

Izborni kolegij


Sadržaj Teoretski uvod u analizu tekstova, detaljna analiza raznih tekstova izmeñu žurnalistike i beletristike. Čitanje kao kreativna aktivnost i osobno otkriće.


Direktni ciljevi predavanja: analiza konstrukcije tekstova, analiza djelovanja primarnih i sekundarnih tekstova, analiza raznih tehnika pisanja i stilova. Konstrukcija raznih tekstova.


Predavanje - 2 sata; vježbe - 1 sat


1. Jane Austen: Mansfield Park ili 2. George Eliot: Middlemarch ili 3. Jane Brontë: Wuthering Heights 4. Charles Dickens: Bleakhouse ili priče 5. Gustave Flaubert: jedno poglavlje Madame Bovary 6. Robert Stevenson: Mr. Jekyll and Mr. Hyde 7. Franz Kafka: Metamorfoza 8. Nikolaj Gogol: Šinel, Mrtve duše 9. Anton Čehov: Gospoña sa psom 10. Dostojevski: Priče 11. James Joyce: jedno poglavlje Ulisses a 12. Vladimir Nabokov poezija ili priče 13. Ambrose Pierce 14. Aldous Huxley Napomena: ovo su prijedlozi. Spisak će se izmijeniti ovisno o interesu studenata

Dopunska literatura Izbor dogovora s predmetnim nastavnikom ECTS bodovi 7

Način polaganja ispita Dva kolokvija, seminarski rad i usmeni ispit


25


Anketa meñu studentima za ocjenjivanje nastavnika i izvedbu, kvalitetu i organizaciju nastave

II SEMESTAR

Naziv predmeta

INTEGRIRANO MARKETINŠKO KOMUNICIRANJE

Šifra

Oblik nastave

Nastava će se izvoditi u obliku predavanja, seminara i samostalnog rada studenata (proučavanja zadane literature i izrade domaćih zadataka). Seminarska nastava će se izvoditi u obliku radionica u okviru kojih će se rješavati zadaci, prezentirati slučajevi iz prakse i kritički prikazi, izlagati i komentirati domaći zadaci, studenti ce u timu izraditi plan promotivne kampanje...

Obvezni ili izborni kolegij

Obvezni kolegij

Godina prva Semestar drugi

Sadržaj

Studenti će se upoznati s komunikacijom kao temeljnim društvenim procesom. Takoñer se analizira uloga jezika u procesu komunikacije kao i determinante komunikacijskog procesa. Posebna pažnja se poklanja oblicima i funkcijama komunikacije koji se uključuju putem plana u integriranu marketinšku komunikaciju. Obrañuju se elementi koncepcije imidža proizvoda, marke i poduzeća. Prati se proces uvjeravanja marketinškom komunikacijom. Naglasak se stavlja na problem upravljanja oglašavanjem, prikazuju se posebnosti oglašavanja te ciljevi i oblici. Analizira se strategija i planiranje medija miksa. Razrañuje se unapreñenje prodaje usmjerene prodavačima, posrednicima i potrošačima. Istražuje se rastuće područje interneta i ostalih oblika izravne marketinške komunikacije. Objašnjava se mjesto i uloga odnosa s javnošću u marketinškoj komunikaciji. Analizira se osobna prodaja kao jedini osobni interaktivni oblik komunikacije. Konačno se istražuju metode mjerenja učinkovitosti marketinške komunikacije. Na osnovu


26

svega navedenoga studenti izrañuju Plan promotivne kampanje u timovima.


Cilj kolegija je pružiti studentima korisne spoznaje o marketinškoj komunikaciji. Osposobiti studente (putem nastave, interaktivne diskusije i praktičnih vježbi) za rad u različitim područjima marketinške komunikacije, rad u oglasnim agencijama ili drugim srodnim područjima. Omogućiti studentima da kritički promišljaju i razvijaju praksu integriranog marketinškog komuniciranja.


Predavanja, seminari i samostalni rad studenata u obliku izrade Plana promotivne kampanje. 2 sata predavanja + 1 sat vježbi


1.Kesić,T.,INTEGRIRANA MARKETINŠKA KOMUNIKACIJA, izdanje, Opinio, Zagreb, 2003. 2. Belch, G., Belch, M., Advertising and Promotion: An Integrated Marketing Communications Perspective, McGraw Hill, 2004.

Dopunska literatura

1. Hybels, S., Weaver, R., L., Comunicating Effectively, McGraw Hill, 2001. 2. Shimp., T.A., Advertising Promotion – Supplemental Aspects of Integrated Marketing Communications, (Fift edition), The Dryden Press, 2000. 3. Yeshin, T., Integrated Marketing Communications – The Holistic Approach, Butterworth-Heinemann, 2000.


Pismeni ispit i ocjena izrade Plana promotivne kampanje


1. Anketa meñu studentima za ocjenjivanje izvedbe, kvalitete i organizacije nastave 2. Anketa meñu studentima za ocjenjivanje nastavnika 3. Praćenje izvedbe nastave od strane Stručnog vijeća Odjela.


27

Naziv predmeta

KORPORATIVNO KOMUNICIRANJE

Šifra

Oblik nastave Predavanja i seminari


Obvezni


Sadržaj

Cilj kolegija je upoznavanje studenata s korporacijskim komunikacijama u teorijskoj, operativnoj, sistemskoj, globalnoj i dioničkoj perspektivi. ;Svrha predmeta je da studenti znanja nauče primijeniti u širem organizacijskom kontekstu a u svjetlu činjenice da su korporacijske komunikacije postale jedna od najvažnijih korporacijskih funkcija s koordinirajućom i vodećom ulogom. Perspektive se izučavaju na teorijskim konceptima i uz pomoć studija slučaja; Predavanja se održavaju na hrvatskom i na engleskom jeziku, shodno okolnostima, radi poznavanja termina na oba jezika.


Kompetencije i vještine strateškog korporacijskog menadžmenta Kompetenencije samostalnog operativnog promišljanja i djelovanja u odnosima s javnostima te consulting. Poznavanje terminologije OJ na engleskom jeziku




1. Tench, R. i Yeomans, L. (2009),Otkrivanje odnosa s javnošću, HUOJ 2. Balmer, J.M.T. I Greyser, S.A.(2003), Revealing the Corporation 3. Johnson G, Scholes K. (2002), Exploring Corporate Strategy 4. Cornelissen, J. (2004) Corporate Communications

Dopunska literatura

1. Moss, D. &De Santo, B. (2002), Public Relations Cases, Internatioonal Perspectives, Routledge 2. Moss, D. &Powell, M. (2010), Public Relations Perspectives, Internatioonal Perspectives, Routledge 3. Fombrun, C.J., (1996), Reputation, Harvard Business School Press 4. Kitchen P.J. (2000): Public Relations, Principles and Practice, Thomson Learning, 1997 5. Jablin, F.M. I Putnam, L.L.,(2001), The New Handbook of Organisational Comunication 6. Heath R. (2001), Handbook of Public Relations, Sage


28

Publications 7. Clarke L. Caywood; The Handbook of Strategic Public Relations, McGraw-Hill, 1997

ECTS bodovi 7

Način polaganja ispita

Kolokviji: 1-2 Individualni radovi: 1-2 Grupni radovi: 1-2


1. upitnici za ispitivanje stavova korisnika programa prema programu i izvoditeljima 2. rasprave sa studentima 3. praćenje napretka studenata

Naziv predmeta

MARKETINŠKO ISTRAŽIVANJE

Šifra Oblik nastave Predavanja, prezentacije, seminari, samostalni rad studenata Obvezni ili izborni kolegij

Obvezni kolegij


Sadržaj

Uloga marketinškog istraživanja u donošenju menadžerskih odluka. Činitelji utjecaja na odluke o marketing istraživanju. Upotreba marketinškog istraživanja. Proces istraživanja tržišta i projekt istraživanja tržišta. Vrste istraživanja. Sekundarni podaci. Primarni podaci – metoda promatranja i ispitivanja. Mjerenje stavova. Uzorci i uzorkovanje. Prikupljanje podataka. Analiza i interpretacija podataka. Rezultati istraživanja i sastavljanje izvještaja. Primjena istraživanja tržišta u različitim područjima. Na seminarskoj nastavi se sa studentima razrañuje i provodi jedan istraživački projekt koji je vezan uz neku (aktualnu) problematiku.


Cilj kolegija je da studenti:

• Razviju sposobnost razumijevanja i analiziranja rezultata istraživačkih projekata, članaka i/ili drugih materijala nastalih kao rezultat nekog konkretnog istraživanja tržišta.

• Steknu neophodna znanja i vještine potrebne za organiziranje i provoñenje procesa istraživanja tržišta.


U izvoñenju nastave u okviru ovog kolegija biti će korištene različite metode (predavanja, diskusija, poslovni slučajevi, grupni rad, prezentacije studenata, projekti istraživanja tržišta),


29

kao i različiti materijali (poglavlja iz udžbenika, članci, vježbe i slučajevi.). Korištenje ovakvog spleta metoda i materijala ima za cilj stimulirati otvorenu i slobodnu komunikaciju, protok ideja i informacija izmeñu studenata i profesora te razvijanje kreativnog načina razmišljanja kod studenata o primjeni odgovarajućih tehnika istraživanja tržišta u rješavanju konkretnih problema.

2 sata predavanja + 1 sat vježbi tjedno


1. Marušić, M., Vranešević, T.: Istraživanje tržišta, Adeco, Zagreb, 2001.

Dopunska literatura

1. Meler, M.: Istraživanje tržišta, Ekonomski fakulet u Osijeku, Osijek 2005. 2. Parasuraman, A., Grewal, D., Krishnan, R.: Marketing Research, Houghton Mifflin., 2004. 3. Malhotra, K.N., Birks, F.D.: Marketing Research – An Applied Approach, FT Prentice Hall, 2003. 4. Churchill, G.A.: Marketing Research, The Dryden Press, NY, 2001. 5. McDaniel, C., Gates, R.: Marketing Research, J. Wiley & Sons, 1999.


Pismeni ispit i ocjena izrade istraživačkog projekta


1. Anketa meñu studentima za ocjenjivanje izvedbe, kvalitete i organizacije nastave 2. Anketa meñu studentima za ocjenjivanje nastavnika 3. Praćenje izvedbe nastave od strane Stručnog vijeća Odjela


30

Naziv predmeta ENGLESKI JEZIK


Obvezni opći kolegij


Sadržaj

Javnost, odnosi s medijima, odnos izmeñu novinara i odnosa s javnošću, uloga medija u odnosima s javnošću, uloga tehnologije u odnosima s javnošću, uloga, važnost i koncept komunikacije meñu zaposlenicima, odnosi u i sa društvenom zajednicom, odnosi s potrošačima i marketing, odnosi s investitorom (definiranje eventa, pružanje javnih informacija, komunikacijske strategije u odnosima s investitorom).




Predavanja 15 + vježbe 30


1.Dan Lattimore, Otis Baskin, Suzette T. Heiman, Elizabeth L. Toth (2009) Public Relations, The Profession and the Practice (Part 3): McGraw-Hill International Edition

Dopunska literatura



Pismeni ispit


1. Anketa meñu studentima za ocjenjivanje izvedbe, kvalitete i organizacije nastave 2. Anketa meñu studentima za ocjenjivanje nastavnika


31

Naziv predmeta ODNOSI S JAVNOŠĆU I LOBIRANJE


Izborni kolegij


Sadržaj

Lobiranje se u suvremenom smislu može definirati na različite načine od lobiranja kao komunikacije izmeñu ljudi, do tehnike javnog zagovaranja odnosno umjetnosti uvjeravanja, a predstavlja niz akcija kojima je cilj izvršiti uticaj na donosioce odluka. Prema rečniku Websters Dictionnary, lobiranje je obraćanje članovima parlamenta u namjeri da se utječe na zakonodavstvo. Enciklopedija Britannica definira lobiranje kao svaki pokušaj grupe ili pojedinaca da utječe na odluke vlade. Izraz je nastao u pokušajima da se utječe na glasove zakonodavaca u XIX stoljeću, najčešće u predvorju (engleski lobby) ispred skupštinske odaje u kojoj se glasalo. Taj pokušaj može biti izravan apel onima koji donose odluke u izvršnom ili u zakonodavnom tijelu, ili može biti indirektan (npr. Kroz pokušaje da se utječe na javno mnjenje). Može uključivati usmene ili pismene pokušaje uvjeravanja, financiranje kampanja, PR kampanje, istraživanja koja se podnose zakonodavnim komitetima i formalno svjedočenje pred takvim komitetima.


Teorijski uvidi i znanja za sudjelovanje u komuniciranju posredovanom odnosima s javnošću i lobiranjem kao njezinim sastavnim dijelom i utjecaju na suvremene društvene procese.


Predavanja s multimedijalnim prezentacijama i aktualnim primjerima iz lobiranja kao osnovom za raspravu (45 sati ukupno, 2 sata predavanja + 1 sat seminarske nastave tjedno)


1. Vidaček, Igor: Lobiranje, Menadžer, Zagreb 2009. 2. Gueguen, D., Cizelj, B. (2007) Evropsko lobiranje. Doba Epis. Maribor. 3. Novak, B. (ur.) (2006) Lobiranje je vroče. SPEM. Ljubljana

Dopunska literatura

1. Pascal Fontaine (2007.) Europa u 12 lekcija, Europska komisija, Ured za službene publikacije Europskih zajednica, Bruxelles 2. S. Hix (2004), The Political System of the European Union , Basingstoke : Palgrave Macmillan

ECTS bodovi 7 Način polaganja ispita pismeno Način praćenja kvalitete i uspješnosti

1.Anketa meñu studentima za ocjenjivanje izvedbe, kvalitete i organizacije nastave;


32

izvedbe svakog predmeta

2.Anketa meñu studentima za ocjenjivanje nastavnika; 3. Praćenje izvedbe nastave od strane Stručnog vijeća Odjela.

Naziv predmeta

KULTURNI IDENTITET

Šifra Oblik nastave Predavanja i seminarska nastava Obvezni ili izborni kolegij

Izborni

Godina Prva Semestar Drugi

Sadržaj

Pojmovlje: identitet; povijesni identitet; kulturni identitet. Uspostavljanje tradicije/identiteta: modeli. Kulturni identitet i "slika drugoga". Razine identiteta. Nositelji identiteta. Kulturna institucija kao nositelj identiteta. Oblikovanje identiteta i mediji. Virtualni prostor – izazov epohe.


Ovladavanje znanjima i spsoobnostima za samostalno analiziranje kulturnog identiteta


Dva sata predavanja i jedan sat seminarske nastave


E.J. Hobsbawn- T.Ranger, Invention of Tradition, Camridge 1983 F. Braudel, L'identite de la France, Paris 1986. Prlender, Ivan: Povijesni identitet Dubrovnika, Dubrovnik 2-3, 1992. www.dubrovnik-festival.hr

Dopunska literatura E. Galli della Loggia, L'identita italiana, Bologna 1998 Kale, Eduard: Hrvatski kulturni identitet, Osijek-Zagreb-Split 1999.


Pismeni i usmeni


Provoñenje anonimne ankete na početku semestra o očekivanjima od kolegija, te na kraju o načinu na koji su prezentirane teme i kako je voñena seminarska nastava. Rezultate ankete valja ozbiljno razmotriti u smislu daljnjih poboljšanja. Analiza izvoñenja nastave na Stručnom vijeću Odjela za komunikologiju


33

DRUGA GODINA

III SEMESTAR

Naziv predmeta

UPRAVLJANJE KRIZOM

Šifra

Oblik nastave Predavanja i seminar


obvezni

Godina druga Semestar treći

Sadržaj

Cilj kolegija je upoznavanje studenata s teorijom i praksom upravljanja krizom; Obrañuju se sve faze upravljanja krizom s naglaskom na kriznom komuniciranju. Posebno se obrañuju poznate studije slučaja. Studenti se upoznaju sa simulacijama i planiranjem scenarija na studijama slučjava iz vlastite okoline i vremena Predavanja se održavaju na hrvatskom i na engleskom jeziku, shodno okolnostima, radi poznavanja termina na oba jezika


Kompetencije potrebne za strateško poziciniranje fukcije kriznog menadžmenta kao jedne od komponenti korporacijskih komunikacija i odnosa s javnostima Menadžerske kompetencije šireg područja kriznog menadžmenta koji uključuje i upravljanje problemima i rizicima Kompetencije planiranja za krizu, procjene rizika i ranjivosti i upotreba kriznih alata Poznavanje terminologije kriznog menadžmenta na engleskom




1. Regester, M. Larkin, J. (1998), Risk Issues and Crisis Management, CIPR

2. Millar D.P., Heath, R. (2004), Responding to Crisis, Lawrence Erlebaum Associates 3. Ulmer, R., Sellnow, T.L.; Seeget, M.W. (2007), Effective Crisis Communication 4. Harvard Business Review on Crisis Management, (2000)

Dopunska literatura 1. Caponigro, J.R.(2000), The Crisis Counselor, Contemporary Books

2. Wilson, S. 82002), Real people, Real Crises, Oakhill


34

Press 3. Holmes, A. (2009), Managing Through Turbulent Times, Harriman House Ltd 4. McCusker, (2006), Public Relations Disasters, Kogan Page 5. Dotlich, D.L.; Cairo, P.; Rhinesmith, S.H. 82009), leading in Times of Crisis, Yossey Bass

ECTS bodovi 7

Način polaganja ispita

Kolokviji: 1-2 Individualni radovi: 1-2 Grupni radovi: 1-2


upitnici za ispitivanje stavova korisnika programa prema programu i izvoditeljima rasprave sa studentima praćenje napretka studenata

Naziv predmeta

UVOD U ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKI RAD

Šifra Oblik nastave Predavanje/ vježbe Obvezni ili izborni kolegij

obvezni

Godina 2. Semestar III.

Sadržaj Uvod u metodologiju: povijest i teorija znanosti. Struktura znanstvenog rada. Pisanje znanstvenog teksta Oblici znanstvenog istraživanja i publiciranja.


Usvojiti metode znanstvenog rada (promatranje, mišljenje, zaključivanje i pisanje znanstvenog rada). Upoznati temeljne tehnike znanstvenog istraživanja (kvantitativne i kvalitativne metode). Prezentirati rezultate znanstvenog istraživanja u usmenom i pismenom obliku. Razlikovati znanstvene i neznanstvene tekstove po strukturi i stilu.


Predavanje 2 sata vježbe 1 sat


Eco, U. (1980): Kako se piše diplomska radnja, Zagreb. Pitanja, 5/6. Mejovšek, M. (2003). Uvod u metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet - Jastrebarsko: Slap Milas, G. (2005) Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Slap,


35

Vujević, M. (2002). Uvoñenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti (sedmo izdanje). Zagreb:Školska knjiga Zelenika, R. (2000). Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela.. Rijeka: Ekonomski Fakultet


Dva kolegija, seminarski rad i usmeni ispit


1. Anketa meñu studentima

Naziv predmeta ODNOSI S JAVNOŠĆU I INTERNET


Obvezni predmet


Sadržaj

Upotreba interneta i internetskih servisa u odnosima s javnošću. Online odnosi s javnošću; Grunigovi modeli i online OSJ Elektronička pošta; Wiki; Društveni softver; Blog; Web stranice Online odnosi s medijima;Online reputacijski menadžment Planiranje OSJ online.


Znanja neophodna za upotrebu novih medija (interneta) u OSJ.


predavanja (2) + vježbe (1)


1. Breakenridge, Deirdre. PR 2.0. Pearson Education. 2008.

2. Scoble, Robert.The New Rules of Marketing and PR, John Wiley and Sons. 2007.

Dopunska literatura

1. Macnamara, Jim. The 21st Century Media Revolution. New York : Peter Lang, 2010.

2. Duhe, Sandra (editor), New Media and Public Realtions. Peter Lang, 2007.


Pismeno

Način praćenja kvalitete i

Anketa meñu studentima


36

uspješnosti izvedbe svakog predmeta

Naziv predmeta

ENGLESKI JEZIK


Obvezni kolegij


Sadržaj

Javni poslovi, što su javni poslovi, javni poslovi za profitabilne i neprofitabilne organizacije, razumijevnje političkog sistema, korporativni odnosi s javnošću, komuniciranje u kriznoj situaciji i komuniciranje krizne situacije, društveni mediji, odnosi s javnošću i globalna tržišta.




Predavanja 1 + vježbe 2


1. Dan Lattimore, Otis Baskin, Suzette T. Heiman, Elizabeth L. Toth (2009) Public Relations, The Profession and the Practice (Part 4): McGraw-Hill International Edition

Dopunska literatura



Pismeni ispit


Anketa meñu studentima za ocjenjivanje izvedbe, kvalitete i organizacije nastave , te za ocjenjivanje nastavnika


37

Naziv predmeta ODNOSI S MEDIJIMA


Izborni stručni kolegij


Sadržaj

Osnove teorije medija, posebnosti tiskanih, elektroničkih i novih medija, dvosmjernog i višesmjernog komuniciranja. Teorija odnosa s medijima kao temeljnog dijela odnosa s javnostima i meñusobna ovisnost odnosa s javnostima i odnosa s medijima. Upravljanje odnosa s medijima s naglaskom na novinare kao posrednike i javnost kao cilj. Značajke odnosa s medijima kao tehnike i kao funkcije upravljanja. Meñuodnos oglašavanja i odnosa s medijima te neetičnost prikrivenog oglašavanja s proučavanjem graničnih slučajeva na primjerima iz prakse. Planiranje odnosa s medijima od vizije, preko taktika, strategija do proračuna s izradom medijskih planova, adrema, arhiva, novinarskih mapa. Priprema objava za različite medije s težištem na praktičan rad. Analiza medijskih objava za potrebe odnosa s javnostima u funkciji upravljanja organizacijom. Infrastruktura, reaktivni odnosi s medijima, proaktivni odnosi s medijima, strateški i krizni odnosi s medijima te vrednovanje meñu krajnjim korisnicima proizvoda, rezultata, posljedica i ishoda, te stvaranje povjerenja, zadovoljstva i privrženosti.


Teorijski i praktični uvidi i znanja za rad u odnosima s medijima od pozicije tehničara do samostalnih voditelja.


Predavanja s multimedijalnim prezentacijama i aktualnim primjerima iz medija kao osnovom za raspravu (45 sati ukupno, tjedno 2 sata predavanja + 1 sat seminarske nastave)


1. Obradović, ðorñe i Medo Bogdanović, Ivana: Holistički odnosi s medijima organizacija u kulturi, Medianali 7., Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, 2010. 2. Verčić, Zavrl, Rijavec itd.: Odnosi s medijima, Masmedia, Zagreb, 2004. 3. Kunczik, Michael: Odnosi s javnošću, FPZ, Zagreb, 2006. 4. Wilcox, Dennis: Public Relations Writing and Media Techniques, Pearson, Boston, 2009. 5. Bivins, Thomas: Public Relations Writing, McGraw Hill, Boston, 2008.

Dopunska literatura 1. Thompson William: Targeting the Message, Longman, New


38

York, 1996. 2. Hansen-Horn, Tricia i Dostal Neff, Bonita: Public Relations from Theory to Practice, Pearson, Boston, 2008. 3. McAdams, Katherine i Jonson Elliott, Jan: Reaching Audiences, Allyn and Bacon, Boston, 1996. 4. Newsom, Doug i Carell, Bob: Public Relations Writinf Form & Style, Wadsworth Publishing Company, Belmont, 1998. 5. Medianali, časopis Sveučilišta u Dubrovniku 6. Medijska istraživanja, časopis, Doron, Zagreb

ECTS bodovi 7

Način polaganja ispita Pismeni ispit


Anketa meñu studentima za ocjenjivanje izvedbe, kvalitete i organizacije nastave; Anketa meñu studentima za ocjenjivanje nastavnika; Praćenje izvedbe nastave od strane Stručnog vijeća Odjela.

Naziv predmeta

ETIKA U ODNOSIMA S JAVNOŠĆU


Izborni kolegij


Sadržaj

Upoznavanje studenata sa suvremenim tržišnim kontekstom grañanske kulture u kojemu praktičari OJ susreću brojne etičke dileme. Kako je za jednosmjerni komunikacijski obrazac autoritarnoga interpersonalnog modela karakteristično OJ staviti u funkciju marketinga, tako u tržišnome kontekstu OJ mora stajati u funkciji menadžmenta. Zato borbu za publicitetom valja zamijeniti borbom za potporom javnosti. Upoznavanje s pojedinim etičkim koncepcijama (utilitarizam, deontologija, etika karaktera) i raznovrsnim teorijama ekonomske pravednosti pridonosi svrsi tako što produbljuje razumijevanje potreba i preferencija sadašnjih i budućih potrošača u doba kad globalno gospodarstvo to isto čini. Taj iskorak dubinski obilježava odnose s javnostima zato što otvara perspektivu temeljitoga razumijevanja klijenta za kojega se program priprema. Najveća prednost tako shvaćenih novih odnosa s javnostima jest svijest o tomu kako svrha proaktivne, interpersonalne komunikacije nije jedino u dobrobiti onoga koju uslugu ili robu nudi. Budući da interaktivni komunikacijski stil proizlazi iz tržišnog fokusa


39

voditeljstva, suvremeni OJ mora s pomoću horizontalnoga interpersonalnog stila uravnotežiti moć i nadzor. Kako temeljni cilj odnosa s javnostima podrazumijeva promjenu ponašanja - prihvatljiva, uvjerljiva informacija moći će povećati otvorenost i časnost u komuniciranju ne samo zbog koristi nego osobito tada kad poslovanje valja humanizirati. Etičnost organizacijske politike štiti ljudske potrebe i prava tako što apelira na vrline. Vrline pak podrazumijevaju da se intrinzične vrijednosti "prevedu” u djelo. Etika u sebi nosi potencijal promjene našega mišljenja kad god menadžment zauzme neutralno stajalište izmeñu dobra i zla.


Sposobnost interaktivnoga i moralno prihvatljivog transmitiranja relevantnih informacija. Prepoznavanje mogućih manipulacija i ostalih oblika indoktrinacije u trenutku kad u promijenjenim okolnostima valja implementirati i etičnost i kompetentnost. Objektivni odnosi s javnostima uključuju promjenu stavova i ponašanja, a kako su ljudi skloni zadržati samo ona motrišta što su konzistentna s njihovim prijašnjim stavovima, novi stavovi, osim što moraju biti apsolutno etični, moraju im postati i osobno prihvatljivima. Zbog toga osposobljavanje za pomno razlikovanje moralnih pravila od raznih drugih, konstitutivnih ili institucionalnih pravila ima veliku važnost.


30 predavanja + 15 vježba


1. Maja Žitinski: Poslovna etika, Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, 2006. 2. Jerry A. Hendrix: Public Relations Cases, Second Edition, Wadsworth Publishing Company, Belmont, CA, 1992 3. Media Ethics, Edited by Matthew Kieran, Routledge, London, 1998 4. Bruce D. Itule, Douglas A. Anderson: News Writing and Reporting for Today’s Media, Fourth Edition, The McGraw-Hill Companies, Inc. New York, 1997

Dopunska literatura

1. Alexander Hiam: Motivating & Rewarding Employees - New and Better Ways to Inspire Your People, Adams Media Corporation, Holbrook, Massachusetts, 1999 2. Ethics – The Heart of Leadership, Edited by Joanne B. Ciulla, Praeger, Westport, Connecticut, London, 1998 3. Jeffrey L. Seglin: The Good, the Bad, and Your Business – Choosing Right When Ethical Dilemmas Pull You Apart, John Wiley & Sons, Inc., New York, 2000 4. John P. Kotter: Leading Change, Harvard Business School Press, Boston, Massachusetts, 1996 5. Peter Y. Windt, Peter C. Appleby, Margaret P. Battin, Leslie P. Francis, Bruce M. Landesman: Ethical Issues in the Professions, Prentice Hall, Englewood Clifs, New Jersey, 1989


40

ECTS bodovi 7

Način polaganja ispita Usmeni ispit


Studentske prezentacije, kolokviji, praćenje argumenata kojima se rezimiraju apsolvirane teme, ispit.


41

IV SEMESTAR

Naziv predmeta DIPLOMSKI RAD

Šifra Oblik nastave Obvezni ili izborni kolegij

Godina druga Semestar četvrti

Sadržaj

Diplomski rad je kvalitetan stručni rad s temom iz polja informacijsko-komunikacijske znanosti ili srodnih disciplina u području društvenih znanosti zastupljenih u programu studija. Diplomski rad obvezatno uključuje uporabu znanstvenoistraživačkog instrumentarija i odgovarajućih stručno-metodoloških postupaka, sustavno izlaganje teme i obrazloženje rezultata istraživanja obuhvaćenog diplomskim radom. Prijava teme (njezin sadržaj i postupak prijavljivanja), mentorstvo, način izradbe i postupak obrane diplomskog rada propisani su Pravilima o diplomskom radu na diplomskim studijima Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku. Sadržaj i struktura diplomskog rada, njegov opseg, tehničko oblikovanje, citiranje i pozivne bilješke s primjerima – propisani su Uputama za izradu diplomskog rada.


Diplomski rad sadrži odgovarajuću strukturu, sadržaj, metodologiju, rezultate istraživanja i zaključke koji pokazuju da je student ovladao osnovnim znanstvenim i stručnim kategorijalnim aparatom, da ga zna primijeniti u analizi konkretnih fenomena te da je na toj osnovi sposoban ponuditi argumentirana objašnjenja.


-


- prema izboru studenta i mentora

Dopunska literatura - prema izboru studenta i mentora ECTS bodovi 30


42

3.3.STRUKTURA STUDIJA, RITAM STUDIRANJA I OBVEZE STUDENATA

Studenti su obvezni, u skladu s Pravilima studiranja Sveučilišta u Dubrovniku, ispuniti sve propisane obveze prije prijelaza u višu godinu studiranja. Stručno vijeće Odjela za komunikologiju može u iznimnim slučajevima dozvoliti uvjetni upis ukoliko je opravdan i to u odreñenom roku.

3.4.POPIS PREDMETA ILI MODULA KOJE STUDENTI MOGU IZABRATI S DRUGIH STUDIJA

Potpun i cjelovit popis predmeta koje studenti mogu izabrati s drugih studija

napravit će se kada svi predloženi studijski programi dobiju dopusnice i kada će se moći utvrditi koji su to predmeti ili moduli.

3.5.POPIS PREDMETA KOJI ĆE SE IZVODITI NA STRANOM JEZIKU

U ovom trenutku nije predviñen ni jedan predmet koji će se izvoditi na stranom

jeziku, ali u su neki od njih pripremi za izvoñenje na engleskom. Treba napomenuti da su svi nastavnici na diplomskom studiju "Odnosi s javnošću" osposobljeni za izvoñenje nastave na engleskom jeziku.

3.6.KRITERIJI I UVJETI PRIJENOSA ECTS BODOVA

Kriterije uvjeta prijenosa ECTS bodova donijet će Senat Sveučilišta na prijedlog

Stručnog vijeća Odjela za komunikologiju, čim se oni zajednički utvrde na razini sličnih diplomskih studija u Hrvatskoj.


43

4.0. UVJETI IZVOðENJA STUDIJA

4.1. Mjesto realizacije studijskog programa

Sveučilište u Dubrovniku 4.2. Podaci o prostoru i opremi predviñenima za izvoñenje studija

Sveučilište u Dubrovniku ima novi, moderno koncipiran i ureñen prostor, u potpunosti opremljene učionice za najsuvremenije oblike nastave te dovoljno pomagala za izvoñenje nastave. 4.3. Imena nastavnika koji će sudjelovati u izvoñenju pojedinoga predmeta pri pokretanju studija prof. dr. sc. Maja Žitinski - Socijalna psihologija - Etika u odnosima s javnošću doc. dr. sc. Mato Brautović - Odnosi s javnošću i Internet doc. dr. sc ðorñe Obradović - Odnosi s medijima doc. dr. sc. Ivana Pavlić - Integrirano marketinško komuniciranje doc. dr. sc. Doris Peručić - Marketinško istraživanje doc. dr. sc. Natalia Stagl Škaro - Književni korijeni - Kulturni identitet - Uvod u znanstveno-istraživački rad doc. dr. sc. Majda Tafra-Vlahović - Modeli odnosa s javnošću - Korporativno komuniciranje - Upravljanje krizom doc. dr. sc. Ivan Tanta


44

- Komunikacijski menadžment - Odnosi s javnošću i lobiranje dr. sc. Davor Ljubimir - Postmoderno društvo Helena Brautović, prof. - Engleski jezik

4.4. Podaci o nastavnicima

Ime i prezime Maja Žitinski Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Sveučilište u Dubrovniku e-mail adresa i adresa osobne web-stranice [email protected] Kratki životopis Roñena 15. kolovoza 1950. u Dubrovniku gdje završava osnovnu školu i gimnaziju. Upisuje studij filozofije i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje diplomira 25. rujna 1973. Upisuje studij trećeg stupnja u trajanju od četiri semestra na istom fakultetu, gdje magistrira 10. prosinca 1980. na temi: Problem slobode u Marksovoj filozofiji, pod mentorstvom prof. dr. sc. Milana Kangrge. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu doktorira 22. listopada 1996. na temi: Ideja humanizma i suvremena filozofija, pod mentorstvom prof. dr. sc. Hotimira Burgera. Zaposlenja: U Centru za odgoj i usmjereno obrazovanje zaposlena od 12. rujna 1977. - 15. listopada 1986. gdje predaje filozofiju, logiku, sociologiju... Od 16. listopada 1986. do danas zaposlena na Sveučilištu u Dubrovniku (Prijašnji nazivi: Pomorski fakultet; Veleučilište u Dubrovniku), predajući niz kolegija iz provenijencije humanističkih znanosti, no profilira se najviše na polju Poslovne etike i komunikacijskih studija. S dopusnicom Ministarstva znanosti od 1. rujna 1997. – 31. svibnja 2000. u ACMT (American College of Management and Technology) predaje kolegije: Introduction to Psychology & Introduction to Philosophy. Izabrana za docenta 14. srpnja 1998. na Veleučilištu u Dubrovniku na osnovi mišljenja Fakultetskoga vijeća Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 3. srpnja 1998. Izabrana za izvanrednog profesora 27. listopada 2003. na Veleučilištu u Dubrovniku na osnovi mišljenja Fakultetskoga vijeća Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 13. listopada 2003. Izabrana za redovitog profesora na Senatu Sveučilišta u Dubrovniku od 30. ožujka 2010. na osnovi mišljenja Znanstveno-nastavnog vijeća Hrvatskih studija od 9. veljače 2010. Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina Radovi u časopisima 1. Maja Žitinski: Obrazovanje je moralni pojam, Pregledni članak UDK 316:37*37.015.4 (140-147), Objavljen: NAŠE MORE, UDK 656.6+338.48+008+001(05), CODEN NMOREE ISSN 0469-6255, Godište 53. Broj 3-4 str. 97.-182. Dubrovnik, listopad 2006.


45

2. Maja Žitinski: Bioetički kontekst sukobljenih prava, Prethodno priopćenje UDK 179:340.12 17.022 (237-250), Objavljeno: SOCIJALNA EKOLOGIJA, UDK 316.334.5:504 – Časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, ISSN 1330-0113 Vol. 15, No. 3, str. 173-281, Zagreb, srpanj-rujan 2006. 3. Maja Žitinski: Jesu li etičke vrijednosti relativne? Pregledni znanstveni rad UDK: 17.031, Objavljen: CRKVA U SVIJETU, god. XLIII., 2008., br. 2, 197-320, HR ISSN 0352-4000, UDK 215, Split 2008. 4. Maja Žitinski: Izazovi moralnoj prosudbi u medicinskoj etici – Od utilitarizma i deontologije do autonomije pacijenta, Pregledni članak UDK 17:61 614.253, Objavljen: OBNOVLJENI ŽIVOT, časopis za filozofiju i religijske znanosti vol. 63 Br. 3, 253 – 382, ISSN 0351-3947 UDK 261.6, Zagreb 2008. 5. Maja Žitinski: Etičke implikacije psihodinamičkih teorija, Izvorni znanstveni rad, UDK 159.019.3/17.021.2, Rad izložen na Godišnjem simpoziju Hrvatskoga filozofskog društva FILOZOFIJA I PSIHA prigodom 150. obljetnice roñenja Sigmunda Freuda u Zagrebu, 23 – 24. XI. 2006. Objavljen u: NOVA PRISUTNOST, UDK 316+234.1 ISSN1334-2312, časopis za intelektualna i duhovna pitanja od 30. prosinca 2008. 6. Maja Žitinski: Što je medijska pismenost? Pregledni članak UDK 316.77:659.3 Objavljen: OBNOVLJENI ŽIVOT, časopis za filozofiju i religijske znanosti vol. 64 Br. 2, 145 – 288, Zagreb 2009. ISSN 0351-3947 UDK 261.6 Knjige 1. Maja Žitinski: Poslovna etika, Sveučilište u Dubrovniku, ISBN 953-7153-12-6, Dubrovnik,

2006. 2. U pripremi je drugo izdanje knjige: Maja Žitinski, Kultura poslovnoga komuniciranja,

izlazak iz tiska očekuje se početkom ožujka 2010. Radovi u knjigama

1. Maja Žitinski: The Global and the Local in Politics as they Relate to Culture, Rad objavljen u knjizi GLOBALIZATION OF POLITICS, Editors: Anñelko Milardović, Davor Pauković, Davorka Vidović CPI znanstveni forum, ISBN 978-953-7022-19-8, Political Science Research Centre Zagreb, 2008.

2. Maja Žitinski: Etički aspekti demokracije, Izvorni članak UDK 17: 321.7, Rad objavljen u knjizi DEMOKRACIJA I ETIKA UDK 172.1:321.7>(063) 321.7:17>(063); Urednik: Pavo Barišić, Hrvatsko filozofsko društvo, ISBN 953-164-088-2, Zagreb, 2005.

3. Maja Žitinski: Ethical Relativism, Review Article UDC 17.031:165.723, Objavljen: TEORIJA RELATIVNOSTI I FILOZOFIJA, Povodom 100. obljetnice Einsteinove Specijalne teorije relativnosti, uredio: Tomislav Petković, Proceedings of the Symposium 14th Days of Frane Petrić, Cres, 25. – 28. rujna 2005. Hrvatska, Zagreb, 2009. ISBN 978-953-164-116-1

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje

Izvanredni profesor - 27. listopad 2003. Okončanje procedure izbora u zvanje redovitoga profesora očekuje tijekom 2010.


46

Ime i prezime Mato Brautović Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Sveučilište u Dubrovniku e-mail adresa i adresa osobne web-stranice [email protected]

http://www.matobrautovic.com Kratki životopis Doc. dr.sc. Mato Brautović je docent na Odjelu za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku. Vanjski je suradnik Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crna Gora i College of Journalism and Communication University of Florida. U akademskoj 2009/2010. godini bio je Fulbright visiting scholar na College of Journalism and Communication, University of Florida. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na temu Karakteristike novih medija u funkciji online novinarstva , a magistrirao na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu na temu Internet terorizam i informacijska sigurnost. Predaje kolegije Primjena računala u novinarstvu i odnosima s javnošću, Online novinarstvo, Odnosi s javnošću i Internet, Teorija novih medija, Novi mediji i Interactive media. Autor je 4 knjige, 3 poglavlja u knjigama i 12 znanstvenih radova. Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina Knjige

1. Brautovic, Mato. Online journalism. 2010. (In print)

2. Brautovic, Mato. Internet as journalistic source. 2010. (In print)

3. Antić Brautović, Julijana; Brautović, Mato. Povijesno umjetnička topografija Konavala i stanje očuvanosti spomeničke baštine .Močići : Udruga mladih konavala, 2005 (monografija). 4. Brautović, Mato.Novine u graničnom području Boka Kotorska - Dubrovnik - Istočna Hercegovina .Dubrovnik : Hrvatsko udruženje europskih novinara : EastWest Institute, 2005 (monografija).

Poglavlja u knjizi

Brautović, Mato.Metodolologija istraživanja vjerodostojnosti medija // Vjerodostojnost novina / Malović, Stjepan (ur.).Zagreb : Icej i Sveučilišna knjižara, 2007. Str. 67-76.

Brautović, Mato.Analiza sadržaja mainstream hrvatskih online medija: Komercijalni model komuniciranja // Utjecaj globalizacije na novinarstvo / Malović, Stjepan (ur.). Zagreb: ICEJ, 2006. Str. 117-130.

Brautović, Mato.Qualitative Web Space Analysis on the Dubrovnik Model: Pearl of Adriatic in the Web Isolation // Community - Net in South and East Europe / Trček Franc (ur.).Ljubljana:


47

Center for Spatial Sociology, Faculty of Social Sciences, 2003. Str. 23-48.

Znanstveni radovi u drugim časopisima

1. ELearning and Lifelong Education of Journalists: Case Study, Poynter Institute. // Medijski dijalozi. 5 (2010) ; 63-73

2.Online baze podataka kao novinarski izvori o javnim dužnosnicima i njihovoj imovini. // Medianali. 5 (2009) ; 113-127

3. Usage of Newsroom Computer Systems as Indicator of Media Organization and Production Trends: Speed, Control and Centralization. // Medijska istra ivanja. 1 (2009) , 1; 27-35

4. Hrvatski online mediji kao sekundarni izvori u novinarstvu. // Medianali. 6 (2009) ; 89-102 (članak, znanstveni)

5. Pregled literature iz internetskog novinarstva 2001.-2008.. // Medianali. 3 (2008) ; 167-178 (članak, znanstveni)

6. Elektronička pošta i njezina upotreba u novinarstvu: Studija slučaja Butković - Sanader. // Medianali. 4 (2008) ; 31-40 (članak, znanstveni).

7. Konvergencija medija i promjene u njihovoj organizaciji i menadžmentu. // Medijski dijalozi. 1 (2008) , 1; 27-35 (članak, znanstveni).

8. Etički aspekti upotrebe online društvenih mreža – facebook: studija slučaja britt lapthorne. // Medijski dijalozi. 2 (2008) ; 87-94

9. Zaštita privatnosti, intelektualno vlasništvo i elektroničko poslovanje kao pokazatelji etičnosti online medija u Hrvatskoj. // Medijska istraživanja. 13 (2007) , 1; 51-69 Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje

lipanj 2008. docent


48

Ime i prezime ðorñe Obradović Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Sveučilište u Dubrovniku e-mail adresa i adresa osobne web-stranice [email protected]

Kratki životopis

Dr. sc. ðorñe Obradović, docent Sveučilišta u Dubrovniku, roñen je 23. kolovoza 1959. u Dubrovniku, gdje je završio Gimnaziju i Višu pomorsku školu i stekao zvanje kapetana duge plovidbe. Doktorirao je 2009. na Sveučilištu u Zadru, a u zvanje docenta izabran je u postupku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu koji je okončan izborom na Sveučilištu u Dubrovniku 30. ožujka 2010. Fakultet političkih nauka – Odsjek žurnalistika završio je u Sarajevu 1990. Izmeñu 1993. i 2004. bavio se drugim zanimanjem za koje se školovao pa je plovio na trgovačkim i putničkim brodovima duge plovidbe. Prije dolaska na Sveučilište u Dubrovnik bio je zapovjednik broda na kompaniji SeaHawk North America. Iskrcao se u ljeto 2004., prvenstveno zbog pokretanja studija Mediji i kultura društva na Sveučilištu u Dubrovniku, u čijim je pripremama sudjelovao vlastitim prijedlozima u izradi plana i programa. Izmeñu 1982. i 1992. radio je u Dubrovačkom vjesniku na novinarskim i uredničkim poslovima i surañivao s brojnim medijima. Bavio se i književnim radom i objavio jednu pripovijetku, dvije zbirke priča i jednu dramu. Glavni je urednik meñunarodnog znanstvenog časopisa Medianali i voditelj "Medijskog istraživačkog centra" Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku. Objavio je jednu znanstvenu monografiju, uredio jedan zbornik radova, 12 znanstvenih i 16 stručnih radova te sudjelovao s izlaganjem na 15 meñunarodnih skupova. Uz doktorat iz novinarstva obranjen u Zadru, upisao je i položio sve ispite na doktorskom studiju iz odnosa s javnostima na Sveučilištu u Mostaru, gdje je u postupku odobravanja teme (druge) doktorske disertacije. Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina Znanstvene knjige

1. Znanstvena monografija Otkrivanje Rotera, ICEJ, Zagreb, 2007., 131. str. 2. Zbornik radova Djelo novinara Rudimira Rotera (urednik i koautor), Sveučilište u

Dubrovniku, Dubrovnik, 2007., 333. str. 3. Koautor knjige Utjecaj globalizacije na novinarstvo (urednik Stjepan Malović), ICEJ,

Zagreb, 2006. Znanstveni radovi

1. "Neravnopravnost glokalnih medija", Medijski dijalozi 6, Elit, Podgorica, 2010., 69-80.

2. "Pretvaranje ljudske tragedije u medijsku zabavu", Medijski dijalozi 5, Elit Podgorica, 2010., 39-50.

3. "Samoregulacija novinarske profesije na temeljnoj razini", Medianali 6, Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, 2009., 13-37.

4. "Ljudska prava i sloboda govora", Medijski dijalozi 4, Elit Podgorica, 2009., 139-149.

5. "Temelji etike suvremenih medija u religijama starog vijeka", Medijski dijalozi 1, Elit, Podgorica, 2008., 179-194.

6. "Kolumne nisu novinski rod", Medianali 3, Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, 2008., 13-37.

7. "Medijski prikaz zbilje", Medianali 2, Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, 2007., 87-101.


49

8. Poglavlje "Kvalitativna analiza sadržaja Roterovih napisa" u zborniku "Djelo novinara Rudimira Rotera", (urednik ðorñe Obradović), Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, 2007., 181-329.

9. "Nasilnici stvaraju medijski dogañaj", Medianali 1, Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, 2007., 45-71.

10. "Novinska anketa kao metoda manipulacije javnostima", poglavlje u knjizi "Utjecaj globalizacije na novinarstvo", (urednik Stjepan Malović), ICEJ, Zagreb, 2006., 131-142.

Znanstveni radovi u koautorstvu

1. ðorñe Obradović i Ivana Medo Bogdanović: Holistički odnosi s medijima u

organizacija u kulturi, Medianali 7, Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, 2010. 2. ðorñe Obradović i Dubravka Njirić: Novi mediji olakšali plagiranje, Medianali 4,

Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, 2008., 41-59.

Stručni radovi 1. "Neupitna budućnost praoblika umrežavanja", recenzija knjige Fjodora Polojca

Novinske agencije i agencijsko novinarstvo, Medianali 7, Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, 2010., 217-219.

2. Recenzija knjige "Komuniciranje jedinica lokalne samouprave s javnošću" autora mr. sc. Drage Martinovića, Media plan institut, Sarajevo, 2010.

3. "Bosanska priča o američkom novinarstvu", recenzija knjige Najila Kurtića "Osnovi pisanja za medije", Media centar online, Sarajevo, http://www.media.ba/mcsonline/bs/tekst/bosanska-prica-o-americkom-novinarstvu, 21. 4. 2010.

4. "Kad TV i Internet odgajaju djecu", Media centar online, Sarajevo, http://www.media.ba/mcsonline/bs/tekst/kad-tv-i-internet-odgajaju-djecu, 10. 3. 2010.

5. "Novi mediji – psi čuvari rata na Balkanu", Media centar online, Sarajevo, http://www.media.ba/mcsonline/bs/tekst/novi-mediji-psi-cuvari-rata-na-balkanu, 9. 11. 2009.

6. "Utjecaj društvenih promjena na novinarstvo", recenzija časopisa Medijska istraživanja god. 15. br. 1, Medianali 6, Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, 2009., 262-264.

7. "Dobar dan za loše vijesti", recenzija knjige Simona Cotlea (ur.) "Informacije, odnosi s javnošću i moć", Medianali 5, Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, 2008., 259-261.

8. "Sukob civilizacija ili politika", esej, Medijski dijalozi 2, Elit, Podgorica, 2008., 163-165.

9. "Zaokružena cjelina prestižne profesije", prikaz knjige Zorana Tomića "Odnosi s javnošću", Medijski dijalozi 2, Elit, Podgorica, 2008., 171-173.

10. "Etičnost javnih objava – izgubljena pristojnost ili teror profita?", prikaz četvrtog skupa "Dubrovački medijski dani", Medijska istraživanja Vol. 14, No 2, Doron, Zagreb, 2008., 137-139.

11. "Pravda i pravednost", recenzija knjige Zdravka Bazdana "Demokracija i ljudska prava – Srce meñunarodne ekonomije i politike", Medianali 4, 2008., 237-238. NE

12. "Ozbiljna ugroženost standarda", recenzija knjige "Vjerodostojnost novina" urednika Stjepana Malovića, Medianali 2, 2007., 217-218.

13. "Ethics in E-zines", Informatologia 39, 4, HKD, Zagreb, 2006., 301-304. DA


50

14. "Etika u internetskim glasilima" (sažetak, Informatologia, Separat speciale no. 10, HKD, Zagreb, 2006., 55-56.


docent od 30. 3. 2010.

Ime i prezime Ivana Pavlić Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Sveučilište u Dubrovniku e-mail adresa i adresa osobne web-stranice [email protected] Kratki životopis

dr. sc. Ivana Pavlić (djevojački Bukvić) roñena je 02. srpnja 1976. u Dubrovniku, Republika Hrvatska. Po narodnosti je hrvatica i državljanka Republike Hrvatske. Udana je i ima dvoje djece. Osnovno obrazovanje i srednju školu završila je u Dubrovniku. Godine 1994. upisala je redoviti studij na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu, smjer turizam. Diplomirala je s odličnim uspjehom 22. srpnja 1998. godine s temom rada "Prometni položaj Dubrovnika".

Ispit za stjecanje pedagoško-psihološkog obrazovanja nastavnika u srednjoj školi položila je 22. veljače 1999. godine. Od 1999. do 2002. godine radila je na mjestu nastavnika ekonomske grupe predmeta u Srednjoj turističkoj i ugostiteljskoj školi u Dubrovniku.

Akademske godine 1999/00. je upisala Poslijediplomski znanstveni studij "Poslovna ekonomija u turizmu" na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku. Magistrirala je 10. ožujka 2004. na temu "Stanje i mogućnosti razvoja hrvatskog turizma u uvjetima globalizacije" i stekla zvanje magistra ekonomskih znanosti.

Doktorsku disertaciju pod naslovom "Pozicioniranje hrvatskog turističkog proizvoda na Sredozemlju u uvjetima globalizacije" obranila je 19. rujna 2007. godine ne Ekonomskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Time je pristupnica stekla VIII stupanj stručne spreme i naziv doktor društvenih znanosti, polje ekonomije.

Dr. sc. Ivana Pavlić od ožujka 2002. zaposlena je na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu, danas Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku u svojstvu znanstvenog novaka, zatim asistenta, višeg asistenta i docenta. Sudjelovala je na vježbama i seminarskoj nastavi iz kolegija: "Poslovanje ugostiteljskih tvrtki", "Selektivni turizam", "Ekonomika turizma" i "Ponašanje potrošača", "Turizam, razvoj i turistička politika" i "Integrirana marketinška komunikacija". Po stjecanju zvanja magistra ekonomskih znanosti 2005. godine birana je u suradničko zvanje asistenta na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku. Od 30. studenoga 2007. radi kao viši asistent na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju na kolegijima "Ekonomika turizma", "Poslovanje ugostiteljskih tvrtki" i "Ponašanje potrošača", a od 13. srpnja 2010. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docenta na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju na kolegijima "Ekonomika turizma", "Turizam, razvoj i turistička politika", "Ponašanje potrošača" i "Integrirana marketinška komunikacija".

Kao znanstveni novak sudjelovala je u izradi znanstveno-istraživačkih projekata: "Strategija razvoja Dubrovačko–neretvanske županije", "Hrvatska na europskom turističkom tržištu u uvjetima globalizacije" i "Strategija razvoja imidža Republike Hrvatske u procesu pridruživanja EU" koje je financiralo Ministarstvo.

2006. godine bila je tri mjeseca na stručnom usavršavanju na Sveučilištu u Perugii u Italiji.


51

U svom dosadašnjem znanstvenom i stručnom radu, dr. sc. Ivana Pavlić objavila je ukupno 21 rad, od čega je 19 znanstvenih i 2 stručna rada. Sudjelovala je na brojnim domaćim i meñunarodnim konferencijama. Napisala je recenziju za srednjoškolski udžbenik.

Članica je Hrvatske udruge za marketing CROMAR. Tečno se služi engleskim i talijanskim jezikom.

Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina Knjige 1. Pavlić, Ivana; Križman, Pavlović Danijela; Bušelić, Marija; Peručić, Doris; Bošković, Desimir; Težak, Ana; Poropat, David; Saftić, Darko; Amidžić, Dragoljub; Brčić-Stičević, Vesna, Renko, Sanda, Petljak, Kristina, Šostar, Marko; Pavlović, Jadranka; Matić, Gabrijela; Mulec, Ivo; Stojanović, Vladimir; Toroczik, Marija; Soos, Janos; Rechnitzer, Szilvia; Brščić, Kristina; Velenik, Robert; Milohanović Čehić, Ana. Turizam i agroturizam u funkciji održivog razvitka .Osijek : Ekonomski fakultet u Osijeku, 2010 (monograph). 2. Nemeth Blažić, Tatjana; Kosanović, Mirjana Lana; Kaić, Bernard; Begovac, Josip; Borovečki, Ana; Klišmanić, Zorana; Ničea Gruber, Ema; Pavić Šimetin, Ivana; Pavlić, Jasmina; Pem Novosel, Iva; Roksandić Vidlička, Sunčana; Sviben, Mario; Turković, Ksenija; Vilibić-Čavlek, Tatjana. Priručnik za HIV, Savjetovanje i testiranje . Zagreb : Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2009 (handbook). 3. Vrtiprah, Vesna; Pavlić, Ivana. Menadžerska ekonomija u hotelijerstvu . Dubrovnik :Sveučilište u Dubrovniku, 2005. Poglavlja u knjigama 1. Pavlić, Ivana; Martinović, Marija. Model širenja inovacija farmaceutskih proizvoda u Hrvatskoj // Marketing u društvi znanja / Grbac, Bruno ; Meler, Marcel, editor(s). Rijeka : Ekonomski fakultet, Rijeka ; CROMAR, 2008.. Str. 239-255. 2. Metelko, Željko; Pavlić-Renar, Ivana. Insulin and Oral Hypoglycemic Agents in Pregnancy // Diabetology of Pregnancy / Djelmiš, Josip ; Desoye, Gernot ; Ivanišević, M., editor(s). Basel : Karger AG, 2005. 3. Pavlić-Renar, Ivana; Metelko, Željko. Epidemiology of Pregestational and Gestational Diabetes // Diabetology of Pregnancy / Djelmiš, Josip ; Desoye, Gernot ; Ivanišević, Marina, editor(s). Basel : Karger AG, 2005. Članci 1. Marina Korolija; Mirko Hadžija; Edita Pape Medvidović; Pajica Pavkovic; Sanja Kapitanović; Ivana Pavlić Renar; Marijana Popović Hadžija. genetic evaluation of the tnf-α -238g>a and -308g>a promoter polymorphisms in croatian patients with type i diabetes. // human immunology. 71 (2010) ; 1228-1232 (journal article). 2. Korolija, Marina; Pavlić Renar, Ivana; Hadžija, Mirko; Pape Medvidović, Edita; Pavković, Pajica; Jokić, Mladen; Popović Hadžija, Marijana. Association of PTPN22 C1858T and CTLA-4 A49G Polymorphisms with Type 1 Diabetes in Croatians. // Diabetes Research and Clinical Practice. 86 (2009) , 3; e54-e57. 3. Metelko, Željko; Pavlić-Renar, Ivana; Poljičanin, Tamara; Szirovitza, Lajos; Turek, Stjepan. Prevalence of Diabetes Mellitus in Croatia. // Diabetes research and clinical practice. 81 (2008) , 2; 263-267 (journal article). 4. Kolendorf, Klaus; Ross, Glen P.; Pavlić-Renar, Ivana; Perriello, Giorgio; Philotheou, Arleti; Jendle, John; Gall, Marie-Anne; Heller, Simon H. Insulin detemir lowers the risk of hypoglycaemia and provides more consistent plasma glucose


52

levels compared to NPH insulin in Type 1 diabetes. // Diabetic Medicine. 23 (2006) , 7; 729-735 (journal article). 5. Vrca Botica, Marija; Zelić, Ines; Pavlić Renar, Ivana; Bergman Marković, Biserka; Grgurević S.; Botica, Iva. Structure of visits persons with diabetes in croatian family practice - Analysis of reasons for encounter and treatment procedures using the ICPC-2. // Collegium Antropologicum. 30 (2006) , 3; 495-499 (journal article). Znanstveni članci u drugim časopisima 1. Pavlić, Ivana. Osnovna obilježja potražnje kongresnog turizma u Dubrovniku. // Revija za pravo i Ekonomiju, Review for Law & Economics. 9 (2008) , 2; 97-109 (preliminary note). 2. Pavlić, Ivana; Dragičević, Marija. Smještajni kapaciteti kao činitelj održivog razvoja grada Dubrovnika. // Poslovna Izvrsnost, Business Excellence, Znanstveni časopis za promicanje kulture kvalitete i poslovne izvrsnosti. 1 (2007) , 2; 111-125 (review article). 3.Pavlić-Renar, Ivana; Poljičanin, Tamara; Metelko, Željko. Metabolički sindrom: što, zašto, kako i u koga?. // Acta Medica Croatica. 61 (2007 (Feb)) , 3; 335-337 (journal article). 4. Pavlić, Ivana. Suvremene tendencije u razvoju svjetskog turizma i globalizacijski procesi. // Znanstveni časopis za more i pomorstvo NAŠE MORE. 51 (2005) , 5/6; od 214 do 226 (review article). 5. Poljičanin, Tamara; Pavlić-Renar, Ivana; Metelko, Željko; Coce, Frano. Draft Program of Prevention of Diabetic Foot Development and Lower Extremity Amputation in Persons with Diabetes Mellitus. // Diabetologia Croatica. 34 (2005) , 2; 43-49 (preliminary note). Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje

13. srpnja 2010. docentica na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju


53

Ime i prezime Doris Peručić Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Sveučilište u Dubrovniku e-mail adresa i adresa osobne web-stranice [email protected]

[email protected] Kratki životopis Dr. sc. Doris Peručić roñena je 24. prosinca 1975. godine u Dubrovniku. Po nacionalnosti je Hrvatica i državljanka Republike Hrvatske. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Dubrovniku. Daljnje školovanje nastavila je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je akademske godine 1994/95 upisala dvopredmetni studij Francuski jezik i književnost i Španjolski jezik i književnost na Odjelu za romanistiku. Diplomirala je 2000. godine te stekla naziv Diplomirani romanist i hispanist. U listopadu 2002. godine upisala je poslijediplomski magistarski studij Turističkog menadžmenta na sveučilištu «Universitat de les Illes Balears», Palma de Mallorca, Španjolska. Dana 17. veljače 2005. godine magistrirala je na temu «Potential Development of Adventure Cruises on Croatian Islands" i stekla diplomu navedenog studija koji je rješenjem Agencije za znanost i visoko obrazovanje broj 533-07-06-05 ekvivalentan magisteriju znanosti prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 13/03, 198/03, 105/04,i 174/04). Doktorsku disertaciju pod naslovom «Marketing pomorskih krstarenja i turizam na Mediteranu» obranila je 28. listopada 2008. na Ekonomskom fakultetu, Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku i time stekla znanstveni stupanj doktora društvenih znanosti iz znanstvenog polja ekonomije. Radnu karijeru započela je u putničkoj agenciji «Aragosa» u Dubrovniku kao referent za tržišta francuskog govornog područja, a zatim je radila u odjelu prodaje i promocije izleta na putničkim brodovima kompanije «Festival Cruises». Po završetku poslijediplomskog studija i povratka u Hrvatsku zaposlila se u predstavništvu kompanije «Jadranski luksuzni hoteli» u Zagrebu. Tijekom 2006. godine radila je kao vanjski suradnik na Visokoj poslovnoj školi za turistički i hotelski menadžment s pravom javnosti «Utilus» u Zagrebu, gdje je 1. listopada 2006. godine prešla u stalni radni odnos kao nastavnica kolegija «Istraživanje tržišta u turizmu» i «Promocija u turizmu». Od 1. listopada 2007. zaposlena je na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku. Izabrana je 2007. godine u suradničko zvanje asistentice, 2008. godine u suradničko zvanje više asistentice, a 2010. godine u znanstveno-nastavno zvanje docentice, znanstveno područje društvenih znanosti, polje ekonomija, grana marketing Na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku nositeljica je kolegija «Istraživanje turističkih tržišta» i «Strategije marketinga u turizmu» na diplomskom studiju Poslovna ekonomija, smjer Turizam, kolegija "Strategije marketinga" i "Marketinško istraživanje" na diplomskom studiju Poslovna ekonomija, smjer Marketing te kolegija "Marketinško istraživanje" diplomskom studiju Odnosi s javnošću na Odjelu za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku. Pristupnica je aktivno sudjelovala na više meñunarodnih znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu. Objavila je šest radova u znanstvenim časopisima s meñunarodno priznatom recenzijom, četiri znanstvena rada u zbornicima radova meñunarodnih znanstvenih skupova i dva poglavlja u knjizi. Članica je Hrvatske udruge za marketing CROMAR. Tečno govori španjolski, francuski i engleski jezik. Upisana je u Upisnik znanstvenika pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa


54

pod matičnim brojem 307310.

Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina Objavljeni znanstveni i stručni radovi:

1. Pavlić, I., Peručić, D., Portolan, A., Towards reducing the negative effects of the economic crisis by using market segmentation based on tourist expenditure - The case od Dubrovnik-Neretva County, Proceedings of the 5th International conference An Enterprise Odyssey: From Crisis to Prosperity - Challenges for Government, Opatija, May 26 – 29, 2010., Faculty of Economics and Business, 2010. ISBN – 10: 953-6025-33-7, ISBN – 13: 978-953-6025-33-6, pp. 1666-1682 DA

2. Peručić, D., Karamatić, Z., Temeljna obilježja turističke aktivnosti stanovnika Dubrovnika, Ekonomska misao I praksa god. XIX., br. 1, Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, 2010, str. 67-80., ISSN 1330-1039 DA

3. Peručić, D., Važnost uzajamnog marketinga u razvoju održivog cruise turizma na Mediteranu, Turizam I agroturizam u funkciji održivog razvitka (ur. Leko Šimić, M.), Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2010., str. 69-83, ISBN 978-953-253-075-9

4. Peručić, D., Advantages of Branding in Travel and Tourism, the case of cruise Industry, International Journal of Management Cases (special issue CIRCLE Conference 2009, Dornbirn, Austria), Vol. 11, Issue. 2, 2009., pp.347-354.ISSN 1741-6264

5. Peručić, D., Važnost uzajamnog marketinga u razvoju održivog cruise turizma na Mediteranu, Electronic Proceedings of XXI. CROMAR Congress "Marketing – a factor of sustainable dvelopment”, Faculty of Economics, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, October 8 – 10, 2009, pp. 1 – 11, ISBN 978-953-253-065-0


2010. godine u znanstveno-nastavno zvanje docentice, znanstveno područje društvenih znanosti, polje ekonomija, grana marketing


55

Ime i prezime Natalia Stagl Škaro Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Sveučilište u Dubrovniku e-mail adresa i adresa osobne web-stranice [email protected] Kratki životopis Rodila sam se 5. veljače 1969. u Grazu, Austrija. Udata sam imam dvoje djece; živim na Kalamoti kod Dubrovnika. Obrazovanje: 1979 -1991, X. Školovanje u Njemačkoj, SAD i Austriji. 1991, X-1996, VI. Studij ruskoga te hrvatskog i srpskog jezika i poredbene književnosti na Sveučilištima u Moskvi, Salzburgu i Zagrebu. Diplomirala srednjom ocjenom 5.0 iz svih nastavnih predmeta. Rektorove nagrade: 1993., 1994., 1995., 1996. 1998. godine. 11. srpnja 1996 obranila Magistarski rad "sa odličnim uspjehom" na Sveučilištu u Salzburgu, Austrija 11. srpnja 1996. godine (mentor: prof. Dr. sc. Georg Mayer) i stekla naziv magistra filozofije iz područja književnosti. 3. ožujka 1999. godine obranila doktorsku disertaciju "sa odličnim uspjehom" na Sveučilištu u Salzburgu, Austrija (mentor: prof. dr. sc. Georg Mayer) i stekla naziv doktora filozofije iz područja književnosti i kulturologiji. Visokoškolsku kvalifikaciju doktor filozofije u cijelosti priznaje Agencija za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske, 19. ožujka 2007. godine. Radni odnos:

1996-1997 lektor na odjelu za Germanistiku na Filozofskom fakultetu, Sveučilišta u Zadru. 2000 – 2002 gostujući znanstvenik na odjelu za Slavistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Bonnu, Njemačka.

2000-2004 gostujući docent na filozofskom fakultetu Sveučilišta u Tuzli, BiH. 2003 – 2005 gostujući docent na Univerzitetu u Mostaru, BiH. 2004 – 2009 voditelj službe za meñunarodnu suradnju Sveučilišta u Dubrovniku. 2009-2010 viši asistent na Sveučilištu u Dubrovniku 2010 docent na Odjelu za komunikologiju

Znanstvena djelatnost: Predavanja na meñunarodnim simpozijima:

• International Symposium of young slavicists, rujan 1999,godine Salzburg, Austrija, "Poezija Vladimira Nabokova".

• International Symposium of slavicists, listopad 2001. godine, Potsdam, Njemačka, "Petar Hektorović i hrvatska renesansa".

• International symposium: Theatre in exile and under dictatorships, kolovoz 2003. godine Salzburg, "Zapostavljene drame Vladimira Nabokova".

• International symposium: Volkskultur als Dialog, kolovoz 2009. godine Reichersberg, Austrija, "Mütter und Söhne. Matriarchalität auf dem Balkan?".

Sudjelovanje na domaćim simpozijima: Glagoljica i hrvatski glagoljizam" listopad 2002. godine u Zagrebu i Krku.


56

Voditelj meñunarodnog znanstvenog projekta Voditelj projekta broj J2042 Erwin Schrödinger austrijske nacionalnezaklade FWF "Petar Hektorović i renesansa u Dalmaciji" od veljače 2000. godine do veljače 2002. godine. Znanstveno-stručna usavršavanja: Studijski centar Mecosta, Michigan SAD – Margaret Eyer Wilbur zaklada, 1. srpnja do 28. kolovoza 1993. godine. Meñunarodna radionica komparatistike Wassenaar,Nizozemska, 10. lipnja do 18. lipnja 2000. godine. U okviru projekta "Petar Hektorović i renesansa u Dalmaciji" od veljače 2000. godine do veljače 2002. godine studijski boravak na odjelu za slavistiku Sveučilišta u Bonnu, Njemačka (mentor prof. Dr. sc. Wilfried Potthoff). Ljetna slavistička škola (predavanje i ekskurzija) 14og rujna do 28.og rujna 2003. godini pri Sveučilištu u Bambergu, Njemačka. Stručna djelatnost Član žirija "cum grano salis" Književni dani u Tuzli, BiH srpanj 2003. godine. Autor znanstvene izložbe "Schili byli. Ruske dječje knjige 1920-1940)" MAK Beč, Austrija listopad 2004. godine do veljače 2005. godine. Javna predavanja udrugama i grañanstvu 1. 10.og srpnja 2002. godine "Petar Hektorović pjesnik i graditelj" pri jugo-istočno europskom društvu u Bambergu, Njemačka. 12.12. 2004. godine "Dječja književnost u Rusiji i u Sovjetskom savezu", MAK - Muzej primijenjene umjetnosti Beč, Austrija. 26. 9. 2007. godine "Suvremena njemačka književnost" narodna knjižnica Dubrovnik. Nastavna djelatnost - Dodiplomska nastava - Sveučilište u Zadru – filozofski fakultet, odjel za njemački jezik i književnost od listopada 1996. godine do srpnja 1997. godine lektorica njemačkoga jezika i književnosti. Težište: njemačka kultura te povijest književnosti i njemački kao strani jezik. Sveučilište u Bonnu (Njemačka) – filozofski fakultet, odjel za slavistiku od veljače 2000. godine do srpnja 2002. godine. Sveučilište u Tuzli (BiH) – filozofski fakultet, na odjelima za germanistiku, anglistiku i bosnistiku od veljače 2002. godine do lipnja 2004. godine. "Svjetska književnost 2" Univerzitet u Mostaru (BiH) - filozofski fakultet, na odjelima za germanistiku i bosnistiku izmeñu veljače 2003. godine i veljače 2005. godine. American College of Management and Technology Dubrovnik akademska 2005/06. godina - Diplomska nastava Sveučilište u Dubrovniku akademska 2009/10. godina na odjelima za akvakulturu i komunikologiju - Programi i uvoñenje novih predmeta Na Sveučilištu u Bonnu uvela sljedeće nove predmete: "Petar Hektorović (1487-1572) kao kulturni posrednik", "Hrvatska kulturologija 1", "Hrvatska kulturologija 2", "Bosanska kulturologija i povijesni roman", "Bosanski identitet ili konstrukcija nacije?"


57

Na Sveučilištu u Dubrovniku uvela sam novi predmet:" Književni korijeni"

Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina Znanstveni radovi, recenzirani i objavljeni u meñunarodnim znanstvenim časopisima

• Stagl, Natalia "Vladimir Nabokov als Dramatiker". Theater in Exil und Dikataur. Vorträge des Salzburger Symposiums 2003. Wort und Musik Salzburger Akademische Beiträge, Salzburg 2005, pp. 815-824.

• Stagl-Škaro, Natalia und Justin Stagl "Religion und Gewalt". Bulletin for Urgent Anthropology 45, Beč 2009.

• Stagl-Škaro, Natalia "Mütter und Söhne. Matriarchalität auf dem Balkan?". Ö Volksliedwerk Jahrbuch 2010, Beč 2010.

Knjige • Stagl, Natalia, Ilya Kabakov, Christian Reder, 2005. Schili-Byli. Russische Kinderbücher

1920-1940 (Schili-Byli ruska dječja književnost 1920-1940).Schleebrügge. Editor Wien, 63pp.

• Stagl, Natalia, 2006. Muse und Antimuse. Die Poetik Vladimir Nabokovs (Muza i antimuza. Poetika Vladimira Nabokova). Böhlau Verlag Köln, Weimar, Wien, 291 pp.


2010. docentica


58

Ime i prezime Majda Tafra-Vlahović Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Sveučilište u Dubrovniku e-mail adresa i adresa osobne web-stranice [email protected]

[email protected] Kratki životopis

Doc. dr. sc. Majda Tafra-Vlahović cijeli se život bavila komunikacijama, najprije kao novinarka unutrašnje i vanjske politike u Vjesniku i Večernjem listu kada je honorarno radila i na radiju i televiziji te predavala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, te nakon toga kao menadžerica u UNICEF-u i Coca-Coli.

Zaposlena je kao nastavnik predmeta iz komunikologije u dvije ustanove: na Sveučilištu u Dubrovniku i Visokoj školi za poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Krčelić u Zaprešiću.

Izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docenta i nastavno zvanje profesora visoke škole.

Diplomirala je i magistrirala jezike i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te je završila doktorski studij informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zadru.

Diplomirala je na postdiplomskom studiju Sveučilišta u Cambridgeu s diplomom iz meñusektorskog partnerstva za održivi razvoj.

Diplomirala je na postdiplomskom studiju Sveučilišta u Cambridgeu s diplomom iz održivog poslovanja.

Diplomirala je na Ovlaštenom Institutu za odnose s javnošću u Londonu s diplomom iz odnosa s javnošću.

Završila je postdiplomsku specijalizaciju na Ovlaštenom Institutu za odnose s javnošću u Londonu te jedina u Hrvatskoj ima certifikat Instituta za ovlaštenog praktičara za odnose s javnošću.

Objavila je preko pedeset znanstvenih i stručnih radova iz područja novinarstva, odnosa s javnošću, menadžmenta i društveno odgovornog poslovanja.

Sudjelovala je na više od stotinu znanstvenih i stručnih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu.

Usavršavala se znanstveno na Sveučilištima u Cambridgeu i Oxfordu te u Centru Medjunarodne organizacije rada u Torinu i Centru Ujedinjenih naroda u Genevi.

Stalna je suradnica organizacije Sustainability Advisory Group, UK; Članica uredničkog odbora

medjunarodnog znanstvenog časopisa «Journal of Communication Management», London;

Članica Ovlaštenog Instituta za odnose s javnošću, London ( Chartered Institute for Public

Relations, CIPR, London); Članica Europskog udruženja za istraživanje u odnosima s javnošću

(European Public Relations Research Association, EUPRERA); Članica meñunarodne

organizacije za društvenu odgovornost gospodarstva «Accountability», London; Članica

Meñunarodne udruge za odnose s javnošću (International Public Relations Association, IPRA);

Članica Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ); Članica Hrvatskog novinarskog društva

(HND); Članica Udruge poslovnih savjetnika pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (UPS-HUP);

Članica Hrvatskog poslovnog vijeća za održivi razvoj (HRPSOR); Članica Udruge poslovnih


59

savjetnika, UPS-AMC.

Od stranih jezika odlično se služi u govoru i pismu: - Engleskim jezikom (posjeduje diplomu fakulteta i diplomu Ujedinjenih naroda

UNLP) - Ruskim jezikom (posjeduje diplomu fakulteta i diplomu Ujedinjenih naroda

UNLP) - Španjolskim jezikom (posjeduje diplomu Ujedinjenih naroda UNLP) - Francuskim jezikom (posjeduje Diplomu Ministarstva obrazovanja Republike

Francuske, DALF) - Talijanskim jezikom

Sudski je tumač za engleski, španjolski i ruski jezik Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina Poglavlja u knjizi 1. Tafra-Vlahović, Majda. Public relations model of a socially responsible company // Public Relations Cases : International Perspectives / Moss, Danny ; Poweli, Melanie (ur.).London : Routledge, 2010. Str. 149-159. 2. Tafra-Vlahović, Majda. Modeli odnosa s javnostima u kontekstu društveno-odgovornog poslovanja // Zbornik radova / Skledar, Nikola (ur.).Zaprešić : Visoka škola za poslovanje i upravljanje s pravom javnosti, 2009. Str. 155-200. 3. Tafra-Vlahović, Majda. Modeli obrazovanja za odnose s javnostima // Utjecaj globalizacije na novinarstvo / Stjepan Malović (ur.).Zagreb : ICEJ, 2006. Str. 83-94. Znanstveni radovi u drugim časopisima 1. Tafra-Vlahović, Majda. Korporativna odgovornost u globalnom kontekstu: komunikacijski izazovi. // Medijski dijalozi. 3 (2010) , 6; 221-228 (članak, znanstveni). 2. Tafra-Vlahović, Majda. The Value of Cross-sector Partnership: A Case. // Medianali. 3 (2010) , 6; 133-156 (članak, znanstveni). 3. Tafra-Vlahović, Majda. Corporate Citizenship : Case study of Coca-Cola Beverages Hrvatska. // Medianali. 4 (2010) , 7; 1-22 (članak, znanstveni). 4. Tafra-Vlahović, Majda. Konceptualni okvir društveno-odgovornog poslovanja. // Medianali. 3 (2009) , 5; 163-184 (članak, znanstveni). 5. Tafra-Vlahović, Majda. Utjecaj novih tehnologija na funkciju odnosa s javnostima. // Medianali. 1 (2007) , 1; 169-178 (članak, znanstveni). 6. Tafra-Vlahović, Majda. Komunikacijski čimbenici u meñusektorskim partnerstvima za održivi razvoj. // Medianali. 1 (2007) , 2; 1-12 (članak, znanstveni). Znanstveni radovi u zbornicima skupova s meñunarodnom recenzijom 1. Tafra-Vlahović, Majda.


60

Integrating Sustainability in the Business Culture: An Action Research // Papers of 9th International conference on corporate social responsibility : CSR and Global Governance / aras, Güler ; Crowther, David ; Krkač, Kristijan (ur.). Zagreb : ate in associations with ZSEM & SRRNET, 2010. 793-806 2. Stubbs, Paul; Tafra-Vlahović, Majda; Redžepagić, Denis. Creating sustainability competences through reporting in Croatia // 7th International conference "Enterprise in transition" : proceedings / Reić, Zlatan ; Fredotović, Maja (ur.). Split ; Wien : Faculty of Economics, University of Split ; DAAAM International, 2007. 57-59 3. Tafra-Vlahović, Majda. Public Relations of a Socially Responsible Company // Zbornik 11. slovenske konference o odnosih z javnostmi / Postružnik, Natalija ; Serajnik Sraka, Nada ; Kušar, Matej (ur.). Ljubljana : Slovensko društvo za odnose s javnostmi, 2007. 168-182 Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje

travanj 2009. docentica


61

Ime i prezime Ivan Tanta Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Sveučilište u Dubrovniku i VERN e-mail adresa i adresa osobne web-stranice [email protected]

[email protected] Kratki životopis Roñen u Zagrebu 25. 09. 1961. godine 1980. Honorarno u Večernjem listu. 1985. Diplomirao na Fakultetu političkih zanosti Sveučilišta u Zagrebu, smjer opća politologija Tijekom studija, 1984. i 1985. dobitnik je dvije Rektorove nagrade za znanstveni rad na području komunikologije. Teme "Utjecaj masovnih medija na stvaranje javnog mnijenja" i "Američki sistem masovnih medija u teoriji i praksi". 1985. Zapošljava se u Večernjem listu . 1990. Stječe stupanj magistra znanosti iz područja informacijskih znanosti smjer komunikologija na temi «Transformacija dnevne štampe u vrijeme ekonomske krize» U idućih 14 godina prolazi razvojni put od novinara gradske rubrike, crne kronike, poslijepodnevnog urednika na regalu, dežurnog urednika, urednika inozemnog izdanja, urednika regionalnih izdanja, urednika deska vanjske politike, večernjeg urednika unutarnje politike do noćnog urednika i urednika regionalnih izdanja. Jedan je od utemeljitelja i pokretača Teleteksta HRT-a te voditelj projekta Večernjeg lista «Radio Večernji list». Sudionik je Domovinskog rata od 1990. godine 1991. Postaje članom Svjetske asocijacije istraživača medija sa sjedištem u Washingtonu (AMCR ) 1999. Napušta redakciju Večernjeg lista i prelazi u redakciju dnevnog lista «Vjesnik» na mjesto zamjenika urednika deska i urednika gradske rubrike. 2001. Počinje predavati na Londonskoj školi za odnose s javnošću 2002. Direktor korporativnih komunikacija i šef ureda predsjednika Uprave u Eurocable Group 2003. Predavač je na Hrvatskim studijima katedra za novinarstvo, predmet Glasnogovorništvo 2005. Predavač "Odnosa s javnošću" na Veleučilištu VERN‘, samostalni konzultant u farmaceutskoj tvrtci Pliva d.d. za pitanja interne komunikacije. 2005. Viši predavač predmeta Poslovno komuniciranje na Visokoj poslovnoj školi "Libertas" 2007. Prelazi na Veleučilište VERN’ na radno mjesto voditelj specijalisitčkog siplomskog stručnog studija upravljanje poslovnim komunikacijama 2008. Obranio doktorat na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 2009. Pročelnik katedre za Psihologiju i komunikologiju Veleučilišta VERN’ 2010. Izabran u u nastavna zvanja profesora visoke škole i sveučilišnog docenta te znanstveno zvanje – znanstveni suradnik Sudionik je više znanstvenih skupova i predavanja te autor više članaka i znanstvenih rasprava za područja novinarstva i medijskih odnosa te odnosa s javnošću. Član je Hrvatske udruge za odnose s javnošću.


62

Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina 1.Oblikovanje mnijenja ili nužnost manipulacije, prihvaćeni članak na skupu «Dubrovački medijski dani, Dubrovnik , prosinac 2007. Medianali ISSN 1846-436X UDK 659.4(13-32) 2.Medij. istraž. (god. 6, br. 2) 2000. (155-156) "Mediji i tržišna ekonomija - mene tekel ufarzin" 3.AMCR Conference Singapore 2005. "Mass media in east europe transition countries" prihvaćeni članak 4.AMCR Conference Oaxaca Mexico 2004. "Brief overview of Croatian mass media" prihvaćeni članak Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje

2010. Izabran u u nastavna zvanja profesora visoke škole i sveučilišnog docenta te znanstveno zvanje – znanstveni suradnik


63

Ime i prezime Davor Ljubimir Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Sveučilište u Dubrovniku e-mail adresa i adresa osobne web-stranice [email protected] Kratki životopis

Roñen u Dubrovniku 1955., gdje završava osnovnu školu i gimnaziju, a potom studira na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tu 1979. godine diplomira filozofiju i sociologiju, a 1997. bibliotekarstvo. Na istom fakultetu 1986. magistrira na temu "Kantovo utemeljenje znanosti u Kritici čistog uma", a 1996. doktorira na temu "Zasnivanje sociologije znanja u Maxa Schelera". Od završetka studija do danas živi u Dubrovniku.

Od 1980. do 1996. predaje u Centru za odgoj i usmjereno obrazovanje Dubrovnik, potom u Gimnaziji Dubrovnik i u Klasičnoj gimnaziji - filozofiju, logiku, sociologiju, etiku i klasične jezike, a od 1991. do 1993. ravnatelj je srednjoškolskog Centra za odgoj i usmjereno obrazovanje Dubrovnik. Od 1996. do 2000. voditelj je Spomeničkog fonda u Znanstvenoj knjižnici Dubrovnik, a od 1998. do 2009. profesor je na Američkoj visokoj školi za menadžment i tehnologiju (ACMT) u Dubrovniku, gdje prema američkim standardima i na engleskom jeziku predaje kolegije iz područja društvenih i humanističkih znanosti (sociologiju, filozofiju, antropologiju). Godine 2004. je prodekan za nastavu, a 2007. izabran je u nastavno zvanje profesora visoke škole. Od 2009. zaposlen je na Sveučilištu u Dubrovniku, gdje predaje kolegije iz društvenih znanosti. Objavio knjigu Kantova četiri pitanja, Demetra, Zagreb 2010, te članke ili priloge u zbornicima radova: O Kantovu utemeljenju znanosti, Filozofska istraživanja 24, Zagreb 1988; Digitalizacija knjižnica: za ili protiv čovječnosti?, Vjesnik bibliotekara Hrvatske 42, Zagreb 1999; Etičnost knjižničarstva?, u: M. Willer i T. Katić, Arhivi, knjižnice, muzeji, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Zagreb 2001; Filozofiranje ususret i usuprot životu, u: D. Barbarić, Nietzscheovo nasljeñe, Matica hrvatska, Zagreb 2002; Politika kao bogoslužje (Uz tri stara dubrovačka prijevoda Platona), Dubrovački horizonti 42, Zagreb 2003; On Kant's Genealogy of Morality, u: S. Kutleša i J. Zovko, Zbornik radova s meñunarodnog simpozija o Kantu 2004., Institut za filozofiju Zagreb (u pripremi); Immanuel Kant: Filozofijsko utemeljenje znanosti ili znanstveno utemeljenje filozofije?, u: S. Arnautović i S. Kutleša, Filozofija i znanost(i), Filozofsko društvo Theoria, Sarajevo - Zagreb 2006; Posejdon u Delfima, u: P. Šegedin i O. Žunec (ur.), S ove strane beskonačnosti. Filozofiranje i more, Demetra, Zagreb 2008; Ugrožava li masovno komuniciranje etiku samoodreñenja?, Medianali br. 6, Dubrovnik 2009; Okret duše, u: D. Barbarić i P. Šegedin (ur.), Platonov nauk o duši, Demetra, Zagreb 2010; Obrazovanje i sloboda, u: D. Barbarić i O. Žunec (ur.), Čemu obrazovanje danas?, Matica hrvatska, Zagreb 2010. Priredio za objavljivanje tekst Rukopisi Znanstvene knjižnice Dubrovnik, knjiga II, Rukopisi na stranim jezicima (Dubrovačke knjižnice, Dubrovnik 1997) te Katalog inkunabula Znanstvene knjižnice Dubrovnik (Dubrovnik 1999, interna publikacija DKD). Objavio recenzije knjiga: Vanja Sutlić: "Kako čitati Heideggera", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 31-32 (1990); Milan Galović: "Socijalna filozofija", Filozofska istraživanja 64 (1997); Hubert Cancik: "Nietzsches Antike", Filozofska istraživanja 68 (1998); Eugen Fink: "Igra kao simbol svijeta", Filozofska istraživanja 76 (2000); Mario Kopić: "S Nietzscheom o Europi", Dubrovnik. 3 (2002); Vladimir Jelkić: "Nietzsche – povratak vlastitosti", Prolegomena 1 (2003); Petar Šegedin: "Volja za moć i problem istine", Prolegomena 1 (2010). Preveo s njemačkog jezika djela Friedricha Nietzschea Radosna znanost, Svitanje, Sumrak idola,


64

Ecce homo i Dionizovi ditirambi (Demetra 2003-2005) i napisao im pogovore. S engleskog jezika preveo knjigu Johna Sallisa Platonovo nasljeñe (AGM 2009).

Sudjeluje u dva znanstveno-istraživačka projekta na Institutu za filozofiju u Zagrebu:

Zasnivanje metafizike u Platonovoj filozofiji (voditelj projekta: prof. dr. Damir Barbarić) i Metafizičko utemeljenje znanosti i njezino osamostaljenje od metafizike (voditelj projekta: prof. dr. Stipe Kutleša). Dosad izlagao na šest meñunarodnih i na sedam domaćih znanstvenih skupova, te predavao u Filozofskoj školi Matice hrvatske. Sudjelovao na tri meñunarodna stručna skupa, u Danskoj, Češkoj i Velikoj Britaniji. Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina Autorske knjige 1. Ljubimir, Davor. Kantova četiri pitanja .Zagreb : Demetra, 2010. (monografija). Poglavlja u knjizi 1. Ljubimir, Davor. Okret duše // Platonov nauk o duši / Barbarić, Damir i Šegedin, Petar (ur.). Zagreb : Demetra, 2010. Str. 97-117. 2. Ljubimir, Davor. Posejdon u Delfima // S ove strane beskonačnosti : Filozofiranje i more / Šegedin, Petar ; Žunec, Ozren (ur.). Zagreb : Demetra, 2008. Str. 139-186. 3. Ljubimir, Davor. Pogovor // Svitanje : misli o moralnim predrasudama / Friedrich Nietzsche. Zagreb : Demetra, 2005.. Str. 247-259. Znanstveni radovi u drugim časopisima 1. Ljubimir, Davor.Ugrožava li masovno komuniciranje etiku samoodreñenja. // Medianali. 6 (2009.) ; 27-45 (članak, znanstveni). Ostali radovi u drugim časopisima 1. Ljubimir, Davor. Petar Šegedin: Volja za moć i problem istine. // Prolegomena : časopis za filozofiju. 9 (2010) , 1; 125-131 (prikaz, stručni). Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje

Profesor visoke škole 2007.


65

Ime i prezime Helena Brautović Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Sveučilište u Dubrovniku e-mail adresa i adresa osobne web-stranice [email protected] Kratki životopis

2004. – viši predavač za predmet Engleski jezik na Sveučilištu u Dubrovniku. 1998.-2004. predavač za predmet Engleski jezik na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu Sveučilišta u Splitu. 1995.-1997. profesor engleskog i francuskog jezika u XV. gimnaziji u Zagrebu. 1994. -1995. profesor engleskog i francuskog jezika u Osnovnoj školi Cavtat u Cavtatu. 1998. turistički vodič za engleski i francuski jezik u putničkoj agenciji "Atlas" u Dubrovniku.

Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina

1. Dragičević,M., Krželj,Z., Brautović,H. "Possibilities of Rural Tourism Development in the Dubrovnik Area." u: Annals of DAAAM for 2006 & Proceedings of the 17th International DAAAM Symposium, ISBN 3-901509-57-7, ISSN 1726-9679, pp 107.-108.

2. Krželj-Čolović, Z. "The Development of Dubrovnik as a cruise destination" u: Annals of DAAAM for 2007 & Proceedings of the 18th International DAAAM Symposium, ISSN 1726-9679, ISBN 3-901509-58-5., pp.409.-410.

3. Letunić, S., Dragičević,M., Brautović, H. "Cultural and Creative Tourism as the Factor of the Rural Community Development-the Case of Nakovana, Pelješac Peninsula" u: Annals of DAAAM for 2008 & Proceedings of the 19th International DAAAM Symposium, ISSN 1726-9679. ISBN 978-3-901 509-68-1., PDF OFF_PRINTS

4. Letunić,S., Dragičević,M., Brautović,H. " Specific Features of the Slovenian Tourists Visiting Tourist Destination Orebić" u: Annals of DAAAM for 2009 & Proceedings of the 20th International DAAAM Symposium, ISSN 1726-9679. ISBN 978-3-901 509-70-4., pp. 0053.-0054.

5. Brautović,H., Miloslavić,M. "Entertainmet Public Relations Agencies and Their Web Sites" u: Medijski Dijalozi, Vol.II., No 4, novembar 2009, Podgorica: Elit, 2009., pp. 17.-30

Popis znanstvenih ili stručnih skupova nastavnice:

1. THE 20th DAAAM INTERNATIONAL VIENNA, World Symposiums on Intelligent Manufacturing and Automation: Theory, Practice and Education, 25-28th November 2009 in Vienna, Austria

2. THE 21st DAAAM INTERNATIONAL VIENNA, World Symposiums on Intelligent Manufacturing and Automation: Theory, Practice and Education, 20-23rd October 2010 in Zadar, Croatia

Popis stručnih radova 1. ðurić, H. "Business Communication" u: Sbornmik referátů z mezinárodni vĕdecké

konference "MARKETING A CESTOVNÍ RUCH OSTRAVA 2000", Vysoká škola báñská – Technická univerzita Ostrava, Ekonomická fakulta, Ostrava 2000., pp. 42-44.

2. ðurić, H. "Importance of Foreign Languages and Communication in the Hotel Industry" u: Proceedings of the 5th International Conference "Travel Trade, Regional Development and Education", University of South Bohemia in Česke Budejovice, Faculty of Agriculture, Department of Service Industries and Tourism in Tabor, Tabor 22-24. 03. 2000., pp. 243-244.


66

3. Biočina Lobaš, I., ðurić, H. "The Importance of Communication in a Travel Agency Management" u: Proceedings of the 6th International Conference "Travel Trade, Regional Development and Education", University of South Bohemia in Česke Budejovice, Faculty of Agriculture, Department of Travel Trade in Tabor, Tabor 28-30. 03. 2001., pp. 109-114.

4. Bogut,Z., Lončar,I., ðurić,H. "Cost Control Systems" u: Proceedings of the 13th International DAAAM Symposium "Intelligent Manufacturing & Automation: Learning from Nature", Vienna University of Technology, 23-26. 10. 2002, Vienna, Austria, pp. 049-050.

5. Dragičević,M., Krželj,Z., Brautović,H. "Possibilities of Rural Tourism Development in the Dubrovnik Area." u: Annals of DAAAM for 2006 & Proceedings of the 17th International DAAAM Symposium, ISBN 3-901509-57-7, ISSN 1726-9679, pp 107.-108.

6. Krželj-Čolović, Z. "The Development of Dubrovnik as a cruise destination" u: Annals of DAAAM for 2007 & Proceedings of the 18th International DAAAM Symposium, ISSN 1726-9679, ISBN 3-901509-58-5., pp.409.-410.

7. Letunić, S., Dragičević,M., Brautović, H. "Cultural and Creative Tourism as the Factor of the Rural Community Development-the Case of Nakovana, Pelješac Peninsula" u: Annals of DAAAM for 2008 & Proceedings of the 19th International DAAAM Symposium, ISSN 1726-9679. ISBN 978-3-901 509-68-1., PDF OFF_PRINTS

8. Letunić,S., Dragičević,M., Brautović,H. " Specific Features of the Slovenian Tourists Visiting Tourist Destination Orebić" u: Annals of DAAAM for 2009 & Proceedings of the 20th International DAAAM Symposium, ISSN 1726-9679. ISBN 978-3-901 509-70-4., pp. 0053.-0054.

9. Brautović,H., Miloslavić,M. "Entertainmet Public Relations Agencies and Their Web Sites" u: Medijski Dijalozi, Vol.II., No 4, novembar 2009, Podgorica: Elit, 2009., pp. 17.-30.

10. Brautović,H., Brkan,D. "Public Relations Ethics and Ethical Codes" u: Medianali, godište 3, broj 6, studeni 2009., Dubrovnik: Sveučilište u Dubrovniku., pp. 183.-194.


Viši predavač – 2004.


67

4.5. Optimalan broj studenata koji se mogu upisati Optimalan broj koji omogućuje da svaki polaznik aktivno sudjeluje u nastavi je 25 studenata. 4.6. Procjena troškova po polazniku Procijenjeni trošak po svakom polazniku je cca 30.000 kuna. Cijena za svaku sljedeću generaciju polaznika odreñuje se ovisno o broju polaznika.

sveuČilište u dubrovniku odjel za · pdf filesveučilište u dubrovniku - odjel...

Documents