Najvažnije informacije i praktični savjeti za lakši život

SVE ŠTO TREBATE ZNATI NAKON

MOŽDANOG UDARA

Nakladnik:

Pripremile:

Stručni suradnici:

Dizajn naslovnice, grafičko oblikovanje:

Priprema za tisak:

Lektorirala:

Tisak:

Naklada:

ISBN

Udruga za kvalitetniji život nakon moždanog udara „MOŽDANI VAL”

Amira Šafranić i Maša Ožegović

prim.dr.sc. Jelena Ostojić, specijalist internist, subspecijalist pulmologAdem Dizdarević, PT, Bobath instruktor IBITA, NjemačkaMirjana Ožegović, bacc.physioth., Bobath terapeut, neurorehabilitatorIvona Poljak, mag.psych.

DesignConcept, vl. Ivana Gustec, Zagreb

Kreativ info j.d.o.o., Zagreb

Maja Kuzmanović

TISKARA ZELINA d.d., Sveti Ivan Zelina

500 komada

978-953-48435-0-5

© 2019, Moždani val. Reprodukcija i umnožavanje ove publikacije moguće je samo uz odobrenje udruge Moždani val.

Zagreb, siječanj 2019.

IMPRESSUM

VAŽNO!Informacije u ovoj brošuri služe kao općeniti savjeti za snalaženje nakon moždanog udara.

Brošura ne može u potpunosti zamijeniti rad pojedinog spomenutog medicinskog stručnjaka, tj. liječenje ili rehabilitaciju sukladno individualnim potrebama oboljele osobe, njezinih članova obitelji i skrbnika.

„Ovaj je dokument izrađen uz financijsku podršku Grada Zagreba. Sadržaj ovoga dokumenta u isključivoj je odgovornosti udruge Moždani val iz Zagreba

te ni pod kojim se uvjetima ne može smatrati kao odraz stajališta Grada Zagreba.“

SVE ŠTO TREBATE ZNATI NAKON MOŽDANOG UDARA

Najvažnije informacije i praktični savjeti za lakši život

SADRŽAJ1. UVOD ............................................................................... 6

2. MOŽDANI UDAR - što je i kako nastaje? ........................... 82.1. MOŽDANI UDAR - moguće posljedice i utjecaj na tijelo .92.2. MOŽDANI UDAR - razlozi nastanka i prevencija ...........11

3. LIJEČENJE I PROCES REHABILITACIJE ............................... 123.1. Liječenje moždanog udara ............................................123.2. Rehabilitacija .................................................................133.3. Što je neurorehabilitacija? ............................................13

3.3.1. Zašto je važna neurorehabilitacija ....................133.3.2. Kada počinje rehabilitacija? ...............................143.3.3. Sadržaj i trajanje neurološke rehabilitacije ........15

3.4. Prednost Bobath koncepta u rehabilitaciji moždanog udara ....................................................................................153.5. Proces rehabilitacije nakon liječenja ............................17

4. POVRATAK KUĆI I ŽIVOT S POSLJEDICAMA MOŽDANOG UDARA .......................................................................... 184.1. Prilagodba kućne okoline i sadržaja ..............................184.2. Korištenje pomagala za kretanje ..................................194.3. Ostala pomagala ...........................................................204.4. Organizacija aktivnosti svakodnevnog života ...............20

4.4.1. Važnost pravilnih položaja tijela (pozicioniranje) 21

4.5. Organizacija izlaska iz kućnog okruženja .....................254.5.1. Vožnja automobila nakon moždanog udara.......25

4.6. Moguće posljedice moždanog udara ...........................264.6.1. Pokretljivost tijela, bolovi i grčevi .......................264.6.2. Poteškoće s govorom i komunikacijom ..............274.6.3. Poteškoće s vidom ..............................................294.6.4. Neglekt sindrom ................................................294.6.5. Uzimanje hrane i gutanje i higijena usta ............294.6.6. Inkontinencija (mokraćni mjehur i crijeva) .........304.6.7. Umor ..................................................................314.6.8. Seksualne aktivnosti ...........................................324.6.9. Kognitivne funkcije i emocionalne poteškoće .....324.7.0. Gubitak osjeta i njega kože i tijela ......................34

5. GRAFIČKI PRIKAZ ostvarivanja prava iz sustava zdravstva i socijalne skrbi ............................................................... 34

6. KORISNI PRIJEDLOZI I MOTIVACIJA ................................. 37

7. SAVJETI ZA OBITELJ, BLIŽNJE I SKRBNIKE ........................ 39

O UDRUZI MOŽDANI VAL .................................................... 41

Dodatna pojašnjenja (endnote) .......................................... 42

Literatura ........................................................................... 45

ZAHVALAOd srca zahvaljujemo svima koji su nesebično i spremno uložili svoje stručno znanje, iskustvo, volju, vrijeme i trud u stvaranje ove brošure kako bismo mogli na najbolji mogući način pružiti najvažnije informacije o temi moždanog udara.

Hvala Mareku, Neni i gospođi Miri na njihovim mislima i porukama te Ivani i Maji za uređivanje i kreativni doprinos.

Posebno zahvaljujemo članovima naše Udruge koji su od samih početaka vjerovali u nas, te nam pružili neophodnu podršku u realizaciji ove brošure.

6

Ova brošura je namijenjena svima koji žele saznati korisne i praktične informacije o snalaženju i reorganizaciji života nakon moždanog udara.

Čitatelji ove brošure mogu biti osobe koje su do živjele mož-dani udar, članovi njihovih obitelj i skrbnici, prijatelji i svi za-interesirani za tu temu. Sadržaj brošure napravljen je na te-melju dugogodišnjeg is kustva stručnjaka u radu s osobama koje su doživjele moždani udar i razgovora s oboljelima te njihovim bližnjima, tj. članovima naše udruge.

Iznenadna i nepredviđena situacija moždanog udara, po-stavlja puno pitanja za oboljelog i njegove bližnje, a potraga za pravim odgovorima iziskuje puno vremena kojeg si ne možete priuštiti. Ovom brošurom željeli smo objediniti sa-vjete o važnim temama vezanim uz moždani udar i dati pra-ve odgovore na pitanja koji će oporavak nakon moždanog udara usmjeriti na pravi put.

Brošura sadrži i prijedloge za praktične prilagodbe i mjere koje trebaju olakšati svakodnevni život za oboljelog i bližnje. Savjeti mogu koristiti i osobama koje pate od kardiovasku-larnih poteškoća i/ili su doživjele upozoravajuće znakove moždanog udara, te žele saznati više o rizicima i načinima prevencije.

1. UVOD Možda vam nitko nije rekao...

• Svaki moždani udar je drugačiji. Slična ili ista dijagnoza mož-danog udara kod dvije raližite osobe su dva različita moždana udara.

• Moždani udar nije ograničen na starosnu dob, jednaki rizik postoji za sve dobne skupine.

• Nitko ne može predvidjeti koliko će trajati oporavak, što se sve može očekivati i do kojeg stupnja će se oboljeli oporaviti. Proces oporavka, ako to želimo, traje čitav život.

• Moždani udar mijenja život u potpunosti, i ostavlja doživotne posljedice. Budući život oboljelog i bližnjih osoba više nikada neće biti isti.

Zato je najvažnije znati kako...

• prepoznati simptome kako bismo zatražili hitnu medicinsku pomoć

• smanjiti rizik nastanka moždanog udara i prevenirati ponavljanje

• prilagoditi se promjenama i izazovima moždanog udara na najuspješniji način

Neovisno o tome kako je moždani udar ušao u vaš život, želimo vam puno uspjeha i nadamo se da će vam ova brošura

biti od koristi u vašem oporavku!

7

ŠTO KAŽU ONI KOJI SU DOŽIVJELI...

„Da sam znao sve što me čeka, vjerojatno bih odustao od-mah na početku. Neprestano sam se pitao zašto se baš meni desio moždani udar, jer liječnici za moj slučaj nikako nisu mogli utvrditi točan uzrok. Moždani udar je bio za mene veliki šok, i teško sam se snalazio jer živim sam. Sve što sam želio bilo je oporaviti se, tako da mogu ponovo raditi. Četiri godine poslije moždanog udara znam da bi odusta-janje bila greška. Zahvaljujući upornosti i kvalitetnoj rehabilitaciji, vratio sam se na posao i prestao sam pušiti. Mislim da je jako važno za oporavak imati poticajnu okolinu koja će te ohrabriti kad god posustaneš. Meni je uvijek bilo lakše kad sam bio u društvu osoba koje su isto doživjele moždani udar, kad sam vidio da nisam jedini, i da se ljudi nose na različite načine sa poteškoćama nakon možda-nog udara. Nastavit ću i dalje raditi na sebi jer vjerujem da još uvijek mogu poboljšati svoje stanje.”

Marek, voditelj skladišta, 50 godina

„I nakon tri i pol godine od incidenta uvijek visi upitnik “Ako?” ili “Ako opet?” No, neka ga. Da, dogodilo se. Eto, meni. S vremenom shvatiš da imaš posla s opakim gospodarom, u mom slučaju i opakim i milostivim. Učinio je to što je i ostavio mi prostor da postojim. Samostalno.

S vremenom sve više. Dao mi je invaliditet i dovoljno “mene” da se svjesno i svakodnevno racionalno nosim sa novo-nastalim okvirom svakodnevice. Tjelesna aktivnost je presudna. Jako puno sna i odmora također. Uz posao družim se samo kad meni odgovara. Zdravi obroci, pozitivno i samo pozitivno u svakom pogledu, biti zahvalan na svakom danu. Itekako osvjestiš trenutak prolaznosti. Sretna sam dok je ovako i dok traje. Da mi je netko rekao da ću se veseliti stvarima koje sam prije uzimala zdravo za gotovo...”

Mira, profesorica engleskog i njemačkog jezika, 60 godina

„Najvažnija mi je bila potpora i rehabilitacija koja mi je omogućila da budem opet samostalan i da život vratim u normalu. Danas opet vozim auto i radim. Treba ići dan po dan, i ostvarivati ciljeve jedan po jedan. I sve je u tome kako si posložiš situaciju u glavi.”

Neno, liječnik, 56 godina

8

2. MOŽDANI UDAR - što je i kako nastaje? Kako bi mozak uredno funkcionirao, potrebna mu je konti-nuirana opskrba kisikom i hranjivim tvarima putem krvi. Ta se opskrba odvija putem arterija, krvnih žila koje vode krv iz srca prema mozgu. Moždani udar je stanje koje nastaje uslijed prekida dotoka krvi i kisika u određeni dio mozga. Posljedica prekida je odumiranje živčanih stanica u zahva-ćenom dijelu mozga, tj. oštećenje moždanog tkiva i funkci-ja tijela, kojima upravlja oštećeni dio mozga.

Ovisno o načinu prekida protoka krvi postoji nekoliko oblika moždanog udara:

• ISHEMIJSKI moždani udar: nastaje zbog začepljenja krvne žile putujućim krvnim ugruškom ili putujućim aterosklerotskim plakom (naslagama masti na sti-jenkama žila), to je embolijski tip. Ako se začepljenje formira na jednom mjestu unutar arterije koja opskr-bljuje krv za mozak, taj tip udara je trombotički tip. Ovaj tip je puno češći uzrok moždanog udara.

• HEMORAGIJSKI moždani udar: nastaje zbog puknu-ća krvne žile koja izljeva krv u mozak. Ovaj tip udara najčešće je uzrokovan moždanim aneurizmama (ote-kline na moždanim krvnim žilama), i visokim krvnim tlakom koji oslabljuje krvne žile. Ako puknuta žila

krvari u mozak radi se o intercerebralnom hematomu. Ako krvna žila pukne blizu površine mozga i krv se izlije u likvorski prostor izvan mozga dolazi do povećanog pritiska na mozak i oštećenja moždanih stanica i radi se o subarahnoidalnom krvarenju.

VRIJEME MOZAK ZNAČI, VRIJEME MOZAK LIJEČI!

Važnost brzog prepoznavanja – vrijeme mozak znači!

Što ranije prepoznavanje simptoma moždanog udara iznimno je važno jer oštećenje mozga može nastati već unutar nekoliko mi-nuta od početka simptoma. Brza reakcija i što hitnija medicinska pomoć može ograničiti nastanak oštećenja mozga i povećati uspjeh pri oporavku.

Za oporavak treba vremena - vrijeme mozak liječi!

Stanje tjelesnih funkcija neposredno nakon moždanog udara obič-no je puno teže nego s protekom vremena. Mozak posjeduje spo-sobnost tzv. NEUROPLASTIČNOSTI, tj. sposobnosti reorganizacije živčanih stanica u mozgu i preusmjerenja funkcija, iz oštećenog di-jela, u zdravi dio mozga. No, za to je potrebno vrijeme i kvalitetna individualno prilagođena terapija u procesu oporavka i ponovnog učenja tjelesnih funkcija koje su oštećene moždanom udarom.

SIMPTOMI MOŽDANOG UDARA SU:

• iznenadna utrnulost, oduzetost lica, ruke ili noge, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela

• iznenadni poremećaj govora, pogrešno izgovaranje jedno-

9

2.1. MOŽDANI UDAR - moguće posljedice i utjecaj na tijelo

stavnih riječi, otežano razumijevanje

• iznenadna poteškoća vida ili zamagljenje na jednom ili oba oka

• iznenadni gubitak ravnoteže i /ili koordinacije, vrtoglavice, ne-sigurnost u hodu ili pad

• iznenadna jaka glavobolja, bez jasnog uzroka, praćena povraćanjem

Kako bi se naglasila važnost brzog djelovanja kod pojave simptoma, u svijetu je razvijen protokol prepoznavanja simptoma moždanog udara, poznat pod kraticom FAST (engl. brzo). Značenje kratice objašnjava se na slijedeći način:

F - (engl. face = LICE) - Zatražite osobu da se nasmije. Je li jedna strana lica iskrivljena?

A - (engl. Arms = RUKE) - Zatražite osobu da podigne obje ruke s dlanovima prema gore. Zaostaje li jedna ruka u pokušaju di-zanja?

S - (engl. Speech = GOVOR) - Zatražite osobu da ponovi jedno-stavnu rečenicu. Je li govor nerazgovijetan ili otežan?

T - (engl. Time = VRIJEME) - Ako ste potvrdili sve simptome, od-mah nazovite 112 ( jedinstveni europski broj za hitne službe) ili 194 (broj hitne medicinske službe unutar RH), i objasnite im što se događa. Zabilježite vrijeme prvog simptoma. Ta in-formacija je važna i može utjecati na daljnji tijek medicinskog postupka. Ugroženu osobu nastojte umiriti, bez konzumacije hrane ili pića.

Moždani udar oštećuje mozak i uzrokuje nagli gubitak moždanih funkcija. S obzirom da mozak kontrolira sve naše tjelesne funkcije, posljedice moždanog udara mogu biti različite, ovisno o vrsti i mjestu oštećenja. Naš veliki mozak podijeljen je na lijevu i desnu stranu, tj. polutku te na nekoliko režnjeva.

Moždani udar obično nastaje na lijevoj ili desnoj strani mozga, te nešto rjeđe u području moždanog debla. Bu-dući da živci u mozgu prelaze s jedne strane na drugu stranu tijela (križaju se), simptomi se pojavljuju na su-protnoj strani tijela od mjesta oštećenja u mozgu (npr. ako se je moždani udar dogodio u desnoj polovici mozga, simptomi se očituju na lijevoj polovici tijela, i obrnuto).

Slika 1. FAST metoda prepoznavanja moždanog udara

10

s LIJEVE strane mozga s DESNE strane mozga područje moždanog DEBLA

• slabost ili ukočenost na DESNOJ strani tijela

• poteškoće s čitanjem, govorom ili slože-nim misaonim procesima i analiziranjem (npr. računanjem)

• usporenost i ponašanje s povećanom dozom opreza nego obično

• poteškoće s učenjem, zapamćivanjem novih informacija ili izvršavanjem zada-taka

• slabost ili ukočenost na LIJEVOJ strani tijela

• poteškoće s vidom

• poteškoće u prostornoj orijentaciji, određivanju udaljenosti, određivanju strana i položaja (lijevo/desno, gore/dolje); to može otežati i funkcije poput dohvaćanja predmeta, zakopčavanja gumba, vezanja vezica na cipelama)

• poteškoće s kratkoročnim pamćenjem, teže dosjeća-nje nedavnih događaja

• zanemarivanje predmeta i ljudi s lijeve strane tijela, tzv. „neglect“, zanemarivanje i vlastite lijeve ruke i noge

• teškoće u prosuđivanju i donošenju odluka, impulziv-no ponašanje ili nedostatak samokritičnosti i samosvijesti, neshvaćanje vlastitih ograničenja

Ako je moždani udar pogodio područje moždanog debla, moguće su poteškoće sa funkcijama:

• disanje i rad srca

• regulacija tjelesne temperature

• ravnoteža i koordinacija

• slabost i ukočenost ruku i nogu na obje strane tijela

• žvakanje, gutanje i govor

• vid i vizualne funkcije

Moguće posljedice moždanog udara...

11

2.2. MOŽDANI UDAR

Nastanak moždanog udara može se povezati s:

• medicinskim faktorima rizika (kardiovaskularni rizici): visok krvni tlak, visoki kolesterol, dislipidemija1, dijabetes, atrijska fibrilacija2

• načinom života i životnim navikama: loše pre-hrambene navike, upotreba cigareta i alkohola ili droga, tjelesna neaktivnost, pretilost, stresan način života

• faktorima na koje ne možemo utjecati: dob i spol, rasna pripadnost, postojanje kardiovaskularnih bolesti u obitelji (nasljedni faktori), veći rizik zbog predhodno doživljenog moždanog udara, TIA3 ili srčanog udara

Prevencija moždanog udara podrazumijeva primarnu prevenciju, prije nastanka moždanog udara, i sekundar-nu prevenciju, tj. sprečavanje ponavljanja moždanog udara.

Bilo da je riječ o primarnoj ili sekundarnoj prevenciji, važno je biti svjestan postojanja rizika. Prema tome treba pravovremeno pro-mijeniti način života i rizične navike te poduzeti potrebne mjere za smanjenje utjecaja pojedinog rizika. Radite promjene postepeno, planski, jednu po jednu promjenu. Najvažnije je započeti!

Neke od mogućih preventivnih mjera koje svatko može učiniti su:

• regulirati tjelesnu težine sukladno godinama i visini

• redovito mjeriti i kontrolirati krvni tlak, šećer u krvi i kolesterol

• kontrolirati stanje vratnih krvnih žila ultrazvučnim pregledom (tzv.Color Doppler karotidnih i vertebralnih arterija)

• prestati pušiti i izbjegavati konzumaciju alkohola, kofeinskih i energetskih napitaka4

• ne koristiti psihofarmatike ili bilo kakve lijekove bez liječničkog nadzora, tj. predhodnog savjetovanja. Pridržavati se uputa li-ječnika prilikom korištenja lijekova za regulaciju krvnog tlaka

• prije korištenja hormonske nadomjesne terapije ili kontracepcije savjetovati se s liječnikom o rizicima i prednostima te svesti dulji-nu korištenja na što kraći period, zbog povećog rizika od možda-nog udara, krvnih ugrušaka i srčanog udara5

• uvesti tjelesne aktivnosti u životnu svakodnevnicu6 - suklad-no godinama i tjelesnom stanju, povećati razinu aktivno-sti, hodanjem, trčanjem ili vožnjom bicikla. Prije početka zahtjevnih sportskih treninga zatražiti stručni savjet liječni-ka i iskusnog fizioterapeuta, kako bi trening kreirali u okviru

- razlozi nastanka i prevencija

Važno je shvatiti – ako ne poduzmete mjere za smanjenje kardiova-skularnog rizika i ne promijenite dotadašnje navike, velika je vjero-jatnost za ponavljanje moždanog udara!

12

vaših potreba i mogućnost

• prilagoditi prehrambene navike - obroke regulirati pre-ma razini svakodnevne aktivnosti, koristiti svježe i prirod-ne namirnice uz što manje rafiniranih, industrijski obrađe-nih proizvoda (npr.bijeli šećer, bijelo brašno, konzervirana hrana). Izbjegavati pretjerano masnu i začinjenu hranu i slatkiše, a prednost dati svježem povrću, žitaricama, mahu-narkama, laganom mesu i voću. Koristiti razne načine pripre-me hrane (npr. kuhanje, pirjanje, pečenje)

• ograničiti korištenje mobilnih telefona i kompjutera zbog koli-čine izlaganja elektromagnetskom zračenju

• reducirati dugotrajno izlaganje zonama pretjerano zagađenog zraka zbog negativnog utjecaja na kardiovaskularni sustav 7

• smanjiti životne stresore - trenirati reakcije i otpornost na stresne događaje

Ako se radi o ishemijskom udaru, potrebno je što je moguće prije uspostaviti protok krvi, tj. ukloniti ugrušak (tromb). Metode liječe-nja u tu svrhu su:

• antitrombotska terapija, koja se odabire prema inidividualnim fiziološkim uvjetima za primjenu (nepostojanje kontraindikaci-ja), te proteklom vremenu od nastanka simptoma8

• mehanička tromboektomija, kojom se mehaničkim putem uklanja ugrušak iz začepljene krvne žile9

Ako se radi o hemoragijskom tipu udara, cilj je što prije zaustaviti krvarenje ili oko njega kako bi se smanjio pritisak na okolno zdra-vo tkivo mozga te tako smanjio rizik od oštećenja10. Radi liječenja ovog tipa udara koriste se pretežno lijekovi ili se krvarenje elemi-nira operacijom.

Razina oštećenja tjelesnih funkcija, kao posljedica moždanog udara, može se postepeno smanjiti kako se tjelesno stanje stabilizira, prote-kom 48 sati nakon moždanog udara i u daljnjim tjednima oporavka. No, ipak treba uzeti u obzir da taj spontani oporavak funkcija ovisi o uspješnosti provedenog liječenja, cjelokupnom zdravstvenom stanju oboljelog te konačnoj razini oštećenja mozga.

3. LIJEČENJE I PROCES

3.1. Liječenje moždanog udara

Što ranije se započne sa liječenjem moždanog udara, to bolje. Najveća oštećenja mozga nastaju već unutar prvih nekoliko sati.

Nakon što je osoba sa simptomima moždanog udara za-primljena u bolnicu provodi se hitno liječenje, sukladno utvrđenoj vrsti, tj. uzroku moždanog udara.

REHABILITACIJE

13

NAJVAŽNIJE ZA BLIŽNJE U FAZI LIJEČENJA:

• iako je akutna faza u liječenju moždanog udara najstresnija za obitelj, najbolje je da liječenje prepuste stručnom medi-cinskom osoblju nadležnog odjela, tj. specijalizirane jedinice za moždani udar11. U Hrvatskoj postoji nekoliko bolnica s je-dinicama za liječenje moždanog udara (engl. stroke unit), koje bilježe uspjeh u radu12.

• tijekom boravka u bolnici, tražite informacije o stanju i napret-ku oboljelog, od nadležnog liječnika ili odjelnog medicinskog osoblja. Tako ćete se lakše pripremiti za iduće faze oporavka.

• članovi obitelj i i bližni bi u ovaj fazi trebali početi planirati i pri-premati nastavak rehabilitacije/toplice,dom ili povratak obo-ljelog člana obitelji u kuću/stan. Što je sve potrebno pripremiti saznajte u idućim poglavljima.

Ovisno o mjestu gdje se provodi može biti:

• stacionarna: provođenje rehabilitacije uz smještaj pacijenta u ustanovi (uz prateće usluge prehrane i njege)

• polustacionarna: provođenje rehabilitacije u poludnevnom boravku

• ambulantna: samostalani dolazak pacijenta u mjesto gdje se provodi rehabilitacija

Rehabilitacija je:• ponovo uspostavljanje psiho - fizičkih sposobnosti nakon

traume, oboljenje ili operacije

• ponovno vraćanje oboljele ili ozlijeđene osobe u vlastito okruženje (resocijalizacija)

• interdisciplinarni zadatak; provode ju stručnjaci različitih disiplina (liječnici, medicinske sestre, fizioterapeuti, psiho-lozi, logopedi itd.)

3.2. Rehabilitacija

i

3.3. Što je neurorehabilitacija?Rehabilitacija orijentirana oporavku i osposobljavanju osoba nakon neuroloških oštećenja ili oboljenja.

Posebnost neurološke rehabilitacije je u njezinom opse-gu i sadržaju.

U procesu neurorehabilitacije sudjeluju različiti stručnja-ci koji određuju terapije raznog sadržaja (interdisiplinar-nost), ovisno o vrsti i stupnju oboljenja/oštećenja.

Trajanje neurorehabilitacije je često dulje nego kod re-habilitacije neke druge vrste, i obično se proteže na doži-votno potrebnu interevenciju.

3.3.1. Zašto je važna neurorehabilitacija za oboljelog?

14

3.3.2. Kada počinje rehabilitacija?

• prevencija nastanka popratnih komplikacija (sekun-darna prevencija)

• smanjivanje funkcionalnih nemogućnosti

• postizanje što je moguće većeg stupnja samostal-nosti, a time i veće kvalitete života

S rehabilitacijom je važno započeti odmah nakon mož-danog udara, tj. u bolnici tijekom akutne faze moždanog udara. S aktivnom terapijom može se započeti čim je sta-nje oboljelog stabilno i uz odobrenje nadležnog liječnika. To je tzv. RANA REHABILITACIJA.

U ranoj rehabilitaciji najvažnija je suradnja fizioterape-uta i medicinske sestre. Primjenjuje se tzv. pozicioni-ranje (prilagodba pravilnih položaja tijela pacijenta), i mobilizacija (priprema za aktivnost, npr. sjedanje, usta-janje, transfer u kolica). Pri tom je važan način i kvaliteta provođenja ovih postupaka. Medicinsko osoblje treba prilagoditi način i intenzitet aktivnosti, prema tjelesnoj građi i mišićnom tonusu, kako ne bi uzrokovalo bolove u zglobovima, smetnje cirkulacije i pogoršanje tonusa mišića. Promjena položaja i prelazak u aktivnost (sjede-nje -ustajanje, ustajanje - stajanje, hodanje), sa ili bez pomoći terapeuta, treba biti prilagođeno mogućnostima bolesnika i organizaciji okoline. Bolesnik često želi postići neki zadani cilj, ne razmišljajući o načinu provedbe, i pri tom koristi tzv. kompenzacijske strategije zdrave strane

(hiperaktivnost), koje kasnije mogu biti smetnja za razvoj balansa i reakcija ravnoteže.

Postupci u ranoj rehabilitaciji su važni zbog:

• sprečavanja oštećenja kože i tkiva (dekubitusi)

• sprečavanja respiratornih komplikacija i plućnih oboljenja

• sprečavanja istegnuća zglobova

• sprečavanja dodatnih sekundarnih poteškoća poput bolova, ukočenosti, nemotiviranosti i općeg emotivnog stanja

• pozitivan učinak na tonus muskulature (stanje napetosti miši-ća); kod povišenog tonusa (hipertonusa), potrebno ga je redu-cirati, a kod niskog povećati.

Mozak posjeduje sposobnost tzv. NEUROPLASTIČNOSTI, tj. spo-sobnosti reorganizacije živčanih stanica u mozgu i preusmjerenja funkcija, iz oštećenog dijela, u zdravi dio mozga. To ne znači potpu-no ozdravljenje ili nestanak oštećenja uzrokovanih moždanim uda-rom, već prilagodbu mozga na novonastalu situaciju i mogućnost ponovnog učenja te povratka “izgubljenih“ tjelesnih funkcija kao jedne od poslijedica moždanog udara. Opseg iskorištenja te jedin-stvene sposobnosti našeg mozga uvelike ovisi o pravodobnosti i kvaliteti provođenja liječenja i rehabilitacije.

Stoga je od velike važnosti stručno i individualno vođenje i tretira-nje oboljelog u ranoj fazi rehabilitacije jer svi, tada ostvareni ciljevi, preduvjet su za daljnji uspješniji oporavak.

15

3.3.3. Sadržaj i trajanje neurološke rehabilitacije

Neurorehabilitacija zahtijeva suradnju više različitih me-dicinskih stručnjaka čije se djelovanje prilagođava razina-ma oštećenja oboljelog.

Nakon izlaska iz bolnice u proces rehabilitacije trebaju biti uključeni stručnjaci za neurorehabilitaciju: fiziotera-peut, radni terapeut, govorni terapeut (logoped), neu-ropsiholog. Nadležni liječnici konzultiraju se po potrebi prilikom odlaska na kontrolne preglede. Medicinska se-stra može u sklopu patronaže, prema potrebi, biti uklju-čena u njegu oboljelog.

Moždani udar, kao i druga neurološka oboljenja ili ošte-ćenja ostavljaju, veće ili manje, trajne posljedice. Vrijeme oporavka traje duže, a rehabilitaciju, tj. terapiju je po-trebno nastaviti dugotrajno s ciljem sekundarne preven-cije, tj. sprečavanja komplikacija nakon moždanog udara poput grčeva (spazama), bolova, dekubitusa (pritisnih rana), upale pluća ili razvoja bakterijskih infekcija pa čak ponavljanja moždanog udara. Pristupom sustavno orga-nizirane, individualno prilagođene i interdisciplinarne re-habilitacije i njege, poteškoće se mogu smanjiti, poprat-ne tegobe olakšati te poboljšati pokretljivost i kvaliteta života oboljelog i obitelji.

Za najbolju učinkovitost rehabilitacije, potrebno je odogovaraju-ćom terapijom obuhvatiti sva oštećena područja, prema individual-nim potrebama i mogućnostima (fizička pokretljivost, unapređenje govora, emocionalna podrška). Naše tijelo funkcionira kao poveza-na cjelina i rad samo na jednom aspektu ili jednom dijelu tijela neće donijeti željeni napredak.

Sadržaj terapije u neurološkoj rehabilitaciji uvijek treba odrediti prema individualnim potrebama i napretku oboljelog. Svi uključeni stručnjaci su samo usmjerenje i pomoć na putu oporavka, a koliko će taj put trajati, to odlučuje sam oboljeli.

3.4. Prednost Bobath koncepta u rehabilitaciji moždanog udaraRazličite metode i tehnike koje koriste fizioterapeuti u rehabilitaciji uglavnom se temelje na jednostranom pristupu na tjelesnoj razini. Za razliku od toga, Bobath koncept13 zahtjeva specifičan pristup prepoznavanju i rješavanju problema na više razina – motoričkoj, tj. po-kretačkoj, senzoričkoj, tj. osjetilnoj, perceptivnoj i psiho-loškoj. Takav pristup zahtijeva suradnju više struka (li-ječnik i medicinska sestra, fizioterapeut, radni terapeut, logoped, neuropsiholog), primijenjujući moderna sazna-nja o funkcioniranju živčanog sustava (neurofiziologija).

i

16

Zahvaljujući takvom sveobuhvatnom konceptu rada, temelje-nom na aktualnim znanstvenim dostignućima, učinci rehabili-tacije mogu biti veći u usporedbi s nekim drugim pristupima u rehabilitaciji.

Bobath koncept možemo definirati u slijedećim najvažnijim stručnim odrednicama:

• Bobath je pouzdan, svjetski priznat i primijenjen terapeutski koncept 24-satne rehabilitacije14 osoba s motoričkim ošte-ćenjima na osnovi pretežno neuroloških funkcionalnih smetnji

• primijenjuje se u svim stadijima oporavka (intenzivni i bolnič-ki odjeli, stacionarni, poststacionarni te kućni uvjeti za teže slučajeve)

• može se primijeniti u radu s djecom, mladima i odraslim oso-bama s urođenim ili stečenim neurološkim smetnjama

• temelji se na neurofiziološkim i neurorazvojnim osnovama i orijentiran je mogućnostima i sposobnostima pacijenta

• u primjeni koncepta sudjeluju fizioterapeuti, radni terapeuti, logopedi, liječnici, medicinske sestre i ostalo osoblje koje se bavi njegom, skrbi za pacijenta kao i pacijentova rodbina te bližnji

Važna praktična obilježja u primjeni Bobath koncepta:

Orijentiranost svakodnevici – terapeutska potpora unutar Bobath koncepta treba olakšati, tj. omogućiti pacijentu ostvarenje svakod-nevnih aktivnosti poput npr. oblačenja, svlačenja, hranjenja, izvrša-vanje tjelesne njege.

Aktivnost korisnika – pacijent je u središtu terapeutskog procesa. To znači da je tretman usmjeren pacijentu i zahtijeva njegovo aktiv-no sudjelovanje i suradnja pacijenta i terapeuta.

Individualnost – svaki pojedinačni tretman kao i proces rehabili-tacije prilagođen je mogućnostima i potrebama pacijenta. Prema tome se prilagođava sadržaj tretmana, radna okolina te strategije učenja, i izvršavnje pojedinih ciljeva tretmana.

Zajednički rad – u primjeni koncepta sudjeluju terapeuti različitih stručnih disciplina koji rade i surađuju s pacijentom, članovima nje-gove obitelji te svima koji sudjeluju u procesu rehabilitacije.

Osobne potrebe i međusobni dijalog – potrebe i želje pacijenta kao i osoba koje ga okružuju koje se brinu za njega su važne i prema njima se oblikuje terapeutski proces. Stoga je i ključan međusobni dijalog i razmjena informacija ovih osoba.

Glavni ciljevi rada u Bobath konceptu:

1. postizanje najveće moguće samostalnosti sigurnosti pacijenta u svakodnevnici te učenje načina suočavanja s osobnim ogra-ničenjima

2. sprečavanje sekundarnih promjena (npr. ukočenja zglobova)

3. održavanje vitalnih funkcija pacijenta te povoljan utjecaj na njegovo emotivno stanje i dobrobit

17

3.5. Proces rehabilitacije nakon liječenjaNakon završetka bolničkog liječenja, pacijenti se obično upućuju na daljnju rehabilitaciju u specijalizirane zdrav-stvene ustanove (toplice), gdje se primijenjuju terapijski programi koji bi trebali pomoći daljnjem ozdravljenju i osamostaljenju bolesnika.

No, ponekad zbog težine stanja oboljelog i popratnih komplikacija, nije moguće odmah nastaviti rehabilitaciju u toplicama, ili je potrebno duže vremena čekati na red za nastavak rehabilitacijske usluge u sklopu zdravstvenog sustava, pa je potrebno pronaći drugo rješenje za zbrinja-vanje.

Također je moguće da zbog težine stanja i starosne dobi pacijenta, oboljeli ne može dobiti nastavak rehabilitacije u toplicama.

Prema navedenom, nastavak rehabilitacije nakon liječe-nja može se odvijati u:

• specijaliziranoj zdravstvenoj ustanovi za rehabilitaci-ju (toplice – stacionarna rehabilitacija)

• obiteljskoj kući ili stanu (njega i patronažna fiziotera-pija u dogovoru s ustanovom ili privatnom praksom fizikalne terapije koja pruža usluge patronaže)

• ustanovi za palijativnu skrb (privatno ili javnozdravstvena ustanova)

• domu za starije i nemoćne osobe (privatno ili javnozdravstve-na ustanova)

• privatnoj poliklinici ili centru za rehabilitaciju (polustacionarna ili ambulantna rehabilitacija)

Ako je stanje oboljelog takvo da zahtjeva 24 satni medicinski nad-zor, onda je potrebno zatražiti mogućnost produženog boravka u bolnici (ne mora nužno biti bolnica u kojoj je pacijent ležao do tada), pronaći ustanovu za palijativnu skrb ili smjestiti oboljelog u dom za starije osobe.

Ako se, prema preporuci liječnika, nastavak rehabilitacije provodi u specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju (toplicama), potreb-no se pripremiti za odlazak. Prilikom dogovoranja boravka u topli-cama svakako se informirajte o osobnim stvarima koje je potrebno ponijeti (higijenske potrepštine, odjeća, propisani lijekovi i dodatne stvari po dogovoru).

Savjetujemo, ako je moguće, da se u toplice s oboljelim uputi i net-ko od članova obitelji (pogotovo ako su prisutne teškoće u komu-nikaciji, tj. govoru). Na taj način ćete biti sigurni da je osoba dobro zbrinuta, i da sudjeluje u svim potrebnim terapijama. Tako ćete moći i provjeriti osjeća li se oboljela osoba dobro tijekom propisa-nih terapija (je li zadovoljna), a prisutnost člana obitelji kao pozna-te osobe, umanjit će osjećaj usamljenosti i zbunjenosti postojećim stanjem, tj. pridonijeti pozitivnom emocionalnom stanju oboljelog.

18

4. POVRATAK KUĆI I ŽIVOT S POSLJEDICAMA MOŽDANOG UDARA

Ovisno o poteškoćama u kretanju nakon moždanog uda-ra, trebalo bi učiniti kućni prostor lakše prohodnim za kretanje i pribaviti odgovarajuća pomagala za podršku u svakodnevnim aktivnostima.

To može uključivati:

• razmještaj namještaja za lakšu prohodnost

• strateško postavljanje stolaca, fotelja i sličnog na-mještaja koji može služiti za odmor prilikom kretanja po kući

• uklanjanje prepreka na podu u koje osoba može za-peti ili poskliznuti se prilikom hoda (poput tepiha)

• organiziranje dijela kuće/stana prema individualnim željama i interesima oboljelog kako bi taj „osobni ku-tak“ predstavljao olakšanje i motivaciju. Npr. ako se

4.1. Prilagodba kućne okoline Koliko dugo će osoba nakon moždanog udara izbivati iz kuće, ovisi o težini oštećenja, popratnim poteškoćama i mogućnostima smještaja u stacionarnim zdravstvenim ustanovama. No, to vijeme možete iskoristiti za prilagodbu kućnog okruženja i rješavanje svih potrebnih pripremnih radnji, kako bi povratak u kućno okruženje za oboljelog, kao i za obitelj, bio što „bezbolniji“.

Ovisno o fizičkom stanju oboljelog nakon moždanog uda-ra, prije povratka kući potrebno je učiniti prilagodbu pro-stora stana/kuće kako bi se oboljeli mogao slobodnije kre-tati i kako bi mu bile omogućene osnovne i svakodnevne životne aktivnosti (ustajanje, hodanje, oblačenje, higijena, hranjenje).

Teško je predvidjeti sve detalje na koje morate obratiti po-zornost jer je svaki slučaj individualan, stoga od navedenih savjeta odaberite ono što vam je najkorisnije prema vašoj situaciji. Uzmite u obzir sve psihofizičke nemogućnosti ili smanjene funkcije (npr. teža pokretljivost, slabo pamćenje, lošiji vid, zanemarivanje jedne strane tijela, nestabilnost itd.), i prema tome reorganizirajte svakodnevni život. Pri

tome je važno znati da je glavni cilj života nakon povratka kući - stjecanje ponovne samostalnosti. Taj „trening“ poticanja samostal-nosti može se odvijati svakodnevno, uz jutarnju higijenu, sprema-nje i uzimanje obroka, oblačenje, komunikaciju s bližnjima, izlazak u šetnju, kupovinu, vožnji u osobnom ili javnom transportu i bilo koje druge slične aktivnosti.

i sadržaja

19

osoba prije moždanog udara bavila nekim hobijem ili poslom, sigurno će htjeti nastaviti s istim ili razviti neku novu zanimaci-ju, prema psihofizičkim mogućnostima.

• razmještanje stvari koje se učestalo koriste i koje osoba želi koristiti, tako da budu „na dohvat ruke“ (npr. nužno pomagalo za kretanje, odjeća i obuća, kozmetika, pelene i sl., hrana i piće, lijekovi, telefon, knjige ili druge slične stvari). Pri tom treba naći balans između potrebne doze aktivnosti oboljelog i nepoželj-nog prenaprezanja. Ne mora nužno sve biti blizu, jer je poželj-no da se osoba aktivira, ali treba biti pristupačno.

• moguće dodatne prilagodbe kućnog prostora koje će olakšati kretanje i učiniti ga sigurnijim (npr. ručke i ograda uz krevet, rukohvati i sjedalice u kupaonici i toaletu, posebno uz tuš/kadu ili wc, povišena daska za wc, protuklizne podloge na podu ili u tušu/kadi)

Nastojte organizirati razmještaj predmeta i namještaja tako, da bude funkcionalan, i da stimulira korištenje i percepciju oštećene strane tijela. Bitno je poticati okretanje glave i kontakt očima na oštećenu stranu. Na taj način se gradi osjećaj za cijelo tijelo i olak-šava kasnije kretanje i izbjegavanje prepreka.

Slika 2. Primjer

uređenja prostora

4.2. Korištenje pomagala

Pomagala su ponekad dugoročno potrebna kako bi se zamijenila izgubljena tjelesna funkcija nakon možda-nog udara. No, ako to nije slučaj, treba ih koristiti samo privremeno, u početnom razdoblju oporavka, u svrhu sprečavanja padova, ublažavanja boli ili ponovnog uče-nja određene tjelesne funkcije.

U protivnom, što se dulje koristi neko pomagalo za kre-tanje, a bez pretjerane svrhe, to se više smanjuje mo-gućnost ponovne uspostave pokretačke funkcije i naru-šava se balans tijela.

Ako osoba koristi invalidska kolica – svakako provjeri-te širinu dovratnika (okvira vrata u kući/stanu), koja bi trebala biti minimalno 70cm, optimalno 80cm, kako bi kolica mogla prolaziti kroz vrata. Ako kolica služe samo za transport, dodatna širina može se postići skidanjem aluminijskih obruča kotača. Kod odabira tipa invalidskih kolica, vodite računa da su prilagodljivih naslona za ruke i nogica, te da su sklopiva (barem djelomično, npr. samo naslon), kako bi bila praktičnija za samostalni transport. Za teže pacijente dobro je odabrati multifunkcionalna kolica s naslonom za glavu, koja se, po potrebi, mogu spustiti u polu ležeći položaj radi odmora. Uz kolica ko-risti se i antidekubitalni jastuk čija visina „oduzima“ na

i

za kretanje

20

Ako je prisutna inkontinencija (nekotrolirano ispuštanje urina), potrebno je koristiti pelene i po potrebi kateter i tzv. „gusku“ za izmokravanje (za muškarce). Za kori-štenje svega navedenog potrebno je savjetovati se sa stručnom osobom (npr. patronažnom medicinskom se-strom), i držati visoki nivo higijene kako bi se spriječio nastanak urinarnih infekcija.

Ako su poslijedice moždanog udara takve da su prisutne motoričke (pokretačke) i senzoričke (osjetilne, percep-tivne) poteškoće kod oboljelog, onda će, do tada jedno-stavne i uobičajene, svakodnevne radnje biti otežane, a biti će potrebna i pomoć druge osobe.

Zbog brojnih i značajnih promjena koje moždani udar unosi u život oboljelog i njegovih bližnjih, tj. njegovate-lja, potrebne su prilagodbe u odnosima te provođenju aktivnosti svakodnevnog života. Pri tom, nismo uvijek sigurni kako se ponašati prema oboljelom s obzirom na prisutne zdravstvene tegobe.

Neovisno o stanju oboljelog, za bolje funkcioniranje u svakodnevnici, od pomoći je da znate slijedeće:

4.3. Ostala pomagala

4.4. Organizacija aktivnosti svakodnevnog života

visini naslona kolica, što također treba uzeti u obzir prilikom odabi-ra. Kod osoba koje puno vremena provode u sjedećem ili ležećem položaju zbog težine stanja, treba razmisliti o mogućnosti nabave kolica s opcijom vertikalizacije (uspravljanja).

Predlažemo savjetovati se s fizioterapeutom oko individualne prilagodbe kolica!

Ostala moguća pomagala za kretanje: štap, klupica (stabilniji „štap“ sa završetkom na 4 nogice), različite udlage (npr. za nogu na oštećenoj strani tijela). Takva pomagala mogu biti korisna prili-kom nesigurnog hoda za smanjenje nesigurnosti. No, s vremenom bi korištenje pomagala za hod, uz odgovarajuću terapiju, trebalo smanjivati kako se ne bi stvorila loša navika, umanjio napredak i pojavile loši popratni simptomi poput grčeva, tj. spazama (npr. du-gotrajno korištenje klupice i isključivo „zdrave“ strane tijela otežava oporavak oštećene, tj. plegične strane, i često pojačava spazme).

Razmislite o nabavi medicinskog kreveta čija visina je podesiva i koji ima antidekubitalni madrac. Prilagodba visine kreveta olakšat će prelazak (transfer) iz kolica u krevet i obrnuto, te olakšati ustaja-nje (lakše se ustati s veće visine, nego preniskog kreveta).

Sva pomagala koja se koriste trebaju biti nova, nekorištena i prilagođena potrebama oboljele osobe.

15

21

• ponašajte se prema oboljeloj osobi kao i do sad. Unatoč novonastalom zdravstvenom stanju, nije se promijenila priroda vašeg odnosa (tj. i dalje ste u bračnom, rodbin-skom, partnerskom, ili prijateljskom odnosu).

• očekujte da će biti potrebno više vremena i vašeg strpljenja za pomaganje i provođenje svih zajedničkih radnji. Ako je razumijevanje očuvano, korisno je da, prije i tijekom poma-ganja i provođenja neke aktivnosti, verbalno pojašnjavate oboljelom/oj što treba raditi.

• nastojte oboljelu osobu uključiti u svakodnevni (obiteljski), život što je moguće više, tako da one aktivno sudjeluju ili da s njim/njom razgovarate o proteklim događajima ili bu-dućim planovima.

Nakon moždanog udara osoba će, ovisno o težini i vrsti oštećenja, imati poteškoće, i trebat će pomoć, prilikom obavljanja svakodnev-nih životnih aktivnosti kao što su: posjedanje, ustajanje, prijelaz u /iz invalidskih kolica, oblačenje, hranjenje, vršenje nužde/odlazak na wc, osobna higijena – pranje zubi, pranje ruku, tuširanje. Razlog tome ponekad nije samo fizička nemogućnost za obavljanje radnji (npr. poteškoće pri oblačenju zbog odsustva funkcije jedne ruke/noge), već je moguće da je osoba „zaboravila“ proceduru, tj. re-doslijed, izvršavanja pojedinih radnji, i da se pri tom čini zbunjena.

Potrebno je da oboljela osoba ponovno uči načine pokretanja ti-jela i obavljanja radnji u više faza, a o načinima pomaganja i olak-šanja provođenja pojedinih radnji učiti treba i osoba koja skrbi o oboljelom.

4.4.1. Važnost pravilnih položaja tijela

Kako bi se olakšale radnje kao što su lijeganje, ustajanje i transferi, potrebno je učiniti pripremu tijela u smislu pozicioniranja oboljele osobe. Korištenje pravilnih pri-premnih položaja tijela olakšat će se kretanje i spriječiti nastanak popratnih poteškoća kod ležanja (npr. oštećenja kože, dekubitusa, rana, krvnih ugrušaka, spazama, itd.)

Radi prevencije poteškoća, položaj oboljele osobe treba se redovito mijenjati, čak i tijekom noći, tj. spavanja.

Evo nekoliko savjeta za postupanje s oboljelom osobom u svakodnevnici:

Postavljanje i održavanje oboljelog u pravilnim položaji-ma (pozicioniranje), može potaknuti pokretljivost, služi očuvanju postojećih tjelesnih funkcija i smanjuje rizik od spastičnosti i oštećenja kože.

Suprotno uvjerenjima, najbolji položaj pacijenta je na oštećenoj strani, u svrhu poboljšanja osjećaja tijela, dok primjerice dugotrajno nepodržano ležanje na leđima po-većava spastičnost i rizik od dekubitusa:

(pozicioniranje)

22

• objasnite oboljelome što namjeravate napraviti i pripremite ga za okret

• postavite oboljelog na oštećenu stranu, upotrijebite plahtu ili pomoć druge osobe

• postavite jastuk ispod glave kako bi vrat bio lagano savijen i u udobnoj poziciji

• postavite oštećenu nogu lagano u poziciju iza trupa

• postavite oštećeno rame lagano ispred tijela ravnog lakta

• postavite jastuk ispod nadlaktice i ispred trbuha kako bi se spriječilo naginjanje prema naprijed

• savijte oštećenu nogu u kuku i koljenu, spriječite osjećaj „plutanja”

• postavite jastuk između nogu kako bi smanjili trenje i pridonijeli udobnosti položaja

Slika 3. Pravilno pozicioniranje na boku

A B C

D

23

Slika 4. Pravilno pozicioniranje na leđima

Slika 5. Nepravilan položaj u krevetu

Slika 4.

Slika 6. Slika 7.

Slika 6. Pravilno sjedenje za stolom

Slika 7. Nepravilno sjedenje u kolicima

Slika 5.

24

Premještanje uz veću pomoć: • pomoćnik stoji ispred osobe,

koljenima učvrsti koljena obo-ljelog

• oboljeli stavlja ruke na pomoć-nikova ramena (ne oko vrata!), a pomoćnik postavlja ruke otpri-like ispod lopatica kao podršku

• pomoćnik podiže oboljelog, bez uspravljanja, s oštećene strane i premješta u kolica /stolac / na krevet

Premještanje uz manju pomoć:

stolac olakšava prebacivanje težine naprijed dok pomoćnik premješta stražnjicu oboljele osobe

Premještanje bez pomoći iz kolica:

premještanje iz kolica bez pomoći

Položaj ruke na oštećenoj strani pri-likom pranja. Ruka je u vidnom polju položena na umivaonik radi preven-cije opterećenja ramenog obruča i olakšanja higijene

Oblačenje čarapa i cipela lakše je s prebačenom slabijom nogom preko zdrave. Koristite udobne, ali stabil-ne cipele, s jednostavnijim načinom oblačenja (npr. čičak)

Prilikom sjedenja za stolom i uzima-nja hrane neka je tijelo uspravno i la-gano nagnuto naprijed, a ruka ošte-ćene strane položena na stolu.

Slika 8.

Slika 11.

Slika 11.

Slika 12.

Slika 12.

Slika 13.

Slika 13.

Slika 9.

Slika 9.

Slika 10.

Slika 10.

Slika 8.

Primjeri položaja pri aktivnosti u svakodnevnici:Primjeri premještanja (transferi):

25

4.5. Organizacija izlaska iz kućnog okruženja Izlazak iz kućnog okruženja nakon moždanog udara može biti zahtjevan, pogotovo ako su prisutne prepre-ke u vidu stepenica koje treba svladati. Ako je moguće, treba razmišljati dugoročno i organizirati životni prostor tako da je količina visinskih prepreka svedena na mini-mum. To znači, ako živite u kući/stanu na katu bez lifta, razmislite o preseljenju na prizemnu lokaciju. U svrhu svladavanja visinskih razlika može se koristiti rampa, dizalo i pokretna platforma. Ovisno o fizičkom stanju nakon moždanog udara, upotreba stepenica može biti dobar „trening“ za poboljšanje pokretljivosti i mišićnog tonusa.

Zatražite savjet fizioterapeuta u kući, kako bi prelazak stepenica bio pravilan, učinkovit i što je najvažnije, si-guran.

Iako izlazak iz sigurnog kućnog okruženja predstavlja izazov, on treba biti jedan od glavnih ciljeva oporavka i rehabilitacije nakon moždanog udara i važan korak pre-ma samostalnosti.

4.5.1. Vožnja automobila nakon moždanog udara

Za vožnju automobila potrebne su neke vještine koje mogu biti umanjene, zbog oštećenja uzrokovanih moždanim udarom, što utječe na sigurnost vožnje.

Koje su mogućnosti?

• kroz odgovarajuće terapije u procesu rehabilitacije, moguće je opet steći potrebne sposobnosti za vožnju, te ih usavr-šiti uz ponovnu vježbu vožnje. Također je moguće pribaviti pomagala za prilagodbu vozila i lakše upravljanje (npr. ručne komande)

• svakako se savjetujte s nadležnim liječnikom vezano uz obveznu procjenu sposobnosti upravljanja automobilom koju provodi liječnik specijalist medicine rada. Procjenom će se utvrditi jeste li sposobni nastaviti voziti automobil jer sama dijagnoza ne određuje zdravstvenu sposobnost.

• ako ipak niste u mogućnosti voziti postoji mogućnost ko-rištenja javnog prijevoza, taxija ili ZET-ovog organiziranog prijevoza osoba s invaliditetom, što možete realizirati uz članstvo u udruzi.

26

4.6. Moguće posljedice moždanog udara

4.6.1. Pokretljivost tijela, bolovi i grčeviVećina moždanih udara ima za posljedicu potpunu (hemiplegija) ili djelomičnu oduzetost (hemipareza) jedne strane tijela. Takvo sta-nje može utjecati ne samo na udove već i na cijelo tijelo u smislu sposobnosti kretanja, održanja ravnoteže, koordinacije tijela i vla-stitog doživljaja u odnosu prema okolini. Mogu nastupiti i promje-ne u ponašanju, načinu razmišljanja i komunikacije.

Zbog oštećenja mozga, česta posljedica udara je spastičnost.

Spastičnost je stanje neobuzdane aktivnosti mišića, koja vuče gla-vu, trup i udove oštećene strane u neželjene, nefunkcionalne po-ložaje.

Simptomi spastičnosti su prenaglašeni mišićni tonus na oštećenoj strani tijela, nekontrolirano grčenje mišića (spazmi), nepravilni (ne-normalni) položaji ruke, ramena, zglobova ili prstiju, nevoljni trzajni pokreti.

Stanje spastičnosti se pojačava nekorištenjem oštećene strane ti-jela kao i nepravilnim korištenjem, što uzrokuje bolove i te prilično ograničava svakodnevne aktivnosti. No, spastičnost kao i popratni simptomi može se reducirati i izbjeći.

Posljedice moždanog udara mogu umanjiti jačinu i tonus mišića koji podržavaju rameni zglob. Kao rezultat, ruka na oštećenoj stra-ni tijela visi i pretjerano isteže rameni zglob, što je bolno, a čak može uzrokovati i djelomično dislociranje (subluksaciju) ramena.

Savjeti za olakšanje stanja:

• bolovi, kontrakture, grčevi i ukočenja mogu se ublažiti odgo-varajućom rehabilitacijom i radom s educiranim fiziotera-peutom. Pri tom je važna aktivna, funkcionalna fizioterapija prilagođena osobnom stanju i potrebama, kojoj treba dati prednost pred pasivnim vježbama razgibavanja ili pasivnim fizikalnim procedurama (poput terapije strujom) koja može imati i suprotan učinak, ako se primjenjuje neadekvatno.

• iako jedna strana tijela drugačije funkcionira nego „zdrava“ strana, nemojte je zanemarivati. Vodite računa da je ošte-ćena strana tijela podržana u pravilnom položaju prilikom odmora ili kretanja, kako biste spriječili razvoj dodatnih poteškoća ili bolova.

• naučite pravilne načine pozicioniranja, transfera i kretanja, kako biste izbjegli ozljede i bolove.

• nastojte biti aktivni u svakodnevnici, iako je vaše pokretanje ograničeno. Pravilna i prilagođena aktivnost pomoći će sma-njenju i prevenciji ukočenja i bolova i omogućit će vam veću kvalitetu života.

• pravilna prehrana, i dodaci prehrani za poboljšanje stanja mišića i zglobova mogu doprinijeti boljoj pokretljivosti tijela. Svakako vodite računa o kilaži koja se može lako povećati

27

zbog smanjene aktivnosti. Višak kilaže je opterećenje za obo-ljelu osobu kao i za pomagača, tj. njegovatelja.

• nikad ne radite nagle pokrete s udovima oštećene strane oboljelog! Ne vucite ga za ruku na oštećenoj strani tijela! Bilo kakva terapija ili vježbe koje uzrokuju značajnu bol oboljelom nisu učinkovite!

O pravilnim načinima korištenja oštećene strane tijela, držanju i pokretanju tijela zatražite edukativne informacije od fizioterapeuta s iskustvom u neurološkoj rehabilitaciji.

Edukacija može pomoći ne samo oboljeloj osobi nego i čla-novima obitelji koji vode njegu i brigu oko oboljelog.

4.6.2. Poteškoće s govorom i komunikacijom Osoba koja pomaže oboljelom u svakodnevnici ili je u čestom kontaktu s osobom koja je doživjela moždani udar treba imati na umu nekoliko naputaka koji će olakšati njihov odnos i među-sobnu komunikaciju:

• prilikom razgovora usmjerite držanje tijela prema osobi kojoj se obraćate, i usmjerite pažnju na sebe (npr. dodirni-te mu / joj ruku)

• imajte strpljenja – govorite sporo, jasno i u kratkim reče-nicama. Za pojašnjenje onoga što želite reći, upotrijebite mimiku i gestikulaciju i budite spremni ponoviti izrečeno.

• koristite jednostavne, jednoznačne upite i rečenice. Pri-

mjerice: „Jesi li žedan/na?“ ili „Hoćeš li jesti?“, umjesto: „Jesi li žedan/na ili gladan/na?“

Moždani udar može uzrokovati: afaziju , dizartriju, apraksiju, afoni-ju/disfoniju, disfagiju. Moguća je prisutnost samo jedne od nave-denih posljedica, kao i istodobna prisutnost neke od kombinacija.

Afazija16 je gubitak ili poremećaj govora koji uključuje smanjenu mogućnost razumijevanja ili izražavanja (ekspresiju) riječi odnosno njihovih neverbalnih izražaja. Šire gledano, afazija može umanjiti mogućnost proizvodnje uporabe i drugih simboličkih sustava jer ne zahvaća samo pisani, govoreni i gestovni jezik, već i druge kognitiv-ne i motoričke funkcije.

Afazija, kao jedan od najčešćih oblika poremećaja komunikacije nakon moždanog udara, biti će obično prisutna kod poteškoća s pokretanjem desne strane tijela.

Široka podjela afazija je na:

• ekspresivne (motoričke – Brocina afazija), razumijevanje je očuvano, ali osoba teško izgovara i pronalazi adekvatne rije-či. Često je ovaj poremećaj praćen smetnjama pisanja (agra-fija, disgrafija) koje zajedno mogu biti prilično frustrirajuće za oboljelog u njegovim pokušajima komunikacije s okolinom.

• receptivne (senzorička – Wernickova afazija), osoba ne razumije tuđi govor ili upute te pročitani ili pisani sadržaj. Često izgovara nepovezane riječi i fraze, nesvjesna njihovih međusobnih odnosa i činjenice da je njihov govor nerazumljiv drugim ljudima.

i

28

Navedena obilježja pojedinog oblika afazije mogu biti i u kombini-ranim formama. Također mogu biti prisutne poteškoće u čitanju, pisanju ili računanju.

Slijedi objašnjenje dodatnih mogućih posljedica moždanog udara na sposobnost komuniciranja:

Dizartrija je govorni poremećaj nastao oštećenjem centralnog ili perifernog živčanog sustava koji uzrokuje slab, spor i nekoordini-rani mišićni tonus. Simptomi su nejasan, tih, spor govor, puno mr-mljanja, ograničeni pomaci čeljusti, jezika i usana, neuobičajena intonacija i ritam govora, nazalnost u govoru, promuklost, strah od aspiracije, loša kontrola salivacije, teškoće žvakanja i gutanja.

Apraksija je poremećaj motoričkog (pokretačkog) planiranja koji rezultira nemogućnošću izvođenja namjernih pokreta, unatoč želji i mogućnosti izvođenja pokreta. Simptomi uključuju artikulacijske pogreške (često traže pravilan položaj govornih organa za izgovor neke riječi) i narušenu prozodiju (melodičnost i intonacija govora).

Afonija je patološko stanje gubitka glasa, a disfonija stanje promi-jenjene visine, intenziteta i kvalitete glasa.

Disfagija podrazumijeva teškoće u gutanju, probleme u žvakanju hrane, pripremanju za gutanje, u iniciranju gutanja, tjeranju zalo-gaja kroz ždrijelo, te prihvatu i prijenosu hrane kroz ezofagus do želuca. (Vidi Uzimanje hrane i gutanje i higijena usta)

Težina posljedica varira od osobe do osobe, neke su privremene, a neke trajne.

Za rješavanje i ublažavanje poteškoća s govorom, razumijevanjem, pisanjem ili čitanjem, kao za pronalazak novih načina komunikacije, potrebno je obratiti se stručnjaku za poremećaje ljudske komuni-kacije – logopedu tj. govornom terapeutu. Također, za pravilnu aktivaciju govornog aparata od značenja je i faciooralna stimulacija i vježbe disanja koje provodi educirani fizioterapeut.

Nemogućnost ili poteškoće u govoru, tj. komunikaciji nakon moždanog udara, često su najveći izvor frustracije kako za oboljelog tako i za okolinu. Iz tog razloga, obično pacijent i obitelj inzistiraju na što skorijem oporavku govora, toliko da zanemaruju ostale poteškoće. Za ublažavanje i rješa-

vanje poteškoća govora, potrebno je istodobno u procesu rehabilitacije raditi i na unapređenju motorike (pokretanja

tijela), kao i psihološkim aspektima.

Sve su to međuzavisni faktori, dakle važna je suradnja logopeda, fizioterapeuta i psihologa.

U protivnom, rezultati neće biti potpuno uspješni, tj. brzo će se dosegnuti ograničenje u oporavku. Ljudsko tijelo funkcionira kao cjelina i kao takvo treba biti rehabilitirano.

U kojem slučaju se treba obratiti logopedu?

• u slučaju kada pacijent ne uspostavlja govornu komunikaciju ili ima teškoća u formuliranju smislenih riječi i rečenica, ili u čitanju ili pisanju

29

• kada se, s obzirom na mjesto oštećenja uzrokovano možda-nim udarom, može očekivati poteškoće s govorom

• Kada logoped može početi s radom?

• najčešće kad je pacijent stabilan i budan (savjetovati se s liječnikom)

• ponekad je preporučljivo raditi s pacijentom i kada je u komi, ali vitalno stabilan

• preporuka je početi s govornom rehabilitacijom ŠTO RANIJE

Što očekivati od logopeda?

• testiranje i dijagnosticiranje prisutnih teškoća u komunikaci-ju, objašnjenje uzroka i posljedica

• savjetovanje i edukacija o načinima komunikacije s oboljelom osobom, neposredno nakon moždanog udara

• rad s oboljelim na razumijevanju govora, sintezu i analizu riječi i rečenica, izgovoru, čitanju i pisanju (prema dijagnozi)

• savjetovanje o poduzimanju potrebnih mjera radi sprečava-nja nastanka dodatnih poteškoća ili pogoršanja postojećih, očuvanja postojećih potencijala i poticanja što skorijeg oporavka.

Uslugu govorne terapije moguće je dobiti putem zdravstvenog su-stava (savjetovati se s liječnikom opće prakse), ili u privatnim lo-gopedskim kabinetima. Prema dogovoru, moguće je i da logoped dolazi u kućno okruženje oboljelog.

4.6.3. Poteškoće s vidomPonekad je oštećenje mozga uslijed moždanog udara takvo da utječe na vidnu oštrinu ili kontrastni vid. Zbog toga osoba nema potpuni doživljaj okoline što predstavlja opasnost, pogotovo prili-kom sudjelovanja u prometu.

Procjenu prisutnih poteškoća treba učiniti kod oftalmologa, koji može predložiti rješenje za ublažavanje stanja.

4.6.4. Neglekt sindrom Neglekt, ili sindrom jednostranog zanemarivanja, znači da oboljeli ne primjećuje i ne reagira na podražaje koji se nalaze na oštećenoj strani tijela (suprotnoj strani od oštećene hemisfere mozga).

Pacijenti s neglektom imaju problema s održavanjem higijene, ne briju i ne češljaju lijevu stranu, ili pak ne percipiraju hranu u lijevoj polovici tanjura. Imaju povećan rizik od padova zbog problema s prostornom orijentacijom te se često zabijaju u zidove ili vrata.

4.6.5. Uzimanje hrane i gutanje i higijena ustaMoždani udar može utjecati na mišiće usta, jezika i grla, što rezul-tira poteškoćama gutanja (poznato kao disfagija). Stanje može biti privremeno ili trajno, ovisno o težini oštećenja i kvaliteti rehabili-tacije. Disfagiju je nužno stručno rješavati i prevenirati komplikaci-je jer može dovesti do gušenja ili aspiracije hrane (udisanje hrane),

30

koje može dovesti i do upale pluća ili plućnog edema.

Kako olakšati simptome disfagije?

• prilikom uzimanja hrane, posjednite se uspravno u krevetu, uz pomoć jastuka, ili sjednite u stolac

• tijekom rane faze oporavka uzimajte pretežno tekuću, me-kanu ili miksanu hranu. Postepeno, s poboljšanjem stanja, uvodite krutu hranu

• uzimajte male zalogaje i koristite manju žlicu

• prožvačite dobro svaki zalogaj prije gutanja

• ne pričajte prilikom žvakanja hrane

• ako vas muči višak sline na jednoj strani lica, obrišite se prije nastavka uzimanja hrane

• izbjegavajte radnje koje odvlače pažnju tijekom uzimanja hrane, ugasite televizor ili radio, odaberite mirno mjesto za obrok

• nakon obroka, isperite usta od ostataka hrane i operite zube

• ako patite od žgaravice ili refluksa, izbjegavajte jako zači-njenu ili ljutu hranu, prženu i masnu hranu, citrusno voće i sokove, kavu i kofeinske napitke, čokoladu i hranu s mentom ili pepermintom (npr. žvake ili bombone)

Iako osoba s hemiplegijom može koristiti jednu ruku, često zane-maruje oštećenu stranu usta, jer ju manje osjeća. S obzirom na smanjenu pokretljivost jezika, usna šupljina se ne čisti automatski i

mogu zaostati komadići hrane. Zato je važno da osoba koja poma-že oboljelom/oj, nakon svakog obroka, četkicom ili mokrom gazom očisti usnu šupljinu. To treba činiti sve dok oboljeli ne bude mogao i to samostalno izvesti, zato ta procedura čišćenja može biti i svo-jevrstan „trening“.

Ako osoba ima zubnu protezu, treba je nastojati prati od samog po-četka. Često je slučaj da proteza ne priliježe sasvim dobro i smeta prilikom jela i govora. U tom slučaju se koristi adekvatni fiksator za zube sve dok oboljeli ne uzmogne napraviti korekciju proteze kod zubara.

Ako se oboljeli nije u mogućnosti samostalno hraniti i to čini uz pomoć druge osobe, preporučljivo je hranu davati s oštećene strane, a zdravu uključiti dodatno u proces hranjenje (npr. brisa-nje usta, uzimanje vode). Na taj način se dodatno razvija svijest o oštećenoj strani tijela.

Kod težih posljedica moždanog udara, moguće je da se u akutnoj fazi moždanog udara pacijentu stavlja kanila, tj. kratka plastična ili silikonska cijev koja se postavlja u traheostomu (otvor na vratu po-moću kojeg se diše), kako bi istu održavala otvorenom i omogućila nesmetano disanje. Ako je kanilu nužno zadržati i dulje vrijeme na-kon akutne faze, sve informacije o hranjenju i održavanju higijene s kanilom trebate dobiti od bolničkog medicinskog osoblja.

4.6.6. Inkontinencija (mokraćni mjehur i crijeva)Inkontinencija označava poteškoću pri kontroliranju ispuštanja uri-

31

na ili stolice, i česta je posljedica moždanog udara.

Kada je oboljela osoba budna, očuvana joj je svjesnost da mora prazniti mjehur, ali ako je nepokretna, ima neglekt sindrom ili ko-munikacijske deficite, nije u mogućnosti doći do toaleta ili tražiti pomoć. U pravilu, kod stanja hemiplegije osoba bi trebala moći sa-mostalno upravljati vršenjem nužde.

Poremećaji i poteškoće pražnjenja crijeva često zahtijevaju pažnju skrbnika i opterećuju kvalitetu života oboljelog. No takve proble-me je u većini slučajeva lako riješiti – uz odgovarajuću prehranu (bogatu povrćem i vlaknima), disciplinu u uzimanju obroka i unuše-nje dovoljno tekućine.

Uz pravilno vođenu rehabilitaciju moguće je ponovo steći kontrolu nad vršenjem nužde.

Savjeti za olakšanje poteškoća:

• pokušajte ponovno uspostaviti kontrolu mjehura tako da mokrite nekoliko puta dnevno u pravilnim razmacima (npr. svaka dva sata)

• ograničite unos tekućine prije odlaska u krevet

• imajte u blizini kreveta pomoćno sredstvo za izmokravanje, koristite nepromočive podmetače

• nepravilna prehrana može uzrokovati probleme s mjehurom. Savjetujte se sa stručnjakom.

• neki lijekovi mogu pojačavati potrebu za mokrenjem ili pove-

ćavati rizik od mokraćnih infekcija. Savjetujte se s liječnikom o mogućnosti promjene lijekova ili regulacije postojećih.

Neovisno o postojećem problemu inkontinencije potrebno je uzimati dovoljno tekućine na dnevnoj bazi. Smanjeni unos teku-ćine čest je uzrok mokraćnih infekcija te poteškoća s probavom.

Ako koristite pelene ili uloške potrebno je držati visoku razinu hi-gijene kako bi se prevenirale iritacije kože i bakterijske infekcije.

Simtomi infekcije urinarnog trakta:

• veća učestalost mokrenja

• osjećaj pečenja ili boli prilikom mokrenja

• izrazito neugodan miris urina i/ili promijenjena zamućena boja urina

Ako je prisutan bilo koji od navedenih simptoma obvezno kontakti-rajte nadležnog liječnika opće prakse, pogotovo ako se uz simpto-me pojavi povišena temperatura.

4.6.7. Umor Oporavak mozga i moždanih funkcija nakon oštećenja uzrokova-nih moždanim udarom, zahtjeva vrijeme i određeni napor tijela na fiziološkoj razini. Zbog toga se oboljela osoba lakše i češće umara, pogotovo što oporavak zahtijeva i složene radnje ponovnih učenja obrazaca pokretanja i ponašanja.

Kako biste umanjili osjećaj zamora pokušajte slijedeće:

32

• vodite računa o prehrani – jedite dovoljno, uzimajte manje obroke i koristite kvalitetne namirnice koje će vam dati do-voljno energije

• unosite dovoljno tekućine u tijelo (putem vode ili tekuće hrane)

• izbjegavajte nadoknađivati manjak energije s nezdravim namirnicama praznih kalorija poput slatkiša, pržene masne hrane ili pekarskim proizvodima od bijelog brašna. Takva hrana će vas dodatno usporiti.

• planirajte svoje aktivnosti tako da radite najviše u doba dana kada imate najviše energije

• odredite prioritete u aktivnostima, ovisno o vašim trenutač-nim mogućnostima

• ako je potrebno, koristite kraće odmore tijekom dana, ili kratko odspavajte, kada osjećate umor

• pokušajte ići na spavanje i buditi se svakog dana u približno isto vrijeme

• budite aktivni, sukladno vašim mogućnostima i godinama

• izbjegavajte konzumaciju cigareta, alkohola i stimulirajućih napitaka koji dugoročno „kradu“ vaše energetske zalihe

• zatražite pomoć drugih - ne morate sve činiti sami

4.6.8. Seksualne aktivnostiOdržavanje seksualnih odnosa nakon moždanog udara je važna,

ali često zanemarena tema i gotovo „tabu tema“. S obzirom da je pojava moždanog udara prisutna sve više i među mlađom popula-cijom, važno je imati informacije i znanja o ovoj temi.

Ako je stanje kardiovaskularnog sustava uredno i stabilno, nakon moždanog udara, mogući su i seksualni odnosi. Mala je vjerojatnost da bi seks mogao uzrokovati novi moždani udar, osim u iznimnim slučajevima. Svakako provjerite s nadležnim liječnikom neurolo-gom, kad bi bilo uputno da nastavite sa seksualnom aktivnošću.

Moždani udar utječe na osobne odnose i uloge u obitelji. Utječe i na emocionalna stanja i fizičku sposobnost, stoga su normalne i poteškoće u nastavku seksualnih aktivnosti. No, treba znati da postoje rješenja i odgovori na brojna pitanja vezana uz ovu temu. Važno je samo da budete spremni otvoreno razgovarati o poteško-ćama sa stručnim osobama te komunicirati sa svojim partnerom o vašim međusobnim željama. U protivnom će nedostatak komuni-kacije i zahtjevna situacija dovesti do sukoba i pogoršanja stanja u odnosima.

4.6.9. Kognitivne funkcije i emocionalne poteško-ćeSuočavanje s posljedicama moždanog udara za oboljele i njihove obitelji u psihološkom je smislu iznimno zahtjevno, budući je to vrlo iznenadno i ugrožavajuće iskustvo i često ostavlja trajne po-sljedice za oboljele. U procesu suočavanja s moždanim udarom i rehabilitacijom oboljeli mogu razviti niz psiholoških tegoba. Uzrok

17

33

psiholoških tegoba može biti oštećenje određenih dijelova mozga ili prilagodba na posljedice moždanog udara, a vrlo često se radi o kombinaciji tih dvaju faktora.

Oboljeli se često suočavaju s gubicima i/ili promjenama u nekim kognitivnim funkcijama – pažnji, pamćenju, govoru, percepciji te izvršnim funkcijama, odnosno, planiranjem i organizacijom radnji.

Osim promjena u kognitivnim funkcijama, nakon doživljenog mož-danog udara, osobe mogu imati brojne emocionalne tegobe koje ranije nisu bile prisutne. Najčešće se javljaju depresivnost, ank-sioznost, teškoće u regulaciji emocija – pretjerana ekspresivnost emocija (iritabilnost, ljutnja, razdražljivost, impulzivnost, nedo-statak inhibicija, agresivnost) ili smanjena ekspresivnost emocija (emocionalna otupjelost, bezvoljnost, smanjena socijalna osjetlji-vost, povlačenje u sebe i od socijalnih kontakata). Mogu se javiti i promjene u obiteljskom funkcioniranju, dinamici i ulogama što čini prilagodbu na novo stanje težom.

Kako bi se oboljela osoba, i obitelj koja ju okružuje, lakše nosili s mogućim kognitivnim i emocionalnim poteškoćama,

potrebna je intervencija neuropsihologa.

Područja rada psihologa nakon moždanog udara:

• Neuropsihologijsko testiranje – procjena kognitivnog i emo-cionalnog funkcioniranja korištenjem intervjua s oboljelima i članovima obitelji, standardiziranih testova i opažanjem ponašanja. Cilj testiranja je procijeniti deficite u funkcijama

kako bi se omogućilo planiranje adekvatne rehabilitacije.

• Psihološko savjetovanje s oboljelima i obiteljima – pružanje podrške i psihoedukacija.

• Psihoterapija – usmjerena na specifične probleme s kojima se osobe suočavaju u svom funkcioniranju. Uključuje rješava-nje problema, rad na ciljevima i promjene ponašanja.

• Kognitivna rehabilitacija - niz postupaka s ciljem obnavljanja narušenih kognitivnog i emocionalnog funkcioniranja kod oboljelih. Cilj je reducirati kognitivne deficite i usvojiti nove funkcionalne obrasce ponašanja i svakodnevnog funkcionira-nja.

Kod mnogih osoba u procesu rehabilitacije od moždanog udara, na-kon početnog entuzijazma zbog rehabilitacije, može doći do sma-njenja ili čak gubitka motivacije. Pritom, većina osoba navodi kako nemaju volje za nastavkom rehabilitacije jer ne uočavaju daljnji napredak i osjećaju da „stagniraju .̋ Javlja se osjećaj da ne napredu-ju „dovoljno brzo .̋ Ovakvo razmišljanje može uzrokovati osjećaje frustracije, ljutnje ili rezignacije, i time smanjiti motivaciju osobe za nastavkom rehabilitacije.

U razgovoru sa psihologom oboljeli mogu saznati o mogućim na-činima olakšavanja suočavanja s procesom rehabilitacije, naputke o praćenju i osvještavanju napretka i pisanju dnevnika te se pru-ža psihoedukacija o procesu rehabilitacije. Važno je znati da su u procesu prilagodbe na život nakon moždanog udara iznimno važne ustrajnost i strpljivost!

S druge strane, oboljeli i članovi njihovih obitelji mogu dobiti emo-

34

cionalnu podršku i olakšanje time što će s psihologom podijeliti svoje osjećaje vezane uz svoje stanje što može pospješiti daljnju prilagodbu na novo stanje.

4.7.0. Gubitak osjeta i njega kože i tijelaGubitak ili smanjeni osjet na jednoj strani tijela (hemiplegija ili he-mipareza) može imati značajne posljedice ne samo na pokretanje, ravnotežu i koordinaciju već i na zaštitu kože i zglobova.

To se može manifestirati na razne načine:

• ako se oštećena strana tijela slabije koristi, moguća je pojava oticanja ruke ili noge.

• zbog smanjenog osjeta i percepcije jedne strane tijela češće su moguće manje ozlijede.

• smanjena cirkulacija na jednoj strani tijela, nepravilne du-gotrajne pozicije tijela, neadekvatna njega, obuća ili odjeća mogu uzorkovati ozbiljna oštećenja kože i dekubituse18.

Kako biste izbjegli komplikacije zbog smanjenog osjeta i pokretlji-vosti slijedite predložene savjete za pokretljivost, bolove i grčeve (vidi 4.6.1.), a dodatno:

• nosite odgovarajuću i udobnu odjeću te stablilnu i udobnu obuću koja ostavlja dovoljno prostora za kretanje i cirkulaciju

• redovito pregledavajte tijelo kako biste uočili eventualna oštećenja kože, natiske, crvenilo ili otok, žuljeve ili ranice, a pogotovo ako patite od dijabetesa. Posebno obratite pažnju

na stopala, laktove i područje kukova i stražnjice.

• održavajte higijenu kože i tijela te njegu, koristeći sredstva za održavanje vlažnosti kože (suha koža je podložnija ozljedama)

• naučite pravilne načine pozicioniranja, transfera i pokretanja kako biste umanjili mogućnost nastanka ozljeda

• koristite pomagala poput antidekubitalnih madraca i jastuka (ako koristite invalidska kolica)

• unostite dovoljno tekućine i konzumirajte kvalitetnu i zdravu hranu, sukladno vašim tjelesnim obilježjima, godinama i razini aktivnosti

5. GRAFIČKI PRIKAZ ostvarivanja prava iz sustava zdravstva i socijalne skrbi

35

BOLNICA PROCES LIJEČENJA

• Nastavak rehabilitacije

• Pomagalo za inkontinenciju

• Lijekovi

• Zdravstvena njega u kući

OBITELJSKI LIJEČNIK OPĆE PRAKSE19

izdaje za sve doznaku/potvrdu/uputnicu/recept

SPECIJALNA BOLNICA ZA MEDICINSKU REHABILI-

TACIJU (TOPLICE) PROCES REHABILITACIJE

DOKUMENTI

– OTPUSNO PISMO + DOZNAKA /POTVRDA ZA ORTOPEDSKA I DRUGA

POMAGALA

• Nastavak rehabilitacije

• Lijekovi

• Ortopedska pomagala

OBITELJSKI LIJEČNIK OPĆE PRAKSE izdaje:

• Recept za lijekove• Uputnicu za pregled

kod liječnika specijaliste i/ ili logopeda za ostva-renja prava na nastavak rehabilitacije /njege

DOKUMENT OTPUSNO PISMO

OSTVARIVANJE PRAVA TEMELJEM ZAVRŠENOG LIJEČENJA U BOLNICI I MEDICINSKE REHABILITACIJE

PRILIKOM SVAKE PREDAJE DOKUMENATA TE POKRETANJA POSTUPKA ZA OSTVARIVANJE PRAVA POTREBNA VAM JE VAŽEĆA ZDRAVSTVENA ISKAZNICA OBOLJELE OSOBE TE,

KARTICA DOPUNSKOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA (AKO STE KORISNIK)

36

DOKUMENTI - OTPUSNA PISMA +

DOZNAKA/POTVRDA O ORTOPEDSKIM I DRU-

GIM POMAGALIMA

Rok upotrebe pojedi-nog pomagala utvrđen je u „Popisu ortoped-skih i drugih poma-gala” dostupnom na internet stranicama HZZO-a u Excel obliku.

OBITELJSKI LIJEČNIK OPĆE MEDICINE UTVRĐUJE POTREBU ZAMJENE/ DOBIVANJA NOVOG OR-TOPEDSKOG POMAGALA – UPUTNICA ZA SPECI-JALISTIČKI LIJEČNIČKI PREGLED

DOKUMENTI – POVIJEST BOLESTI, DOZNAKA/POTVRDA O ORTOPEDSKIM I DRUGIM POMAGALIMA, ORDINACIJSKI TEST (prema potrebi ispunjava liječnik specijalist)

LIJEČNIČKO POVJEREN-STVO PODRUČNOG UREDA HZZO-a – pokretanje postupka za ostvarivanje prava na izdavanje novog ortopedskog pomagala

NARUČIVANJE/PREU-ZIMANJE POMAGALA KOD ISPORUČITELJA KOJI IMA UGOVOR S HZZO (trgovine s medicinskim proizvodima ili ugovorne ljekarne) – ROK JE 30 DANA

Kako biste ostvarili pravo na poma-gala na teret HZZO-a, 12 mjeseci bez prekida morate biti osigu-rani u obveznom zdravstvenom osiguranju HZZO-a ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godi-ne. Iznimka su osobe mlađe od 18 godina te osigurane osobe sa smetnjama u razvoju koje su nesposobne za samostalan život i rad. One pravo na pomagala ostvaruju bez obzira na prethodnu

duljinu osiguranja.

LIJEČNIČKO POVJE-RENSTVO HZZO-a

– pokretanje postupka za odobrenje na pravo korištenja propisanog

ortopedskog pomagala

(cca 10 dana)

NARUČIVANJE/PREU-ZIMANJE POMAGALA

KOD ISPORUČITELJA KOJI IMA UGOVOR S HZZO

(trgovine s medicinskim proizvodima ili

ugovorne ljekarne) ROK JE 30 DANA

OSTVARIVANJE PRAVA NA ORTOPEDSKA POMAGALA

OSTVARIVANJE PRAVA NA NOVO (DODATNO POMAGALO), ILI ZAMJENU POSTOJEĆEG ORTOPEDSKOG POMAGALA

37

6. KORISNI PRIJEDLOZI I MOTIVACIJA

Ovi prijedlozi mogu biti korisni kako za oboljelu osobu, tako i za njezine bližnje. Ako oboljela osoba ne može realizirati

neke od ovih prijedloga, ali ih razumije i ima želju, pomozite joj!

1. PAMETAN PIŠE!

Neposredno nakon moždanog udara, život je ispunjen raznim

događajima i novim osobama s kojima se susrećete. Ponekad je teško sve pratiti, pogotovo jer ste i sami pod emocional-nim opterećenjem. Pisanjem svojevrsnog dnevnika možete si uvelike olakšati situaciju i preuzeti kontrolu nad, ponekad, zahtjevnim situacijama. Bilješke možete organizirati kako vam odgovara, a predlažemo da zapisujete:

• najvažnije podatke o osobama i aktivnostima uključenim u proces rehabilitacije i njege - ime i prezime te kontakt liječ-nika, terapeuta, med. sestre, logopeda itd. Zatim, dogovoreni pregledi i termini terapija i tretmana.

• fiziološko stanje tijela - vrijednosti krvnog tlaka, šećera, tjelesne težine i svih ostalih prisutnih kardiovaskularnih rizika čiji poremećaj vrijednosti vam može donijeti nove zdravstve-ne poteškoće. Također, ako ste u procesu odvikavanja od

HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE – POSTUPAK VJEŠTAČENJA – DOBIVANJE RJEŠENJA O UTVRĐENOM POSTOTKU TJELESNOG OŠTEĆENJA

DOKUMENTACIJA – ZAHTJEV ZA POKRETANJE POSTUPKA OSTVARIVANJA PRAVA NA OSNOVI INVALIDI-TETA, KOMPLETNA MEDI-CINSKA DOKUMENTACIJA (OTPUSNA PISMA, SPECIJA-LISTIČKI I LABORATORIJSKI NALAZI)

Nakon završenog liječenja u dogovoru s obiteljskim liječnikom

opće medicine

OSTVARIVANJE DODATNIH PRAVA TEMELJEM UTVRĐENOG STUPNJA TJELESNOG OŠTEĆENJA

NEKA OD VAŽNIJIH PRAVA KOJA MOŽETE OSTVARITI:

- OSTVARIVANJE PRAVA NA OBILJEŽAVANJE VOZILA ZA OSOBE S INVALIDITETOM ( ZNAK PRISTUPAČNOSTI)

- OSLOBOĐENJE ODPLAĆANJA DOPUNSKOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA ( 100% OŠTE-ĆENJE)

- PRAVO NA POVEĆANJE OSOB-NOG ODBITKA TJ. NEOPOREZI-VOG DIJELA DOHOTKA

38

pušenja ili neke druge nezdrave navike, praćenje napretka vam može pomoći da ostanete pri odluci.

• određivanje plana akcije i praćenje ostvarenja ciljeva - kreirajte režim oporavka tako da odredite jasne, realistične i ostvarive ciljeve u svakodnevnici. Zapišite ih i pratite tijek re-alizacije. Ostvarivanje tih ciljeva pridonijet će vašoj motivaciji i zadovoljstvu u procesu oporavka. Ciljevi mogu biti kratko-ročni ili dugoročni, no važno je da velike zadatke podijelite na puno manjih, održite kontinuitet u ostvarivanju i ostanete fokusirani na glavne razloge za oporavak.

• praćenje doživljaja, misli i osjećaja - može pomoći da se lakše nosite sa svim izazovima koje pred vas stavlja proces oporavka od moždanog udara i pronalazak novog „normal-nog“ životnog tijeka. Ne morate se opterećivati s formom i tijekom pisanja. Možete jednostavno bilježiti zapažanja o proteklim događajima, o nekim važnim spoznajama ili onome što vas motivira i pomaže vam da se usmjerite na ono što vam je važno u životu.

2. ŽIVOT IDE DALJE – ŽIVITE GA!

Moždani udar vas ne treba uvijek spriječiti da se prestanete baviti vašim hobijima ili nekim omiljenim aktivnostima slobodnog vreme-na. Ako baš to nije moguće, onda stvorite nove interese, bilo da su aktivni (npr.sport, hodanje, vrtlarenje, šetnja s ljubimcima, druže-nje s prijateljima ili bližnjima) ili više sjedilački (npr.čitanje, kartanje, slušanje muzike). Razgovarajte sa svojim bližnjima i savjetujte se sa fizioterapeutom koje aktivnosti su za vas najprimjerenije s obzirom

na prisutne posljedice moždanog udara.

Ako ste bili u radnom odnosu prije moždanog udara, ovisno o va-šem poslu i mogućnostima, razmislite o povratku na posao, prila-godbi radnog mjesta ili dodatnom educiranju koje bi vam omogu-ćilo da i dalje budete radno aktivni.

3. NE ŽALITE I NE USPOREĐUJTE!

Život nakon moždanog se bespovratno mijenja i konstantna uspo-redba s prijašnjim životom, bespotrebno će vam oduzeti snagu i želju za napretkom te često rastužiti, a neće donijeti nikakvu ko-rist. Fokusirajte se na sadašnjost, na sve ono što vas motivira, a ne opterećuje, na ono što možete učiniti i ciljeve koje želite ostvariti u budućnosti.

4. BUDITE UPORNI I VJERUJTE U SEBE !

Proces oporavka dug je put, i nije pravocrtan. Zato je bitno zadrža-ti fokus na glavnim ciljevima i razlozima sudjelovanja u procesu re-habilitacije. Uvijek je moguće učiniti poboljšanja, neovisno o tome koliko je prošlo vremena od moždanog udara, iako protek vremena i godine starosti smanjuju opseg tih mogućih poboljšanja. Nitko unaprijed ne može procijeniti koliko ćete se uspjeti oporaviti nakon moždanog i nitko ne može reći da je stanje nepromjenjivo. Vaši potencijali će doći do izražaja tek u pravilno vođenoj rehabilitaciji, zato je važno da se informirate i odaberete kvalitetan, stručan i iskusan tim osoba u neurorehabilitaciji.

5. PRONAĐITE SVOJU MOTIVACIJU

39

Ne dopustite da vas strah od vremena koje morate uložiti spriječi u ostvarivanju onoga što želite. Vrijeme će ionako proći, a na vama je da iskoristite to vrijeme na najbolji mogući način.

Earl Nightingale, američki govornik i autor

Ljudi kažu da motivacija ne traje dugo. Ne traju ni učinci kupanja, zato se i preporučuje svakodnevno ponavljanje. :)

Zig Ziglar, američki pisac

Moždani udari su kao otisci prstiju. Ne postoje dva jednaka.

Candace Howerton (preživjela moždani udar)

Uspjeh nije nikada ne pasti, već podići se svaki put kad padnemo.

Konfucije, kineski filozor i socijalni reformator

7. SAVJETI ZA OBITELJ, BLIŽNJE I SKRBNIKE Brinuti se za blisku osobu koja je doživjela moždani udar je zahtjevna uloga. To je iznenadna situacija koja zahtjeva snalaženje u svakodnevnim novim i nepoznatim zadacima i uzima dodatno vrijeme i trud, pored svih vaših dotadašnjih obveza i aktivnosti. Vaša pozicija se može često i shvatiti

težom od one u kojoj se nalazi oboljeli, pogotovo kod težih posljedica moždanog udara.

No, vaša uloga je za oboljelog nezamijenjiv dio procesa oporavka. Vi ste ključna osoba koja može pružiti potrebnu potporu, sigurnost i samopouzdanje na putu do što veće

samostalnosti. A upravo je samostalnost najvažniji zadatak svih osoba uključenih u proces rehabilitacije.

Što prije prihvatite to novo stanje, to će vam biti lakše učiniti dalj-nje korake za novu organizaciju života koja u konačnici treba doni-jeti olakšanje i vama i oboljeloj osobi.

Kako biste se što lakše i brže snašli u vašoj novoj ulozi, evo nekoliko savjeta:

• EDUCIRAJTE SE - saznajte što je moguće više informacija o moždanom udaru, koja su vaša prava i mogućnosti, kakvo je medicinsko stanje vašeg bližnjeg i koje su prognoze. Razgo-varajte s medicinskim stručnjacima, potražite iskustva drugih koji su bili u sličnim situacijama i potražite dostupnu litera-turu. Što više saznate to ćete biti spremniji pomoći bližnjem. Napravite listu pitanja i saznajte odgovore.

• SUDJELUJTE AKTIVNO U REHABILITACIJI - razgovarajte s članovima rehabilitacijskog tima o tome koja je vaša uloga u procesu rehabilitacije i na koji način možete biti terapeutska „produžena ruka“. Također je važno da naučite i načine „ rukovođenja“ s bližnjim prilikom aktivnosti svakodnevnice (ustajanja iz kreveta, hodanja, oblačenja, higijene, izlaska iz

40

kuće itd.)

• POTRAŽITE POMOĆ - čak i najuspješniji menadžeri znaju da je tajna njihovog uspjeha u delegiranju, tj. dijeljenju zadataka u svrhu lakšeg ostvarivanja ciljeva. Potražite pomoć druge osobe od povjerenja za one zadatke koji vam teško padaju ili koje ne stižete obaviti. Tako ćete imati više vremena da bude-te uz oboljelog člana obitelji za one situacije koje su njemu i vama puno važnije.

• (RE)ORGANIZIRAJTE SE I (OD)PUSTITE - pronađite učinkoviti način organizacije svih obveza koji će vam najviše odgovarati. Napravite „reviziju„ svih dosadašnjih dužnosti i aktivnosti te razmislite koje od njih su vam zaista potrebne i željene u ži-votu. Možda otkrijete neki prostor za novo slobodno vrijeme.

• BUDITE PODRŠKA, NE ŽRTVA - Razgovarajte s oboljelim o svakodnevnim aktivnostima, planovima, tražite njegovo mi-šljenje. Neka bude svjestan života obitelji koji se odvija pored njega. Uključite ga u pojedine zadatke, sukladne mogućnosti-ma, neka se osjeti „korisnim“. Podržite razvijanje samostalno-sti oboljelog, pretjerana pomoć i uslužnost nikome ne koristi.

• NAORUŽAJTE SE STRPLJENJEM I RAZUMIJEVANJEM - Opo-ravak nakon moždanog udara je dugotrajan proces učenja i prihvaćanja. Normalno je da se frustracija i nezadovoljstvo javlja na obje strane - kako kod oboljelog tako i kod bližnjih. Prihvatite postojanje i dobrih i loših dana u oporavku. Neu-spjeh i mirovanje napretka dio su procesa rehabilitacije.

• MISLITE NA SEBE - Što se više brinete o sebi, to ćete se lakše moći brinuti za drugoga. Pretjerano iscrpljivanje često

stvara osjećaje poput ljutnje, bespomoćnosti, straha i sl. Pronađite vrijeme za sebe i način kako da povremeno napravite odmak od brige za oboljelog. Taj odmor će biti na obostranu korist. Odabetite neku aktivnosti koja će vam naj-više odgovarati za opuštanje: to može biti jednostavno poput razgovora s prijateljima ili izlaska, prakticiranja nekog hobija, ili odlaska na kraće putovanje. Ono što će vam omogućiti da promijenite rutinu, proširite vidike i steknete novu snagu za svakodnevan život.

41

O UDRUZI MOŽDANI VAL

UDRUGA ZA KVALITETNIJI ŽIVOT NAKON MOŽDANOG UDARA „MOŽDANI VAL“ je neprofitna udruga osnovana 2016. godine sa sjedištem u Zagrebu i prva je udruga kojoj je cilj aktivnim djelovanjem u informiranju, edukaciji, istraživanju i suradnji, pružiti potrebnu podršku u suočavanju s posljedi-cama moždanog udara te svladavanju prepreka u resocijalizaciji.

Grupa osoba različitih iskustava s moždanim udarom osnovala je udrugu: s jedne strane stručnjaci interdisciplinardnog terapijskog centra ReAktiva, i njihovi suradnici te s druge strane, osobe koje su doživjele moždani udar i njihove obitelji.

Svi oni imaju jasnu želju i spoznaju o potrebi pružanja cjelovite podrške u suočavanju s posljedicama moždanog udara.

Cilj Udruge je aktivnim djelovanjem u informiranju, edukaciji, istraživanju i suradnji pružiti potrebnu podršku u suočavanju s posljedicama moždanog udara te svladavanju prepreka u resocijalizaciji.

Naša misija jest unapređenje kvalitete života osoba nakon moždanog udara te razvijanje svijesti o značenju posljedica i važnosti pružanja sustavne društvene podrške.

Naša vizija sadržana jest u društvu u kojem svatko kome je potrebno ima dostupnu kvalitetnu, sustavno organiziranu, pomoć nakon možda-nog udara i u kojem oboljela osoba može, u ravnopravnosti s ostalima, ponovno pronaći svoj životni put i ostvariti svoje vrijednosti.

POSTANITE NAŠ ČLAN

NAPRAVIMO ZAJEDNIČKI KORAK NAPRIJED ZA SAMOSTALAN I KVALITETAN ŽIVOT

NAKON MOŽDANOG UDARA!

091/36 49 474 ili 098/272 817mozdani.val@gmail.comwww.mozdanival.hr

Pozivamo vas da svojim iskustvom, spoznajama i znanjem doprinesete našoj vrijednoj misiji djelovanja.

Imate pitanja ili trebate savjet?

Za više informacija o životu nakon moždanog udara javite se

telefonom ili pišite na elektroničku adresu udruge!

42

Dodatna pojašnjenja (endnote)1. Dislipidemija je naziv za poremećenu koncentraciju lipoproteina u krvi.

Lipidi (kolesterol, trigliceridi) u krvi čine kompleks sa proteinima, kako bi bili topljivi i mogli se prenositi krvnim žilama. Tako nastaju lipoprote-ini, kompleks lipida i apoproteina. Dislipidemije pokrivaju širok spektar promjena lipida, no najčešća vrsta poremećaja su hiperlipoproteinemi-je (hiperlipidemije), stanja povećane koncentracije lipoproteina u krvi, a rjeđe nalazimo hipolipoproteinemije (hipolipidemije), stanja snižene koncentracije lipida u krvi. Takvo stanje samo po sebi, ali i u interakciji s drugim čimbenicima KV rizika, može utjecati na razvoj ateroskleroze, a time predstavlja i faktor rizika za moždani udar. (Izvor: www.msd-priru-cnici.placebo.hr)

2. Atrijska fibrilacija je najčešća aritmija u općoj populaciji. Nastaje kao po-sljedica nastanka izrazito brzih i nepravilnih električnih impulsa u srča-nom atriju (pretklijetci), frekvencije 400-600/min. Simptomi su palpita-cije te ponekad slabost, zaduha i omaglice ili gubitak svijesti. Fibrilacija atrija sama po sebi ne mora biti opasna aritmija, međutim kod simpto-matskih bolesnika može značajno narušiti kvalitetu života. Također, može uzrokovati zatajivanje srca, a samim time i utjecati na skraćenje života bolesnika. Isto tako, svi bolesnici s fibrilacijom atrija imaju povišen rizik za razvoj moždanog udara, a visina rizika ovisi i o drugim bolestima koje bolesnik ima. (Izvor: www.plivazdravlje.hr)

3. Pojam TIA tj. tranzitorna ishemična ataka, označava prolazno žarišno oštećenje moždane funkcije koje nastaje zbog smetnji cirkulacije u moz-gu, tj. ishemije mozga. Privremena pojava simptoma sličnih moždanom udaru (iskrivljenost lica, smetnje govora, slabost udova, ispad osjeta na jednoj strani tijela, smetnje vida i sl.), mogu nastati kada krvni ugrušak prolazno začepi žilu. Takvo stanje obično traje pet minuta do pola sata, vrlo rijetko duže, do maksimalno 24 sata, ali je važno upozorenje za na-stanak moždanog udara. Osobe koje su iskusile TIA-u imaju 10 puta veću vjerojatnost da nakon toga uslijedi moždani udar, stoga njihovo liječenje i pravovremena reakcija pomaže u sprečavanju moždanog udara.

4. Sve nabrojano doprinosi povećanju rizika od moždanog udara jer ima sli-čan učinak na tijelo: ubrzava puls i rad srca, sužava krvne žile, povećava krvni tlak i koncentraciju šećera u krvi. Učestala konzumacija tih proi-zvoda predstavlja izrazito opterećenje na naš kardiovaskularni sustav uz dugoročne destruktivne posljedice i na ostale vitalne organe, a uz pri-stunost ostalih rizičnih faktora značajno povećava mogućnost nastanka moždanog udara.

5. Nedavna istraživanja pokazuju da uzimanje oralne hormonske nadomje-sne terapije, bilo rutinski dugotrajno ili simptomatski kratkotrajno, pove-ćava rizik od kardiovaskularnih bolesti kod žena. Iz toga razloga se prepo-ručuje korištenje hormonskih flastera, u što je moguće kraćem periodu.

6. Kardiovaskularni sustav zahtijeva redovito vježbanje kako bi se održala njegova učinkovitost. Preporučena doza vježbanja je barem 3 x tjedno 30 - 45 minuta uz kombinaciju treninga ( kardio trening, trening snage i izdržljivosti).

7. Nedavne epidemiološke studije ukazale su na jaku povezanost između zagađenog zraka i kardiovaskularnih bolesti, naročito moždanog udara. Rezultati nisu zasad toliko značajni na indivudulanoj razini, ali na razini čitave populacije kontinuirao izložene sveprisutnom zagađenju zraka, ri-zik je jednak uobičajenim čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti (Izvor: Air pollution and Stroke: Kuan Ken Lee, Mark R. Miller, and Anoop S. V. Shah, Journal of Stroke, January 2018)

8. Antitrombotska terapija uključuje provođenje trombolize s intravenskim aktivatorom tkivnog plazminigena (tPA), trombolizu in situ, antikoagulan-te i antiagregacijske lijekove. Rekombinantni tPA koristi se kod bolesnika s akutnim ishemičnim moždanim udarom samo unutar prva 3 sata od nastan-ka simptoma i to u bolesnika koji nemaju kontraidikacije za primjenu tPA. Obzirom da većina bolesnika nisu kandidati za trombolizu, u tim slučajevi-ma potrebno je započeti antiagregatnu terapiju acetilsalicilnom kiselinom. Antikoagulantni lijekovi i antiagregacijski lijekovi se ne daju u prvih 24 sata po pri-mjeni tPA. Tromboliza in situ (angiografski navođena tromboliza) može se pone-kad koristiti kod opsežnih moždanih udara 3 do 6 sati po nastanku prvih simptoma.

43

Antikoagulantna terapija heparinom ili niskomolekularnim heparinom koristi se kod moždanih udara uzrokovanih moždanom venskom trombo-zom, embolijama uzrokovanim fibrilacijom atrija, te ukoliko trombotički uzrokovan moždani udar napreduje bez obzira na primjenu antiagegacij-ske terapije i ukoliko se ne može liječiti na drugi način. Varfarin se uvodi istodobno. Prije davanja antikoagulantne terapije, CT mora isključiti mož-dano krvarenje. (Izvor: www.cybermed.hr)

9. Osnovni uvjet uspješne trombektomije je s tehničke strane potpuno izvlačenje ugruška i otvaranje krvne žile, te postojanje još uvijek rever-zibilno oštećenog moždanog tkiva koje se, uspostavljanjem cirkulacije, može ponovno u potpunosti oporaviti. Da bi se zadovoljili spomenuti uvjeti potreban je visokoeduciran i multidisciplinaran tim stručnjaka koji se bave moždanim udarom, sofisticirana oprema, kao i odgovarajući stu-panj javnozdravstvene osviještenosti i organizacije. I u slučaju kada su ovi uvjeti osigurani, svega će 10-30% bolesnika sa moždanim udarom zado-voljiti medicinske kriterije za trombektomiju, a to su početak simptoma unutar 7 sati do dolaska u spomenuti specijalizirani centar za liječenje moždanog udara (u posebnim okolnostima i nakon dodatne neuroslikov-ne obrade i unutar 24 sata), okluzija (odnosno začepljenje) određenih (endovaskularnom tehnikom dostupnih) krvnih žila mozga (što su u prin-cipu velike krvne žile prednje cirkulacije mozga), te nalaz neuroslikovne obrade (u pravilu kompjuterizirane tomografije (CT) mozga) koji upućuje na postojanja određenog, još uvijek "živog" dijela mozga kojeg je mogu-će brzim uspostavljanjem cirkulacije spasiti. Uvjet za započinjanje trom-bektomije je i uredan neurološki status prije razvoja moždanog udara. Metoda ima visoki stupanj učinkovitosti, te u slučaju zadovoljenih svih ranije nabrojenih uvjeta, omogućava ponovno uspostavljanje prekinute cirkulacije u više od 70% pravilno odabranih bolesnika, no ovi bolesnici imaju često najteža oštećenja mozga.

10. Ako se krv izlije u okolno moždano tkivo, najčešće zbog prsnuća krvne žile uzrokovanog povišenim krvnim tlakom, govorimo o intracerebralnom krvarenju ili intracerebralnom hematomu. Najčešće je riječ o krvarenju koje je smješteno na tzv. tipičnim mjestima u velikom mozgu u centralnim regijama, iako je moguće da je krvarenje lokalizirano u drugim dijelovi-

ma mozga, u tzv. netipičnim mjestima ili u malom mozgu, ili da krvarenje prodre u moždane komore, kad govorimo o ventrikularnom krvarenju.

11. Liječenje bolesnika s ishemičkim moždanim udarom u jedinicama za lije-čenje moždanog udara dokazano značajno reducira mortalitet, invaliditet i potrebu za trajnim smještajem u usporedbi s liječenjem bolesnika na općim odjelima. Jedinica za liječenje moždanog udara je bolnički odjel koji se isključivo skrbi o bolesnicima s moždanim udarom, a karakterizira-na je posebno educiranim i multidisciplinarnim timom. Multidisciplinarni tim čine neurolog educiran za liječenje bolesnika s moždanim udarom, internist, posebno educirane medicinske sestre i fizioterapeut, a u širem timu je logoped, radni terapeut i socijalni radnik.

12. Prema provedenom auditu i izvješću Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu, na rang listi listi najuspješnijh bolnica u liječenju moždanog udara na prvom mjestu se nalazi OB Šibensko – kninske županije, a zatim slijede tri zagrebačke bolnice i to KBC Sestre Milosrdnice, KBC Zagreb i KB Sveti Duh koje imaju jedinice za moždani udar. Ovaj audit je provođen u razdoblju od prosinca 2016. do prosinca 2017., zato se na listi ne nalazi i KBC Osijek gdje je u prosincu 2018. započela s radom jednica za moždani udar. Izvješće dostupno na http://www.aaz.hr/.

13. Bobath koncepta određuje se kao tzv. problem - solving pristup (pristup kroz rješavanje problema), procjeni i tretmanu pojedinaca s poremeća-jima funkcije, pokreta i posturalne kontrole nastale zbog lezije središ-njeg živčanog sustava. Temelje koncepta postavili su fizioterapeutkinja Berta i njezin suprug, liječnik neurolog, Karel Bobath, 1943. godine, na osnovi empirijskog promatranja u tijeku tretmana djece i odraslih pacijenata s oštećenjima središnjeg živčanog sustava. S temeljima u tadašnjoj neuroznanosti, ubrzo je uvršten u službeni proces rehabilita-cije nakon moždanog udara i drugih neuroloških oboljenja. Već tada je Karel Bobath, upućivao na neuroplastičnost središnjeg živčanog susta-va - pojam koji označava sposobnost reorganizacije mozga tako da po-jedini „zdravi“ dijelovi mozga preuzimaju funkcije oštećenih dijelova. Berta i Karel zajedno su nastavili razvijati i usavršavati Bobath koncept kroz promatranje i utjecaj na perceptivne i senzoričke funkcije središnjeg

44

živčanog sustava, koristeći spoznaje o neuroplastičnosti. Za razvoj i pri-mjenu Bobath koncepta za odrasle te edukaciju Bobath instruktora, da-nas je zadužena svjetski priznata organizacija IBITA (International Bobath Instructors training Association). Organizacija je osnovana 1984. godine i ujedinjuje više od 250 instruktora u 29 država.

14. Pristup Bobath koncepta uključuje suradnju pacijenta, obitelji i struč-njaka različitih disciplina (liječnik, medicinska sestra, fizioterapeut, radni terapeut, logoped, neuropsiholog), pri čemu se proces rehabilitacije od-vija svaki dan, tijekom svih aktivnosti, 24 sata dnevno. Za punu realizaciju takvog pristupa potrebna je suradnja svih uključenih stručnjaka, uz do-govor i edukaciju članova obitelji i oboljelog te kontinuiranu individualnu prilagodbu svih terapijskih postupaka.

15. Aktivnosti svakodnevnog života (skr. ADL) ili aktivnosti dnevnog življe-nja (ADŽ), je medicinski pojam koji označava osnovne radnje koje osoba obavlja u svakodnevnom životu a koje služe njezinom opstanku ili dobro-biti. To uključuje osnovne radnje samozbrinjavanja i higijene, kao i ostale radnje u sklopu funkcioniranja u životu, socijalizacije i odnosa s drugima (npr. priprema hrane, čišćenje, kupovina, korištenje prijevoza, druženje itd.)

16. Afazija je posljedica je oštećenja funkcije centara za govor u korteksu i bazalnim ganglijima, odnosno u bijeloj tvari kroz koju prolaze putovi koji te centre povezuju. Dijagnoza se postavlja klinički, a često i uz pomoć ne-uropsihološkog testiranja, CT/ MR kako bi se utvrdio uzrok poremećaja. Prognoza ovisi o uzroku i obimu oštećenja. Nema specifične terapije, no govorna terapija može znatno ubrzati oporavak.

17. Kognitivne funkcije označavaju funkcije prepoznavanja, svjesna spozna-ja osjeta, a obično i uzroka tog osjeta, dio emocionalnog doživljavanja. Pridjev kognitivan (lat. cognitivus) znači onaj koji se odnosi na spoznaju, spoznajni.

18. Dekubitus je lokalno oštećenje kože ili potkožnog tkiva nastalo zbog pri-tiska na kožu ili razvlačenja kože, odnosno njihovom kombinacijom. Naj-češće se stvara na regijama tijela izloženima pritisku na tvrdu, mokru i/ili neravnu podlogu, tj. na područjima izbočenja koje stvara slabinski dio

kralježnice, sjedna kost, zglob kuka, gležanj, koljena ili laktovi, kao i na područjima na kojima je slabije razvijeno masno tkivo. Zbog pritiska do-lazi do slabljenja cirkulacije i posljedično slabijeg dotoka kisika i hranjivih tvari, pa koža postaje najprije izrazito blijeda ili ljubičasto-plava, zatim smeđa, tvrda i bezbolna (nekrotična), a na kraju se razvija i ulkus. Prekid cirkulacije stvara povoljno okruženje za razmnožavanje bakterija. Najče-šće su Staphylococcus aureus, Pseudomonas aeruginosa, Actinobacter i Proteus. Iako rana na koži može biti mala, ispod kože može biti razvijen opsežan proces.

19. Obiteljski liječnici propisuju pomagala za urogenitalni sustav, pomagala kod šećerne bolesti, pomagala za probavni sustav (stoma pomagala) te pokrivala za rane. Onima koji zbog zdravstvenog stanja neka pomagala trajno koriste ili koriste potrošni materija (katetere, pelene, vrećice, igle, štrcaljke, trake i dr.), liječnik korištenje propisuje na razdoblje naznačeno u popisu pomagala, za svako pomagalo ponaosob, u pravilu na tri mjeseca. Konzilijarni specijalist propisuje ortopedska pomagala (proteze, ortoze, ortoproteze), invalidska kolica, očna i tiflotehnička pomagala, slušna i surdotehnička pomagala te pomagala za dijalizu.

45

LiteraturaU izradi sadržaja ove publikacije korišteni su namjenski pisani

tekstovi stručnih suradnika, vezani uz specifične teme rehabilita-cije nakon moždanog udara, i temeljeni na njihovom dugogodiš-

njem radnom iskustvu u rehabilitaciji osoba s moždanim udarom. Kao smjernica u kreiranju sadržaja poslužila je brošura njemačkog

udruženja za pomoć nakon moždanog udara Stiftung Deutsche Schlaganfall-Hilfe, Informationen für Betroffene und Interessierte,

2018, dostupna na www.schlanganfall-hilfe.de.

Izvori informacija o pojedinim medicinskim pojmovima i načinima liječenja navedeni su u listi dodatnih pojašnjenja.

Izvori korištenih slika u publikaciji:Slika 1. Fotolia by Adobe, www.eu.fotolia.com

Slika 2., 6., 8., 9., 10., 11., 12. i 13. Hemiplegie-Merkblatt, Medizinische Abteilung der Thermalbäder und Grandhotels Ch-7310 Bad Ragaz, 1983, str. 4.

Slika 3., 4., 5. i 7. Heart and Stroke Foundation of Canada, Tips and Tools for Everyday Living: A guide for stroke caregivers, Section 9: Mobility, positioning, and transfers, str. 9.6, 9.7 i 9.13.

ISBN 978-953-48435-0-5

Iznenadna i nepredviđena situacija moždanog udara, postavlja puno pitanja za oboljelog i njegove bližnje, a potraga za pravim odgovorima iziskuje puno vremena kojeg si ne možete priuštiti. Ovom brošurom željeli smo objediniti savjete o važnim temama vezanim uz život s posljedicama moždanog udara

i dati odgovore na pitanja koji će oporavak usmjeriti na pravi put.

Neovisno o tome kako je moždani udar ušao u vaš život, želimo vam puno uspjeha i nadamo se da će vam ova brošura pomoći u svladavanju teškoća na putu

u lakši i samostalniji život!

091/36 49 474 ili 098/272 817

mozdani.val@gmail.com

www.mozdanival.hr

Pratite nas na facebooku!

Preuzmite brošuru u digitalnom obliku putem QR-kodai dijelite s obitelji i prijateljima! Bit će vam zahvalni :)