pticiji grip i sve sto treba znati o njemu!
TRANSCRIPT
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
1/63
.
.
.
.
.
SVE T O T REB AT E ZNAT I 0 PT I JOJ GRI PI
. . .
Pandemija ptije gripe je neminovna. Otkriven u Kini,gdje je napao ptice, ovaj nemilosrdan virus mogao bi
mutirati i ubiti na milijune ljudi. Koliko su tone ove
prognoze? Je li u pitanju samo panika koju stvaraju
mediji, ili istinska prijetnja protiv koje bismo se trebali
zatititi odmah? I kako bismo to mogli uiniti?
.
.
SVE TO TREBATE ZNATI O PTIJOJ GRIPI knjiga jek o j a o d g o v a r a n a o v a p i t a n ja , a l i i is t r a u j e m n o g a d r u g a :
.
P o v i je s t p a n d e m i ja - i z a t o b i o v a m o g l a b i t i r a z l i i t a S v i v e l ik i n a p a d i g r i p e t o j e v i r u s i k a k o s e i r i
K a k o r a d e a n t i v i r a l n i l i j e k o v i i c j e p i v a t o e p o d u z e t i v la d e a k o s e p o n u o s t v a r i v a t i n a j c r n j e s lu t n j e K a k o s e m o e m o z a t it it i...
.
. . . a l i i p u n o v i e o d t o g a . B i l o d a s t e z a b r i n u t i z b o g m o g u i h p o s l j e d i c ap t i j e g r i p e z a v a s i v a u o b i t e l j , i l i j e d n o s t a v n o e l i t e s a z n a t i v i e o do n o g a t o s t e u l i u m e d i j im a - o v o j e k n j ig a z a v a s .
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
2/63
PREDGOVOR
Imam gripu" jedna je od eih fraza u engleskom
jeziku. Naravno, veina ljudi koji to kau najvjerojat
nije uope nemaju influencu, ve samo jau prehladuili neku drugu infekciju dinog sustava. Ipak, oito je
da nam rije gripa" ne tjera stah u kosti, inae bismo
svake godine protiv nje zahtijevali cjepivo. Zato smo
onda toliko zabrinuti oko ptije gripe? Odgovor lei u
periodinoj pojavi novih vrsta influence koje uzrokuju
globalne epidemije, odnosei milijune ivota, a mi smo
poprilino sigurni da te nove vrste, ili barem neke odnjih, potjeu od ptica. Pojava smrtonosne ptije gripe
koja se ponekad prenese na ljude i ubija - stoga je vrlo
zabrinjavajua, no da bismo razumjeli rizike i odluili
to poduzeti moramo razmotriti ogroman broj faktora.
Kako se virus razvija, kako se iri, kako naa tijela na nj
regiraju, na koji nain uzrokuje bolest? Kako peradarska
industrija funkcionira u razliitim dijelovima svijeta i
kako velike ptije selidbe rasprostranjuju virus irom
zemaljske kugle? Koliko se ptija gripa treba promijeniti
da bi postala nova ljudska gripa? Kako moemo znati
Autor: John FarndonNaslov izvornika: Bird Flu: Everything You Need to Know
Digitalizacija Knjige : Equilibrium
Sve to trebate znatio ptijoj gripi
SADRAJProf. Tony Minson: Predgovor. . . . . . . . . . . . . . . . . . .2Biljeka o autoru. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3
Dolazi ptija gripa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4Obolijevanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7
to je virus?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11
Kako se tijelo bori sa zarazom?. . . . . . . . . . . . . . . .16
Obina gripa u akciji. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .21
Virus gripe. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .25
Velika gripa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .29
Azijska, hongkonka i svinjska gripa. . . . . . . . . . .32H5N1. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35
Izbijanje epidemije meu piliima. . . . . . . . . . . . .38
Vrijeme krize?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
Opasnost od pandemije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .45
Mjere opreza. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .47
to je s cjepivima?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50
to je s lijekovima?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .53to initi u sluaju ptije gripe?. . . . . . . . . . . . . . .56
Prof. dr. sc. Ilija Kuzman: Zato se svi panino bojeptije gripe?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .60
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
3/63
hoe li nova ljudska gripa biti ubojita poput pandemije
iz 1918., ili e biti slabijeg tipa, poput onih iz 1957. i
1968.? Kako izumljavamo cjepiva protiv gripe i koliko
je vremena potrebno za stvaranje zaliha antivirusnih
lijekova i novih cjepiva?
Ako se i sami znanstvenici, doktori i veterinari s tim
toliko mue, uope ne udi to je javnost zbunjena.Prije ili kasnije pojavit e se nova pandemija ljudske
gripe, i moramo biti spremni. Knjiga Johna Farndona
govori nam ono to trebamo znati, vodei nas kroz temu
jednostavnim stilom i svakodnevnim jezikom. Njegov
zakljuak je toan: jo nismo spremni, stoga drite pal
eve.
Profesor Tony Minson, profesor virologije izamjenik poasnog rektora Sveuilita u Cambridgeu
John Farndon je autor brojnih popularnih prirunika
iz razliitih tematskih podruja, ukljuujui bestselere
poput Depne enciklopedije Dorling Kindersley i Collin-
sove Djeje enciklopedije. Triput je nominiran za Aventis
juniornagradu za najbolju knjigu iz podruja znanosti.
Tony Minson je profesor virologije i
zamjenik poasnog rektora Sveuilita u Cambridgeu.
BILJEKA O AUTORU
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
4/63
Dolazi ptija gripa
S obzirom na visoku stopu smrtnosti koja se pove
zuje s ovim tipom ljudske influence, pomisao na glo
balnu pandemiju je uasavajua.Urednika kolumna, The Lancet, sijeanj 2004.
Dana 22. listopada 2005., u prostorijama karantene
negdje u Velikoj Britaniji, pronaena je mrtva papiga. U
normalnim okolnostima smrt papige ne bi predstavljala
veliku vijest, no smrt ove papige istom je osvanula na
naslovnicama svih novina i postala glavna televizijska vijest. Ova papiga je, naravno, bila prva potvrena rtva
ptije influence tipa H5N1 u Velikoj Britaniji, influence
poznatije kao ptija gripa".
Ptija gripa odjednom se nala u sreditu svaije
panje. Nije vie bila neto daleko, neto to se dogaa
piliima u Aziji. Bila je ovdje, sada. Ljudi su htjeli znati
o emu se tono radi, na koji nain se mogu zaraziti,kako se mogu lijeiti ako se zaraze, i jo puno toga. Pitali
su sveenike. Novine su zahtijevale da se neto poduz
me. Proirile su se glasine da je opasno jesti pilie i neki
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
5/63
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
6/63
nabacuju brojkama." Svi se slau oko jednoga, a to je da
e sljedea velika pandemija gripe biti strana, premda
ne znamo koliko strana.
U ovom trenutku, meutim, nitko ne zna hoe
li virus H5N1 biti uzronik sljedee pandemije ili e
ostati ogranien iskljuivo na ptice. U elji da sprijee
izbijanje panike, glasnogovornici zdravstva naglasili suda je ptija gripa zapravo bolest ptica i da se stoga nema
mo ega bojati. Kako istiu, veina od to malo ljudi koji
su do sada umrli bili su siromani poljoprivrednici koji
su ivjeli u vrlo bliskom kontaktu s vlastitim piliima.
Ipak, u kolovozu 2004., od ptije gripe umrla je mlada
Tajlananka koja se zarazila od svoje keri, a ona od pili
a. Ova je ena zatim zarazu prenijela svojoj sestri kojuse lijeilo Tamifluom i koja se oporavila. Nema, dakle,
nikakve garancije da se ptija gripa nee prenositi s ov
jeka na ovjeka.
Mrtva papiga
Premda ptija gripa potjee iz jugoistone Azi je, papiga pronaena mrtva u karanteni u Velikoj
Britaniji bila je zapravo papiga amazonka naran
astih krila uvezena iz Surinama u Junoj Ameri
ci gdje ptija gripa do sada nije zabiljeena. U
Veliku Britaniju uvezena je 16. rujna 2005. kao
dio poiljke junoamerikih tropskih ptica namije
njene za prodaju u trgovinama kunim ljubimci
ma diljem zemlje. Uobiajenim postupkom prola
je kroz centar za prijam ivotinja na Heathrowu,
a zatim bila smjetena u odobreni karantenski
centar gdje je trebala provesti 30 dana. U ovom
centru papiga je bila u dodiru s 216 tajvanskih
ptica i pretpostavlja se da je gripu uhvatila od
njih. Sreom, umrla je tek nekoliko dana prije
nego to je trebala biti putena iz karantene. Da
je poivjela malo due, karantena bi moda ostala zaraena i u Velikoj Britaniji bi izbila epidemija
ptije gripe. Dakako, postavljala su se pitanja.
Kako su, na primjer, tajvanske ptice zarazile
papigu kada propisi nalau da ptice iz razliitih
zemalja u karanteni budu razdvojene? Nakon
ovog zabrinjavajueg incidenta Velika Britanija je
od Europske komisije zatraila i dobila zabranu
uvoza egzotinih ptica uhvaenih u divljini. Neki
znanstvenici, meutim, strahuju da e to prouzro
iti krijumarenje ptica, koje tako nee prolaziti
sigurnosnu prepreku karantene. U meuvreme
nu se preostalih 2000 ptica uva u karanteni dok
ne prou detaljne lijenike pretrage.
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
7/63
Obolijevanje
... ovjek se s boleu susree u djetinjstvu i itav ivot bolest mu je stalna poput prehrane.
Mark Twain
U ranim danima ljudskog lovako-sakupljakog perio
da zarazne bolesti vjerojatno su bile gotovo nepoznate.
Ljudi tada nisu ivjeli dovoljno blizu jedni drugima da
bi se klice mogle iriti, niti su blizu izvora vode ostajali
dovoljno dugo da bi ga zagadili. Nisu drali ni pitome
ivotinje koje su danas domaini svim moguim klicama. No, dok su ljudi kolonizirali svijet, tako su i njih
kolonizirale klice, od parazita preko bakterija do virusa.
Otkrie poljoprivrede prije 10 000 godina ljude je spa
silo od gladi i priskrbilo im stalan izvor hrane, ujedno
omoguujui eksplozivan rast populacije. No, suivot
ljudi i ivotinja stvorio je uvjete za prvo bujanje zaraz
nih bolesti.Uzgojne ivotinje izravno su prenosile svoje klice na
ljude. Stoka nam je prenijela tuberkulozu i velike bogi
nje. Od pasa smo dobili ospice. Od konja smo dobili
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
8/63
onaj zimski dave, obinu prehladu. A pilii ili svinje
prenijeli su nam gripu. Kako se poljoprivreda intenzi
virala, voda zagaena gnojivom omoguila je razvoj
bolesti poput djeje paralize, kolere, trbunog tifusa i
hepatitisa, dok je voda za navodnjavanje pruala ideal
ne uvjete za razvoj parazita poput uzronika bilharzije i
histosomijaze - malariju da ne spominjemo.U ovoj plimi zaraznih bolesti ljudi nipoto nisu bili
nezatieni. Sa svakom novom zarazom preivjele oso
be stjecale su nova antitijela, a prirodna imunost na
sve vei broj bolesti prenosila se s roditelja na djecu, u
maternici ili preko majinog mlijeka.
Valovi bolesti
No, kroz itavu povijest valovi epidemija irili su se
svijetom, a s porastom ljudske populacije i sve veim bro
jem selidbi postajali su sve smrtonosniji. Izmeu 165. i
180. godine, za vrijeme vladavine Marka Aurelija, kuga
je pokosila etvrtinu stanovnitva Rimskog Carstva.Oko 1300. Crna smrt (bubonska kuga koju su prenosi
le takorske buhe) zapoela je svoj pohod od Srednjeg
istoka, preko Europe i Sjeverne Afrike, i svoj vrhunac
doivjela u uasnom periodu izmeu 1346. i 1350. kad
je umrlo 20 milijuna ljudi, a itava sela bila su zbrisana.
Djevianske populacije, bez prirodnog imuniteta, pokaza
le su se osobito ranjivima u susretu s novim bolestima.Kad je panjolski osvaja Cortes 1521. pokorio Asteke,
veinu Asteka nije pokorila Cortesova otimaka druina
ve smrtonosne velike boginje koje su sa sobom donijeli.
Meutim, prva europska epidemija koja je pogodila obje
Amerike vjerojatno je bila svinjska ili panjolska gripa
koju su donijele svinje s Kolumbovih brodova. Preko
400 godina kasnije, nova epidemija svinjske gripe poka
zala se najgorom do tada. Izmeu 1918. i 1919. godine
svinjska gripa poharala je svijet jo uvijek potresen svjet
skim ratom, pokosivi 60-100 milijuna ljudi - daleko vie no to je stradalo u ratu.
Ba kao to je agrarna revolucija prije 10 000 godina
donijela sa sobom specifine bolesti, isti sluaj bio je
i s industrijskom revolucijom prije 200 godina. Prena
puenost u novim gradovima 19. stoljea omoguila je
nebrojene valove epidemije kolere. Ova bolest veinom
je odnosila ivote siromanih koji su ivjeli zbijeno,okrueni prljavtinom. Kao to se vidi iz poglavlja koja
slijede, intenzivirana urbanizacija u zemljama treeg svi
jeta ponavlja danas ovaj obrazac, nudei plodno tlo za
bolesti poput gripe.
Englesko znojenje:Tudorska gripa?
Nitko tono ne zna kad se prvi put pojavila
gripa, no po jednoj teoriji gripa je bila bolest
koja je pogodila trupe Henrika Tudora nakon to
su porazili Kralja Rikarda III. na Bosworthskom
polju u kolovozu 1485. Simptomi ove bolesti
ukljuivali su goruu e, glavobolju, bol u zglo bovima, ponekad povraanje - i uvijek uasnu
vruicu koja je bolesti priskrbila nazivengle-
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
9/63
skog znojenja. Bolest je trajala prilino kratko,
ubijajui svoje rtve u samo nekoliko sati, ili ih
drei bolesnima nekoliko dana prije negoli bi se
oporavili. Nakon bitke, Henrikove pobjednike
trupe bolest su sa sobom donijele u London, to
je dovelo do tako teke zaraze da je Henrikovakrunidba morala biti odgoena - usprkos potre
bi da se uvrsti njegov status bojeg izabranika.
Epidemija ove tajanstvene bolesti trajala je svega
nekoliko tjedana, a onda jednostavno nestala.
Tijekom sljedeeg stoljea opet se pojavila etiri
ili pet puta, a 1528. proirila se na Njemaku,
gdje je bila poznata kao engleska kuga.
Nove bolesti
Nove bolesti pojavljuju se neprestano. Meu njima
su HIV, ebola, SARS i, naravno, nove vrste gripe. Dakle, ono s im se danas suoavamo nije nuno neobino;
kroz itavu povijest neprestano su se pojavljivale novebolesti, rasplamsavajui se u epidemijama kad bi s njima
u doticaj stupalo sve vie ljudi, i jenjavajui kad bi pod-
loniji od njih umrli, a preivjeli razvili imunitet. Ipak,
savrenije dijagnostike tehnike identificiraju nove boles
ti, a porast u meunarodnim putovanjima pomae iriti
bolesti bre no ikad prije. Virus SARS-a se 2003. godine
proirio iz Kine u Kanadu u svega nekoliko dana.Epidemija je izbijanje bolesti koja istovremeno napa
da puno ljudi. Ponekad epidemija traje svega nekoliko
sati ili nekoliko tjedana. No, moe trajati i nekoliko
godina. Ukoliko epidemija na odreenom podruju
ostane trajno, kae se da je endemina. Ako se proiri
po itavom svijetu, nazivamo je pandemijom. U pro
losti se epidemijom nazivalo tek irenje zaraznih bolesti
poput ospica ili gripe. Danas se i pojaana uestalost
nezaraznih bolesti poput raka i sranih bolesti esto znanazivati epidemijom.
Kako se razbolijevate
Zaraznu bolest moete uhvatiti na nekoliko
naina. Prijenosne bolesti su bolesti koje se pre
nose izravnim kontaktom, poput HlV-a, prehlade, hepatitisa i, naravno, gripe. Najlaki nain
da se zarazi jednom od ovih bolesti jest dolazak
u dodir sa zaraenom osobom ili ivotinjom.
Prijenos dodirom
Bolesti poput ovih ire se uglavnom izravnim
prijenosom klica s jedne osobe na drugu. To semoe dogoditi kad osoba s klicom poljubi ili raz
mijeni tjelesne tekuine s drugom osobom. Stoga
ne iznenauje da se mnoge bolest prenose sek
sualnim kontaktom - i nije sluajno da su spolno
prenosive bolesti (STD) najuestalije od svih zara
za u SAD-u. Otprilike 3 milijuna Amerikanaca
godinje uhvati klamidiju, 650 000 imaju gono-reju, nekih 900 000 zaraeno je HlV-om, a 45
milijuna ima virus herpes simplexa, odgovoran
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
10/63
za genitalni herpes. Takoer se moete zaraziti
i rukovanjem. Prehladu ete esto uhvatiti kad
virus rukom prenesete na oi ili nos to je jedan
od razloga zato lijenici inzistiraju na pranju
ruku. Moete se zaraziti i preko kontakta sa ivo
tinjama. Od prerijskih pasa, primjerice, moetedobiti majmunske boginje, a od bijesnih pasa
bjesnou. U sluaju ptije gripe, dakako, presu
dan e biti prijenos bolesti s ptica na ovjeka. I
neroene bebe, preko krvi majke, mogu uhvatiti
prijenosne bolesti poput HlV-a i toksoplazmoze.
Kontakt ne mora uvijek biti izravan. Odree
ne klice moete pokupiti s povrina stolova, kva
ka i slavina, osobito klice prehlade i gripe.
Kaalj i kihanje
Kad ljudi kalju i kiu, u zrak ispuhuju kap
ljice. Ako su prehlaeni, imaju gripu ili kakvu
slinu infekciju, te kapljice sadre klice od kojih
su se razboljeli. Prije negoli padnu na tlo, kap
ljice prevale put ne vei od metra. No, ukoliko
priete dovoljno blizu, moete ih lako udahnuti
i sami se zaraziti.
Neke vrste klica mogu putovati zrakom na
tako sitnim esticama da e neko vrijeme visjeti
u zraku i mogu prevaliti vee udaljenosti. Takvi
su virus SARS-a i tuberkuloze. Upravo zato te
dvije bolesti uzrokuju toliku zabrinutost.
Prijenosnici
Prijenosnici nekih klica siuna su bia poput
kukaca koji dolaze u blizak kontakt s ljudima.
Komarci, buhe, ui i krpelji - svi oni prenose
takve bolesti. Neki komarci, naprimjer, preno
se malariju, dok buhe prenose kugu, a jelenjikrpelji prenose klicu Lyme borelioze. Prijenosnici
poput ovih nazivaju se vektori.
U mnogim dijelovima svijeta prljava voda za
pie ogroman je rizik za zdravlje. Ljudski otpad
zna dospjeti u pitku vodu, irei bakterije, namet
nike i praivotinje. Klice poput navedenih ine
dijareju jednom od najrairenijih bolesti. Klice se
takoer mogu iriti i u zagaenoj hrani. Bakteri
ja poput Escherichije coli (E. coli) moe se iriti
u slabo ispeenom hamburgeru. I salmonela se
moe iriti u mesu i jajima.
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
11/63
to je virus?
Virus je latinska rije koju koriste lijenici, a znai:
Znam koliko i vi.
Anonimac
Odete li lijeniku s jakom infekcijom plua ili pro
ljevom, najvjerojatnije e vam prepisati antibiotik, u
sluaju da su bakterije klice koje su odgovorne za vae
stanje. Antibiotik e, meutim, esto biti neuinkovit
jer je klica, zapravo, virus. Budui da esto uzrokuju
sline simptome, bakterije i virusi esto se trpaju u istiko. No razlikuju se kao nebo i zemlja.
Virus je oblik ivota drugaiji od svih ostalih. Zapra
vo, ima znanstvenika koji tvrde da virusi uope ni nisu
oblik ivota. Uistinu, bakterije imaju vie zajednikoga
s ljudima nego s virusima. Kao prvo, i bakterije i ljudi
- i sva ostala iva bia - imaju stanice, mikroskopske
estice u kojima se odvijaju njihovi ivotni procesi. Virusi, to je jedinstven sluaj, nemaju stanice. Nemaju ak
ni stanine strukture koje ivim biima trebaju da bi se
prehranjivala, stvarala energiju, rasla i tako dalje. Sve
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
12/63
to su sposobni raditi, a to nalikuje ivotu, jest reprodu
cirati se. Oni su zapravo beivotne, nepokretne kemijske
estice - dok god se nalaze izvan ive stanice. Meutim,
kad se nau unutar ive stanice, virusi se u potpunosti
mijenjaju, zaposjedajui stanicu poput kakvog poreme
enog kunog gosta. Na nau nesreu, programirani su
da ine upravo to.Svi virusi imaju jezgru nukleinske kiseline s protein
skom ovojnicom, a ponekad i ovojnicu od masti. No, ta
ovojnica razlikuje se od stanine ovojnice bakterije koli
ko i papirnata omotnica od zida kue. Razlika u veliini
takoer je prilino slina. Bakterije su u prosjeku tisuu
ili vie puta vee od virusa. Dok se veina bakterija
moe vidjeti uz pomo snanog svjetlosnog mikroskopa,da bi se vidjeli virusi, potreban je elektronski mikroskop.
Jo u 17. stoljeu nizozemski je znanstvenik Anton van
Leeuwenhoek promatrao bakterije, ili animakule, kako
ih je zvao, no tek su u 1970.-ima znanstvenici dobili
mikroskope dovoljno snane da bi promatrali bakterije.
Provaljivanje u stanicu
Proteinska ovojnica virusa i njegova masna ovojnica
virusove su provalnike alatke, a njihov je zadatak ubaci
ti virus u stanicu. Meutim, to mora biti odgovarajua
stanica. Virusna ovojnica svakog tipa virusa mora u
potpunosti odgovarati kemijskim receptorima stanice
domaina. Te stanice receptore posjeduju u svrhu nabav-ljanja potrebnih tvari, a ne virusa - no ukoliko virusna
ovojnica pronae receptor koji joj savreno odgovara,
virus upada unutra.
Upravo ova potreba za savrenim parom ono je to
virus ini daleko izbirljivijim pri napadu negoli je sluaj
s bakterijom. Veina virusa ivi u stanicama odreenih
ivotinjskih vrsta, a esto i u odreenim vrstama stani
ca kod tih vrsta. Virus hepatitisa B, naprimjer, napada
prvenstveno stanice jetre.
Kad je pronaao svoj par, virus prodire u stanicu i zapoinje s radom. Pri akutnoj virusnoj infekciji virus nije tek
nezvani gost, on je gusar. im ue u stanicu, virus u pot
punosti zaposjeda stanine mehanizme, i stanica postaje
tvornica virusa. Nije sluajno da se pojam virus" upotreb
ljava za raunalne softverske krtice, jer virusi su veoma
nalik piratskom softveru - preuzimaju glavni stanini
procesor i rabe stanini hardver za vlastite potrebe.
Ostale klice
Svijet je, uz viruse, prepun milijardi mikroskop
skih organizama, ukljuujui bakterije, gljivice i
praivotinje. Ovi organizmi nalaze se u zraku, u
hrani, vodi, na povrinama kao to su stolovi,
umivaonici i sudoperi - zapravo svugdje. Postojiak i ogroman broj ovih mikroba koji su stalni
stanovnici ljudskog tijela. Veina njih potpuno
su bezopasni, poput bakterije E. coli, koja ivi
u crijevu. No, svako malo tetni mikrobi ulaze
vam u tijelo, razbolijevajui vas tako to oslo
baaju toksine ili ometaju normalne aktivnosti
tijela. tetne mikrobe medicinska znanost nazivapatogenima - u svakodnevnom ivotu nazivamo
ih klicama. Kad se unutar vaega tijela pone
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
13/63
umnoavati kolonija patogena, razboljeli ste se
od zarazne bolesti.
Bakterije su klice koje uzrokuju bolestipoput kolere, difterije, hripavca, tuberkuloze itrbunog tifusa. One su najmanji ivui organizmi, uglavnom veliine par tisuitih dijelova milimetra.Postoje tisue vrsta bakterija, no sve se po oblikumogu svrstati u jedan od tri tipa: tapiasti bacili,kugliasti koki i bakterije spiralnog oblika. Neke
bakterije ive same, druge se povezuju u parove,lance, kvadrate ili druge grupacije. ive posvudana Zemlji. Neke mogu izdrati tropske vruine ili
sibirsku hladnou, druge mogu preivjeti razineradijacije smrtonosne za ovjeka. Mnogim bakteri
jama pogoduje blago stanite ljudskog tijela. Nasvakom kvadratnom centimetru vae koe nalazise otprilike 100 000 bakterija. Veina bakterija je bezopasna. U biti, jedva jedna na stotinu uzrokuje bolesti. Mnoge bakterije koje ive u vaem tijeluzapravo su korisne, poput bakterije Lactobacillusacidopholus koja vam ivi u crijevu, pomae priprobavi i ubija neke klice. Kad vam tetne bakterije uu u tijelo, istom se poinju razmnoavati, adok se razmnoavaju, one vas razbolijevaju. Neke
vas razbolijevaju tako to otputaju tvari koje sezovu enzimi, a koje, dok tijelo reagira, izazivajuupale uzrokujui simptome poput kalja, prolje
va, grlobolje, razliitih bolova i tako dalje. Druge bakterije vas razbolijevaju oslobaajui toksinekoji vam izravno oteuju tkivo. Bakterija tetanusa
oslobaa toksine koji uzrokuju snane miine
kontrakcije.
Gljivice, poput plijesni, kvasca i gljiva, su
klice koje uzrokuju bolesti kao to su kandijaza,
atletsko stopalo i gliste. Veina gljivica tek su blago patogene (uzrokuju bolesti) i mnoge ive
u vaem tijelu ili na njemu, ne radei puno tete.
Gljivice su takoer vaan izvor antibiotika poput
streptomicina i penicilina. No, ponekad mogu
uzrokovati bolesti opasne po ivot, kao to su
meningitis i pluno oboljenje, histoplazmozu.
Praivotinje su, poput bakterija, jednosta-nini organizmi, no puno su vei i ponaaju se
poput sitnih ivotinja - u potrazi su za vlastitom
hranom. Mnoge od njih ulaze u tijelo i tamo,
kao normalan dio vlastitog ivotnog ciklusa,
ive kao paraziti - ostatak ivota provode u hra
ni, tlu, vodi ili u insektima. Mnoge ive u vaim
tijelima potpuno bezopasno, no praivotinja zvana plasmodium, koju prenose komarci, izaziva
malariju, a toxoplasmosis zna biti smrtonosan za
ljude oslabljene AIDS-om ili rakom.
Oblii su vei paraziti poput crijevnih glis
ta. Kad vam ovi crvi uu u tijelo, tamo ive u
krvi, koi, crijevima, pluima, jetri ili mozgu, hra-
nei se hranjivim tvarima koje tamo pronau,
pri emu vam iscrpljuju tjelesne zalihe i ine vas
bolesnima.
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
14/63
Osvajanje stanice
Razliiti virusi stanicu osvajaju na razliite naine,
ovisno o nukleinskoj kiselini u vlastitoj jezgri. Nuklein-
ska kiselina je materijal za programiranje ivog svijeta.
Deoksiribonukleinska kiselina ili DNK udesna je vlak
nasta molekula uvijena unutar svake ivue stanice.Redoslijed kemijskih tvari koje se zovu baze i proteu
se njezinom golemom duinom zapravo je kod za tvor
bu odreenih proteina. Ovaj kod moe biti uputstvo za
stvaranje potpuno novog organizma - DNK u svakoj
ljudskoj tjelesnoj stanici kopija je programa za potpuno
novo ljudsko bie. Ili moe biti uputstvo za obavljanje
svakodnevnih zadataka koje stanica mora izvriti. Stvaranje potpuno novog organizma ukljuuje itavu mole
kulu DNK, no za svakodnevno programiranje stanica
tek stvara kopije odgovarajuih kratkih segmenata na
jednostavnijem obliku nukleinske kiseline zvane ribo-
nukleinska kiselina ili RNK, odnosno glasnika RNK
(mRNK). Tako dragocjena DNK nije izloena svakod
nevnom troenju i habanju.Nukleinska kiselina u virusima moe biti DNK ili
RNK, no nikad obje. DNK virusi, poput virusa herpesa,
stvaraju vlastitu mRNK kopiju, koristei se staninim
materijalom. Da bi gradila nove viruse, ova virusna
mRNK zatim preuzima stanine mehanizme za stvara
nje proteina. RNK virusi poput gripe i djeje paralize
mogu koristiti vlastitu RNK da bi izravno gradili viruse.Kod gotovo svih oblika ivota i ak veine virusa,
DNK se uvijek kopira da bi se napravila RNK, nikad obr
nuto. No, postoji jedna vrsta virusa koja ini obrnuto.
Po imenu retrovirusi, ovi virusi kopiraju svoj RNK na
DNK. Ta kopija DNK koristi se za stvaranje mRNK koja
upravlja stvaranjem novih virusa. Virus HIV-a/AIDS-a
je retrovirus.
Znai, kad virus ue u stanicu, on preuzima njezi
ne mehanizme da bi stvarao bezbrojne nove viruse. U
sluaju akutne infekcije itav proces vrlo je brz. Ve zanekoliko sati inficirana stanica prepuna je virusnih esti
ca, spremnih da se probiju vani i ire zarazu.
Provaljivanje iz stanice
Ponekad virusne estice jednostavno eksplodiraju izstanice, pritom je unitavajui. Razlog zato vas za vrije
me prehlade bole grlo i nos jest ljutenje unitenih sta
ninih membrana. U drugim sluajevima, pak, virusne
estice izbijaju iz stanice na blai nain u procesu koji
se naziva pupanje. Virus u tom sluaju stanicu naputa
umotan u komadi njezine membrane. No, u procesu
pupanja virusi se nalaze izvan stanice, poput signalakoji imunosnom sustavu daje znak da se tu nalazi zara
ena stanica koja za dobrobit tijela mora biti unitena.
Ukoliko izbjegne unitenje, stanica moe nastaviti godi
nama odbacivati virusne estice, kao to je sluaj kod
ljudi koji su nositelji" hepatitisa.
Virus ak moe i tiho boraviti u stanici, ne proizvo
dei nove virusne estice - pa ni ne uzrokujui nikakvesimptome kod domaina. Moe eruptirati svakih nekoli
ko godina, poput virusa herpesa, ili se uope ne javiti.
Znanstvenici su sad sigurni da svi imamo viruse koji
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
15/63
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
16/63
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
17/63
Ukoliko se patogen uspije probiti kroz ovu izvanjsku
obranu, suoit e se s impresivnim arsenalom unutar
njeg oruja. U krvi, primjerice, postoji mjeavina udes
nih tekuih proteina koja se zove komplement. Poput
keapa na prenim krumpiriima, komplement se privr-
uje uz bakterije i ini ih ukusnijima za fagocitne stani
ce tijela koje ih jedu (vidi dolje). Takoer moe unititi bakterije tako to im rasprskava stanine opne. Tu su
takoer i proteini po imenu interferoni koje oslobaaju
stanice zaraene virusom, i koje potiu susjedne stanice
da se zatite. No, glavno oruje u unutarnjem ratu tijela
protiv napadaa jesu bijele krvne stanice i antitijela.
Bijela vojska
Bijele krvne stanice daleko su raznovrsnije i sloe
nije no to moete zamisliti. Dapae, znanstvenici tek
poinju razotkrivati sve njihove tajne. Kao prvo, tu su
fagociti. Phago" dolazi iz grkog i znai jesti", i prili
no ih dobro opisuje. Fagociti su stanice koje poput mini
jaturnih usisavaa gutaju klice, a zatim ih probavljajuuz pomo enzima. Postoje dvije vrste: neutrofili kratkog
ivotnog vijeka koji lutaju krvotokom, i makrofagi koji
ive due i spremno ekaju u tkivu i organima.
Ono to je osobito udesno glede fagocita jest da su
u stanju odvojiti patogene stanice poput bakterija od
stanica tijela. ini se da patogeni imaju brojne sitne
osobine koje ih razlikuju od drugih stanica. Ove se oso bine grupno nazivaju patogenski molekularni uzorci ili
PAMP a fagociti posjeduju receptore koji im omoguava
ju da prepoznaju PAMP
Koristei se PAMP-om, fagociti se vrlo uspjeno obra
unavaju s mnogim bakterijama i gljivicama. Meutim,
ne nose se dobro s bakterijama koje imaju ovojnicu ili
toksine koji maskiraju PAMP Oni takoer ne pomau ni
protiv virusa koji se napue unutar stanice domaina pa
tako nemaju PAMP-ove koji bi ih raskrinkali.
Antitijela
Antitijela su siuni proteini u obliku slova Y.
Postoji stotine milijuna razliitih antitijela, svako
malice razliitog oblika, svako skrojeno da se
po principu klju-brava privrsti za odreeni anti
gen, kemijski identifikator na svakom patogenu.Kad god antitijelo pronae sebi odgovarajui
antigen, njegovi nastavci prikae se na antigen
po principu klju-brava, ostavljajui vani nasta
vak koji stri i slui kao signal. Postoji otprilike pet
razliitih vrsta nastavaka antitijela, poznatih kao
imunogiobulini ili Igs, a svaki djeluje na razliit
nain. IgG, na primjer, vee komplement i fago-cite na patogen, osiguravajui da se patogen
rastvori ili bude progutan. Neka se antitijela aktiv
no upliu u kemiju patogena. Neka jednostavno
identificiraju patogen tako da ga mogu slijediti
makrofagi i stanice-ubojice.
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
18/63
Limfociti: B-stanice i T-stanice
Ovdje nastupa jo jedna grupa krvnih stanica, a to
su limfociti. Postoje dvije glavne vrste: T-stanice i B-
-stanice. Dok su fagociti nediskriminirajue grozdovite
bombe, T-stanice i B-stanice su rakete u potrazi za topli
nom, koje ciljaju specifine patogene. Poznati kao adaptivni imunoloki sustav, limfociti su na akciju potaknuti
kad identifikacijski markeri po imenu antigeni oznae
odreene napadake stanice. Zapanjujua je injenica
da ovaj dio imunolokog sustava posjeduje sposobnost
uenja, zbog ega se i naziva adaptivnim. Nakon to ga
je odreeni patogen jednom napao, on pamti napadake
antigene i u stanju je krenuti u munjevit protunapadukoliko ga isti patogen opet napadne.
U tijelu se nalazi preko 10 milijardi ovih stanica,
a zajedno tee koliko i mozak. Premda se neprestano
obnavljaju, originali su stvoreni i prije negoli ste roeni,
spremni da se bore s infekcijom od samog poetka. ivot
provode putujui tijelom od jedne limfne lijezde do
druge, u oekivanju uljeza i spremni za napad.
L i m f n i s u s t a v
Limfni sustav je kanalizacijski sustav vaega
tijela kojim otjeu tetne tvari. Sva tjelesna tkiva
neprestano se ispiru u vodenastoj tekuini koja
dolazi iz krvi. Velika koliina tekuine istjee na
trag u krv, no ostatak, zajedno sa svim staninimotpadom poput klica i otpadnih kemijskih tvari,
otjee limfnim ilama limfotoka. Limfotok nema
pumpu kao to je ima krv, no oslanja se na ne
prestano kretanje miia tijela koje potie teku
inu. Jednosmjerni zalisci osiguravaju da limfa
tee uvijek samo u jednom smjeru. Tu i tamo du
puta nalaze se limfatika postrojenja za obradu
otpada, koja se nazivaju limfni vorovi. Limfnivorovi zapravo su filteri koji zarobljavaju klice
i drugi strani materijal koji je uao u limfu. Da
bi se obraunali s klicama, vorovi posjeduju
vojske limfocita, bijelih krvnih stanica koje mogu
neutralizirati ili unititi klice. Kad imate infekciju,
limfni vorovi znaju natei jer se limfociti mnoe
kako bi se borili s neprijateljem.
T-stanice i B-stanice djeluju na razliite naine. T-sta
nice su oruje onoga to nazivamo stanini" imunitet, i
izravno napadaju viruse i druge mikrobe skrivene u stani
cama tijela. Zaraene stanice identificiraju po kemijskim
promjenama na njihovoj povrini. T-stanice, poznate kao
ubojice, privrste se na identificirane stanice po principuklju-brava i unite ih. Druge stanice, zvane pomagai,
dovode konjicu - B-stanice i fagocite - da obave posao.
B-stanice su oruje onoga to se zove humoralni"
dio imunolokog sustava, i pri napadu na bakterije koris
te se antitijelima. U krvi se nalaze milijuni razliitih
B-stanica, i svaka posjeduje antitijela protiv odreene
klice. Obino je tek nekoliko B-stanica uz svako antiti jelo, no kad je klica detektirana, odgovarajua B-stanica
naglo se umnoava unutar limfne lijezde, proizvodei
verzije same sebe koje se zovu stanice plazme, i koje
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
19/63
u krvotok isputaju rijeke antitijela ne bi li pronali
neprijatelja. Antitijela se privruju na neprijateljske
bakterije po principu klju-brava i obiljeavaju ih za
unitenje kojem e pristupiti fagociti ili kemijske tvari.
Neke B-stanice, zvane memorijske stanice, nastavljaju
se umnoavati i nakon to je klica unitena - tako da
antitijela budu spremna za klicu ukoliko se vrati.Tijelo je od roenja oboruano antitijelima za klice
s kojima se nikad nije susrelo. To se naziva uroeni"
imunitet. Ukoliko se tijelo susretne s klicom za koju ne
posjeduje antitijela, ono ih brzo stvara - ostavljajui
memorijske" stanice spremne da se aktiviraju ukoliko
ista klica opet odlui napasti. To se naziva steenim"
imunitetom, i razlog je zato, primjerice, kao odraslaosoba neete oboljeti od tekog oblika ospica ukoliko ste
ih preboljeli kao dijete.
Borba protiv virusa
Virusi poput gripe vrlo su mali, i kad uu u vaetijelo, veinu vremena provode u stanicama, skriveni od
pogleda. Tako da se od njih prilino problematino bra
niti. Svejedno, vae tijelo razvilo je strategije za noenje
s njima.
B-stanice ih napadaju dok se kreu izmeu stanica,
s antitijelima se hvataju za njih po principu klju-brava,
rapidno se umnoavajui da bi stvorile ogromnu vojskuantitijela. No, ukoliko se tijelo nije ranije susrelo s tim
virusom, nagomilavanje antitijela dogaa se presporo, i
mnoge virusne estice imaju vremena uvui se u tjeles
ne stanice prije negoli se stigne okupiti vojska antitijela.
Tada borba ovisi najvie o T-stanicama.
Znanstvenici ispoetka nisu imali pojma na koji
nain T-stanice znaju u kojim se stanicama krije virus
gripe. Pretpostavljali su da T-stanice mogu prepoznati
krivce tek kad se virus umnoio ili izaao iz stanice
pupanjem ili prskanjem stanine opne. No, T-stanicena nagomilavanje virusa zapravo upozoravaju stanini
unutranji kemijski transporteri, zvani MHC-i. MHC-i
prenose kemijske tvari iz unutranjosti stanice na njezi
nu povrinu. Preuzimajui teret unutar stanice, uz uobi
ajene stanine kemijske tvari oni preuzimaju i virusne
proteine. Virusni proteini tad se iznose na povrinu
stanice i tamo bivaju izloeni, tako da se na njih moguprivrstiti sve T-stanice.
Kad su T-stanice identificirale zaraenu stanicu,
problem rjeavaju na razliite naine. T-stanice zvane
ubojice kemijskim putem probijaju rupe u stanicu i
ubrizgavaju smrtonosnu dozu enzima. To je jedini
nain obraunavanja s virusima gripe. Budui da veina
virusa gripe ne unitava stanicu domaina, sama stanicamora biti unitena. Postoji druga vrsta T-stanica zvanih
pomagai, koji djeluju tako da veu B-stanice ili fagoci-
te, ili tako da oslobaaju proteine imenom citokini koji
ih potiu na djelovanje. Premda su pomagai vani kod
nekih virusnih infekcija, u sluaju gripe presudna je ulo
ga stanica ubojica.
Postoji jo jedna kljuna stanica u borbi protiv virusa: jo jedna vrsta bijelih krvnih stanica zvanih prirodni
ubojice. Neki virusi otkrili su naine kako da sprijee
MHC-ove da izbiju na povrinu stanice i raskrinkaju ih.
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
20/63
Dakle, stanica bez MHC-ova na svojoj povrini najvjero
jatnije je zaraena virusom. Prirodni ubojice su stanice
ubojice koje vrebaju sve stanice bez MHC-ova i zatim ih
unitavaju. Takoer otputaju i interferon, koji upozora
va stanice da se zatite od virusa.
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
21/63
Obina gripa u akciji
Kad kaljete, ne moete uiniti nita da biste pres
tali, ali kad kalju drugi, oni to rade namjerno da bi
vas maltretirali.
Ogden Nash, Odavde ne moe doi do tamo (1 95 7)
Nitko pouzdano ne zna to e se dogoditi ako ptija
gripa preraste u pandemiju, no imamo prilino jasnu sli
ku o tome to se dogaa s naim tijelom kad dobijemo
obinu gripu.
Kad udahnete zrak koji sadri virus gripe, virus ne
napada vae tijelo odmah. Moe se zaustaviti u slojusluzi kojom su obloeni va nos i grlo, ili biti otpuhnut
sitnim dlaicama koje se nalaze u dinim putevima i
pokreu se tisuu puta u minuti kako bi sprijeile ulazak
nepoeljnim tvarima. No, ako se virus zakai za jednu
od vaih krvnih stanica, istog trenutka ulazi u tijelo.
Odmah napada staninu jezgru iskoritavajui njezinu
reproduktivnu sposobnost za proizvodnju vlastitih klo-nova. Deset tisua novih virusa stvara se iz jedne jedine
napadnute stanice. Ovi virusi zatim napadaju nove sta
nice i stvaraju jo novih virusa te se infekcija tako iri.
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
22/63
No, dok virus napada stanicu, ova alje signal upo
zorenja uz pomo MHC antigena koji prenose zaraene
proteine do povrine tijela. Ovaj signal odmah primjeu
ju T-stanice ubojice koji lutaju tijelom traei znakove
opasnosti. im primijete signal upozorenja, oblau sta
nicu toksinim tvarima, ubijajui je zajedno s virusom.
Uskoro je vae zaraeno grlo zakreno otpadom mrtvihstanica. Ulijeu makrofagi koje taj nered iste, uz pomo
histamina koji pojaava protok krvi u zaraenom podru
ju kako bi do njega doprlo vie bijelih krvnih stanica. U
tom trenutku postajete svjesni borbe koja vam se odvija
u grlu, jer nateene krvne ile pritiu receptore za bol,
a tjelesna temperatura raste za 3C dok vam tijelo poku
ava ubrzati stvaranje novih stanica u grlu.Uskoro kemijski signali koje odailje poplava makro-
faga izazivaju simptome po itavom tijelu. Za poetak,
snizuje vam se prag tolerancije na bol, pa osjeate bol
u udovima. Onda zapoinje groznica jer se podie tem
peratura cijelog tijela kako bi nove stanice bre rasle i
popravile tetu. Poinjete se tresti jer vam se miii gre
kako bi stvorili toplinu. Krvne ile u vaoj koi steu se
kako bi se krv zadrala u dubini vaeg tijela i zbog toga
osjeate hladnou, a koa vam je blijeda. Istovremeno
vam bubre krvne ile u mozgu, poveava se pritisak i
boli vas glava. Paracetamol ili aspirin ublait e groznicu
i druge simptome, no ublaavanje groznice usporit e
borbu tijela protiv virusa.
Zato klice uzrokuju bolest?
Infekcija uzrokovana bilo kojim klicama aktivi
ra imunoloki sustav tijela. Mnogi od simptoma
koje osjeate: groznica, slabost, rane, bolovi i
bolni udovi - esto su nuspojave nevjerojatne
borbe imunolokog sustava protiv stranih tijela.Ponekad se infekcija proiri cijelim tijelom, kao
u sluaju prehlade. To se naziva sistemska infek
cija. Ponekad se ograniava na jedno podruje i
tada se naziva lokalizirana infekcija. Naprimjer,
ako prljavtina ue u ranu, moe uzrokovati loka
liziranu infekciju.
U meuvremenu, virus se u vaem grlu tako brzo
razmnoava da ga stanice ubojice ne mogu pratiti i
postepeno se poinje iriti prema pluima. Sreom, mak
rofagi koji su pojeli napadnute stanice sad ve ponovo
lutaju krvotokom i prije ili kasnije proi e kroz limfni
vor ili lijezdu. Kada se makrofagi nau u limfnom vo
ru, limfociti koji se nalaze u lijezdi prepoznaju zaraznetvari koje ove nose i odmah kreu u akciju. T-stanice se
ubrzano razmnoavaju, a lijezde otiu dok ne postanu
vrlo osjetljive.
T-stanice brzaju krvotokom do bojita u vaem grlu,
gdje virus napada sve vie stanica. Vae grlo postaje toli
ko zakreno mrtvim stanicama da morate kaljati kako
biste ih se rijeili.U meuvremenu, B-stanica koja se nalazi u lijezdi
prepoznaje virusne tvari, umnoava se i poinje izluiva
ti rijeku antitijela - preko dvije tisue u sekundi. Siu-
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
23/63
na antitijela brzo putuju vaim tjelesnim tekuinama do
mjesta zaraze. Tamo se privrste na virus po principu
klju-brava i spreavaju njegovo kloniranje. Naposljet
ku, kombinacija antitijela, T-stanica i makrofaga poinje
iscrpljivati virus i on je poraen. Sada je vano da imu
noloki sustav prepozna da je posao obavljen. Ukoliko
se T-stanice i antitijela nastave umnoavati, mogu preplaviti tijelo, ba kao rak. Stoga T-stanice svoje toksino
djelovanje okreu protiv samih sebe i protiv B-stanica
koje se nastavljaju umnoavati. Samo nekolicina preiv
ljava, zadravajui sjeanje na bitku, spremne na borbu
sa svakom novom infekcijom.
Zimski ubojica?
Kad ele odrediti koliko je doista ubojita
obina gripa, epidemiolozi se suoavaju s pro
blemom. Mnogi ljudi koji stradaju od gripe
umiru jer dobiju upalu plua. Kako takvu smrt
moemo razlikovati od drugih smrtnih sluaje
va uzrokovanih upalom plua? Godine 1847.
William Farr, britanski matiar, shvatio je kako u
zemljama u kojima postoji zima, gripa najee
napada upravo tada. Usporeujui prosjeni
broj smrtnih sluajeva uzrokovanih upalom plu
a tijekom godine s brojem smrtnih sluajeva tije
kom zimskog perioda, mogao je prilino tono
ustvrditi koliko je smrtnih sluajeva uzrokovano
gripom. Broj smrtnih sluajeva uzrokovanih gripom jo uvijek se utvruje prema ovom porastu
smrtnih sluajeva tijekom zime. No, ovakav
nain raunanja prikriva ogroman broj smrtnih
sluajeva u tropima tijekom cijele godine.
Obina gripa ovakav uinak ima na veinu ljudi, no
ponekad je on mnogo gori, a povremeno i smrtonosan
- pogotovo za vrlo mlade, starije ili osobe s respiratornim potekoama, kod kojih gripa moe dovesti do upa
le plua. Kod djece koja prolaze dugotrajniju terapiju
aspirinom, gripa moe dovesti do bolesti jetre koja se
naziva Reyeov sindrom i koja svoju rtvu moe baciti u
komu ili je usmrtiti. Osobe koje due vrijeme uzimaju
steroide ili se lijee od raka mogu imati tako oslabljen
imunoloki sustav da se mogu teko razbolijeti, pa iumrijeti. Ovo je razlog zbog kojeg lijenici posebno
brinu da prije svake zime ljudi iz ovih rizinih skupina
budu cijepljeni protiv obine gripe.
Simptomi gripe pandemijskih
razmjeraNitko tono ne zna kakvi bi mogli biti simpto
mi gripe pandemijskih razmjera. Mogli bi naliko
vati simptomoma obine gripe ili se u potpunosti
razlikovati. No, i velika epidemija gripe iz 1918.
godine i skoranji primjeri ptije gripe nagovje
tavaju kako bi simptomi mogli biti daleko ozbilj
niji i izuzetno zabrinjavajui. Krvarenje je samo jedan od neugodnih simptoma. Daleko gori
je sindrom akutnog respiratornog poremeaja
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
24/63
(ARDS - Acute Respiratory Distress Syndrome)
kod kojeg se plua napune tekuinom i krvlju,
a imunoloki sustav katastrofalno je preopte
reen. Moe doi i do oluje citokina koja ima
dramatian uinak na krvne ile, dovodei do
velikog pada krvnog tlaka jer imunoloki sustav,i u ovom sluaju, pretjerano reagira izluujui
ogromne koliine citokina. Jedna od odlika veli
ke gripe iz 1918. godine bila je cijanoza, pojava
pri kojoj koa poplavi jer zaepljena plua spre
avaju opskrbljivanje krvi kisikom.
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
25/63
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
26/63
Promjenjivi virus
Iako u osnovi uvijek ostaje isti tip virusa, virus gripe
je RNK virus, to znai da je vrlo nestabilan i promje
njiv. Kada se kopira DNK, kopija je gotovo savrena.
Meutim, RNK je mnogo manje pouzdana i kopira se
s nizom pogreaka. Kada se virusi gripe umnoavaju,svaka pojedinana estica ima vlastiti niz pogreaka.
Ovo moe predstavljati velik problem za imunoloke
sustave koji se protiv njih pokuavaju obraniti. Imuno
loki sustav identificira virus gripe preko njegove ovojni
ce antigena koji odgovaraju odreenim antitijelima.
Ako pogreka u RNK znaajno promijeni omota, virus
moe postati neprepoznatljiv.Ovo se naziva antigenskim pomakom i razlog je zato
se gripa uvijek iznova pojavljuje. Druge zarazne boles
ti, poput ospica, prebolimo jednom. Vae tijelo stvori
antitijela i sposobno je otjerati virus koji prenosi ospice
tako da ih opet ne dobijete. Gripa skoro nikad nije ista,
antitijela koja stvorite jedne godine ne uspijevaju identi
ficirati virus gripe sljedee godine. Gripu stoga moetedobiti svake godine, a moda i ee. Svake godine dok
se blii sezona gripe, zdravstvene institucije i lijenici
pokuavaju identificirati tip virusa koji e te godine naj
vjerojatnije prevladati, i cijepiti rizine skupine.
Iako je svake sezone virus gripe drugaiji, nije pot
puno tono da vae tijelo nije nimalo imuno na njega.
Nasreu, virus se nije toliko promijenio da bi bio potpu
no neprepoznatljiv. Stoga vae tijelo moe organizirati
obranu i poraziti ga. Za veinu ljudi obina gripa zato
je relativno blaga bolest.
Divovski korak
No, virusi gripe znaju jo pokoji trik. Svako malo
razliiti virusi gripe koloniziraju istu stanicu. Kada se to
dogodi, njihov RNK moe zauzeti divovski dio stanice, a
virusi mogu razmijeniti osobine. Ako ove promjene uklju
e gene koji sainjavaju virusnu ovojnicu, taj proces senaziva antigenska promjena (razlikuje se od antigenskogpomaka) i moe imati dramatine posljedice. Virus koji
je imao vrstu ovojnice pogodnu samo za prodiranje u
ptije stanice, na ovaj nain moe iznenada dobiti gene
za ovojnicu kojom moe otkljuati ljudske stanice. Na
ovaj nain, zapravo, virus jednim skokom preskae bari
jeru izmeu razliitih vrsta. U tom sluaju nam se pienova pandemija.
Donedavno su se divlje ptice prilino dobro nosile s
virusima gripe. Tijekom milijuna godina patke i guske
okupljale su se svakog ljeta na sjevernim jezerima Kanade
i Sibira. Pijui jezersku vodu, ove ptice u sebe unose viruse
gripe. Kasnije se s njihovim fekalijama virusi gripe vraaju
u jezero. Za razliku od virusa ljudske gripe koji napadaju
stanice plua, virusi ptije gripe udobno su smjeteni u
crijevima ptica. Ovo je, ini se, bezopasan pakt, a znanstve
nici su identificirali desetke razliitih vrsta virusa gripe koji
ive u crijevima jednog jedinog jata ptica.
Nezgodan odnos
No, na ljude, svinje i druge sisavce, gripa nema ni
priblino tako bezopasan uinak. Gripa je vjerojatno
prilino nova bolest koja je poela napadati ljude i svi-
t k ki i bili i d i ik i D k
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
27/63
nje tek prije kojih pet stoljea kao direktna posljedica
zbijanja ljudi, svinja i ptica na farmama i u selima. Dok
su ivjeli daleko jedni od drugih, antigenska promjena
mogla je proizvesti bezbrojne varijante gripe sline ljud
skoj gripi, no one bi istog trena umrle bez odgovarajueg
domaina. Kad su ljudi i ivotinje poeli ivjeti blizu
jedni drugima, antigenska promjena mogla je stvoriti virus koji e lako pronai domaina, preivjeti i dalje se
razmnoavati.
Pri preskakanju barijere meu vrstama virus gripe
suoava se s jednim problemom: ljudi nisu ni priblino
tako ugodni domaini poput ptijih crijeva. Ljudski viru
si uglavnom napadaju dine puteve, a ne crijeva, i ire
se na manje pouzdan nain putem zraka kao aerosoli,umjesto kroz usta ili putem izmeta. Osim toga, poto
tek odnedavno napadaju ljude, ovi su virusi izuzetno
patogeni to znai da ubijaju svog domaina. To je loe
za domaina, no i za virus kojem je on potreban za
ivot. Domaini koji ne umiru preivljavaju jer se njihov
imunoloki sustav uspjeno obranio od virusa. U oba
sluaja, virus gubi. Zbog takvog stanja stvari, virusi suprisiljeni stalno mijenjati svoje antigene kako bi pokua
li prevariti moni imunoloki sustav ovjeka.
Prije se smatralo da su virusi ptije gripe stekli spo
sobnost napadanja ljudi preko svinja. Neobino je da
virusi ljudske, kao i ptije gripe, mogu inficirati plua
svinja. Velik broj tipova virusa koji su uzrokovali pande-
mije gripe u XX. stoljeu nastali su meusobnim izmjenjivanjem gena virusa koji su se susreli u stanicama
svinje. Mnoge su se pandemije zapravo i nazivale svinj
skom gripom jer su vjerojatno potekle od svinja. Svinje
su tako, na neki nain, bili prirodni mikseri. Do ovakvog
mijeanja moglo je vrlo lako doi na mjestima kao to
je juna Kina gdje je seoski nain ivota takav da ptice,
svinje i ljudi ive jako blizu jedni drugima. Kokoi se
uvaju u kavezima iznad svinja koje se hrane njihovim
izmetom, a izmet svinja koristi se za gnojenje ribnjaka
u kojima plivaju patke. Smatralo se kako su mnoge epidemije gripe izbile na mjestima poput ovih, ukljuujui
Veliku gripu iz 1918.-1919. No, neki znanstvenici sum
njaju u to. Neki istraivai tvrde kako je Velika gripa iz
1918. u stvari izbila na farmama pilia u Kanzasu.
Virus izbliza
Pod vrlo jakim elektronskim mikroskopom moe se
vidjeti da virus gripe nalikuje bezoblinoj omotnici. Na
masnoj ovojnici virusa nalazi se neto to izgleda poput
barunastog krzna. Rije je o proteinskim i enzimskim
nastavcima koji su izuzetno vani za identitet virusa.
Protein se naziva hemaglutinin (HA), a enzim neura-
minidaza (NA). Od prvog otkria ljudskog virusa gripe1933., znanstvenici su otkrili 24 vrlo razliite vrste ovih
proteina i enzima - petnaest vrsta HA i devet vrsta NA.
Ovojnica uvijek ima jednu vrstu H i jednu vrstu N, jer
H je protein koji se vee za stanice domaina i zauzima
ih. Uz pomo NA virus bjei. Kada se virus unutar stani
ce umnoi, HA nastavci zadravaju novonastale viruse
u staninim pupovima koje stvaraju. NA nastavci razgrauju kemijske tvari koje zadravaju viruse u stanici. Ove
kemijske tvari nazivaju se neuraminidaze (nastavak aze
oznaava enzim koji razgrauje).
Z i lji j k k j bi d
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
28/63
Zanimljivo je kako je upravo ova osobina nedavno
pomogla farmaceutima pronai slabu toku virusa gri
pe. Dva lijeka koja se ine djelotvornima protiv gripe
- zanamivir (Relenza) i oseltamivir (Tamiflu) djeluju tako
da imitiraju neuramine i tako spreavaju bijeg virusa.
Stoga ih nazivamo inhibitorima neuraminidaza.
Budui da se nalaze na ovojnici virusa, HA i NA nisusamo njegova putovnica za ulazak i izlazak iz domaina,
ve su i nositelji identiteta virusa antigeni na koje rea
giraju antitijela. Svaka nova kombinacija HA-ova i NA-
ova koja se pojavi postaje novi antigen za koji tijelo mora
razviti nova antitijela. Zbog toga se glavne vrste virusa
gripe A-tipa identificiraju po svojim H(A) i N(A) kom
binacijama. Stoga je virus odgovoran za Veliku gripu iz1918. godine bio H1N1, jer je posjedovao prvi identifici
rani tip HA kao i prvi identificirani tip NA. Pandemiju
gripe iz 1957. prouzroio je virus H2N2. A virus ptije
gripe koji trenutano uzrokuje toliku zabrinutost virus
je H5N1. Drugim rijeima, ima isti tip NA nastavaka
kao i virus Velike gripe iz 1918., no ima razliite HA
nastavke. Budui da su HA nastavci ti koji virusu omo
guuju prodor u stanicu, ova razlika trenutno je ono to
spreava poznati tip virusa ptije gripe da izravno zarazi
ljude. No, to bi se lako moglo promijeniti kao posljedica
ak i male promjene u obliku HA, to bi virusu omogu
ilo direktan ulaz u ljudske stanice.
Graa virusa
Pod vrlo jakim mikroskopom unutranjost vi
rusa gripe nalik je razbacanoj salati s tjesteni
nom. Virus je graen od ukupno osam spirala
koje nazivamo ribonukleoproteinski kompleksi ili
RNR Svaki RNP dio je RNK - genskog materijala virusa. Svaki kodira odreeni segment ivota
virusa. Dva najznaajnija su HA i NA kompleksi
koji kodiraju grau nastavaka hemaglutinina
(H) i neuraminidaze (N) na ovojnici, odreujui
identitet virusa i vrstu stanica koje moe zauze
ti. Ova podjela genetskog materijala virusa na
osam kompleksa omoguuje izuzetno jednostavnu razmjenu velikih genetskih segmenata meu
virusima. Kad se dva virusa nau u istoj stanici,
jednostavno mogu razmijeniti itave ribonuklein-
skoproteinske komplekse.
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
29/63
Velika gripa
Mrtvac nije stvaran osim ako ste ga vidjeli svojim
oima - stotine milijuna leeva o kojima svjedoi povi
jest u naoj mati nisu vie od oblaia dima.
Albert Camus, Kuga (1 946.)
U listopadu 2005. ameriki vojni znanstvenik Jeffrey
Taubenberger zajedno s kolegama izaao je u javnost s
nevjerojatnom tvrdnjom. Upravo su reproducirali ivu,
ubojitu kopiju virusa panjolske gripe iz 1918., odgovor
nog za najsmrtonosniju bolest u povijesti. Koristei se
metodom reverzibilne genetike, upotrijebili su virusni
DNK mlade ene pokopane u aljakom ledu.
Virus koji su uskrsnuli sad ivi u vrlo sigurnom
spremniku u Amerikom centru za kontrolu bolesti, a
znanstvenici su odluni da otamo nikad nee pobjei. I
bolje im je da budu. Klica koju su reproducirali prouzro
ila je tip gripe zvan H1N1. Potekao je od ptica, a podelektronskim mikroskopom njegovi hemaglutininski
nastavci (putovnice na njegovoj ovojnici) nevjerojatno
su nalik poznatom virusu ptije gripe. No, postoji jedna
l j j t d lik I i i j i im krv zbog zaepljenih plua nije bivala opskrbljena
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
30/63
mala, no vjerojatno presudna razlika. Ima iri procjep istoga je sliniji virusima gripe koji napadaju ljude. Zato
je bio u stanju zaraziti ljude. Misli se da je ovu sposobnost napadanja ljudi stekao koristei svinje kao prijelazni oblik, pa je zato nakon tridesetih godina dvadesetogstoljea ova bolest postala poznata kao svinjska gripa.
No, neki znanstvenici danas vjeruju kako su ljudi bilizaraeni prije svinja - to moe biti prilino uznemiru jue kad je rije o poznatom virusu ptije gripe.
Bez obzira na to kako je razvio svoje osobine, H1N1iz 1918. bio je bez sumnje najsmrtonosniji virus u povi
jesti. U manje od godinu dana pokosio je vie ljudi negoto je to uinila kuga tijekom etverogodinjeg vrhuncau XIV stoljeu. Ubio je vie ljudi u 24 tjedna no to je
to uinio AIDS tijekom 24 godine. Tvrdi se da je umrlo izmeu 20 i 40 milijuna ljudi, no neki strunjacismatraju kako broj umrlih prelazi 100 milijuna. Gripa
je bila izuzetno zarazna i vjerojatno je zarazila treinusvjetskog stanovnitva. Bila je i vrlo opasna, ubijajui 1od 20 oboljelih osoba, to je osam puta vie od drugihepidemija gripe. Iznenaujue je to rtve ovog virusa
nisu bili ni vrlo stare ni mlade osobe, ve osobe u cvijetumladosti, one izmeu dvadeset i etrdeset godina.
Plava smrt
No, moda i stravinija od broja rtava bila je nevjerojatna brzina kojom se bolest irila, kao i njena uasava-
jua priroda. Nije nimalo nalikovala obinoj gripi. rtvesu patile od uasnih bolova i stravinih rebrolomnihnapadaja kalja, a koa, oi i ui obilno su im krvarili.Najgore od svega bilo je to to bi potpuno poplavili jer
im krv, zbog zaepljenih plua, nije bivala opskrbljena
kisikom (to se naziva cijanoza). U vrlo kratkom vremenu, za nekoliko sati ili, u najboljem sluaju, nekoliko
dana, doslovno bi se uguili jer bi im se plua ispunilatekuinom i krvlju (lijenici ovu pojavu nazivaju sin
drom akutnog respiratornog poremeaja - ARDS). Uprizorima jezivo nalik srednjovjekovnoj epidemiji kuge,
kola s konjima obilazila su ulice Philadelphije dok su vozai vikali: Iznesite mrtve!", a zatim odvozili leeve
na ukop u masovnim grobnicama
Uas koji je uzrokovala ova epidemija doveo je dopucanja normalnih odnosa unutar zajednice. Gradovi
su postali obitavalita duhova. Ljudi su bili previe prestraeni da bi brinuli o bolesnim susjedima. Neki boles
nici i njihova djeca pomrli su od gladi u bogatim dijelovima grada jednostavno zato to im nitko nije pomagao.
U izvrsnoj knjizi o ovoj pandemiji naslovljenoj Velika
gripa John Barry citira lijenika koji nije uspio pridobiti niti jednog dragovoljca: ini se da ih nita ne dira.
Djeca umiru od gladi, a oni se i dalje dre po strani."Situacija se toliko pogorala da su je neki doivjeli kao
kataklizmu. U listopadu 1918. ameriki kirurg Victor Vaughan izjavio je: Ako epidemija nastavi eksponen
cijalno rasti, civilizacija bi u par tjedana jednostavnomogla biti zbrisana s lica zemlje."
Uas se iri
Nazivali su je panjolska gripa, ili panjolska Gospa,
zbog pogrenog uvjerenja da je izbila u panjolskoj. No,
zapravo je neutralna panjolska, u atmosferi tajnovitosti
d lj di t il d ki t k d i l j j t
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
31/63
zavrnih mjeseci Prvog svjetskog rata, bila jedina zemlja
spremna priznati da su ljudi poeli umirati. No, Velika
gripa nije izbila ni na seoskim imanjima u Junoj Aziji,
kako su neki strunjaci dugo tvrdili. Zapravo je prvi put
izbila u Fort Funstonu u Kanzasu. U oujku 1918. tamo
je od gripe oboljelo 200 vojnika, od kojih je 50 umrlo.
Epidemija je izbila na jo par mjesta u SAD-u, poputDetroita, gdje su radnici iz tvornice automobila Ford
poslani kui na oporavak. No, sve se stialo nakon kojih
mjesec dana i slubenici zdravstva zanemarili su itavu
stvar.
No, u meuvremenu je virus preao Atlantski ocean.
Tamo su trupe jo bile stisnute u prljavtini rovova, to
je bilo savreno plodno tlo za irenje gripe. Do rujna je bolest procvala i irila se svijetom poput umskog poa
ra. Premda je panja javnosti bila usmjerena na smrtne
sluajeve ratom iznurenih vojnika u Europi, Azija je
bila jo tee pogoena. U Aziji se bolest susrela s ljudi
ma na rubu gladi, nakon oskudnog ljeta, zbijenima u
nehigijenskim ivotnim uvjetima u vrijeme dolaska
monsunskih kia. Prema nedavnim procjenama NiallaJohnsona i Juergena Muellera, ne puno manje od 20
milijuna ljudi umrlo je samo u Indiji, a moda gotovo
10 milijuna u Kini. No, nijedna zemlja nije bila pogoe
na vie od Irana, gdje je pomrla gotovo etvrtina itavog
stanovnitva.
Slubenici zdravstva oajniki su i na sve naine
pokuavali zaustaviti plimni val smrti. No, nije posto jalo cjepivo ni lijek koji bi zaustavili napredak gripe.
inilo se da samo osnovne zdravstvene mjere opreza
imaju nekakav uinak. U Americi je masovna kampanja
od ljudi traila da svaki put kad izlaze na javna mjesta
preko lica nose maske, a oni koji to nisu radili bili su
ostracirani. No, sve to su lijenici zapravo mogli uiniti
bilo je ekati da se uas iscrpi sam od sebe.
Konano, u proljee 1919., nakon est razornih mje
seci, upravo se to i dogodilo - bolest je nestala jednako
iznenadno i neobjanjivo kao to se i pojavila. U biti, virus je pobio sve domaine iji imunoloki sustav nije
bio dovoljno otporan i vie nije imao koga zaraziti. No,
njegovi su se potomci udomaili u tijelima svinja, tako
da su tijekom posljednjih 85 godina ovi virusi gripe
povremeno znali inficirati ljude, uzrokujui epidemije
i pandemije.
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
32/63
Azijska, hongkonka isvinjska gripa
Bolje je imati cjepivo bez epidemije, nego epide
miju bez cjepiva.
dr. Edward Kilbourne (1976.)
Sjeanja na Veliku gripu poela su blijediti, a razlii
ti tipovi virusa pritajili su se u tijelima ivotinja poput
svinja i ptica. Ljudi su poeli misliti kako je pandemija
gripe izuzetak koji se nikad nee ponoviti.
Usprkos tome, kada su vojnici ponovo bili stijenjeni
u barakama tijekom etrdesetih godina prolog stoljea
za vrijeme Drugog svjetskog rata, lijenici su se zabrinu
li da bi ovakvi uvjeti mogli uzrokovati novu epidemiju.
U SAD-u je osnovana Komisija za gripu pod vodstvom
Thomasa Francisa s ciljem pronalaska cjepiva. Uz po
mo asistenta Jonasa Salka Francis je razvio prvo cjepi
vo protiv gripe. Ono ega tada nisu bili svjesni bilo je
da e cjepivo biti djelotvorno samo protiv oblika gripe za
koju je napravljeno. Francis-Salk cjepivo temeljilo se na
blagim oblicima gripe koji su se pojavili tridesetih godi
na dvadesetog stoljea. Kada je 1947. ekstremna mutaci-
j ( ti k k t j dij ti k j ) lijenici su u ovom razdoblju ve imali na raspolaganju
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
33/63
ja (antigensko skretanje, radije no antigenska promjena)
virusa H1N1 proizvela novi zarazni tip gripe, cjepivo
se pokazalo potpuno neuinkovitim. Nasreu, novi tip
virusa H1N1 nije imao ubojitu mo svoga pretka. Iako
je zarazio milijune ljudi irom svijeta, umrlo je tek neko
liko osoba.
No, od tog trenutka postalo je jasno da cjepiva zagripu moraju biti krojena prema tonom modelu. Iako
se puno manje znalo o virusu gripe no to se zna danas,
bilo je jasno da virus mutira toliko esto da tvorci cje
piva moraju razviti cjepivo na osnovu najnovijeg tipa
virusa. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) uspos
tavila je istraivaki institut u londonskom Mill Hillu,
i laboratoriji iz cijelog svijeta poeli su u London slatiuzorke gripe radi identifikacije.
Pandemije u Aziji i Hong Kongu
Ipak, zbog relativne blagosti epidemija gripe vlade
veine zemalja nisu se osjeale primoranim ozbiljnoulagati u programe cijepljenja. No, preslagivanje gena
hemaglutinina (HA) i neuraminidaza (NA), vjerojatno
kod svinja u jugoistonoj Kini, stvorilo je 1957. novi
oblik virusa nazvan H2N2, koji je bio kombinacija pti
jeg i ljudskog virusa. Veina zemalja nije imala cjepivo
koje bi moglo pomoi u borbi protiv ovog virusa. Sre
om, nova pandemija nazvana azijska gripa nije bila ni
priblino smrtonosna poput virusa H1N1 koji je uzroko
vao Veliku gripu, a nije izazivala ni cijanozu ni sindrom
akutnog respiratornog poremeaja (ARDS). Osim toga,
lijenici su u ovom razdoblju ve imali na raspolaganju
antibiotike uz iju pomo su mogli lijeiti sekundarne
bakterijske infekcije. Usprkos svemu, umrlo je 2 miliju
na ljudi irom svijeta.
Jedanaest godina kasnije, 1968., pojavio se najnoviji,
trei pandemijski tip gripe - novi ptiji HA geni pri
druili su se N2 iz 1957. godine, i stvorili virus H3N2.Ova vrsta gripe nazvana je Hongkonka gripa jer je prvo
primijeena u Hong Kongu, no vjerojatno je nastala na
seoskim imanjima u Guangdongu u Kini. H3N2 virus
bio je nevjerojatno zarazan i, poput pandemije iz 1957.,
brzo se proirio na zapad preko Azije u Europu - ili pre-
letio na drugu stranu svijeta zajedno s avionskim putni
cima. Sreom, bio je relativno bezopasan.Stoga veina zapadnjaka nije bila ozbiljno zabrinuta
kad se 1976. proulo kako, opet u Kini, postoji opas
nost od etvrte pandemije uzrokovane virusom gripe. U
Europi je ova gripa pronaena kod svinja, no nije imala
znaajnog utjecaja i nije se smatrala pandemijom. Svinj
ska gripa (kako su je nazvali) u Americi je prouzroila
najneugodniju politiku epizodu u karijeri predsjednika
Geralda Forda.
Fijasko svinjske gripe
Dana 5. veljae 1976. David Lewis, vojni regrut u
Fort Dixu, osjeao je umor i slabost. Sljedeeg dana,
nakon mara od osam kilometara, onesvijestio se i umro.Uskoro su jo etiri vojnika zavrila u bolnici. Dva tjed
na nakon smrti Davida Lewisa lijenici su objavili da je
ik ti bi H1N1 i i j k i d
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
34/63
uzronik smrti bio H1N1, virus svinjske gripe, navodno
identian virusu koji je prouzroio Veliku gripu.
Uspanieni predstavnici javnog zdravstva zahtijevali
su hitno djelovanje ne bi li se sprijeila velika pande-
mija. Uvjeren kako e mu to donijeti glasove u prediz-
bornoj utrci, predsjednik Ford pojavio se na televiziji
najavljujui hitnu akciju cijepljenja svakog mukarca,ene i djeteta u Sjedinjenim dravama". Dvije godine
prije toga farmaceutska tvrtka Wyeth izgubila je parnicu
na sudu, optuena zbog uasnih nuspojava cjepiva pro
tiv djeje paralize. Uz to, cjepiva nikad nisu donosila
previe novaca farmaceutskim tvrtkama. Predsjednik
Ford morao je stoga financijski poduprijeti farmaceute
ne bi li ih potaknuo na proizvodnju cjepiva. Programcijepljenja neprestano je bio odlagan i prekidan, a uz to
je farmaceutska tvrtka Parke-Davis proizvela nekoliko
milijuna doza cjepiva za pogrean tip virusa.
U meuvremenu se inilo da od smrti vojnika Davi
da Lewisa nitko nije dobio svinjsku gripu, a Svjetska
zdravstvena organizacija nije zabiljeila nijedan sluaj
smrti od gripe nigdje u svijetu. Svemu usprkos, pred
sjednik Ford odluno je podupirao program cijepljenja i
1. listopada 1976., na dravnom sajmu u Indiani, poelo
je cijepljenje protiv svinjske gripe. Deset dana kasnije od
rijetkog neurolokog poremeaja zvanog sindrom Guil-
lain-Barrea umrlo je nekoliko starijih osoba koje su tom
prilikom primile cjepivo, a njihove smrti bile su povezane
s cjepivom koje su primili. Kad je Jimmy Carter pobijedio
Forda na izborima, akcija cijepljenja iznenada je zaustavljena. to se tie svinjske gripe, njezina karijera inila se
svrenom kao i Fordova.
Mnogima se inilo da je vrijeme pandemije gripe
prolo, a vlade i farmaceutske tvrtke izgubile su zanima
nje za praenje ove bolesti. Onda se, meutim, 1997. u
Hong Kongu dogodilo neto uznemirujue...
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
35/63
problem No u svibnju te iste godine trogodinji djeak pokolj svih 1 6 milijuna pilia koliko ih je bilo u Hong
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
36/63
problem. No, u svibnju te iste godine trogodinji djeak
iz Hong Konga doveden je u bolnicu sa simptomima
gripe. Njegovi simptomi ubrzo su se stravino pogorali
kad je prvo dobio sindrom akutnog dinog poremeaja
(ARDS), a zatim i Reyeov sindrom. Nakon toga su mu
otkazali jetra i bubrezi, i umro je za manje od tjedan
dana. Kad je virus koji ga je ubio poslan u laboratorijeSvjetske zdravstvene organizacije irom svijeta, isprva
nitko nije mogao otkriti o emu se radi. Istraivai u Ro-
tterdamu odluili su onda testirati virus H5N1, za koji
se do tada mislilo da napada iskljuivo ptice. Rezultati
su pokazali kako se radi upravo o njemu.
Pronai krivca
Nitko nije mogao shvatiti kako je virus H5N1 uspio
zaraziti djeaka. inilo se da to osporava sve teorije koje
su strunjaci za gripu gradili godinama. inilo se nemo
guim da ptiji virus zarazi ljudsko bie, osim u sluaju
dramatine antigenske promjene. No, injenice se nisu
mogle poricati. Zabrinuti istraivai pokuali su otkritikako se djeak zarazio. No, osim to su pronali antiti
jela kod nekolicine osoba koje su dole u bliski dodir s
djeakom, ali nisu oboljeli, nisu mogli pronai nita dru
go. Nitko drugi vie nije obolio, pa je sve djelovalo kao
nesretan dogaaj.
Meutim, u studenom i prosincu 1997. dvije mla
de osobe sa slinim simptomima umrle su od virusaH5N1. Ljudi u Hong Kongu poeli su se brinuti. Tog
prosinca, H5N1 je iz sve snage navalio na ogromnu
hongkonku populaciju pilia. Vlasti su istom naredile
pokolj svih 1.6 milijuna pilia koliko ih je bilo u Hong
Kongu. Bio je to stravian in, no inilo se da djeluje.
Neko se vrijeme inilo da je gripa poraena.
Ptija juha
Sljedee ljeto kineske vlasti dozvolile su hongkokim
istraivaima da provedu istraivanja u Guangzhou u
junoj Kini, odakle je, bili su uvjereni, potekao zlokobni
virus. Glavni grad Guangdonga, Guangzhou, jedan je
od najbre rastuih urbanih centara na svijetu. Ovdje
ve sad ivi 40 milijuna ljudi, na podruju manjem od
Los Angelesa. Uskoro bi se itava regija mogla spojiti,
stvarajuu najvee urbano podruje koje je svijet ikad vidio, nadmaujui ak i Tokio. S brzom urbanizacijom
stigli su i svojstveni joj problemi: zagaenje, prenapu
enost i bolesti. Ljudi trebaju hranu i jedu jako puno
piletine. Guangzhou ima doista nevjerojatno veliku
populaciju pilia koja dosee brojku od 700 milijuna.
Stoga ne udi to se znanstvenici boje da bi ovaj grad
mogao postati plodno tlo za viruse gripe.Hongkonki istraivai ovdje su pronali apsolutno
nevjerojatnu raznolikost virusa gripe - preko 500 razlii
tih tipova virusa. Jo je vie uznemiravala injenica da
su pronalazili ne samo gripu vodenih ptica kod pilia,
ve i pileu gripu kod vodenih ptica. Pretpostavljalo
se kako patogeni virusi mogu prei s vodenih ptica na
pilie, no ne i obrnuto. No, ova izmjeninost sa sigurnou je utvrena prosinca 2002. kada su patke, guske,
plamenci i mnoge druge ptice poele umirati od virusa
H5N1 u parkovima Hong Konga.
Hongkonko istraivanje uz ostale nalaze virusa pti
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
37/63
Hongkonko istraivanje, uz ostale nalaze virusa ptije gripe H9N2, za koji se inilo da je u stanju zaraziti ljude poput H5N1, pokazalo je da geni ubrzano mutiraju,i pojavljuju se novi oblici virusa koji preskau barijeruizmeu vrsta. Nakon to je H5N1 odnio jo nekolikoljudskih rtava, strunjaci su poeli strahovati da je nova
smrtonosna pandemija gripe neizbjena.
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
38/63
Izbijanje epidemije meupiliima
Ako Tajlanani ne jedu tajlandsku piletinu, kako
moemo oekivati da e je itko drugi kupovati?
Predsjednik Bangkoka, oglas, veljaa 2004.
Uvjeti ivota u Guangdongu tjeraju na pretpostavku
da je ptija gripa vjerojatno tamo zapoela. No, divlja
poput patki i gusaka lete svuda po svijetu i gotovo svu
gdje se susreu s piliima. Nevjerojatan porast u svjet
skoj potranji za piletinom koja se tijekom posljednjih
25 godina gotovo podvostruila zapravo je potakao
nain uzgajanja pilia pri kojem se okuplja ogroman broj pilia za potrebe industrijske proizvodnje.
U proljee 2002., dok su se strunjaci za gripu kon
centrirali na Hong Kong i junu Aziju, deseci milijuna
pilia u kalifornijskom Central Valleyu zarazili su se
virusom H6N2. iroko podruje oko velikog centra za
preradu piletine u Turlocku postalo je arite goleme
epidemije koja se proirila po cijelom podruju, stogaprozvanom Trokut zle kobi." Samo to nitko izvana nije
za to znao. Prema kasnijem objanjenju Medicinskog
instituta u opem izvjetaju o gripi, Trokut zle kobi"
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
39/63
instituta u opem izvjetaju o gripi, Trokut zle kobi
zatakan je od strane rukovoditelja korporacija koji su
se bojali da e potranja naglo opasti ukoliko javnost saz
na da kupuju zaraeno meso i jaja." Slijedila su izbijanja
zaraze u Teksasu, Pennsylvaniji, New Jerseyju, British
Columbiji i raznim drugim mjestima.
Sljedee godine, dok je svijet bio zaokupljen virusom SARS-a, pilii u nizozemskom gradu Gelderlandu
zarazili su se virusom H7N7 od vodene divljai koja se
okupljala oko oblinjih kanala. Pilii koji su se mogli
slobodno kretati zapravo su prvi skupili bolest. No, ona
se brzo proirila u gusto napuenim tvornicama pilia.
Pod pritiskom itave Europe nizozemska vlada naredi
la je ubijanje 30 milijuna pilia - treine svih pilia u
Nizozemskoj.
Virus SARS-a
U veljai 2003., u vrijeme kad su iz Kine ve
dolazili izvjetaji o nekoliko smrtnih sluajeva
uzrokovanih virusom H5N1, lijenik iz Guang-
zhoua stigao je u hongkonki hotel Metropole. Ve je bio zaraen virusom kojeg je uspio preni
jeti na esnaestero gostiju s istog kata u hotelu.
Meu zaraenim gostima bili su i lanovi avion
ske posade. U tek nekoliko dana zaraza se proi
rila svijetom i ljudi su teko obolijevali u Torontu,
Frankfurtu, Hanoiu i raznim drugim mjestima.
Lijenici su strahovali da je ova smrtonosna bolest zapravo ptija gripa koja je konano stek
la sposobnost prenoenja meu ljudima. Zbog
simptoma koje je bolest izazivala, Svjetska zdravstvena organizacija nazvala ju je teki akutnirespiratorni sindrom (SARS - Severe Acute Respiratory Syndrome). to god da je bolest bila, sve
vie sluajeva oboljelih irom svijeta izazivalo jestrah koji je graniio s panikom. to je najgore
od svega, bolniko osoblje inilo se iznimnopodlonim infekciji.
Svjetska zdravstvena organizacija poela je vriti pritisak na Kinu iz koje je zaraza potekla.
No, Kinezi nisu poduzimali nita sve dok Svjetska zdravstvena organizacija nije savjetovalaizbjegavanje putovanja u Kinu. Tek je onda u
Guangdongu pokrenuta masovna javna higijenska kampanja u kojoj je nevjerojatnih 80 milijunaljudi mobilizirano da iste ulice i kue, a sva selastavljena su u karantenu. Premda ekstremna, inilo se da kampanja djeluje. inilo se da je irenjeSARS-a u Kini zaustavljeno. I na drugim mjestimanastojanja da se virus zaustavi postepeno su raala plodom, i do lipnja je epidemija zaustavljena.
Dotad su istraivai ve otkrili da SARS nije virusgripe. Radilo se o korono virusu - vrsti virusa kojiuzrokuje obinu prehladu. Otkriveno je da viruspotjee od ivotinja iz Guangdonga kao to sucibetka i tvor, koje se koriste u kineskoj medicini.Ironino je to da cibetke navodno brane od gripe. Premda je kriza prola, epizoda sa SARS-om
na zastraujui nain je pokazala to bi se moglodogoditi ukoliko bi smrtonosni oblik ptije gripeikad stekao sposobnost irenja meu ljudima.
Kriza na Tajlandu uri preraditi pilie prije no to se pojavi veterinarska
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
40/63
j
Krajem 2003. slian proces izazvao je jo veu katas
trofu na Tajlandu i u Kambodi, ovaj put vezano uz
zastraujui virus H5N1. Ove epidemije stajale su pera-
darsku industriju velikih novaca, a ini se da je i u ovom
sluaju elja da se izbjegne financijska katastrofa, kao usluaju epidemije u Kaliforniji, uzrokovala opasno odga
anje. Prema izvjetaju asopisa New Scientist od 23.
sijenja 2004., kombinacija slubenog zatakavanja i
problematinih praksi uzgajanja pilia omoguila je izbi
janje najnovije epidemije". Prema ovom izvjetaju, kata
strofa je zapoela nespretnim pokuajem seljaka u junoj
Kini da potajno cijepe pilie. To je potpomoglo izbijanjeizuzetno zaraznog tipa virusa H5N1, nazvanog genotip
Z ili GenZ, koji se zatim preko divljih ptica selica ili kri
jumarene peradi proirio na Tajland i Vijetnam.
Kada su u studenom 2003. na Tajlandu poeli
umirati pilii, seljaci su pokuali obavijestiti vlasti, no
pomo nisu dobili. Jo je vie zabrinjavala injenica
da je tvornica za preradu pilia Centaco, u vlasnitvu
ogromne tvrtke CP (koje itavu Aziju opskrbljuje proiz
vodima Kentucky Fried Chickena), zapravo poveavala
proizvodnju. U lanku u Le Mondeu novinarka Isabelle
Delforge navodi ono to su radnici u tvornici kasnije
izjavili za Bangkok Post. Jedan radnik je izjavio: Do stu
denog smo preraivali oko 90 000 pilia dnevno. No,
od studenog do 23. sijenja morali smo ubijati 130 000
pilia dnevno." Drugi radnik je izjavio: Oito se radilo
o bolesnim piliima: organi su im bili natekli. Nismo
znali o kojoj bolesti je rije, no razumjeli smo da uprava
p p p j p j
inspekcija. Piletinu smo prestali jesti u listopadu." Sva
ova zaraena piletina u golemim koliinama isporuena
je na inozemna trita.
Tek nakon to je epidemija GenZ-a meu tajland
skim piliima harala preko dva mjeseca, a dva seoska
mladia umrla od gripe, tajlandska vlada i CP konanosu priznali da neto nije u redu. Glasnogovornik vlade
izjavio je za Guardian: Radilo se zapravo o pogrenom
tumaenju pravila, a ne o zatakavanju. Najbolja rije
za ovo to se dogodilo je zaser". EU-ov povjerenik za
zdravstvo David Byrne posjetio je Tajland par dana rani
je i reeno mu je da je sve u redu. Kasnije je za tisak
izjavio da se osjea osramoeno". EU je istog trena
zabranila sav uvoz piletine s Tajlanda. Na Tajlandu je
zapoelo masovno ubijanje pilia, no zanimljivo je da su
pilii u CP-ovim tvornicama bili poteeni.
Do tada se izbijanje ptije gripe i masovno ubijanje
ptica proirilo po cijeloj junoj Aziji - u Kambodi,
Vijetnamu, Indoneziji, Kini i Hong Kongu. Onda su s
Tajlanda stigle vijesti o prvom prelasku virusa s jednog
ovjeka na drugog.
Jako puno problema
Kada ujemo da neka vrsta ptije gripe poga
a samo pilie, uasno je lako smetnuti s uma
da o njima ovise ivoti proizvoaa pilia - od
industrijskih divova poput Tysona do siromanihseljaka u junoj Aziji. Kada se pokolju pilii velike
tvrtke u odreenoj zemlji, ta e se tvrtka moda
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
41/63
moi osloniti na vlastite zalihe drugdje u svijetu.
No, za mnoge seljake ptija gripa ravna je tra
gediji. Na seoskim imanjima u bogatijim dijelo
vima Europe ptija gripa moe unititi plodove
ivotnog rada. Za siromane seljake u junoj Aziji
uzgoj pilia jedini je nain preivljavanja. Oni
toliko strahuju da se nee moi prehranjivati, i
esto oajniki ele sprijeiti vlasti da njihove pili
e proglase zaraenim i pobiju ih, pa e riskirati
vlastite ivote i ivote svoje djece ne bi li prikrili
pojavu bolesti.
Tuna pria iz Japana ocrtava osoban danak
koju plaaju ljudi na svim razinama. Nakon izbi
janja ptije gripe u zapadnom Japanu u oujku
2004., Hajimu Asada (67) i njegova ena Chisa-
ko pronaeni su objeeni na drvetu. Gospodin
Asada bio je predsjednik male peradarske tvrtke
Nosan Asada, koja je bila kritizirana jer je tjedan
dana odugovlaila s priznavanjem smrti tisua
pilia. Na oprotajnoj poruci je pisalo: Prouzro
ili smo jako puno problema."
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
42/63
Vrijeme krize?
Ljudi su uzrujani, no bolje je da ugibaju ptice nego
da umiremo mi. Uvijek moemo uzgojiti vie.
Komentar rumunjskog poljoprivrednikana pokolj peradi, listopad 2005.
Dana 28. rujna 2004. tajlandsko ministarstvo zdravstva potvrdilo je da je djevojka, preminula tjedan prije,
vjerojatno prvi sluaj prenoenja virusa H5N1 s ovjekana ovjeka. Iako je 30 ili vie ljudi u junoj Aziji ve bilopreminulo od tog virusa, inilo se da su svi zaraeni bili
u kontaktu s pticama. Ovaj je sluaj tako bio prvi znakda se virus moe iriti meu ljudima.
Preminula djevojka bila je 26-ogodinja PraneeThonchan. Pranee je ivjela u selu Ban Srisomboon,tipinom tajlandskom selu u kojem je uzgoj piliaosnovna ivotna djelatnost. U kolovozu 2004. pilii supoeli ugibati, najvjerojatnije od ptije gripe. Potom,
kako navode razliiti izvori, ili oajni seljani nisu vlastiobavijestili o izbijanju zaraze, odluni u ouvanju vlastitih sredstava za ivot, ili nemarni vladini dunosniciizvjetaje nisu uzeli u obzir.
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
43/63
Do ljeta 2005. zabiljeeno je najmanje 60 sluajeva je mrtvu patku. Istovremeno su lokalni pilii poeli ugi
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
44/63
ljudi umrlih od ptije gripe - no moda ih je bilo i mno
go vie meu onima iji uzrok smrti nije mogao biti
tono ustanovljen. Ipak, vie nije ustanovljen nijedan
sluaj prenoenja virusa s ovjeka na ovjeka. Svejedno,
samo irenje zaraze znailo je opasnost i za ivotinje.
U listopadu 2005., primjerice, tajlandske vlasti objavile
su vijest o smrti 23 zatiena bengalska tigra uginulih
od ptije gripe u zoolokom vrtu Sriracha, nakon to su
se zarazili konzumacijom sirove piletine. Na isti nain
zarazile su se i domae make, kao i mnoge druge divlje
ivotinje.
Novi tipovi
Posebno uznemirujua bila je injenica da su se
u Vijetnamu, koji se smatrao sreditem epidemije, uz
GenZ pojavili i novi tipovi virusa. Uz to, u nekim slua
jevima ljudi su prenosili zarazu i bez da bi oboljeli, dok
su drugi pokazivali simptome koji se prije nisu povezi
vali s ptijom gripom, to je rezultiralo krivom dijagnozom. U svibnju 2005. Svjetska zdravstvena organizacija
izdala je izvjetaj u kojem je zakljueno: Izgledno je
da se obrazac zaraze izmijenio sukladno s mogunou
pojave njezinog prijenosa s ovjeka na ovjeka."
U meuvremenu ptice selice su ptiju gripu irile po
itavom svijetu. Nova arita su se, preko Azije, sve vie
pribliavala Zapadu. Konano, u listopadu 2005., ptijagripa pojavila se u Europi. Dana 7. listopada, na seos
kom jezeru na delti Dunava, rumunjski ribar pronaao
bati od bolesti od koje bi im, kako je jedan od vlasnika
opisao, glave natekle i prsnule. U roku od samo nekoliko
dana irom delte pronaeno je sve vie uginulih ptica.
Rumunjske vlasti promptno su izolirale itavo podruje
delte i zapoele s istrebljenjem pilia. Nedugo potom,
17. listopada, ptija gripa ustanovljena je na farmi puri-
ca u Grkoj. Istom je nastupila zabrana izvoza peradi iz
tih zemalja - i ostala na snazi sve do danas. Meutim,
ti napori vjerojatno su uzaludni s obzirom da su divlje
ptice te koje ire zarazu. Nekoliko dana kasnije zaraza
je ustanovljena i kod peradi u Hrvatskoj, da bi potom,
25. listopada, bila pronaena na zapadu Njemake kod
uginulih divljih gusaka, kasnije pozitivno testiranih na
virus H5N1. Velika je vjerojatnost da su i ptice u Britaniji ve zaraene.
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
45/63
Opasnost od pandemije
To je zdravstveni neprijatelj broj jedan. Na vrhu je
nae liste prioriteta... medijsko izvjetavanje ne pod-
razumijeva histeriju.Sir Liam Donaldson, ef slube zdravstva Ujedinjenog
kraljevstva, u intervjuu za Observer, 16. listopada 2005.
H5N1 je jo uvijek tek bolest ptica. Moe prijei sptice na ovjeka, no ne i dalje. Ipak, neto manje od stotinu ljudi ve je preminulo od tog virusa, a veina njih
bila je u vrlo bliskom kontaktu sa zaraenim pticama
- bilo u izravnom dodiru s njihovim tjelesnim tekuinama, ili konzumirajui sirovo meso zaraenih ptica.Meutim, nema sumnje da ptija gripa ima razarajueposljedice za ptiju populaciju, kao i za peradarskuindustriju. tovie, veina strunjaka smatra da sa svakim novim izbijanjem zaraze raste mogunost da virusmutira u oblik koji se moe iriti medu ljudima.
Sve je jasnije koliko ozbiljno vlade i zdravstvenidjelatnici poinju shvaati ovu prijetnju. Dana 1. stude
nog 2005. Sir David Nabarro, UN-ov dunosnik zadu
en za pripremanje svijeta na pandemiju, podastro je
dokaze odboru za znanost i tehnologiju Gornjeg doma Nitko ne zna koliko bi ljudi moglo umrijeti u sljedeoj
-
8/14/2019 Pticiji Grip i Sve Sto Treba Znati o Njemu!
46/63
britanskog parlamenta. On je uvjeren da bez provedbe
odreenog koordiniranog plana postoji realna opasnost
od potpunog kolapsa u meunarodnoj komunikaciji, jer
bi vlade mogle zatvoriti granice u namjeri da sprijee
irenje zaraze. Velike multinacionalne kompanije ve
su zapoele s izradom vlastitih procjena i planiranja rizi
ka... Smatram ih izrazito zastraujuima. U njima se
spominju obustava, tednja, zatvaranje, ograniavanje
potronje na mjesec ili dva... njihov udio u dionicama
Tamiflua." Nabarro je siguran da e u sluaju izbijanja
pandemije kontrolu preuzeti vojska.
Neke pandemije su blage, no simptomi koje je H5N1
do sada pokazao upuuju da e u sluaju prijenosa viru
sa s ovjeka na ovjeka posljedice biti kobne. Procjene
smrtnosti virusa bezglavo variraju. Pandemija gripe iz
1918. usmrtila je 2,5% zaraenih. Izgleda da je virus
H5N1 do sad usmrtio 50% zaraenih. Smatra se da je
razlog ovom visokom postotku smrtnosti to to mnogi
koji su preivjeli zarazu nisu bili identificirani kao rtve
virusa H5N1. Drugi