FAKULTET PRIRODOSLOVNO - MATEMATIČKIH I ODGOJNIH ZNANOSTI

SVEUČILIŠTE U MOSTARU

SEMINARSKI RAD

SUSTAV ŠKOLSTVA U BOSNI I HERCEGOVINI

PROFESOR: STUDENT:

IVANA VASILJ ADMIR AHMETOVIĆ

DAVOR SULJIĆ

ORAŠJE, 2015.

Sadržaj1. UVOD..................................................................................................................................................3

2. Preškolsko obrazovanje......................................................................................................................4

2.1 Povijest predškolskog obrazovanja...............................................................................................4

2.2 Funkcije i ciljevi.............................................................................................................................4

2.3 Zakon o predškolskom obrazovanju.............................................................................................5

2.3.1 Neke odredbe zakona o predškolskom odgoju..........................................................................5

3. OSNOVNOŠKOLSKO OBRAZOVANJE...................................................................................................7

3.1 Osnivanje i rad osnovnih škola.....................................................................................................7

3.2. Zakon o osnovnom obrazovanju..................................................................................................9

4. SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE....................................................................................................10

4.1 Neke od srednjih školi u Bosni i Hercegovini..............................................................................10

4.2 Zakon o srednoškolskom obrazovanju........................................................................................11

4.2.1 Neke od odredbi zakona o srednjoškolskom obrazovanju...................................................11

5. VISOKOŠKOLSKO OBRAZOVANJE......................................................................................................13

5.1 Struktura visokog obrazovanja...................................................................................................13

5.2 Učenici iz inozemstva.................................................................................................................14

5.3 Bolonja.......................................................................................................................................14

5.4 Zakon o visokoškolskom obrazovanju........................................................................................14

6. ZAKLJUČAK.......................................................................................................................................15

7. LITERATURA......................................................................................................................................16

1. UVODU ovom seminarskom radu obradit ćemo temu Sustav školstva u Bosni i Hercegovini. Proučit ćemo stupnjeve obrazovanja u ovoj zemlji, pojedinačno ih procijeniti i analizirati. Iznijeti ćemo dijelove zakona koji su usvojeni radi uspostave, očuvanja i organizacije ovog sustava.

Obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini obuhvaća: predškolsko obrazovanje, devetogodišnje osnovno obrazovanje koje je obvezno i besplatno za svu djecu od šeste do petnaeste godine, srednje obrazovanje koje je opcionalno i visoko obrazovanje.

3

2. Preškolsko obrazovanje

2.1 Povijest predškolskog obrazovanja

Što se tiče Bosne i Hercegovine, vrlo su oskudni izvori o povijesnom razvoju predškolstva. Iz dostupnih nam izvora (v. bibliografija), moglo bi se zaključiti da su pedagoška periodika i pedagoške publikacije posvećivale malo pažnje povijesnom razvitku ovog segmenta odgojno-obrazovnog sistema.

U BiH se bilježi postojanje ustanova za zbrinjavanje djece predškolskog uzrasta u drugoj polovini XIX st. I to u većim gradovima. Prvo zabavište u BiH je otvoreno 1882. godine u Sarajevu. U narednih 17 godina, sve do 28.11.1899. godine kada je objavljen prvi program za rad s djecom predškolskog uzrasta, kao zvanični državni dokument, pod nazivom «Program rada u zabavištu», Banjaluci, Bihaću, Mostaru, Tuzli.

Program rada u zabavištu iz 1899. godine bio je dugo godina jedini zvanični dokument po kojemu je organiziran rad u ovim ustanovama u BiH.

Godine 1920. objavljen je Program rada u zabavištu za muslimansku djece, rađen po uzoru na prethodni, jer su pojedini dijelovi prepisani u cjelini, a pojedini predstavljaju suvremeniju interpretaciju i sistematizaciju sadržaja iz prvog programa.

1941. godine objavljene je novi program rada, koji nikada nije implementiran zbog poznatih povijesnih dogadjaja u tom periodu.

Što se tiče razvoja pedagoške misli o predškolstvu, preokret nastaje 1980. godine publiciranjem prvog udžbenika o predškolskoj pedagogiji autorice Darinke Mitrović. To je bio prvi udžbenik takve vrste u BiH koji je posvetio pažnju značaju predškolske pedagogije, predškolskog odgoja, njegovom povijesnom razvoju, organizaciji rada predškolskih ustanova.

Doktorska disertacija prof. dr Lidije Pehar pod nazivom «Razvojni problemi i vaspitanje predškolske djece» (1990.) predstavlja prvo pravo znanstveno-istraživačko djelo iz oblasti predškolskog odgoja u BiH, utemeljeno na suvremenim znanstvenim gledištima u ovoj oblasti.

2.2 Funkcije i ciljevi

Predškolski odgoj i obrazovanje je sastavni dio odgojno-obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini. On je prvi, poseban i specifičan stepen odgojno-obrazovnog sistema koji se bavi odgojem djece predškolske dobi. Predškolski odgoj i obrazovanje treba shvatiti kao širi pojam koji određuju pojmovi: odgoj, obrazovanje, njega i zaštita. Svako dijete ima jednako pravo pristupa i jednake mogućnosti učešća u odgovarajućem odgoju i obrazovanju bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi. Jednak pristup i jednake mogućnosti podrazumijevaju osiguranje jednakih uvjeta i prilika za sve, za početak i nastavak daljnjeg odgoja i

4

obrazovanja. Opći cilj predškolskog odgoja i obrazovanja je osigurati optimalne i jednake uvjete kako bi se svako dijete, od rođenja do polaska u školu, razvijalo i ostvarivalo svoje pune potencijale i kompetencije kroz različite vidove kvalitetnog i profesionalno autonomnog institucionalnog i vaninstitucionalnog predškolskog odgoja i obrazovanja. Djeca s posebnim potrebama uključuju se u predškolske ustanove prema programima koji su prilagođeni njihovim individualnim potrebama. Za svako dijete izradit će se individualni program prilagođen njegovim mogućnostima i sposobnostima. Za djecu s posebnim potrebama pripremaju se i provode programi za integraciju.

U godini pred polazak u osnovnu školu, predškolski odgoj i obrazovanje obavezno je za svu djecu predškolskog uzrasta. Uvjete i načine finansiranja, programe i vrijeme trajanja predškolskog odgoja i obrazovanja, reguliraju odgovarajućim zakonom nadležne obrazovne vlasti. Prijem djece u predškolsku ustanovu vrši se tokom cijele godine, u skladu s ovim zakonom, podzakonskim aktima ustanova i ostalim propisima u oblasti odgoja i obrazovanja. Javne i privatne predškolske ustanove, u pogledu ostvarivanja uvjeta i provođenja procedura bez diskriminacije, osiguravaju jednake mogućnosti za prijem sve djece.

Funkcije predškolskog odgoja i obrazovanja su:

a) osiguranje uvjeta za optimalan razvoj svakog djeteta,

b) pomoć roditeljima u brizi za njegu, zaštitu, razvoj, odgoj i opće blagostanje djeteta,

c) dopunjavanje porodičnog odgoja i

d) ulaganje društva u blagostanje i napredak.

2.3 Zakon o predškolskom obrazovanju

Okvirnim zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju u Bosni i Hercegovini utvrđuju se: principi,ciljevi, standardi i normativi za pripremu zajedničkih nastavnih jezgri programa za obavljanje funkcije predškolskog odgoja i obrazovanja, kao i upravljanje, rukovođenje, stručni standardi, vrste evidencija, finansiranje, nadzor i druga pitanja u vezi s organizacijom i osnivanjem predškolskih ustanova.

2.3.1 Neke odredbe zakona o predškolskom odgoju

Član 3. (Razvojni principi)Predškolski odgoj i obrazovanje u Bosni i Hercegovini karakteriziraju sljedeći razvojni principi:

a) humanističkorazvojni princip, b) princip profesionalne autonomnosti i stručne odgovornosti i c) princip demokratičnosti.

5

Član 5. (Uvažavanje stepena razvoja djeteta)

Predškolski odgoj i obrazovanje zasnovan na humanističkom pristupu odgoja i obrazovanja, savremenimnaučnim dostignućima i teorijama o djetetovom razvoju i pravima djeteta, obavezno uvažava stepen razvojadjeteta, specifičnosti razvojnih mogućnosti i pojedinačne potrebe djeteta.

Član 7. (Osiguranje najboljeg interesa djeteta)

(1) Pravo djeteta na odgoj i obrazovanje i ispravnu brigu za dobrobit njegovog fizičkog i mentalnog zdravlja isigurnosti ima prednost nad svim drugim pravima.

(2) U slučaju sukoba prava, prednost se daje onom pravu, tumačenju ili djelovanju koje će najviše koristitiinteresu djeteta.

6

3. OSNOVNOŠKOLSKO OBRAZOVANJE

Ustanova osnovnog obrazovanja i odgoja je osnovna škola, koja može biti redovna, paralelna (osnovna muzička škola, osnovna baletska škola i sl.) i specijalna osnovna škola.

Odgoj i obrazovanje djece i mladih sa posebnim potrebama je od prioritetnog javnog interesa i sastavni je dio jedinstvenog obrazovnog sistema. Specijalno obrazovanje organizira se i provodi u skladu sa ovim zakonom.

Obavezno je pohađanje redovne osnovne škole u trajanju od devet godina, i to za djecu od šest do petnaest godina starosti. Školskim obveznikom redovne osnovne škole smatra se dijete koje će do 1. marta tekuće godine navršiti 5 i po godina života. Osoba starija od 15 godina koja ne pohađa redovnu osnovnu školu može stjecati osnovno obrazovanje u skladu sa zakonom i u skladu sa nastavnim planom i programom za odrasle koje odredi Agencija za nastavne planove i programe.

Nastavni plan i program za odrasle sadrži ciljeve, zadatke i sadržaj obrazovanja, sedmični i godišnji broj časova i druge oblike obrazovnog rada, kao i način i oblik izvođenja. Nastava u školi izvodi se na jezicima konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine, koji se imenuju jednim od tri naziva: bosanski i, hrvatski ili srpski jezik. Koriste se oba pisma Bosne i Hercegovine (latinica i ćirilica) a, u zavisnosti od potreba učenika/učenica, u upotrebi je i znakovno pismo. Do kraja treće godine osnovnog odgoja i obrazovanja učenici/učenice će naučiti oba pisma Bosne i Hercegovine. Nastavu iz maternjeg jezika će na maternjem jeziku učenika/učenica izvoditi nastavnik/nastavnica kvalificiran/a da predaje taj jezik.

Ne može se vršiti diskriminacija učenika/učenica pri prijemu, učešću u aktivnostima škole ili u bilo kojoj drugoj odluci vezanoj za tog učenika/učenicu na osnovu toga što u školi, u usmenom ili pismenom izražavanju, koristi bilo koji od zvaničnih jezika Bosne i Hercegovine.

Ne može se vršiti diskriminacija nastavnika/nastavnica ili nekog drugog zaposlenog pri izboru, uvjetima zaposlenja, napredovanju ili u bilo kojoj drugoj odluci vezano za tu osobu na osnovu toga što u školi, u usmenom ili pismenom izražavanju, koristi bilo koji od zvaničnih jezika Bosne i Hercegovine.

Škola se mora pridržavati odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova Bosne i Hercegovine.

Škola je dužna osigurati uvjete da učenici/učenice pohađaju vjeronauku, ali samo uz suglasnost roditelja ili staratelja.

3.1 Osnivanje i rad osnovnih škola

7

Osnovnu školu kao ustanovu može osnovati domaće i strano pravno i fizičko lice u svim oblicima svojineuz odobrenje ministra/ministrice i uz prethodnu saglasnost Vlade Kantona. Osnovnu školu kao javnu ustanovu može osnovati Kanto n samostalno ili s drugim pravnim odnosno fizičkim licem kada Kanton ocijeni da za njeno osnivanje postoji javni interes. Kanton može, u skladu s međunarodnim ugovorima, otvoriti odjeljenja osnovne škole iz stava 2. ovog člana za naše građane u inostranstvu. Rad odjeljenja iz prethodnog stava finansira podnosilac zahtjeva. Osnivanje osnovne škole planira se u skladu s koncepcijom osnovnog odgoja i obrazovanja i u skladu s dugoročnim programom razvoja koji donosi Kanton, na prijedlog općine ili drugog pravnog lica.

Osnovna škola kao javna ustanova i ustanova može biti osnovana:

- ako postoji dovoljan broj učenika/učenica za formiranje najmanje 18 odjeljenja za redovnu osnovnu školu, devet odjeljenja za specijalnu osnovnu školu, dvanaest odjeljenja za osnovnu muzičku školu i za osnovnu baletsku školu dvanae st odjeljenja

- ako je osiguran odgovarajući stručni nastavni kadar, u skladu s nastavnim planom i programom za osnovnu školu i ovim zakonom

- ako su ispunjeni uvjeti propisani Standardima i Normativima.

Odluka o osnivanju sadrži:

- naziv osnivača,

- naziv i sjedište škole,

- vrstu škole koja se osniva,

- izvore i način obezbjeđivanja sredstava za rad,

- nastavni plan i program po kom će se raditi,

- broj nastavnika/nastavnica i drugog osoblja,

- zgrade i objekte koji će biti obezbijeđeni i koji će se koristiti,

- lice koje će do imenovanja organa rukovođenja predstavljati i zastupati školu i njegova

ovlaštenja i odgovornosti,

- rok za donošenje pravila škole, imenovanje školskog odbora i direktora/direktorice,

- druga pitanja značajna za rad škole.

8

Ministar/ministrica donosi propise za privatne škole radi osiguranja ispunjenja osnovnih uvjeta, uključujući i odredbu kojom se od tih škola traži da pripreme resu rse za najmanje jednu godinu unaprijed.

3.2. Zakon o osnovnom obrazovanju

U godini pred polazak u osnovnu školu, predškolski odgoj i obrazovanje obavezno je za svu djecu predškolskog uzrasta. Uvjete i načine finansiranja, programe i vrijeme trajanja predškolskog odgoja i obrazovanja, reguliraju odgovarajućim zakonom nadležne obrazovne vlasti. Prijem djece u predškolsku ustanovu vrši se tokom cijele godine, u skladu s ovim zakonom, podzakonskim aktima ustanova i ostalim propisima u oblasti odgoja i obrazovanja. Javne i privatne predškolske ustanove, u pogledu ostvarivanja uvjeta i provođenja procedura bez diskriminacije, osiguravaju jednake mogućnosti za prijem sve djece.

9

4. SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE

Srednja stručna sprema stječe se uspješnim završetkom srednjeg obrazovanja u trogodišnjem ili četverogodišnjem trajanju u srednjoj školi koja može biti organizirana kao samostalna ustanova ili kao školski, odnosno srednjoškolski centar.

Nastava u školi se izvodi na jezicima konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine. To su bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik.

Srednjoškolsko obrazovanje u Bosni i Hercegovini je opcionalno i besplatno.

Srednje škole se dijele na opće srednje škole koje pokrivaju opće znanje bez posebnih specifičnosti, strukovne škole koje pokrivaju određeno znanje o nekim strukama i zanatima te srednje škole koje su okrenute prema svladavanju umjetničkih, klasičnih ili jezičnih znanja.

Prema Okvirnom zakonu o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH, srednjoškolsko obrazovanje je dostupno svima, u skladu sa postignutim uspjehom u osnovnoj školi i osobnim interesom i sposobnostima.

4.1 Neke od srednjih školi u Bosni i Hercegovini

Gimnazija - dijele se na prirodnoslovno-matematičke (specijalizirane u prirodnim znanostima, matematici i informatici), opće (uravnotežena kombinacija općeobrazovnih nastavnih predmeta), jezične (specijalizirane za usavršavanje stranih jezika), klasične ( latinski i grčki jezik).Kao općeobrazovna škola gimnazija je prijelazni stupanj k profesionalnom osposobljavanju u višim i visokim školama te fakultetima. Nastavni plan i program se izvodi u četverogodišnjem trajanju, čijim završavanjem učenik stiče srednju školsku spremu i mogućnost nastavka školovanja

Umjetnička škola – obrazovna ustanova s primarnim fokusom na vizualne umjetnosti , osobito ilustracije , slike, fotografije, skulpture , i grafički dizajn.Najpoznatija umjetnička srednja škola u Bosni i Hercegovini je Srednja škola primjenjenih umjetnosti Sarajevo.Usavršavanje traje četiri godine, čijim završavanjem učenik stiče srednju školsku spremu i mogućnost nastavka školovanja.

Vjerska škola - škola u koja uči opći nastavni plan, ali ima određeni vjerski karakter ili formalne veze s vjerskom organizacijom.Nastavni plan i program se izvodi u četverogodišnjem trajanju, čijim završavanjem učenik stiče srednju školsku spremu i mogućnost nastavka školovanja.

Tehnička škola – škola nudi niz predmeta kojima se usavršava znanje u područiju elektrotehnike, prometa, strojarstva i metalurgije, arhitekture itd. Škola traje četiri godine i nakon završetka učeni stječe srednjoškolsku spremu i ima mogučnost nastavka školovanja.

10

Ekonomska škola – četverogodišnja škola koja nudi obrazovanje na područiju ekonomije i trgovine. Ova srednja škola usmjerava svoje učenike prema daljnjem višem obrazovanju u ovim područijima.

Medicinska škola - priprema i osposobljava učenike za neposredan rad u zdravstvenim institucijama, kao i za nastavak obrazovanja na višim i visokoškolskim institucijama. Četverogodišnja škola nakon koje učenik ima mogučnost daljneg obrazovanja.

Gimnazije i umjetničke škole te većina smjerova tehničkih, ekonomskih, industrijskih i obrtničkih škola traju 4 godine. Postoje također pojedini smjerovi tehničkih, ekonomskih, industrijskih i obrtničkih škola koji traju 3 godine nakon koje ne postoji mogućnost pristupa visokom obrazovanju. Srednje škole opskrbljuju učenike sa znanjem potrebnim za radnu okolinu u Bosni i Hercegovini. Javne srednje škole su pod nadzorom lokalne samouprave i županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Srednjoškolsko obrazovanje odraslih obuhvaća posebne programe za sticanje srednje školske ili stručne spreme, programe prekvalifikacije i programe osposobljavanja i usavršavanja.

Obrazovanje učenika sa posebnim potrebama organizira se uz primjenu posebnih postupaka u redovnim ili posebnim razredima srednjih škola, a učenici sa većim teškoćama u razvoju obrazuju se u posebnim ustanovama.

Programima za sticanje srednje školske i srednje stručne spreme stiču se znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja. Programima osposobljavanja i usavršavanja dopunjuju se stečena znanja, sposobnosti i vještine za rad u struci.

4.2 Zakon o srednoškolskom obrazovanju

Ovim Zakonom utvrđuju se principi organizacije srednjeg stručnog obrazovanja i obuke, institucije, osnovna pitanja nastavnih planova i programa, standardi ocjenjivanja i ispiti, pitanje autonomije škola, osnova upravljanja i financiranja i druga pitanja od značaja za rad i razvoj srednjeg stručnog obrazovanja i obuke u Bosni i Hercegovini.

4.2.1 Neke od odredbi zakona o srednjoškolskom obrazovanju

Zakon o srednjoškolskom obrazovanju je podijeljen na članove koji reguliraju strukturu i djelovanje ustanova za srednjoškolsko obrazovanje. Npr:

Član 3. (Ciljevi srednjeg stručnog obrazovanja i obuke)

Osim općih ciljeva obrazovanja definiranih Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini u okviru srednjeg stručnog obrazovanja i obuke se:

a) osigurava pod jednakim uslovima učeniku pravo na srednje stručno obrazovanje i obuku u skladu sa njegovim interesovanjem i sposobnostima;

b) pruža učeniku podrška u odabiru odgovarajućeg zanimanja i integriranje u društveni život;

c) razvija svijest učenika o potrebi za daljnim obrazovanjem i obukom;d) osiguravaju uslovi za razvoj i promociju tradicionalnih zanata;

11

e) usklađuje potreba sa zahtjevima i kretanjima tržišta rada;f) dovodi stručno obrazovanje i obuka na nivo obrazovanja kao u zemljama članicama

Evropske unije.

Član 4. (Osnivanje, registracija institucija srednjeg stručnog obrazovanja i obuke)

(1) Nadležne obrazovne vlasti, u skladu sa ovim zakonom i drugim odgovarajućim zakonima i podzakonskim aktima, reguliraju pitanje organiziranja, registracije i osnivanja škola navedenih u članu 2. stav (1) tačka b) ovog zakona.

Član 6. (Dužina školovanja)

(1) Srednje tehničke, umjetničke i škole posebne namjene i druge škole koje ispunjavaju uslove određene klasifikacijom zanimanja u pravilu provode četvorogodišnji nastavni plan i program za sticanje stručnog zvanja koje omogućava nastavak obrazovanja u visokoškolskim ustanovama.

Član 10. (Standardi za ocjenjivanje)

(1) Agencija za obrazovanje, u saradnji sa nadležnim ministarstvima, bavi se uspostavljanjem standarda za rezultate učenja učenika i ocjenjivanje stepena njihovog uspjeha, uključujući i završni/maturski ispit, organizira eksterno ocjenjivanje škola, provodi istraživanja u oblasti ocjenjivanja s ciljem da procijeni razvoj i predstavi rezultate istraživanja, savjetuje nadležne obrazovne vlasti u pogledu propisanih standarda i njihove primjene, pruža pomoć u pogledu priznavanja domaćih diploma i certifikata u stranim zemljama, pokreće i prati proces strukturiranja i klasifikacije zanimanja i provodi druge aktivnosti koje se tiču primjene standarda.

12

5. VISOKOŠKOLSKO OBRAZOVANJE

2007. godine Bosna i Hercegovina donosi okvirni zakon o visokom obrazovanju, kao prvi i najvažniji dokument koji uređuje područje visokog obrazovanja.

Prema Okvirnom zakonu o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini,visokoškolsko obrazovanje je obrazovanje nakon srednje škole koje vodi do međunarodno priznatog stupnja visokog obrazovanja. Pristup visokom obrazovanju imaju svi oni koji su završili četverogodišnju srednju školu u Bosni i Hercegovini. Ovim obrazovanjem bave se visokoškolske ustanove, a to su univerziteti i visoke škole.

U Bosni i Hercegovini djeluje 10 javnih visokoobrazovnih ustanova (od toga 8 javnih univerziteta) i 22 privatne visokoobrazovne ustanove, koje ukupno nude oko 500 studijskih programa. Za područje obrazovanja nadležno je 14 ministarstava (državno, 2 entitetska, 10 kantonalnih i Brčko distrikt).

5.1 Struktura visokog obrazovanja

Visoko obrazovanje stječe se redovnim studiranjem, vanrednim studiranjem, učenjem na daljinu ili kombiniranjem navedena tri načina studiranja. Način na koji student može studirati na određenoj ustanovi predviđeno je statutom visokoškolske ustanove.

Visoko obrazovanje dijeli se na tri stupnja: prvi stupanj je dodiplomski koji vodi do akademskog zvanja prvostupnika. Vrednuje

sa najmanje 180 odnosno 240 ECTS bodova, drugi stupanj vodi do akademskog zvanja magistra i vrednuje se sa 60, odnosno 120

ECTS bodova treći stupanj vodi do akademskog zvanja doktora tj. doktorata u udređenom području.

Kriterije za upis na visokoškolsku ustanovu donose senati univerziteta, na prijedlog naučno-nastavničkog vijeća fakulteta. Ovi kriteriji su različito zastupljeni na različitim fakultetima. Generalno, postoje tri kriterija:

Opći kriterij - postignuti uspjeh u srednjoj školi.

Pojedinačni kriteriji - prosjek ocjena iz jednog do tri predmeta koji su od značaja za odgovarajući studij.

Prijemni ispit - polaže se iz jednog do tri predmeta relevantna za odgovarajući studij.

Na nekim fakultetima prilikom upisa vrednuju se samo opći kriteriji, na nekim samo opći i pojedinačni ili opći kriterij i prijemni ispit, a na nekim se vrednuju sva tri kriterija zajedno.

Upisne kvote odobravaju ministarstva na prijedlog fakulteta. Studenti se svrstavaju u kategoriju redovni studenti i vanredni studenti. Trenutna selekcija studenata bazirana je samo na akademskim zaslugama studenata, odnosno bodovanjem propisanih kriterija.

13

Studenti se rangiraju po redu do određene odobrene kvote za redovne studente, koji se financiraju iz javnih sredstava, i za koje ministarstva odlučuju kvote i snose troškove studiranja, dok se ostali koji ispunjavaju uslove mogu upisati kao vanredni – odnosno samofinancirajući studenti.

5.2 Učenici iz inozemstva

Učenici koji su srednju školu završili u inozemstvu, dokaz o završenoj srednjoj školi, svjedočanstvo ili diplomu, podnose na ocjenu nadležnoj instituciji, koja uzima u obzir kriterije i procedure za priznavanje stranih kvalifikacija, ustanovljene u skladu sa principima Konvencije o priznavanju kvalifikacija u visokom obrazovanju u europskoj regiji. Postupkom nostrifikacije, odnosno ekvivalencije utvrđuje se da li imaju završeno adekvatno obrazovanje za nastavak školovanja na određenoj visokoškolskoj ustanovi.

5.3 Bolonja

Bolonjski proces je pojam koji se odnosi na političku namjenu stvaranja jedinstvenog visokoobrazovnog tijela do kraja 2010. godine u svim državama koje su pristupile potpisivanju Bolonjske deklaracije.

Bolonjski proces ima 10 osnovnih područja u kojima se planira zajednički napredak i razvoj zemalja potpisnica. U okviru toga procesa, mnoga tijela i institucije svakodnevno surađuju.

Bosna i Hercegovina potpisala je 2003. godine Bolonjsku deklaraciju.

5.4 Zakon o visokoškolskom obrazovanju

Zakonom o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini utvrđuje se: organizacija visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, odgovornost nadležnih vlasti u ovom području, ustanovljavaju tijela za provođenje zakona i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, te način osiguravanja kvaliteta u području visokog obrazovanja.

14

6. ZAKLJUČAKIstraživanjem sustava školstva u Bosni i Hercegovini došli smo do zaključka da se obrazovanje i organizacija obrazovanja u ovoj zemlji, donošenjem zakona i reformi, pokušava približiti zapadnim zemljama u tom području. Nivo predškolskog obrazovanja nešto je noviji za razliku od ostalih nivoa obrazovanja u ovoj zemlji, te se on još uvijek razvija. Osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje ne razlikuje se puno od istih obrazovanja u zemljama regije. Bosna i Hercegovina ima potpuno obrazovanje temeljeno na zakonima koji su u skladu sa međunarodnim standardima u području predškolskog, osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja.

15

7. LITERATURA1. Materijal za internu uporabu, Predškolska pedagogija, prof. ddr. Lidija Pehar

2. http://www.medresa.ba/preuzimanja/Zakon%20o%20srednjem%20obrazovanju.pdf

3. http://www.fmon.gov.ba/images/Okvirni_zakon_o_visokom_obrazovanju_u_BiH.pdf

4. http://www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/bh/index.php/o-bih/skolstvo

5. http://www.aposo.gov.ba/hr/files/2012/11/OZ-o-predskolskom-odgoju-i-obrazovanju.pdf

6. http://mon.ks.gov.ba/sites/mon.ks.gov.ba/files/Zakon%20o%20osnovnom%2010_04.pdf

16