sustav otklanjanja kvarova...mjerni instrumenti pri niskim temperaturama i visokoj vlanosti,...

Ringbind Trouble Shooting · GB · Forside Ringbind Trouble Shooting· GB · Forord

SUST

AV

OT

KLA

NJA

NJA

KV

AR

OV

A

stranicaOtkrivanje kvarova u rashladnim sustavima 1-2Mjerni instrumenti za otkrivanje kvarova 3-8

Vidljivi kvarovi:Kondenzator hlaðen zrakom 9Kondenzator hlaðen vodom 9Sakupljaè sa kontrolnim staklom 9Zaporni ventil sakupljaèa 9Tekuæinski cjevovod 9Filter sušaè 10Kontrolno staklo 10Termostatski ekspanzijski ventil 10-11Hladnjak zraka 11Hladnjak tekuæine 12Usisni vod 12Regulator u usisnom cjevovodu 13Kompresor 14Rashladni prostor 14

Kvarovi, koje se mogu otkriti dodirom na:Elektromagnetnom ventilu 15Filter sušaèu 15

Kvarovi, koje se mogu otkriti sluhom:Regulatoru u usisnom cjevovodu 15Kompresoru 15Rashladnom prostoru 15

Kvarovi, koje se mogu otkriti mirisom u:Rashladnom prostoru 16

Otklanjanje kvarova u sustavuStrana visokog tlaka 18-25Strana niskog tlaka 25-31Rashladni prostor/hladnjak tekuæine 26-28Kompresor 31-39

Sadr�aj

Ringbind Trouble Shooting · GB · Side 3 Ringbind Trouble Shooting· GB · Side 4

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

!��

��"��

#��

��

��

��

��

��

��$��

��$��

%��

��&��

��

��

��

��

�'��

(��

)��&��

�"�

!��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

RASHLADNI SUSTAV S ZRAÈNIM ISPARIVAÈEM I ZRAKOMHLAÐENIM KONDENZATOROM

RASHLADNI SUSTAV S DVA ZRAÈNA ISPARIVAÈA IZRAKOM HLAÐENIM KONDENZATOROM

SLI

KA

1

SLI

KA

2

Ringbind Trouble Shooting · GB · Side 5 Ringbind Trouble Shooting· GB · Side 6

RASHLADNI SUSTAV S HLADNJAKOM VODE I VODOMHLAÐENIM KONDENZATOROM

SLI

KA

3

Ringbind Trouble Shooting · GB · Side 7 Ringbind Trouble Shooting· GB · Bagside

Ovi knjigu o Otkrivanju kvarova narashladnim postrojenjima izradila je fir-ma Danfoss u suradnji s gosp. H. Ven-delbo Holm M.Sc. Gospodin Holm jedugi niz godina radio kao predavaè ulaboratoriju za rashladnu tehniku naDanskom Tehnièkom Fakultetu, Ly-ngby, gdje je vršio obuku in�enjera itehnièara u otkrivanju i otklanjanjukvarova na rashladnim sustavima.

Danfoss posjeduje pravo umno�avanjaove knjige. Sadr�aj ili njegovi dijelovi,mogu se reproducirati samo uz navoðe-nje izvora.

Danfoss A/SNordborg

Listopad 1993.

Otkrivanje kvarova bez upotrebeinstrumenataNakon upoznavanja sa procesima hla-ðenja i stjecanjem iskustva, mnogi kva-rovi u sustavima, mogu se uoèiti vizual-no, korištenjem osjetila, dok se drugi,mogu otkriti samo uz pomoæ instrume-nata.

KategorizacijaOtkrivanje kvarova podijeljeno je nadva poglavlja. Prvo obuhvaæa iskljuèivokvarove, koje se mogu otkriti osjetili-ma (vidom, sluhom, mirisom, dodi-rom). Ovdje su opisani simptomi, mo-guæi uzroci i njihov utjecaj na rad su-stava.Drugo poglavlje, bavi se greškama kojese mogu otkriti osjetilima ali i onimakoje se mogu otkriti samo uz pomoæinstrumenata. U ovom poglavlju opisa-ni su simptomi, moguæi uzroci, njihovutjecaj na rad sustava, kao i upute zanjihovo otklanjanje.

Otkrivanje kvarova u rashladnimsistemima

Kvarovi u rashladnim instalacijama -opæenitoU ovom priruèniku, obraðeni su kvaro-vi, koji se mogu javiti u manjim, jedno-stavnijim rashladnim postrojenjima.Opisani kvarovi, njihovi uzroci i djelo-vanje na rad sustava, mogu se primije-niti i za veæa i kompliciranije sustave,kod kojih mogu nastati i ošteæenja kojaovdje nisu opisana. Kvarovi koji mogunastati na elektronièkim upravljaèima,ovdje nisu opisani.

1

Teorijsko znanjeDa bi se mogli uoèiti i otkloniti kvaroviu rashladnom sustavu, potrebno je i iz-vjesno teorijsko znanje. Ukoliko se �elipostiæi samostalno otkrivanje kvarova ina relativno jednostavnim sustavima,preduvjet je potpuno poznavanje slje-deæih toèaka:- konstrukcija, naèin rada i karakteri-

stike svih komponenti sustava,- potrebna mjerna oprema i mjerna

tehnika,- svi rashladno tehnièki procesi u susta-

vu,- utjecaj okoline na rad sustava,- funkcija i podešavanje automatike i

sigurnosne opreme,- zakonski propisi o sigurnosti i inspek-

ciji rashladnih sustava,Najprije æe ukratko biti objašnjeni naj-va�niji mjerni instrumenti.

Poznavanje rashladnog sustavaVeoma va�an element u procesu uoèa-vanja i otklanjanja kvarova u rashlad-nom sustavu, predstavlja dobar pregledkonstrukcije, funkcije i upravljanja su-stava, kako mehanièki tako i elektrièki.Kod nepoznatih sustava, trebalo bi,najprije pogledati shemu sustava i in-formirati se o njegovoj strukturi (trasacjevovoda, polo�aj dijelova, eventualniprikljuèeni sustavi, npr. rashladni tor-njevi i sustavi sa glikolom).

2

Klasifikacija mjernih ureðajaMjerni ureðaji za otkrivanje kvarova iservis rashladnih sustava, trebali bi za-dovoljiti odreðene zahtjeve u pogledunjihove pouzdanosti. Neki od ovihzahtjeva, mogu se izraziti sljedeæimpojmovima:

a. nesigurnostb. rezolucijac. ponovljivost mjerenjad. dugoroèna stabilnoste. temperaturna stabilnost

Najva�nije su a, b i e.

a. NepouzdanostNepouzdanost mjernog ureðaja je toè-nost kojom instrument mo�e reprodu-cirati vrijednost izmjerene velièine. Nepouzdanost se èesto navodi u %(±), ili vrijednosti skale (FS) ili mjernevrijednosti.Podatak nesigurnosti, kao npr. ±2%mjerne vrijednosti, znaèi da mjerni in-strument ima manju nesigurnost (toè-niji je), nego u sluèaju nesigurnosti±2% FS (pune skale).

Instrumenti za otkrivanje kvaraInstrumenti koji se najviše koriste priotkrivanju kvarova su:1. Manometar2. Termometar3. Higrometar (ureðaj za mjerenje vla-

ge)4. Ureðaj za otkrivanje ispuštanja ras-

hladne tvari5. Vakuum metar6. Ampermetar7. Ureðaj za mjerenje otpora izolacije8. Ispitivaè el. polova

Mjerni instrumenti

3

c. Ponovljivost mjerenjaPonovljivost mjerenja je sposobnostmjernog instrumenta da, pri konstant-noj vrijednosti mjerene velièine, uvijekpokazuje isti rezultat. Ponovljivost mje-renja se izra�ava u %(±).

d. Dugoroèna stabilnostDugoroèna stabilnost mjernog instru-menta, odra�ava, za koliko se promjeniapsolutna toènost instrumenta npr. go-dišnje. Izra�ava se u % godišnje.

e. Temperaturna stabilnostTemperaturna stabilnost instrumentapokazuje, za koliko se mijenja apsolut-na toènost za svaki stupanj °C promje-ne temperature, kojoj je izlo�en sam in-strument. Temperaturna stabilnost seizra�ava u % po °C. Poznavanje ovevrijednosti vrlo je va�no, ukoliko se in-strument mora primjenjivati u rashlad-nim sustavima ili tunelima za dubokozamrzavanje.

Mjerni instrumenti

b. RezolucijaRezolucija mjernog instrumenta je naj-manja jedinica, koja se mo�e oèitati nainstrumentu. Digitalni termometar, ko-ji npr. kao posljednju znamenku poka-zuje 0,1°C, ima rezoluciju od 0,1°C.Rezolucija ne govori ništa o toènostiinstrumenta. Iako je rezolucija navede-na sa 0,1°C, toènost ±2% nije neuobi-èajena pojava. Zato je neophodno pra-viti razliku izmeðu ovih dviju karakte-ristika.

4

Kontrola i podešavanjeMjerni instrumenti, vremenom mije-njaju svoja oèitanja, a ponekad i nekeod navedenih karakteristika. Zbog to-ga je neophodno, skoro sve instrumen-te, redovno kontrolirati i eventualnopodesiti. U sljedeæem opisu prikazanesu metode jednostavne provjere mjer-nih instrumenata. Ove provjere ne mo-gu zamijeniti navedenu kontrolu.

Odgovarajuæa kontrola i podešavanjemjernih instrumenata, mogu se izvršitisamo u odgovarajuæim registriranimustanovama.

Elektronièki mjerni instrumentiElektronièki mjerni instrumenti mogubiti osjetljivi na vlagu. Mo�e doæi doošteæenja instrumenta ukoliko se uklju-èuje neposredno nakon što se iznese izhladne prostorije. Preporuka je neukljuèivati instrument dok ne dostignevanjsku temperaturu. Nikad ne koristi-ti elektronièki mjerni instrument od-mah nakon njegovog iznošenja iz hlad-nog servisnog vozila u topliju okolinu.

5

Servisni manometriPo pravilu, servisni manometri imajujednu ili više temperaturnih skala zatemperaturu zasiæene pare najèešæihrashladnih tvari. Manometri bi trebaliimati regulacijski vijak za podešavanjenulte taèke. Takoðer, po�eljno je èestoih kontrolirati u usporedbi sa toèniminstrumentom, kao i svakodnevno pro-vjeravati da li pri atmosferskom tlakupokazuju 0 bar.

VakuumetriVakuumetri se koriste za mjerenje tlakau cjevovodu rashladnog sustava, tije-kom njegovog vakumiranja i nakonnjega (pogledati: Upute za instalatere,Ugradnja). Vakuumetri uvijek pokazu-ju apsolutni tlak (nulta toèka odgovaraapsolutnom vakuumu). Vakuumetri nesmiju biti izlo�eni visokom tlaku, i zatobi se trebali ugraðivati zajedno sa sigur-nosnim ventilom, koji je podešen nanjihov maksimalni dozvoljeni tlak.

Mjerni instrumenti

ManometarUreðaji za otkrivanje kvarova i servissu u glavnom Bourdonovi manometri,kao i manometri na postrojenjima. Upraksi, tlak se skoro uvijek mjeri kaonadtlak. Nulta toèka ovih manometarase nalazi na vrijednosti normalnog at-mosferskog tlaka, tako da im skala po-kazuje vrijednosti od -1 bar (-100kPa),preko nule, do maksimalnog tlaka.Skale za apsolutni tlak, pokazuju pri at-mosferskom tlaku, otprilike 1 bar.

6

Termometri se jednostavno mogu pro-vjeriti na 0°C, pri èemu se osjetnik ura-nja 150 do 200 mm u termos bocu ko-ja je napunjena smjesom sitnog leda(od destilirane vode) i destilirane vode.Ukoliko to osjetnik dopušta, termome-tar se mo�e provjeriti i na 100°C i todr�anjem na površini kipuæe vode uposudi sa poklopcem. Pravo ispitiva-nje, mo�e se izvesti samo u priznatiminstitutima za testiranje.

HigrometarVla�nost zraka u rashladnim i klimat-iziranim prostorijama ili kanalima, mo-�e se mjeriti:

Higrometrom sa dlakom,Psihrometrom,Elektronièkim higrometrom.

Higrometar sa dlakom zahtjeva pode-šavanje prije svake upotrebe. Psihro-metar (vla�an i suh termometar) nezahtjeva podešavanje, ako su njegovitermometri visoke toènosti.

TermometarU servisiranju, najèešæe se koriste elek-tronièki termometri sa digitalnim oèi-tavanjem i to oni sa površinskim, pro-stornim ili uronskim osjetnikom. Nesi-gurnost termometra ne bi smela biti ve-æa od ±0,1°K, a prihvatljiva rezolucija0,1°K. Prilikom podešavanja termo-statskih ekspanzijskih ventila, najèešæese koriste termometri sa kazaljkom,osjetnikom s parnim punjenjem i kapi-larnom cijevi, jer se na takav naèin naj-lakše pratiti temperaturne oscilacije.

7

Podešavanje higrometra sa dlakom sevrši tako, što se isti omota èistom vla�-nom krpom i stavi u posudu koja nepropušta zrak sa dnom prekrivenimvodom (voda ne smije doæi u kontaktsa higrometrom ili osjetnikom). Nakontoga, higrometar se ostavlja da odstojinajmanje dva sata, na stalnoj tempera-turi koja odgovara onoj koja se mjeri.Ako nakon toga higrometar ne pokazu-je 100% vlage, mora se izvršiti podeša-vanje na regulacijskom vijku.

U opisima kvarova u rashladnim susta-vima koji slijede u poglavlju 1 i 2, poæiæe se od sustava prikazanih na slikama1, 2 i 3. Moguæi simptomi kvarova bitiæe opisani u smjeru kru�nog procesa,poèevši od tlaènog cjevovoda kompre-sora i dalje u smjeru strelice.

Mjerni instrumenti

Pri niskim temperaturama i visokojvla�nosti, temperaturna razlika izmeðusuhog i vla�nog termometra biti æe ma-la. Pri takvim uvjetima nesigurnost psi-hrometra je velika, pa se preporuèujekorištenje podešenih higrometara sadlakom ili elektronièkih higrometara.

8

Zrakom hlaðeni kondenzatoria) zaprljanost, npr. mašæu, piljevi-

nom, lišæem{loše odr�avanje}

b) Ventilator ne radi{neispravan motor}{iskljuèen zaštitni prekidaè}

c) Ventilator se vrti u pogrešnomsmjeru{greška u monta�i}

d) Ošteæena elisa ventilatorae) Deformirane lamele kondenzatora

{grubo postupanje}

Vodom hlaðeni kondenzatorsa kontrolnim staklom vidi pod: “Sa-kupljaè”

Sakupljaè sa kontrolnim staklomPreniska razina tekuæine

{nedostatak rashladnog sredstva usustavu}

{prepunjen isparivaè}{prepunjen kondenzator}

Previsoka razina tekuæine{sustav je prepunjen}

Kvarovi pod a), b), c), d) i e) uzroku-ju:

- Povišen tlak kondenzacije- Smanjenje rashladnog uèina- Poveæanu potrošnju energije

Kod zrakom hlaðenih kondenzatora,razlika izmeðu ulazne temperaturezraka i temperature kondenzacijemora biti od 10 do 20°C, po moguæ-nosti što manja.

Zaustavni ventil sakupljaèaa) Ventil zatvorenb) Ventil djelomièno zatvoren

Tekuæinski cjevovoda) Premalog promjera

{greška u dimenzioniranju}b) Predugaèak

{greška u dimenzioniranju}c) Sa oštrim lukovima i/ili deformaci-

jama{greška prilikom ugradnje}

Postrojenje iskljuèeno preko preso-stata niskog tlakaMjehuriæi pare u tekuæinskom cjevo-voduNizak usisni tlak ili “pulsiranje”kompresora.

Kvarovi pod a), b) i c) uzrokuju:- Veliki pad tlaka u tekuæinskom cje-vovodu- Paru u tekuæinskom cjevovodu

Kod vodom hlaðenih kondenzatora,razlika izmeðu ulazne temperaturevode i temperature kondenzacijemora biti od 10 do 20°C, po moguæ-nosti što manja.

Para/mjehuriæi pare u tekuæinskomcjevovodu.

Nizak usisni tlak ili “pulsiranje”kompresora.Moguæ previsok tlak kondenzacije.

Vidljivi kvarovi Utjecaj na rad sustava

Otklanjanje kvarova Tekst u {} oznaèava uzrok kvara

9

Filter sušaèStvaranje rose ili leda na površini

{filter djelomièno blokiran neèi-stoæom na ulazu}

Kontrolno stakloa) Boja: �uta

{vlaga u sustavu}

b) Boja: smeða{èestice prljavštine u sustavu}

c) Èista para na kontrolnom staklu{nedostatak tekuæine u sustavu}{zatvoren ventil na tekuæinskomcjevovodu}{potpuno zaèepljenje, npr. filtera}

d) Tekuæina i mjehuriæi pare na kon-trolnom staklu{nedovoljno tekuæine u sustavu}{ventil na tekuæinskom cjevovodudjelomièno zatvoren}{djelomièno zaèepljenje, npr. fil-tera}{nema pothlaðenja}

Termostatski ekspanzijski ventila) Termostatski ekspanzijski ventil

pokriven ledom, isparivaè pokri-ven ledom samo u blizini ventila.{filter za hvatanje neèistoæe je dje-lomièno zaèepljen}{gubitak punjenja osjetnika}{ranije navedeni kvarove uzroko-vali su mjehuriæi pare u tekuæin-skom cjevovodu}

Para u tekuæinskom cjevovodu

Opasnost od:- stvaranja kiselina,- korozije- pregaranja motora- zamrzavanja vode u termostatskom

ekspanzijskom ventilu

Opasnost od istrošenosti dijelova iblokiranja ventila i filtera

Prekid na presostatu niskog tlaka, ili“pulsiranje” kompresora.Prekid na presostatu niskog tlaka

Svi kvarovi pod d):“Pulsiranje” kompresora ili rad priniskom usisnom tlaku

Svi kvarovi pod a) uzrokuju rad priniskom usisnom tlaku ili prekid radakompresora



10

Termostatski ekspanzijski ventilb) Termostatski ekspanzijski ventil

bez vanjskog izjednaèenja tlaka,isparivaè sa distributerom tekuæine.{greška u dimenzioniranju iugradnji}

c) Termostatski ekspanzijski ventil savanjskim izjednaèenjem tlaka, nijeugraðena kompenzacijska cijev{greška pri ugradnji}

d) Osjetnik nije pravilno ugraðen{greška pri ugradnji}

e) Osjetnik ne nalije�e cijelom povr-šinom{greška pri ugradnji}

f) Osjetnik smješten u struju zraka{greška pri ugradnji}

Hladnjak zrakaa) Površina isparivaèa pokrivena le-

dom samo na ulaznoj strani, ter-mostatski ekspanzijski ventil jakozamrznut{greška na ekspanzijskom ventilu}{sve prethodno spomenuti kvaro-vi koji izazivaju pojavu pare u te-kuæinskom cjevovodu}

b) Prednja strana blokirana ledom{nedostaje ili pogrešno reguliranpostupak odleðivanja}

c) Ventilator ne radi{neispravan motor ili iskljuèen zaštitni prekidaè}

d) Neispravne elise ventilatorae) Deformirane lamele

{grubo postupanje}

Kvarovi pod b) i c) uzrokuju rad priniskom tlaku ili prekid rada kompre-sora

Kvarovi pod d), e) i f) uzrokuju pre-punjenje isparivaèa, sa rizikom pro-diranja tekuæine u kompresor, a timei njegovog kvara

Kvarovi pod a) uzrokuju:- Veliko pregrijavanje na izlazu iz

isparivaèa i rad pri niskom usisnomtlaku

- Smanjen rashladni kapacitet- Poveæanu potrošnju energijeKvarovi pod a), b), c), d) i e) uzroku-ju:- Rad pri niskom usisnom tlakuZa isparivaè kojeg regulira termo-statski ekspanzijski ventil:

Razlika izmeðu ulazne temperatu-re zraka i temperature isparavanjatrebala bi se kretati izmeðu 6 i15°C, po moguænosti što manja.

Za isparivaèe sa regulacijom razinetekuæine:

Razlika izmeðu ulazne temperatu-re zraka i temperature isparavanjatrebala bi se kretati izmeðu 2 i 8°C,po moguænosti što manja.


11

Pothlaðivaè tekuæinea) Osjetnik termostatskog ekspanzij-

skog ventila nije pravilno prièvr-šæen{greška pri ugradnji}

b) Termostatski ekspanzijski ventilbez vanjskog izjednaèavanja tlakana pothlaðivaèu tekuæine sa veli-kim padom tlaka.{greška pri dimenzioniranju iliugradnji}

c) Termostatski ekspanzijski ventil savanjskim izjednaèavanjem tlaka,nije ugraðena kompenzacijska ci-jev.{greška pri ugradnji}

Djelovanje na rad sustava:- Uzrokuje prepunjenje kondenzato-

ra, sa rizikom dotoka tekuæine dokompresora, a time i njegovog kva-ra.

Kvarovi pod b) i c) uzrokuju:- Veliko pregrijavanje na izlazu iz

isparivaèa- Rad pri prosjeèno niskom usisnom

tlaku- Smanjenje rashladnog uèina- Poveæanu potrošnju energije

Za isparivaèe koji su regulirani ter-mostatskim ekspanzijskim ventilom:

Razlika izmeðu ulazne temperatu-re zraka i temperature isparavanjatrebala bi se kretati izmeðu 6 i15°C, po moguænosti što manja.

Za isparivaèe sa regulacijom razine:Razlika izmeðu ulazne temperatu-re zraka i temperature isparavanjatrebala bi se kretati izmeðu 2 i 8°C,po moguænosti što manja.

Usisni cjevovoda) Pretjerano stvaranje leda

{premalo podešeno pregrijanje}d) Sa oštrim lukovima i/ili deforma-

cijama{greška prilikom ugradnje}

Regulator u usisnom cjevovoduRosa ili led iza regulatora, ali ne i is-pred njega {premalo podešeno pregrijanje}

Rizik od dotoka tekuæine u kompre-sor i njegovog kvaraNizak usisni tlak ili prekid rada kom-presora

Rizik od dotoka tekuæine u kompre-sor i njegovog kvara



12

Kompresora) Rosa ili led na ulaznoj strani kom-

presora. {premalo pregrijanje}

b) Razina ulja u karteru preniska{manjak ulja u sustavu}{skupljanje ulja u isparivaèu}

c) Previsoka razina ulja u karteru{previše ulja u sustavu}{mješavina ulja i rashl. sredstva upreviše hladnom kompresoru}{mješavina ulja i rashl. sredstva,zbog preniskog pregrijanja na izlazu iz isparivaèa}

d) Pjenjenje ulja u karteru prilikomstarta{mješavina ulja i rashl. sredstva upreviše hladnom kompresoru}

e) Pjenjenje ulja u karteru tijekom rada{mješavina ulja i rashl. sredstva,zbog preniskog pregrijanja na izlazu iz isparivaèa}

Dotok tekuæine u kompresor, sa rizi-kom njegovog kvara

Sustav iskljuèen pomoæu eventual-nog uljnog presostata.Uzrokuje trošenje pokretnih dijelova.

Tekuæinski udar u kompresoru, rizikod kvara kompresora:- lom radnih ventila- lom ostalih pokretnih dijelova- mehanièko preoptereæenje

Tekuæinski udar, štete kao pod c)

Tekuæinski udar, štete kao pod c)


13

Rashladni prostora) Isušene površine mesa, uvelo

povræe{vla�nost zraka preniska, vjerojat-no zbog premalog isparivaèa}

b) Vrata ne brtve ili su neispravna

c) Neispravan ili ne postojeæi alarmnisignal

d) Nedostaju ili su neispravne natpi-sne ploèe za izlaz

Za a), b) i c):{manjak odr�avanja ili greška pri

dimenzioniranju}

e) Nedostaje alarmni ureðaj{greška pri projektiranju}

Dovodi do smanjenja kvaliteta na-mirnica i/ili njihovom odbacivanja

Mo�e dovesti do povreda




Opæe:a) Kapi ulja ispod spojeva i/ili mrlje

ulja na podu{moguæe propuštanje spojeva}

b) Pregorjeli osiguraèi{preoptereæenje sustava ili kratakspoj}

c) Prekinuta zaštita motora{preoptereæenje sustava ili kratakspoj}

d) Prekid presostata ili termostata{greška pri podešavanju}{neispravan ureðaj}

Ispuštanje ulja i rashladnog sredstva

Iskljuèeno postrojenje

Iskljuèeno postrojenje

Iskljuèeno postrojenjeIskljuèeno postrojenje


Otklanjanje kvarova Tekst u {} oznaèava uzrok greške

14

Elektromagnetski ventilHladniji nego cijev ispred ventila

{ventil je zaglavljen, djelomièno otvoren}

Ista temperatura, kao i cijev ispredventila

{ventil zatvoren}

Filter sušaèFilter hladniji od cijevi ispred njega

{filter na ulaznoj strani djelomiènozaèepljen neèistoæom}


Postrojenje iskljuèeno preko preso-stata niskog tlaka


Kvarovi koji se mogu osjetiti Utjecaj na rad sustava

Regulator u usisnom cjevovoduRegulator tlaka isparavanja ili drugiregulator daju šumeæi ton

{preveliki regulator, greška pri di-menzioniranju}

Nestabilan rad

Kompresora) Lupanje pri startu

{vrenje ulja}

b) Lupanje pri radu{vrenje ulja}{istrošenost pokretnih dijelova}

Rashladni prostorAlarmni ureðaj neispravan

{loše odr�avanje}

Tekuæinski udar, opasnost od kvarakompresora

Tekuæinski udar, opasnost od kvarakompresora


Kvarovi koje se mogu èuti Utjecaj na rad sustava

15

Rashladni prostorNeprijatan miris u rashladnoj prosto-riji

{prevelika vla�nost zraka, zbogprevelikog isparivaèa ili manjegoptereæenja}

Uzrokuje lošu kvalitetu namirnicai/ili njihovo bacanje.

Kvarovi koji se mogu osjetiti mirisom Utjecaj na rad sustava


16

Opæenito o otkrivanju kvarova

Kako je prije bilo veæ spomenuto,“Upute za instalatere, Otkrivanje kva-rova”, podijeljen je u dva poglavlja.

U sljedeæem poglavlju, biti æe obraðenisvi kvarovi koje se mogu utvrditi s ilibez korištenja mjernih instrumenata.

17

Otklanjanje kvarovaPr

evis

ok tl

akko

nden

zaci

je.

Kon

denz

ator

hlað

en z

rako

m i

kond

enza

tor

hlað

en v

odom

.

Kon

denz

ator

hlað

en z

rako

m

a) Z

rak

ili n

eki d

rugi

ne

kond

enzi

raju

æi p

lin u

rash

ladn

om s

reds

tvu

b) P

rem

ala

povr

šina

kon

denz

ator

ac)

Pre

velik

o pu

njen

je r

ashl

adno

g su

stav

a (n

a-go

mila

vanj

e te

kuæi

ne u

kon

denz

ator

u)

d) R

egul

acija

tlak

a ko

nden

zaci

je, p

odeš

ena

na p

reve

liku

vrije

dnos

t

a) N

eèis

toæa

na

vanj

skoj

str

ani k

onde

nzat

ora

b) N

eisp

rava

n ili

pre

mal

i mot

or/e

lisa

c) L

oša

vent

ilaci

ja k

onde

nzat

ora

d) P

revi

soka

tem

pera

tura

oko

line

e) P

ogre

šan

smje

r st

ruja

nja

zrak

a kr

oz k

on-

denz

ator

f) K

rata

k sp

oj iz

með

u tl

aène

i us

isne

str

ane

vent

ilato

ra

Kon

denz

ator

oèi

stit

i kor

ište

njem

sus

tava

za

rege

nera

ciju

ras

hlad

nog

sred

stva

. Ako

je p

o-tr

ebno

, pon

ovit

i pos

tupa

k.Z

amije

niti

kon

denz

ator

veæ

imU

klon

iti v

išak

ras

hlad

nog

sred

stva

, dok

se

tlak

ne

norm

aliz

ira.

Paz

iti d

a ne

doð

e do

po-

jave

mje

huri

æa n

a ko

ntro

lnom

sta

klu.

Pode

siti

odg

ovar

ajuæ

i tla

k

Oèi

stit

i kon

denz

ator

Zam

ijeni

ti m

otor

/elis

u ve

ntila

tora

Ukl

onit

i pre

prek

e za

ven

tila

ciju

ili p

rem

jest

iti

kond

enza

tor

Om

oguæ

iti d

otok

zra

ka z

a ve

ntila

ciju

ili p

re-

mje

stit

i kon

denz

ator

Zam

ijeni

ti s

mje

r st

ruja

nja,

tako

da

zrak

str

uji

kroz

kon

denz

ator

, a z

atim

pre

ko k

ompr

esor

aU

grad

iti o

dgov

araj

uæi k

anal

.

Kon

denz

ator

hlað

en v

odom

a) T

empe

ratu

ra r

ashl

adne

vod

e pr

evis

oka

b) P

rem

ala

koliè

ina

rash

ladn

e vo

deO

sigu

rati

ni�

u te

mpe

ratu

ru v

ode.

Pove

æati

kol

ièin

u vo

de, p

o m

oguæ

nost

i upo

-tr

ebom

aut

omat

skog

ven

tila

za

vodu

.

Sim

ptom

iM

oguæ

i uzr

oci

Naè

in o

tkla

njan

ja

18

Prev

isok

tlak

kond

enza

cije

.

Kon

denz

ator

hlað

en v

odom

.

Pren

izak

tlak

kond

enza

cije

.

Kon

denz

ator

hlað

en z

rako

m i

kond

enza

tor

hlað

en v

odom

.

c) N

asla

ge n

a un

utra

šnjo

j str

ani c

ijevi

za

vodu

d) C

rpka

za

rash

ladn

u vo

du n

eisp

ravn

a ili

is-

klju

èena

a) P

reve

lika

povr

šina

kon

denz

ator

a

b) M

alo

opte

reæe

nje

ispa

riva

èa.

c) P

reni

zak

usis

ni tl

ak n

pr. z

bog

nedo

stat

kate

kuæi

ne u

ispa

riva

èu

d) U

sisn

i ili

tlaè

ni v

enti

l kom

pres

ora

prop

u-št

a e)

Reg

ulat

or tl

aka

kond

enza

cije

pod

ešen

na

prem

alu

vrije

dnos

t.f)

Nei

zolir

ani s

akup

ljaè

ugra

ðen

preh

ladn

o u

odno

su n

a ko

nden

zato

r (s

akup

ljaè

djel

uje

kao

kond

enza

tor)

Oèi

stit

i cije

vi z

a vo

du

Ispi

tati

uzr

ok i

even

tual

no z

amije

niti

ili p

o-pr

avit

i crp

ku.

Ugr

adit

i reg

ulac

iju tl

aka

kond

enza

cije

ili z

a-m

ijeni

ti k

onde

nzat

orU

grad

iti r

egul

aciju

tlak

a ko

nden

zaci

jePo

tra�

iti g

rešk

u na

dio

nici

izm

eðu

kond

enza

-to

ra i

term

osta

tsko

g ek

span

zijs

kog

vent

ila (v

.po

d “P

reni

zak

usis

ni tl

ak”)

.Z

amije

niti

ven

tils

ku p

loèu

kom

pres

ora.

Reg

ulat

or tl

aka

kond

enza

cije

pod

esit

i na

od-

gova

raju

æu v

rije

dnos

t.Pr

emje

stit

i sak

uplja

è ili

ga

izol

irat

i.

Kon

denz

ator

hlað

en z

rako

ma)

Tem

pera

tura

ras

hlad

nog

zrak

a pr

enis

kab)

Pre

velik

a ko

lièin

a zr

aka

za k

onde

nzat

orO

sigu

rati

reg

ulac

iju tl

aka

kond

enza

cije

.V

enti

lato

r za

mije

niti

man

jim, i

li pr

omije

niti

broj

okr

etaj

a m

otor

a.

19

Teorijsko znanjeDa bi se mogli uoèiti i otkloniti kvaroviu rashladnom sustavu, potrebno je i iz-vjesno teorijsko znanje. Ukoliko se �elipostiæi samostalno otkrivanje kvarova ina relativno jednostavnim sustavima,preduvjet je potpuno poznavanje slje-deæih toèaka:- konstrukcija, naèin rada i karakteri-

stike svih komponenti sustava,- potrebna mjerna oprema i mjerna

tehnika,- svi rashladno tehnièki procesi u susta-

vu,- utjecaj okoline na rad sustava,- funkcija i podešavanje automatike i

sigurnosne opreme,- zakonski propisi o sigurnosti i inspek-

ciji rashladnih sustava,Najprije æe ukratko biti objašnjeni naj-va�niji mjerni instrumenti.

Poznavanje rashladnog sustavaVeoma va�an element u procesu uoèa-vanja i otklanjanja kvarova u rashlad-nom sustavu, predstavlja dobar pregledkonstrukcije, funkcije i upravljanja su-stava, kako mehanièki tako i elektrièki.Kod nepoznatih sustava, trebalo bi,najprije pogledati shemu sustava i in-formirati se o njegovoj strukturi (trasacjevovoda, polo�aj dijelova, eventualniprikljuèeni sustavi, npr. rashladni tor-njevi i sustavi sa glikolom).

2

Tem

pera

tura

utl

aèno

m c

jevo

-vo

du p

reni

ska.

Pren

iska

raz

ina

teku

æine

u s

a-ku

plja

èu

a) D

otok

teku

æine

u k

ompr

esor

(ter

mos

tats

kiek

span

zijs

ki v

enti

l pod

ešen

na

prem

alo

pre-

grija

nje

ili lo

ša u

grad

nja

osje

tnik

a).

b) P

reni

zak

tlak

kon

denz

acije

.

Man

jak

rash

ladn

og s

reds

tva

u su

stav

u.

b) P

repu

njen

ispa

riva

è.

1) M

alo

opte

reæe

nje,

dov

odi d

o na

gom

ilava

-nj

a ra

shla

dnog

sre

dstv

a u

ispa

riva

èu

2) G

rešk

a na

term

osta

tsko

m e

kspa

nzijs

kom

vent

ilu (n

pr. p

odeš

eno

prem

alo

preg

rija

nje,

loša

ugr

adnj

a os

jetn

ik)

c) N

agom

ilava

nje

rash

ladn

og s

reds

tva

u ko

n-de

nzat

oru,

jer

je tl

ak k

onde

nzac

ije n

i�i o

don

oga

u sa

kupl

jaèu

(sak

uplja

è p

osta

vlje

n na

topl

ije m

jest

o od

kon

denz

ator

a)

Naè

in o

tkla

njan

jaV

idi p

od: “

Upu

te z

a in

stal

ater

e, T

erm

osta

tski

eksp

anzi

jski

ven

til:

Otk

riva

nje

kvar

ova”

.

Vid

i pod

:”Pr

eniz

ak tl

ak k

onde

nzac

ije”

Ispi

tati

uzr

ok (c

uren

je, p

repu

njen

ispa

riva

è),

otkl

onit

i gre

šku

i eve

ntua

lno

dopu

niti

po-

stro

jenj

e.

Vid

i pod

: “ U

pute

za

inst

alat

ere,

Ter

mos

tat-

ski e

kspa

nzijs

ki v

enti

l: O

tkri

vanj

e kv

arov

a”

Vid

i pod

: “ U

pute

za

inst

alat

ere,

Ter

mos

tat-

ski e

kspa

nzijs

ki v

enti

l: O

tkri

vanj

e kv

arov

a”

Smje

stit

i sak

uplja

è za

jedn

o s

kond

enza

toro

m.

Zra

kom

hla

ðeni

kon

denz

ator

: Osi

gura

ti r

e-gu

laci

ju tl

aka

kond

enza

cije

pom

oæu

prom

je-

ne b

roja

okr

etaj

a m

otor

a ve

ntila

tora

.

21

Sim

ptom

iM

oguæ

i uzr

oci

Naè

in o

tkla

njan

jaOtklanjanje kvarova

Prev

isok

a ra

zi-

na te

kuæi

ne u

saku

plja

èu.

Ras

hlad

ni k

apa-

cite

t nor

mal

an.

Ras

hlad

ni k

apa-

cite

t pre

mal

i.(e

vent

ualn

o,“o

scili

ranj

e”ko

mpr

esor

a)

Prev

elik

o pu

njen

je s

usta

va r

ashl

adni

m s

red-

stvo

m.

a) D

jelo

miè

no z

aèep

ljenj

e je

dne

kom

pone

nte

teku

æins

kog

cjev

ovod

a.

b) G

rešk

a na

term

osta

tsko

m e

kspa

nzijs

kom

vent

ilu (n

pr. p

odeš

eno

prev

elik

o pr

egri

ja-

nje,

pre

mal

a sa

pnic

a, g

ubit

ak p

unje

nja,

djel

omiè

no z

aèep

ljenj

e)

Ispu

stit

i odg

ovar

ajuæ

u ko

lièin

u ra

shla

dnog

sred

stva

, tak

o da

tlak

kon

denz

acije

dos

tign

eno

rmal

nu v

rije

dnos

t, a

da

na k

ontr

olno

m s

ta-

klu

ne d

oðe

do p

ojav

e m

jehu

riæa

.

Pron

aæi z

aèep

ljeni

dio

i, p

o m

oguæ

nost

i , g

aoè

isti

ti il

i zam

ijeni

ti.

Vid

i pod

: “ U

pute

za

inst

alat

ere,

Ter

mos

tat-

ski e

kspa

nzijs

ki v

enti

l: O

tkri

vanj

e kv

arov

a”

Filt

er s

ušaè

hla

-da

n, e

vent

ualn

oor

ošen

ili p

o-kr

iven

ledo

m.

a) D

jelo

miè

no z

aèep

ljenj

e fi

lter

a za

neè

isto

æuu

filt

er s

ušaè

u.

b) F

ilter

suš

aè p

otpu

no il

i dje

lom

ièno

zas

iæen

vodo

m il

i kis

elin

om.

Ispi

tati

, im

a li

neèi

stoæ

a u

sust

avu,

ako

je p

o-tr

ebno

, oèi

stit

i, i z

amije

niti

filt

er s

ušaè

.

Ispi

tati

, im

a li

vlag

e ili

kis

elin

e u

sust

avu,

ako

je p

otre

bno

oèis

titi

, i z

amije

niti

filt

er s

u-ša

è.(“

burn

-out

filt

er”)

, eve

ntua

lno

više

put

a.U

slu

èaju

vel

ike

konc

entr

acije

kis

elin

a, z

ami-

jeni

te r

ashl

adno

sre

dstv

o i u

lje i

ugra

diti

filt

ersu

šaè

tip

DC

R s

a za

mje

nljiv

im “

burn

-out

”um

etko

m u

usi

sni c

jevo

vod.

22

Indi

kato

r vl

age

na k

ontr

olno

mst

aklu

obo

jen

�uto

.

Indi

kato

r vl

age

na k

ontr

olno

mst

aklu

obo

jen

smeð

e ili

crn

o.

Vla

ga u

sus

tavu

Neè

isto

æe u

obl

iku

mal

ih è

esti

ca, p

risu

tne

usu

stav

u.

Preg

leda

ti p

ostr

ojen

je z

bog

cure

nja

i eve

n-tu

alno

pop

ravi

ti. I

spit

ati i

ma

li ki

selin

e u

su-

stav

u. Z

amije

niti

filt

er s

ušaè

, eve

ntua

lno

više

puta

. U e

kstr

emni

m s

luèa

jevi

ma,

mo�

e bi

tine

opho

dno

zam

ijeni

ti r

ashl

adno

sre

dstv

o i

ulje

.

Mje

huri

æi p

are

na k

ontr

olno

mst

aklu

ispr

edte

rmos

tats

kog

eksp

anzi

jsko

gve

ntila

.

a) N

edos

taje

pot

hlað

enje

teku

æine

zbo

g ve

li-ko

g pa

da tl

aka

u te

kuæi

nsko

m c

jevo

vodu

, ašt

o se

mo�

e pr

ipis

ati:

1) T

ekuæ

insk

i cje

vovo

d pr

edug

aèak

u o

d-no

su n

a pr

omje

r.2)

Pro

mje

r te

kuæi

nsko

g cj

evov

oda

prem

ali

3) O

štre

kri

vine

i sl

. u te

kuæi

nsko

m c

jevo

-vo

du.

4) D

jelo

miè

no z

aèep

ljenj

e fi

lter

a su

šaèa

.

5) N

eisp

rava

n el

ektr

omag

nets

ki v

enti

l.

Zam

ijeni

ti te

kuæi

nski

cje

vovo

d cj

evov

odom

odgo

vara

juæe

g pr

omje

ra.

Zam

ijeni

ti te

kuæi

nski

cje

vovo

d cj

evov

odom

odgo

vara

juæe

g pr

omje

ra.

Zam

ijeni

ti o

štre

kri

vine

i sv

e di

jelo

ve k

oji

uzro

kuju

pre

velik

i pad

tlak

a.

Ispi

tati

, im

a li

neèi

stoæ

a u

sust

avu,

po

potr

ebi

oèis

titi

i za

mije

niti

filt

er.

Vid

i pod

: “ U

pute

za

inst

alat

ere,

Ele

ktro

mag

-ne

tski

ven

til:

Otk

riva

nje

kvar

ova”

Ako

je p

otre

bno,

oèi

stit

i pos

troj

enje

od

neèi

-st

oæa,

zam

ijeni

ti k

ontr

olno

sta

klo

i filt

er s

u-ša

è.

23

Sim

ptom

iM

oguæ

i uzr

oci

Naè

in o

tkla

njan


Mje

huri

æi p

are

na k

ontr

olno

mst

aklu

ispr

edte

rmos

tats

kog

eksp

anzi

jsko

gve

ntila

.

b) N

edos

taje

pot

hlað

enje

teku

æine

zbo

g pr

o-do

ra to

plin

e u

teku

æins

ki c

jevo

vod,

naj

èe-

šæe

zbog

vis

oke

tem

pera

ture

oko

line.

c) V

odom

hla

ðeni

kon

denz

ator

:N

edov

oljn

o po

thla

ðenj

e zb

og p

ogre

šnog

smje

ra s

truj

anja

ras

hlad

ne v

ode

d) P

reni

zak

tlak

kon

denz

acije

.

e) P

rem

ali z

apor

ni v

enti

l sak

uplja

èa il

i nije

potp

uno

otvo

ren.

f) P

reve

liki h

idro

stat

ski p

ad tl

aka

u te

kuæi

n-sk

om c

jevo

vodu

(vis

insk

a ra

zlik

a iz

með

uek

span

zijs

kog

vent

ila i

saku

plja

èa je

pre

ve-

lika)

g) N

eisp

ravn

a ili

pog

rešn

o po

deše

na r

egul

aci-

ja tl

aka

kond

enza

cije

, što

dov

odi d

o na

go-

mila

vanj

a te

kuæi

ne u

kon

denz

ator

u.

h) P

ri r

egul

aciji

tlak

a ko

nden

zaci

je p

omoæ

uuk

lj/is

klj v

enti

lato

ra, m

o�e

doæi

do

poja

vepa

re u

teku

æins

kom

cje

vovo

du, o

dreð

eno

vrije

me

nako

n po

kret

anja

ven

tila

tora

.

Poku

šati

pos

tiæi

ni�

u te

mpe

ratu

ru o

kolin

e ili

inst

alir

ati i

zmje

njiv

aè to

plin

e iz

með

u te

kuæi

n-sk

og c

jevo

voda

i us

isno

g vo

da il

i izo

lirat

i te-

kuæi

nski

cje

vovo

d, e

vent

ualn

o sa

usi

snim

vo-

dom

.

Zam

ijeni

ti u

laz

i izl

az r

ashl

adne

vod

e (s

mje

-ro

vi s

truj

anja

vod

e i r

ashl

adno

g sr

edst

va m

o-ra

ju b

iti s

upro

tni)

.

Vid

i pod

: “Pr

eniz

ak tl

ak k

onde

nzac

ije”.

Zam

ijeni

ti il

i pot

puno

otv

orit

i ven

til.

Ugr

adit

i izm

jenj

ivaè

topl

ine

HE

izm

eðu

teku

-æi

nsko

g i u

sisn

og c

jevo

voda

pri

je u

spon

a te

-ku

æins

kog

cjev

ovod

a.

Zam

ijeni

ti K

VR

reg

ulat

or il

i ga

pode

siti

na

odgo

vara

juæu

vri

jedn

ost.

Ako

je p

otre

bno,

pos

tavi

ti r

egul

aciju

KV

D+

KV

R r

egul

ator

ima,

ili r

egul

aciju

bro

jaok

reta

ja m

otor

a po

moæ

u V

LT.

24

Mje

huri

æi p

are

na k

ontr

olno

mst

aklu

ispr

edte

rmiè

kog

ven-

tila

.

Hla

dnja

k zr

aka

Ispa

riva

è bl

oki-

ran

ledo

m.

Ned

osta

tak

teku

æine

u s

usta

vu.

a) N

edos

taje

ili n

eefi

kasa

n su

stav

odl

eðiv

a-nj

a.b)

Pre

velik

a vl

a�no

st z

raka

u r

ashl

adno

mpr

osto

ru, z

bog

vlag

e iz

:1)

nez

apak

iran

e ro

be

2) p

rodi

ranj

a va

njsk

og z

raka

kro

z ot

vore

ili

vrat

a

Dop

unit

i pos

troj

enje

, ali

pret

hodn

o pr

ovje

ri-

ti d

a ni

jeda

n od

kva

rova

pod

a),

b),

c),

d),

e),

f), g

) i h

) nije

pri

suta

n, u

pro

tivn

om m

o�e

do-

æi d

o pr

epun

jenj

a su

stav

a.V

idi p

od: “

Upu

te z

a in

stal

ater

e, In

stal

acija

,Pu

njen

je r

ashl

adni

m s

reds

tvom

”

Inst

alir

ati s

usta

v za

odl

eðiv

anje

ili p

odes

iti

proc

es o

dleð

ivan

ja

Prep

oruè

iti p

akir

anje

pro

izvo

da i

pode

siti

proc

es o

dleð

ivan

ja

Ukl

onit

i otv

ore

i pre

poru

èiti

zat

vara

nje

vrat

a.

Ispa

riva

è po

kri-

ven

ledo

m s

a-m

o na

dio

nici

ubl

izin

i ter

mo-

stat

skog

ek-

span

zijs

kog

vent

ila, i

/ili j

esa

m v

enti

l jak

opo

kriv

en le

dom

Dov

od r

ashl

adno

g sr

edst

va d

o is

pari

vaèa

,pr

emal

i zbo

g:a)

kva

rova

na

term

osta

tsko

m e

kspa

nzijs

kom

vent

ilu, n

pr.:

1) p

rem

ala

sapn

ica

2) p

reve

liko

preg

rija

nje

3) d

jelo

miè

ni g

ubit

ak p

unje

nja

osje

tnik

a4)

filt

er z

a ne

èist

oæu

djel

omiè

no z

aèep

ljen

5) s

apni

ca d

jelo

miè

no b

loki

rana

ledo

m

Vid

i pod

: “U

pute

za

inst

alat

ere,

Ter

mos

tats

kiek

span

zijs

ki v

enti

li, O

tkla

njan

je k

varo

va”.

25

Sim

ptom

iM

oguæ

i uzr

oci

Naè

in o

tkla

njan


Hla

dnja

k zr

aka.

Ispa

riva

è po

kri-

ven

ledo

m sa

mo

na d

ioni

ci u

bl-

izin

i ter

mos

tat-

skog

eks

panz

ij-sk

og v

entil

a, i/

ilije

sam

ven

til ja

kopo

kriv

en le

dom

Ošt

eæen

ispa

riva

è

b) K

varo

vi k

oje

su n

aved

ene

pod:

“M

jehu

riæi

pare

na

kont

roln

om s

takl

u”.

Def

orm

iran

e la

mel

e

Vid

i pod

: “M

jehu

riæi

par

e na

kon

trol

nom

stak

lu”.

Ispr

avit

i lam

ele

pom

oæu

èešl

ja.

Vla

�nos

t zra

kau

rash

ladn

ompr

osto

ru p

reni

-sk

a

a) R

ashl

adni

pro

stor

loše

izol

iran

b) V

elik

a in

tern

a po

troš

nja

ener

gije

, npr

.sv

jetl

o ili

ven

tila

tori

c) P

rem

ala

povr

šina

ispa

riva

èa, š

to p

rouz

ro-

kuje

dug

per

iod

rada

pri

nis

kim

tem

pera

tu-

ram

a is

para

vanj

a

Prep

oruè

iti b

olju

izol

aciju

.Pr

epor

uèit

i man

ju p

otro

šnju

ene

rgije

Ispa

riva

è za

mije

niti

veæ

im

Vla

�nos

t zra

kau

rash

ladn

ompr

osto

ru p

revi

-so

ka, t

empe

ra-

tura

pro

stor

ano

rmal

na

a) P

reve

lika

povr

šina

ispa

riva

èa, š

to u

zrok

uje

rad

pri v

isok

im te

mpe

ratu

ram

a is

para

vanj

asa

kra

tkim

traj

anje

mb)

Opt

ereæ

enje

u r

ashl

adno

m p

rost

oru

pre-

mal

o, n

pr. r

ad u

zim

skim

uvj

etim

a (p

rem

a-lo

odv

la�i

vanj

e us

lijed

kra

tkog

per

ioda

ra-

da ti

jeko

m 2

4 èa

sa)

Ispa

riva

è za

mije

niti

man

jim.

Osi

gura

ti r

egul

aciju

vla

�nos

ti h

igro

stat

om,

ogrj

evni

m e

lem

enti

ma

i KP6

2 si

gurn

osni

mte

rmos

tato

m.

26

Tem

pera

tura

zrak

a u

rash

lad-

nom

pro

stor

upr

evis

oka

Kva

r na

sob

nom

term

osta

tu.

b) K

apac

itet

kom

pres

ora

nedo

volja

n

c) P

reve

liko

opte

reæe

nje

u pr

osto

riji

zbog

:1)

uba

civa

nja

nera

shla

ðene

rob

e2)

vel

ike

inte

rne

potr

ošnj

e en

ergi

je, n

pr. s

vje-

tlo

i ven

tila

tori

3) lo

še iz

olir

anog

ras

hlad

nog

pros

tora

4) v

elik

og p

rodo

ra z

raka

d) P

rem

ali i

spar

ivaè

e) N

ema

doto

ka r

ashl

adno

g sr

edst

va u

ispa

ri-

vaè,

ili j

e do

tok

prem

ali

f) R

egul

ator

tlak

a is

para

vanj

a K

VP

pode

šen

na p

revi

sok

tlak

g) P

reso

stat

nis

kog

tlak

a po

deše

n na

pre

viso

ktl

ak is

klju

èiva

nja

h) V

enti

l za

regu

laci

ju u

èina

KV

C s

e ot

vara

pri p

revi

soko

m tl

aku

ispa

rava

nja

i) R

egul

ator

sta

rta

KV

L po

deše

n na

pre

niza

ktl

ak o

tvar

anja

Vid

i pod

: “U

pute

za

inst

alat

ere,

Ter

mos

tati

,O

tkla

njan

je k

varo

va”.

Vid

i pod

: “K

ompr

esor

”

Prep

oruè

iti s

mje

štaj

man

jih k

oliè

ina

ili p

ove-

æanj

e uè

ina.

Prep

oruè

iti s

man

jenj

e po

troš

nje

ili p

oveæ

anje

uèin

a.Pr

epor

uèit

i bol

ju iz

olac

ijuPr

epor

uèit

i bol

je b

rtvl

jenj

e.

Zam

ijeni

ti is

pari

vaè

veæi

m.

Vid

i pod

: “M

jehu

riæi

par

e na

kon

trol

nom

stak

lu”,

ili “

Ter

mos

tats

ki e

kspa

nzijs

ki v

enti

-li”

.

Pode

siti

reg

ulat

or K

VP

na o

dgov

araj

uæu

vri-

jedn

ost.

Pode

siti

pre

sost

at n

a od

gova

raju

æi tl

ak, k

ori-

steæ

i man

omet

ar.

Pode

siti

reg

ulat

or u

èina

na

ni�i

tlak

otv

ara-

nja.

Pode

siti

reg

ulat

or n

a vi

ši tl

ak o

tvar

anja

, ako

se n

e pr

emaš

uje

ogra

nièe

nje

kom

pres

ora.

27

Sim

ptom

iM

oguæ

i uzr

oci

Naè

in o

tkla

njan


Tem

pera

tura

zrak

a u

rash

lad-

nom

pro

stor

upr

enis

ka

Prev

isok

usi

sni

tlak

a) K

var

na s

obno

m te

rmos

tatu

1) p

odeš

ena

pren

iska

tem

pera

tura

iskl

juèi

-va

nja

2) p

ogre

šna

loka

cija

osj

etni

kab)

Pre

nisk

a te

mpe

ratu

ra o

kolin

e

a) P

rem

ali k

ompr

esor

b) J

edan

ili v

iše

vent

ila k

ompr

esor

a pr

opuš

tac)

Nei

spra

vna

ili lo

še p

odeš

ena

regu

laci

ja u

èi-

nad)

Pre

velik

o op

tere

æenj

e su

stav

a

e) V

enti

l za

odle

ðiva

nje

vruæ

im p

linom

pro

-pu

šta

Vid

i pod

: “U

pute

za

inst

alat

ere,

Ter

mos

tati

,O

tkla

njan

je k

varo

va”

Ako

je n

eoph

odno

, osi

gura

ti e

lekt

rièn

o gr

ija-

nje

sa te

rmos

tats

kim

upr

avlja

njem

.

Zam

ijeni

ti k

ompr

esor

veæ

im.

Zam

ijeni

ti v

enti

lske

plo

èice

.Z

amije

niti

, pop

ravi

ti il

i pod

esit

i reg

ulac

ijuuè

ina.

Prep

oruè

iti m

anje

opt

ereæ

enje

ili z

amije

niti

kom

pres

or v

eæim

ili i

nsta

lirat

i reg

ulat

or s

tar-

ta K

VL.

Zam

ijeni

ti v

enti

l

Pren

izak

usi

sni

tlak

, kon

stan

tan

rad

Pres

osta

t nis

kog

tlak

a po

greš

no p

odeš

en il

ine

ispr

avan

Pode

siti

ili z

amije

niti

pre

sost

at n

isko

g tl

aka

KP1

ili k

ombi

nira

ni p

reso

stat

KP1

5.

Prev

isok

usi

sni

tlak

, a te

mpe

ra-

tura

usi

snog

pli-

na p

reni

ska

a) P

odeš

eno

prem

alo

preg

rija

nje

na e

kspa

n-zi

jsko

m v

enti

lu, i

li je

osj

etni

k po

greš

no p

o-st

avlje

n.b)

Pre

velik

a sa

pnic

a na

eks

panz

ijsko

m v

enti

luc)

Pop

ušta

izm

jenj

ivaè

topl

ine

HE

izm

eðu

te-

kuæi

nsko

g i u

sisn

og c

jevo

voda

.

Vid

i pod

: “U

pute

za

inst

alat

ere,

Ter

mos

tats

kiek

span

zijs

ki v

enti

li, O

tkla

njan

je k

varo

va”

Zam

ijeni

ti s

apni

cu m

anjo

m.

Zam

ijeni

ti iz

mje

njiv

aè to

plin

e.

28

Pren

izak

usi

sni

tlak

, nor

mal

anra

d ili

“pu

lsir

a-nj

e” k

ompr

eso-

ra.

a) M

alo

opte

reæe

nje

sust

ava.

b) N

edos

tata

k ra

shla

dnog

sre

dstv

a u

ispa

riva

-èu

zbo

g:1)

Ned

osta

tak

rash

ladn

og s

reds

tva

u sa

kup-

ljaèu

2) P

redu

gaèa

k te

kuæi

nski

cje

vovo

d

3) P

rem

ali t

ekuæ

insk

i cje

vovo

d4)

Ošt

re k

rivi

ne i

sl. u

teku

æins

kom

cje

vo-

vodu

5) F

ilter

suš

aè d

jelo

miè

no z

aèep

ljen

6) Z

agla

vlje

n m

agne

tni v

enti

l7)

Ned

ovol

jno

poth

laðe

nje

teku

æine

8) G

rešk

a na

term

osta

tsko

m e

kspa

nzijs

kom

vent

ilu

c) P

rem

ali i

spar

ivaè

d) N

eisp

rava

n ve

ntila

tor

ispa

riva

èae)

Pad

tlak

a na

ispa

riva

èu i/

ili u

sisn

oj g

rani

prev

elik

if)

Ned

osta

tak

ili n

edov

oljn

o od

leði

vanj

ehl

adnj

aka

zrak

ag)

Zam

rzav

anje

u h

ladn

jaku

ras

olin

e.

h) P

rem

ala

koliè

ina

zrak

a ili

ras

olin

e kr

ozhl

adnj

ak.

i) T

alo�

enje

ulja

u is

pari

vaèu

Usp

osta

viti

reg

ulac

iju u

èina

ili p

oveæ

ati d

ife-

renc

u pr

esos

tata

nis

kog

tlak

a.

Vid

i pod

: “Pr

enis

ka r

azin

a te

kuæi

ne u

sak

up-

ljaèu

”.V

idi p

od: “

Mje

huri

æi p

are

na k

ontr

olno

m s

ta-

klu”

.V

idi g

ore.

Vid

i gor

e.

Vid

i pod

: “M

jehu

riæi

par

e na

kon

trol

nom

sta

-kl

u”.

Vid

i gor

e.V

idi g

ore.

Vid

i pod

: “T

erm

osta

tski

eks

panz

ijski

ven

til,

Otk

riva

nje

kvar

ova.

Zam

ijeni

ti is

pari

vaè

veæi

m.

Zam

ijeni

ti il

i pop

ravi

ti v

enti

lato

r.A

ko je

neo

phod

no, z

amije

niti

ispa

riva

è i/i

lius

isni

cje

vovo

d.O

sigu

rati

sus

tav

odle

ðiva

nja

ili p

odes

iti p

ostu

-pa

k od

leði

vanj

a.Po

veæa

ti k

once

ntra

ciju

ras

olin

e i p

rovj

erit

iop

rem

u za

zaš

titu

od

smrz

avan

ja.

Ispi

tati

uzr

ok i

otkl

onit

i kva

r. V

idi p

od:

“Hla

dnja

k zr

aka”

i “H

ladn

jak

vode

”.V

idi p

od: “

Pren

iska

raz

ina

ulja

u k

arte

ru”.

29

Sim

ptom

iM

oguæ

i uzr

oci

Naè

in o

tkla

njan


Usi

sni t

lak

osci

-lir

a, p

ri r

adu

sate

rmos

tats

kim

eksp

anzi

jski

mve

ntilo

m.

Rad

sa

elek

-tr

onsk

im te

r-m

osta

tski

mve

ntilo

m.

a) P

regr

ijava

nje

term

osta

tsko

g ek

span

zijs

kog

vent

ila p

rem

alo

b) P

reve

lika

sapn

ica

term

osta

tsko

g ek

span

zij-

skog

ven

tila

c) G

rešk

a pr

i reg

ulac

iji u

èina

:1)

Pre

velik

i reg

ulac

ijski

ven

til u

èina

2) P

reso

stat

za

regu

laci

ju u

èina

pog

rešn

opo

deše

n.

Osc

ilaci

je s

u uo

bièa

jene

Vid

i pod

: “T

erm

osta

tski

eks

panz

ijski

ven

tili,

Otk

lanj

anje

kva

rova

“.

Reg

ulat

or u

èina

KV

C z

amije

niti

man

jimPo

desi

ti v

eæu

dife

renc

u iz

með

u tl

aka

uklju

èe-

nja

i isk

ljuèe

nja

Nem

a.

Prev

isok

a te

m-

pera

tura

usi

-sn

og p

lina.

Osc

ilaci

je s

u uo

bièa

jene

Prem

ali d

ovod

ras

-hl

adno

g sr

edst

va d

o ko

mpr

esor

a zb

og:

a) P

rem

alo

punj

enje

sus

tava

ras

hlad

nim

sre

d-st

vom

b) D

efek

t u te

kuæi

nsko

m c

jevo

vodu

ili u

nje

-go

vim

kom

pone

ntam

a

c) P

odeš

eno

prev

elik

o pr

egri

janj

e na

term

o-st

atsk

om e

kspa

nzijs

kom

ven

tilu

, ili

djel

o-m

ièni

gub

itak

pun

jenj

a os

jetn

ika

Dop

unit

i ras

hlad

no s

reds

tvo.

Vid

i pod

:“U

pute

za

inst

alat

ere,

Inst

alac

ija, P

unje

nje

rash

ladn

og s

reds

tva”

.V

idi p

od: “

Raz

ina

teku

æine

u s

akup

ljaèu

”,“H

lada

n fi

lter

suš

aè”,

“M

jehu

riæi

par

e na

kont

roln

om s

takl

u”, “

Pren

izak

usi

sni t

lak”

Vid

i pod

: “T

erm

osta

tski

eks

panz

ijski

ven

tili,

Otk

lanj

anje

kva

rova

”.

30

Tem

pera

tura

usis

nog

plin

apr

enis

ka.

Dot

ok r

ashl

adno

g sr

edst

va d

o ko

mpr

esor

apr

evel

iki z

bog:

a) T

erm

osta

tski

eks

panz

ijski

ven

til p

odeš

enna

pre

mal

o pr

egri

janj

e

b) O

sjet

nik

term

osta

tsko

g ek

span

zijs

kog

ven-

tila

pog

rešn

o po

stav

ljen

(pre

topl

o m

jest

oili

sla

b ko

ntak

t sa

cije

vi)

Vid

i pod

: “U

pute

za

inst

alat

ere,

Ter

mos

tats

kiek

span

zijs

ki v

enti

l, O

tkla

njan

je k

varo

va”

Vid

i pod

: “U

pute

za

inst

alat

ere,

Ter

mos

tats

kiek

span

zijs

ki v

enti

l, O

tkla

njan

je k

varo

va”

Kom

pres

or

“Pul

sira

nje”

kom

pres

ora

(is-

klju

èenj

e pu

tem

pres

osta

ta n

i-sk

og tl

aka)

a) U

èin

kom

pres

ora

prev

elik

i u o

dnos

u na

tren

utno

opt

ereæ

enje

b) P

reve

liki k

ompr

esor

c) R

egul

ator

tlak

a is

para

vanj

a po

deše

n na

prev

isok

i tla

k ot

vara

nja

Usp

osta

viti

reg

ulac

iju u

èina

pom

oæu

KV

C r

e-gu

lato

ra il

i par

alel

no p

ovez

anih

kom

pres

ora.

Kom

pres

or z

amije

niti

man

jim.

Pode

siti

KV

P re

gula

tor,

uz

pom

oæ m

anom

e-tr

a, n

a od

gova

raju

æu v

rije

dnos

t

“Pul

sira

nje”

kom

pres

ora

(is-

klju

èenj

e pu

tem

pres

osta

ta v

iso-

kog

tlak

a)

a) P

revi

soki

tlak

kon

denz

acije

b) K

var

na p

reso

stat

u vi

soko

g tl

aka

c) P

reso

stat

vis

okog

tlak

a po

deše

n na

pre

n-iz

ak tl

ak u

klju

èiva

nja

Vid

i pod

: “Pr

evis

ok tl

ak u

kon

denz

ator

u”.

Zam

ijeni

ti p

reso

stat

vis

okog

tlak

a K

P5 il

iko

mbi

nira

ni p

reso

stat

KP1

5.Po

desi

ti p

reso

stat

, uz

pom

oæ m

anom

etra

, na

odgo

vara

juæu

vri

jedn

ost.

Puls

iran

je iz

bjeæ

i kor

ište

njem

pre

sost

ata

viso

-ko

g tl

aka

sa r

uèni

m r

eset

iran

jem

.

Tem

pera

tura

utl

aèno

m c

jevo

-vo

du p

revi

soka

Usi

sni i

/ili t

laèn

i ven

til n

e br

tve.

Zam

ijeni

ti v

enti

lske

plo

èice

kom

pres

ora.

31

Sim

ptom

iM

oguæ

i uzr

oci

Naè

in o

tkla

njan


Kom

pres

or

Kom

pres

or p

re-

više

hla

dan

Kom

pres

or p

re-

više

topa

o

Dot

ok te

kuæi

ne iz

ispa

riva

èa d

o us

isno

g cj

e-vo

voda

i ev

entu

alno

kom

pres

ora,

zbo

g po

-gr

ešno

pod

ešen

og te

rmos

tats

kog

eksp

anzi

j-sk

og v

enti

la

a) K

ompr

esor

i ev

entu

alno

mot

or p

reop

tere

-æe

n zb

og p

reve

likog

opt

ereæ

enja

ispa

riva

èaa

tim

e i p

revi

soko

g us

isno

g tl

aka

b) L

oše

hlað

enje

mot

ora

i cili

ndra

zbo

g:1)

ned

osta

tka

teku

æine

u is

pari

vaèu

2) n

isko

g op

tere

æenj

a is

pari

vaèa

3) p

ropu

štan

ja u

sisn

ih i

tlaè

nih

vent

ila4)

pre

velik

og p

regr

ijava

nja

u iz

mje

njiv

aèu

topl

ine

i usi

snom

cje

vovo

duc)

Pre

viso

k tl

ak k

onde

nzac

ije

Ter

mos

tats

ki e

kspa

nzijs

ki v

enti

l pod

esit

i na

man

je p

regr

ijanj

e, V

idi p

od: “

Ter

mos

tats

kiek

span

zijs

ki v

enti

l, Po

deša

vanj

e i o

tkla

njan

jekv

ara”

.

Osi

gura

ti m

anje

opt

ereæ

enje

ispa

riva

èa il

i za-

mije

niti

kom

pres

or v

eæim

.

Gre

šku

potr

a�it

i na

dion

ici i

zmeð

u ko

nden

-za

tora

i te

rmos

tats

kog

eksp

anzi

jsko

g ve

ntila

.V

idi p

od “

Pren

izak

usi

sni t

lak”

Vid

i gor

e.Z

amije

niti

ven

tils

ke p

loèi

ce k

ompr

esor

a.U

klon

iti i

zmje

njiv

aè to

plin

e ili

sta

viti

man

ji.

Vid

i pod

: “Pr

evis

ok tl

ak k

onde

nzac

ije”

Lupk

anje

uko

mpr

esor

ua)

Kon

stan

tno

b) P

ri p

okre

-ta

nju

a) T

ekuæ

insk

i uda

r u

cilin

dru

zbog

dot

oka

te-

kuæi

ne u

kom

pres

orb)

Vre

nje

ulja

zbo

g na

gom

ilava

nja

rash

ladn

ogsr

edst

va u

kar

teru

c) Is

troš

enos

t pok

retn

ih d

ijelo

va k

ompr

esor

a,na

roèi

to le

�aje

va

Ter

mos

tats

ki e

kspa

nzijs

ki v

enti

l pod

esit

i na

man

je p

regr

ijanj

e.Po

stav

iti g

rija

è u

kart

er i/

ili is

pod

(oko

lo) k

u-æi

šta

kom

pres

ora.

Popr

avit

i ili

zam

ijeni

ti k

ompr

esor

.

32

Kom

pres

or

Raz

ina

ulja

uku

æišt

u pr

evis

o-ka

Pr

i vel

ikom

op-

tere

æenj

u, in

aèe

ne.

Kod

zau

stav

lja-

nja

i pok

reta

-nj

a.

Prev

elik

a ko

lièin

a ul

ja.

Slab

pov

rat u

lja iz

ispa

riva

èa p

ri n

i�im

opt

e-re

æenj

ima.

Aps

orpc

ija r

ashl

adno

g sr

edst

va u

ulju

usl

ijed

ni�e

tem

pera

ture

oko

line.

Ulje

ispr

azni

ti d

o od

gova

raju

æe r

azin

e, a

lipr

etho

dno

prov

jeri

ti d

a li

viso

ka r

azin

a ul

jani

je p

oslje

dica

aps

orpc

ije r

ashl

adno

g sr

edst

vau

njem

u.

Osi

gura

ti o

dgov

araj

uæe

voðe

nje

usis

nog

cje-

vovo

da. V

idi p

od: “

Savj

eti z

a in

stal

ater

e, P

o-st

aviti

gri

jaè

u ka

rter

i/ili

ispo

d (o

kolo

) kuæ

išta

kom

pres

ora.

Raz

ina

ulja

uku

æišt

u pr

eni-

ska.

a) P

rem

ala

koliè

ina

ulja

b) S

lab

povr

at u

lja iz

ispa

riva

èa z

bog:

prev

elik

og p

rom

jera

ver

tika

lnih

usi

snih

ci-

jevi

nem

a od

vaja

èa u

ljane

dovo

ljnog

nag

iba

hori

zont

alni

h us

isni

hci

jevi

Ulje

dop

uniti

do

odgo

vara

juæe

raz

ine,

ali

pret

-ho

dno

prov

jeri

ti da

li r

azin

a ul

ja n

ije p

oslje

di-

ca a

psor

pcije

ras

hlad

nog

sred

stva

u n

jem

u.

Post

avit

i uljn

e d�

epov

e na

sva

kih

1,2

- 1,5

mve

rtik

alne

usi

sne

cije

vi. A

ko s

e ul

azna

cije

v u

ispa

riva

è na

lazi

sa

donj

e st

rane

, mo�

e bi

tine

opho

dno

zam

ijeni

ti u

lazn

u i i

zlaz

nu c

ijev

(ula

z te

kuæi

ne g

ore)

. Vid

i pod

: “Sa

vjet

i za

in-

stal

ater

e, U

grad

nja”

.

33

Sim

ptom

iM

oguæ

i uzr

oci

Naè

in o

tkla

njan


Kom

pres

or

Raz

ina

ulja

uku

æišt

u pr

eni-

ska.

c) Is

troš

enos

t klip

ova,

kar

ika

i cili

ndar

a

d) K

od p

aral

elno

pov

ezan

ih k

ompr

esor

a:

1. S

a ci

jevi

za

izje

dnaè

avan

je r

azin

e ul

ja- k

ompr

esor

i ne

stoj

e u

isto

j rav

nini

- cije

v za

izje

dnaè

avan

je u

lja m

alog

prom

jera

2. S

a re

gula

cijo

m r

azin

e ul

ja- v

enti

l sa

plov

kom

pot

puno

ili d

jelo

miè

-no

blo

kira

n- v

enti

l sa

plov

kom

zag

lavl

jen

e) P

ovra

t ulja

iz o

dvaj

aèa

ulja

pot

puno

ili d

je-

lom

ièno

blo

kira

n, il

i zag

lavl

jen

plov

ak

Zam

ijeni

ti is

troš

ene

dije

love

U s

vim

slu

èaje

vim

a: k

ompr

esor

koj

i pos

ljed-

nji s

tart

a, n

ajpo

dlo�

niji

je n

edos

tatk

u ul

ja. V

i-di

pod

: “U

pute

za

inst

alat

ere,

Ugr

adnj

a”

Cen

trir

ati k

ompr

esor

e, ta

ko d

a st

oje

u is

toj

ravn

ini.

Ugr

adit

i veæ

u ci

jev

za iz

jedn

aèav

anje

ulja

.

Oèi

stit

i ili

zam

ijeni

ti p

osud

e sa

ven

tilo

m s

plov

kom

.V

idi g

ore.

Cije

v za

pov

rat u

lja z

amije

niti

ili o

èist

iti,

iliza

mije

niti

ven

til s

a pl

ovko

m i

èita

v od

vaja

èul

ja.

Pjen

jenj

e ul

japr

i pok

reta

nju

a) V

elik

a ap

sorp

cija

ras

hlad

nog

sred

stva

uul

ju, u

slije

d ni

skih

van

jski

h te

mpe

ratu

ra

b) P

ostr

ojen

je s

a od

vaja

èem

ulja

: pre

velik

aap

sorp

cija

ras

hlad

nog

sred

stva

u u

lju u

od-

vaja

èu ti

jeko

m p

rest

anka

rad

a.

Ugr

aditi

gri

jaè

u ili

ispo

d ka

rter

a ko

mpr

esor

a.

Prev

iše

hlad

an o

dvaj

aè u

lja ti

jeko

m p

rest

anka

rada

. Ugr

adit

i gri

jaè

sa te

rmos

tats

kim

upr

av-

ljanj

em il

i ugr

adit

i ele

ktro

mag

nets

ki v

enti

l sa

vrem

ensk

om z

adrš

kom

u c

jevo

vod

za p

ovra

tul

ja.

34

Kom

pres

or

Pjen

jenj

e ul

ja ti

-je

kom

rad

a

a) D

otok

teku

æine

iz is

pari

vaèa

u k

ompr

esor

b) S

usta

v sa

odv

ajaè

em u

lja: V

enti

l sa

plov

-ko

m n

e za

tvar

a po

tpun

o.

Ter

mos

tats

ki e

kspa

nzijs

ki v

enti

l pod

esit

i na

veæe

pre

grija

nje.

Zam

ijeni

ti v

enti

l sa

plov

kom

ili c

ijeli

odva

jaè

ulja

.

Ulje

mije

nja

boju

Zap

rlja

nost

sus

tava

zbo

g:

a) N

edov

oljn

og o

dr�a

vanj

a èi

stoæ

e ti

jeko

mug

radn

jeb)

Ras

tvar

anja

ulja

zbo

g vl

age

u su

stav

u

c) R

astv

aran

ja u

lja z

bog

prev

isok

e te

mpe

ratu

-re

u tl

aèno

m c

jevo

vodu

.

d) È

esti

ca n

asta

lih z

bog

istr

ošen

osti

pok

ret-

nih

dije

lova

.

e) N

edov

oljn

og è

išæe

nja

nako

n pr

egor

ijeva

nja

mot

ora.

U sv

im sl

uèaj

evim

a: Z

amije

niti

ulje

i fil

ter s

ušaè

.

Ako

je p

otre

bno,

oèi

stit

i ras

hlad

ni s

usta

v.

Ako

je p

otre

bno,

oèi

stit

i ras

hlad

ni s

usta

v.

Potr

a�it

i uzr

ok p

revi

soke

tem

pera

ture

u tl

aè-

nom

cje

vovo

du i

otkl

onit

i ga.

Vid

i pod

: “pr

e-vi

soka

tem

pera

tura

u tl

aèno

m c

jevo

vodu

”.A

ko je

pot

rebn

o, o

èist

iti s

usta

v.

Ako

je p

otre

bno,

oèi

stiti

rash

ladn

i sus

tav.

Zam

i-je

niti

istr

ošen

e di

jelo

ve il

i zam

ijeni

ti ko

mpr

esor

.

Oèi

stit

i ras

hlad

ni s

usta

v. U

grad

iti “

Bur

n-ou

t”fi

lter

. Ako

je p

otre

bno,

zam

ijeni

ti fi

lter

viš

epu

ta.

35

Sim

ptom

iM

oguæ

i uzr

oci

Naè

in o

tkla

njan


Kom

pres

or s

ene

pok

reæe

a) N

edos

taje

ili n

edov

olja

n na

pon.

b) P

rego

rjel

a gr

upa

osig

uraè

a.

c) P

rego

rio

osig

uraè

u u

prav

ljaèk

om k

rugu

.

d) N

ije u

klju

èen

glav

ni p

reki

daè.

e) T

erm

o os

igur

aè u

pok

reta

èu m

otor

a pr

eki-

nut i

li ne

ispr

avan

, npr

. usl

ijed:

1) p

revi

soko

g us

isno

g tl

aka

2) p

revi

soko

g tl

aka

u ko

nden

zato

ru3)

neè

isto

æa il

i nas

laga

bak

ra u

le�a

jevi

ma

kom

pres

ora

4) p

reni

skog

nap

ona

5) p

reki

da fa

ze

6) k

ratk

og s

poja

u n

amot

ajim

a m

otor

a(p

rega

ranj

e m

otor

a)

f) P

reki

d za

štit

nog

prek

idaè

a na

mot

aja

mot

o-ra

zbo

g pr

evel

ike

potr

ošnj

e st

ruje

.

Kon

takt

irat

i lok

alnu

ele

ktro

dist

ribu

ciju

.

Potr

a�it

i uzr

ok, o

tklo

niti

kva

r i z

amije

niti

osi

-gu

raèe

.

Potr

a�it

i uzr

ok, o

tklo

niti

kva

r i z

amije

niti

osi

-gu

raèe

.

Ukl

juèi

ti p

reki

daè.

Vid

i pod

: “Pr

evis

ok u

sisn

i tla

k”.

Vid

i pod

: “Pr

evis

ok tl

ak u

kon

denz

ator

u”.

Oèi

stit

i sus

tav,

zam

ijeni

ti k

ompr

esor

i fi

lter

.

Kon

takt

irat

i lok

alnu

ele

ktro

dist

ribu

ciju

.Po

tra�

iti i

otk

loni

ti k

var

(èes

to p

rego

rio

osi-

gura

è)A

ko je

pot

rebn

o, o

èist

iti s

usta

v i z

amije

niti

kom

pres

or i

filt

er.

Potr

a�it

i uzr

ok p

reve

like

potr

ošnj

e st

ruje

, ot-

klon

iti k

var

i ukl

juèi

ti p

ostr

ojen

je è

im s

e na

-m

otaj

i ohl

ade

(mo�

e po

traj

ati d

u�e

vrije

me)

.

36

Kom

pres

or s

ene

pok

reæe

g) P

rego

rjel

i kon

takt

i u m

otor

u zb

og:

1) P

reve

like

pola

zne

stru

je

2) P

rem

alog

skl

opni

ka

h) Is

klju

èena

ost

ala

sigu

rnos

na o

prem

a, p

o-gr

ešno

pod

ešen

a ili

nei

spra

vna:

Reg

ulat

or r

azin

e ul

ja,

Pres

osta

t vis

okog

tlak

a,Pr

esos

tat n

isko

g tl

aka,

Prek

idaè

pro

toka

(p

reni

ska

konc

entr

acija

ras

olin

e, k

var

crpk

e, z

aèep

ljen

filt

er, p

reni

ska

tem

pera

-tu

ra is

para

vanj

a)T

erm

osta

t za

zašt

itu

od s

mrz

avan

ja(p

reni

ska

konc

entr

acija

ras

olin

e, k

var

crpk

e, z

aèep

ljen

filt

er, p

reni

ska

tem

pera

-tu

ra is

pari

vaèa

)

i) P

reki

d u

regu

laci

jsko

j opr

emi,

pogr

ešno

pode

šena

ili n

eisp

ravn

a:Pr

esos

tat n

isko

g tl

aka

Sobn

i ter

mos

tat

Ukl

onit

i uzr

ok p

reop

tere

æenj

a m

otor

a, z

ami-

jeni

ti s

klop

nik.

Zam

ijeni

ti s

klop

nik

veæi

m.

U s

vim

slu

èaje

vim

a, p

rona

æi i

otkl

onit

i kva

r,pr

ije p

ušta

nja

sust

ava

u ra

d.V

idi p

od: “

Kom

pres

or, p

reni

zak

razi

na u

lja”.

Vid

i pod

: “Pr

evis

ok tl

ak k

onde

nzac

ije”.

Vid

i pod

: “Pr

eniz

ak u

sisn

i tla

k”.

Pron

aæi i

otk

loni

ti u

zrok

sm

anje

nog

prot

oka

raso

line.

Vid

i pod

: “H

ladn

jaci

za

vodu

”.

Pron

aæi i

otk

loni

ti u

zrok

izuz

etno

nis

ke te

m-

pera

ture

ras

olin

e. V

idi p

od: “

Hla

dnja

ci z

avo

du”.

Potr

a�it

i i o

tklo

niti

kva

r. P

okre

nuti

sus

tav.

Vid

i pod

: “Sa

vjet

i za

inst

alat

ere,

Pre

sost

at,

Otk

lanj

anje

kva

rova

”.V

idi p

od: “

Sav

jeti

za

inst

alat

ere,

Ter

mos

tat,

Otk

lanj

anje

kva

rova

”.

37

Kom

pres

or s

ene

pok

reæe

j) Pr

egor

jeli

nam

otaj

i mot

ora

Otv

oren

kom

pres

or:

Preo

pter

eæen

je k

ompr

esor

a Pr

emal

i mot

or k

ompr

esor

aH

erm

etiè

ki i

polu

herm

etiè

ki k

ompr

esor

:Pr

eopt

ereæ

enje

kom

pres

ora

Stva

ranj

e ki

selin

e u

sust

avu

k) Is

troš

enos

t le�

ajev

a ci

lindr

a zb

og:

1) È

esti

ca n

eèis

toæa

u s

usta

vu

2) S

tvar

anja

nas

laga

bak

ra n

a po

kret

nim

dije

-lo

vim

a zb

og p

ojav

e ki

selin

e u

sust

avu

3) N

edov

oljn

og p

odm

aziv

anja

usl

ijed:

- Nei

spra

vne

uljn

e cr

pke,

- Pje

njen

je u

lja u

kar

teru

,- N

edov

oljn

o ul

ja

Ukl

onit

i uzr

ok, z

amije

niti

mot

or.

Zam

ijeni

ti m

otor

veæ

im.

Ukl

onit

i uzr

ok, z

amije

niti

kom

pres

or.

Otk

loni

ti u

zrok

stv

aran

ja k

isel

ine,

dem

onti

-ra

ti k

ompr

esor

, oèi

stit

i sus

tav,

ugr

adit

i nov

i“B

urn-

out”

filt

er, s

tavi

ti n

ovo

ulje

, ras

hlad

nosr

edst

vo i

kom

pres

or.

Oèi

stit

i sus

tav,

ugr

adit

i nov

i filt

er i

kom

pre-

sor.

Oèi

stit

i sus

tav,

ugr

adit

i nov

i filt

er i

kom

pre-

sor.

U s

vim

slu

èaje

vim

a: o

tklo

niti

kva

r, z

amije

niti

neis

prav

ne d

ijelo

ve i

ugra

diti

nov

i kom

pre-

sor.

Vid

i pod

: “K

ompr

esor

, Pje

njen

je u

lja u

kar

te-

ru”.

Vid

i pod

: “K

ompr

esor

, Pre

nisk

a ra

zina

ulja

uka

rter

u”.

Sim

ptom

iM

oguæ

i uzr

oci

Naè

in o

tkla

njan


38

Kom

pres

or s

ene

pok

reæe

Skup

ljanj

a ul

ja u

ispa

riva

èu

- Loš

e ra

spod

jele

ulja

u p

aral

elno

pov

ezan

imko

mpr

esor

ima

(ned

osta

tak

ulja

u k

ompr

e-so

ru k

oji s

e po

slje

dnji

pokr

eæe)

Vid

i pod

: “K

ompr

esor

, Pre

nisk

a ra

zina

ulja

uka

rter

u”.

Vid

i pod

: “K

ompr

esor

, Pre

nisk

a ra

zina

ulja

uka

rter

u” i

“Upu

te z

a in

stal

ater

e, U

grad

nja”

.

Kom

pres

or r

adi

nepr

ekid

no,

pren

izak

usi

sni

tlak

Pres

osta

t nis

kog

tlak

a po

deše

n na

pre

niza

ktl

ak is

klju

èiva

nja

ili n

eisp

rava

n.V

idi p

od: “

Pren

izak

usi

sni t

lak”

.

Kom

pres

or r

adi

nepr

ekid

no,

prev

isok

usi

sni

tlak

a) U

sisn

i i/il

i tla

èni v

enti

l kom

pres

ora

ne b

r-tv

e.

b) P

rem

ali u

èin

kom

pres

ora

u od

nosu

na

op-

tere

æenj

e

Zam

ijeni

ti v

enti

lske

plo

èice

kom

pres

ora.

Prep

oruè

iti m

anje

opt

ereæ

enje

ili z

amije

niti

kom

pres

or v

eæim

.

39

Sim

ptom

iM

oguæ

i uzr

oci

Naè

in o

tkla

njan


Visok tlak kondenzacije 18-19Nizak tlak kondenzacije 19-20Oscilirajuæi tlak isparavanja 20Visoka temperatura u tlaènom cjevovodu 20Niska temperatura u tlaènom cjevovodu 21Niska razina tekuæine u sakupljaèu 21Visoka razina tekuæine u sakupljaèu 22Premali rashladni uèin 22Niska temperatura filtera sušaèa 22Indikator vlage na pokaznom staklu obojen �uto 23Indikator vlage na pokaznom staklu obojen smeðe i crno 23Mjehuriæi pare na kontrolnom staklu ispred termostatskogekspanzijskog ventila 23-25Isparivaè blokiran ledom 25Isparivaè blokiran ledom samo u blizini termostatskogekspanzijskog ventila 25-26Previsoka vla�nost zraka u rashladnom prostoru 26Preniska vla�nost zraka u rashladnom prostoru 26Previsoka temperatura u rashladnom prostoru 27Preniska temperatura u rashladnom prostoru 28Visok usisni tlak 28Nizak usisni tlak 28-29Oscilirajuæi usisni tlak 30Visoka temperatura usisnog plina 30Niska temperatura usisnog plina 31Vibracije kompresora 31Previsoka temperatura u tlaènom cjevovodu 31Previše hladan kompresor 32Previše topao kompresor 32Šumovi udara u kompresoru 32Previsoka razina ulja u kompresoru 33Preniska razina ulja u kompresoru 33-34Pjenjenje ulja u kompresoru 34-35Obojeno ulje u kompresoru 35Kompresor se ne pokreæe 36-39Kompresor neprestano radi 39

40

Sistem otklanjanja kvarova (Treba slijediti strelice na shemama 1 i 3 - poèevši nakon kompresora)

sustav otklanjanja kvarova...mjerni instrumenti pri niskim temperaturama i visokoj vlanosti,...

Documents