SUSTAV OBRAZOVANJA U FARNCUSKOJ

SUSTAV OBRAZOVANJA U FRANCUSKOJZnaajnije promjene u obrazovnom sustavu u Francuskoj izvrene su kolske godine 1959/60 uvoenjem desetogodinjeg obrazovanja, zatim nakon 1968. godine kada je dolo do rekonstrukcije visokokolskog obrazovanja pod utjecajem revolucionarnih gibanja studenata.

Globalni sustav obrazovanja u Francuskoj ine ove komponente:

1. predkolski odgoj

2. kolsko obrazovanje koje se sastoji od sljedeih razina:

2.1. osnovnokolsko obrazovanje

2.2. srednjekolsko obrazovanje (sekundarno) koje se sastoji od dva ciklusa:

a) obrazovanje u koledu

b) obrazovanje u liceju

2.3. visokokolsko obrazovanje, dijeli se na tri dijela: vie obrazovanje

sveuilino obrazovanje (fakultetsko obrazovanje,obrazovanje na visokim kolama, obrazovanje na sveuilinim institutima, obrazovanje na elitnim visokim kolama, umjetnike akademije i sl.)

poslijediplomski i specijalistiki studij te stjecanje doktorata

3. izvankolsko obrazovanje obiteljski odgoj, obrazovanje medijima, obrazovanje u vojsci, religijsko obrazovanje, obrazovanje u slobodnom vremenu kroz razliite aktivnosti.

4. poslijekolsko obrazovanje dijeli se na sljedee komponente:

profesionalno poslijekolsko obrazovanje

obrazovanje u slobodnom vremenu te

kreativne obrazovne aktivnosti u slobodnom vremenu.

Francuski kolski sustav je dualni: javne kole (vladine) i privatne kole (nevladine).

kolski sustav u Francuskoj sastoji se od tri stupnja:Prvi stupanj obrazovanja obuhvaa dva dijela:

a) predkolski odgoj dijeli se opet na dva dijela:

- djeje vrtie (majinske ustanove) odgoj od 2. do 5. godine,

- poetna kola (obrazovanje od 5. do 6. godine).

Predkolski odgoj nije obavezan za svu djecu tog uzrasta. U sklopu predkolskog odgoja postoje tri ciklusa: nii ciklus od 2. do 3. godine ivota, srednji ciklus od 3. do 5. godine ivota, vii ciklus od 5. do 6. godine ivota.

b) osnovno kolstvo traje od 6. do 11. godine ivota, a sastoji se od sljedeih razreda:- pripremni razred od 6. do 7. godine ivota

- teaj osnovni, prva godina traje od 7. do 8. godine

- teaj osnovni, druga godina, traje od 8. do 9. godine ivota

- teaj srednji osnovnog obrazovanja, prva godina, traje od 9. do 10. godine ivota

- teaj srednji osnovnog obrazovanja, druga godina, traje od 10. do 11. godine ivota

Drugi stupanj obrazovanja u Francuskoj obuhvaa dvije razine obrazovanja:1. Prva razina obrazovanja, odnosno obrazovanje u koledu, traje od 11. do 15. godine ivota.

Obrazovanje u prvoj razini srednjeg obrazovanja odvija se u nekoliko tipova kola:

a) jedinstveni colleges, koji obuhvaa VI. i V. razred kao razdoblje opservacije, zatim IV. i III. Razred razdoblje orijentacije.

b) Ostale srednje kole prve razine srednjeg obrazovanja:

CPPN pretprofesionalni razred koji traje godinu ili dvije

CFA centar za obrazovanje uenika u privredi koji traje jednu godinu nakon CPPN i nastavlja se na drugom ciklusu strunog obrazovanja (CFA).2. Obrazovanje u drugoj razini srednjeg obrazovanja odvija se u ciklusu srednjeg kolstva:

a) drugi ciklus srednjeg profesionalnog obrazovanja obuhvaa razliite tipove profesionalnog strunog obrazovanja:

- CAP struno dvogodinje obrazovanje, traje dvije, odnosno tri godine

- BEP struno obrazovanje, traje dvije godine i dobiva se diploma o strunom ispitu

- BT tehnike kole traju tri godine a poslije mature dobiva se diploma tehniara (BAC prof.).

b) Drugi ciklus srednjekolskog obrazovanja u opim i profesionalnim licejima ima drugi, prvi te zavrni razred. U sklopu drugog razreda postoje odreena usmjerenja: drutveno-gospodarsko, tehnoloko usmjerenje, zatim tehniko (BT) i specijalno obrazovanje. U sklopu prvog razreda u opim i tehnolokim licejima postoje usmjerenja iz: knjievnost i umjetnost; ekonomija i sociologija; matematika i fizika; matematika i prirodne znanosti; matematika i informatika; agronomija i tehnika; znanost i tehnika; tehniko-administrativni, trgovinski i komercijalni poslovi.Na kraju zavrenog liceja polae se matura koja se kod opeg liceja naziva baccalaureat, kod tehnolokog liceja diploma tehniara BT, kod strunog obrazovanja profesionalni struni ispit (BAC prof.).

Trei stupanj obrazovanja u Francuskoj jest visokokolsko obrazovanje, koje obuhvaa tri razine obrazovanja:

a) vie obrazovanje koje traje dvije godine i poslije zavrene vie kole dobiva se diploma o opem viem obrazovanju (DEUG), odnosno na viim tehnikim kolama dobiva se diploma o viem strunom obrazovanju (BTS)

b) sveuilino obrazovanje koje je po pojedinim visokokolskim ustanovama

c) specijalistiki studiji i studiji doktorata, nakon kojih se dobivaju diplome o zavrenim specijalizacijama i doktoratu.

SUSTAV OBRAZOVANJA U NJEMAKOJ

Sustav obrazovanja SR Njemake ine tri obavezna puta i pet obrazovnih stupnjeva.

Prvi obrazovni put obuhvaa redovno predkolsko ili elementarno obrazovanje (od 3. do 6. godine ivota djeteta), osnovno ili primarno obrazovanje (od 6. do 10. godine ivota uenika), srednje ili sekundarno obrazovanje (od 10. do 18. godine ivota uenika) koji se ostvaruje na dva stupnja od kojih prvi obuhvaa uenike uzrasne dobi od 10 do 16 godina, a drugi uenike uzrasne dobi od 16 do 18 ili 19 godina, i visokokolsko ili tercijarno obrazovanje (od 18 ili 19 do 23 godine ivota studenata).Drugi obrazovni put ili put posebnog obrazovanja namijenjen je uenicima s veim potekoama u psihofizikom i socijalnom razvoju, a programiran je kao integrirana cjelina s trajanjem od est do 12 godina.

Trei obrazovni put ili put kvartarnog obrazovanja namijenjen je permanentnom obrazovanju odraslih na svim stupnjevima formalnog obrazovanja i kroz razliite oblike neformalnog obrazovanja. Obrazovanje uenika uzrasne dobi od est do osamnaest godina je obvezno.

kolski sustav

Institucionalni nositelji obrazovanja na svim obrazovnim razinama i na svim obrazovnim stupnjevima mogu biti javne (dravne) i privatne kole (zamjenske i dopunske). Osim javnih i privatnih kola djeluju i slobodne kole, koje mogu biti neovisne i privatne.

Konkretno, to su:

1. Ustanove predkolskog odgoja

Djeji vrti s predrazredom osnovnog obrazovanja

Predkola u osnovnoj koli

2. Ustanove osnovnog obrazovanja

Osnovna kola

3. Ustanove srednjeg obrazovanja

3.1. na prvom stupnju

Glavna kola Gimnazija

Realna kola Jedinstvena (objedinjena) kola

3.2. na drugom stupnju

Gimnazije

Posebni tip gimnazije, strune gimnazije i koledi

Pozivne kole

Pozivne Dograene

Pozivne strune Posebne

Strune

4. Ustanove visokokolskog obrazovanja

Sveuilita tradicionalnog tipa

Tehniki fakulteti

Novoosnovani fakulteti

Objedinjene visoke kole

Umjetnike i glazbene visoke kole

Pedagoke visoke kole

Strune visoke kole

Sveuilite njemake vojske

Crkvene visoke kole i strune visoke kole

Fakulteti za obrazovanje na daljinu

Studij starih osoba

5. daljeg (kvartarnog) obrazovanja

Razliite institucije formalnog i neformalnog obrazovanja

Deskripcija sustava javnog obrazovanjaPredkolski odgoj

Pohaanje je dobrovoljno. Za djecu uzrasne dobi od pet do est godina, osobito za onu djecu koja nisu pohaala organizirani predkolski odgoj, djeji vrtii i osnovne kole mogu ustrojiti, ako imaju potrebne uvjete, predrazred ili predkolu radi ustrojavanja pripreme djece za pohaanje obavezne osnovne kole. Bez obzira na to tko je vrti osnovao, materijalno-financijske uvjete za njihov rad osiguravaju dravno-pokrajinski fondovi i roditelji, pa i sami osnivai.Osnovno obrazovanjeOstvaruje se u osnovnoj koli (Grundschule) etverogodinjeg trajanja (u Berlinu 6 godina), koja je programski jedinstvena za sve uenike, osim za uenike s veim potekoama u razvoju.

Nastavni plan osnovne kole sadri religijski odgoj, osnovnu nastavu (njemaki jezik, matematika, upoznavanje domovine, glazba i dinamika pokreta i umjetniki odgoj), glazbu, rad s tekstilom i runi rad, port i dodatne oblike nastave. Tjedno optereenje uenika obveznom nastavom kree se od 22 nastavna sata u prvom razredu, do 24 sata u drugom razredu i 27 razrednih sati plus dva sata tjelovjebe u treem i etvrtom razredu. Svi razredi, od 1. do 4., ine razredne zajednice koje imaju jedan do dva sata tjedno korisnog drutvenog rada. Uenicima s nenjemakim materinskim jezikom osnovna kola omoguava uenje materinskog jezika.Srednje obrazovanjeSrednje obrazovanje je stupnjevito.

Prvi stupanj srednjeg obrazovanja nastavak je obveznog opeg obrazovanja, koje traje est godina (u Berlinu 4 godine) i obuhvaa uenike uzrasne dobi od 10 do 16 godina (u Berlinu 13 do 16 godina).

Institucionalni nositelji obrazovanja na ovom obrazovnom stupnju su: Glavna kola, Realna kola, Gimnazija i Objedinjena kola.

Na temelju svojih sklonosti uenici u prva dva razreda ( peti i esti) mogu mijenjati vrstu kole.

Glavna kola (od 5. do 9. ili 10. razreda) je obvezna opeobrazovna kola prvog stupnja sekundarnog obrazovanja. U posljednja dva razreda te kole ostvaruje se tzv. pojaana nastava kojom kola pomae uenicima odabrati i zadovoljiti osnovne sklonosti i interese te poblie usmjeriti prema buduoj profesiji.

Realna kola obuhvaa razrede od 5. do 10. (samo u Berlinu i Bayernu od 7. do. 10.). upis u realnu kolu ostvaruje se izravno iz osnovne kole. Ta kola nudi uenicima dvije mogunosti: prvu, koja ih osposobljava za praktian ivot i rad u gospodarskim i socijalnim podrujima rada, i drugu, koja im omoguava prijelaz na vii stupanj gimnazijskog obrazovanja. Zavrava se obveznim ispitom za strune kole.

Gimnazija se ostvaruje kao integrirani program prvog i drugog stupnja sekundarnog obrazovanja.Postoje etiri tipa tih kola:

1. klasini jezici

2. ivi jezici

3. matematiko-prirodoznanstvena

4. tehnike

Gimnazija se smatra elitnom kolom jer priprema uenike za visoko obrazovanje.

Objedinjene, skupna, jedinstvena kola obuhvaa uenike od 5. do 10. razreda prvog sekundarnog stupnja i uenike 11. do 13. razreda drugog sekundarnog stupnja, kao vii stupanj gimnazije. U skupnu kolu mogu se ukljuiti svi uenici sa zavrenom osnovnom kolom bez posebnih uvjeta.U praksi postoje tri glavna tipa skupne kole:

1. Kooperativni, koji u svojoj strukturi sadri glavnu kolu, realnu kolu i gimnaziju, ali s usklaenim nastavnim planovima i programima tako da se olaka prijelaz uenika iz jednog u drugi oblik.

2. Integrirani, koji je jedinstvenim nastavnim planom i programima eliminirao ostale tipove niih srednjih kola.

3. Aditivni, koji je pokuaj prostornog i ustrojstvenog objedinjavanja glavne kole, realne kole i gimnazije u svojevrsnu obitelj srednjih kola prvog sekundarnog stupnja.

Pozivne kole su kole drugog stupnja sekundarnog obrazovanja koje obvezno pohaaju svi uenici sa zavrenim obveznim opeobrazovnim kolama koji ne ele nastaviti daljnje obrazovanje. Obveza pohaanja tih kola see do navrenih 18 godina ivota uenika. Te kole ine komponentu tzv. dualnog sustava obrazovanja djelatnika za radno-izvrna zanimanja razliite sloenosti, koja pripadaju razliitim poljima zanimanja.Visoko obrazovanjeVisokokolsko obrazovanje nije obavezno. Trajanje tercijarnog obrazovanja je od dvije do 2,5 do tri godine na prosvjetno-pedagokim koledima,visoko tehnikim kolama i kolama primijenjenih umjetnosti, odnosno do etiri godine na tehnikim fakultetima, likovnim akademijama itd. i do est godina na medicinskim fakultetima.

SUSTAV OBRAZOVANJA U VELIKOJ BRITANIJI (ENGLESKA)

Predkolski odgojU Engleskoj postoje ustanove za djecu do pet godina ivota. Predkolski odgoj nije obavezan. Osim boravka u vrtiima prije polaska u kolu djeca mogu biti ukljuena na teajeve za najmlae, koji se ustrojavaju u sklopu redovne osnovne kole. U ustrojstvu socijalnih slubi postoje:

Djeji centri za djecu od tri do pet godina i to onih obitelji koji imaju razliite socijalne probleme.

Obiteljski centri u kojima se vodi skrb od jeci, a u trokovima participiraju roditelji.Igraonice su predkolske ustanove u kojima odgajateljima pomau majke najee u organizaciji osmiljavanja raznih vrsta igara.

Osnovno obrazovanjeOsnovno obrazovanje u Engleskoj ostvaruje se na dvije razine: u tzv. djejim kolama (infant school) za djecu od 5 do 7 godina ivota i u koli za mlae uenike (junior school) za djecu od 7 do 11 godina.

Prve dvije godine prijelaz su izmeu predkolskog i kolskog doba gdje se rad s uenicima uglavnom temelji na igri. U koli za mlae uenike program se ne temelji na pojedinim predmetima ve se njegovi imbenici mogu podijeliti na pojedina podruja: osnovne vjetine (engleski i matematika), kreativni rad ( drama, crtanje, modeliranje, glazba i govornitvo), prirodne i drutvene znanosti (povijest, zemljopis i religijski odgoj), tjelesni odgoj (glazba i pokreti igre). Ocjenjivanje uenika zasniva se na podacima u napredovanju uenika. Na ovom stupnju obrazovanja nema ponavljanja razreda.

Srednje obrazovanje

Srednjekolsko obrazovanje u Engleskoj nije jedinstveno. Razlikuje se po pojedinim lokalitetima. Vrijem prelaska iz osnovne u srednju kolu uglavnom je u 11. godini ivota. Srednjekolsko je obrazovanje obavezno do 16. godine, a sve je vei broj onih koji nastavljaju obrazovanje do 18. ili 19. godine.Tipovi srednjih kola

Srednje kole gimnazijskog tipa (Grammar school)

Upisuju ih odabrani uenici koji obrazovanje nastavljaju na fakultetima. Obrazovanje u tim kolama traje od sedam ili osam godina (do 18. ili 19. godine starosti). Nastavu u tim kolama obiljeava samostalan i mentorski rad.

Srednje kole realnog tipa (Secondary modern school)

Te kole daju ope usmjereno obrazovanje za uzrast od 11. do 16. godine (odnosno 17. ili 18. godine). Te kole daju izbalansirani program iz ope kulture, profesionalno usmjerenje i teorijske predmete, kreativne aktivnosti, a u nekim sluajevima i kolske programe koji nalikuju programima kola gimnazijskog tipa. Te kole namijenjene su manje sposobnim uenicima.Srednje tehnike i komercijalne kole (Tehnical and commercial school)Te vrste kola pripremaju odreeni struni kadar. U njima je osiguran visoki standard tehnikog obrazovanja. Obrazovanje u tim kolama traje od 11. do 18. godine.Jedinstvena (sveobuhvatna) srednja kola (Secondary comprehensive school)Tu kolu pohaa 80-90% uenika u Engleskoj. Upisuju se uenici bez posebnih referenci o sposobnostima i sklonostima. Razliitosti meu uenicima uvaavaju se tijekom obrazovanja. Uenicima se nude diferencijalni programi, razliite teine i sloenosti. Osim navedenih, postoje i jedinstvene kole koje se nalaze na nioj razini srednjeg obrazovanja. Najee su podijeljene na dva stupnja: srednji (middle) i stariji (senior). U prvi stupanj uenici se razliito upisuju, neki sa devet, deset, odnosno jedanaest godina. Drugi stupanj u tim kolama upisuju uenici od 12. do 14. godine ivota. Djeca koja upisuju drugi stupanj obavezni su ostati u koli do kraja trajanja te kole. Tada prestaje obaveza kolovanja. Nakon 16. godine na tzv. tercijarnim koledima stjeu profesionalno obrazovanje ili slijedi zaposlenje i nastavak obrazovanja kao zaposleni graani.

U Engleskoj postoje jo dva kolska sustava, tzv. voluntaristiki i nezavisni. Te kole osniva Crkva, a potpomau ih financijski centralne i mjesne vlasti zaduene za obrazovanje.

Svjedodba na kraju srednjeg obrazovanja

U posljednje vrijeme su sve vei zahtjevi da se Opa svjedodba obrazovanja i svjedodba srednjeg obrazovanja zamijene jedinstvenom svjedodbom Opom svjedodbom srednjeg obrazovanja (GCSE). Predloeno je da ta vrsta svjedodbe ima sedam stupnjeva,od A do G. uenici koji su se u 14. godini opredijelili za pretprofesionalno obrazovanje mogu dobiti svjedodbu pretprofesionalnog obrazovanja. (CPVE). Svjedodba GCE-A, svjedodba najvie razine zadrana je i danas. Svjedodba je namijenjena onima koji namjeravaju nastaviti obrazovanje na fakultetu.Posebno znaenje u sustavu obrazovanja u Engleskoj ima vrlo razvijen sustav ispita. Meu najpoznatijim ispitnim komisijama navode se:

CGLI- pri njemu se obavljaju ispiti za razliita podruja.

CNAA- Savjet za akademske zavrne ispite

TEC Tehniko obrazovno vijee

BEC Poslovno obrazovno vijee.

Visoko obrazovanjeU Engleskoj razlikujemo nekoliko vrsta institucija visokog obrazovanja: koledi, politehniki studiji i sveuilita.

Koledi nude itav spektar mogunosti, do stjecanja akademskog stupnja i profesionalnih kvalifikacija. Nastoje biti manji od fakulteta i politehnikih studija.

Politehniki studij nude programe za stjecanje vrlo razliitih kvalifikacija, kao institucije su manje formalne od sveuilita. Mogue je studirati razliite discipline, ukljuujui inenjering, tehnologiju, umjetnost, poslovanje, pravo, dizajn, znanosti, obrazovanje uitelja, raunovodstvo.Fakulteti uivaju veliku autonomiju, svaki od njih ima razliit profil i povijest. Fakulteti, vie od ostalih vrsta studija, stavljaju naglasak na humanistike, drutvene i bazine linosti. Obrazovanje na fakultetima traje tri do pet ili est godina i daje visoku razinu specijalizacije u odreenom podruju.

Vano je spomenuti postojanje izvankolskog i poslijekolskog obrazovanja u Engleskoj, te novu vrstu ustanove: otvoreno sveuilite.

SUSTAV OBRAZOVANJA U SJEDINJENIM AMERIKIM DRAVAMASjedinjene Amerike Drave imaju visokorazvijen, razgranat i sloen obrazovni sustav. Svaka drava provodi sustav besplatnog javnog obrazovanja koje ine predkolski odgoj petogodinjaka i 12 godina osnovnog i srednjeg obrazovanja. kolovanje je obavezno od 6. do 17. godine ivota.Predkolski odgoj

Oblici predkolskog odgoja su:

a) Jaslice (nursery schools)

b) Centri za dnevnu njegu (day care)

c) Programi predkolskog odgoja namijenjeni privatnom sektoru (early education).

d) Programi za deprivilegiranu i neprilagoenu djecu.

Osnovno obrazovanje

Osnovno i srednje obrazovanje su ustrojstveno i sadrajno povezani. Osnovna kola traje do 4, 5, 6. ili 8. razreda. u niim razredima osnovne kole najvie vremena troi se na itanje, pisanje, aritmetiku ili matematiku. Od treeg razreda nadalje ui se povijest, zemljopis, znanost, te zdravstveni i tjelesni odgoj.Amerike osnovne kole mogu se razvrstati u tradicionalne, koje jo uvijek odolijevaju promjenama, modernizirane tradicionalne, inovacijske i alternativne.

Tradicionalne kole u pravilu traju est godina. Graa po razredima je podjednaka za sve uenike. Djeca koja nisu uspjena ponavljaju razred.

U inovacijsku kolu mogu se razvrstati programi otvorene kole, kole bez razreda, kompjutorski poduprta nastava, pojedinana nastava i pojedinano voena nastava.

Zajednika obiljeja alternativnih kola su: zapoljavaju diferencirano nastavno osoblje, sudjeluje mnogo laika, uestalo je heterogeno grupiranje djece a programi imaju specifine ciljeve, esto vie odgojne nego obrazovne.

Srednja osnovna kola obuhvaa 5,6, 7. i 8. razred. U ovim kolama se izrauju posebni programi namijenjeni drutvenim i obrazovnim potrebama takve djece: programi po mjeri uenika. Nastava i kolski dan ustrojeni su oko matinog razreda.Srednje obrazovanje

Srednje obrazovanje u SAD se sastoji od nekoliko tipova srednjih kola:a) Klasine srednje kole (traditional high schools) s akademskim, gimnazijskim obrazovanjem, potjeu od prvih srednjih kola osnovanih u Americi.

b) Nie i vie srednje kole (junior-high schools). Te su kole po svojoj prirodi opeobrazovne.

c) Tehnike i pozivne srednje kole (tehnical and vocationall high schools).

Prema tome, ameriki uenici imaju mogunost izbora izmeu tri tipine programske opcije: a) akademski programi orijentirani daljnjem obrazovanju na koledima, b) programi opeg obrazovanja, c) programi za zanimanja.

Srednja kola obuhvaa 9, 10, 11. i 12. razred i u tom sluaju traje etiri godine. Moe obuhvatiti i 7. i 8. razred i traje est godina. Uenici su duni pohaati i uspjeno zavriti minimalno 16-20 akademskih jedinica predmeta i to po jedan sat dnevno u pet dana tjedno, tijekom 32 tjedna u godini. Uenici sami odabiru i kombiniraju predmete, ovisno o tome to ele postati u budunosti i gdje se ele zaposliti. U kolama postoje slube savjetovanja, voenja, profesionalne orijentacije. Nakon srednjeg kolovanja uenici stjeu diplome,no nastavak studija ne ovisi samo o diplomi. Vie od diplome ovisi o kvaliteti srednje kole. I privatne kole su znaajan dio amerikog obrazovnog sustava. U Americi je sve vie roditelja koji svoju djecu koluju kod kue umjesto da ih alju u javne ili privatne kole.Visoko kolstvoPostoji velik broj razliitih institucija koje ine visokokolsko obrazovanje: opeobrazovni koledi, uiteljski koledi, nii i otvoreni koledi te koledi za zanimanja i tehniki koledi. Na opim sveuilitima ne pripremaju se studenti samo za stare profesije, ve i za poslove koji nisu razvijeni kao profesije. Za ameriko visokokolsko obrazovanje znakovit je dualni sustav koji se sastoji od javnih i neovisnih obrazovnih institucija.U SAD pojam koled odnosi se na visokokolske institucije, dok se u mnogim drugim zemljama odnosi i na institucije srednjekolskog obrazovanja. Koled moe biti neovisna institucija ili u sastavu sveuilita. Njihovi nastavni programi traju etiri godine i obuhvaaju humanistike, drutvene i prirodoslovno-matematike znanosti koje Amerikanci oznaavaju pojmom liberal arts colleges. Nii koledi (Junior colleges) su dvogodinji koledi iji su programi slini programima u prve dvije godine etverogodinjih studija.

Sveuilite u SAD sloena je organizacija koja se sastoji od jednog ili vie liberal arts koleda, postdiplomskih studija u raznim podrujima, raznih visokih profesionalnih kola, kola za visoko profesionalno obrazovanje na postdiplomskoj razini (pravo, medicina,biznis,teologijaitd.)

SUSTAV OBRAZOVANJA U KANADIU Kanadi se mogu razlikovati razliite razine kole:- predkolski odgoj,

- osnovna kola,

- srednje, tehnike, strune kole, kole za profesiju,

- koledi i fakulteti.

Meutim, kada se nastoji prikazati globalni obrazovni sustav u Kanadi, uvaavajui razliitosti i utjecaje u pokrajinama, razlikuju se dva tipina kolska sustava: engleski i francuski tip obrazovnog sustava (katoliki sustav), koji je najizraeniji u pokrajini Quebec. Postoje razlike u zajednikom trajanju osnovnog i srednjeg obrazovanja, iako je ono obavezno oko 10 godina, pa su mogue sljedee varijante zajednikog trajanja: deset, jedanaest, dvanaest ili trinaest godina.

Predkolski odgoj

Do polaska uenika u kolu, obrazovanje se provodi u dvije vrste predkolskog obrazovanja:

a) ustrojen je rad vrtia za djecu u 3. i 4. godini ivota i oni su veinom privatni, ali ima i dravnih;

b) male kole (kindergarten) za petogodinjake koje se koriste kao priprema djece za polazak u osnovnu kolu, a uz nju su i ustrojene.

Osnovno obrazovanjePokrajine su razliito zakonski odredile godinu starosti djeteta za upis u osnovnu kolu, sa est ili sedam godina. Rad u osnovnoj koli provodi se prema modelu razredne nastave od I. do VI. razreda, gdje radi jedan uitelj uz pomo uitelja likovnog i glazbenog odgoja i po specijalnom (predmetnom) modelu u kojem rade uitelji razliitih predmeta i u specijaliziranim prostorima. Zanimljivo je nastojanje naputanja principa napredovanja uenika godina za godinom i ponavljanje razreda, pa se uvodi oblik kontinuirana napredovanja i tzv. otvorenog plana. U Kanadi se znaajna pozornost poklanja obrazovanju uenika koji imaju posebne potrebe.Srednje obrazovanje

U Kanadi postoje posebne tehnike i zanatske srednje kole, srednje kole opeg tipa (gimnazije) koje pruaju i akademske predmete za ulazak na kolede i sveuilite te strune predmete koji pripremaju uenike za zanimanja.kole opeg tipa mogu trajati pet godina, a srednje strune kole od dvije do est godina, to ovisi o tipovima kolskog sustava. Od 39 nastavnih predmeta uenik mora uspjeno zavriti u etiri godine 27 predmeta, a od njih moe izabrati 15 prema svojim sposobnostima. Srednjekolski predmeti (courses) koncipirani su, uglavnom na tri razine teine: Osnovna razina programa (basic level) ima zadau razvijati osobne sposobnosti, drutveno razumijevanje te pripremati uenika za promjene; Uobiajena razina nastavnog predmeta (general level) razvija sposobnosti uenika i priprema za obrazovanje poslije srednje kole na koledima primijenjene umjetnosti i tehnikim fakultetima, ili za neposredan ulazak u svijet rada; Napredna razina nastavnog programa (advanced level) sastoji se u razvoju akademskih sposobnosti i pripreme uenika za prijelaz na sveuilite.Da bi uenik stekao diplomu srednje kole (OOSD), mora ostvariti, osim dobrog opeg uspjeha, i poseban uspjeh u odreenim skupinama predmeta (credit standing), a to je minimum 30 bodova koji se ostvaruju zavravanjem odreenih teajeva u razliitim nastavnim predmetima. Bodove (credits) dobiva uenik ako uspjeno zavri teaj koji traje minimalno 110 kolskih sati.

Visoko obrazovanjeVisoko obrazovanje (post-secondary higher education), kao trei stupanj kolskog sustava, je raznovrsno. Institucije na kojima se ono stjee dijele se u dvije osnovne skupine: a) ustanove koje daju diplomu i svjedodbu ali ne dodjeljuju sveuilini stupanj, a to su npr. lokalni koledi, tehniki instituti, poljoprivredni koledi, medicinske kole i dr. i b) ustanove koje daju stupnjeve bakalaureata (BA ili BSc), magistra i doktora znanosti, a to su koledi i sveuilita.Koledi mogu biti javne ili privatne ustanove. Kanadska sveuilita mogu provoditi nastavni rad na engleskom ili francuskom jeziku, ali provodi se i dvojezini rad. Trajanje studija na sveuilitima varira od tri do pet godina. Sveuilita ustrojavaju i postdiplomski studij, pa se stjee naziv magistra (MA ili MSc) i doktora odreenog znanstvenog podruja (PhD).

Priredila: Edita Vukovi Gr.autora, (1993), kolstvo u svijetu, Zagreb, Hrvatski pedagoko-knjievni zbor

1 Gr.autora, (1993), kolstvo u svijetu, Zagreb, Hrvatski pedagoko-knjievni zbor

1 Gr.autora, (1993), kolstvo u svijetu, Zagreb, Hrvatski pedagoko-knjievni zbor

Gr.autora, (1993), kolstvo u svijetu, Zagreb, Hrvatski pedagoko-knjievni zbor

Gr.autora, (1993), kolstvo u svijetu, Zagreb, Hrvatski pedagoko-knjievni zbor