studijski program : gluma (ba studij) i ciklus program- gluma.pdf · zadaci iz oblasti glume nose...

AKADEMIJA SCENSKIH UMJETNOSTI

SARAJEVO

ODSJEK GLUMA

STUDIJSKI PROGRAM :

GLUMA (BA STUDIJ) – I CIKLUS

2019.

STUDIJSKI PROGRAM :

ODSJEK ZA GLUMU – ( BA )STUDIJ I CIKLUSA

I. UVOD

Kvalitet glume je uvijek bio i bit će u intelektualnoj sposobnosti da se otkrije radnja i u tehničkoj osposobljenosti da se

radnja realizuje. Da bi se to postiglo, nužno je poučiti glumčev razum i oživjeti čulnost da glumac svjesnom psihotehnikom

može doprijeti do neizmjernog bogatstva svoje organske stvaralačke prirode. Dakle, nužno je dotjerati i podići duhovnu

kulturu i ( unutrašnju ) tehniku glumca makar do iste visine do koje se danas nastoji dovesti njegova fizička kultura. Tada

će željene moderne forme dobiti neophodnu unutrašnju zasnovanost i opravdanje, bez čega gluma ostaje izvanjska,

beživotna i gubi pravo na postojanje.

Dodiplomski studij glume na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu ima za cilj da studenti umjetnost glume

sagledavaju kroz elemente glume,a upoznavajući razvoj osnovnih ideja o glumi i tehnika koje su u neposrednoj praksi

razvili i koristili najveći svjetski glumci studenti treba da se osposobe da ovladaju osnovnim glumačkim elemntima, i

unaprijeđuju svoja glumačka sredstva,¸kako kroz predmet gluma, tako i na glavnim stručno-umjetničkim predmetima:

govor, glas, pokret, ples i kondiciona priprema za glumu, uz podršku stručno-teorijskih i teorijskih disciplina usko

vezanih za umjetnost glumca i povežu ih sa vlastitom osobnošću, a potom da adaptiraju i primijene predložene ideje i

tehnike u suvremenom kontekstu.

II. CILJEVI ORGANIZOVANJA STUDIJA

Upisom na dodiplomski studij iz oblasti glume, studenti bi učešćem u realizaciji nastavnog programa na Akademiji

scenskih umjetnosti u Sarajevu,ustanovili, uspostavili, primijenili i unaprijeđivali razmijevanje radnje savladavajući

osnovne elemente glume kao dramske igre ( igra, radnja, odnos, sukob, lik, uloga, žanr, stil) , viši nivo organizacije u

pristupu analizi teksta, upotrebu glumačkih sredstava u specifičnim estetikama i tehnikama glume, govora, pokreta, glasa,

plesa i kondicione pripreme glumaca, savladali odgovarajuće istorijske, socijalne, kulturalne, estetske i dramaturške

kontekste, u okviru zadanih oblasti, te razvili sposobnosti konstruktivnog i senzibilnog rada u procesu nastanka rada na

glumačkim zadacima u okviru različitih medija.

Studenti bi snažan akcenat ustanovili na povezivanju teorije i njene praktične izvedbe u praksi, razvijanju sugestivnog

pristupa analizi teksta i izvedbe, primjeni analize i razumijevanje pojedinačnog procesa nastanka izvedbe, te

produktivno/kreativno uključivanje u izvedbu i evaluaciju tzv. „ klasičnog“ pozorišta pomoću savremenih teorija glume i

pozorišta, i drugih medija ( tv, film, radio i novih medija).

III. TRAJANJE STUDIJA

Osam semestra; u kojem studenti mogu ostvariti 30 ECTS kredita po semestru, odnosno ukupno 240 bodova.

PRVI SEMESTAR

šifra Predmet broj časova broj kredita

OBAVEZNI PREDMETI

fundamentalne discipline struke

GLU0101 Gluma I (Osnovi glume ) 12 9

GLU0102 Govor I 3 3

GLU0103 Glas I 3 3

GLU0104 Pokret I 4 3

GLU0105 Ples I 2 2

GLU0106 Kondiciona priprema glumaca I 2 2

naučne osnove

GLU0107 Osnovi teorije umjetnosti I 2 2

GLU0108 Osnovi nauke o jeziku I 2 2

IZBORNI PREDMETI

GLU0109 Estetika I 2 2

GLU0110 Historija umjetnosti I 2 2

GLU

0111

Izborni predmet s drugih odsjeka 2 2

UKUPNO

30

DRUGI SEMESTAR

šifra predmet broj časova broj kredita

OBAVEZNI PREDMETI


GLU0201 Gluma II (Radnja) 12 9

GLU 0202 Govor II 3 3

GLU 0203 Glas II 3 3

GLU 0204 Pokret II 4 3

GLU 0205 Ples II 2 2

GLU 0206 Kondiciona priprema glumaca II 2 2

naučne osnove

GLU 0207 Osnovi teorije umjetnosti II 2 2

GLU 0208 Osnovi nauke o jeziku II 2 2

IZBORNI PREDMETI

GLU 0209 Estetika II 2 2

GLU 0210 Historija umjetnosti II 2 2

GLU 0211 Izborni predmet s drugih odsjeka 2 2

UKUPNO

30

TREĆI SEMESTAR


OBAVEZNI PREDMETI


GLU0301 Gluma III (Lik) 12 10

GLU 0302 Govor III 3 3

GLU 0303 Glas III 3 3

GLU 0304 Pokret III 4 3

GLU 0305 Ples III 2 2

GLU 0306 Kondiciona priprema glumaca III 2 2

naučne osnove

GLU 0307 Istorija svjetske drame i pozorišta I 4 3

IZBORNI PREDMETI

GLU 0308 Istorija južnoslovenske drame i pozorišta I 2 2

GLU 0309 Opšta psihologija sa psihologijom

umjetnosti I

2 2

GLU 0310 Drama i izvedba I 2 2

GLU 0311 Dramski lik i uloga I 2 2

UKUPNO

30

ČETVRTI SEMESTAR


OBAVEZNI PREDMETI


GLU0401 Gluma IV (Uloga) 12 10

GLU 0402 Govor IV 3 3

GLU 0403 Glas IV 3 3

GLU 0404 Pokret IV 4 3

GLU 0405 Ples IV 2 2

GLU 0406 Kondiciona priprema glumaca IV 2 2

naučne osnove

GLU 0407 Istorija svjetske drame i pozorišta II 4 3

IZBORNI PREDMETI

GLU 0408 Istorija južnoslovenske drame i pozorišta II 2 2

GLU 0409 Opšta psihologija sa psihologijom umjetnosti

II

2 2

GLU 0410 Drama i izvedba II 2 2

GLU 0411 Dramski lik i uloga II 2 2

UKUPNO

30

PETI SEMESTAR


OBAVEZNI PREDMETI


GLU0501 Gluma V (Sistemi i modeli) 12 9

GLU 0502 Govor V 3 3

GLU 0503 Glas V 3 3

GLU 0504 Pokret V 3 3

GLU 0505 Ples V 2 2

GLU 0506 Kondiciona priprema glumaca V 2 2

ostale stručne discipline

GLU 0507 Elementi filma i razvoj filmskih vrsta I 3 2

GLU 0508 Osnove režije I 2 2

IZBORNI PREDMETI

GLU 0509 Likovno oblikovanje djela u scenskim

umjetnostima I

2 2

GLU 0510 Vizuelne komunikacije I 2 2

GLU 0511 Umijeće čitanja 2 2

UKUPNO

30

ŠESTI SEMESTAR

Šifra Predmet broj časova broj kredita

OBAVEZNI PREDMETI


GLU 0601 Gluma VI (Žanr- uloga u zajedničkom

projektu)

12 9

GLU 0602 Govor VI 3 3

GLU 0603 Glas VI 3 3

GLU 0604 Pokret VI 3 3

GLU 0605 Ples VI 2 2

GLU 0606 Kondiciona priprema glumaca VI 2 2


GLU 0607 Elementi filma i razvoj filmskih vrsta II 3 2

GLU 0608 Rad glumca sa rediteljem I 2 2

IZBORNI PREDMETI

GLU 0609 Likovno oblikovanje djela u scenskim

umjetnostima II

2 2

GLU 0610 Vizuelne komunikacije II 2 2

GLU 0611 Likovi u Čehovljevim dramama-

dramaturška čitanka

2 2

UKUPNO

30

SEDMI SEMESTAR


OBAVEZNI PREDMETI

STRUČNO – UMJETNIČKI PREDMETI


GLU0701 Gluma VII (Stil) 12 10

GLU0702 Govor VII 2 2

GLU0703 Glas VII 2 2

GLU0704 Pokret VII 2 2


GLU0705 Rad glumca sa rediteljem II 2 2

GLU0706 Dramaturgija 2 2

GLU0707 Osnove produkcije 2 2

GLU0708 Teatar i film pod opsadom 2 2

Stručno teorijski predmeti

GLU0709 Istorija bh drame i teatra I 2 2

IZBORNI PREDMETI


GLU0710 Lutkarstvo I 4 4

GLU0711 Analiza i teorija scenarija za glumu 2 2

GLU0712 Izborni predmet sa drugih odsjeka 2 2

UKUPNO

30

OSMI SEMESTAR


OBAVEZNI PREDMETI

STRUČNO – UMJETNIČKI PREDMETI


GLU0801 Gluma VIII (Samostalni diplomski rad) 18 18

GLU0802 Govor VIII 2 2

GLU0803 Glas VIII 2 2

GLU0804 Pokret VIII 2 2

Stručno teorijski predmeti

GLU0805 Istorija bh drame i teatra II 2 2

IZBORNI PREDMETI


GLU0806 Lutkarstvo II 4 4

GLU0807 Teatar i igra 2 2

GLU0808 Izborni predmet sa drugih studijskih odsjeka 2 2

UKUPNO

30

IV. NOSITELJI STUDIJA

Studij organizuje Akademija scenskih umjetnosti .

Studij će izvoditi nastavnici Akademije

1. Admir Glamočak , redovni profesor za Glumu

2. Senad Bašić, redovnni profesor za Glumu

3. Ermin Bravo, vanredni profesor za Glumu

4. Alen Muratović, vanredni profesor za Glumu docent za glumu

5. Arma Tanović Branković,docentica za Glumu

6. Džana Pinjo Haračić, docentica za Glumu

7. Dženita Imamović Omerović, docentica za glumu

8. Saradnici za Glumu: viši ass.Adnan Goro,ass. Vanja Matović, asss. Helena Vuković

9. Jasna Žalica, redovni profesor za Pokret

10. Sanja Burić, , vanredni profesor za predmet Pokret

11. Irma Alimanović, ass za predmet Pokret

12. Emina Muftić, redovni prof. za predmet Govor

13. Mehmed Porča, docent za predmet Govor

14. Sanjin Arnautović, ass. Za predmet Govor

15. Ana Babić, red.prof. za predmet Glas

16. Lejla Jusić, van.prof. za predmet Glas

17. Alma Ferović Fazlić, ass. za predmet Glas

18. Mersad Čuljević, dr.red.prof. za predmet Kondiciona priprema glumaca

19. Emir Fezić, docent za predmet Ples

20. Amila Terzimehić, ass. za predmete Ples i Kondiciona priprema glumaca

21. Dr. Dino Pobrić,van prof. za predmet Osnove teorije umjetnosti

22. Dr. Muhamed Dželilović, redovni profesor za predmet Istorija svjetske drame i pozorišta

23. Aida Pilav, viša ass. za predmet predmet Istorija svjetske drame i pozorišta

24. Faruk Lončarević, van.prof. za predmet Elementi filma i razvoj filmskih vrsta

25. Tina Šmalcelj, ass. za predmet Elementi filma i razvoj filmskih vrsta

26. Zoran Mlinarević, doc. za predmete Drama i izvedba, Dramski lik i uloga, Dramaturgija i Teatar i igra

27. Dragan Komadina, doc. Za predmet Likovi u Čehovljevim dramama-dramaturška čitanka

28. Almir Imširević, red.prof. za predmet Umijeće čitanja

29. Dr. Elma Tataragić, prof. Za predmet Analiza scenarija za glimca

30. Mirsad Purivatra, vanredni profesor za predmet Osnove produkcije

31. Edin Mustafić, saradnik za predmet Rad glumca sa rediteljem

32. Selma Spahić, ass. Za predmet Rad glumca sa rediteljem

33. Dr. Amela Šehović, vanredna profesorica za predmet Osnovi nauke o jeziku

34. Dr. Almedina Čegić, vanredna profesorica za predmete: Istorija bh drame i teatra, Istorija južnoslovenske drame i

pozorišta

35. Haris Pašović, redovni profesor za predmet Teatar i film pod opsadom

36. Pjer Žalica, redovni profesor za predmet Osnove režije i Rad glumca sa rediteljem

37. Elmir Jukić,docent za predmet Osnove režije

38. Amra Bakšić-Čamo, van.prof,. za predmet Osnove produkcije

39. Dr.Ema Mazrek docentica za predmet Istorija umjetnosti

40. Osman Arsanagić, redovni profesor za predmet Scenografija, kostim i maska

41. Bojan Hadžihalilović, vanredni profesor za predmet Vizuelne komunikacije

42. Dr.Maida Koso Drljević, redovna profesorica za predmet Opšta psihologija sa psihologijom umjetnosti

43. Mario Drmać, saradnik za predmet Lutkarstvo

44. Nastavnici sa Odsjeka za Produkciju, Režiju , Dramaturgiju i AV studij a prema potrebama pojedinih oblasti na

predmetima, prema naznakama u opisu programa nastavnih programa pojedinih predmeta

45. Gostujući umjetnici i nastavnici sa evropskih Akademija, u formi kraćih radionica na stručno-umjetničkim

predmetima

VI. UVJETI UPISA NA DODIPLOMSKI STUDIJ - GLUMA

Svi kandidati koji su završili četvorogodišnje školovanje .

Planirani broj studenata je do 14 studenata, a prema rang listi koja bi se određivala nakon obavljenog

prijemnog/kvalifikacionog ispita, odnosno rezultata postignutih na testovima i provjeri znanja kojoj pristupaju svi

prijavljeni kandidati.

Provjera znanja na prijemnom ispitu bi se sastojala od dva dijela:

I dio

ŠIRI IZBOR

Dva monologa i jedna recitacija po slobodnom izboru, nakon koje Komisija nastavnika određena od Nastavno-

umjetničkog vijeća Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu bira kandidate koji su kvalitetom svojih zadataka stekli

pravo ulaska u drugi krug; tj. U UŽI IZBOR.

UŽI IZBOR

Rad sa kandidatima u UŽEM IZBORU traje do sedam dana a sastoji se od rada na zadacima iz sljedećih oblasti:

1. Gluma

2. Govor

3. Glas

4. Pokret

5. Ples

6. Test provjere psihofizičke spremnosti

7. Psihološke procjene kandidata

8. Pismenog rada iz književnosti iz oblasti srednjoškolskog gradiva

Zadaci iz oblasti glume nose jedan put od 1-7 bodova ( predsjednik Komisije) plus tri puta od 1-6 bodova ( članovi

Komisije iz oblasti glume), što nosi ukupno od 4- 25 bodova; te od 0,5-2,5 boda za svaku sljedeću navedenu oblast,

izuzev testa iz psihologije što ukupno nosi od 3- 15 bodova.

Minimalni broj bodova potreban za upis studija je 24, a maksimalan 40 bodova.

V. NASTAVNI PLAN STUDIJA

Struktura predmeta studija

Obavezni predmeti studija su:

1. Gluma I,II,III,IV,V,VI,VII,VIII

2. Govor I,II,III,IV,V,VI,VII,VIII

3. Glas I,II,III,IV,V,VI,VII,VIII

4. Pokret I,II,III,IV,V,VI,VII,VIII

5. Ples I,II,III,IV,V,VI

6. Kondiciona priprema glumaca I,II,III,IV,V,VI

7. Osnovi teorije umjetnosti I,II

8. Osnove nauke o jeziku I,II,

9. Istorija svjetske drame i pozorišta I, II

10. Elementi filma i razvoj filmskih vrsta I,II

11. Osnove režije

12. Dramaturgija

13. Osnove produkcije

14. Rad glumca sa rediteljem I i II

15. Teatar i film pod opsadom

16. Istorija bh drame i teatra I, II

Izborni predmeti studija su:

1. Estetika I,II

2. Istorija umjetnosti I,II

3. Istorija južnoslovenske drame i pozorišta I,II

4. Opšta psihologija sa psihologijom umjetnosti I,II

5. Drama i izvedbaI,II

6. Dramski lik i ulogaI,II

7. Scenografija, kostim i maska I,II

8. Vizuelne komunikacije I,II

9. Muzika I,II

10. Lutkarstvo I,II

11. Umijeće čitanja

12. Likovi u Čehovljevim dramama- dramaturška čitanka

13. Analiza i teorija scenarija za glumca

14. Teatar i igra

Način realizacije nastavnog plana i programa na dodiplomskom studiju gluma

Osnovni zadatak grupe predmeta GLUMA na osnovnom studiju je da se student obuči da:

( I ) organski ( II ) vrši radnje u sukobljenom odnosu ( III ) likova ( IV ) kao glumačkih partitura ili uloga, ( V ) prema

konstatnim i varijabilnim pravilima glume kao dramske igre, ( VI ) u skladu sa kreativnom sposobnošću svakog studenta

ponaosob, ( VII ) u skladu sa izabranim stilom i ( VIII ) kreativnom ličnošću svakog studenta ponaosob.

Osnovi oblici rada su su predavanja, vježbe i seminari.

Sadržaj predmeta na Odsjeku GLUMA u najvećoj mjeri izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji predavanja i vježbi. Pod

predavanjem podrazumijevamo uvođenje u temu i verbalnu elaboraciju teme, a pod vježbom proces praktične provjere i

izvedbe teme u vidu neposrednog scenskog dejstva. Ovi postupci teku paralelno i u procesu obučavanja ne mogu se

striktno odvajati.

Na časovima seminara pojedine teme i problemi iz nastavnog programa svestranije se sagledavaju kroz izradu

seminarskih radova ili u vidu posebnih predavanja, razgovora, susreta sa istaknutim umjetnicima i stručnjacima iz

prakse.

Ostali nastavni oblici su praktičan rad, rad sa studentima režije i dramaturgije u okviru teatarskih i filmskih vježbi,

konsultacije, pregledi rada i javni nastupi koji se organizuju u dodatnom fondu od četiri sata sedmično.

Saradnja sa studentima režije i dramaturgije na izvođenju vježbi iz oblasti teatra, filma, radio iv projekata vrši se uz

nadzor profesora glume i režije, kao i saradnja sa studentima dramaturgije na zadacima koji studentima i jednog i drugog

odsjeka omogućavaju uspješnije rezultate i nužnu razmjenu iskustava, također se odvija uz rad i sa nastavnicima glume i

dramaturgije za pojedine tematske oblasti.

Ovaj rad nosi studentima određeni broj bodova i u krajnjem ishodu utiče na konačan broj ostvarenih bodova.

Rad u profesionalnim projektima u teatru, na filmu i televiziji, u toku osam semestara donosi mogućnost skupljanja do 30

ECTS kredita.

Kolokvijumi se održavaju u formi internih pregleda rada, a ispiti kao javni nastupi.

Ostvareni rezultati se stepenuju od F ( nedovoljan ) do A ( odličan ). Svaki stepen donosi maksimalno po jednu petinu od

ukupno predviđenog broja bodova.

Praktična nastava i praktično osposobljavanje studenata

U toku osam semestara studenti pored praktične nastave na izvođenju programskih sadržaja, imaju mogućnost praktično

sudjelovati u projektima studenata režije, dramaturgije i produkcije ( pozorišnim i filmskim). Taj rad angažovanim

studentima donosi u tiku četvorogodišnjeg studija od 5- 10 ECTS kredita.

Rad u profesionalnim pozorišnim projektima, na filmu, televitzijskim projektima i na radiju donosi ECTS kredite po

sljedećoj skali( od druge studijske godine)

Glavna uloga u teatru do 5 ECTS kredita

Glavna uloga na filmu do 8 ECTS kredita

Manje uloge u teatru i na filmu do 5 ECTS kredita

Sinhroniziranje animiranih filmova i učešće u radio dramama do 5 ECTS kredita

Rad u projektima fizičkog teatra do ECTS 5 kredita

Ovaj rad se boduje na glavnom stručno-umjetničkom predmetu Gluma – do 20 ECTS kredita u toku četiri studijske

godine, a bodovi ulaze u dio završne ocjene na studijskoj godini u kojoj je angažman postojao.

Preostalih 10 ECTS kredita se raspoređuju na predmetima Govor, Glas, Pokret, Ples i KPG, tokom tri studijske godine, u

obimu koji se odnosi na svaki predmet pojedinačno, u zavisnosti od prirode angažmana i čini dio bodova za studijske

programe u periodu kada je profesionalni angažman realiziran.

5 ( F,FX)- NE ZADOVOLJAVA MINIMALNE KRITERIJE, MANJE OD 55 BODOVA.

Najmanji broj bodova za ukupnu prolaznu ocjenu E ( dovoljan ) iznosi 55-64.zadovoljava minimalne kriterije. Ostali

stepeni D 65-74,općenito dobar ali sa značajnim nedostacima, C 75-84,prosječan sa primjetnim greškama, B 85-94,iznad

prosjeka, sa ponekom primjetnom greškom, A 95-100, izuzetan uspjeh bez grešaka, ili sa neznatnim greškama.

Stručno zvanje nakon završetka studija bit će bachelour scenskih umjetnosti - gluma.

VI. METODE I STRATEGIJE UČENJA I OCJENJIVANJA:

1. Predavanja iz temeljnih vještina

2. Praktični rad u nastavi

3. Praktične radionice

4. Seminari i kolokviji

5. Zajednički projekti

6. Produkcije

7. Pojedinačne i grupne vježbe

8. Predavanja i seminari

Ocjenjivanje koje se primjenjuje:

1. Pojedinačni praktični ispiti

2. Grupni praktični ispiti

3. Praktični, kreativni radovi tokom nastave

4. Pisani radovi

5. Izvedbe u okviru nastave

6. Javne izvedbeVII. ZAVRŠETAK STUDIJA I ZAVRŠNI RAD

Za dobivanje diplome završetka studija potrebno je nakon prikupljenih potpisa predmetnih nastavnika položiti ispite iz

svih premeta studija i uraditi i odbraniti kolektivni i samostalni diplomski rad iz predmeta gluma.

Diplomski rad radit će se u sedmom i osmom semestru studija; na ulozi u kolektivnoj diplomskoj predstavi i ulozi u

samostalnom diplomskom projketu.

Treći dio, nakon svih položenih ispita, je pisani rad - teorijsko objašnjenje ( način realizacije, rezultati istraživačkog

postupka u praktičnom radu i sl.) o radu na ulogama u kolektivnom i samostalnom diplomskom projektu, prezentovati

svoju temu i rezultate istraživanja, te usmeno braniti svoj praktični i teorijski rad pred tročlanom Komisijom

imenovanom od strane Katedre za glumu.

VII. STRUČNI I AKADEMSKI NAZIV

Nakon završenog studija I ciklusa studenti stiče diplomu akademskog stepena –-bachelour scenskih umjetnosti - gluma

VIII. ISHOD UČENJA

Nakon završenogčetvorogodišnjeg studija, studenti bi trebali razviti vještine i znanja iz oblasti glume ( teorija i praksa);

te vještine i znanja iz svih stručno-umjetničkih oblasti.

Znanje

• Uspostavljanje, razvijanje i praktična primjena znanja, iz oblasti glume i glumačkoih sredstava / Govor, Glas,

Pokret, Ples, Kondiciona priprema glumaca/ , putem naučenih specifičnih tehnika iz ovih disciplina

• sistematično razumijevanje relacije glume i glumačkoih sredsatva , što predstavlja osnov ili mogućnost za

originalnost pri razvoju i/ili primjeni ideja i organizovanom pristupu u glumačkoj izvedbi

• znanje o metodologiji istraživačkog rada u umjetnosti i o umjetnosti i

• znanje o istorijskim i teorijskim utemeljenjima glume, glumačkih sredstava, i ostalih stručno-teorijskih i

teorijskih disciplina iz oblasti umjetnosti glume i srodnih umjetničkih disciplina.

• Profesionalne i praktične vještine (ili: praktična primjena)

• primijena i unapređivanje stečenih znanja povezivanjem teorije i njene praktične primjene kod realizacije

umjetničkog projekta,

• istraživački pristup i produktivno/kreativno uključivanje u realizaciju umjetničkog djela uz primjenu novih

savremenih teorija i tehnologija u okvirima šireg interdisciplinarnog područja

• primjena analize i razumijevanje pojedinačnog glumačkog sredstva u nastanka glumačke izvedbe,

• sposobnost konstruktivnog i senzibilnog odgovora na rad drugih te prilagodljivost i fleksibilnost tokom rada na

predstavi

• sposobnost istraživanja u umjetničkom scenskom izrazu: analiza, rješavanje problema i istraživanje mogućnosti

izvedbe, sposobnost primjene različitih metodologija i alternativnih rješenja,

• sposobnost djelovanja u savremenoj umjetničkoj produkciji ;

• konstruktivno sudjelovanje u profesionalnom okruženju;

• analitika i inovativnost, maštovitost i kreativnost u drugačijim pristupima izvedbenoj umjetnosti;

• sposobnost maštovitog izražavanja - usmeni, pisani i elektronski oblik;

• djelotvorno djelovanje u daljnjem radu- inicijative i samodisciplina;

• sposobnost samostalnog učenja i preuzimanja odgovornosti za daljnji rad na osobnom planu.

• Sposobnosti saradnje i komunikacije; odnosno radna etika.

Profesionalne kompetencije

• profesionalno bavljenje glumom u projektima sa istraživačkim zahtjevima

• organizacijsko umjetnički poslovi u svim institucijama koje imaju scensku i umjetničku djelatnost

• istraživački poslovi u umjetnosti i teorijskom istraživanju glume i disciplina iz oblasti glumačkih

sredstava

• pedagoški rad u glumi i glumačkim sredstvima

IX. PRAVA STUDENTA

Prava studenta u studiju I ciklusa ( nastavak studija, gubitak i ponovno sticanje statusa studenta, prelaz sa drugih

visokoškolskih ustanova i sl.) regulisana su Zakonom o visokom obrazovanju, Pravilima studiranja na I ciklusu na

visokoškolskim ustanovama Univerziteta u Sarajevu i Pravilnikom o studiranju na Akademiji scenskih umjetnosti u

Sarajevu.

X. NASTAVNI PROGRAMI

I semestar

Logo fakulteta/akademije

UNIVERZITET U SARAJEVU – AKADEMIJA SCENSKIH IMJETNOSTI

GLUMA I ( Osnove glume)

Obrazac SP2

Stranica12 od 247

Šifra predmeta: GLU 0101 Naziv predmeta: GLUMA I ( Osnovi glume )

Ciklus: prvi Godina: I Semestar: I Broj ECTS kredita:9

Status: obavezni

Kontakt sati:

Predavanja

Vježbe

Individualni rad sa

studentom

180

120

45

15

Priprema za kolokvij 15

Seminarski rad 10

Priprema ispita i praktični rad,

kontinuinirano samostalno

savladavanje gradiva

20

UKUPNO opterećenje 225

Učesnici u nastavi

Nastavnici i saradnici izabrani na predmet Gluma

Preduslov za upis: Upisan I semestar.( Položen prijemni ispit)

Cilj (ciljevi) predmeta:

Sadržaj predmeta Gluma I izvodi se u jedinstvenoj

kombinaciji predavanja,vježbi, seminara i

individualnih vježbi i u procesu obučavanja ne mogu se

striktno odvajati.

Zadaci predmeta su:

1.Stvaranje teorijskih elemenata za upoznavanje

osovnih elemenata glume

2.Utvrđivanje procedura za upoznavanje tih elemenata

3.Naznačavanje putova za realizaciju tih elemenata

4.Odučavanje od ranijih „ iskustava „ i gotovih

rješenja

5.Oslobađanje od psihofizičke napetosti kako bi se

oslobodila energija

6.Sticanje novog, scenskog osjećanja prostora i

vremena

7.Otkrivanje mogućnosti i problema u pokretu, glasu i

govoru

8.Otklanjanje tih problema i unapređivanje

mogućnosti

9.Opažanje i ocjenjivanje svojstava objekata (

predmeta i lica ) i njihovih karakterističnih veza i

odnosa

10.Usmjeravanje pažnje i energije na konkretne

objekte

11.Razbuđivanje čula i postizanje senzomotorne

koordinacije kao uslova da se kompletan organizam i

ličnost podstaknu na aktivnost i osposobe za akciju

12.Proširivanje mogućnosti memorisanja

13.Pokretanje inteligencije i mašte, intuicije i

uobrazilje, tjelesnog mišljenja i emotivnog pamćenja

14. Na primjerima iz svakodnevnog života razvijanje

svijesti o radnji

15. Spontano, iskreno i istinito vršenje radnje na sceni,

u saglasnosti sa vlastitim organskim procesima i u

svoje ime.

Tematskejedinice:

(po potrebiplan izvođenja po sedmicama se

utvrđujeuvažavajućispecifičnostiorganizacionihjedinica)

TEME:

Izloženost – istina

Oslobađanje

Pažnja i koncentracija

Promjena

Predmetna radnja

Opažanje

Opšta osnova

Vrijeme- opšta osnova

Čula

Objedinjena čula

Doživljavanje

Razmjena-saradnja

Razmjena-konfrontacija

Razmjena-rekapitulacija

Struktura

Objedinjena čula i radnja u okolnostima,

Pojedinačnosti

Situacija-osnovne sile

Situacija-ostale sile

Događaji, Scene odnosa

Seminar- STANISLAVSKI

Ishodi učenja:

Znanje:Razumijevanje osnovnih elemenata glume

Vještine:Izbor radnje u datim okolnostima, Igra,

Razvijanje mašte i uobrazilja, Čulno scensko

dejstvo,Radnja, Uspostavljanje odnosa i partnerska

igra

Kompetencije:U okviru glume kao dramske igre,

poštujući definiciju:“Ja i ti činimo igrajući se“, kroz

samostalno kreirane scene ili scene iz književne

literature,pravilnim odabirom radnje i osvještenom

partnerskom igrom jasno ustanovljavaje odnosa, u

datim okolnostima, izabrane dramske situacije.

Metode izvođenja nastave:

Predavanja-proces uvođenja u temu i verbalna

elaboracija teme,praktična provjera teme u vidu

neposrednog scenskog dejstva, seminari-u vidu

posebnih predavanja, razgovora i susreta sa istaknutim

umjetnicima,pregledi rada i javni nastupi. Scene

«odnosa», rade se u saradnji sa Odsjekom za režiju.

Metode provjere znanja sa strukturom ocjene1:

Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom

realizacije nastavnog programa.

Kvalitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se

anketom, raspravama na stručnim tijelima Katedre za

glumu nakon pregleda rada i praktičnih ispita, a

uspješnost procentom prolaznosti.

Praćenje rada i provjera znanja vrši se konstantno

tokom realizacije nastavnog programa.

Kolokvij – kraj osme sedmice

Pismeni seminarski rad – kraj petnaeste sedmice

Završni ispit –sedamnaesta sedmica

Provjera znanja

i ocjenjivanje

Kriteriji Bodovi Uslov

za

ispit

min-

max Bodovi Ocjene

Do 54

5 (F)

1.

2.

Pohađanje

nastave

Angažman

u nastavi

5

15

1 –

5

10 -

15

55-64

6 (E)

3.

Pisani rad

(seminarski

rad)

10

4-

10

65-74 7 (D) 4. Kolokvij 20 10 -

20

75-84 8 (C) Ukupno do

završnog

ispita

50 25 -

50

85-94 9 (B) 4. Završni 50 30 –

1Strukturabodovaibodovnikriterij za svakinastavni predmetutvrdujevijeceorganizacionejediniceprijepocetkastudijskegodine u kojoj se

izvodinastavaiznastavnog predmeta u skladusaclanom 64. st.6 Zakona o visokomobrazovanjuKantona Sarajevo

ispit 50

95-100 10 (A)

UKUPNO

100

55 -

100

Rad studenata u ispitnim projektima ostalih odsjeka,

kao i profesionalnim projektima, a koji ima veze sa

nastavnim planom i programom predmeta Gluma,

može se dodatno bodovati.

Literatura2:

Obavezna: Aristotel, O PESNIČKOJ UMETNOSTI,

Beograd 1966, En Denis, Artikulisano telo, FDU

Beograd, 1997, Stanislavski: SISTEM, MOJ ŽIVOT U

UMETNOSTI, ETIKA, Zagreb 1989, Stjepanović

Boro: Gluma I i II, Cetinje 1997., An Ibersfeld: Čitanje

pozorišta

Dopunska: Stanislavski: SISTEM, MOJ ŽIVOT U



pozorišta,Milošević Mata, MOJA GLUMA, Beograd,

1975

Šifra predmeta: 0102 Naziv predmeta: Govor I

Ciklus: Prvi Godina: I Semestar: I Broj ECTS kredita: 3

Status: obavezni

Kontakt sati:

Predavanja

Vježbe

Individulane vježbe

45

15

15

15

2Senat visokoškolske ustanove kao ustanove odnosno vijece organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao javne ustanove, utvrduje

obavezne I preporučene udžbenike i priručnike, kao I drugu preporucenu literature na osnovu koje se priprema i polaže I spit posebnom odlukom koju obavezno objavljuje na svojoj internet stranici prije početka studijske godine u skladu sa članom 56. st 3. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

Ostalo opterećenje studenata:

Literatura/čitanje

10

Seminarski rad 5


kontinuinirano samostalno savladavanje

gradiva

15


Učesnici u nastavi Nastavnici i saradnici izabrani na oblast kojoj predmet pripada/predmet

Preduslov za upis: Upisan I semestar


1. Stvaranje svijesti o relaksiranom i centriranom vlastitom tijelu

2. Osvještavanje glasovnog i govornog sistema

3. Svijest o slobodnom i pravilnom disanju

4. Usvajanje optimalnog načina disanja,uključujući dva

načina:dijafragmalno i rebralno

5. Osvještavanje rezonantnih prostora u tijelu

6. Upoznavanje sa procesom proizvodnje artikulisanog govora (

kultura mišljenja-kultura govorenja)

7. Prepoznavanje osnovnog sistema govornog izražavanja( dijelovi

govorne izjave, stepen značaja i snaga pritiska logičkog

akcentovanja riječi, i metode njegovog određivanja)

8. Upoznavanje sa osnovnim vidovima saopštavanja

Tematske jedinice:

(po potrebi plan izvođenja po

sedmicama se utvrđuje

uvažavajući specifičnosti

organizacionih jedinica)

Upoznavanje sa predmetom Govor

Jezik i govor (pojam, definicija)

Kultura govora-kultura mišljenja

Osnovna svojstva dobrog govora

Fiziološke osnove i akustička svojstva usmenog govora

Govorni organi i tvorba glasova

Jačina, visina i boja glasa

Govor i proces disanja

Upotreba pravilnog disanja(vrste, greške)

Poremećaji u govoru i njihovo uklanjanje

Impostacija, artikulacija, dikcija

Govorne vježbe

Vježbe opuštanja i držanja tijela

Vježbe disanja i jačanja respiratornih organa

Vježbe artikulacije

Vježbe rezonacije

Govorne vrednote

Intonacija, intenzitet, pauza, tempo, ritam, gest i mimika, stvarni

kontekst

Struktura govornog iskaza

Akcenatski takt, blok, pasaž, pasažni krug

Govorne konstante

Govorni reljef (pojam, uspostava, misaono-emocionalni signali)

Osnovni vidovi saopštavanja

Podatak, poruka

Informacija, referat, konstatacija

Komentar

Reklama kao osnovni vid saopštavanja, najave, oglasi

Dijaloški spreg

Odnos pošiljalac-primalac

Akcentuacija (uvod)

Akcenatski sistem

Neakcentovana dužina

Smisaono-emocionalna odrednica

Logički akcenat

Metodi određivanja logičkih akcenata

Tehnička (strukturalna) analiza i podjela teksta

Dijalog- kružni tok riječi

Ishodi učenja:

Znanje: poznavanje razlika između jezika i govora (usmenog, pismenog).

Poznavanje akustičkih svojstava govora, te vrednota usmenog govora

Prepoznavanje osnovnog sistema govornog izražavanja

Poznavanje osnovnih vidova saopštavanja

Upućenost u akcenatski sistem, poremećaje u govoru i načine

unapređenja

Vještine: Bolja osviještenost glasovnog i govornog sistema, relaksiranog

tijela i pravilnog disanja

Usvojen optimalni način disanja glumca, optimalnija tvorba glasova

Kompetencije: Primjena i unapređenje proizvodnje artikulisanog

govornog iskaza

Primjena stečenih znanja i vještina u realizaciji govornih vrednota

tokom oblikovanja govornog izraza pri osnovnim vidovima saopštavanja

u scenskom djelovanju i drugim medijima

Mogućnost obavljanja reporterskih i voditeljskih djelatnosti


Sadržaj predmeta Govor I izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji

predavanja,vježbi, konsultacija, seminara i individualnih vježbi i u

procesu obučavanja ne mogu se striktno odvajati.

Predavanja-proces uvođenja u temu i verbalna elaboracija teme,

praktična provjera teme u vidu neposrednog scenskog dejstva.

Ostali nastavni oblici: konsultacije, seminari-u vidu posebnih predavanja,

razgovora i/li susreta sa istaknutim umjetnicima, pregledi rada i javni

nastupi i organizuju se u dodatnom fondu od 2 sata sedmično.

Metode provjere znanja sa

strukturom ocjene3:

Praćenje rada i provjera znanja vrši se konstantno tokom realizacije

nastavnog programa.



Završni ispit – sedamnaesta sedmica

Provjera znanja i

ocjenjivanje

Kriteriji Bodovi Uslov za

ispit

min-max

Bodovi Ocjene

Do 54

5 (F)

1.

2.

Pohađanje nastave

Angažman u nastavi

10

20

5 – 10

10 - 20

55-64

6 (E)

3.

Pisani rad

(seminarski rad)

7

3 - 7

65-74 7 (D) 4. Kolokvij 13 7 – 13


završnog ispita

50 25 – 50

3 Struktura bodova i bodovni kriterij za svaki nastavni predmet utvrduje vijece organizacione jedinice prije pocetka studijske godine u kojoj se izvodi

nastava iz nastavnog predmeta u skladu sa clanom 64. st.6 Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

85-94 9 (B) 4. Završni ispit 50 30 – 50

95-100 10 (A)

UKUPNO

100

55 – 100

Rad studenata u ispitnim projektima ostalih odsjeka, kao i

profesionalnim projektima, a koji ima veze sa nastavnim planom i

programom predmeta Govor, može se dodatno bodovati.

Literatura4:

Obavezna:

1. Đorđević, B. (1984). Gramatika srpskohrvatske dikcije. Beograd:

Univerzitet umetnosti

2. Marković, M. (2002). Glas glumca. Beograd: Clio

3. Nedović, O.(1973). Govorna kultura (Umetnost govora). Beograd:

Umetnička akademija u Beogradu

4. Šipka, M. (2005). Kultura govora. Sarajevo: Institut za jezik

Dopunska:

1. Berry, S. (1991). Voice and Actor. New York: V.E.

2. Đorđević, B. (1996). Elementi dikcije. Beograd: Univerzitet

umetnosti

3. Erenrajh, Lj. (1996). Glasovno obrazovanje glumca. Beograd:

Univerzitet umetnosti Beograd

4. Morrison, M. (1997). Clear Speech: Practical Speech Correction

and Voice Improvement (3 ed) New York: Heinemann Drama

5. Stjepanović, B. (1997). Gluma I: Rad na sebi, Cetinje: Univerzitet

Crne Gore

Šifra

predmeta:GLU

0103

Naziv predmeta: GLAS I

4 Senat visokoškolske ustanove kao ustanove odnosno vijece organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao javne ustanove, utvrduje

obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu preporucenu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit posebnom odlukom koju obavezno objavljuje na svojoj internet stranici prije početka studijske godine u skladu sa članom 56. st 3. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

Ciklus: I Godina: I Semestar: I Broj ECTS kredita:3

Status: Obavezni

Kontakt sati: 45

1.Predavanja

2. Vježbe

3.Individulane vježbe

15

15

15

Ostalo opterećenje studenata: 30

Literatura/čitanje 10

Seminarski rad 5

Priprema ispita i praktični rad, kontinuinirano

samostalno savladavanje gradiva

15

UKUPNO opterećenje: 75

Ostali nastavni oblici su konsultacije, praktičan rad, pregledi rada i

javni nastupi.

Organizuju se u dodatnom fondu od 2 sata sedmično.

Učesnici u nastavi Nastavnici i saradnici izabrani na oblast kojoj predmet pripada/predmet GLAS


Cilj (ciljevi)

predmeta:

1. Uvod u glasovnu obuku- teoretsko upoznavanje sa elementarnim pojmovima

vezanim za glasovnu produkciju

2. Utvrđivanje individualnih glasovnih predispozicija i analiza načina korištenja

glasa prije početka glasovne obuke

3. Osjećanje vlastitog glasa-proces osvještavanja individualne boje glasa i

centralnog registra

4. Relaksacija-pravilan stav tijela

5. Respracija-usvajanje kostabdominalnog tipa disanja

6. Anatomija glasovnog organa

7. Osnovni pojmovi teorije zvuka

8. Impostacija

9. Rezonanca

10.Osvještavanje rezonantnih prostora u tijelu

11.Osobine tona

12.Dinamika glasa

13.Briga o glasu

Tematske jedinice:

Upoznavanje sa predmetom glas

Historijski razvoj i pristup glasovnoj obuci

Glas kao instrument

Osnovni pojmovi teorije zvuka-predavanje

Čulo sluha i prijem zvučnih talasa

Govor-pjevanje

Relaksacija

Respiracija-tipovi disanja

Usvajanje kostabdominalnog tipa disanja

Oslonac daha i glasa na dijafragmi i u glavi

Teoretsko upoznavanje sa elementarnim pojmovima vezanim za glasovnu

produkciju

Impostacija glasa

Aktiviranje glasovnog aparata

Anatomija i fiziologija glasovnog aparata

Organi za respiraciju

Organi za fonaciju glasa

Organi za rezonanciju glasa

Produkcija glasa kao fiziološki proces

Fiziologija glasovnog aparata

Fiziologija respiratornog aparata

Fiziologija organa za fonaciju-grkljan ili larinks

Fiziologija organa za oblikovanje glasa-rezonanca

Rezonanca

Osvještavanje osnovnih rezonatora

Ton i njegove osobine-

boja glasa /tona/,visina/intonacija/intenzitet,glasnost,trajanje tona (ritam,tempo)

Podjela glasova

Vokali i konsonanti

Pravilno formiranje vokala

Zagrijavanje

Vježbe za relakasaciju

Vježbe za artikulaciono-rezonantne dijelove glasovnog aparata

Vježbe za aktiviranje i elastičnost mekog nepca i grkljana

Vježbe za pravilan tip disanja i appoggio

Vježbe otvaranja i zatvaranja

Vježbe za impostaciju

/staccato,martellato,legato/

Vježbe za dinamiku glasa

SEMINARSKI RAD

Ishodi učenja:

Znanje:teoretsko znanje elementarnih pojmova vezanih za glasovnu obuku

Vještine:savladane osnove pravilnog tipa disanja, osvještena individualna boja

glasa,pravilan rad dijafragme

Kompetencije:Oslonac daha i glasa na dijafragmi

Metode izvođenja

nastave:

Sadržaj predmeta Glas I izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji predavanja,vježbi,

seminara i individualnih vježbi,te se u nastavnom procesu ne mogu striktno

odvajati.

Predavanja-proces uvođenja u temu i verbalna elaboracija teme,praktična

provjera teme u vidu neposrednog scenskog dejstva, seminari-u vidu posebnih

predavanja, razgovora i susreta sa istaknutim umjetnicima,pregledi rada i javni

nastupi

Metode provjere

znanja sa

strukturom ocjene:

Provjera znanja i

ocjenjivanje

KRITERIJI

Bodovi

Uslov za ispit

min.-max.

Bodovi Ocjene

do 54

5 (F)

1.

Prisustvo na

nastavi

10

8-10

55-64

6 (E)

2.

Angažman na

nastavi

15

10-15

65-74

7 (D)

3.

Kolokvij

20

10-20

75-84

8 (C)

4.

Seminarski rad

5

2-5

85-94

9 (B)

5.

Završni ispit

50

30-50

Provjera znanja vrši se putem kolokvija,seminarskog rada i završnog ispita,uz

ispunjavanje prethodnih kriterija prisustva i angažmana na nastavi.

Do završnog ispita,studenti mogu skupiti maksimalno 50 bodova.

Kao uvjet za pristupanje završnom ispitu,za svaki navedeni kriterij,moraju

ostvariti minimalan broj bodova,ukupno 25.

Napomena:

Rad studenata u projektima drugih odsjeka kao i profesionalni

angažmaniodobreni od strane relavantnih tijela Akademije, a vezani za nastavni

plan i program predmeta Glas, mogu biti dodatno bodovani .

Literatura5:

Obavezna:

Mr.Ljiljana Grujić Erenrajh:GLASOVNO OBRAZOVANJE GLUMCA,Univerzitet

umetnosti Beograd 1995,

M. Marković:GLAS GLUMCA,CLIO Beograd,2002.,

Cicely Berry:GLUMAC I GLAS,AGM Zagreb 1997

Dopunska: B.Špiler,UMJETNOST SOLO PJEVANJA,Muzička akademija

Sarajevo,1972

Šifrapredmeta:

GLU 0104

Naziv predmeta: POKRET I: SLOBODNO ISKUSTVO POKRETA

Ciklus: I Godina: I Semestar: I Broj ECTS kredita: 3

Status: Obavezni predmet Kontakt sati: 60

Predavanja 30

Vježbe 30

Individualno savladavanje gradiva 15

Ukupno sati 75

Podjela je uslovna jer se sadržaj predmeta izvodi u

jedinstvenoj kombinaciji predavanja, istraživačkih

vježbi, individualnih vježbi i u procesu obučavanja se ne

mogu striktno odvajati

Individualni rad uz nadzor profesora 30

Vrijeme u kojem student pokušava da princip rada koji

je razumio i na koji je pristao, te vlastita, nova iskustva

do kojih je došao, pretvori u scensku realizaciju različito

je od studenta do studenta.To vrijeme često zavisi i od

obimnosti i zahtjevnosti teme kojom se studenti bave.

Učesnici u nastavi Nastavnici i saradnici izabrani na predmet Pokret

Preduslovzaupis: Položen prijemni ispit na Akademiji scenskih umjetnosti


1. Oslobađanje od svega naučenog i nametnutog, razbijanjem stereotipa

tjelesnog izraza

2. Proširenje fonda pokreta svakog studenta ponaosob

3. Razumijevanje i primjena principa organskog kretanja

4. Osvještavanje sopstvenog tijela kao instrumenta sposobnog za

artikulisanu scensku komunikaciju

Tematske jedinice:

Kada i zašto se krećemo;

Princip organskog kretanja

Pozicije tijela;

Kvalitet pokreta u odnosu na prostor vrijeme i snagu;

Prostor: tačke, planovi nivoi;

Partner i partnerska igra (aktivno-pasivno)

Ishodi učenja:

Mogućnost artikulisane neverbalne komunikacije kontrolom prostora,

vremena i snage

Tjelesno osvještena i oslobođena ličnost, spremna da svoja iskustva stavi

u funkciju scenske igre


-Predavanja, vježbe, konsultacije, individualni rad, javna prezentacija,

analiza

-Princip rada na predmetu Pokret I je istraživački i apsolutno

individualan za svakog studenta. Bez obzira što se istraživanja tema

odvijaju u grupi, rezultati i iskustva, različiti su u zavisnosti od

psihofizičkih predispozicija i vlastitog angažmana svakog studenta

ponaosob.

Predispozicije studenata podrazumijevaju:

- fizičku kondiciju i druge tjelesne predispozicije

-spremnost svakog studenta da se upusti u istraživački proces i

osluškivanje svog tijela i poruka koje ono šalje.

Angažman studenata podrazumijeva:

- aktivan istraživački angažman na časovima, a u odnosu na temu koja je

predmet zanimanja

- rad na pripremi vježbi koje podrazumijevaju zbir istraživačkih

iskustava na časovima, te samostalnom radu studenata, a u odnosu na

temu koja je predmet zanimanja


strukturom ocjene6:

Bodovi

Kriteriji min-max

Redovno pohađanje nastave 7 -10 bodova

Aktivno učešće u istraživačkom radu 10 -15 bodova

Kolokvij 2 -10 bodova

Individualni rad 0 - 10 bodova

Dnedvnik rada: Moje iskustvo pokreta 1 - 5 bodova

Završni ispit 30 -50 bodova

Ukupno 50 - 100 bodova

Rad studenata u projektima ostalih odsjeka koji ima veze sa planom i

programom predmeta Pokret I može se dodatno bodovati

Literatura:

1. AnneDennis „Artikulisano tijelo-fizička obuka glumca“ / Institut za

pozorište,film, radio i televiziju; Fakultet dramskih umjetnosti-Beograd

1997.god.

2. JerzyGrotowski „Ka siromašnom pozorištu“ICS, Beograd,1976.god.

3. JacquesLecoqwith Jean-Gabrijel Carassoand Jean-

ClaudeLallias:„Themovingbody“,Methuen PL, London, 2000.god

4.Desmond Morris„Manwatching“ („Otkrivanje čovjeka kroz gestove i

ponašanje“),Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd,1979.god.

5. DesmondMorris„Bodywatching“ („Govor tijela“),ITRO August

Cesarec, Zagreb, 1986.god.

6Strukturabodovaibodovnikriterijzasvakinastavni predmetutvrdujevijeceorganizacionejediniceprijepocetkastudijskegodine u kojoj se


Šifra predmeta:GLU 0105 Naziv predmeta: PLES I

Ciklus: Prvi Godina: I Semestar: 1 Broj ECTS

kredita:2

Status: Obavezni

KONTAKT SATI: 30

Predavanja: 15

Vježbe:10

Individualne vježbe: 5


Literatura:5

Seminarski rad: 5


Kontinuirano samostalno

savladavanje gradiva: 10

UKUPNO OPTEREĆENJE: 50

Učesnici u nastavi Nastavnici I saradnici izabranina oblast kojoj predmet

pripada/predmet



Sadržaj predmeta Ples I izvodi se u jedinstvenoj



striktno odvajati.

Zadaci predmeta su:

1.Stvaranje teorijskog temelja za upoznavanje

predmeta ples

2.Postavljanje pravilnog držanja tijela( licem prema

štapu i bokom prema štapu )

3.Izučavanje osnovnih elemenata klasičnog baleta (

pozicije nogu i ruku )

4.Izučavanje vježbi pored štapa

5.Kultura pokreta i koordinacija pokreta

6.Sticanje znanja o određenim epohama i istorijskim

igrama koje im pripadaju

7.Sposobnosti orijentacije i scenskog osjećanja tijela u

prostoru.

8.Izučavanje elemenata odnosa prema partneru shodno

plesu i epohi

Tematske jedinice:



TEME:

Položaj i držanje tijela

Osnove klasičnog baleta

Klasične vježbe uz štap

Opšte karakteristike istorijskih igara XIX vijeka

Poloneza

Elementi igre Poloneza

Opšte karakteristike istorijskih igara XVI vijeka

Pavana

Pokloni i reveransi

Sastavljanje ispitnih zadataka i spajanje sa studentima

drugih studijskih godina

Generalne probe

Završni ispit

Ishodi učenja:

Znanje: Teorijski temelj za upoznavanje predmeta Ples

, kroz epohe i različite plesne stilove

Vještine: Bolja artikulacija, i koordinacija tijela,

orijentacija u prostoru i kontrola vlastitog tijela.

Kompetencije:Neutralno tijelo spremno za scensko

djelovanje.


Sadržaj predmeta Ples I izvodi se u jedinstvenoj



striktno odvajati.

Ostali nastavni oblici: konsultacije, seminari-u vidu

posebnih predavanja, razgovora i/ili susreta sa

istaknutim umjetnicima, pregledi rada I javni

Nastupi I organizuju se u dodatnom

fondu od dva sata sedmično.


Praćenje rada i provjera znanja vrši se


Kolokvijum- VJEŽBE UZ ŠTAP

Seminarski rad: Osvještavanje tijela

Završni ispit- VJEŽBE UZ ŠTAP, POLONEZA,

PAVANA

Provjera znanja i

ocjenjivanje


za

ispit

min-

max Bodovi Ocjene

Do 54

5 (F)

1.

2.

Pohađanje

nastave

Angažman

u nastavi

5

10

3 -

5

5 –

10

55-64

6 (E)

3.

Pisani rad

(seminarski

rad)

5

2 -

5

65-74 7 (D) 4. Kolokvij 30 15 –

30


završnog

ispita

50 25 -

50

85-94 9 (B) 4. Završni

ispit

50 30 –

50

95-100 10 (A)

UKUPNO

100

55 -

100


kao I u profesionalnim projektima, ako ima veze sa

nastavnim planom i programom predmeta PLES, može

se dodatno bodovati.

Literatura8:

Obavezna:Agritina A.Vaganova, OSNOVI

KLASIČNOG BALETA, Ljiljana Mišić, OSNOVI

SCENSKE IGRE,Novi Sad, 1984.

7Strukturabodova I bodovnikriterij za svakinastavni predmetutvrdujevijeceorganizacionejediniceprijepocetkastudijskegodine u kojoj se

izvodinastavaiznastavnog predmeta u skladusaclanom 64. st.6 Zakona o visokomobrazovanjuKantona Sarajevo 8Senatvisokoškolskeustanovekaoustanoveodnosnovijece organizacionejedinicevisokoškolskeustanovekaojavne ustanove,

utvrdujeobavezneipreporučeneudžbenikei priručnike, kaoidrugupreporucenuliteraturunaosnovukoje se pripremaipolažeispitposebnomodlukomkoju obaveznoobjavljujenasvojoj internet straniciprijepočetka studijskegodine u skladusačlanom 56. st 3. Zakona o visokomobrazovanjuKantona Sarajevo

Dopunska:

Šifra predmeta: GLU

0106 Naziv predmeta: Kondiciona priprema glumaca I (AKROBATIKA)

Ciklus: PRVI Godina: PRVA Semestar: I Broj ECTS kredita: 2

Status: Obavezni

Kontakt sati 30

Predavanja 15

Vježbe 15

Seminar 5

Samostalno savladavanje gradiva 15

Ukupno opterećenje 50


Preduslov za upis: Upisan I semester


Sadržaj predmeta Kondiciona priprema glumaca I. izvodi se u jedinstvenoj

kombinaciji predavanja, vježbi, seminara i individualnih vježbi i u procesu

obučavanja ne mogu se striktno odvajati.

Ctljevi predmeta su:

1.Transformacija i podizanje na viši nivo motoričkih sposobnosti:

Snage (eksplozivna, repetitivna, statička)

Brzine (agilnost, segmentarna brzina, kratki sprint) Koordinacije (spretnost,

agilnost, okretnost itd.) Fleksibilnosti (aktivna, pasivna)

Ravnoteže (statička, dinamička, stabilna, labilna, indiferentna),

Preciznosti (gađanja, ciljanja)

Izdržljivosti (anaerobna, aerobna)

2.Pozitivni uticaj na stanje i poboljšanje motfoloških karakteristika:

Volumen i masu tijela

Potkožno masno tkivo

3.Pozitivni uticajna stanje i poboljšanje funkcionalnih sposobnosti:

Respiratornog sistema

Kardiovaskulatornog sistema

4.Primjena kibernetičkog modela konativnih karakteristika i kognitivnih

sposobnosti

5.Savladavanje tehnike akrobatskih elemenata i njihova primjena:

Položaj tijela

Put kretanja kojeg određuje pravac i amplituda pokreta Brzina, tempo i ritam

kretanja

Unutrašnje i spoljašnje sile koje imaju uticaj na kretanje

Tematske jedinice:

Metodički pristup razvoja motoričkih sposobnosti

Metode provjere motoričkih sposobnosti

Metode treninga u akrobatici

Kolut naprijed (zgrčeno, raznožno, sunožno)

Kolut unazad (zgrčeno, raznožno, sunožno)

Stav na glavi (iz više položaja)

Stav u uporu na šakama-stoj (iz različitih položaja)

Kolut nazad (do upora-stoja)

Premet strance

Leteći kolut

Akrobatski elementi sihronizacije u paru

Skokovi na trampolinu (osnovni, sa fazom leta)

Usavršavanje navedenih kretno-motoričkih zadataka

Ishodi učenja:

Znanje: Kroz upoznavanje studenata sa osnovama pojedinih praktičnih i

teorijskih znanja kako bi

mogli pravilno pristupiti i razumjeti tjelesnu pripremu, te upoznavanjem i

povezivanjem teorijskih i metodičkih činjenica sa vlastitom praksom, potom

adapatacijom i korištenjem ideja i tehnika u kontekstu savremene pedagogije i

prakse

Vještine: studenti će ovladati

spečifičnim i osnovnim elementima akrobatike

akrobatskih elemenata

Kompetencije: studenti će moći objediniti pojedinačna znanja ovladati

spečifičnim i osnovnim elementima akrobatike, neophodnih za kreativno

delovanje u pozorištu, televiziji i na filmu


Predavanja-proces uvođenja u temu analitičkim i sintetičkim metodama,

metodom demonstracije i verbalne elaboracije teme, praktična provjera teme u

vidu neposrednog scenskog dejstva, seminari u vidu posebnih predavanja,

razgovora i susreta sa istaknutim stručnjacima, pregledi rada i javni nastupi.


strukturom ocjene9:

Provjera znanja i

ocjenjivanje

Kriteriji Bodovi

Uslov za ispit

min-max

Bodovi Ocjene

do 55 5 (F) 1. Pohađanje nastave 5 1 – 5

56 - 68 6 (E) 2. Aktivnosti u nastavi 10 5 – 10

69 - 76 7 (D) 3. Testovi tokom

semestra

25 5 – 25

77 - 85 8 (C) 4. Seminarski radovi 10 5 – 10

86 - 92 9 (B) 5. Završni ispit 50 30 – 50

93 - 100 10 (A) UKUPNO 100 55 – 100

Do završnog ispita, studenti mogu sakupiti maksimalno 50 bodova. Da bi

imali pravo pristupiti završnom ispitu, iz svakog od prethodno navedenih

elemenata moraju postići minimalni broj bodova, odnosno ukupno 21.

Literatura10:

Obavezna: Bernard,N.C.,TIJELO KAO STROJ,MPIP,Amsterdam,1981.,

Bolković, S, Kristan, A., AKROBATIKA, Ljubljana 1998.,

Malacko, J.,Rađo, I., TEHNOLOGIJA SPORTA I SPORTSKOG

TRENINGA, FASTO, Sarajevo,2004.,

Chappuis, BIOMEHANICS OF WOMENS GYMNASTICS, Lauisiana,1986.,

Kurelić, STRUKTURA I RAZVOJ MORFOLOŠKIH I MOTORIČKIH

DIMENZIJA,BIGZ Beograd,1975.,

Nićin, ANTROPOMOTORIKA,Novi Sad 2000.,

Peleksić. V., SPORTSKA GIMNASTIKA,Sarajevo,1979

Dopunska: Ellen, K., Katharine, M., BIOMEHCANICS a qualitative approach

for studing human movement, New York 1996.

Tabakovic, M., Atiković, A., VJEŽBE OBLIKOVANJA sa osnovnom

primjenom u gimnastici, FASTO, Sarajevo 2014.

9 Struktura bodova i bodovni kriterij za svaki nastavni predmet utvrduje vijece organizacione jedinice prije pocetka studijske godine u

kojoj se izvodi nastava iz nastavnog predmeta u skladu sa clanom 64. st.6 Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo 10 Senat visokoškolske ustanove kao ustanove odnosno vijece organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao javne ustanove,

utvrduje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu preporucenu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit posebnom odlukom koju obavezno objavljuje na svojoj internet stranici prije početka studijske godine u skladu sa članom 56. st 3. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

Šifra

predmeta:

GLU0107

Naziv predmeta: Osnovi teorije umjetnosti 1

Ciklus: I Godina: I Semestar: I Broj ECTS bodova: 2

Status: Obavezni Kontakt sati:30

Predavanja: 30 SATI

Priprema za časove, literatura, testovi,, kolokvij i završni ispit 20 sati

Ukupno opterećenje studenata 50 sati

Učesnici u

nastavi Izabrani nastavnici i saradnici

Preduslov za

upis: Upisan I semestar na Odsjeku gluma ASU Sarajevo

Cilj (ciljevi)

predmeta:

Predmet ima za cilj da uvede studente u probleme sistemske refleksije o fenomenu umjetničkog, postavi

problem srodstva, sličnosti i razlika među različitim sferama umjetničke djelatnosti, odnosno da

teorijski osvijetli odnose među umjetnostima. Veoma važan cilj ovog kolegija da problem umjetnosti i

estetskog inkorporira u kontekst pojma kulture i savremenog promišljanja njenih sastavnica i

pretpostavki.

Pratit će se kanonska vrsta umjetnosti, ali će se insistirati na njenoj otvorenosti s obzirom na tehnološke

inovacije, na integrativne i interelacijske kulturne procese.

Nadalje, cilj ovog kolegija jeste da se studenti što temeljitije upoznaju sa suvremenim kulturnim teorijama,

naukama o komunikaciji, te njihovim tipovima, lingvističkim teorijama, strukturalnom lingvistikom,

teorijom informacija i njenim terminima, kibernetikom, (post)strukturalizmom i semiotikom, tipovima

znakova, profesijom kritičara i interpretatora, medijima masovne komunikacije i savremenim teorijama.

U okviru predavanja posebna pažnja bit će posvećena teorijskim aspektima različitih disciplina koje se

proučavaju u okviru ovog predmeta.

Tematske

jedinice:

1. Kultura, umjetnost i komunikacija. Opšta određenja umjetnosti. Umjetnost i nauka.

2. Kibernetika, teorija oneobičavanja. Imanentni pristup umjetničkom djelu.

3. Mit, ritual i umjetnost.

4. Forma i sadržaj. Struktura umjetničkog djela.

5. Mimezis. Fikcija i pojavni svijet – fenomen istine

6. Ontologija umjetnosti

7. Mogući svjetovi i umjetnost

8. Društveni kontekst i umjetnost

9. Teorija informacija i umjetnost

10. Pristupi umjetničkom djelu: estetika i nauke o umjetnosti. Dekonstrukcija estetike – savremene

teorije umjetnosti.

11. Teorija umjetnosti između reda i nereda – od apolonskog do dionizijskog. Broj i muzika.

Arhitektura i sklad. Ljudsko tijelo i simetrija.

12. Grčko pozorište – etika mjere. Odnos grčke i rimske kulture.

13. Teorija proporcije i simetrije: od antike i srednjeg vijeka do renesanse i manirizma.

14. Sveta umjetnost.

15. Diskurs, kontekst i tekst.

Ishodi

učenja:

Znanje:

Da studenti znaju, razumiju ili budu u mogućnosti primijeniti teorijske okvire unutar svojih konkretnih

vježbi iz predmeta glume, dramaturgije i produkcije

Vještine:

Prepoznavanje a potom i kritičko promišljanje različitih fenomena kulture u suodnosu nauke, filozofije i

umjetnosti. razumijevanje i korištenje temeljnih teorijskih pojmova.

Sposobnost vrednovanja i kritičkog razumijevanja umjetničkog djela.

Svijet o relacijskim, intermedijalnim i kulturnim pretpostavkama umjetničkog djela.

Kompetencije:

Samostalno prepoznavanje uloge umjetnosti i kulture u savremenom društvu.

Da njihova znanja budu prepoznata u širem naučnom i kulturološkom krugu i time bude omogućena

njihova veća mobilnost.

Koristeći se znanjem u oblasti teorije umjetnosti i kulture, i vještinama stečenim tokom nastave iz ovog

kolegija, moći što vjerodostojnije to isto znanje prenijeti u konkretne filmske i pozorišne predstave.

Metode

izvođenja

nastave:

Predavanja se, u skladu sa potrebama I sadržajem nastavnih jedinica, izvode usmeno, pomoću

multimedijalnih sredstava (odlomci iz pjesama ili prozni teorijski tekstovi koji obrađuju pojedina djela,

web stranice na Internetu, Power point prezentacije).

U toku svakog semestra student je obavezan da pročita ona djela koja su se u izvodima ili cjelovito

obrađivala na predavanjima i vježbama, kao i osnovnu kritičku literaturu o njima koja je navedena u ovom

programu

Metode

provjere

znanja sa

strukturom

ocjene11:

Praćenje rada studenta se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku

semestra, kao i na završnom ispitu nakon završetka semestra prema sljedećim elementima praćenja:

R.

br.

Elementi praćenja Broj bodova Učešće u

ocjeni (%)

1. prisustvo i aktivnost - nastava i vježbe 20 20 %

2. polusemestralni pismeni ispit 25 25 %

3. završni pismeni ispit 25 25 %

4. završni usmeni ispit 30 30 %

5.

Ukupno:100 bodova 100%

Napomena: Preduslov za izlazak na usmeni dio ispita i minimalnu ocjenu šest (55-64) (E) su položeni

pismeni dijelovi ispita.

Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje

sistemom ocjenjivanja kako slijedi:

a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;

b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;

11 Strukturu bodova i bodovni kriterij za svaki nastavni predmet utvrđuje vijeće organizacione jedinice prije početka studijske godine u kojoj se

izvodi nastava iz nastavnog predmeta u skladu sa članom 64. st. 6 Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo.

c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;

d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;

e) 6 (E) - zadovoljava minimalne uslove, nosi 55-64 boda;

f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne uslove, manje od 55 bodova.

Napomena: Usmeni dio ispita imaju pravo polagati studenti koji su položili pismeni dio ispita.

Ocjena se izvodi zbrajanjem svih bodova osvojenih tokom semestra. Svaki element ima propisani

minimum bodova koji moraju biti osvojeni kako bi se ti bodovi uzeli u obzir.

Literatura12:

Obavezna:

1. Kulenović, Tvrtko: Rezime; autorefleksija umjetnost i komunikacija prozne magije. Sarajevo:

Međunarodni centar za mir, 1995.

2. Grejam, Gordon: Filozofija umetnosti. Beograd: Clio, 2000.

3. Borjev, Jurij: Estetika. Sarajevo: Bosanska riječ, 2009.

4. Niče, Fridrih: Rođenje tragedije. Beograd: Dereta, 2001.

5. Eko, Umberto: Istorija lepote. Beograd: Plato, 2009.

6. Surio, Etjen: Odnosi među umjetnostima. Sarajevo: Svjetlost, 1958.

7. Eco, Umberto: Kultura, informacija, komunikacija. Beograd: Nolit, 1973.

8. Foht, Ivan: Istina i biće umjetnosti. Sarajevo: Svjetlost, 1959.


10. Pobrić, Edin: Priča i ideologija: semiotika književnosti. Sarajevo: Samouprava, 2016.

Dopunska:

1. Pobrić, Edin: Roman i manirizmi modern: znak i znanje. Sarajevo: Samouprava, 2018.

2. Estetička teorija danas: ideje Adornove estetičke teorije: (zbornik); izbor Abdulah Šarčević.

Sarajevo: „Veselin Masleša“, 1990.

3. Foht, Ivan: Uvod u estetiku. Sarajevo: Svjetlost, 1984.

4. Miljić, Branislava (ur.): Odnosi među umetnostima. Beograd, 1978.

5. Kulenović, Umetnost i komunikacija. Sarajevo: “Veselin Masleša”, 1983.

6. Giro, Pjer: Semiologija. Beograd: Prosveta, 1983.

7. Fischer-Lichte, E.: Estetika performativne umjetnosti. Sarajevo: Šahnipašić, 2009.

8. Plastični znak; Zbornik tekstova iz teorije vizuelnih umjetnosti. Rijeka: Izdavački centar, 1981.

9. Ranković, Milan: Komparativna estetika. Beograd: Umetnička akademija, 1973.

10. Ingarden, Roman: Ontologija umjetnosti. Novi Sad: Književna zajednica Novog Sada, 1991.

11. Saussure, Ferdinad de: Opšta lingvistika. Beograd: Nolit, 1977.

12. Pobrić, Edin: Univerzum simpatije. Sarajevo: Connectum, 2010.

13. Barthes, Roland: Carstvo znakova, Zagreb: August Cesarec, 1989.

14. Benvenist, Emil: Problemi opšte lingvistike. Beograd: Nolit, 1975.

15. Calvino, Italo: Američka predavanja. Novi Sad: Bratstvo i Jedinstvo, 1989.

16. Čolović, Ivan: Divlja književnost. Beograd: Nolit, 1984.

17. Jakobson, Roman: Lingvistika i poetika. Beograd: Nolit, 1966.

18. Jauss, Hans Robert: Estetika recepcije: Beograd: Nolit, 1978.

19. McLuhan, Marshall: Poznavanje opštila–čovjekovih produžetaka. Beograd: Prosveta, 1972.

20. Morin, Edgar: Duh vremena. Beograd: Nolit, 1976.

21. Morris, Charles W.: Osnove teorije o znacima. Beograd: BIGZ, 1975.

22. Mukaržovski, Jan: Struktura, funkcija, znak, vrednost. Beograd: Nolit, 1987.

23. Ristić, MIhailo: Videosfera. Beograd: Studentski izdavački centar, 1986.

12 Senat visokoškolske ustanove kao ustanove odnosno vijeće organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao javne ustanove, utvrđuje

obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu preporučenu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit posebnom odlukom koju obavezno objavljuje na svojoj internet stranici prije početka studijske godine u skladu sa članom 56. st 3. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo.

Šifra

predmeta:

GLU 0108

Naziv predmeta: Osnovi nauke o jeziku I

Ciklus: 1. Godina: 1. Semestar: 1. Broj ECTS bodova: 2

Status: Obavezni Kontakt sati 30

Predavanja: 15

Vježbe: 10

Seminar:5

Priprema za nastavu, literatura, seminarski rad,kolokvij, završni ispit

20



Preduslov za

upis: Upisan I semestar na Odsjeku gluma ASU

Cilj (ciljevi)

predmeta:

Cilj studijskog programa je podređen temeljnom zadatku studija glume:

- upoznati studente sa osnovnim pojmovima nauke o jeziku;

- upoznati student sa osnovnim obilježjima funkcionalnih stilova;

- uputiti ih u sistem ortografskih normi (pisana praksa i pravopisna norma);

- uputiti ih u osnove akcenatskog sistema savremenog standardnog jezika.

Tematske

jedinice:

1. Nauka o jeziku i njene discipline. Jezik i govor: pojam i osnovne funkcije

(komunikativna, ekspresivna, simbolička)

2. Teritorijalno, socijalno, nacionalno i funkcionalno raslojavanje jezika.

Funkcionalni stilovi. Raymond Queneau Stilske vježbe.

3. Književnoumjetnički funkcionalni stil. Analiza djela savremene književnosti.

4. Razgovorni funkcionalni stil. Annaliza snimljenih razgovora.

5. Publicistički funkcionalni stil. Analiza tekstova koji pripadaju ovom stilu, s posebnim

akcentom na analizu novinskih naslova i njihove funkcije.

6. Naučni funkcionalni stil. Pisanje seminarskog rada. Kompozicija seminarskog rada.

Način citiranja i navođenja literature.

7. Administrativni funkcionalni stil. Pisanje molbe, žalbe. Kompozicija molbe, žalbe.

8. Veliko i malo slovo

9. Jednačenje suglasnika po zvučnosti. Jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe.

10. Pravila o alternaciji ije/je/e/i. Gubljenje suglasnika.

11. Skraćenice. Zarez. Ostali interpunkcijski znakovi.

12. Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi

13. Prozodijska obilježja govora: akcent i neakcentovani kvantiteti

14. Osnove akcenatskog sistema standardnog jezika

Ishodi učenja:

Znanje: Studenti će biti upoznati sa temeljnom ulogom i značajem jezika u obavljanju

glumačke djelatnosti. Bit će povećana razina njihove pismenosti kako u pisanom tako i u

usmenom izražavanju. Pored toga, bit će upoznati sa osnovama akcenatskog sistema

standardnog jezika.

Vještine: Studenti će moći na visokoj razini pismenosti pisati tekstove koji pripadaju

različitim funkcionalnim stilovima te se usmeno izražavati primjenjujući sredstva tipična

za pojedine funkcionalne stilove. Također, imat će uvid u osnove akcentiranja.

Kompetencije: Studenti će moći kompetentno govoriti o osnovnim funkcijama jezika,

funkcionalnim stilovima i interpretirati njihove odlike na temelju upotrijebljenih jezičkih

sredstava. Pored toga, kompetentno će uočavati različito akcentiranje riječi u govoru.

Metode izvođenja

nastave:

Monološka metoda; predavački (reproduktivni) vid monološke metode; dijaloška metoda;

komparativna metoda; analitičkosintetička metoda.

Metode provjere

znanja sa

strukturom

ocjene13:

R.

br.


ocjeni (%)

1. Polusemestralni ispit 40 40

2. Aktivnost 10 10

3. Završni ispit 50 50

4.

5.

Ukupno: 100 bodova 100%

Polusemestralni ispit studenti pišu i u njemu odgovaraju na postavljena pitanja.

Aktivnost podrazumijeva stepen učešća u nastavi svakog studenta.

Završni ispit studenti pišu i u njemu odgovaraju na postavljena pitanja.

Skala ocjenjivanja:

a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100

bodova;




13 Strukturu bodova i bodovni kriterij za svaki nastavni predmet utvrđuje vijeće organizacione jedinice prije početka studijske godine u

kojoj se izvodi nastava iz nastavnog predmeta u skladu sa članom 64. st. 6 Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo.



Literatura14:

Obavezna:

Halilović, S.: Pravopis bosanskoga jezika. Sarajevo: Slavistički komitet. 2017.

Jozić, Ž. (gl. ur.): Hrvatski pravopis. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 2013.

Katnić-Bakaršić, M.: Stilistika. Sarajevo, 2001.

Pešikan, Pižurica, Jerković: Pravopis srpskog jezika. Novi Sad: Matica srpska. 1993.

Dopunska:

Svi dostupni jednojezički rječnici bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika

Šifra

predmeta:

GLU0111

Naziv predmeta: Historija umjetnosti 1

Ciklus: I Godina: I Semestar: I Broj ECTS bodova: 2

Status: Izborni Kontakt sati 30

Predavanja: 30 Sati

Priprema za nastavu, literatura, kolokvij, pismeni i iusmeni završni rad 20


Učesnici u

nastavi Izabrani nastavnik

Preduslov za

upis: Upisan I semestar na Odsjeku gluma ASU

Cilj (ciljevi)

predmeta:

Upoznavanje sa najvažnijim periodima i fazama razvitka u umjetnosti prahistorije, antičkog

doba i ranog srednjeg vijeka. Otkrivanje prostornih, kulturno-civilizacijskih fenomena u

likovnim djelima kao i razvijanje vizualnog senzibiliteta kod studenata.

Upoznavanje sa osnovnim pojmovima vizualne umjetnosti, njenim počecima i povezanosti sa

drugim duhovnim sferama (mit, religija, filozofija...), kao i najznačajnijim karakteristikama

izraza prahistorijskog čovjeka, shvatanja klasične forme i spiritualne komponente u umjetnosti

ranog srednjeg vijeka, bizantskoj i islamskoj umjetnosti.

Tematske Umjetnost predhistorije: paleolit, mezolit: slikarstvo, puna plastika i reljef. Umjetnost neolita –

keramička produkcija, megaliti, pojava prvih gradova. Egipatska umjetnost - Staro, Srednje i

14 Senat visokoškolske ustanove kao ustanove odnosno vijeće organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao javne ustanove,

utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu preporučenu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit posebnom odlukom koju obavezno objavljuje na svojoj internet stranici prije početka studijske godine u skladu sa članom 56. st 3. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo.

jedinice: Novo carstvo: arhitektura, skulptura, slikarstvo. Umjetnost Mesopotamije;

Grčka umjetnost – razvoj i odlike stilova u arhitekturi, skulpturi i slikarstvu (arhajski, strogi,

klasični stil i helenizam). Rimska umjetnost;

Umjetnost ranog srednjeg vijeka: ranokršćanska umjetnost; umjetnost Bizanta do X st.:

arhitektura, mozaik, zidno slikarstvo, minijatura, ikonopis.

Islamska umjetnost do X st. Umjetnost Umajada i Abasida. Arhitektura, slikarstvo (arabeska),

reljef.

Ishodi

učenja:

Znanje: Upoznavanje sa osnovnim pojmovima vizualne umjetnosti, njenim počecima i

povezanosti sa drugim duhovnim sferama (mit, religija, filozofija...), kao i najznačajnijim

karakteristikama izraza prahistorijskog čovjeka, shvatanja klasične forme i spiritualne

komponente u umjetnosti ranog srednjeg vijeka, bizantskoj i islamskoj umjetnosti.

Metode

izvođenja

nastave:

Izlaganje sadržaja i stilskih cjelina i obrada značajnih djela na primjerima i likovnoj

dokumentaciji putem prezentacija, video zapisa, seminarskih radova, učešćem studernata u

analizi djela i posjetama izložbi.

Metode

provjere

znanja sa

strukturom

ocjene15:

Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog programa, uz kolokvije i

seminarske radove.

Oblici provjere znanja studenta mogu biti pismeni,usmeni i praktični. Provjera znanja je u

previlu pismena i vrši se putem testa ili pismenog rada.

R.

br.


ocjeni (%)





5.

















Literatura16:

H.W. Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti, dopunjeno izdanje, Stanek, Varaždin 2013.

Ed. Umjetnost u slici: Pradavna Evropa, W. Torbrugge Otokar Keršovani, Rijeka 1969,; Klasična

Grčka, K. Šeford, O.Keršovani, Rijeka 1973., Atena i Rim, Hafner, O. Keršovani, Rijeka 1970.;

Bizant i njegov svijet, Schug, O. Keršovani, Rijeka 1970.; Islamska umjetnost, K. Otto Dorn, O.

Keršovani, Rijeka 1971; Srednji vijek, Souchal, O. Keršovani, Rijeka 1970.;

B. Gavela: Istorija umetnosti antičke Grčke, Naučna knjiga – Beograd, 1969.

Šifra predmeta: GLU 0112 Naziv predmeta: Estetika I

Ciklus: prvi Godina: I Semestar: I Broj ECTS bodova: 2

Status:IZBORNI Kontakt sati 30

Predavanja: 30

Pripreme za rad, seminari, literatura 20


Učesnici u

nastavi Nastavnici i saradnici izabrani na oblast kojoj predmet pripada

Preduslov za

upis: Upisan I semestar

Cilj (ciljevi)

predmeta:

Sadržaj predmeta EstetikaI izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji predavanja,vježbi i

seminara.

Zadaci predmeta su:

Upoznati studente sa sadržajima razumijevanja pristupa umjetničkom djelu iz duha

poetike i estetike, naročito prikazom kriterija i kategorija. U tom kontekstu

problematiziranje slučajnosti ukusa spram bića umjetničkog djela i njegove

egzistencije u tročlanom aspektu: Umjetnik – umjetničko djelo – iskustvo čitanja,

gledanja, slušanja, etc.

Tematske

jedinice:

TEME:

Poetika – estetika

Pojam umjetnosti

Estetski fenomen

Forma i sadržaj



Vrijeme u romanu

Perspektiva u slikarstvu

Estetski doživljaj

Muzička kulisa

Fenomen igra

Stvaralačka intuicija

Tragedija

Katarza

Estetski odgoj

Općenitost – transtemporalnost

Ishodi učenja:

Znanje: definiranje estetike i njenog pojmovnog aparata,

Vještine: umijeće konceptualizacije umjetničkog iskustva i kompleknosti jezika

umjetničkih praksi

Kompetencije:kreativna primjena teorijskih (estetičkih, kulturoloških, umjetničko-

kritičkih…) znanja u konkretnim procesima umjetničke produkcije.

Metode izvođenja

nastave:

Metode provjere

znanja sa

strukturom

ocjene17:

R.

br.


ocjeni (%)


2. Aktivnost 10 10


4.

5.





Skala ocjenjivanja:


bodova;








Literatura18:

Obavezna: Vlastimil Zuska: Estetika (Uvod u sadašnjost tradicionalne discipline).

- Ivan Focht, Uvod u estetiku

- Sadudin Musabegović, Mimesis i konstrukcija

- Dopunska: Aristitel, Poetika

- Bertold Becht, Dijalektia u teatru

-Walter Benjamin, Umjetničko djelo u dobu njegove tehničke reproducibilnosti

- Roger Cailliois /Rože Kajoa/, Igre i ljudi

- Johan Huizinga, Homo ludens

- Erika Fischer-Lichte, Estetika performative umjetnosti

II semestar




UNIVERZITET U SARAJEVU – AKADEMIJA SCENSKIH UMJETNOSTI

GLUMA II ( RADNJA)

Obrazac SP2

Stranica41 od 247

Šifra predmeta: GLU 0201 Naziv predmeta: GLUMA II ( Radnja )

Ciklus: prvi Godina: I Semestar: II Broj ECTS kredita:9

Status: obavezni

Kontakt sati:

Predavanja

Vježbe

Individualni rad sa

studentom

180

120

45

15


Seminarski rad 10

Priprema ispita i

praktični rad,

kontinuinirano

samostalno


20


Učesnici u nastavi

Nastavnici i saradnici izabrani na predmet Gluma:

Preduslov za upis: Položen ispit iz predmeta GLUMA I – Osnovi glume


Sadržaj predmeta Gluma II izvodi se u jedinstvenoj



striktno odvajati.

Zadaci predmeta su:

1.Razvijanje svijesti o radnji kao promjeni i razmjeni

2.Otkrivanje strukture radnje:razloga za izbor i

sredstava za izvršenje

3.Upoznavanje sa pojedinačnostima radnje: situacijom

kao sukobljenim odnosom i okolnostima kao

konkretnim prostorno-vremenskim okvirom i načinom

na koji se radnja vrši

4.Utvrđivanje elemenata radnje i načina njihove

organizacije

5.Vršenje različitih vrsta radnje

6.Utvrđivanje identiteta i realizacije konkretne radnje

sa svim karakteristikama koje je takvom čine

7.Analitičko raščlanjivanje datog materijala, njegova

dogradnja i kreativna sinteza sa vlastitim materijalom

8.Objedinjavanje stečenih znanja o osnovnim

elementima glume i njihova primjena na sceni

9.Usvajanje specifične terminologije i sa njom i navike

i sposobnosti da se i verbalno vlastiti i tuđi rad

samostalno komentariše, koriguje i unaprijeđuje

10.Razvijanje sposobnosti tolerancije i saradnje sa

drugima.

Tematskejedinice:



TEME:

Promjena

Razmjena

Seminar- Osnovi glume

Razmjena

Struktura

Pojedinačnosti

Radno mjesto

Organizacija

Vrste radnje

Karakteristike radnje

Identitet radnje

Radni proces

Sukob

Seminar- STANISLAVSKI

Ishodi učenja:

Znanje: .Upoznavanje sa pojedinačnostima radnje:

situacijom kao sukobljenim odnosom i okolnostima kao

konkretnim prostorno-vremenskim okvirom i načinom

na koji se radnja vrši

Utvrđivanje elemenata radnje i načina njihove

organizacije

Vršenje različitih vrsta radnje

Utvrđivanje identiteta i realizacije konkretne radnje sa

svim karakteristikama koje je takvom čine

Analitičko raščlanjivanje datog materijala, njegova

dogradnja i kreativna sinteza sa vlastitim materijalom

Vještine: Objedinjavanje stečenih znanja o osnovnim

elementima glume i njihova primjena na sceni

Kompetencije:

Usvajanje specifične terminologije i sa njom i navike i

sposobnosti da se i verbalno vlastiti i tuđi rad

samostalno komentariše, koriguje i unaprijeđuje.

Razvijanje sposobnosti tolerancije i saradnje sa

drugima.






umjetnicima,pregledi rada i javni nastupi. Scene

«odnosa», rade se u saradnji sa Odsjekom za režiju.






Kolokvijum-kraj pete i devete sedmice, pismeni

seminarski rad, kraj petnaeste sedmice, završni ispit-

SUKOB, kraj petnaeste sedmice.






konstantno realizacije nastavnog programa.


Pismeni seminarski rad – kraj se sedamnaeste sedmice

Završni ispit

Provjera znanja

i ocjenjivanje


za

ispit

min-

max Bodovi Ocjene

Do 54

5 (F)

1.

2.

Pohađanje

nastave

Angažman

u nastavi

5

15

1 –

5

10 -

15

55-64

6 (E)

3.

Pisani rad

(seminarski

rad)

10

4-

10

65-74 7 (D) 4. Kolokvij 20 10 -

20


završnog

ispita

50 25 –

50

85-94 9 (B) 4. Završni

ispit

50 30 –

50



95-100 10 (A)

UKUPNO

100

55 -

100





Literatura20:

Obavezna: Aristotel, O PESNIČKOJ UMETNOSTI,

Beograd 1966, En Denis, Artikulisano telo, FDU

Beograd, 1997, Stanislavski: SISTEM, MOJ ŽIVOT U


Boro: Gluma I i II, Cetinje 1997., An Ibersfeld

Dopunska:

Šifra predmeta: 0202 Naziv predmeta: Govor II

Ciklus: Prvi Godina: I Semestar: II Broj ECTS kredita: 3

Status: obavezni

Kontakt sati:

Predavanja

Vježbe


45

15

15

15


Literatura/čitanje

10

Seminarski rad 5



gradiva


obavezne I preporučene udžbenik ei priručnike, kao I drugu preporucenu literature na osnovu koje se priprema I polaže ispi tposebnom odlukom koju obavezno objavljuje na svojoj internet stranic i prije početka studijske godine u skladu sa članom 56. st 3. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

15



Govor

Preduslov za upis: Položen ispit iz predmeta Govor I


1. Upoznavanje sa specifičnijim vidovima upućivanja poruke

2. Upućivanje studenata u teoriju i praksu pripovijedanja

3. Narativni oblici i tehnike i njihovo usvajanje

4. Upute u opis kao način saopštavanja

5. Povezivanje disanja sa cijelim doživljajnim aparatom i primjena

u realizaciji narativne govorne fraze

6. Pretvaranje daha u zvuk, ukorijenjivanje glasa

Tematske jedinice:





TEME:

Relaksacija, respiracija

Upotreba rezonatora

Disanje i govorna izjava (postepeno povećavanje)

Pauze u naraciji

Glas i govorni ritam, tempo govorne fraze(narativ)

Poremećaji u govoru i njihovo uklanjanje

Impostacija, artikulacija, dikcija

Govorne vježbe

Vježbe opuštanja i držanja tijela

Vježbe disanja i jačanja respiratornih organa

Vježbe artikulacije

Vježbe rezonacije

Naracija

Načela pripovijedanja

Proživljavanje i predstavljanje

Teme i motivi

Ideja narativnog djela

Fabula, likovi

“Ich” i “er” forma (pripovijedanje u 1. i 3. licu)

Stepen dijaloške angažovanosti govornog lica

Opis kao način saopštavanja

Opis bez prethodnog događaja

Opis sa prethodnim događajem

Opis događaja

Tehnike pripovijedanja

Govorne radnje

Priče za djecu

Bajke, basne

Pričanje narodnih priča

Pripovijetke

Ishodi učenja:

Znanje: Poznavanje načela i tehnika pripovijedanja

Razumijevanje odnosa radnja-govorna radnja- fabula

Odnos govornika prema autoru u interpretaciji teksta

Vještine: Veći stepen dijaloške angažovanosti govornog lica

Konkretnija i usmjerenija govorna radnja

Bolja artikulisanost govornog aparata

Sposobnost maštovitijeg usmenog izražavanja

Kompetencije: Spremnost za narativne zadatke u okviru dramske igre,

kao i profesionalno bavljenje naracijom za djecu i odrasle u teatru i

elektronskim medijima


Sadržaj predmeta Govor II izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji

predavanja,vježbi, seminara i individualnih vježbi i u procesu obučavanja

ne mogu se striktno odvajati.

Predavanja-proces uvođenja u temu i verbalna elaboracija teme;






strukturom ocjene21:

Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom konstantno realizacije

nastavnog programa.



Završni ispit

21 Struktura bodova i bodovni kriterij za svaki nastavni predmet utvrduje vijece organizacione jedinice prije pocetka studijske godine u kojoj se

izvodi nastava iz nastavnog predmeta u skladu sa clanom 64. st.6 Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

Provjera znanja i

ocjenjivanje


ispit

min-max

Bodovi Ocjene

Do 54

5 (F)

1.

2.

Pohađanje nastave

Angažman u nastavi

10

20

5 – 10

10 - 20

55-64

6 (E)

3.

Pisani rad

(seminarski rad)

7

3 - 7

65-74 7 (D) 4. Kolokvij 13 7 – 13


završnog ispita

50 25 – 50

85-94 9 (B) 4. Završni ispit 50 30 – 50

95-100 10 (A)

UKUPNO

100

55 – 100




Literatura22:

Obavezna:

5. Avram, M. (1987). Umjetnost govora. Sarajevo: Akademija

scenskih umjetnosti

6. Đorđević, B. (1984). Gramatika srpskohrvatske dikcije . Beograd:


7. Marković, M. (2002). Glas glumca. Beograd: Clio

8. Šipka, M. (2005). Kultura govora, Sarajevo: Institut za jezik

Dopunska:

6. Berry, S. (1991). Voice and Actor. New York: V.E.

7. Đorđević, B. (1996). Elementi dikcije. Beograd: Univerzitet

umetnosti

8. Erenrajh, Lj. (1996). Glasovno obrazovanje glumca. Beograd:

Univerzitet umetnosti Beograd

9. Hildik, V. (1974). Trinaest tipova pripovijedanja. Sarajevo : Zavod

za izdavanje udžbenika

9. Morrison, M. (1997). Clear Speech: Practical Speech Correction

and Voice Improvement (3 ed). New York: Heinemann Drama

10. Stjepanović, B. (1997). Gluma I: Rad na sebi, Cetinje: Univerzitet

Crne Gore



Šifra

predmeta:GLU

0203

Naziv predmeta: GLAS II

Ciklus: I Godina: I Semestar: II Broj ECTS kredita:3

Status: Obavezni

Kontakt sati: 45

1.Predavanja

2. Vježbe


15

15

15



Seminarski rad 5



15



javni nastupi.



Preduslov za upis: Položen ispit iz predmeta GLAS I

Cilj (ciljevi)

predmeta:

1.Opuštanje i oslobađanje glasa

2.Respiracija i priprema vokalnog instrumenta

3.Način disanja- kostabdominalno disanje

4.Zadržani dah

5.Oslonac daha i glasa na dijafragmu

6.Tjelesne vježbe koje omogućavaju uspješan oslonac daha

7.Osposobljavanje dijafragme na dugom i kratkom dahu

8.Mimičke vježbe

9.Samoglasničko-suglasničke grupe u procesu oblikovanja glasa i oživljavanje

artikulaciono-rezonantnog aparata

10.Brzalice

11.Dinamika glasa

12.Greške u glasovnoj produkciji

Tematske jedinice:

Jačanje disaone muskulature

Respiratorne vježbe

Aktiviranje glasovnog aparata

Mimičke vježbe

Pokretljivost korjena,vrha i središta jezika

Brzalice

Formiranje vokala

Rezonatori

Ton nazalnog prizvuka

Ton naprijed i pokriveni ton

Oslonac, uporište glasa na dijafragmu-appoggio

Glasovni registri

Izjednačavanje glasa od najnižih do najviših tonova

Greške usljed nepravilne upotrebe glasovnog aparata

Statičke respiratorne vježbe sa samoglasnicima

Statičke respiratorne vježbe u prirodnom registru

Statičke respiratorne vježbe sa tekstom

Statičke respiratorne vježbe sa tonskom artikulacijom

Dinamičke respiratorne vježbe

Složene dinamičke vježbe

Dinamika glasa i emisija glasa u prostoru

Odnos glasa u prostoru, individualno i sa partnerom

Spontane emisije glasa

Glas koji reagira na pokret

Način i organizacija vježbanja

Rad i funkcija artikulaciono-rezonantnog aparata

Uspostavljanje pravilne visine,optimalne jačine glasa i osvještavanje individualne

boje glasa

Upoznavanje sa principima obuke glasa kroz šest vokalnih kvaliteta prema Estill

Voice Model studiji

SEMINARSKI RAD

Ishodi učenja:

Znanje: teoretsko poznavanje građe fonatornog aparata

Vještine: potpuno ovladavanje kostabdominalnim tipom disanja i vježbama za

artikulaciono-rezonantni aparat

Kompetencije: elementarno poznavanje i primjena pravilno impostiranog tona

Metode izvođenja

nastave:

Sadržaj predmeta Glas II izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji predavanja, vježbi,

seminara i individualnih vježbi, te se u nastavnom procesu ne mogu striktno

odvajati.

Predavanja-proces uvođenja u temu i verbalna elaboracija teme, praktična

provjera teme u vidu neposrednog scenskog dejstva, seminari- u vidu posebnih

predavanja, razgovora i susreta sa istaknutim umjetnicima, pregledi rada i javni

nastupi

Metode provjere

znanja sa


Provjera znanja i

ocjenjivanje

KRITERIJI

Bodovi

Uslov za ispit

min.-max.

Bodovi Ocjene

do 54

5 (F)

1.

Prisustvo na

nastavi

10

8-10

55-64

6 (E)

2.

Angažman na

nastavi

15

5-15

65-74

7 (D)

3.

Kolokvij

20

10-20

75-84

8 (C)

4.

Seminarski rad

5

2-5

85-94

9 (B)

5.

Završni ispit

50

30-50

Provjera znanja vrši se putem kolokvija, seminarskog rada i završnog ispita, uz


Do završnog ispita, studenti mogu skupiti maksimalno 50 bodova.

Kao uvjet za pristupanje završnom ispitu,za svaki navedeni kriterij, moraju


Napomena:

Rad studenata u projektima drugih odsjeka kao i profesionalni angažmani

odobreni od strane relavantnih tijela Akademije, a vezani za nastavni plan i

program predmeta Glas, mogu biti dodatno bodovani .

Literatura24:

Obavezna:

Mr.Ljiljana Grujić Erenrajh:GLASOVNO OBRAZOVANJE

GLUMCA,Univerzitet umetnosti Beograd 1995,



Dopunska:B.Špiler,UMJETNOST SOLO PJEVANJA,Muzička akademija

Sarajevo,1972

Šifra

predmeta:GLU0204

Naziv predmeta: POKRET II: SLOBODNO ISKUSTVO POKRETA

POKRET – ZVUK

Ciklus: I Godina: I Semestar: II Broj ECTS kredita: 3

Status: Obavezni predmet Kontakt sati 60

Predavanja 30

Vježbe 30

Individualno savladavanje gradiva 15

Ukupno sati 75

Podjela je uslovna jer se sadržaj predmeta izvodi u

jedinstvenoj kombinaciji predavanja, istraživačkih

vježbi, individualnih vježbi i u procesu obučavanja se ne

mogu striktno odvajati


POKRET

Preduslov za upis: Položen ispit iz predmeta Pokret I


1. Oslobađanje od svega naučenog i nametnutog, razbijanjem stereotipa

tjelesnog izraza

2. Proširenje fonda pokreta svakog studenta ponaosob

3. Razumijevanje i primjena principa organskog kretanja

4. Kvalitativno ujednačavanje zvuka i pokreta

5. Osvještavanje sopstvenog tijela kao instrumenta sposobnog za

artikulisanu scensku komunikaciju

Tematske jedinice:

Pokret na vanjski zvučni podražaj; Glagoli; Individualni govor;

Promjena materijala; Boja; Predmet; Rekvizita; Kostim; Šminka

Ishodi učenja:

Mogućnost artikulisane neverbalne komunikacije uz korištenje zvuka

Tjelesno osvještena i oslobođena ličnost, spremna da svoja iskustva stavi

u funkciju scenske igre


-Predavanja, vježbe, konsultacije, individualni rad, javna prezentacija,

analiza

-Princip rada na predmetu Pokret II je istraživački i apsolutno

individualan za svakog studenta. Bez obzira što se istraživanja tema

odvijaju u grupi, rezultati i iskustva, različiti su u zavisnosti od

psihofizičkih predispozicija i vlastitog angažmana svakog studenta

ponaosob.

Predispozicije studenata podrazumijevaju:

- fizičku kondiciju i druge tjelesne predispozicije

-spremnost svakog studenta da se upusti u istraživački proces i

osluškivanje svog tijela i poruka koje ono šalje.

Angažman studenata podrazumijeva:

- aktivan istraživački angažman na časovima, a u odnosu na temu koja je

predmet zanimanja

- rad na pripremi vježbi koje podrazumijevaju zbir istraživačkih

iskustava na časovima, te samostalnom radu studenata, a u odnosu na

temu koja je predmet zanimanja


strukturom ocjene:

Bodovi

Kriteriji min-max

Redovno pohađanje nastave 7 - 10 bodova

Aktivno učešće u istraživačkom radu 10 - 15 bodova

Kolokvij 2 - 10 bodova

Individualni rad 0 - 10 bodova

Dnedvnik rada: Moje iskustvo pokreta 1 - 5 bodova

Završni ispit 30 - 50 bodova


Rad studenata u projektima ostalih odsjeka koji ima veze sa planom i

programom predmeta Pokret II može se dodatno bodovati

Literatura:

1. Anne Dennis „Artikulisano tijelo-fizička obuka glumca“ / Institut za


1997.god.

2. Jerzy Grotowski „Ka siromašnom pozorištu“ICS, Beograd,1976.god.

3. Jacques Lecoq with Jean-Gabrijel Carasso and Jean-Claude

Lallias:„The moving body“,Methuen PL, London, 2000.god

4.Desmond Morris„Manwatching“ („Otkrivanje čovjeka kroz gestove i

ponašanje“),Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd,1979.god.

5. Desmond Morris„Bodywatching“ („Govor tijela“),ITRO August

Cesarec, Zagreb, 1986.god.

Šifra predmeta:0205 Naziv predmeta: PLES II

Ciklus: Prvi Godina: I Semestar: 2. Broj ECTS

kredita:2

Status: Obavezni

KONTAKT SATI: 30

Predavanja: 15

Vježbe: 10



Literatura: 5

Seminarski rad: 5





Učesnici u nastavi Nastavnici i saradnici izabrani na oblast kojoj predmet

pripada/predmet Ples

Preduslov za upis: Položen ispit iz predmeta Ples I. Upisan II semester.


Sadržaj predmeta Ples II izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji

predavanja,

vježbi, seminara i individualnih vježbi i u procesu obučavanja ne

mogu se striktno odvajati.

Zadaci predmeta su:

1.Daljnje izučavanje elemenata klasičnog baleta 2.Sticanje znanja

o istorijskim igrama i plesovima različitih epoha

3.Ispitivanje ritma kroz narodne igre

4.Razvijanje osjećanja tancovalnosti

5.Razvijanje osjećaja kolektivne plesne partnerske igre

Tematskejedinice:



TEME:

Vježbe za zagrijavanje i razgibavanje.

Vježbe klasičnog baleta uz štap .

Usložnjavanje klasičnih vježbi uz štap.

Opšte karakteristike historijskih plesova XIX vijeka Polka

Narodne igre: Završno kolo iz opere

“Ero sa onoga svijeta „

Generalne probe

Završni ispit

Ishodiučenja:

Znanje: Teorijski temelj za upoznavanje predmeta Ples , kroz

epohe i različite plesne stilove

Vještine: Bolja artikulacija, i koordinacija tijela, orijentacija u

prostoru i kontrola vlastitog tijela.

Kompetencije: Neutralno tijelo spremno za scensko djelovanje.


Sadržaj predmeta Ples II izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji

predavanja,

vježbi, seminara i individualnih vježbi i u procesu obučavanja ne

mogu se striktno odvajati.

Ostali nastavni oblici: konsultacije, seminari /u vidu posebnih

predavanja, razgovora i/ili susreta sa istaknutim umjetnicima,

pregledi rada i javni

nastupi i organizuju se u dodatnom



Praćenje rada i provjera znanja vrši se


Kolokvijum- VJEŽBE UZ ŠTAP, POLKA

Seminarski rad: Narodna igra.

Završni ispit- VJEŽBE UZ ŠTAP, POLKA, NARODNA IGRA

Provjera znanja i

ocjenjivanje


za ispit

min-

max Bodovi Ocjene

Do 54

5 (F)

1.

2.

Pohađanje

nastave

Angažman u

nastavi

5

10

3 - 5

5 - 10

55-64

6 (E)

3.

Pisani rad

(seminarski rad)

5

2 – 5

65-74 7 (D) 4. Kolokvij 30 15 – 30


završnog ispita

50 25 - 50

85-94 9 (B) 4. Završni ispit 50 30 – 50

95-100 10 (A)

UKUPNO

100

55 - 100

Rad studenata u ispitnim projektima ostalih odsjeka, kao I u

profesionalnim projektima, ako ima veze sa nastavnim planom i

programom predmeta PLES, može se dodatno bodovati.

Literatura26:

Obavezna:Agritina A.Vaganova, OSNOVI KLASIČNOG

BALETA, Ljiljana Mišić, OSNOVI SCENSKE IGRE,Novi Sad,

1984.,Hadžić Hajrudin, TRADICIONALNE BOŠNJAČKE IGRE

I NJIHOVA VEZA SA OBIČAJIMA,Sarajevo,1999.





0206

Naziv predmeta: KONDICIONA PRIPREMA GLUMACA II (SCENSKA

AKROBATIKA)

Ciklus: PRVI Godina: PRVA Semestar: II Broj ECTS kredita: 2

Status: OBAVEZNI Kontakt sati:30

Predavanja 15

Vježbe 15

Seminar,samostalno savladavanje gradiva, priprema za

kolokvij i ispit 20

Ukupno opterećenje 50 sati


KPG

Preduslov za upis: Položen ispit iz predmeta Kondiciona priprema glumaca I.


Sadržaj predmeta Kondiciona priprema glumaca II izvodi se u jedinstvenoj








Ravnoteže (statička, dinamička, stabilna, labilna, indiferentna)


Izdržljivosti ( anaerobna, aerobna )








sposobnosti

5.Savladavanje tehnike akrobatskih elemenata i njihova primjena:

Položaj tijela


kretanja


Tematske jedinice:

Metodički pristup razvoja motoričkih sposobnosti

Metode provjere motoričkih sposobnosti

Metode treninga u akrobatici

Sklopka s vrata i čela do usprava

Premet uporom naprijed jednonožnim i sunožnim odrazom

Premet uporom nazad

Salto naprijed, grčenim i sklonjenim tijelom

Salto unazad

Preskoci i doskoci

Skokovi na maloj i velikoj trampolini

Akrobatika u parovima, vježbe sihronizacije

Akrobatske igre, povezivanje elemenata akrobatike


Ishodi učenja:


teorijskih znanja kako bi mogli pravilno pristupiti i razumjeti tjelesnu

pripremu, te upoznavanjem i povezivanjem teorijskih i metodičkih činjenica

sa vlastitom praksom, potom adapatacijom i korištenjem ideja i tehnika u

kontekstu savremene pedagogije i prakse

Vještine: Studenti će ovladati

spečifičnim i osnovnim elementima akrobatike

akrobatskih elemenata

Kompetencije: studenti će moći objediniti pojedinačna znanja ovladati

spečifičnim i osnovnim elementima akrobatike, neophodnih za kreativno

delovanje u pozorištu, televiziji i na filmu



metodom demonstracije i vizualizacije te verbalne elaboracije teme, praktična

provjera teme u vidu neposrednog scenskog dejstva, seminari u vidu posebnih

predavanja, razgovora i susreta sa istaknutim stručnjacima, pregledi rada i

javni nastupi.



Provjera znanja i

ocjenjivanje

Kriteriji Bodovi

Uslov za ispit

min-max

Bodovi Ocjene


kojoj se izvodi nastava iz nastavnog predmeta u skladu sa clanom 64. st.6 Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo




semestra

25 5 – 25


86 - 92 9 (B) 5. Završni ispit 50 30 – 50

93 - 100 10 (A) UKUPNO 100 55 – 100




Literatura28:

Obavezna:

Bernard,N.C.,TIJELO KAO STROJ,MPIP,Amsterdam,1981.,

BolkovićSkristan, AKROBATIKA, Ljubljana 1998.,

Šoše,Rađo, TEHNOLOGIJA SPORTA I SPORTSKOG KRETANJA,

FASTO, Sarajevo,2004.,

Chappuis, BIOMEHANICS OF WOMENS GYMNASTICS, Lauisiana,1986.,

Nićin, ANTROPOMOTORIKA, Novi Sad 2000.,

Peleksić. V., SPORTSKA

GIMNASTIKA,Sarajevo,1979.

Dopunska: Kurelić, STRUKTURA I RAZVOJ MORFOLOŠKIH I

MOTORIČKIH DIMENZIJA,BIGZ Beograd,1975.,

Ellen, K., Katharine, M., BIOMEHCANICS a qualitative approach for studing

human movement, New York 1996.

Tabakovic, M., Atikovi, A., VJEŽBE OBLIKOVANJA sa osnovnom

primjenom u imnastici, FASTO, Sarajevo 2014.

Šifra

predmeta:

GLU 0208

Naziv predmeta: Osnovi nauke o jeziku II

28 Senat visokoškolske ustanove kao ustanove odnosno vijece organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao javne ustanove,



Status: Obavezni

Kontakt sati:30

Predavanja: 15

Vježbe: 15

Seminar, literatura, priprema za kolokvij i ispit:20



Preduslov za

upis: Nema

Cilj (ciljevi)

predmeta:

Cilj studijskog programa je podređen temeljnom zadatku studija glume:

- upoznati studente sa osnovama akcenatskog sistema standardnog jezika te njegovim

osobenostima u narječjima, dijalektima i lokalnim govorima;

- uputiti studente u potrebu razlikovanja standardnog jezika i narodnih govora sa ciljem

lakšeg razumijevanja i savladavanja govora različitih glumačkih likova;

- oblikovati svijest studenata o izuzetno važnoj ulozi i značaju prepoznavanja prozodijskih

obilježja govora;

- ukazati studentima na značaj i ulogu poznavanja bilježenja i čitanja akcenata u glumačkoj

djelatnosti.

Tematske

jedinice:

Akcenatski sistem

Jedinice akcenatskog sistema i njihova obilježja. Distribucija jedinica sistema (akcenata i

neakcentovanih kvantiteta) u standardnom jeziku.

Distribucija jedinica sistema (akcenata i neakcentovanih kvantiteta) u narječjima,

dijalektima i lokalnim govorima.

Fonološka funkcija prozodema

Neakcentovani kvantiteti: distribucija i uloga

Akcenat riječi i akcenatska cjelina

Morfološka i leksička uloga akcenata

Vidovi prenošenja akcenta. Kategorije staroštokavskog prenošenja akcenta.

Rečenični akcenat i logički akcenat

Ishodi učenja:

Znanje: Studenti će ovladati znanjima iz akcentologije – upoznat će se sa osnovnim

obilježjima akcenata i neakcentovanih kvantiteta te njihovom ulogom u riječi i rečenici.

Vještine: Studenti će teorijska znanja moći primijeniti na akcenatsku analizu riječi u

odabranim tekstovima, što će zatim uspješno moći primijeniti prilikom pripreme uloga.

Kompetencije: Studenti će kompetentno moći interpretirati tekstove iz različitih govornih

sredina.

Metode izvođenja Monološka metoda; predavački (reproduktivni) vid monološke metode; dijaloška metoda;

nastave: komparativna metoda; analitičkosintetička metoda.

Metode provjere

znanja sa

strukturom

ocjene29:

R.

br.


ocjeni (%)


2. Aktivnost 10 10


4.

5.





Skala ocjenjivanja:







Literatura30:

Obavezna:

B. Đorđević, Elementi dikcije, Univerzitet umetnosti, Beograd, 1996.

B. Đorđević, Srpskohrvatski pozorišni jezik – književne i dijalekatske osobine, Beograd,

1974.

A. Peco, Akcenatska čitanka, Beograd, 1973.


kojoj se izvodi nastava iz nastavnog predmeta u skladu sa članom 64. st. 6 Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo. 30 Senat visokoškolske ustanove kao ustanove odnosno vijeće organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao javne ustanove,


Šifra

predmeta:

GLU0207

Naziv predmeta: Osnovi teorije umjetnosti 2

Ciklus: I Godina: I Semestar: II Broj ECTS bodova: 2

Status: Obavezni

Kontakt sati:30 sati

Predavanja: 30 SATI

Samostalna priprema za nastavu, kolokvij i završni ispit: 20


Učesnici u


Preduslov za

upis: Nema

Cilj (ciljevi)

predmeta:

U prvom dijelu kolegija predmet ima za cilj da studente uvede u problematiku nauke o semiotici kao

jednom od vodećih načina interpretacije znakova i značenja. Modeli znakova će se propitivati u

različitim medijima, u smislu njihove sličnosti i razlike. U isto vrijeme, to će značiti da će studenti s

većom kompetencijom čitati tekstove koje treba pozorišnim ili filmskim metodama oživotvoriti u praksi

S tim u vezi, predmet ima za cilj da uvede studente u probleme sistemske refleksije o fenomenu

umjetničkog, postavi problem srodstva, sličnosti i razlika među različitim sferama umjetničke

djelatnosti, odnosno da teorijski osvijetli odnose među umjetnostima. Veoma važan cilj ovog kolegija

da problem umjetnosti i estetskog inkorporira u kontekst pojma kulture i savremenog promišljanja

njenih sastavnica i pretpostavki.

Pratit će se kanonska vrsta umjetnosti, ali će se insistirati na njenoj otvorenosti s obzirom na tehnološke

inovacije, na integrativne i interelacijske kulturne procese.

Nadalje, cilj ovog kolegija jeste da se studenti što temeljitije upoznaju sa suvremenim kulturnim teorijama,

naukama o komunikaciji, te njihovim tipovima, lingvističkim teorijama, strukturalnom lingvistikom,

teorijom informacija i njenim terminima, kibernetikom, (post)strukturalizmom i semiotikom, tipovima

znakova, profesijom kritičara i interpretatora, medijima masovne komunikacije i savremenim teorijama.

U okviru predavanja posebna pažnja bit će posvećena teorijskim aspektima različitih disciplina koje se

proučavaju u okviru ovog predmeta.

Tematske

jedinice:

16. Pristupi umjetničkom djelu: estetika i nauke o umjetnosti. Dekonstrukcija estetike – savremene

teorije umjetnosti. Osnove komunikacije. Pitanje jezika.

17. Strukturalizam i semiotika. Vrste znakova. Struktura znak i referencija.

18. Kod, jezik i estetička poruka.

19. Interpretacija: Znak – značenje – smisao .

20. Semiotika od strukturalizma do poststrukturalizma.

21. Teorija recepcije kao odraz nauke o komunikaciji.

22. Poststrukturalizam i umjetnost postmoderne.

23. Polusemestralna provjera znanja studenata

24. Vrste umjetnosti: prostor i vrijeme.

25. Muzika – antimimetička umjentost. Estetika apsolutne umjetnosti

26. Film kao prevazilaženje jezika. Ikoničko pripovijedanje.

27. Intersemiotičko prevođenje. Književnost i film.

28. Performativna umjetnost. Pozorište.

29. Umjetnost i semiotika tijela. Naracija

30. Plastične umjetnosti

Ishodi

učenja:

Znanje:

Da studenti znaju, razumiju ili budu u mogućnosti primijeniti teorijske okvire unutar svojih konkretnih

zadataka koji su vezani za pozorišnu ili filmsku umjetnost.

Vještine:

Prepoznavanje a potom i kritičko promišljanje različitih fenomena kulture u suodnosu nauke, filozofije i

umjetnosti. razumijevanje i korištenje temeljnih teorijskih pojmova.

Sposobnost vrednovanja i kritičkog razumijevanja umjetničkog djela.

Svijet o relacijskim, intermedijalnim i kulturnim pretpostavkama umjetničkog djela.

Mogućnost interpretacije kompleksnih tekstova namijenjenih za pozorišnu ili filmsku ulogu.

Kompetencije:

Samostalno prepoznavanje uloge umjetnosti i kulture u savremenom društvu.

Da njihova znanja inkorporirano u praktične svrhe budu prepoznata u širem umjetničkom i

kulturološkom krugu i time bude omogućena njihova veća mobilnost.

Koristeći se znanjem u oblasti teorije umjetnosti i kulture, i vještinama stečenim tokom nastave iz ovog

kolegija, moći osmisliti, argumentovano prezentirati i realizirati kompleksni sadržaj iz ovih oblasti.

Metode

izvođenja

nastave:

Predavanja se, u skladu sa potrebama I sadržajem nastavnih jedinica, izvode usmeno, pomoću

multimedijalnih sredstava (odlomci iz pjesama ili prozni teorijski tekstovi koji obrađuju pojedina djela,

web stranice na Internetu, Power point prezentacije).

U toku svakog semestra student je obavezan da pročita ona djela koja su se u izvodima ili cjelovito

obrađivala na predavanjima i vježbama, kao i osnovnu kritičku literaturu o njima koja je navedena u ovom

programu

Metode

provjere

znanja sa

strukturom

ocjene31:

Praćenje rada studenta se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku

semestra, kao i na završnom ispitu nakon završetka semestra prema sljedećim elementima praćenja:

R.

br. Elementi praćenja Broj bodova

Učešće u

ocjeni (%)





5.















Literatura32:

Obavezna:

11. Kulenović, Tvrtko: Rezime; autorefleksija umjetnost i komunikacija prozne magije. Sarajevo:

Međunarodni centar za mir, 1995.

12. Grejam, Gordon: Filozofija umetnosti. Beograd: Clio, 2000.

13. Borjev, Jurij: Estetika. Sarajevo: Bosanska riječ, 2009.


15. Eko, Umberto: Istorija lepote. Beograd: Plato, 2009.

16. Surio, Etjen: Odnosi među umjetnostima. Sarajevo: Svjetlost, 1958.

17. Eco, Umberto: Kultura, informacija, komunikacija. Beograd: Nolit, 1973.

18. Foht, Ivan: Istina i biće umjetnosti. Sarajevo: Svjetlost, 1959.


20. Pobrić, Edin: Priča i ideologija: semiotika književnosti. Sarajevo: Samouprava, 2016.

Dopunska:

24. Pobrić, Edin: Roman i manirizmi modern: znak i znanje. Sarajevo: Samouprava, 2018.

25. Estetička teorija danas: ideje Adornove estetičke teorije: (zbornik); izbor Abdulah Šarčević.


izvodi nastava iz nastavnog predmeta u skladu sa članom 64. st. 6 Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo. 32 Senat visokoškolske ustanove kao ustanove odnosno vijeće organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao javne ustanove, utvrđuje


Sarajevo: „Veselin Masleša“, 1990.

26. Foht, Ivan: Uvod u estetiku. Sarajevo: Svjetlost, 1984.

27. Miljić, Branislava (ur.): Odnosi među umetnostima. Beograd, 1978.

28. Kulenović, Umetnost i komunikacija. Sarajevo: “Veselin Masleša”, 1983.

29. Giro, Pjer: Semiologija. Beograd: Prosveta, 1983.

30. Fischer-Lichte, E.: Estetika performativne umjetnosti. Sarajevo: Šahnipašić, 2009.

31. Plastični znak; Zbornik tekstova iz teorije vizuelnih umjetnosti. Rijeka: Izdavački centar, 1981.

32. Ranković, Milan: Komparativna estetika. Beograd: Umetnička akademija, 1973.

33. Ingarden, Roman: Ontologija umjetnosti. Novi Sad: Književna zajednica Novog Sada, 1991.

34. Saussure, Ferdinad de: Opšta lingvistika. Beograd: Nolit, 1977.

35. Pobrić, Edin: Univerzum simpatije. Sarajevo: Connectum, 2010.

36. Barthes, Roland: Carstvo znakova, Zagreb: August Cesarec, 1989.

37. Benvenist, Emil: Problemi opšte lingvistike. Beograd: Nolit, 1975.

38. Calvino, Italo: Američka predavanja. Novi Sad: Bratstvo i Jedinstvo, 1989.

39. Čolović, Ivan: Divlja književnost. Beograd: Nolit, 1984.

40. Jakobson, Roman: Lingvistika i poetika. Beograd: Nolit, 1966.

41. Jauss, Hans Robert: Estetika recepcije: Beograd: Nolit, 1978.

42. McLuhan, Marshall: Poznavanje opštila–čovjekovih produžetaka. Beograd: Prosveta, 1972.

43. Morin, Edgar: Duh vremena. Beograd: Nolit, 1976.

44. Morris, Charles W.: Osnove teorije o znacima. Beograd: BIGZ, 1975.

45. Mukaržovski, Jan: Struktura, funkcija, znak, vrednost. Beograd: Nolit, 1987.

46. Ristić, MIhailo: Videosfera. Beograd: Studentski izdavački centar, 1986.

Šifra

predmeta:

GLU0211

Naziv predmeta: Historija umjetnosti 2

Ciklus: I Godina: I Semestar: II Broj ECTS bodova: 2

Status: Izborni Kontakt sati 30

Predavanja: 30 SATI

Seminar, literatura,priprema za kolokvij i završni ispit 20


Učesnici u


Preduslov za

upis: Upisan II semestar

Cilj (ciljevi)

predmeta:

Proučavanje historijskih prilika srednjovjekovne Evrope i novonastale umjetnosti na tom

području. Upoznavanje sa osnovnim elementima sakralne i profane arhitekture,

srednjovjekovnom ikonografijom, perspektivom, kompozicijom, te osnovnim slikarskim i

skulptorskim tehnikama.

Upoznavanje studenata sa važnijim sadržajima: umjetnicima i ostvarenjima rane, visoke

renesanse i manirizma, posebno s aspekta scenskih umjetnosti, kulturnocivilizacijskih,

prostornoambijentalnih i humanističkih vrijednosti koje sadrže djela slikarstva, skulpture i

arhitekture. Razumijevanja problema otvorene i zatvorene kompozicije/kadra, simetrije, linearne

i centralne perspektive, proporcije, statike i dinamike, te pikturalnih vrijednosti likovnog djela.

Tematske

jedinice:

Umjetnost Bizanta od X do XV st. Islamska umjetnost od XV do XVIII st.. Umjetnost romanike:

arhitektura, skulptura i slikarstvo

Umjetnost gotike: arhitektura i skulptura. Gotičko slikarstvo: vitraž, štafelajno i minijaturno

slikarstvo.

Umjetnost renesanse, Rana i zrela renesansa u Italiji i na Sjeveru. Visoka renesansa u Firenci,

Rimu i Veneciji (Bramante, Leonardo, Michelangelo, Raffael, Giorgione, Tizian). Manirizam.

Ishodi

učenja:

Znanje :Razumijevanja problema otvorene i zatvorene kompozicije/kadra, simetrije, linearne i

centralne perspektive, proporcije, statike i dinamike, te pikturalnih vrijednosti likovnog djela.

Metode

izvođenja

nastave:

Izlaganje sadržaja i stilskih cjelina i obrada značajnih djela na primjerima i likovnoj

dokumentaciji putem prezentacija, video zapisa, seminarskih radova, učešćem studenata u analizi

djela i posjetama izložbi.

Metode

provjere

znanja sa

strukturom

ocjene33:

Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog programa, uz kolokvije i

seminarske radove.

Oblici provjere znanja studenta mogu biti pismeni,usmeni i praktični. Provjera znanja je u

previlu pismena i vrši se putem testa ili pismenog rada.

R.

br.


ocjeni (%)





5.

















Literatura34:

H.W. Janson, Anthony F. Janson, Povijest umjetnosti, dopunjeno izdanje, Stanek, Varaždin 2013.

Ed. Umjetnost u slici: Kasni srednji vijek, Hofstatter, O. Keršovani, Rijeka 1970.; Islamska

umjetnost, K. Otto Dorn, O. Keršovani, Rijeka 1971.; Robert E. Wolf i Roland Millen,

RENESANSA, Rijeka 1969.

H. Wollflin, Klasična umjetnost, Matica hrvatska, Zagreb, 1969. (G. Vasari, Životi slavnih slikara,

vajara i arhitekata, Kultura, Beograd 1961,)

Šifra predmeta: GLU 0210 Naziv predmeta: Estetika II


Status:IZBORNI Kontakt sati 30

Predavanja: 30

Pripreme za rad, seminari, literatura 20


Učesnici u


Preduslov za

upis: Upisan II semestar

Cilj (ciljevi)

predmeta:

Sadržaj predmeta EstetikaII izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji predavanja,vježbi i

seminara.

Zadaci predmeta su:

Upoznati studente sa sadržajima razumijevanja pristupa umjetničkom djelu iz duha

poetike i estetike, naročito prikazom kriterija i kategorija. U tom kontekstu

problematiziranje slučajnosti ukusa spram bića umjetničkog djela i njegove

egzistencije u tročlanom aspektu: Umjetnik – umjetničko djelo – iskustvo čitanja,

gledanja, slušanja, etc.

Tematske

jedinice:

TEME:

Umjetnička kritika

Bitno u umjetničkom djelu

Estetika teatra

Umjetnička istina



Moć simbola

Sveti tekst

Umjetnost i život

Magija teatra

Fenomen medija

Posredovanje iskustva

Dekompozicija pjesme

Harmonija – sklad

Savršenstvo geometrije i geometrizam

Tragika genija

Umjetnost prevođenja

Rasprava o sintezi

Ishodi učenja:

Znanje: definiranje estetike i njenog pojmovnog aparata,

Vještine: umijeće konceptualizacije umjetničkog iskustva i kompleknosti jezika

umjetničkih praksi

Kompetencije:kreativna primjena teorijskih (estetičkih, kulturoloških, umjetničko-

kritičkih…) znanja u konkretnim procesima umjetničke produkcije.

Metode izvođenja

nastave:

Metode provjere

znanja sa

strukturom

ocjene35:

R.

br.


ocjeni (%)


2. Aktivnost 10 10


4.

5.





Skala ocjenjivanja:


bodova;








Literatura36:

Obavezna: Vlastimil Zuska: Estetika (Uvod u sadašnjost tradicionalne discipline).

- Ivan Focht, Uvod u estetiku

- Sadudin Musabegović, Mimesis i konstrukcija

- Dopunska: Aristitel, Poetika

- Bertold Becht, Dijalektia u teatru

-Walter Benjamin, Umjetničko djelo u dobu njegove tehničke reproducibilnosti

- Roger Cailliois /Rože Kajoa/, Igre i ljudi

- Johan Huizinga, Homo ludens

- Erika Fischer-Lichte, Estetika performative umjetnosti

III semestar



GLUMA III ( LIK )

Obrazac SP2

Stranica67 od 247

Šifra predmeta: GLU 0301 Naziv predmeta: GLUMA III (LIK)

Ciklus: prvi Godina: II Semestar: III Broj ECTS

kredita:10



Status: obavezni

Kontakt sati:

Predavanja

Vježbe

Individualne vježbe

180

120

45

15


Seminarski rad 10




70


Učesnici u nastavi Nastavnici i saradnici izabrani na predmet Gluma:

Preduslov za upis: Položen ispit iz predmeta Gluma II – Radnja


Sadržaj predmeta Gluma III izvodi se u jedinstvenoj



striktno odvajati.

Zadaci predmeta su:

1.Upućivanje u znanja o liku

2.Identifikacija opštih pokretačkih sila kao temeljnih

unutrašnjih određenja dramskih lica

3.Zapažanje razlika među ljudima i karakterističnih

djelokruga i kompetencija koje na osnovu razlika

pripadaju određenimizvršiocima kao akterima,

društvenim ulogama ili tipovima

4.Otkrivanje individualnih karakteristika ljudi i uticaj

tih karakteristika na izbor radnji i način njihovog

izvršenja

5.Organizovanje partiture radnji na nivou lika

6.Stvaranje metoda za igranje lika

Tematskejedinice:



TEME:

Pristup liku

Karakterizacija iz situacije

Karakterizacija iz radnog procesa

Tipska karakterizacija

Karakterizacija iz okolnosti

Spoljnja određenja

Izbor karakterizacija

Karakterizacije

Unutrašnja određenja

Skice lika

Stvaranje skice lika

Igranje skice lika

Skice lika

Studija lika

SEMINAR – MASKA

Ishodi učenja:

Znanje: Upućivanje u znanja o liku









izvršenja

Vještine:

Organizovanje partiture radnji na nivou lika

Kompetencije:

Stvaranje metoda za igranje lika






umjetnicima,pregledi rada i javni nastupi.Vježbe

studije lika tade se uz podršku Odsjeka za režiju.






Kolokvijum-kraj šeste i desete sedmice, pismeni

seminarski rad - LIK, kraj petnaeste sedmice, seminar

Maska , kraj petnaeste sedmice, završni ispit- STUDIJA

LIKA, kraj sedamnaeste sedmice.

Provjera znanja

i ocjenjivanje


za

ispit

min-

max Bodovi Ocjene

Do 54

5 (F)

1.

2.

Pohađanje

nastave

Angažman

u nastavi

5

15

1 –

5

10 -

15

55-64

6 (E)

3.

Pisani rad

(seminarski

rad)

10

4-

10

65-74 7 (D) 4. Kolokvij 20 10 -

20




završnog

ispita

50 25 -

50

85-94 9 (B) 4. Završni

ispit

50 30 –

50

95-100 10 (A)

UKUPNO

100

55 -

100





Literatura38:

Obavezna:

Stanislavski: SISTEM, MOJ ŽIVOT U UMETNOSTI,

ETIKA, Zagreb 1989, Stjepanović Boro: Gluma I i II,

Cetinje 1997., An Ibersfeld: Čitanje pozorišta,Milošević

Mata, MOJA GLUMA, Beograd, 1975,Hugo Klajn,

OSNOVNI PROBLEMI REŽIJE, Beograd 1979.,

Branko Gavela, GLUMAC I KAZALIŠTE, Sterijino

pozorje, Novi Sad, 1967., KNJIŽEVNOST I

KAZALIŠTE, Zagreb, 1970, Stjepanović Boro,

GLUMA III, Pula, 2004.

Dopunska: Gavin Levy ‘112 Acting Games’ A

comprehensive workbook of theatre games for

developing acting skils ,Merywether Publishing 2005.

Rosemary Tichler, Barry Jay Kaplan. ‘Actors at

work’, Farrar, Straus and Giroux 2007.

William Esper. teaches Meisner technique ‘The actor’s

art and craft’ ,Anchor 2008.

Šifra predmeta:

0302

Naziv predmeta: Govor III

Ciklus: Prvi Godina: II Semestar: III Broj ECTS kredita: 3

Status: Obavezni

38Senatvisokoškolskeustanovekaoustanoveodnosnovijece organizacionejedinicevisokoškolskeustanovekaojavne ustanove,


Kontakt sati:

Predavanja

Vježbe


45

15

15

15


Literatura/čitanje

10

Seminarski rad 5



gradiva

15



GOVOR

Preduslov za upis: Položen ispit iz predmeta Govor II


1. Upućivanje studenata u teoriju i praksu retorike i besjedništva

2. Upoznavanje sa retorskim vještinama (teorijski i praktično)

3. Razvijanje svijesti o vrednotama govora u besjedništvu

4. Proširivanje svijesti o čistoti svog govora, tvorenju glasova i

sredstava za sprovođenje intencije riječi

5. Ovladavanje dahom u funkciji govorenja besjede

6. Ovladavanje vještinom kontrole glasa

7. Osvještavanje mogućnosti korištenja govora u funkciji

karakterizacije i izgradnje lika

8. Praktično vježbanje zadataka, proširivanje svijesti o

govoru kao dijaloškom spregu, sa isticanjem važnosti

pauze

9. Podsticanje samostalnosti i kreativnosti u radu na besjedama

Tematske jedinice:





Retorika (pojam i definicija)

Retorika i besjedništvo (pojmovne razlike)

Značaj besjedništva

Istorijski razvoj besjedništva i retorike

Komponente klasične retorike

Osnovni elementi besjedništva (besjednik, auditorijum, besjeda)

Vrste besjeda (podjela, istorijat)

Priprema govora i govornički nastup (invencija, dispozicija, elokucija)

Retorski primjer

Moderna retorika

Impostacija, artikulacija, dikcija u primjeni na besjedama

Govorne vrednote u besjedništvu

Značaj, analiza i primjena sprega govornih kostanti u besjedama

Struktura besjedničkog govornog iskaza

Smisaono-emocionalna odrednica različitih besjeda

Horizontalna i vertikalna osa bloka

Vertikalna osa- suma konotativnih sadržaja

Sudske, političke, vjerske, vojne, filozofsko-predavačke, prigodne besjede

Važnost govorne poruke

Besjedničke navike i strasti

Auditorijum

Govorništvo kao dio glumačkog zadatka

Govorništvo danas

Interpretacija glasovitih govora

Improvizovani govori

Ishodi učenja:

Znanje: Istorijska i teorijska utemeljenja retorike i besjednišva

Osnovni elementi besjedništva

Poznavanje vrsta i podjela besjeda

Vještine: sposobnost analitičke pripreme govora za govornički nastup

Uočavanje strukture govora (besjede)

Kvalitetniji izbor jezičkih izražajnih sredstava

Kreativniji i samostalniji rad na tekstu

Mogućnost korištenja govornih sredstava u karakterizaciji lika

Sposobnost primjene sprega govornih konstanti u interpretativnim

diskursima

Kompetencije: Interpretacija besjede-govora dramskog lika , ali i drugih

govora za potrebe javnih nastupa


Sadržaj predmeta Govor III izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji











nastavnog programa.



Završni ispit –tokom sedamnaeste sedmice

Provjera znanja i

ocjenjivanje


ispit

min-max

Bodovi Ocjene

Do 54

5 (F)

1.

Pohađanje nastave

10

5 – 10



2. Angažman u nastavi 20 10 - 20

55-64

6 (E)

3.

Pisani rad

(seminarski rad)

7

3 - 7

65-74 7 (D) 4. Kolokvij 13 7 – 13


završnog ispita

50 25 – 50

85-94 9 (B) 4. Završni ispit 50 30 – 50

95-100 10 (A)

UKUPNO

100

55 - 100

Rad studenata u ispitnim projektima ostalih odsjeka, kao i profesionalnim

projektima, a koji ima veze sa nastavnim planom i programom predmeta

Govor, može se dodatno bodovati.

Literatura40:

Obavezna:

1. Aristotel, (1987). Retorika. Beograd: Zavod za izdavanje

udžbenika

2. Besede- Izbor iz svetskog besedništva. (1967). Beograd

3. Glasoviti govori-odabrao Ivan Zadro (1999). Zagreb: Naklada

Zadro

4. Nedović, O.(1973). Govorna kultura (Umetnost govora). Beograd:

Umetnička akademija

5. Šipka, M. (2005). Kultura govora. Sarajevo: Institut za jezik

Dopunska:

1. Avram, M. (1987). Umjetnost govora. Sarajevo: Akademija

scenskih umjetnosti

2. Berry, S. (1991). Voice and the Actor. New York: V.E.



4. Đurić, M. (1986). Istorija helenske književnosti. Beograd

5. Kvintilijan, M. F. (1985). Obrazovanje govornika. Sarajevo:

Veselin Masleša

6. Nušić, B. (2004). Retorika. Niš

7. Stjepanović, B. (1997). Gluma II: Radnja, Cetinje: Univerzitet

Crne Gore



Šifra

predmeta:GLU

0303

Naziv predmeta: GLAS III

Ciklus: I Godina: II Semestar: III Broj ECTS kredita:3

Status: Obavezni

Kontakt sati: 45

1.Predavanja

2. Vježbe


15

15

15

Ostaloopterećenjestudenata: 30


Seminarski rad 5

Pripremaispitaipraktični rad,

kontinuiniranosamostalnosavladavanjegradiva

15



javni nastupi.


Učesnici u nastavi Nastavniciisaradniciizabranina oblastkojojpredmetpripada/predmet GLAS

Preduslovzaupis: Položenispitizpredmeta GLAS II

Cilj (ciljevi)

predmeta:

1.Impostacija glasa

2.Osvještavanje radaiotvaranjesvihrezonatora

3.Ovladavanje vještinomkontroleglasaitehnikomrelaksacijecijelogtijela

4.Izjednačavanje registraglasa

5.Proširivanje glasovnogobima

6.Glasovne igre

7.Glasovne promjene-metaforičnoznačenjeradnjekojapokazujepokret

8.Glasovne improvizacije

9.Impostacione vježbeuzklavir

10.Taktiranje-Ritam

11.Osnove obukeglasakrozšestvokalnihkvalitetaprema Estill Voice Model studiji.

(Sintezom dokazanih tehnika s vještinama predstavljenim kroz Estill Voice Model

interdisciplinarni sistem, studenti istražuju sopstvene fizičke, emocionalne i

vokalne raspone, u svrhu sticanja kondicije i tehničke spremnosti, koja se očekuje

od savremenog glumca)

Tematskejedinice:

Postavljanjeglasaiobrazovanjestabilnog, nosivogtona

Učvršćivanjesrednjegregistra

Atakiranje tona u srednjemregistru

Primjena registra u impostaciji glasa

Prelazni tonovi

Pogreške u razumijevanju prelaznih tonova

Prsni registar

Zatvoren i otvoren grkljan

Glas u samoglasničko-suglasničkoj grupi u u razlišitim intonacijama

/centar,duboka,visoka/

Rad sa partnerom

Refleks-akcija glasa

Dinamika

Stimuliranje glasovnog impulsa iz glave i usta, iz grudi i abdomena, iz ramenih

lopatica, krsta i lumbalnog predjela

Slušanje( čulo sluha ) i slušanje glasom

Glasovno u odnosu na prostor

Individualna boja glasa

Uspostavljanje optimalne intonacije,glasnosti i intenziteta glasa

Glasovne fraze i tempo

Muzička memorija

Glasovne igre i glasovne promjene

Glasovne improvizacije

Glasovna studija lika

Atmosfera

Akrobatske poze i tekst

Otvaranje rezonatora

SEMINARSKI RAD

Ishodiučenja:

Znanje:Otvaranje pojednih rezonatora

Vještine: Glasovne improvizacije

Kompetencije:Uspostavljanje optimalne intonacije,glasnosti ii ntenziteta glasa

Metode izvođenja

nastave:

Sadržaj predmeta Glas III izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji predavanja,vježbi,

seminara i individualnihvježbi,te se u nastavnom procesu ne mogu striktno

odvajati.

Predavanja-procesuvođenja u temu i verbalna elaboracija teme, praktična


predavanja, razgovora i susreta sa istaknutim umjetnicima, pregledi rada i

javninastupi

Metode provjere

znanja sa


Provjera znanja i

ocjenjivanje

KRITERIJI

Bodovi

Uslov za ispit

min.-max.

Bodovi Ocjene

do 54

5 (F)

1.

Prisustvo na

nastavi

10

8-10

55-64

6 (E)

2.

Angažman na

nastavi

15

5-15

65-74

7 (D)

3.

Kolokvijum

20

10-20

75-84

8 (C)

4.

Seminarski rad

5

2-5

85-94

9 (B)

5.

Završni ispit

50

30-50




Kao uvjet za pristupanje završnom ispitu,za svaki navedeni kriterij, moraju


Napomena:




Literatura42:

Obavezna:



B.Špiler,UMJETNOST SOLO PJEVANJA,Muzička akademija Sarajevo,1972

Dopunska:Mr.Ljiljana Grujić Erenrajh:GLASOVNO OBRAZOVANJE


Šifra

predmeta:GLU

0304

Naziv predmeta: POKRET III-MASKA : KARAKTERNA, NEUTRALNA

Ciklus: I Godina: II Semestar: III Broj ECTS kredita:3

Status: Obavezni Kontakt sati: 60

Predavanja : sati 30

Vježbe : 30 sati

Samostalno savladavanje gradiva: sati 15

Sadržaj predmeta se izvodi u jedinstvenoj kombinaciji predavanja,

vježbi, seminara i individualnih vježbi i u procesu obučavanja se ne

mogu striktno odvajati, a sama dinamika nastave zavisi od

individualnog angažmana svakog studenta i njegovog razumijevanja

teme


Preduslov za upis: Položen ispit iz predmeta Pokret II

Cilj (ciljevi)

predmeta:

1. Savladavanje tehnike rada sa maskom

2. Otkrivanje načina na koji maska uslovljava i mijenja kvalitet kretanja u odnosu

na njene osobenosti

3. Uspostava fizikalnosti karaktera/maske kao proizvod unutarnje strukture lika

4. Primjena artikulisane i usmjerene fizičke akcije karaktera/maske kao osnovne

komunikacione mogućnosti

Tematskejedinice:

Teme:

1. Upoznavanje sa tehnikom igre sa maskom

2. Osnove uspostavljanja unutarnje strukture karaktera

3. Fizikalnost

4. Unutarnja i fizička radnja

5. Elementi dramske situacije

Ishodi učenja:

Razumijevanjeneverbalnekomunikacije

Razumijevanjeelemenatadramskesituacije

Motivisanoscenskodjelovanje

Artikulisanoscenskodjelovanje

Razumijevanjetenzijauzosviještenodisanje

Konsekventno sprovedena linija radnje lika kroz neverbalnu komunikaciju

Metode izvođenja

nastave:

Metoda rada nanastavi i savladavanje gradiva:

Predavanja, vježbe, seminar, konsultacije, individualni rad, javna prezentacija.

Studentima se nudi niz vježbi istraživačkog karaktera koje za rezultat imaju ispunjenje

osnovnih ciljeva nastave, a sama dinamika nastave zavisi od individualnog angažmana

studenta i njegovog razumijevanja teme.

Student može ostvariti dodatne bodove radeći na drugim projektima u slučaju da

nastavnik sudjeluje u radnom procesu.

Metode provjere

znanja sa

strukturom

ocjene43:

Uslovi za uspješno završen proces:

1. Redovno pohađanje nastave,

2. Aktivno učešće u istraživačkom procesu, redovno donošenje vježbi koje se

uspostavljaju kao radni zadaci u toku nastave

3. Kolokvij

4. Rezultati rada u radionici

5. Seminarski rad

6. Najmanje jedna individualna vježba ili vježba u paru, i jedna vježba u grupi

Provjera znanja

i ocjenivanje

Kriteriji

bodovi

Uslov

za ispit

min-

max

bodovi

Ocjene

do 54 5 (F) 1. Prisustvo / Redovno pohađanje 10 7 – 10

55 - 64 6 (E) 2. Aktivno učešće u istraživačkom

procesu, redovno donošenje vježbi

15 10 - 15

65 - 74 7 (D) 3. Kolokvij 10 2 – 10

43Strukturabodova i bodovnikriterij za svakinastavni predmetutvrdujevijeceorganizacionejediniceprijepocetkastudijskegodine u kojoj se


75 - 84 8 (C) 4. Radionica – seminar 10 1 – 10

85 - 94 9 (B) 5. Seminarski rad 5 1 – 5

95-100 10 (A) 6. Završni ispit 50 30 - 50

UKUPNO 100 55 - 100

Literatura44:

Obavezna:

1. Anne Dennis „Artikulisano tijelo - fizička obuka glumca“ / Institut za pozorište, film,

radio i televiziju; Fakultet dramskih umjetnosti-Beograd 1997.godina

2. Jerzy Grotowski „Ka siromašnom pozorištu“ICS, Beograd,1976.godina

3. Jacques Lecoq with Jean-Gabrijel Carasso and Jean-Claude Lallias: „The moving

body“, Methuen PL, London, 2000.godina

4.Desmond Morris „Manwatching“ („Otkrivanje čovjeka kroz gestove i ponašanje“),

Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd,1979.god.

5. Desmond Morris „Bodywatching“ („Govor tijela“), ITRO August Cesarec, Zagreb,

1986.godina

Dopunska:



Šifra predmeta:0305 Naziv predmeta: PLES III

Ciklus: Prvi Godina: II Semestar: 3. Broj ECTS

kredita:2

Status: Obavezni

:

KONTAKT SATI: 30

Predavanja: 15

Vježbe: 10



Literatura: 5

Seminarski rad: 5





Učesnici u nastavi Nastavnici i saradniciizabranina oblast kojoj predmet pripada/predmeta

Ples

Preduslov za upis: Položen ispit iz predmeta Ples II. Upisan III semester.


Sadržaj predmeta Ples III izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji



Zadaci predmeta su:

1.Odnos prema prostoru kroz vježbe klasičnog baleta na sredini sale .

2.Uspostavljanje i osjećanje tijela bez podrške štapa

3.Ravnoteža i tjelesna osovina

4.Usložnjavanje i izučavanje novih elemenata klasičnog baleta

5.Sticanje znanja o historijskim igrama i plesovima različitih epoha

Tematskejedinice:

(po potrebiplan izvođenja po sedmicama

se

utvrđujeuvažavajućispecifičnostiorganizac

ionihjedinica)

TEME:


Klasične vježbe na sredini sale

Tačke u prostoru .

Epaulment

Vježbe na sredini sale

Istorijski plesovi XVIII i XIX vijeka

Valcer

Generalne probe

Završni ispit

Ishodiučenja:

Znanje: Teorijski temelj za upoznavanje predmeta Ples , kroz epohe i

različite plesne stilove

Vještine: Bolja artikulacija, i koordinacija tijela, orijentacija u prostoru i

kontrola vlastitog tijela.

Kompetencije: Neutralno tijelo spremno za scensko djelovanje.


Sadržaj predmeta Ples III izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji



Ostali nastavni oblici: konsultacije, seminari /u vidu posebnih predavanja,

razgovora i/ili susreta sa istaknutim umjetnicima, pregledi rada i javni



Metode provjere znanja sa strukturom

ocjene45:

Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog

programa.

Kolokvijum- VJEŽBE KLASIČNOG BALETA NA SREDINI SALE

Seminarski rad- Historijski plesovi XVIII i XIX vijeka

Završni ispit- VJEŽBE KLASIČNOG BALETA NA SREDINI SALE,

VALCER

Provjera znanja i

ocjenjivanje


ispit

min-max

Bodovi Ocjene

Do 54

5 (F)

1.

2.

Pohađanje nastave

Angažman u nastavi

5

10

3 - 5

5 - 10

55-64

6 (E)

3.

Pisani rad

(seminarski rad)

5

2 - 5

65-74 7 (D) 4. Kolokvij 30 15 – 30


završnog ispita

50 25 - 50

85-94 9 (B) 4. Završni ispit 50 30 – 50



95-100 10 (A)

UKUPNO

100

55 - 100




Literatura46:

Agritina A.Vaganova, OSNOVI KLASIČNOG BALETA, Ljiljana Mišić,

OSNOVI SCENSKE IGRE,Novi Sad, 1984.,BALETNA MUZIKA, Moskva

1963., A.Pisarev,V.Kostovickaja-ŠKOLA KLASIČNOG BALETA,

Lenjingrad, 1968.


0306

Naziv predmeta: KONDICIONA PRIPREMA GLUMACA III

(BORILAČKE VJEŠTINE)

Ciklus: PRVI Godina: DRUG Semestar: III-treći Broj ECTS kredita: 2


Predavanja 15

Vježbe 15

Seminar, samostalno pripremanje gradiva, priprema za

kolokvij i završni ispit.20



KPG

Preduslov za upis: Položen ispit iz predmeta Kondiciona priprema glumaca II






















sposobnosti

5.Savladavanje tehnike borilačkih vještina i njihove primjene: Položaj tijela


kretanja


Tematske jedinice:

Uvod u metode treninga borilačkih vještina

Principi borilačkih vještina

Stavovi i kretanja

Udarci, ručne i nožne tenike

Blokade i eskivaže

Dogovoreni sparing

Borbe protiv zamišljenih protivnika, kate

Specifičnosti scenske borbe


Ishodi učenja:






Vještine: Studenti će ovladati spečifičnim i osnovnim tenikama borilačkih

vještina, i elementima scenske borbe

Kompetencije: Sudenti će moći objediniti pojedinačna znanja ovladati

spečifičnim i osnovnim elementima borilačkih vještina i scenske borbe,

neophodnih za kreativno delovanje u pozorištu, televiziji






javni nastupi.



Provjera znanja i

ocjenjivanje

Kriteriji Bodovi

Uslov za ispit

min-max

Bodovi Ocjene

do 55 5 (F) 1. Pohađanje nastave 5 1 - 5

56 - 68 6 (E) 2. Aktivnosti u nastavi 10 5 - 10


semestra

25 5 – 25


86 - 92 9 (B) 5. Završni ispit 50 30 - 50

93 - 100 10 (A) UKUPNO 100 55 - 100




Literatura48:

Obavezna: Bajramovi, I., DIZAJNIRANJE SAVREMENOG

KONDICIONOG TRENINGA, Sarajevo 2016.

Kapo, S., KARATE-pronađi svoj put, Sarajevo, 2011.

Ćupina, S., ABC karate, Sarajevo, 2018.

Miki, B., DŽUDO, Tuzla 1995.

Rađo, I., JUDO, Sarajevo 2001.

Kosanović, SAMOODBRANA, RSUP-a, Zagreb,1998.

Dopunska: Kovač, S.: “Biomehanika u kineziologiji” univerzitetski udžbenik,

Fakultet sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu, 2010.

Malacko, J., Rađo, I. (2004). Tehnologija sporta i sportskog treninga. Fakultet

sporta i tjelesnog odgoja, Sarajevo.

Vrcic, M., FITNES-individualni program, Sarajevo, 2018.




Šifra predmeta:

GLU0307 Naziv predmeta: Historija svjetske drame i pozorišta I

Ciklus: I Godina: II Semestar: III Broj ECTS kredita: 3

Status: obavezni Kontakt sati 60

Predavanja – 30

Vježbe– 30

Priprema za časove, literatura, seminarski radovi 25


Učesnici u nastavi Nastavnici i saradnici izabrani na oblast kojoj predmet pripada

Preduslov za upis: Upisan III semestar


Nastava predmeta Historija svjetske drame i pozorišta koncipirana je tako da u

nizu tematskih cjelina nastoji obuhvatiti i analizirati, kako sinhronijski, tako i

dijahronijski, najbitnije pojave i stilska obilježja u razvitku dramske književnosti i

teatarske prakse, nastojeći podcrtati njihovu međusobnu uslovljenost.

Tokom ovog seminara studenti treba da se upoznaju sa opštom problematikom

teatarskopovijesnog i dramske periodizacije od nastanka teatra do XIX stoljeća, sa

akcentom na temeljna obilježja stilskih epoha: antičkog teatra i drame, klasičnog

teatra Istoka, teatra i drame renesanse, baroka, klasicizma I romantizma, sve do

prvih naznaka realizma u drami. Posebna pozornost će biti na komparativnom

izučavanju južnoslovenske drame i teatra u kontekstu razvoja pojedinih stilskih

formacija u Europi.

Tematske jedinice:

- Antropološki i kulturološki korijeni teatra. Maska - tragičko i komičko lice

svijeta.

- Susret herojskog mita i satirske igre.

- Tragično iskustvo i tragička forma. Aristotelova analiza strukture tragedije.

- Eshilove tragedije. Sofoklove tragedije. Euripidove tragedije.

- Razvoj helenske komedije. Aristofan.

- Helenistička i rimska komedija. Menandar-Plaut-Terencije.

- Srednjovjekovni tipovi teatra i liturgijski modeli drame.

- Renesansna komedija.

- Dramsko djelo W. Shakespearea.

- Doba baroka u teatru.

- Klasicistička drama i teatar.

- Neohumanizam i romantizam u Europi i na južnoslovenskom prostoru.

- Dramsko djelo Gettea i Schillera.

- Sistematizacija gradiva i priprema za završnu provjeru znanja.

Ishodi učenja:

Znanje: Nakon odslušanog semestra studenti su upoznati sa osnovnom

problematikom iz oblasti Historije svjetske drame i pozorišta, kao i sa dramskom

periodizacijom od nastanka teatra do XIX stoljeća.

Vještine: Studenti razvijaju sposobnost prepoznavanja dramskih i teatarskih

karakteristika specifičnih za pojedine stilske epohe.

Kompetencije: Studenti stiču sposobnost elementarnog kritičkog i analitičkog

uvida u Historiju svjetske drame i pozorišta što je neophodni temelj za njihovo

daljnje bavljenje teatarskom teorijom i praksom.


Nastava iz predmeta Historija svjetske drame i pozorišta izvodi se u kombinaciji

predavanja, vježbi i seminarskih radova.



Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog programa, uz

kolokvije i seminarske radove.

Kriterij Bodovi Uslov

1. Pohađanje nastave 10

30 za potpis 2. Angažman na

nastavi 15

3. Seminarski rad 25

4. Završni ispit 50 25 za prolaz

U k u p n o 100 55

Literatura50:

Obavezna:

Amico, POVIJEST DRAMSKOG TEATRA, Zagreb, 1972.

Apollonio, POVIJEST COMEDIE DEL ARTE, Zagreb, 1985.

Aristotel, O PJESNIČKOM UMIJEĆU, Zagreb, 1983.

Auerbach, MIMESIS, Zagreb, 1983.

Beker, SEMIOTIKA DRAME I KAZALIŠTA, Zagreb, 1991.

Brecht, DIJALEKTIKA U TEATRU, Zagreb, 1980.

Brook, PRAZAN PROSTOR, Beograd, 1982.

Carlson,KAZALIŠNE TEORIJE I - III, Zagreb, 1996/97.

Diderot, PARADOKS O GLUMCU, Zagreb, 1958.


izvodi nastava iz nastavnog predmeta u skladu sa clanom 64. st.6 Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo 50 Senat visokoškolske ustanove kao ustanove odnosno vijece organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao javne ustanove, utvrduje


Duvinganand, SOCIOLOGIJA POZORIŠTA, Beograd, 1978.

Fergusson, POJAM POZORIŠTA, Beograd, 1979.

Goethe, SPISI O UMJETNOSTI I KNJIŽEVNOSTI ,Zagreb 1987.

Grotowski, KA SIROMAŠNOM POZORIŠTU, Beograd, 1976.

Horgešić, ŠEKSPIR, MOLIER, GETE, Zagreb, 1978.

Klajić, POZORIŠTE I DRAMA SREDNJEG VIJEKA, Novi Sad, 1988.

Kott, POZORIŠTE ESENCIJE I DRUGI ESEJI, ROZALINDIN SPOL,

JEDENJE BOGOVA, Zagreb, 1977.

Kulenović, POZORIŠTE AZIJE, REZIME, Sarajevo 1999.

Molinari, ISTORIJA POZORIŠTA, Beograd, 1979.

Nietzche, RAĐANJE TRAGEDIJE, Zagreb, 1997.

Dopunska:

Arto, POZORIŠTE I NJEGOV DVOJNIK,Beograd, 1964.

Bachelard, POETIKA PROSTORA, Zagreb, 1990.

Barba, PARADOKSALNI PROSTOR TEATRA U MULTIKULTURALNIM

DRUŠTVIMA, Zagreb, 2000.

Barba, TREĆI TEATAR, Zagreb, 1977.

Barthes, CARSTVO ZNAKOVA, Zagreb, 1989.

Bergson, O SMIJEHU, Zagreb, 1987.

Craig, O UMJETNOSTI KAZALIŠTA, Zagreb, 1980.

Čehov, GLUMCU, Zagreb, 1978.

Esslin, THE THEATER OF THE ABSURD, Penguin, 1968.

Ionesco, POZORIŠNO ISKUSTVO, Beograd, 1965.

Karahasan, DNEVNIK MELANKOLIJE, Zenica, 2004.

Lehmann, POSTDRAMSKO KAZALIŠTE, Zagreb, 2004.

Lessing, HAMBURŠKA DRAMATURGIJA, Zagreb 1950.

Lesky, POVIJEST GRČKE KNJIŽEVNOSTI, GRČKA TRAGEDIJA, Zagreb,

2001. i Novi Sad, 2005.

Lešić, TEORIJA DRAME KROZ STOLJEĆA I - III, Sarajevo, 1977/90.

Lukacz, ISTORIJA RAZVOJA MODERNE DRAME, Beograd, 1978.

Majerhold, O POZORIŠTU, Beograd, 1976.

Melchinger, POVIJEST POLITIČKOG KAZALIŠTA, Zagreb, 1989.

Miočinović, MODERNA TEORIJA DRAME, Beograd, 1981.

Pantić, POETIKA HUMANIZMA I RENESANSE, Beograd, 1983. Pfister,

DRAMA, Zagreb,1998.

Piscator, POLITIČKO KAZALIŠTE, Zagreb, 1985.

Sabljak, TEATAR XX STOLJEĆA, Split, Zagreb, 1971.

Švacov, TEMELJI DRAMATURGIJE , Zagreb, 1976.

Turner, OD RITUALA DO TEATRA, Zagreb, 1989.

Šifra

predmeta:

GLU0308

Naziv predmeta: Istorija južnoslavenske drame i pozorišta I


Status: izborni Kontakt sati 30

Predavanja – 1 5

Vježbe – 15

Lektira i literatura 20



Preduslov za upis: Upis u drugu godinu studija


Pored usvajanja novih znanja iz dramske i pozorišne djelatnosti, cilj ovoga predmeta je

predstaviti različite interpretativne pristupe u prezentaciji, počev od tradicionalnih, do

suvremenih i recentnih oblika regionalne i svjetske dramske književnosti.

Tematske jedinice:

- Tragovi antičkog teatra.

- Srednjovjekovna drama i teatar.

- Renesansa u Dubrovniku.

- Marin Držić.

- Barok.

- Karađoz.

- Jovan Sterija Popović.

- Razvoj pozorišta u južnoslovenskim sredinama.

- Poetika romantizma.

- Pučki igrokazi. Narodni komadi s pjevanjem. Folklorna melodrama.

- Pozorišni život u BiH za vrijeme austrougarske vlasti.

- Drama i teatar u vrijeme moderne.

- Ivo Vojnović.

- Ivan Cankar.

- Branislav Nušić - komedija rane faze.

- Branislav Nušić - komedija kasne faze.

Ishodi učenja:

Znanje:

- predstaviti razvoj i specifičnosti drame kroz različite interpretativne pristupe

- detaljnije se upoznati sa specifikumom dramskog pisanja u odnosu prema drugim

književnim rodovima

- proširiti znanje o manje poznatim piscima i njihovim djelima u sinhronijskom i

dijahronijskom pregledu dramske djelatnosti određenih perioda

Vještine:

- analizirati književno-kritičke osvrte u okvirima ponuđene literature

- analizirati pojedina književna djela kao reprezentativne dramske tekstove

- uočiti motive i tematske cjeline koji variraju u prijelaznim oblicima dramskog

stvaralaštva u regionu

- odrediti vremensku i prostornu dominaciju određenih književnih epoha gdje dominira

drama, kako u svijetu, Europi, regiji (ex Jugoslaviji)

Kompetencije:

Osposobljavanje studenta za dalji rad u teoriji i praksi koji tretira dramsku književnost u

regionalnom prostoru, u komparativnom pristupu u odnosu na europsku i svjetsku književnost.

Metode izvođenja

nastave:

Metoda istraživanja, empirijska metoda, analitičko-deskriptivna metoda, komparativne metode,

metoda teorijske analize

Metode provjere znanja

sa strukturom ocjene51:

Praćenje rada studenta se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u

toku semestra, kao i na završnom ispitu nakon završetka semestra prema sljedećim elementima

praćenja:

R.

br.


ocjeni (%)

1. Prisustvo na nastavi 15 15

2. Izrada i prezentacija referata 5 5

3. Aktivno učešće u nastavi u vidu

odgovarajućih komentara 5 5

4. Konačna provjera znanja pismeni rad i

usmena provjera 75 75

Ukupno: __100______bodova 100%

Predviđene bodove za svaki od elemenata praćenja studenti postižu na sljedeći način:

• Redovno prisustvo na nastavi sa odgovarajućim potpisom u evidenciji



• Prijava seminarskog rada i samostalni odabir teme iz ponuđenog programa i literature

• Aktivno učešće u procesu nastave

Konačna provjera znanja; seminarski rad i usmena odbrana

Literatura52:

Obavezna:

Čengić, Almedina : Motivska struktura stilsko-historijskog kontesta,BH MOST,

Sarajevo, 2014.

Čengić Almedina Krleža i nordijska drama, BH MOST, Sarajevo 2008.

Čale Feldman Teatar u teatru u hrvatskom teatru, Zagreb 1977.

Duraković, Enes: Obzori bošnjačke književnosti, Dobra knjiga, Sarajevo, 2012.

Kodrić, Sanjin: Književna prošlost i poetika kulture, knj.2, Bosanistika, Sarajevo, 2010.

Kodrić,Sanjin: Bošnjačka i bosanskohercegovačka književnost

(Književnoteorijski aspekti određenja književne prakse u Bosni i Hercegovini),

Dobra knjiga, Sarajevo, 2018.

Lešić, Zdenko (et. al.),: Suvremena tumačenja književnosti i književnokritičko

tumačenje XX stoljeća, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2005.

Lešić, Josip: Dramska književnost I i II, Svjetlost, Sarajevo, 1991.

Lotman, M. Jurij: Struktura umjetničkog teksta, Alfa, Zagreb, 2001.

Muzaferija, Gordana (priređivač): Bošnjačka književnost u književnoj kritici, drama, Alef,

Sarajevo,1998.

Muzaferija, Gordana (priređivač) :Antologija bosanskohercegovačke drame, Alef, Sarajevo,

2000.

Muzaferija, Gordana : Činiti za teatar,Judita, Tešanj, 2004.

Pavlović, Luka : Kritike I i II, Hrašče, Drenovci, 2003.

Dopunska:

Biti, Vladimir : Upletanje nerečenog, Književnost/povijest/ teorija, Zagreb, Matica hrvatska,

1994.

Selenić, Slobodan : Avangardna drama,Nolit, Beograd 1964.

Solar, Milivoj : Povijest svjetske književnosti,Golden maketing, Zagreb, 2003.

Solar, Milivoj: Književni leksikon, (pisci djela pojmovi), Matica hrvatska, MMVII, Zagreb, 2007.

Solar, Milivoj : Teorija knjževnosti- Rječnik književnog nazivlja, Službeni glasnik, Beograd,

2012.

Povijest svjetske književnosti I-VII, Mladost, Zagreb, 1982.

Šoljan, Antun : Antologija svjetske književnosti; Nakladni zavod MH, Zagreb, 1984.



Rečnik književnih termina,Romanov, Banja Luka, 2001

Šifra

predmeta:

GLU O309

Naziv predmeta: Opšta psihologija sa psihologijom umjetnosti 1

Ciklus: prvi Godina: II Semestar: III Broj ECTS kredita: 2

Status: IZBORNI Kontakt sati: 30

Predavanja: 30

Seminar, testovi, pismeni i usmeni rad:20


Odgovorni

nastavnik/ci Izabrani nastavnik

Saradnik / ci

Preduslov za

upis: Nema

Cilj (ciljevi)

predmeta:

Cilj kolegija je upoznati studente s temeljnim obilježjima psihologije kao prirodne

i društvene naučne discipline, pri čemu je naglasak na pregledu i informaciji, a ne

na prikazivanju područja „u dubinu”. Specifični cilj kolegija je detaljno informirati

studente o psihologiji kao nauci i struci, primjeni znanja iz psihologije u različitim

područjima s naglaskom na povezanost psiholoških konstrukata s umjetnošću.

Tematske

jedinice

(plan izvođenja

po sedmicama):

1. Priroda psihologije

2. Psihološke škole i pravci

3. Biološki temelji psihologije

4. Psihički razvoj

5. Senzorni procesi i percepcija

6. Svijest

7. Učenje i pamćenje

8. Prvi parcijalni ispit

9. Govor i mišljenje

10. Motivacija i emocije

11. Inteligencija

12. Stres i zdravlje

13. Socijalna psihologija

14. Socijalni uticaji i socijalna kognicija

15. Drugi parcijalni ispit

Ishodi učenja:

Student će moći razumjeti, analizirati i kritički vrednovati temeljne psihološke

pojmove te kritički prosuđivati informacije koje su dostupne, a u vezi različitih

psiholoških pojmova i konstrukata. Moći će samostalno isplanirati, pripremiti i

realizirati aktivnosti koje uključuju primjenu usvojenih znanja iz psihologije u

različitim područjima i aktivnostima. Usvajanje znanja o osnovnim psihološkim

pojmovima i konstruktima omogućit će uviđanje bliske veze između psihologije i

umjetnosti te primjenu tih znanja u području umjetnosti.

Metode izvođenja

nastave: Predavanja, prezentacije, grupna diskusija

Metode provjere

znanja sa

strukturom

ocjene:

Praćenje rada studenta se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i

provjere znanja u toku semestra, kao i na završnom ispitu nakon završetka semestra

prema sljedećim elementima praćenja:

R.

br.


ocjeni (%)

1. Aktivnost na nastavi 30 30

2. Prvi parcijalni ispit 35 35

3. Drugi parcijalni ispit 35 35

4. Završni ispit 0 0*

Ukupno: ________bodova 100%

Predviđene bodove za svaki od elemenata praćenja studenti postižu na sljedeći

način:

• Prezentacija na određenu temu i/ili određenog članka

• dva parcijalna ispita

*Napomena:

Provjera znanja studenata bit će organizirana u 8. sedmici nastave i na rokovima

predviđenim akademskim kalendarom. U osmoj sedmici student pristupa prvom

parcijalnom ispitu, a na završnim rokovima drugom parcijalnom ispitu ili i prvom

ukoliko nisu zadovoljili kriterij od minimalno 55%. Sukladno Zakonu o visokom

obrazovanju, prvi parcijalni ispit obuhvaća gradivo obrađeno do osme nastavne

sedmice, dok će na drugom parcijalnom ispitu biti obuhvaćeno gradivo obrađivano

od devete sedmice do kraja semestra.

Student koji je zadovoljio kriterij od 55% na oba parcijalna ispita, uz druge oblike

aktivnosti tokom semestra (prisustvo nastavi, aktivnost na nastavi), završio je svoje

obaveze prema nastavnom predmetu. Nastavnik formira konačnu ocjenu na temelju

svih elemenata ocjenjivanja.

Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje

se i ocjenjuje sistemom ocjenjivanja kako slijedi:

a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-

100 bodova;




Način praćenja kvaliteta i

uspješnosti izvedbe

predmeta:

Kvalitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se anketom, raspravama na

stručnim tijelima Katedre za glumu i Katedre za teoriju, nakon završnog

ispita, a uspješnost procentom prolaznosti.


f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne uslove, manje od 55 bodova

Literatura:

Obavezna:

• Atkinson, Hilgard, Nolen-Hoeksema, S., Fredrickson, B. L., Loftus, G. R.,

& Lutz, C. (2007). Uvod u psihologiju. Naklada Slap: Jastrebarsko

• Rathus, S.A., Krizmanić, M, & Kolesarić, V. (2001). Temelji psihologije.

Naklada Slap: Jastrebarsko

Dodatna:

• Banyard, P. & Grayson, A. (2008). Introducing Psychological Research.

Palgrave MacMillan: London

• Članci objavljeni u različitim časopisima iz oblasti psihologije i psihologije

umjetnosti

Šifra predmeta:

GLU0310 Naziv predmeta: DRAMA I IZVEDBA I



Predavanja 15

Vježbe 15

Pripreme, literatura, seminari 20


Učesnici u nastavi: Nastavnici i saradnici izabrani na oblast kojoj predmet pripada


Cilj predmeta:

Upoznavanje sa temeljnim pojmovima i konceptima vezanim uz pojmove drame i

izvedbe.

Tematske jedinice:

- Drama i dramsko. Drama i teatar.

- Teatar kao složena umjetnost.

- Teorije o postanku teatra.

- Azijske i europske teatarske tradicije.

- Mimesis.

- Igra i kultura.

- Drama, gluma i režija.

- Lik, uloga i glumac.

- Tijelo i prostor.

- Pojam izvedbe u suvremenoj teatrologiji.

- Meiningenski dvorski teatar.

- Naturalizam. Andre Antoine.

- Stanislavski.

Ishodi učenja:

Znanje: Upoznavanje sa složenom mrežom odnosa unutar scenskih umjetnosti.

Vještine: Vladanje temeljnim pojmovima i konceptima scenskih umjetnosti i

njihovo korištenje u analitičke i kritičko refleksivne svrhe. Razvijanje sposobnost

autorefleksije i svijest o vlastitoj ulozi u stvaralačkim procesima.

Kompetencije: Sposobnost vrjednovanja i kritičkog razumijevanja scenskih

umjetnosti.


Nastava na predmetu Drama i izvedba sastoji se od kombinacije predavanja,

vježbi, diskusija i seminarskih radova.



Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog programa. Za

izlazak na ispit potrebno je redovno i aktivno učestvovanje u nastavi i

blagovremeno završen seminarski rad.



30 za potpis

2. Aktivnosti u

nastavi 10

3.

Seminarski

radovi, testovi i

vježbe,

poznavanje

literature....

35


U k u p n o 100 55

Literatura54:

Obavezna:

Barba, E. i Savareze, N. Rečnik pozorišne antropologije. Tajna umetnost glumca.

Beograd, 1996.

Bergson, H. Smijeh. Zagreb, 1987.

Diderot, D. Paradoks o glumcu. Zagreb, 1958.

Huizinga, J. Homo ludens. O podrijetlu kulture u igri. Zagreb, 1992.

Ibersfeld, A. Čitanje pozorišta. Beograd, 1982.

Kajoa, R. Igre i ljudi. Beograd, 1965.

Kirby, E. T. Ur-Drama. The Origins of Theatre. New York, 1975.

Kulenović, T. Teorijske osnove modernog evropskog i klasičnog azijskog

pozorišta. Sarajevo, 1975.




Kulenović, T. Pozorište Azije.Zagreb, 1983.

Pfister, M. Drama. Teorija i analiza. Zagreb, 1998.

Senker, B. Redateljsko kazalište. Zagreb, 1984.

Senker, B. Uvod u suvremenu teatrologiju I-II. Zagreb, 2010/2013.

Stanislavski, K.S. Sistem. Beograd, 1945.

Dopunska:

Batušić, N. Uvod u teatrologiju. Zagreb, 1991.

Brown, J. R. (ed.) The Oxford Illustrated History of Theatre. Oxford and New

York, 1997.

Carlson, M. Kazališne teorije I-III. Zagreb 1996/1997.

Calinescu, M. Lica moderniteta. Zagreb, 1988.

Čehov, M. O tehnici glumca. Beograd, 2005.

Divinjo, Ž. Sociologija pozorišta - kolektivne senke. Beograd, 1978.

Elam, K. The Semiotics of Theatre and Drama. London and New York, 1980.

Elijade, M. Šamanizam. Sremski Karlovci, 1990.

Machiedo, V. (ur.) Komedija dell'Arte. Antologija. Zagreb, 1987.

Miočinović, M. (pr.) Moderna teorija drame. Beograd, 1981.

Pavis, P. Pojmovnik teatra. Zagreb, 2004.

Sabljak, T. (ur.) Teatar XX stoljeća. Split/Zagreb, 1971.

Stanislavski, K.S. Moj život u umjetnosti. Sarajevo, 1957.

Surio, E. Dvesta hiljada dramskih situacija. Beograd, 1982.

Šifra predmeta:

GLU03211 Naziv predmeta: DRAMSKI LIK I ULOGA I



Predavanja 15

Vježbe 15

Literatura, seminar 20




Cilj predmeta:

Izučavanje razvojnog puta od dramskog lika do uloge. Ispitivanje odnosa unutar

trougla: lik – glumac – uloga.

Tematske jedinice:

- Trougao: lik – glumac – uloga.

- Dramska funkcija. Tip. Karakter.

- Biografija lika.

- Odnosi među likovima.

- Lik i radnja.

- Lik i dramska situacija.

- Lik i dramsko vrijeme.

- Lik i dramski prostor.

- Dramsko i scensko.

- Glumac i igra.

- Glumac i maska.

- Glumac u scenskom vremenu i prostoru.

- Gluma u europskoj teatarskoj tradiciji.

- Gluma u azijskoj teatarskoj tradiciji.

Ishodi učenja:

Znanje: Osvješćivanje osnovnih razlika između dramskog i scenskog vremena i

prostora. Upoznavanje sa razvojnim putem koji vodi od dramskog lika do uloge.

Vještine: Razvijanje sposobnosti analiziranja dramskog lika u odnosu na ostale

konstitutivne dramske elemente.

Kompetencije: Poznavanje ključnih termina neophodnih za analizu dramskog

lika. Primjena analize dramskog teksta i dramskog lika u izgradnji glumačke

uloge.

Metode izvođenja nastave: Nastava na predmetu Dramski lik i uloga sastoji se od kombinacije predavanja,

vježbi, diskusija, analiza dramskih tekstova i seminarskih radova.








30 za potpis

2. Aktivnosti u

nastavi 10

3.

Seminarski

radovi, testovi i

vježbe,

poznavanje

literature....

35


U k u p n o 100 55

Literatura56:

Obavezna:

Bahtin, M. Autor i junak u estetskoj aktivnosti. Novi Sad, 1991.


Beograd, 1996.


Bunjevac, M. Vreme u drami. Beograd, 1980.


Fergason, F. Suština pozorišta. Beograd, 1970.



Klotz, V. Zatvorena i otvorena forma u drami, Beograd, 1995.

Kralj, V. Uvod u dramaturgiju. Novi Sad, 1966.



Kulenović, T. Pozorište Azije.Zagreb, 1983.





Stajen, Dž.L. Elementi drame. Beograd, 1970.


Švacov, V. Temelji dramaturgije. Zagreb, 1976.

Teofrast, Karakteri. Sarajevo, 1975.

Dopunska:

Attali, J. Povijest vremena, Zagreb, 1992.

Bašović, A. i Anđelković, S. (ur.) - Drama i vrijeme. Sarajevo, 2010.


Bachelard, G. Poetika prostora. Zagreb, 2000.



York, 1997.

Dipon, F. Aristotel ili vampir zapadnog pozorišta, Beograd, 2011.




Karahasan, Dž. Model u dramaturgiji. Zagreb, 1988.




Roach, J.R. Strasti glume. Zagreb, 2005.



IV semestar


GLUMA IV ( ULOGA )

Obrazac SP2

Stranica101 od 247

Šifra predmeta: GLU 0401 Naziv predmeta: GLUMA IV (ULOGA)

Ciklus: prvi Godina: II Semestar: IV Broj ECTS

kredita:10

Status: obavezni

Kontakt sati:

Predavanja

Vježbe


180

150

45

15


Seminarski rad 10




70


Učesnici u nastavi

Nastavnici i saradnici izabranina oblast kojoj predmet

pripada/predmet:

Preduslov za upis: Položen ispit iz predmeta Gluma III – Lik


Sadržaj predmeta Gluma IV izvodi se u jedinstvenoj



striktno odvajati.

Zadaci predmeta su:

1.Upućivanje u osnovna znanja o ulozi

2.Vrste uloga

3.Izbor uloge

4.Pripremanje uloge

5.Objedinjavanje stečenih znanja i sposobnosti kako bi

se prema određenim pravilima konstruisanja izgradila

partitura radnji kao uloga

6.Igranje uloge

Tematskejedinice:



TEME:

Podjela uloga

Tjelesna pojava ili karakterne osobine

Fahovi

Male uloge

Alternacije

SEMINAR- Hugo Klajn

Govorne radnje

Od čega poći: od djela ili od djelanja

Polaženje od osnovnih fizičkih radnji

Polaženje od prostih govornih radnji

Govorne radnje i deklamovanje

Deklamovanje i forsiranje

„Prostota“ govorne radnje

Podtekst

Akcenti u govoru

Sredstva isticanja u govoru

Pasivne govorne radnje

Izbor i obrada monologa, Dijalog i monolog

Kritična tačka

Scene

Preobražavanje i prerušavanje

Problem četvrtog zida

Oblikovanje vidljivog scenskog prostora

Pauza i unutarnja radnja

Problemi mizanscena

Rad na ulozi

Pomoćna sredstva

Studija uloge,Vrste uloga,Jezgro uloge

Osnovne i ostale karakterne osobine

Uloga

SEMINAR – MASKA

Ishodi učenja:

Znanje: Objedinjavanje stečenih znanja i sposobnosti

kako bi se prema određenim pravilima konstruisanja

izgradila partitura radnji kao uloga









izvršenja

Vještine:

Organizovanje partiture radnji na nivou lika

Stvaranje metoda za igranje lika i uloge

Kompetencije:

Organizovanje partiture radnji na nivou glumac-lik-

uloga






umjetnicima,pregledi rada i javni nastupi.Finalni rad

na ULOZI radi se uz podršku Odsjeka za režiju,

dramaturgiju i produkciju.




Kolokvijum-kraj osme sedmice, pismeni seminarski rad

– PRIPREMANJE ULOGE, kraj petnaeste sedmice,

seminar Maska II , kraj petnaeste sedmice, završni

ispit- IGRANJE ULOGE, kraj petnaeste sedmice.

Učešće u teatarskim i filmskim vježbama studenata

režije i dramaturgije nosi broj bodova koji se uključuje

u završno bodovanje.

Kolokvijum-kraj šeste i desete sedmice, pismeni

seminarski rad - LIK, kraj petnaeste sedmice, seminar

Maska , kraj petnaeste sedmice, završni ispit- STUDIJA

LIKA, kraj sedamnaeste sedmice.

Provjera znanja

i ocjenjivanje


za

ispit

min-

max Bodovi Ocjene

Do 54

5 (F)

1.

2.

Pohađanje

nastave

Angažman

u nastavi

5

15

1 –

5

10 -

15

55-64

6 (E)

3.

Pisani rad

(seminarski

rad)

10

4-

10

65-74 7 (D) 4. Kolokvij 20 10 -

20


završnog

ispita

50 25 –

50

85-94 9 (B) 4. Završni

ispit

50 30 –

50

95-100 10 (A)

UKUPNO

100

55 -

100







Literatura58:

Obavezna:



Cetinje 1997., An Ibersfeld: Čitanje pozorišta,Milošević

Mata, MOJA GLUMA, Beograd, 1975,Hugo Klajn,

OSNOVNI PROBLEMI REŽIJE, Beograd 1979.,

Branko Gavela, GLUMAC I KAZALIŠTE, Sterijino

pozorje, Novi Sad, 1967., KNJIŽEVNOST I

KAZALIŠTE, Zagreb, 1970, Stjepanović Boro,

GLUMA III, Pula, 2004.








Šifra predmeta: 0402 Naziv predmeta: Govor IV

Ciklus: Prvi Godina: II Semestar: IV Broj ECTS kredita: 3

Status: Obavezni

Kontakt sati:

Predavanja

Vježbe


45

15

15

15


58Senat visoko školske ustanove kao ustanove odnosno vijece organizacione jedinice visoko školske ustanove kao javne ustanove, utvrduje

obavezne I preporučene udžbenike i priručnike, kao I drugu preporucenu literature na osnovu koje se priprema i polaže I spit posebnom odlukom koju obavezno objavljuje na svojoj internet stranici prije početka studijske godine u skladu sa članom 56. st 3. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo


Seminarski rad 5



gradiva

15



Govor

Preduslov za upis: Položen ispit iz predmeta Govor III


1. Upoznavanje sa akcenatskim sistemima

2. Normativni govor

3. Uvod u dijalekatske oblike pozorišnog jezika

4. Odstupanja od standardnog govora

5. Omogućavanje korištenja govora u funkciji karakterizacije i

izgradnje lika

6. Karakterizacija lika dijalekatskim određenjem

7. Verbalno komično bazirano na dijalekatskom i žargoskom

nijansiranju

8. Izbor dramskih i drugih tekstova koji odstupaju od normativnog

akcenatskog sistema

9. Praktično vježbanje u okviru individualnog i zajedničkog rada

Tematske jedinice:





Akcenatski system

Akcentuacija

Sporedni akcenti i akcenti složenica

Odstupanje od normativnog govora

Dijalekti i narječja

Štokavsko narječje

Prizrensko-timočki dijalekt

Niško-leskovački govor

Vranjanski govor

Šumadijsko-vojvođanski govori

Novoštokavski ijekavski govori

Istočno-hercegovački ( mlađi ) ijekavski govori

Mostarski govor

Bosanski govor

Zetsko-južnosandžački

Dubrovački govor

Mlađi ikavski dijalekat

Splitski i lički govor

Kajkavski dijalekat

Čakavski dijalekat

Dijalekti i govori

Žargoni

Upotreba žargona u govoru na sceni

Standardni govor

Dijalekti u dramskim tekstovima

Žargoni u dramskim tekstovima (ruski, mađarski, njemački,

italijanski…)

Ishodi učenja:

Znanje: Osnove dijalekata bosanskog, hrvatskog, srpskog, crnogorskog

jezika

Upoznavanje sa žargonima

Upotreba dijalekata i žargona u pozorišnom jeziku

Vještine: Unapređenje korištenja standardno-jezičkom akcentuacijom

Sposobnost razlikovanja normativnog govora i njegovih odstupanja

Savladavanje tvorbe glasova, akcentuacije, melodike različitih

dijalekatskih varijacija

Sposobnost korištenja govornih dijalekatskih sredstava u karakterizaciji

lika

Kompetencije: Kreiranje i igranje dramskih likova iz različitih

dijalekatskih podneblja bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika u teatru,

filmu i ostalim medijima.


Sadržaj predmeta Govor IV izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji











nastavnog programa.



Završni ispit – sedamnaesta sedmica

Provjera znanja i

ocjenjivanje


ispit

min-max

Bodovi Ocjene

Do 54

5 (F)

1.

2.

Pohađanje nastave

Angažman u nastavi

10

20

5 – 10

10 - 20

55-64

6 (E)

3.

Pisani rad

(seminarski rad)

7

3 - 7

65-74 7 (D) 4. Kolokvij 13 7 - 13


završnog ispita

50 25 - 50

85-94 9 (B) 4. Završni ispit 50 30 – 50

95-100 10 (A)

UKUPNO

100

55 - 100






Literatura60:

Obavezna:

11. Đorđević, B. (1974). Srpskohrvatski pozorišni jezik- književne i

dijalekatske osobine. Beograd: Univerzitet umetnosti

12. Nedović, O. (1973). Govorna kultura (Umetnost govora), Beograd:


13. Peco, A. (1985). Pregled srpskohrvatskih dijalekata. Beograd:

Naučna knjiga

Dopunska:

1. Halilović, S. (2018). Pravopis bosanskog jezika, drugo izmijenjeno i

dopunjeno izdanje. Sarajevo: Slavistički komitet

2. Klaić, B. (2002). Rječnik stranih riječi. Zagreb: Školska knjiga

3. Keno, R. (2008). Stilske vežbe. Beograd: Paideia

4. Pravopis hrvatskosrpskoga književnog jezika (1960). Zagreb-Novi

Sad: MS

5. Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika. (1967-1976). Novi Sad:

MS

6. Vujaklija, M. (2002). Leksikon stranih reči i izraza. Beograd

Šifra

predmeta:GLU

0403

Naziv predmeta: GLAS IV

Ciklus: I Godina: II Semestar: IV Broj ECTS kredita:3

Status: Obavezni

Kontakt sati: 45

1.Predavanja

2. Vježbe


15

15

15



Seminarski rad 5





15



javni nastupi.



Preduslov za upis: Položen ispit iz predmeta GLAS III

Cilj (ciljevi)

predmeta:

1.Složene dinamičke vježbe

2.Vježbe obuke glasa kroz šest vokalnih kvaliteta prema Estill Voice Model studiji

3.Kombinirane vježbe pod naporom sa tekstom

4.Poremećaji u glasovnoj produkciji

5.Impostacijske vježbe uz klavir

6.Jednostavne vokalize

7.Primjena glasovnih konstanti

Tematske jedinice:

Priprema vokalnog instrumenta za opuštanje i relaksaciju

Dinamičke vježbe za uspostavljanje kostabdominalnog disanja

Složene vježbe za kontrolu rada grudnog koša

Složene vježbe za kontrolu rada rebarnih mišića

Dinamičke i statičke vježbe za uspostavljanje rada međurebarnih mišića

Ravnomjerna i svjesna kontrola disanja u stojećem stavu

Kontrola disanja i glasa u sjedećoj poziciji

Dinamičko aktiviranje rezonantnog aparata

Vježbe za emisiju glasa u prostoru

Tekst u fizičkim pozicijama

Tekst u dinamici glasa

Govorna i pjevana intonacija

Recitativ

Varijacija govornih konstanti- tempo, ritam, glasnost intenzitet, intonacija

Glasovne transformacije na tekst

Mehaničko-tehničke vježbe u jednoj melodijskoj liniji

Vokalne artikulacije-ataka

Pokriveni ton

Osposobljavanje glasa za tonsko bojenje

Individualna i fonična boja glasa

Markirani ton-mezza voce

Dinamičko nijansiranje govornog i pjevanog tona

Registri u impostaciji glasa

Brustton kod ženskih i falsetto kod muških glasova

Varijacija govornih konstanti- tempo, ritam, glasnost intenzitet, intonacija

Primjena didaktičkih principa vokalne tehnike

SEMINARSKI RAD

Ishodi učenja:

Znanje: Varijacija govornih konstanti- tempo, ritam, glasnost intenzitet,intonacija

Vještine: Savladane impostacijske vježbe uz klavir i jednostavne vokalize

Kompetencije:Potpun oslonac daha i glasa na dijafragmi i u glavi i dinamičko

nijansiranje govornog i pjevanog tona

Metode izvođenja

nastave:

Sadržaj predmeta Glas IV izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji predavanja,vježbi,

seminara i individualnih vježbi, te se u nastavnom procesu ne mogu striktno

odvajati.




nastupi

Metode provjere

znanja sa


Provjera znanja i

ocjenjivanje

KRITERIJI

Bodovi

Uslov za ispit

min.-max.

Bodovi Ocjene

do 54

5 (F)

1.

Prisustvo na

nastavi

10

8-10

55-64

6 (E)

2.

Angažman na

nastavi

15

5-15

65-74

7 (D)

3.

Kolokvij

20

10-20

75-84

8 (C)

4.

Seminarski rad

5

2-5

85-94

9 (B)

5.

Završni ispit

50

30-50

Provjera znanja vrši se putem kolokvija, seminarskog rada i završnog ispita,uz



Kao uvjet za pristupanje završnom ispitu, za svaki navedeni kriterij, moraju


Napomena: Rad studenata u projektima drugih odsjeka kao i profesionalni

angažmani odobreni od strane relavantnih tijela Akademije, a vezani za nastavni

plan i program predmeta Glas, mogu biti dodatno bodovani .

Literatura62:

Obavezna:






Sarajevo,1972

Šifra

predmeta:

GLU 0404

Naziv predmeta: POKRET IV – KLAUN/LARVALNA MASKA U DRAMSKOJ

SITUACIJI

Ciklus: prvi Godina: II Semestar: IV Broj ECTS kredita: 3

Status: Obavezni Kontakt sati:


Vježbe : sati 30

Samostalno savladavanje gradiva: 15

Ukupno sati: 75




individualnog angažmana svakog studenta i njegovog razumijevanja

teme


Preduslov za upis: Položen ispit iz predmeta Pokret III

Cilj (ciljevi)

predmeta:

Sadržaj predmeta se izvodi u jedinstvenoj kombinaciji predavanja, vježbi, seminara i

individualnih vježbi i u procesu obučavanja se ne mogu striktno odvajati.

Zadaci predmeta su:

1. Oslobađanje od stereotipnog glumačkog djelovanja, potencirajući spontanost i

istinitost

2. Osvještavanje glumačke scenske prisutnosti kroz kontakt sa publikom

3. Osvještavanje individualnih vještina i mana, i njihova primjena kao aduta u

izgradnji ličnog scenskog djelovanja

4. Osvještavanje i primjena artikulisane i usmjerene fizičke akcije kao osnovne

komunikacione mogućnosti

5. Razumijevanje i realizacija linije radnje klauna u dramskoj situaciji

Tematske jedinice:

(po potrebi plan

izvođenja po

sedmicama se

utvrđuje

uvažavajući

specifičnosti

organizacionih

jedinica)

Teme:

1. Otkrivanje vlastitog klauna

2. Elementi dramske situacije

3. Klaun u dramskoj situaciji

4. Odnosi

Ishodi učenja:

Lično scensko djelovanje, tjelesno osviješteno

Neverbalna reakcija

Razlikovanje između uopštenog i artikulisanog u neverbalnoj komunikaciji

Razlikovanje između ponavljanja procesa i rezultata

Scenski prisutan glumac

Metode izvođenja

nastave:

Metod rada na nastavi i savladavanje gradiva:


Studentima se nudi niz vježbi istraživačkog karaktera koje za rezultat imaju ispunjenje

osnovnih ciljeva nastave. Na temeljima iskustava i otkrića iz rada na III semestru, klaun (

larvalna maska ) se stavlja u specifične okolnosti i gradi dramsku igru uspostavljajući

odnose sa partnerima i publikom. I u ovom slučaju, uspjeh najviše zavisi od angažmana

studenta.

Metode provjere

znanja sa

strukturom

ocjene63:


7. Redovno pohađanje nastave, aktivno učešće u istraživačkom procesu, redovno

donošenje vježbi koje se uspostavljaju kao radni zadaci u toku nastave

8. Kolokvij


10. Seminarski rad

11. Najmanje jedna individualna vježba ili jedna vježba u paru i jedna vježba u grupi

Provjera znanja

i ocjenivanje

Kriteriji

bodovi

Uslov

za ispit

min-

max



bodovi

Ocjene


55 - 64 6 (E) 2. Aktivno učešće u istraživačkom


15 10 - 15

65 - 74 7 (D) 3. Kolokvij 10 2 – 10

75 - 84 8 (C) 4. Radionica - seminar 10 1 – 10

85 - 94 9 (B) 5. Seminarski rad „Moje iskustvo klauna u

istraživačkom procesu˝

5 1 – 5

95-100 10 (A) 6. Završni ispit 50 30 - 50

UKUPNO 100 55 - 100

Literatura64:

Obavezna:









1986.godina

Dopunska:

Šifra predmeta:0405 Naziv predmeta: PLES IV

Ciklus: Prvi Godina: II Semestar: 4. Broj ECTS

kredita:2

KONTAKT SATI: 30



Status: Obavezni

Predavanja: 15

Vježbe: 10



Literatura: 5

Seminarski rad: 5





Učesnici u nastavi Nastavnici i saradniciizabranina oblast kojoj predmet pripada/predmet

Preduslov za upis: Položen ispit iz predmeta Ples III. Upisan IV semester.


Sadržaj predmeta Ples IV izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji predavanja,vježbi,

seminara i individualnih vježbi i u procesu obučavanja ne mogu se striktno

odvajati.

Zadaci predmeta su:

1.Upoznavanje studenata sa jazz i karakternim elementima uz štap

2.Sticanje znanja o istorijskim igrama i plesovima različitih epoha

Tematskejedinice:

(po potrebiplan izvođenja po sedmicama

se

utvrđujeuvažavajućispecifičnostiorganizac

ionihjedinica)

TEME:

Zagrijavanje i razgibavanje.


Karakterne vježbe uz štap

Karakterni plesovi

Jazz

Cabaret

Menuet

SEMINARSKI RAD: Karakterni plesovi

Generalna proba

Završni ispit

Ishodiučenja:

Znanje: Teorijski temelj za upoznavanje predmeta Ples , kroz epohe i različite

plesne stilove

Vještine: Bolja artikulacija, i koordinacija tijela, orijentacija u prostoru i

kontrola vlastitog tijela.Kompetencije: Neutralnoi karakterno tijelo spremno za

scensko djelovanje.


Sadržaj predmeta Ples IV izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji predavanja,vježbi,

seminara i individualnih vježbi i u procesu obučavanja ne mogu se striktno

odvajati.

Ostali nastavni oblici: konsultacije, seminari /u vidu posebnih predavanja,

razgovora i/ili susreta sa istaknutim umjetnicima, pregledi rada i javni

nastupi i organizuju se u dodatnom fondu od dva sata sedmično.


ocjene65:

Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog programa.

Kolokvijum- KARAKTERNE VJEŽBE UZ ŠTAP

Seminarski rad - KARAKTERNI PLESOVI

Završni ispit- KARAKTERNE VJEŽBE UZ ŠTAP, KARAKTERNI PLES

(JAZZ, CABARET…), MENUET

Provjera znanja i

ocjenjivanje


ispit

min-max

Bodovi Ocjene

Do 54

5 (F)

1.

2.

Pohađanje nastave

Angažman u nastavi

5

10

3 - 5

5 - 10

55-64

6 (E)

3.

Pisani rad

(seminarski rad)

5

2 - 5

65-74 7 (D) 4. Kolokvij 30 15 – 30


završnog ispita

50 25 - 50

85-94 9 (B) 4. Završni ispit 50 30 – 50

95-100 10 (A)

UKUPNO

100

55 – 100

Rad studenata u ispitnim projektima ostalih odsjeka, kao i u profesionalnim

projektima, ako ima veze sa nastavnim planom i programom predmeta PLES,


Literatura66:

Obavezna:

Agritina A.Vaganova, OSNOVI KLASIČNOG BALETA, Ljiljana Mišić,

OSNOVI SCENSKE IGRE,Novi Sad, 1984.,BALETNA MUZIKA, Moskva 1963.,

A.Pisarev,V.Kostovickaja-ŠKOLA KLASIČNOG BALETA, Lenjingrad,

1968.,Pisarev- TROUGH THE AGES, New York, 1967, E.L.Claus, PLES U

UMJETNOSTI, Zagreb 1964., video materijali potrebni za plesni citat,

B.Caze,S.Britt, ILUSTRIRANA ENCIKLOPEDIJA JAZZA, Zagreb 1980., L.

Alberti, MUZIKA KROZ VIJEKOVE, Beograd, Ljubljana, 1974.





0406

Naziv predmeta: KONDICIONA PRIPREMA GLUMACA IV (SCENSKE

BORBE)

Ciklus: PRVI Godina: DRUGA Semestar:IV-četvrti Broj ECTS kredita: 2

Status: OBAVEZNI

Kontakt sati: 30

Predavanja 15

Vježbe 15

Seminar, pripreme za kolokvij i završni ispit, Literatura,

samostalno savladavanje gradiva 20

Ukupno opterećenje studenata 50


Preduslov za upis: Položen ispit iz predmeta Kondiciona priprema glumaca III
















3.Pozitivni uticaj na stanje i poboljšanje funkcionalnih sposobnosti:

Respiratornog sistema Kardiovaskulatornog sistema


sposobnosti

5.Savladavanje tehnike borilačkih vještina i njihova primjena u scenskoj

borbi:

Položaj tijela


kretanja


Tematske jedinice:

Uvod u metode treninga borilačkih vještina

Principi borilačkih vještina

Padovi (judo i scenski padovi)

Padovi (guranjem i vučenjem)

Tenike samodbrane, aikido, džiudžica (od napada ruke i noge, gušenja,

zahvata za odjeću i trup, itd.

Odbrane od napada predmetima (stolicom, palicom, pištoljem, nožem i sl.).

Zahvati za privođenje

Judo bacanja (ručne tehnike, nožne tehnike)

Odbrana od više napadača

Specifičnosti scenske borbe


Ishodi učenja:









spečifičnim i osnovnim elementima scenske borbe, neophodnih za kreativno

delovanje u pozorištu, televiziji






javni nastupi.



Provjera znanja i

ocjenjivanje

Kriteriji Bodovi

Uslov za ispit

min-max

Bodovi Ocjene






semestra

25 5 – 25


86 - 92 9 (B) 5. Završni ispit 50 30 – 50

93 - 100 10 (A) UKUPNO 100 55 – 100




Literatura68:

Obavezna: Bajramovi, I., DIZAJNIRANJE SAVREMENOG

KONDICIONOG TRENINGA, Sarajevo 2016.

Kapo, S., KARATE-pronađi svoj put, Sarajevo, 2011.

Ćupina, S., ABC karate, Sarajevo, 2018.

Miki, B., DŽUDO, Tuzla 1995.

Rađo, I., JUDO, Sarajevo 2001.

Kosanović, SAMOODBRANA, RSUP-a, Zagreb,1998.

Dopunska: Kovač, S.: “Biomehanika u kineziologiji” univerzitetski udžbenik,

Fakultet sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu, 2010.

Malacko, J., Rađo, I. (2004). Tehnologija sporta i sportskog treninga. Fakultet

sporta i tjelesnog odgoja, Sarajevo.

Vrcic, M., FITNES-individualni program, Sarajevo, 2018.

Šifra predmeta:

GLU0407 Naziv predmeta: Historija svjetske drame i pozorišta II

Ciklus: I Godina: II Semestar: IV Broj ECTS kredita: 3


Predavanja 30



Vježbe 30

Literatur, lektira, seminari 15



Preduslov za upis: Upisan IV semestar


Nastava predmeta Historija svjetske drame i pozorišta koncipirana je tako da u

nizu tematskih cjelina nastoji obuhvatiti i analizirati, kako sinhronijski, tako i

dijahronijski, najbitnije pojave i stilska obilježja u razvitku dramske književnosti i

teatarske prakse, nastojeći podcrtati njihovu međusobnu uslovljenost.

Spajajući svjetsku istoriju drame i pozorišta sa procesima na južnoslovenskom

prostoru, ovaj kolegij obuhvata period od razvoja realizma do postmoderne drame

i tzv. « postdramskog teatra», dakle, do savremenih kretanja u svjetskoj drami i

teatru

i na južnoslovenskim prostorima. Jasno, najveći dio kolegija obuhvatiće dramske

pravce i teatarske stilove XX stoljeća. Upravo u tom periodu dolazi i do izuzetno

ubrzanog razvoja teorijske misli o drami i teatru, tako da će nastava biti

koncipirana na način koji studente upoznaje ne samo sa dramsko-povijesnim i

teatarsko- povijesnim najznačajnijim ostvarenjima i autorskim poetikama, nego i

sa najznačajnijim teorijskim doprinosima, tim više što su vrlo često autori takvih

radova bili i sami dramski i teatarski stvaraoci.

Tematske jedinice:

- Naturalizam. H. Ibzen (od realizma do simbolizma).

- A. Strindberg (razvoj nordijske drame i ekspresionizma).

- Razvoj realističke drame na južnoslovenskim prostorima.

- M. Krleža i nordijska drama.

- A. P. Čehov - dramski pisac.

- Susret Čehova i Stanislavskog u teatru.

- Teatarska kretanja od Artoa do Wilsona i Brooka.

- Dramski pravci u Europi i na južnoslovenskim prostorima.

- Dramski pravci XX stoljeća u Europi i Americi.

- Osnovne karakteristike postmoderne drame. Postmoderna drama i „postdramski

teatar“.

- Sistematizacija gradiva i priprema za završni ispit.

Ishodi učenja:

Znanje: Upoznavanje sa osnovnim tokovima i pravcima u svjetskoj drami i teatru

u XIX i XX stoljeću.

Vještine: Studenti razvijaju sposobnost prepoznavanja dramskih i teatarskih

karakteristika specifičnih za pojedine stilske epohe.

Kompetencije: Studenti stiču sposobnost elementarnog kritičkog i analitičkog

uvida u Historiju svjetske drame i pozorišta što je neophodni temelj za njihovo

daljnje bavljenje teatarskom teorijom i praksom.


Nastava iz predmeta Historija svjetske drame i pozorišta izvodi se u kombinaciji

predavanja, vježbi i seminarskih radova.



Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog programa, uz

kolokvije i seminarske radove.



30 za potpis 2. Angažman na

nastavi 15

3. Seminarski rad 25


U k u p n o 100 55

Literatura70:

Obavezna:

Amico, POVIJEST DRAMSKOG TEATRA, Zagreb, 1972.

Apollonio, POVIJEST COMEDIE DEL ARTE, Zagreb, 1985.

Aristotel, O PJESNIČKOM UMIJEĆU, Zagreb, 1983.

Auerbach, MIMESIS, Zagreb, 1983.

Beker, SEMIOTIKA DRAME I KAZALIŠTA, Zagreb, 1991.

Brecht, DIJALEKTIKA U TEATRU, Zagreb, 1980.

Brook, PRAZAN PROSTOR, Beograd, 1982.

Carlson,KAZALIŠNE TEORIJE I - III, Zagreb, 1996/97.

Diderot, PARADOKS O GLUMCU, Zagreb, 1958.

Duvinganand, SOCIOLOGIJA POZORIŠTA, Beograd, 1978.

Fergusson, POJAM POZORIŠTA, Beograd, 1979.

Goethe, SPISI O UMJETNOSTI I KNJIŽEVNOSTI ,Zagreb 1987.

Grotowski, KA SIROMAŠNOM POZORIŠTU, Beograd, 1976.

Horgešić, ŠEKSPIR, MOLIER, GETE, Zagreb, 1978.

Klajić, POZORIŠTE I DRAMA SREDNJEG VIJEKA, Novi Sad, 1988.

Kott, POZORIŠTE ESENCIJE I DRUGI ESEJI, ROZALINDIN SPOL,

JEDENJE BOGOVA, Zagreb, 1977.

Kulenović, POZORIŠTE AZIJE, REZIME, Sarajevo 1999.

Molinari, ISTORIJA POZORIŠTA, Beograd, 1979.

Nietzche, RAĐANJE TRAGEDIJE, Zagreb, 1997.

Dopunska:




Arto, POZORIŠTE I NJEGOV DVOJNIK,Beograd, 1964.

Bachelard, POETIKA PROSTORA, Zagreb, 1990.

Barba, PARADOKSALNI PROSTOR TEATRA U MULTIKULTURALNIM

DRUŠTVIMA, Zagreb, 2000.

Barba, TREĆI TEATAR, Zagreb, 1977.

Barthes, CARSTVO ZNAKOVA, Zagreb, 1989.

Bergson, O SMIJEHU, Zagreb, 1987.

Craig, O UMJETNOSTI KAZALIŠTA, Zagreb, 1980.

Čehov, GLUMCU, Zagreb, 1978.

Esslin, THE THEATER OF THE ABSURD, Penguin, 1968.

Ionesco, POZORIŠNO ISKUSTVO, Beograd, 1965.

Karahasan, DNEVNIK MELANKOLIJE, Zenica, 2004.

Lehmann, POSTDRAMSKO KAZALIŠTE, Zagreb, 2004.

Lessing, HAMBURŠKA DRAMATURGIJA, Zagreb 1950.

Lesky, POVIJEST GRČKE KNJIŽEVNOSTI, GRČKA TRAGEDIJA, Zagreb,

2001. i Novi Sad, 2005.

Lešić, TEORIJA DRAME KROZ STOLJEĆA I - III, Sarajevo, 1977/90.

Lukacz, ISTORIJA RAZVOJA MODERNE DRAME, Beograd, 1978.

Majerhold, O POZORIŠTU, Beograd, 1976.

Melchinger, POVIJEST POLITIČKOG KAZALIŠTA, Zagreb, 1989.

Miočinović, MODERNA TEORIJA DRAME, Beograd, 1981.

Pantić, POETIKA HUMANIZMA I RENESANSE, Beograd, 1983. Pfister,

DRAMA, Zagreb,1998.

Piscator, POLITIČKO KAZALIŠTE, Zagreb, 1985.

Sabljak, TEATAR XX STOLJEĆA, Split, Zagreb, 1971.

Švacov, TEMELJI DRAMATURGIJE , Zagreb, 1976.

Turner, OD RITUALA DO TEATRA, Zagreb, 1989.

Šifra

predmeta:

GLU0408

Naziv predmeta: Istorija južnoslavenske drame i pozorišta II

Ciklus: I Godina:

II Semestar: IV Broj ECTS kredita: 2


Predavanja – 15

Vježbe – 1 5

Seminari, lektira, literatura 20

Ukupnoopterećenje 50 sati


Preduslov za upis: Upis u drugu godinu studija


Pored usvajanja novih znanja iz dramske i pozorišne djelatnosti, cilj ovoga predmeta je

predstaviti različite interpretativne pristupe u prezentaciji, počev od tradicionalnih, do

suvremenih i recentnih oblika (regionalne i svjetske dramske književnosti.

Tematske jedinice:

- Drama ratnog perioda.

- Mirloslav Krleža dramski opus.

- Poetska drama i neoromantizam.

- Mitsko i folklorno naslijeđe u južnoslovenskoj drami.

- Antički motive u jugoslovenskoj drami.

- Razvoj drame i teatra u drugoj polovini XX vijeka.

- Neosimbolistička drama i farsa.

- Ratna drama regiona.

- Postmodernistička usmjerenja u dramskoj književnosti.

Ishodi učenja:

Znanje:






Vještine:




stvaralaštva u regionu

- odrediti vremensku i prostornu dominaciju određenih književnih epoha gdje

dominira drama, kako u svijetu, Europi, regiji (ex Jugoslaviji)

Kompetencije:

Osposobljavanje studenta za dalji rad u teoriji i praksi koji tretira dramsku književnost u

regionalnom prostoru, u komparativnom pristupu u odnosu na europsku i svjetsku

književnost.

Metode izvođenja nastave: Metoda istraživanja, empirijska metoda, analitičko-deskriptivna metoda, komparativne

metode, metoda teorijske analize



Praćenje rada studenta se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere

znanja u toku semestra, kao i na završnom ispitu nakon završetka semestra prema sljedećim

elementima praćenja:



R.

br.


ocjeni (%)










• Prijava seminarskog rada i samostalni odabir teme iz ponuđenog programa i

literature



Literatura72:

Obavezna:

Čengić, Almedina : Motivska struktura stilsko-historijskog kontesta,BH MOST, Sarajevo,

2014.

Čengić Almedina Krleža i nordijska drama, BH MOST, Sarajevo 2008.

Čale Feldman Teatar u teatru u hrvatskom teatru, Zagreb 1977.



Kodrić, Sanjin: Bošnjačka i bosanskohercegovačka književnost

(Književnoteorijski aspekti određenja književne prakse u Bosni i Hercegovini), Dobra knjiga,

Sarajevo, 2018.

Lešić, Zdenko (et. al.),: Suvremena tumačenja književnosti i književnokritičko tumačenje XX

stoljeća, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2005.




Sarajevo, 1998.


2000.





Dopunska:


1994.



Solar, Milivoj: Književni leksikon, (pisci djela pojmovi), Matica hrvatska, MMVII, Zagreb,

2007.


2012.



Rečnik književnih termina,Romanov, Banja Luka, 2001

Šifra

predmeta:

GLU 0409

Naziv predmeta: Opsta psihologija sa psihologijom umjetnosti 2

Ciklus: prvi Godina: II Semestar:IV Broj ECTS kredita: 2

Status: Izborni Kontakt sati:30

Predavanja: 30


Seminar, literatura, pripreme za kolokvij i

završniispit: 20

Ukupno opterečenje 50 sati

Odgovorni

nastavnik/ci Izabrani nastavnik

Saradnik / ci

Preduslov za

upis: Nema

Cilj (ciljevi)

predmeta:

Cilj kolegija je upoznati studente s temeljnim obilježjima psihologije ličnosti s

naglaskom na različite teorije ličnosti i vezu između ličnosti i umjetnosti,

osnovama kreativnosti i kreativnog procesa. Cilj je usvojiti znanja iz područja

psihopatologije i psihoterapije.

Tematske

jedinice

(plan izvođenja

po sedmicama):

1. Ličnost, tradicionalne i moderne teorije ličnosti

2. Psihoanalitička teorija ličnosti

3. Povezanost psihoanalize i umjetnosti

4. Ličnost umjetnika; ličnost i lik

5. Teorije kreativnosti

6. Kreativnost i stvaralaštvo

7. Spavanje i snovi

8. Prvi parcijalni ispit

9. Psihički poremećaji

10. Tretman psihičkih poremećaja, stigma i etika

11. Psihodrama

12. Art-terapija

13. Analiza lika kroz teorije ličnosti

14. Analiza lika kroz psihopatologiju ličnosti

15. Drugi parcijalni ispit

Ishodi učenja:

Student će moći razumjeti, analizirati i kritički vrednovati različite teorije ličnosti,

kreativnosti i psihopatološke teorije. Moći će samostalno isplanirati, pripremiti i

realizirati aktivnosti koje uključuju primjenu usvojenih znanja iz psihologije u

različitim područjima i aktivnostima vezanih za različita područja umjetnosti.

Usvajanje znanja o osnovnim psihološkim pojmovima i konstruktima omogućit će

uviđanje bliske veze između psihologije i umjetnosti te primjenu tih znanja u

području umjetnosti.

Metode izvođenja

nastave: Predavanja, prezentacije, grupna diskusija

Metode provjere

znanja sa

strukturom

ocjene:

Praćenje rada studenta se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i

provjere znanja u toku semestra, kao i na završnom ispitu nakon završetka semestra

prema sljedećim elementima praćenja:

R.

br.


ocjeni (%)

1. Aktivnost na nastavi 30 30

2. Prvi parcijalni ispit 35 35

3. Drugi parcijalni ispit 35 35

4. Završni ispit 0 0*

Ukupno: ________bodova 100%

Predviđene bodove za svaki od elemenata praćenja studenti postižu na sljedeći

način:

• Prezentacija na određenu temu i/ili određenog članka

• dva parcijalna ispita

*Napomena:

Provjera znanja studenata bit će organizirana u 8. sedmici nastave i na rokovima

predviđenim akademskim kalendarom. U osmoj sedmici student pristupa prvom

parcijalnom ispitu, a na završnim rokovima drugom parcijalnom ispitu ili i prvom

ukoliko nisu zadovoljili kriterij od minimalno 55%. Sukladno Zakonu o visokom

obrazovanju, prvi parcijalni ispit obuhvaća gradivo obrađeno do osme nastavne

sedmice, dok će na drugom parcijalnom ispitu biti obuhvaćeno gradivo obrađivano

od devete sedmice do kraja semestra.

Student koji je zadovoljio kriterij od 55% na oba parcijalna ispita, uz druge oblike

aktivnosti tokom semestra (prisustvo nastavi, aktivnost na nastavi), završio je svoje

obaveze prema nastavnom predmetu. Nastavnik formira konačnu ocjenu na temelju

svih elemenata ocjenjivanja.

Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje

se i ocjenjuje sistemom ocjenjivanja kako slijedi:


100 bodova;






Literatura:

Obavezna:

• Larsen, R. J., Buss, D. M. (2007). Psihologija ličnosti: domene znanja o

ljudskoj prirodi. Jastrebarsko: Naklada Slap.

• Davison, G. C., Neale J. M. (1999). Psihologija abnormalnog doživljavanja

i ponašanja (određena poglavlja). Jastrebarsko: Naklada Slap.

Dodatna:

• Članci objavljeni u različitim časopisima iz oblasti psihologije i psihologije

umjetnosti

Šifra predmeta:

GLU0410 Naziv predmeta: DRAMA I IZVEDBA II



Predavanja 15

Vježbe 15

Seminar, literatura, lektira 20




Cilj predmeta:

Drama i izvedba u kontekstu najznačajnijih teatarskih poetika s kraja XIX i

kroz XX vijek.

Tematske jedinice:

- Antinaturalistička reakcija u teatru.

- Craig i Appia.

- Max Reinhardt.

- Sovjetska teatarska avangarda.

- Vsevolod Mejerhold.

- Erwin Piscator.

- Bertolt Brecht.

- Antonin Artaud.

- Teatar apsurda. Beckett, Ionesco i dr.

- Peter Brook.

- Jerzy Grotowski.

- Američki avangardni teatar. Robert Wilson.

- Heiner Müller.

- Eugenio Barba.

- Richard Schechner.

Ishodi učenja:

Znanje: Upoznavanje sa složenom mrežom odnosa unutar scenskih umjetnosti

u najznačajnijim teatarskim poetikama s kraja XIX i kroz XX vijek.

Vještine: Vladanje temeljnim pojmovima i konceptima scenskih umjetnosti i

njihovo korištenje u analitičke i kritičko refleksivne svrhe. Razvijanje

sposobnost autorefleksije i svijest o vlastitoj ulozi u stvaralačkim procesima.



Kompetencije: Sposobnost vrjednovanja i kritičkog razumijevanja scenskih

umjetnosti.


Nastava na predmetu Drama i izvedba sastoji se od kombinacije predavanja,

vježbi, diskusija, gledanja i analiziranja predstava i seminarskih radova.




Za izlazak na ispit potrebno je redovno i aktivno učestvovanje u nastavi i




30 za potpis

2. Aktivnosti u

nastavi 10

3.

Seminarski

radovi, testovi i

vježbe,

poznavanje

literature....

35


U k u p n o 100 55



Literatura74:

Obavezna:

Arto, A. Pozorište i njegov dvojnik. Beograd, 1971.

Barba, E. i Savareze, N. Rečnik pozorišne antropologije. Tajna umetnost

glumca. Beograd, 1996.

Brecht, B. Dijalektika u teatru. Beograd, 1966.

Brook, P. Prazni prostor. Split, 1972.

Craig, E.G. O umjetnosti kazališta. Zagreb, 1980.

Donat, B. (ur.) Sovjetska kazališna avangarda. Zagreb, 1985.

Eslin, M. The Theatre of the Absurd. New York, 1961.

Grotovski, J. Ka siromašnom pozorištu. Beograd, 1976.

Jukić, S. (ur.) Arhitektura u teatru – Robert Wilson. Sarajevo, 1991.



Mejerholjd, V.E. O pozorištu. Beograd, 1976.

Miler, H. Pozorište je kontrolisano ludilo. Beograd, 2017.

Miočinović, M. Surovo pozorište. Beograd, 1976.

Moranjak-Bamburać, N. Mejerholdov teatar / Estetika. U: Pojmovnik ruske

avangarde 4. Zagreb, 1985.

Piscator, E. Političko kazalište. Zagreb, 1985.



Šekner, R. Ka postmodernom pozorištu. Između antropologije i pozorišta.

Beograd, 1992.

Dopunska:

Ajzenštajn, A. Montaža atrakcija. Beograd, 1964.

Apija, A. Muzika i inscenacija. Beograd, 2009.

Appia, A. Glumac - prostor - svetlost. Beograd, 1989.

Batušić, N. Gavella. Književnost i kazalište. Zagreb, 1983.

Bruk, P. Otvorena vrata. Beograd, 2006.

Brook, P. Niti vremena. Zagreb, 2003.


Ćosić, I. Američki avangardni teatar 1960-1980. Beograd, 1996.

Fisher-Lichte, E. Estetika performativne umjetnosti. Sarajevo/Zagreb, 2009.

Gavella, B. Glumac i kazalište. Novi Sad, 1967.

Lehmann, H.T. Postdramsko kazalište. Zagreb/Beograd, 2004.



Vensten, A. Pozorišna režija i njena estetska uloga. Zagreb, 1983.

Šifra predmeta:

GLU0411 Naziv predmeta: DRAMSKI LIK I ULOGA II



Predavanja 15

Vježbe 15

Seminar, literatura, lektira 20




Cilj predmeta:

Izučavanje razvojnog puta od dramskog lika do uloge. Ispitivanje odnosa unutar

trougla: lik – glumac – uloga u kontekstu najznačajnijih teatarskih epoha i kroz

XX stoljeće.

Tematske jedinice:

- Glumci u Staroj Grčkoj i Rimu.

- Glumci u elizabetanskom teatru.

- Commedia dell'arte.

- Meiningenci. Antoine.

- Stanislavski.

- Mejerhold. Brecht.

- Artaud. Brook.

- Grotowski. Barba.

- Najpoznatije uloge kroz historiju.

(Na primjeru Hamleta i drugih velikih dramskih likova.)

Ishodi učenja:

Znanje: Upoznavanje sa razvojnim putem koji vodi od dramskog lika do uloge i

odnosima unutar tougla: lik – glumac – uloga u najvažnijim teatarskim epohama,

kao i u najznačajnijim teatarskim poetikama XX stoljeća.

Vještine: Razvijanje sposobnosti analiziranja dramskog lika u odnosu na ostale

konstitutivne dramske elemente. Vladanje vokabularom i konceptima

najznačajnijih teatarskih poetika XX stoljeća.

Kompetencije: Poznavanje ključnih termina neophodnih za analizu dramskog

lika. Primjena analize dramskog teksta i dramskog lika u izgradnji glumačke

uloge.


Nastava na predmetu Dramski lik i uloga sastoji se od kombinacije predavanja,

vježbi, diskusija, gledanja i analiziranja teatarskih predstava i seminarskih radova.








30 za potpis

2. Aktivnosti u

nastavi 10

3.

Seminarski

radovi, testovi i

vježbe,

poznavanje

literature....

35


U k u p n o 100 55

Literatura76:

Obavezna:

Apollonio, M. - Povijest Komedije dell'Arte, Zagreb, 1985.



Beograd, 1996.






Kostić, V. Šekspirov život i svet. Beograd, 1978.












Stanislavski, K.S. Moj život u umjetnosti. Sarajevo, 1957.


Vels, S. Šekspir i družina. Beograd, 2009.

Dopunska:

Batušić, N. Gavella. Književnost i kazalište. Zagreb, 1983.




York, 1997.








Gavella, B. Glumac i kazalište. Novi Sad, 1967.



Moranjak-Bamburać, N. Mejerholdov teatar / Estetika. U: Pojmovnik ruske

avangarde 4. Zagreb, 1985.


Roach, J.R. Strasti glume. Zagreb, 2005.




GLUMA V ( SISTEMI I MODELI )

Obrazac SP2

Stranica134 od 247

Šifra predmeta: GLU 0501 Naziv predmeta: GLUMA V ( Sistemi i modeli )

Ciklus: prvi Godina: III Semestar: V Broj ECTS kredita: 9

Status: obavezni

Kontakt sati:

Predavanja

Vježbe

Individualni rad sa

studentom

180

120

45

15


Seminarski rad 10

Priprema ispita i

praktični rad,

kontinuinirano

samostalno


20


Učesnici u nastavi Nastavnici i saradnici izabrani na predmet Gluma

Preduslov za upis: Položen ispit iz predmeta GLUMA IV – Uloga


Sadržaj predmeta Gluma V izvodi se u jedinstvenoj



striktno odvajati.

Zadaci predmeta su:

1.Ispitivanje najvišeg okvira glumačkog stvaralaštva

2.Gluma kao dramska igra, konstantna i varijabilna

pravila igre

3.Ispitivanje posebnih teorijskih sistema glumačke igre

4.Ispitivvanje različitih modela glumačke igre

5.Primjena elemenata različitih tehnologija u pripremi

lika i uloge

6.Ovladavanje karakterističnim tehnikama i tehničkim

sredstvima u igri

7.Upoznavanje sa specifičnim medijskim uslovima u

igri

8.Analiza i primjena žanrovskih određenja kao pravila

za izbor sredstava i organizaciju cjeline

Tematskejedinice:



TEME:

Dramska igra

Sistemi

STANISLAVSKI, BRECHT, ARTO

Tehnologije

Metodi glumačkog treninga

Rad glumca na ulozi

Igranje uloge, Motivi i ciljevi igranja

Sredstva za igru

Tehnike

Tehnički postupci

Tehnička sredstva i tehnička ograničenja

Tragedija

Tragička krivica i fatalna pogreška

Misaoni dijalog

Klasičan monolog i dijalog

Scene- ŠEKSPIR I MOLIJER

Monolozi i Scene

Fragmenti, Mediji

Sistemi i modeli

Program medija radi se u tijesnoj saradnji sa

nastavnim kadrom Odsjeka za režiju ( XIV i XV

sedmica)

Ishodi učenja:

Znanje: Ispitivanje najvišeg okvira glumačkog

stvaralaštva

Gluma kao dramska igra, konstantna i varijabilna

pravila igre

Ispitivanje posebnih teorijskih sistema glumačke igre

Ispitivvanje različitih modela glumačke igre

.Ovladavanje karakterističnim tehnikama i tehničkim

sredstvima u igri

Upoznavanje sa specifičnim medijskim uslovima u igri

Vještine: Primjena elemenata različitih tehnologija u

pripremi lika i uloge

Kompetencije: Analiza i primjena žanrovskih

određenja kao pravila za izbor sredstava i organizaciju

cjeline






umjetnicima,pregledi rada i javni nastupi.Rad na temi

MEDIJI radi se sa studentima i nastavnicima Odsjeka

za režiju.




Kolokvijum- KLASIČAN MONOLOG I DIJALOG,

kraj dvanaeste sedmice, pismeni seminarski rad –

SISTEMI I MODELI, kraj petnaeste sedmice, seminar

Maska III , kraj petnaeste sedmice, završni ispit-

MODELI, kraj SEDAMNAESTE sedmice. Učešće u

teatarskim i filmskim projektima studenata režije i

dramaturgije boduju se i ulaze u ukupan zbir.





Kolokvijum-kraj osme sedmice, pismeni seminarski

rad, kraj petnaeste sedmice, završni ispit- SUKOB,

kraj sedamnaeste sedmice.









Završni ispit – kraj sedamnaeste sedmice

Provjera znanja

i ocjenjivanje


za

ispit

min-

max Bodovi Ocjene

Do 54

5 (F)

1.

2.

Pohađanje

nastave

Angažman

u nastavi

5

15

1 –

5

10 -

15

Pisani rad

(seminarski

4-

77Struktura bodova I bodovn ikriterij za svaki nastavni predmet utvrduje vijece organizacione jedinice prije pocetka studijske godine u kojoj se izvodi

nastava I znastavnog predmeta u skladu sa clanom 64. st.6 Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

55-64 6 (E) 3. rad) 10 10

65-74 7 (D) 4. Kolokvij 20 10 –

20


završnog

ispita

50 25 –

50

85-94 9 (B) 4. Završni

ispit

50 30 –

50

95-100 10 (A)

UKUPNO

100

55 -

100





Literatura78:

Obavezna: Stanislavski: SISTEM, MOJ ŽIVOT U




1975,Hugo Klajn, OSNOVNI PROBLEMI REŽIJE,

Beograd 1979., Branko Gavela, GLUMAC I

KAZALIŠTE, Sterijino pozorje, Novi Sad, 1967.,

KNJIŽEVNOST I KAZALIŠTE, Zagreb, 1970,

Stjepanović Boro, GLUMA III, Pula, 2004., Jan Kot,

JEDENJE BOGOVA, Beograd 1974, Jan Kot,

ŠEKSPIR NAŠ SAVREMENIK, Beograd 1963,

Fridrih Niče, ROĐENJE TRAGEDIJE, Beograd,1960.,

Josip Kulundžić, FRAGMENTI O TEATRU, Novi

Sad, 1965., Antonen Arto, TEATAR I NJEGOV

DVOJNIK, Beograd, 1971., Piter Brook, PRAZAN

PROSTOR, Split, 1972., Bertold Breht,

DIJALEKTIKA U TEATRU, Beograd 1966.

Dopunska:


obavezne I preporučene udžbenike i priručnike, kao I drugu preporucenu literature na osnovu koje se priprema I polaže ispit posebnom odlukom koju obavezno objavljuje na svojoj internet stranici prije početka studijske godine u skladu sa članom 56. st 3. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

Šifra predmeta: 0502 Naziv predmeta: Govor V

Ciklus: Prvi Godina: III Semestar: V Broj ECTS kredita:3

Status: Obavezni

Kontakt sati:

Predavanja

Vježbe


45

15

15

15


Literatura/čitanje

10

Seminarski rad 5



gradiva

15


Učesnici u nastavi Nastavnici i saradnici izabrani na predmet Govor

Preduslov za upis: Položen ispit iz predmeta Govor IV


1. Upoznavanje sa elementima versifikacije

2. Osnove metrike ( stope, stihovi, strofe )

3. Proširivanje svijesti o dahu i pauzi

4. Upoznavanje sa stilskim figurama i njihova upotreba u poeziji

5. Odnos misli i riječi

6. Specifičnosti govornih konstanti u govorenju poezije

7. Interpretacija poezije

Tematske jedinice:





Versifikacija

Impostacija glasa

Ritam

Interpretativni i kreativni diskursi: recitovanje

Interpretacija stiha

Ritmička struktura

Cezura

Vrste stihova

Vrste stopa

Trohej i jamb

Pauza

Recitovanje

Deklamovanje

Kontrola daha

Stih u poeziji

Poetska misao

Disanje i govor u versifikaciji

Heksametar (Homer)

Soneti, vrste i autori

Sonet i sonetni vijenac

Slobodni stih

Sevdalinka

Emocionalnost u poeziji

Interpretacija poezije

Dikcija i versifikacija

Govorenje poezije

Ishodi učenja:

Znanje: Upoznatost sa elementima versifikacije

Osnove metrike

Vrste stihova i autora

Vještine: Primjena stilskih figura u poeziji

Individualizovanost iskaza interpretatora

Razvoj osjećaja za ritam kroz ritam stiha

Vladanje pauzom kao znakom (ispunjena pauza)

Imaginacija, senzibilnost, sugestivnost misaono-emocionalnog sadržaja

Bogatstvo glasovnih intonacija, iskrenost i prirodnost emotivnog

kazivanja

Kompetencije: Promišljena, emotivno ispunjena, stilski oblikovana

izgovorena misao

Pretvaranje poetskih misli u konkretnu govornu radnju na sceni

Interpretacija raziličitih vrsta poetskog izraza za potrebe igranja

dramskog lika , ali i samostalnih poetskih izvedbi.


Sadržaj predmeta Govor V izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji











nastavnog programa.



Završni ispit

Provjera znanja i

ocjenjivanje


ispit

min-max

Bodovi Ocjene

Do 54

5 (F)

1.

Pohađanje nastave

10

5 – 10



2. Angažman u nastavi 20 10 - 20

55-64

6 (E)

3.

Pisani rad

(seminarski rad)

7

3 - 7

65-74 7 (D) 4. Kolokvij 13 7 – 13


završnog ispita

50 25 – 50

85-94 9 (B) 4. Završni ispit 50 30 – 50

95-100 10 (A)

UKUPNO

100

55 – 100




Literatura80:

Obavezna:

1. Aristotel (2008). O pesničkoj umetnosti. Beograd: Dereta

2. Nedović, O.(1973). Govorna kultura (Umetnost govora), Beograd:


3. Solar, M. (1998).Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga

Dopunska:

1. Berry, S. (1991). Voice and the Actor. New York: V.E.



Šifra

predmeta:GLU

0503

Naziv predmeta: GLAS V

Ciklus: I Godina: III Semestar: V Broj ECTS kredita:3

Status: Obavezni

Kontakt sati: 45

1.Predavanja

2. Vježbe


15

15

15





Slušanje muzike 5

Seminarski rad 5


samostalno savladavanje gradiva, korepeticija

15



javni nastupi.


Učesnici u nastavi Nastavnici i saradnici izabrani na oblast kojoj predmet pripada/predmet GLAS

Preduslov za upis: Položen ispit iz predmeta GLAS IV

Cilj (ciljevi)

predmeta:

1.Osvještavanje nazofaringsnog prostora, prednje rezonance u formiranju

govornog i pjevanog tona

2.Proširivanje glasovnog obima i izjednačavanje registra glasa artikulacijom i

dinamikom glasa

3.Tehničke respiratorne vježbe

4.Pravilno oblikovanje vokala

5.Pravilno oblikovanje vokala kroz impostacijske vježbe uz klavir

6. Glasovne promjene u odnosu na zahtjeve žanra

7.Akustički i fizički stabilan ton

8.Glas i pokret

9. Interpretacija muzičke numere

Tematske jedinice:

Tehničke respiratorne vježbe

Dinamičke vježbe pod naporom

Šest vokalnih kvaliteta prema Estill Voice Model studiji

Obrazovanje sonornog, stabilnog i nosivog tona

Postavka glasa pomoću konsonanata

Postavljanje glasa u srednjem glasovnom registru

Koncentriran, usmjeren i intonativno tačan ton

Ozvučen srednji registar u kombiniranim vježbama

Ozvučen srednji registar sa korištenjem riječi

Ozvučen srednji registar sa produženim samoglasnicima

Vođenje glasa u višim i nižim intonacijama

Emisija glasa kroz promjenu intonacije tokom izgovaranja teksta

Glas i pokret ( paralelni i suprotni glas i pokret )

Akustički i fizički stabilan ton

Gradacija izjednačenog registra glasa

Artikulacija glasa-samoglasnici

Glasovne promjene u odnosu na zahtjeve žanra

Impostacijske vježbe uz klavir

Vježbe na jednom tonu

Vježbe za postavljanje tona u masku

Vježbe za appoggio

Vježbe za izjednačavanje glasovnog registra

Vježbe za proširivanje opsega glasa

Melodijske vježbe-taktiranje

Primjena stečenih znanja na vokalnim kompozicijama

Interpretacija

Dikcija

Fraziranje

Pjesma kao muzička forma u teatarskim predstavama

Etno /World music/

SEMINARSKI RAD

Ishodi učenja:

Znanje: Obrazovanje sonornog, stabilnog i nosivog tona

Vještine: Glas i pokret (paralelni i suprotni glas i pokret),interpretacija muzičke

numere

Kompetencije: Akustički i fizički stabilan ton

Metode izvođenja

nastave:

Sadržaj predmeta Glas V izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji predavanja, vježbi,

seminara i individualnih vježbi,te se u nastavnom procesu ne mogu striktno

odvajati.




nastupi

Metode provjere

znanja sa


Provjera znanja i

ocjenjivanje

KRITERIJI

Bodovi

Uslov za ispit

min.-max.

Bodovi Ocjene

do 54

5 (F)

1.

Prisustvo na

nastavi

10

8-10

55-64

6 (E)

2.

Angažman na

nastavi

15

5-15

65-74

7 (D)

3.

Kolokvij

20

10-20

75-84

8 (C)

4.

Seminarski rad

5

2-5

85-94

9 (B)

5.

Završni ispit

50

30-50




Kao uvjet za pristupanje završnom ispitu, za svaki navedeni kriterij, moraju


Napomena:




Literatura82:

Obavezna:






Sarajevo,1972

Šifra

predmeta:

GLU 0504

Naziv predmeta: POKRET V – PANTOMIMA

Ciklus:I Godina: III Semestar: V Broj ECTS kredita: 3



Vježbe: 30


Ukupno sati 50




angažmana svakog studenata i njegovog razumijevanja teme


Preduslov za upis: Položen predmet iz predmeta Pokret IV

Cilj (ciljevi)

predmeta:


individualnih vježbi i u procesu obučavanja se ne mogu striktno odvajati

1. Savladavanje tehnike elemenata pantomime

2. Razumijevanje pantomime kao prirodnog kretanja i djelovanja „izvučenog iz

neposredne, vidljive stvarnosti i svedenog na suštinu“

Tematske jedinice:

(po potrebi plan

izvođenja po

sedmicama se

utvrđuje

uvažavajući

specifičnosti

organizacionih

jedinica)

Teme:

1. Osnovni stav

2. Pogled

3. Predmet

4. Kontra-pokret

5. Korak 1

6. Guranje, podizanje, povlačenje

7.Korak 2

8. Plivanje

9. Fraza zida

10. Prostor i ritam

11. Karakter u dramskoj situaciji

Ishodi učenja:

Aktivno glumačko djelovanje u mirovanju

Ekonomično scensko djelovanje

Savladani elementi pantomime

Elementi pantomime primjenjeni u dramskoj situaciji

Metode izvođenja

nastave:



Proces rada podrazumijeva upoznavanje i savladavanje elemenata pantomime. Osnovni

elementi se demonstriraju studentima, nakon čega, razumijevajući suštinu pantomimskog

pokreta, studenti sami pronalaze fizičke iskaze za pojedine radnje.

U ovom procesu od izuzetne važnosti je priprema za rad, zagrijavanje, razgibavanje,

naročito zagrijavanje vježbama separacije i ravnoteže, tako da su one sastavni dio svakog

časa i uvod u rad na materijalu.

Metode provjere

znanja sa

strukturom

ocjene83:




13. Kolokvij


15. Seminarski rad

16. Najmanje jedna individualna vježba ili jedna vježba u paru ili grupi

Provjera znanja

i ocjenivanje

Kriteriji

bodovi

Uslov

za ispit

min-

max



bodovi

Ocjene


55 – 64 6 (E) 2. Aktivno učešće u istraživačkom


15 10 - 15

65 – 74 7 (D) 3. Kolokvij 10 2 – 10

75 – 84 8 (C) 4. Radionica - seminar 10 1 – 10

85 – 94 9 (B) 5. Seminarski rad 5 1 – 5

95-100 10 (A) 6. Završni ispit 50 34 - 50

UKUPNO 100 55 - 100

Literatura84:

Obavezna:





Dopunska:



Šifra predmeta:0505 Naziv predmeta: Ples V

Ciklus: Prvi. Godina: III Semestar: V Broj ECTS

kredita:2

Status: Obavezni.

KONTAKT SATI: 30

Predavanja: 15

Vježbe: 10



Literatura: 5

Seminarski rad: 5





Učesnici u nastavi Nastavnici i saradniciizabranina oblast kojoj predmet pripada/predmet

Ples

Preduslov za upis: Položen ispit iz predmeta Ples IV. Upisan V semester.


Sadržaj predmeta Ples VI izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji

predavanja,vježbi, seminara i individualnih vježbi i u procesu

obučavanja ne mogu se striktno odvajati

Zadaci predmeta su:

1. Karakterni plesovi

2. Tango

3.Samostalno istraživanje koreografske rečenice

4. Dueti

5.Dramske situacije u plesnoj formi

6.Plesno oblikovani libretto

7.Zadatak ispita formulira se ovisno o specifičnim karakteristikama

klase i svakog studenta ponaosob dajući mogućnost individualnog

izbora u dogovoru sa predmetnim nastavnikom.

Tematskejedinice:

(po potrebiplan izvođenja po

sedmicama se

utvrđujeuvažavajućispecifično

stiorganizacionihjedinica)

TEME:

Zagrijavanja i razgibavanja.


Karakterni plesovi

Tango

Sklapanje koreografske rečenice

Ples u dramskoj situaciji

Plesni citati

Ishodiučenja:

Znanje: Teorijski temelj za upoznavanje predmeta Ples , kroz epohe i

različite plesne stilove

Vještine: Bolja artikulacija, i koordinacija tijela, orijentacija u prostoru

i kontrola vlastitog tijela.

Kompetencije: Neutralnotijelo spremno za scensko djelovanje.


Sadržaj predmeta Ples V izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji

predavanja,vježbi, seminara i individualnih vježbi i u procesu


Ostali nastavni oblici: konsultacije, seminari /u vidu posebnih

predavanja, razgovora i/ili susreta sa istaknutim umjetnicima, pregledi

rada i javni





Kolokvijum- Tango : osnovni elementi

Seminarski rad – Tango

Završni ispit- Tango u dramskoj situaciji




Provjera znanja i

ocjenjivanje


ispit

min-max

Bodovi Ocjene

Do 54

5 (F)

1.

2.

Pohađanje nastave

Angažman u nastavi

5

10

3 - 5

5 - 10

55-64

6 (E)

3.

Pisani rad

(seminarski rad)

5

2 - 5

65-74 7 (D) 4. Kolokvij 30 15 – 30


završnog ispita

50 25 - 50

85-94 9 (B) 4. Završni ispit 50 30 – 50

95-100 10 (A)



UKUPNO 100 55 - 100

Literatura86:

Agritina A.Vaganova, OSNOVI KLASIČNOG BALETA, Ljiljana

Mišić, OSNOVI SCENSKE IGRE,Novi Sad, 1984.,BALETNA

MUZIKA, Moskva 1963., A.Pisarev,V.Kostovickaja-ŠKOLA

KLASIČNOG BALETA, Lenjingrad, 1968.,Pisarev- TROUGH THE

AGES, New York, 1967, E.L.Claus, PLES U UMJETNOSTI, Zagreb

1964., video materijali potrebni za plesni citat, B.Caze,S.Britt,

ILUSTRIRANA ENCIKLOPEDIJA JAZZA, Zagreb 1980., L. Alberti,

MUZIKA KROZ VIJEKOVE, Beograd, Ljubljana, 1974.,F.Rejna,

RIJEČNIK BALETA, Beograd, 1980., H.Ellis, FILOZOFIJA PLESA,

Zagreb, 1992., E.J.Dalcroze, GLAZBA I PLESAČ, Zagreb, 1995.


0506

Naziv predmeta: KONDICIONA PRIPREMA GLUMACA V

(primijenjeni sportovi glumi)

Ciklus: PRVI Godina: TREĆA Semestar: V-peti Broj ECTS kredita: 2


Predavanja 15

Vježbe 15

Seminar, samostalno savladavanje gradiva, pripreme za

kolokvij i završni ispit 20

Ukupno opterećenje studenata: 50


KPG

Preduslov za upis: Položen ispit iz predmeta Kondiciona priprema glumaca IV


















3.Pozitivni stanje i poboljšanje funkcionalnih sposobnosti: Respiratornog

sistema Kardiovaskulatornog sistema


sposobnosti

5.Savladavanje tehnike određenih sportskih vještina i njihova primjena:

Položaj tijela

Put kretanja kojeg određuje pravac i amplituda pokreta Brzina, tempo,

koordinacija i ritam kretanja


Tematske jedinice:

Značaj primjene određenih sportova u umjetnosti

Fitnes, aerobic, joga (rad na trenažerima)

Streljaštvo i streličarstvo (vazdušna puška, pištolj, luk i strijela)

Kuglanje

Sportovi na vodi

Plivanje (prsno, kraul, leđno i delfin)

Skokovi u vodu (na noge i na glavu)

Tenis, stolni tenis

Provjera motoričkih sposobnosti

Ishodi učenja:









spečifičnim i osnovnim elementima i tenikama predviđenih sportova,

neophodnih za kreativno delovanje i razvoja kondicije.






javni nastupi.



Provjera znanja i

ocjenjivanje

Kriteriji Bodovi

Uslov za ispit

min-max

Bodovi Ocjene




semestra

25 5 – 25


86 - 92 9 (B) 5. Završni ispit 50 30 - 50

93 - 100 10 (A) UKUPNO 100 55 - 100




Literatura88:

Obavezna: Kazazović, J., JAHANJE, Sarajevo, 2002.

Kurelić,STRUKTURA I RAZVOJ MORFOLOŠKIH I MOTORIČKIH



Nićin, FITNESS, FMS,Beograd, 2003.,

Lilijan,,JOGA ZA DVOJE, Zagreb,1980.,

Durmo,SPORTSKO PENJANJE, FFK Sarajevo,1998.

Kazazović, B., PLIVANJE, Sarajevo, 2008.

Dopunska: Kazazović, E.,PLANINARSTVO, Sarajevo, 2010.



obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu preporucenu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit posebnom odlukom koju obavezno objavljuje na svojoj internet stranici prije početka studijske godine u skladu sa čla nom 56. st 3. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

Šifra

predmeta:GLU0507 Naziv predmeta: Elementi filma i razvoj filmih vrsta I

Ciklus: prvi Godina: 3 Semestar: V Broj ECTS kredita:2

Status: OBAVEZAN Kontakt sati:

Predavanja: 30

Vježbe: 15

Priprema za nastavu 5


Učesnici u nastavi Nastavnici i saradnici izabrani na oblast Filmska umjetnost

Preduslov za upis: Upisan V semestar


Osnovni cilj predmeta je upoznati studente sa osnovimahistorije filma i

razvoja autorske filmske estetike. Namjera je upoznati studente sa nastankom,

razvojem i dijalektičkim odnosom autorskog, industrijskog i socijalnog

aspekta filma. Analizom odabranih djela iz svjetske filmske historije paralelno

se pristupa autoru i njegovim transformacijama kroz historiju, kao i osnovnim

načinima produkcije, distribucije i prikazivanja, tehničkog i političkog razvoja

filmskih izražajnih sredstava. U prvom dijelu akcenat je na nastanku filma,

uspostavi filmskog jezika, nijemim filmu, kao i historiji kinematografija

zaključno sa završetkom 2. svjetskog rata. Ovim procesom studenti dobijaju

ideju o historiji svoje umjetnosti, i razvoju izražajnih sredstava u skladu sa

razvojem percepcije gledaoca i tehničkih tendencija, što ima za cilj formiranje

vlastitog stila, ideje o historiji filma, kao i inspiraciju za rješavanje određenih

veoma konkretnih problema u procesu stvaranja lika i te pristupa glumi pred

kamerom.

Tematske jedinice:





- Uvodno predavanje: Zašto historija filma, vrste historije filma;

Predhistorija i prvi filmovi; Lumiere, Mellies (prvi reditelj), Porter;

Predhistorija autora

- Feyade: Dugi kadar, Frenchand American line, Dive i spektakl; Prvi

svjetski rat; Švedsko čudo;

- US - uspon Hollywooda i dominacija svjetskim tržištem; Griffith: Prvo

“svjesno” autorstvo i stvaranje filmskog jezika;

- Mainstreamavantgarde: Impresionizam;

- Mainstreamavantgarde: Expresionizam, njemačka filmska industrija 20-

tih, Lubitsch; Wiene: Caligari; kraj inflacije i pad industrije;

- Kamerspiel;

- Mainstreamavantgarde: Sovjetska montažna škola; konstruktivizam;

Kuleshev i eksperimenti, Strike; radikal DzigaVertov;

- Zreli nijemi film: Internacionalni stil – Film Europe; nijemi Japan;

- Zreli nijemi film: Hollywood i imigranti; stil i industrijski uslovi; sistem

olygopola; zvijezde i tvornica snova; potpuni autori –slapstick;

- Zvucni film. Razvoj industrije i procvat studijskog sistema; vertikalna

integracija: majori, minori,...; žanrovi, stilovi, autori; tehničke inovacije u

produkciji i prikazivanju;

- Francuska škola: poetski realizam, prije i poslije;

- Japanski studijski sistem, specifična organizacija, veliki output i visoka

gledanost; militarizam i ograničenja;

- Vrhunac i kraj iluzije; Hollywood i autori; umjetnost kao medij;

- Reakcija; Film Noir, utjecaji, socijalno – političke implikacije; otuđenost,

stilizacija i stvarnost; detective, police i crimenoir; estetika i utjecaj; meta

noir; nove zvijezde;

- Neorealizam, Počeci i ratna tematika, okretanje ka stvarnosti, socijalna

reportaza; istine i zablude o estetici neorelizma; Utjecaj.

Ishodi učenja:

Znanje: Upoznavanje sa filmom u periodu do završetka Drugog svjetskog rata

Vještine: „Stručno“ gledanje filmova i sposobnost analize

Kompetencije: Sticanje kompetencije za analizu filmova i primjenu naučenog

na praktični rad


Predavanja i vježbe. Zajedničko gledanje i analiziranje filmskih djela.

Izučavanje zadate literature. Kroz dijalog predavača i studenata revaloriziraju

se estetski stavovi i djela, komparacije i primjene teorijskih i povijesnih

aspekata na konkretne primjere, ali i vlastiti rad.



Testovi, seminarski radovi. Završni pismeni test. Za studente koji nisu

zadovoljili na testu i žele ostvariti višu ocjenu bit će organiziran i usmeni ispit.

Literatura90:

Obavezna:

Kristin Thompson, David Bordwell: Film History: AnIntroduction, 3rd

edition, McGraw-Hill;, 2009

David Bordwell, Kristin Thompson: Film Art: AnIntroduction 7th edition,

McGraw-Hillcollege;, 2003

David Bordwell: FiguresTracedinLight: On CinematicStaging 1st edition,

University ofCalifornia, 2005

David Bordwell: O povijest filmskog stila, Prvo izdanje, Hrvatski filmski

savez, Zagreb, 2005

Dopunska:

David Bordwell: NarrationintheFiction Film, 1st edition, University

ofWisconsin Press, 1985

Thomas Schatz: TheGeniusofthe System: HollywoodFilmmakinginthe Studio

Era 1st Edition, UnivOfMinnesota Press, 2010

David Cook: Historija filma

Dušan Stojanović: Teorija filma

Ante Peterlić: Pojam i struktura filmskog vremena


izvodinastavaiznastavnog predmeta u skladusaclanom 64. st.6 Zakona o visokomobrazovanjuKantona Sarajevo 90Senat visokoškolske ustanove kao ustanove odnosno vijece organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao javne ustanove, utvrduje

obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu preporucenu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit posebnom odlukom koju obavezno objavljuje na svojoj internet stranici prije početka studijske godine u skladu sa članom 56. st 3. Zakona o visokomobrazovanjuKantona Sarajevo

Šifra predmeta:GLU 0508 Naziv predmeta:Osnove režije

Ciklus: prvi Godina: III Semestar: 1 Broj ECTS

kredita:2

Status:obavezni Kontakt sati: 30

Predavanja 15

Vježbe 15

Priprema ( literatura, priprema zadataka,

snimanje,...) 20


Učesnici u nastavi Nastavnici i saradnici izabrani na oblast /predmet

Režija

Preduslovzaupis: Upisan V semestar


1. Shvatanje osnova režije i rediteljskog

postupka – reditelj – tvorac cjeline.

2. Razvijanjeznanja o specifičnostima

rediteljskog čitanja i analize teksta.

3. Shvatanje različitosti rediteljskih diskursa.

4. Prolazak kroz etape rediteljskog procesa

teorijski i praktično:

- Izbor i odluka

- Rediteljska priprema: tema i ideja

- Likovi i podjela

- Plan i organizacija proba

- Prostor i vrijeme – elementi rediteljske

metodologije

- Estetika i etika radnog procesa

- Rediteljska odgovornost

- Dio i cjelina, kritičko preispitivanje

- koncept

5. Savljadavanje gramatike filmskog jezika;

filmski planovi, rakursi, pokreti kamere

6. Prepoznavanje razlike izmedju teatra i filma,

režija je jedna, medij je različit

7. Razvoj svijesti o pojmovima tempa i ritma.

8. Analiza radova izabranih reditelja

Cilj je da svaki student/ica kroz svoj praktični rad

prodje osnove svih etapare diteljskog procesa i

osvijesti njegove teorijske elemente i njihovu

praktičnu primjenu. Rad uključuje zajedničke i

pojedinačne tretmane svakog studenta, s tim da su

studenti obavezni da prate i učestvuju u radu svojih

kolega.

Tematskejedinice:

(popotrebiplan izvođenjaposedmicama se


1. POJAM REŽIJE; REŽIJA – MODERNA

UMJETNOST;

MIT I RITUAL – EVOLUCIJA REDITELJSKE

UMJETNOSTI

REDITELJ – TVORAC CJELINE

2. REDITELJSKA PRIPREMA: TEMA I IDEJA;

SPECIFIČNOST REDITELJSKOG ČITANJA I

ANALIZE TEKSTA

IZBOR I ODLUKA

3. SUKOB, LIKOVI I PODJELA;

PROSTOR I VRIJEME

4. RAZLIČITOST REDITELJSKIH DISKURSA ;

KONCEPT; DIO I CJELINA

5. ESTETIKA I ETIKA RADNOG PROCESA;

REDITELJSKA ODGOVORONST

6. FILM – MODERNA UMJETNOST

7. FILMSKA VJEŽBA U TRI KADRA; IZBOR

TEME FILSMKE VJEŽBE.

REDITELJSKO ČITANJE SCENARIJA, REDITELJ

KAO AUTOR SCENARIJA

8. ANALIZA SINOPSISA, OD SINOPSISA PREMA

SCENARIJU

9. KADAR/PLAN, SCENA, SEKVENCA;

KNJIGA SNIMANJA

10. PRIPREME ZA SNIMANJE:

PREDPRODUKCIJA, IZBOR GLUMACA,

PRISTUP FOTOGRAFIJI, SVJETLO,

SCENOGRAFIJA, KOSTIM, LOKACIJE,

SNIMAJUĆI SKRIPT, STORY BOARD

11. PRODUKCIJA – ORGANIZACIJA SNIMANJA,

SNIMANJE

12. POSTPRODUKCIJA: MONTAŽA SLIKE I

ZVUKA

13. KRITIČKO PREISPITIVANJE; FINALNA

VERZIJA, DIZAJN

14. IZABRANI REDITELJ; ANALIZA POETIKE

Ishodi učenja:

Znanje:Student/ica će se upoznati sa osnovnim

pojmom režije i elementima rediteljskog postupka.

Vještine:Vladanje gramatikom filmskog jezika,

sposobnost rediteljskog mišljenja o cjelini, usvajanje

rediteljske prakse prezentacije koncepta

Kompetencije:Digitalne kompetencije i doprinos

osviještenosti u području pozorišne i filmske kulture.


Nastava je koncipirana kao kombinacija teorijskih

predavanja i praktičnih vježbi koje su bazirane na

savladavanju osnova rediteljske vještine

Osnovni praktični rad je režija filmske vježbe u tri

kadra, a na zadatu temu. Paralelno, na početku

semestra student/ce biraju dramski tekst na kojem će

proći sve elemente rediteljskog čitanja i analize

teksta, definiranja teme, ideje i pisanja rediteljske

eksplikacije.

Glavni teoretski rad je pismo namjere sa zadatakom

da odaberu u kojem bi mediju režirali odabrani

dramski tekst. Na kraju kolokvija prezentiraju taj

rediteljski koncept.


Javna prezentacija rediteljskog koncepta.

Analiza i ocjena praktičnog rada.

Najavljeni i nenajavljeni testovi.

Skala ocjenjivanja:

a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa



neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;

b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom,

nosi 85-94 boda;

c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama,

nosi 75-84 boda;

d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim

nedostacima, nosi 65-74 boda;

e) 6 (E) - zadovoljava minimalne uslove, nosi

55-64 boda;

f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne uslove,

manje od 55 bodova.

Literatura92:

Obavezna:

Hugo Klajn – Osnovni problemi režije

Stanislavski – Sistem, Mojživot u umjetnosti, Etika

MirčeElijade – Istorija Religije

Senker – Rediteljsko kazalište

Mirjana Miočinović – Surovo pozorište

Šekspir – Hamlet

Daniel Eridžon – Gramatika filmskog jezika

Plaževski – Jezik filma I i II

Dopunska:

A. Kurosava – Nešto kao autobiografija

F. Felini – Napraviti film

L. Bunjuel – Moj posljednji uzdah

David Cook – History of Narrative Film

Ken Wilber – Teorija svega

Sidney Lumet -Making Movies, First Vintage Book

Edition 1996, ISBN: 0-679-43709-6

Bergman's Muses: Aesthetic Versatility in Film,

Theatre, Television and Radio, EgilTornqvist,

McFarland & Company 2003, ISBN: 0786416033



Šifra

predmeta:

GLU0509

Naziv predmeta: Likovno oblikovanje djela u scenskim umjetnostima I


Status: izborni

Kontakt sati: 30

Predavanja: 20

Vježbi: 10

Individualni rad pod nadzorom profesora: 10

Seminar: 5

Pripreme za kolokvij i završni ispit: 5


Učesnici u


Preduslov za

upis: Upisan III semestar.

Cilj (ciljevi)

predmeta:

Poznavanje historije teatra sa praktičnom primjenom u današnjem vremenu.

Tematske

jedinice:

(po potrebi plan

izvođenja po

sedmicama se

utvrđuje

uvažavajući

specifičnosti

organizacionih

jedinica)

Sedmica Tema Broj

časova

1. SCENOGRAFIJA, KOSTIM I MASKA U RITUALNOM TEATRU.

2

2. SCENOGRAFIJA, KOSTIM I MASKA U ANTIČKOM TEATRU.

2

3. SCENOGRAFIJA, KOSTIM I MASKA U KASNOM

HELENISTIČKOM I RIMSKOM TEATRU.

2

4. SCENOGRAFIJA, KOSTIM I MASKA U SREDNJEM VIJEKU I

LITURGIJSKOJ DRAMI.

2

5. SCENOGRAFIJA, KOSTIM I MASKA U RENESANSI. 2

6. SCENOGRAFIJA, KOSTIM I MASKA U BAROKU. 2

7. SCENOGRAFIJA, KOSTIM I MASKA U ELIZABETANSKOM

TEATRU - ŠEKSPIR.

2

8. SCENOGRAFIJA, KOSTIM I MASKA U KOMEDIJI DEL ARTE. 2

9. SCENOGRAFIJA, KOSTIM I MASKA U KOMEDIJI FRANCUSKE

U XVII I XVIII VIJEKU.

2

10. OBLICI I FORME AZIJSKOG TEATRA KROZ SCENOGRAFIJU,

KOSTIM I MASKU

2

11. OBLICI I FORME AZIJSKOG TEATRA KROZ SCENOGRAFIJU,

KOSTIM I MASKU

2

12. SCENOGRAFIJA, KOSTIM I MASKA U NATURALIZMU I

REALZIMU.

2

13. SCENOGRAFIJA, KOSTIM I MASKA – SIMBOLIZAM I

AVANGARDA

2

14. SCENOGRAFIJA, KOSTIM I MASKA U POLITIČKOM EPSKOM

TEATRU – BREHT

2

15. RAZBIJANJE SCENSKOG PROSTORA I FUNKCIJA

SCENOGRAFIJE, KOSTIMA I MASKE U TEATRU XX VIJEKA

(UVOD)

2

Ishodi učenja:

Upoznavanje studenata sa historijskom ulogom scenografije, kostima i maske u pojedinim

teatrima i korištenje iskustva tih oblika teatra u današnjem vremenu. (u klasičnom i

postmodernom principu)

Metode

izvođenja

nastave:

Predavanja, projekcije i dokumentarni filmovi, seminarski radovi.

Metode

provjere znanja Usmeni ispit i odbranjeni seminarski radovi.

sa strukturom

ocjene93:

Literatura94:

Molinari, ISTORIJA POZORIŠTA,

Hauard, ŠTA JE SCENOGRAFIJA,

Hočevar, PROSTOR I SCENOGRAFIJA,

Bašlar, POETIKA PROSTORA

Andre Degaine, HISTORIE DU THEATRE DESSINEE

B.MELLO, TRATTATO DI SCENDTELNICA

Maragoni, EVOLUCIONE STORICA E STILISTICA DELLA MODA,

Mandžuka, SCENSKA ŠMINKA,

Oto Bihalji Merin, MASKE SVIJETA

J.Rupert , Le Costume

Šifra

predmeta:

GLU0510

Naziv predmeta:

VIZUELNE KOMUNIKACIJE 1


Status:

Kontakt sati 30

Predavanje 15

Vježbe 15

Priprema i realizacija zadataka 20





Učesnici u


Preduslov za

upis: Preduslov – student glume/režije-avp - upis V semestra

Cilj (ciljevi)

predmeta:

Cilj predmeta VIZUELNE KOMUNIKACIJE obuhvata svestrano upoznavanje,

teorijsko proučavanje i praktični rad studenata iz raznovrsnih oblasti vizuelnih

komunikacija, analiza primjera reklamnih i komunikacijskih materijala, kao i

uvođenje u tehnološke zakonitosti kratkih formi video umjetnosti. Posjete i

razgovori sa institucijama muzeja i galerija, sa ciljem upoznavanja rada i principa

prezentacija u javnom predstavljanju kulturnog ili istorijskog konteksta .

Tematske

jedinice:

(po potrebi

plan izvođenja

po sedmicama

se utvrđuje

uvažavajući

specifičnosti

organizacionih

jedinica)

Sedmica Tema Vježbe Br.

čas

1. Elementi reklamne kampanje Osmisljavanje,

strategija, realizacija

1

2. Osnove 4P Product, price, placement,

promotion

1

3. Pezentacija video materijala Analiza kratke

reklamne forme

1

4. Prezentacija Medijskih

kampanja

Analiza domaćih i

stranih primjera

1

5. Pojam i uloga kampanje Analiza na primjerima

kampanja

1

6. Komunikacija sa klijentima Primjeri i analiza

kampanja

1

7. Kreiranje kampanje Kreativni pristup na

osnovu zadatog

1

8. Istorijat i primjeri video reklama Analiza njaznačajnijih

primjera

1

9. Reklama i umjetnost Reklama u funkciji

umjetnosti

1

10. Tržište marketinga, mjerenja i

ciljevi

Gost predavač 1

11. Budžetiranje reklamnih

kampanja

Analiza producentskih

primjera

1

12. Sinergija - video, audio i print Uloga režisera u

timskom radu

1

13. Web kao komunikacija Analiza iz svijeta web 1

komunikacije

14. Prezentacija ideja Primjeri video

kampanja

1

15. Prezentacija kampanje Gost predavač 1

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenog semestra (položenog ispita iz predmeta Vizualne

komunikacije I) sudent će moći:

- ispoljavati I oblikovati kreativna rješenja kroz samostalnu aktivnost ili grupni rad

(unaprijeđeno znanje o pristupu kreativnom procesu),

- usvojiti i primjeniti spoznaju o relevantnosti samostalnog oblikovanja prezentacije

kao zaključka kreativnog procesa.

Metode

izvođenja

nastave:

Studenti se educiraju, putem raznovrsni primjera, o značaju i funkciji vizuelnih

medija, u najširem opsegu - od reklamnog medija pa sve do noviteta iz svijeta

kompjuterske tehnologije, web komuniciranja, alternativnih medija - koji su sastavni

dio opšte vizuelne kulture studenata akademije scenskih umjetnosti.

Predavanja, demonstrativna metoda, ilustrativna metoda.

Za analitički pristup koriste se primjeri iz literature, magazina ili stručnih knjiga te

relevantnih internetskih baza podataka.

Metode

provjere

znanja sa

strukturom

ocjene95:

Na osnovu stećenog znanja I iskustva kroz kojeg su prolazili studenti, evaluaira se rad

studenta na osnovu angažmana u proteklom periodu, učestvovanja u kreativnom procesu,

kao I osobnog ispoljavanja kreacije u odnosu na zadatu temu ili formu-

Skala ocjenjivanja:







Literatura96: Obavezna:

1. Steven Heller / Mirko Ilić: Anatomy of Design

95 Struktura bodova i bodovni kriterij za svaki nastavni predmet utvrduje vijece organizacione jedinice prije pocetka studijske godine u kojoj se izvodi nastava iz nastavnog predmeta u skladu sa clanom 64. st.6 Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo 96 Senat visokoškolske ustanove kao ustanove odnosno vijece organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao javne ustanove, utvrduje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu preporucenu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit posebnom odlukom koju obavezno objavljuje na svojoj internet stranici prije početka studijske godine u skladu sa članom 56. st 3. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

2. Ambrose/Haris: The fundamentals of creative design

3. Yasabura Kuwayama: Trademarks and Symbols of the World

3. Rick Poynor: Graphic Design and Postmodernism

Dopunska:

Gestalten: Urban Interventions – personal projects in public spaces

Šifra predmeta:

GLU0511 Naziv predmeta: UMIJEĆE ČITANJA

Ciklus: I Godina: III Semestar: V Broj ECTS kredita: 2


Predavanja: 30 sati

Samostalno vođenje „Dnevnika čitanja“: 20 sati


Uèesnici u nastavi Nastavnici i saradnici izabrani na oblast kojoj predmet pripada



Otkriti studentima svijet nepoznate im svjetske literature, olakšati im

upoznavanje i razumijevanje književnih djela, približiti im sam ritual

čitanja, njegovu istoriju i razvoj kroz vijekove. Upoznavanje sa knjigom

kao “objektom”, praćenje njene istorije, te učenje o samoj pojavi

“umijeća čitanja”. Studentima bi stalno bila nuđena literature, vrhunski

naslovi svjetske književnosti, ali bi naglasak bio na “otkrivanju” novih

naslova, na prepoznavanju individualnog književnog “ukusa”. Na taj način

bi im se budila mašta, približavao sam svijet umjetnosti, obogaćivao

riječnik, znanje, čitalačko iskustvo i širio “rezervoar” iz kojeg će crpiti kao

budući pozorišni stvaraoci. Predmet bi insistirao na proznim djelima više

no na dramskoj literaturi, a najveći dio nastave predstavljao bi razgovor o

pročitanim djelima, njihova analiza i promišljanje o “ čitalačkom

iskustvu”. Predmet bi se ovlaš doticao “legologije” i svih oblika čitanja.

Tematske jedinice:

- uvodno predavanje

- potreba za zapisivanjem

- prva knjiga, prvo pismo

- razvoj knjige

- Gutenberg i štampana knjiga

- učenje čitanja, značenje i razvoj

- vježba: zapis o pročitanom djelu

- razgovor, analiza

- čitanje “na glas” (crkva i teatar)

- nijemi čitatelj, učenje sposobnosti “ čitanja u sebi”

- čitanje drugome

- čitanje unutar zidova

- krađa knjiga (istorijat)

- zabranjene knjige

- autor kao čitatelj, glumac kao čitatelj

- javno čitanje

- “ čitaća proba”

- prevoditelj kao čitatelj

- zabranjeno čitanje

- knjige “za djecu”, “za mlade”, “za odrasle”

- Borhes i čitanje

- svete knjige

- čitanje drame, (kako čitati dramsku literaturu)

- biblioteke, istorija i značaj

- knjiga kao pamćenje

- zajedničko čitanje

Ishodi učenja:

Znanje: Studenti bi dobili uvid u bogatstvo svjetske literature, u

neotkriveni svijet književnosti. Ubrzalo bi se njihovo upoznavanje sa

nekim od najvažnijih naslova, a “ritual čitanja” bi postao osvješten.

Vještine: Čitalačko iskustvo bi postalo veće, sigurnije bi vladali znanjem o

pročitanim knjigama, te bi opuštenije i kreativnije pristupali razgovorima i

promišljanjima o istim.

Kompetencije: Čitalački “nedostaci”, nastali tokom srednjoškolske

nastave, polako bi ostavljali prostor boljem razumijevanju “umijeća

čitanja”, a kroz prozu bi lakše pristupali dramskoj književnosti i tumačenju

dramskih likova.

Metode izvođenja

nastave:

Najveći dio nastave bi se sastojao od upoznavanja sa istorijom čitanja, te

od zajedničkog otkrivanja književnih naslova. O pročitanim knjigama bi

razgovarali, a tokom trajanja semestra studenti bi vodili “Dnevnik

čitanja”, bilježili u njemu pročitane naslove i svoja zapažanja,

razmišljanja, ideje, nedoumice, pitanja… Povremeno bi na času bili čitani

neki od tih zapisa, o njima bi diskutovali, razmjenjivali mišljenja i stavove,

čitalačka iskustva. Takođe, na časovima bi se međusobno upoznavali sa

književnim djelima, čitali bi odlomke i nudili svoj “ čitalački ukus” na

zajedničku provjeru. Omogućili bi povremene susrete sa piscima,

razgovor o njihovim djelima i javna čitanja poezije, proze…


sa strukturom ocjene97:

Na kraju semestra student su dužni pokazati na uvid “Dnevnik čitanja”,

bilježnicu u kojoj bi vodili evidenciju o pročitanim naslovima. Broj knjiga i

način “obrade”, tj. čitalački zapisi, ostavljeni su na slobodu svakom

student ponaosob. Ispit bi se sastojao od provjere i ocjene njihovih

“Dnevnika”, te od usmenog dijela u kojem bi razgovarali o stečenom

čitalačkom iskustvu i jednoj od pročitanih knjiga za koju se sami odluče.


1. Pohađanje nastave

5

30 za potpis 2.

Aktivnosti u nastavi

10

3.

„Dnevnik čitanja“

35


U k u p n o 100 55

Napomena: do 54 boda – ocjena 5 (F), 55-64 boda – ocjena 6 (E), 65-74 boda –

ocjena 7 (D), 75-84 boda – ocjena 8 (C), 85-94 boda – ocjena 9 (B), 95-100

bodova – ocjena 10 (A).

Literatura98:

Niti jedna knjiga ne bi bila ponuđena kao “obavezna literature”, već je

studentima ostavljena sloboda izbora. Profesor bi – predlagao,

usmjeravao, navodio, upoznavao i širio krug interesa. Studenti imaju

potpunu slobodu u odabiru literature i njenom broju.




VI semestar


GLUMA VI ( ŽANR )

Obrazac SP2

Stranica166 od 247

Šifra predmeta: GLU 0601 Naziv predmeta: GLUMA VI (ŽANR – zadatak u zajedničkom

projektu )

Ciklus: prvi Godina: III Semestar: VI Broj ECTS kredita:9

Status: obavezni

Kontakt sati:

Predavanja

Vježbe

Individualni rad sa

studentom

180

120

45

15


Seminarski rad 10

Priprema ispita i

praktični rad,

kontinuinirano

samostalno


20


Učesnici u nastavi Nastavnici i saradnici izabrani predmet GLUMA

Preduslov za upis: Položen ispit iz predmeta GLUMA V – Sistemi i modeli


Sadržaj predmeta Gluma VI izvodi se u jedinstvenoj



striktno odvajati.

Zadatak predmeta:

1.Objedinjavanje stečenih znanja o glumi i izrada

uloge u zajedničkom projektu klase

Tematskejedinice:



TEME:

Žanr, Klasifikacija žanrova

Tragedija

Drama

Melodrama

Komedija

Život u komediji

Smijeh

Farsa i drugi žanrovi

Groteska

Romantična drama

Male forme

Prerada umjetničkog teksta

Izbor projekta

Analiza

Razvijanje lika i uloge

Rad za stolom, Određenja

Prostor, vrijeme

Važnost linija djelovanja i zbivanja

Prostorne probe

Analiza uloge u projektu

Rad na liku i ulozi

Odnosi, Sukob

Kritična tačka, Promjena

Žanrovska određenja, Glumačka sredstva

Scenografija, kostim i maska

Tempo i ritam

Muzika, atmosfera i dinamika

Kompozicija predstave, Akcenti i pauze

Osvjetljenje

Uloga u projektu

Ishodi učenja:

Znanje: Žanrovska određenja i upotreba pripadajućih

glumačkih sredstava izabranom žanru.

Vještine: Žanrovska određenja- Izbor glumačkih

sredstava. Tehnike glumca.Vladanje glumačkim

sredstvima, sposobnost izbora u različitim žanrovskim

određenjima.

Kompetencije: : Objedinjavanje stečenih znanja o

glumi i izrada uloge u zajedničkom projektu klase






umjetnicima,pregledi rada i javni nastupi.Završni rad

na projektu u okviru klase radi se uz podršku

izabranih studenata Odsjeka za režiju.




Kolokvijum- ANALIZA ULOGE U PROJEKTU, kraj

osme sedmice, ukupno, pismeni seminarski rad –

ULOGA U PROJEKTU, kraj petnaeste sedmice,

seminar Maska IV , kraj petnaeste sedmice, završni

ispit- ULOGA U PROJEKTU, kraj petnaeste sedmice.

Učešće u teatarskim i filmskim projektima studenata

režije i dramaturgije nose određeni broj bodova koji

ulaze u završno zbirno bodovanje.









Završni ispit

Provjera znanja

i ocjenjivanje


za

99Struktura bodova I bodovni kriterij za svaki nastavni predmet utvrduje vijece organizacione jedinice prije pocetka studijskegodine u kojoj se izvodi

nastava iz nastavnog predmeta u skladu sa clanom 64. st.6 Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

ispit

min-

max

Bodovi Ocjene

Do 54

5 (F)

1.

2.

Pohađanje

nastave

Angažman

u nastavi

5

15

1 –

5

10 -

15

55-64

6 (E)

3.

Pisani rad

(seminarski

rad)

10

4-

10

65-74 7 (D) 4. Kolokvij 20 10 –

20


završnog

ispita

50 25 -

50

85-94 9 (B) 4. Završni

ispit

50 30 –

50

95-100 10 (A)

UKUPNO

100

55 -

100





Literatura100:

Obavezna: Stanislavski: SISTEM, MOJ ŽIVOT U




1975,Hugo Klajn, OSNOVNI PROBLEMI REŽIJE,

Beograd 1979., Branko Gavela, GLUMAC I

KAZALIŠTE, Sterijino pozorje, Novi Sad, 1967.,

KNJIŽEVNOST I KAZALIŠTE, Zagreb, 1970,

Stjepanović Boro, GLUMA III, Pula, 2004., Jan Kot,

JEDENJE BOGOVA, Beograd 1974, Jan Kot,

ŠEKSPIR NAŠ SAVREMENIK, Beograd 1963,

Fridrih Niče, ROĐENJE TRAGEDIJE, Beograd,1960.,

Josip Kulundžić, FRAGMENTI O TEATRU, Novi

Sad, 1965., Antonen Arto, TEATAR I NJEGOV

DVOJNIK, Beograd, 1971., Piter Brook, PRAZAN



obavezne I preporučene udžbenike i priručnike, kao I drugu preporucenu literature na osnovu koje se priprema I polaže ispit posebnom odlukom koju obavezno objavljuje na svojoj internet stranici prije početka studijske godine u skladu sa članom 56. st 3. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

DIJALEKTIKA U TEATRU, Beograd 1966.

Dopunska:

Šifra predmeta: 0602 Naziv predmeta: Govor VI

Ciklus: Prvi Godina: III Semestar: VI Broj ECTS kredita: 3

Status: obavezni

Kontakt sati:

Predavanja

Vježbe


45

15

15

15


Literatura/čitanje

10

Seminarski rad 5



gradiva

15


Učesnici u nastavi Nastavnici i saradnici izabrani na predmet Govor

Preduslov za upis: Položen ispit iz predmeta Govor V


1. Stih u dramskom djelu, proučavanje dramske literature pisane u

stihu

2. Odabir zadataka i praktično vježbanje na odabranim poetskim

tekstovima

3. Vježbe zagrijavanja i relaksacije te njihova primjena na

odabrane tekstove

4. Odabir tekstova iz dramske literature

5. Svijest o posebnosti ritma u stihovanom tekstu

6. Sposobnost primjene usvojenih znanja

7. Svijest o ritmu cjeline

Tematske jedinice:





Versifikacija

Prozodija

Monolog-dijalog

Stilske figure primjenjene na monolog u stihu

Gradacija, smjerovi, maksimalno opterećenje

Ritam u prozi

Značaj pauze, cezure

Rima

Strofa u proznom stihu

Rimovana poezija u formi monologa

Aleksandrinac (Rasin i Kornej)

Struktura aleksandrinca

Aleksandrinac u Molijerovim komedijama

Disanje, rezonatori, impostacija kao preduslov za izazove stihovanog

monologa (vježbe)

Antički monolog- dijalog

Šekspir, monolog i dijalog

Molijer, monolozi i scene

Strofa iz „ Evgenija Onjegina“

„Bijeli stih“ (Šekspir, Puškin)

Monolozi u stihu (fragmenti) - nepotpuna identifikacija (autor-

interpretator)

Interpretacija monologa u stihu

Ishodi učenja:

Znanje: Upućenost u pravila prozodije, versifikacije

Vrste proznih stihova i znameniti autori

Vještine: Normativna artikulacija glasova, slogovnih i logički akcenata

Upotreba ritma

Pauza (izostanak znaka) kao znak

Kompetencije: Jasno artikulisana misao i govorna radnja

Ovladavanje govornom radnjom i govornim sredstvima kao dominatnim

glumačkim sredstvom


Sadržaj predmeta Govor VI izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji











nastavnog programa.



Završni ispit

Provjera znanja i

ocjenjivanje


ispit

min-max

Bodovi Ocjene



Do 54

5 (F)

1.

2.

Pohađanje nastave

Angažman u nastavi

10

20

5 – 10

10 - 20

55-64

6 (E)

3.

Pisani rad

(seminarski rad)

7

3 - 7

65-74 7 (D) 4. Kolokvij 13 7 – 13


završnog ispita

50 25 – 50

85-94 9 (B) 4. Završni ispit 50 30 – 50

95-100 10 (A)

UKUPNO

100

55 – 100




Literatura102:

Obavezna:

4. Aristotel (2008). O pesničkoj umetnosti. Beograd: Dereta

5. Nedović, O.(1973). Govorna kultura (Umetnost govora), Beograd:


6. Stjepanović, B. (1997). Gluma II: Radnja, Cetinje: Univerzitet

Crne Gore

Dopunska:

1. Grotowsky, J. (1976). Ka siromašnom pozorištu. Beograd: ICS

2. Kot, J. (1963). Jedenje bogova. Beograd: Nolit

3. Kot, J. (1974). Šekspir naš savremenik. Beograd: Nolit

4. Morrison, M. (2001). Jasni govor: vježbe za ispravljanje govora i

poboljšanje glasa. (skripta) Zagreb: Akademija dramske

umjetnosti



Šifra

predmeta:G

LU 0603

Naziv predmeta: GLAS VI

Ciklus: I Godina: III Semestar: VI Broj ECTS kredita:3

Status: Obavezni

Kontakt sati:

45

1.Predavanja

2. Vježbe


15

15

15

Ostaloopterećenjestudenata:

30


Sinhronizacije crtanog filma/priprema i snimanje 5

Seminarski rad 5


kontinuiniranosamostalnosavladavanjegradiva

15


Ostali nastavni oblici su konsultacije, praktičan rad, pregledi rada i javni nastupi.


Učesnici u

nastavi Nastavniciisaradniciizabranina oblastkojojpredmetpripada/predmet

Preduslovzaupi

s: Položenispitizpredmeta GLAS V

Cilj (ciljevi)

predmeta:

1.Respiratorne tehničkevježbe

2.Obuka glasakrozšestvokalnihkvalitetaprema Estill Voice Model studiji

3. Intonativnevježbeuzklavir

4.Vježbe saintervalskimpomacima

6.Vježbe zadinamičkosjenčenjeglasa

7.Ritmičke vježbe

8.Akustički ifizičkistabilan ton

9.Složene individualneikolektivnevježbeglasaipoketa

10.Sinhronizacija crtanogfilma/ rad samikrofonom

11.Glas u medijima

12.Glasovne transformacijenatekstukomedije

Tematskejedini

ce:

Zagrijavanje-glasovnitrening

Akustičkiifizičkistabilan ton

Glasovneimprovizacije

Sinhronizacijacrtanogfilma

Glasipokret

Dinamičkosjenčenje u glasovnimpromjenama

Prsniregistarkodženskihglasovai falsetto kodmuškihglasova

Impostacijskevježbeuzklavir

Tehničkevokalnevježbe

Vježbe u pianu (p )iforteu ( f )

Tehničkeglasovnevježbezaelastičnostglasa

Tehničkevježbezaizjednačenostbojevokala

Tehničkevježbezaizjednačenostregistara

Melodijskevježbe

Vježbe za usvajanje visokih i niskih tonova

Vježbe u falsetu

Vježbe u naizmjeničnomtempu

SEMINARSKI RAD

Ishodiučenja:

Znanje:Pravilnaprimjenasvihglasovnihkonstanti

Vještine: Kontinuirano vođenje glasa kroz smjenu brzih i sporih pokreta u kombinaciji sa vježbama

pod naporom

Kompetencije: Sinhronizacija crtanog filma

Metode

izvođenja

nastave:

SadržajpredmetaGlas VI izvodi se u jedinstvenojkombinacijipredavanja,vježbi,

seminaraiindividualnihvježbi, te se u nastavnomprocesu ne mogustriktnoodvajati.

Predavanja-procesuvođenja u temuiverbalnaelaboracijateme, praktičnaprovjerateme u

viduneposrednogscenskogdejstva, seminari-u viduposebnihpredavanja,

razgovoraisusretasaistaknutimumjetnicima,preglediradaijavninastupi

Metode

provjere znanja

sa strukturom

ocjene103:

Provjera znanja i

ocjenjivanje

KRITERIJI

Bodovi

Uslov za ispit

min.-max.

Bodovi Ocjene

do 54

5 (F)

1.

Prisustvo na

nastavi

10

8-10

55-64

6 (E)

2.

Angažman na

nastavi

15

5-15

65-74

7 (D)

3.

Kolokvij

20

10-20

75-84

8 (C)

4.

Seminarski rad

5

2-5

85-94

9 (B)

5.

Završni ispit

50

30-50

Provjeraznanjavrši se

putemkolokvija,seminarskogradaizavršnogispita,uzispunjavanjeprethodnihkriterijaprisustvaiangažma

nananastavi.

Do završnogispita, studentimoguskupitimaksimalno 50 bodova.

Kao uvjetzapristupanjezavršnomispitu, zasvakinavedenikriterij,morajuostvaritiminimalanbrojbodova,

ukupno 25.Napomena:

Rad studenata u projektima drugih odsjeka kao i profesionalni angažmani odobreni od strane

relavantnih tijela Akademije, a vezani za nastavni plan i program predmeta Glas, mogu biti dodatno

bodovani .

Literatura104:

Obavezna:

Mr.Ljiljana Grujić Erenrajh: GLASOVNO OBRAZOVANJE GLUMCA,Univerzitet umetnosti

Beograd 1995,



Dopunska:

Šifra

predmeta:

GLU 0604

Naziv predmeta: POKRET VI ( MIMA / JEZIK GESTE )

Ciklus: 1 Godina: III Semestar: VI Broj ECTS kredita: 3

Status: Obavezni Ukupan broj sati: 45


Vježbe 30

Samostalno savladavanje gradiva: sati 5

Ukupno sati 75




angažmana svakog studenata i njegovog razumijevanja teme

Učesnici u nastavi Nastavnici i saradnici izabrani predmet Pokret

Preduslov za upis: Položen predmet iz predmeta Pokret V

Cilj (ciljevi)

predmeta:


individualnih vježbi i u procesu obučavanja se ne mogu striktno odvajati

1. Savladavanje odnosa „pokret – mirovanje“ u dramskoj igri

2. Savladavanje tehnike mime

3. Razumijevanje tijela kao kreativnog instrumenta

4. Razumijevanje partnerske igre u stilu

5. Centar pažnje u konstrukciji

Tematske jedinice:

(po potrebi plan

izvođenja po

sedmicama se

utvrđuje

uvažavajući

specifičnosti

organizacionih

Teme:

1. Bijela pantomima

2. Mima oblika, predmeta, arhitekture, elemenata scenografije

3. Mima pokretnih slika

4. Crtana mima

5. Grupni rad na dramskoj situaciji

jedinica)

Ishodi učenja:

Samostalnost u kreiranju scenskih projekata

Razumijevanje centra pažnje u većoj grupi

Savladana tehnika mime

Sposobnost kreativne upotrebe tijela

Metode izvođenja

nastave:



U ovom procesu od izuzetne važnosti je priprema za rad, razgibavanje, naročito

zagrijavanje, tako da čini sastavni dio svakog časa i uvod u rad na materijalu.

U ovom semestru studenti rade isključivo u grupi, što znači da u slučaju izlaska na druge

ispitne rokove, zbog specifičnosti materijala, moraju obezbijediti minimalno dva partnera

za uspješno polaganje ispita.

Metode provjere

znanja sa

strukturom

ocjene105:




18. Kolokvij


20. Seminarski rad

21. Jedna vježba u grupi

Provjera znanja

i ocjenivanje

Kriteriji

bodovi

Uslov

za ispit

min-

max



bodovi

ocjene


55 –

64

6 (E) 2. Aktivno učešće u istraživačkom


15 10 - 15

65 –

74

7 (D) 3. Kolokvij 10 2 – 10

75 –

84

8 (C) 4. Radionica – seminar 6 1 – 6

85 –

94

9 (B) 5. Seminarski rad 5 1 – 5

95-100 10 (A) 6. Završni ispit 54 34 – 54

UKUPNO 100 55 – 100

Literatura106:

Obavezna:









1986.godina

Dopunska:



Šifra predmeta:0605 Naziv predmeta: PLES VI

Ciklus: Prvi. Godina: III Semestar: 6. Broj ECTS

kredita:2

Status: Obavezni.

KONTAKT SATI: 30

Predavanja: 15

Vježbe: 10



Literatura: 5

Seminarski rad: 5





Učesnici u nastavi Nastavnici i saradniciizabranina oblast kojoj predmet pripada/predmet Ples

Preduslov za upis:

Položen ispit iz predmeta Ples V. Upisan VI semester.


Sadržaj predmeta Ples I izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji predavanja,vježbi, seminara

i individualnih vježbi i u procesu obučavanja ne mogu se striktno odvajati.

Zadaci predmeta su:

1.Rekapitulacija stečenog znanja

2. Savremeni ples

3.Samostalno istraživanje koreografske rečenice

4.Sola i dueti

5.Dramske situacije u plesnoj formi

6.Plesno oblikovani libreto po izboru i karakteristikama klase

7.Zadatak ispita formulira se ovisno o specifičnim karakteristikama klase i svakog

studenta ponaosob dajućimogućnost individualnog izbora u dogovoru sa predmetnim

nastavnikom.

Tematskejedinice:

(po potrebiplan izvođenja po

sedmicama se

utvrđujeuvažavajućispecifičnostio

rganizacionihjedinica)

TEME:

Zagrijavanje

Vježbe klasičnog baleta uz štap

Vježbe klasičnog baleta na sredini sale


Historijske igre i plesovi

Savremeni ples

Prijedlog dramskih situacija za prevođenje u plesni izraz

Prijedlog moguće scenske priče – solo

Prijedlog moguće plesne situacije – dueti

Mogući plesni libreto po izboru i karakteristikama klase

Izbor muzike za sola i duete

SEMINARSKI RAD:MOJE PLESNO ISKUSTVO

Rad na izabranim zadacima

Generalna proba

Završni ispit

Ishodiučenja:

Znanje: Teorijski temelj za upoznavanje predmeta Ples , kroz epohe i različite plesne

stilove

Vještine: Bolja artikulacija, i koordinacija tijela, orijentacija u prostoru i kontrola

vlastitog tijela.

Kompetencije: Neutralnoi karakterno tijelo spremno za scensko djelovanje.


Sadržaj predmeta Ples VI izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji predavanja,vježbi,

seminara i individualnih vježbi i u procesu obučavanja ne mogu se striktno odvajati.

Ostali nastavni oblici: konsultacije, seminari /u vidu posebnih predavanja, razgovora i/ili

susreta sa istaknutim umjetnicima, pregledi rada i javni






Kolokvijum- elementi savremenog plesa

Seminarski rad- Savremeni ples

Završni ispit- Zadatak ispita formulira se ovisno o specifičnim karakteristikama klase i

svakog studenta ponaosob dajući mogućnost individualnog izbora u dogovoru sa

predmetnim nastavnikom.

Rad studenata u ispitnim projektima ostalih odsjeka, kao I u profesionalnim projektima,

ako ima veze sa nastavnim planom i programom predmeta PLES, može se dodatno

bodovati.

Provjera znanja i

ocjenjivanje


ispit

min-max

Bodovi Ocjene

Do 54

5 (F)

1.

2.

Pohađanje nastave

Angažman u nastavi

5

10

3 - 5

5 – 10



55-64

6 (E)

3.

Pisani rad

(seminarski rad)

5

2 – 5

65-74 7 (D) 4. Kolokvij 30 15 – 30


završnog ispita

50 25 – 50

85-94 9 (B) 4. Završni ispit 50 30 – 50

95-100 10 (A)

UKUPNO

100

55 – 100

Literatura108:

Agritina A.Vaganova, OSNOVI KLASIČNOG BALETA, Ljiljana Mišić, OSNOVI

SCENSKE IGRE,Novi Sad, 1984.,BALETNA MUZIKA, Moskva 1963.,

A.Pisarev,V.Kostovickaja-ŠKOLA KLASIČNOG BALETA, Lenjingrad, 1968.,Pisarev-

TROUGH THE AGES, New York, 1967, E.L.Claus, PLES U UMJETNOSTI, Zagreb

1964., video materijali potrebni za plesni citat, B.Caze,S.Britt, ILUSTRIRANA

ENCIKLOPEDIJA JAZZA, Zagreb 1980., L. Alberti, MUZIKA KROZ VIJEKOVE,

Beograd, Ljubljana, 1974.,F.Rejna, RIJEČNIK BALETA, Beograd, 1980., H.Ellis,

FILOZOFIJA PLESA, Zagreb, 1992., E.J.Dalcroze, GLAZBA I PLESAČ, Zagreb, 1995.


0606

Naziv predmeta: KONDICIONA PRIPREMA GLUMACA VI

(Primijenjeni sportovi u glumi)

Ciklus: PRVI Godina: TREĆA Semestar: VI Broj ECTS kredita: 2

Status: OBAVEZNI Kontakt sati 30

Predavanja 15

Vježbe 15

Samostalna priprema za nastavu 20

Ukupno opterećenje 50 sati…


Preduslov za upis: Položen ispit iz predmeta Kondiciona priprema glumaca V

Cilj (ciljevi) predmeta: Sadržaj predmeta Kondiciona priprema glumaca I. izvodi se u jedinstvenoj










Ravnoteže (statička, dinamička, stabilna, labilna, indiferentna)






3.Pozitivni stanje i poboljšanje funkcionalnih sposobnosti: Respiratornog

sistema



sposobnosti

5.Savladavanje tehnike sportskih vještina i njihova primjena: Položaj tijela


kretanja Unutrašnje i spoljašnje sile koje imaju uticaj na kretanje

Tematske jedinice:

Uvod-sportovi i njiova primjena u umjetnosti

Zimski sportovi (skijanje, klizanje)

Mačevanje (borbeno, sportsko i scensko)

Planinarenje, alpinizam i sportsko penjanje

Jahanje

Sportske igre (nogomet, košarka , rukomet i odbojka)

Provjera motoričkih sposobnosti

Ishodi učenja:






Vještine: Studenti će ovladati spečifičnim i osnovnim tenikama sportskih

vještina, i elementima scenskog mačevanja


spečifičnim i osnovnim elementima određenog sporta, neophodnih za

kreativno delovanje, i razvija kondicije






javni nastupi.



Provjera znanja i

ocjenjivanje

Kriteriji Bodovi

Uslov za ispit

min-max

Bodovi Ocjene




semestra

25 5 – 25


86 - 92 9 (B) 5. Završni ispit 50 30 – 50

93 - 100 10 (A) UKUPNO 100 55 – 100




Literatura110:

Obavezna: Kazazović, J., JAHANJE, Sarajevo, 2002.

Kurelić,STRUKTURA I RAZVOJ MORFOLOŠKIH I MOTORIČKIH



Nićin, FITNESS, FMS,Beograd, 2003.,

Lilijan,JOGA ZA DVOJE,Zagreb,1980.,

Durmo,SPORTSKO PENJANJE,FFK Sarajevo,1998.

Karamemedović, R., Čuljević, M., SCENSKO MAČEVANJE, priručnik,

Sarajevo, 2018.

Dopunska: Kazazović, E.,PLANINARSTVO, Sarajevo, 2010.




Šifra

predmeta:GLU0607 Naziv predmeta: Elementi filma i razvoj filmskih vrsta II

Ciklus: BA Godina: 3 Semestar: VI Broj ECTS kredita:2

Status: OBAVEZAN Kontakt sati 45

Predavanja: 30

Vježbe: 15

Priprema za nastavu 5


…

Učesnici u nastavi Nastavnici i saradnici izabrani na oblast Filmska umjetnost



Osnovni cilj predmeta je nastaviti što je moguće iscrpnije upoznavati studente

sa osnovamahistorije filma i razvoja autorske filmske estetike. Namjera je

upoznati studente sa nastankom, razvojem i dijalektičkim odnosom autorskog,

industrijskog i socijalnog aspekta filma. Analizom odabranih djela iz svjetske

filmske historije paralelno se pristupa autoru i njegovim transformacijama

kroz historiju, kao i osnovnim načinima produkcije, distribucije i prikazivanja,

tehničkog i političkog razvoja filmskih izražajnih sredstava. U trećem dijelu

akcenat je narazvoju filma u drugoj polovini XX vijeka, autorske poetike i

posebno Novom talasu širom svijeta. Ovim procesom studenti dobijaju ideju o

historiji svoje umjetnosti, i razvoju izražajnih sredstava u skladu sa razvojem

percepcije gledaoca i tehničkih tendencija, što ima za cilj formiranje vlastitog

stila, ideje o historiji filma, kao i inspiraciju za rješavanje određenih veoma

konkretnih problema u procesu stvaranja lika i te pristupa glumi pred

kamerom.

Tematske jedinice:





- Uspon i pad Hollywooda; Paramount at all. sudska odluka; raspuštanje

vertikalne integracije; borba sa televizijom i nova tehnička revolucija;

- Japan 50 - tih, vrhunac kreacije i kraj sistema; poslijeratni razvoj,

američka kontrola;

- Autori; autorska poetika, definicije; AlexanderAstruc: CameraStylo; 3

faze razvoja; Ingmar Bergman – naslijeđe ekspresionizma, pozorište i

film;

- Autori – Luis Bunuel; tri kinematografije jedan stil; modaliteti

nadrealizma u dugometražnom filmu; vječna svježina trezvenog stila;

- Autori – Federico Fellini; naslijeđe neorealizma i neorealizam duše; lična

mitologija;

- Kurosawa Akira – u i van industrije; zapad ili istok, Japan ili Hollywood;

- Autori – Jacques Tati – obnova slapstick i apsolutno autorstvo;

- Autori – Robert Bresson – tradicija, religija, asketizam i trancendencija;

- Novi talas Francuska; novi film za novu publiku; svjesnost historije filma;

autorstvo na vrhuncu, između hermetizma i industrije; Rive Gauche;

- Novi talas Japan; sex i politika; novi narativi; kraj studija, kriza

produkcije, nezvisna i jošnezvisnija scena; eksploatacija;

- Novi talasČehoslovačka; komedija, fantazija i eksperimentalne forme;

- Novi talas SSSR; gnjevni mladi komunisti; duhovne forme;

- Novi talas Ex Yu, prirodna decentralizacija; revolucija i obični čovjek;

- “Novi talas” SAD – mainstreamactor, undergrounddirector, glumac kao

inspiracija autorstva – John Cassavetes;

- Moviebrats i Actor’s Studio – novi tip zvijezde;

- Vrste filmske glume, historijski pregled.

Ishodi učenja:

Znanje: Upoznavanje sa filmom nakon Drugog svjetskog rata

Vještine: „Stručno“ gledanje filmova i sposobnost analize

Kompetencije: Sticanje kompetencije za analizu filmova i primjenu naučenog

na praktični rad


Predavanja i vježbe. Zajedničko gledanje i analiziranje filmskih djela.

Izučavanje zadate literature. Kroz dijalog predavača i studenata revaloriziraju

se estetski stavovi i djela, komparacije i primjene teorijskih i povijesnih

aspekata na konkretne primjere, ali i vlastiti rad.



Testovi, seminarski radovi. Završni pismeni test. Za studente koji nisu

zadovoljili na testu i žele ostvariti višu ocjenu bit će organiziran i usmeni ispit.

Literatura112:

Obavezna:

Kristin Thompson, David Bordwell: Film History: AnIntroduction, 3rd

edition, McGraw-Hill;, 2009

David Bordwell, Kristin Thompson: Film Art: AnIntroduction 7th edition,

McGraw-Hillcollege;, 2003

David Bordwell: FiguresTracedinLight: On CinematicStaging 1st edition,

University ofCalifornia, 2005

David Bordwell: O povijest filmskog stila, Prvo izdanje, Hrvatski filmski

savez, Zagreb, 2005

Dopunska:

David Bordwell: NarrationintheFiction Film, 1st edition, University

ofWisconsin Press, 1985

David Bordwell: Ozu

Nikola Stojanović: Kurosawa

AndrewRobinson,Satyajit Ray: TheInnerEye

MichelangeloAntonioni: TheArchitectureofVision

Federico Fellini, ItaloCalvino: Making a Film

Thomas Schatz: TheGeniusofthe System: HollywoodFilmmakinginthe Studio

Era 1st Edition, UnivOfMinnesota Press, 2010

David Cook: Historija filma

Dušan Stojanović: Teorija filma


izvodinastavaiznastavnog predmeta u skladusaclanom 64. st.6 Zakona o visokomobrazovanjuKantona Sarajevo 112Senat visokoškolske ustanove kao ustanove odnosno vijece organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao javne ustanove, utvrduje


Ante Peterlić: Pojam i struktura filmskog vremena

Šifra

predmeta:GLU0608 Naziv predmeta: RAD GLUMA/ICE SA REDITELJEM/ICOM I

Ciklus: I Godina: III Semestar: VI Broj ECTS kredita:2

Status: Obavezni predmet Kontakt sati: 30

Predavanja 10

Vježbe20

Seminar i samostalno savladavanje gradiva 20


Učesnici u nastavi

Nastavnici i saradnici izabrani na oblast kojoj predmet pripada/predmet

Preduslov za upis: Upisan VI semestar


Razvijanje svijesti o prirodi,važnosti i načinima realizacije

kreativnog odnosa glumac/ica– reditelj/icana filmu kroz praktičan rad.

Tematske jedinice:





Simulacija procesa audicije, rediteljska podjela, rad reditelja/ice sa

glumcom/icom na scenariju, upoznavanje metode rada reditelja/ice, pripreme

za snimanje; analizalika, kontinuitet lika u diskontinuitetu realizacije; gluma u

sceni sa promijenjljivim prostorom; objektivi;indikacija - komunikacija; rad

na setu: dispozicija, proba, snimanje; dubl: kontinuitet; multicam - rad sa više

kamera; folies + ADR (additional dialogue recording); promocija

Ishodi učenja:

Znanje:Studenti/ice stiču znanje o prirodi i različitim prisutpima u glumačko-

rediteljskom odnosu, načinu komunikacije u pripremnoj fazi i fazi produkcije

filma, savladavajurad ispred kamere

Vještine:Sposobnost brze adaptacije na različite metodološke pristupe i uvjete

rada, vještina shvatanja i brze primjene indikacije,sposobnost upotrebe i

kontrole glumačkih sredstava na filmu, savladavanje filmske terminologije

Kompetencije:osposobljenost za profesionalni rad sa rediteljem/icom na filmu,

otvorenost i spremnost za različite rediteljske pristupe radu


Nastava se izvodi kroz praktičan rad na istom scenariju sa tri različita

reditelja/ice. Osnovu čine reditelji/ce već uključeni/e u nastavu na ASU, ali sa

otvorenošću uključivanja u proces nastave i onih koji to nisu.



Praćenje rada i provjera znanja vrši se tokom realizacije nastavnog programa,

završnom pismenom komparativnom analizom i dijalogom.

Pohađanje nastave 5

Angažman u nastavi 5

Praktični rad 10

Kolokvij 30

Završni ispit 50

Ukupno 100

Skala ocjenjivanja:

a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi

95-100 bodova;



d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74

boda;



Literatura114:

Obavezna:Michael Caine - Acting in Film: An Actor's Take on Movie Making

Penny Templeton: Acting Lions

Daniel Arijon: Gramatika filmskog jezika

Dopunska:

Šifra

predmeta:

GLU0609

Naziv predmeta: Likovno oblikovanje djela u scenskim umjetnostima II

Ciklus: BA Godina: 2 Semestar: IV Broj ECTS kredita: 2

113Struktura bodova i bodovni kriterij za svaki nastavni predmet utvrduje vijece organizacione jedinice prije pocetka studijske godine u kojoj se

izvodi nastava iz nastavnog predmeta u skladu sa clanom 64. st.6 Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo 114Senat visokoškolske ustanove kao ustanove odnosno vijece organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao javne ustanove, utvrduje


Status: OBAVEZAN Kontakt sati: 30

Predavanja: 10

Vježbi: 20

Individualni rad pod nadzorom profesora: 10

Seminar: 5

Pripreme za kolokvij i završni ispit: 5


Učesnici u


Preduslov za

upis: Upisan IV semestar.

Cilj (ciljevi)

predmeta:

Upoznavanje studenata režije sa profesijom scenografa, kostimografa I šminkera na filmu i

TV-u. Timski rad.

Tematske

jedinice:

(po potrebi plan

izvođenja po

sedmicama se

utvrđuje

uvažavajući

specifičnosti

organizacionih

jedinica)

Sedmica Tema Vježbe Br.

čas

1. SCENOGRAFSKA ANALIZA

FILMSKOG SCENARIJA

2

2. ORGANIZACIJA POSLA FILMSKOG I

TV SCENOGRAFA

(2)

3. FILMSKI PROSTORNI PLANOVI (2)

4. FILMSKA SCENOGRAFSKA

REKVIZITA

(2)

5. FILMSKO SVJETLO I PROSTOR (2)

6. KOSTIMOGRAFSKA ANALIZA

FILMSKOG I TV SCENARIJA.

2

7. ANALIZA FILMSKIH LIKOVA KROZ

KOSTIMSKA RIJEŠENJA.

(2)

8. FILMSKA DRAMATRUGIJA 2

KOSTIMA.

9. ORGANIZACIJA RADA

KOSTIMOGRAFA.

(2)

10. KOSTIMOGRAFSKA REKVIZITA I

RAD RADIONICA

(2)

11. ŠMINKERSKO MASKERSKA ANALIZA

FILMSKOG I TV SCENARIJA

2

12. ORGANIZACIJA RADA MASKERA I

ŠMINKERA NA FILMU I TV-U.

2

13. RADIONICA MASKI. (2)

14. RADIONICA ŠMINKE. (2)

15. SPECIJALNI EFEKTI U ŠMINCI I

MASKI NA FILMU I TV-U

(2)

Ishodi učenja:

Cilj predmeta SCENOGRAFIJA, KOSTIM I MASKA II je da student upozna metodologiju rada

filmskih i TV scenografa, kostimografa, šminkera i maskera, i u svakom segmentu način

profesionalnog komuniciranja unutar autorskog tima.

Metode

izvođenja

nastave:

Predavanja, radionice, susreti i gostovanja izuzetnih pojedinaca u svakoj od navedenih

oblasti.

Metode provjere

znanja sa

strukturom

ocjene115:

Prisustvo na radionicama, praktični radovi, odbranjen seminarski rad, usmeni ispit.

Literatura116:

Hauard, ŠTA JE SCENOGRAFIJA,

Hočevar, PROSTOR I SCENOGRAFIJA,

Tovistonogov OGLEDALO SCENE

S.Vorkapić , O PRAVOM FILMU

D. LANDIS, FILM COSTUME DESIGN

Mandžuka, SCENSKA ŠMINKA,




I.Rowland-Warne ODJEĆA

Šifra predmeta:GLU0610

Naziv predmeta:

VIZUELNE KOMUNIKACIJE 2

Ciklus: PRVI Godina: III Semestar: VI Broj ECTS kredita:2

Status: IZBORNI

Kontakt sati 30

Predavanja 15

Vježbe 15

Dodatni praktični rad, priprema za testove 20


Učesnici u nastavi Nastavnici i saradnici izabrani na predmet

Preduslovzaupis: Upisan VI semestar


Uvođenje studenata u praktični rad na osnovu edukacije i analize pa sve do

kreiranja i samostalnog rada na osnovu zadatih elemenata. Cilj ovog semestra je da

student samostalno prođe sve elemente u kominikaciji sa potencijalnom javnom

ustanovom, klijentom ili agencijom i da taj rad rezultira kreiranjem javne forme u

obliku videa, performinga, foto-story ili bilo kojeg interaktvnog art performance-a

Tematskejedinice:

(popotrebi plan izvođenjaposedmicama se

utvrđujeuvažavajućispecifičnostiorganizaci

onihjedinica)

Sedmica Tema Vježbe

1. Integracija Medija Uporeba novih sinergija film, tv, radio

2. Vizuelne kom. u procesu stvaranja

filma, predstave, tv emisije

Analiza primjera iz prakse

3. Pojam i elementi show-bussinesa Primjeri

4. Komunikacija u filmskoj industriji Analiza kampanja iz filmske industrije

5. Komunikacija u TV industriji Analiza primjera TV kampanja

6. Komunikacija sa klijentima Primjeri i analiza kampanja

7. Muzička industrija Kreiranje i primjeri muzičkih spotova

8. PR kao vid komunikacije Gost predavač

9. Reditelj i Agencija Kako uspješno komunicirati sa

Agencijom

10. Kreiranje i analiza Briefinga Edukacija na primjerima

11. Osmišljavanje kampanje Analiza primjera

12. Casting za spot Analiza primjera

13. Priprema produkcije Gost producent

14. Produkcija spota Pojedinačni rad

15. Prezentacija klijentu Analiza prezentacije

Ishodiučenja:

Nakon uspješno završenog semestra (položenog ispita iz predmetaVizualne

komunikacije II) student će moći:

- primjeniti usvojene modele interkulturalne i transdisciplinarne komunikacije i

saradnje sa drugim umjetničkim Akademijama ili kulturnim institucijama

- samostalno i grupno voditi kreativno-tehnički proces vizualnih komunikacija.


Studenti se educiraju, putem raznovrsni primjera, o značaju i funkciji vizuelnih

medija, u najširem opsegu - od reklamnog medija pa sve do noviteta iz svijeta

kompjuterske tehnologije, web komuniciranja, alternativnih medija - koji su

sastavni dio opšte vizuelne kulture studenata akademije scenskih umjetnosti.

Predavanja prate temuvježbe, nadopunjujućiiskustveni/empirijskiprocesrada,

krozpredstavljanjeianalizeadekvatnihprimjeraizprakse, te se natajnačin student

upoznajesahistorijskimisavremenimznanjimaitedencijama u vizualnim

komunikacijama.


ocjene117:

Na osnovu stečenog znanja I iskustva kroz kojeg su prolazili studenti, evaluaira se

rad studenta na osnovu angažmana u proteklom periodu, učestvovanja u

kreativnom procesu, kao I osobnog ispoljavanja kreacije u odnosu na

zadatutemuiliformu

Skala ocjenjivanja:


100 bodova;








Literatura118:

Obavezna:

1. Pep Mollerup: Marks of Exellence

2. YasaburaKuwayama: Trademarks and Symbols of the World

3. Marianne R. Klimchuk and Sandra A. Krasovec: Packaging Design –

Successful Product Branding from Concept to Shelf

4. Gestalten: Urban Interventions – personal projects in public spaces

Dopunska:

1. Ellen Lupton, Abbott Miller: Design Writing Research

2. JešaDengeri: Dizajnikultura.

3. Stefano Marzano: The New Everyday: Views on Ambient Intelligence

Šifra predmeta:

GLU0611

Naziv predmeta: LIKOVI U ČEHOVLJEVIM DRAMAMA –

DRAMATURŠKA ČITANKA

Ciklus: PRVI Godina: III Semestar: VI Broj ECTS kredita: 2

Status: IZBORNI Kontakt sati: 30

Predavanja: 15

Vježbe: 15

Seminarski radovi: 4

Literatura i letira 16



Preduslov za upis: Upisan VI semestar


Kombinacijom predavanja, analiza, diskusija i seminarskih radova studentice i

studenti će steći uvid u kompleksan i specifičan svijet Čehovljevih likova

kako bi se iz dramaturške perspektive što bolje pripremili za potencijalno

igranje uloga iz komada ovog književnog klasika tijekom i nakon studija.

Tematske jedinice:




1) Uvod – Čehov i gluma – pisčeva biografija

2) Kontekst i vrijeme nastanka Čehovljevih drama

3) Analiza jedničinki: “Platonov”, “Medvjed” i “Prosidba”

4) Analiza drame “Ivanov”

5) Analiza seminarskih radova – Likovi u drami “Ivanov”



organizacionih jedinica) 6) Analiza drame “Galeb”

7) Analiza seminarskih radova – Likovi u drami

“Galeb”

8) Analiza drame “Ujak Vanja”


“Ujak Vanja”

10) Analiza drame “Višnjik”


“Višnjik”

12) Čehov u suvremenim dramskim tekstovima:

Janusz Glowacki “Četvrta sestra”

13) Čehov u suvremenim dramskim tekstovima:

Christopher Durang “Sonja, Vanja, Maša i još

jedan”

14) Čehov na filmu: “Tri sestre” rež. Lawrence

Olivier i “August” (Ujak Vanja) rež. Anthony

Hopkins

15) Završna sinteza analiziranih drama

Ishodi učenja:

Studentice i studenti će nakon odslušanog semestra steći mogućnost analizirati

odnose i karaktere u Čehovljevim dramama, bolje razumjeti vrijeme i kontekst

njihovog nastanka, te zahvaljujući sveobuhvatnoj i iscrpnoj dramaturškoj

analizi izraditi jasan vlastiti stav o izazovima igranja Čehovljevih drama danas

kao univerzalnih društvenih i mentalnih obrazaca


Usvajanje teorijskog znanja, usmena analiza drama s naglaskom na glumačke

zadatke, seminarski radovi s posebnim osvrtom na analizu pojedinih likova iz

Čehovljevih drama izabranih na temelju razgovora sa studentima.



Praćenje rada i provjera znanja vrši se tijekom realiziranja

nastavnog programa. Da bi izašao na ispit, student mora biti redovan u

praćenju nastave (70 posto), te napisati četiri seminarska rada.





1. Čehov, Anton Pavlovič, - Četiri drame, Zagreb, Školska knjiga, 1997

/ Čehov, Anton Pavlovič, Drame, Nolit, Beograd ,1981 / Čehov,

Anton Pavlovič, Drame, August Cesarec, Zagreb, 1988

2. Hristić, Jovan, Čehov, dramski pisac, Beograd : Nolit , 1981

3. Szondi, Peter, - Teorija moderne drame 1880-1950, Zagreb, Hrvatski

centar ITI-UNESCO, 2001

4. Williams, Raymond, - Drama od Ibzena do Brehta, Beograd, Nolit,

1979

5. Rađanje moderne književnosti : drama / priredila Mirjana

Miočinović. Beograd : Nolit, 1975

Dopunska:

1.Bašović, Almir, Čehov i prostor, Sterijino pozorje, Novi Sad, 2008.

2. Fergusson, Francis, Pojam pozorišta, Nolit, Beograd, 1979.

3. Fischer – Lichte, Erika, Estetika performativne umjetnosti, s njemačkog

preveo Sulejman Bosto, TDK Šahinpašić Sarajevo – Zagreb, 2009.

4. Lešić, Zdenko, Teorija drame kroz stoljeća, I-III, Svjetlost, Sarajevo, 1977-

1979- 1990.

VII semestar


GLUMA VII ( STIL)

Obrazac SP2

Stranica195 od 247

Šifra predmeta: GLU 0701 Naziv predmeta: GLUMA VII ( STIL )

Ciklus: prvi Godina: IV Semestar: VII Broj ECTS

kredita:10

Status: obavezni

Kontakt sati:

Predavanja

Vježbe


150

120

45

15


Seminarski rad 10




70


Učesnici u nastavi

Nastavnici i saradnici izabrani na predmet Gluma

Preduslov za upis: Položen ispit iz predmeta Gluma VI – Žanr


Sadržaj predmeta Gluma VII izvodi se u jedinstvenoj



striktno odvajati.

Zadaci predmeta su:

1.Upoznavanje sa pojmom stila u igri

2.Izgradnja vlastitog stila igre

3.Praktična provjera znanja i stečenih sposobnosti u

izabranoj stručno-umjetničkoj oblasti

4.Objedinjavanje stečenih znanja o glumi i izrada uloge

u zajedničkom projektu klase

Tematskejedinice:



TEME:

Stil

Romantizam

Realizam

Simbolizam i Impresionizam

Ekspresionizam

Naturalizam

Minimalizam

Zajednički ili kolektivni stil

Jedinstvo u raznolikosti, Individualni ili lični stil

Stilizacija


Izbor projekta, Analiza


Rad za stolom

Određenja

Prostor i Vrijeme


Prostorne probe

Analiza uloge u projektu, Rad na liku i ulozi

Odnosi

Sukob


Stilska određenja, Glumačka sredstva


Tempo i ritam

Muzika, atmosfera, dinamika

Kompozicija predstave

Akcenti i pauze

Važnost djelovanja i linija zbivanja

Osvjetljenje

Progon uz podršku Odsjeka za režiju

Uloga u kolektivnom diplomskom projektu

Ishodi učenja:

Znanje:

Stil

Stilizacija


Izbor projekta, Analiza


Rad za stolom

Određenja

Prostor i Vrijeme


Prostorne probe

Kompetencije:Zajednički ili kolektivni stil

Jedinstvo u raznolikosti, Individualni ili lični stil

Stilizacija


Vještine:

Organizovanje partiture radnji na nivou glumac-lik-

uloga






umjetnicima,pregledi rada i javni nastupi.Finalne probe

na projektu rade se uz pomoć Odsjeka za režiju i

dramaturgiju.




Kolokvijum- STILOVI, kraj osme sedmice, pismeni

seminarski rad – STIL, kraj petnaeste sedmice, završni

ispit- ULOGA U KOLEKTIVNOM DIPLOMSKOM

PROJEKTU, kraj petnaeste sedmice. Rad u teatarskim

i filmskim vježbama studenata režije i dramaturgije

dodatno se boduje i ulazi u konačan zbir bodova.

Provjera znanja

i ocjenjivanje


za

ispit

min-

max Bodovi Ocjene

Do 54

5 (F)

1.

2.

Pohađanje

nastave

Angažman

u nastavi

5

15

1 –

5

10 -

15

55-64

6 (E)

3.

Pisani rad

(seminarski

rad)

10

4-

10

65-74 7 (D) 4. Kolokvij 20 10 -

20


završnog

ispita

50 25 -

50

85-94 9 (B) 4. Završni

ispit

50 30 –

50

95-100 10 (A)

UKUPNO

100

55 -

100







Literatura122:

Obavezna:



Cetinje 1997., 1975,Hugo Klajn, OSNOVNI

PROBLEMI REŽIJE, Beograd 1979., Stjepanović

Boro, GLUMA III, Pula, 2004., Jan Kot, JEDENJE

BOGOVA, Josip Kulundžić, FRAGMENTI O

TEATRU, Novi Sad, 1965., Piter Brook, PRAZAN


DIJALEKTIKA U TEATRU, Beograd 1966., Frensis

Fergason, SUŠTINA POZORIŠTA, Beograd, 1970,

Eugene Ionesco, POZORIŠNO ISKUSTVO,

Beograd,1965.Mejerholjd, O TEATRU, Beograd, 1974.








Declan Donnellan ‘The actor and the target’

Theatre Communications Group. 2006.

Improvisation for the Theater: A Handbook of

Teaching and Directing Techniques (Drama and

Performance Studies). Northwestern University Press

1999.

Michael Cane "Acting in Film”: An actors take on

movie making (Revised expended edition) Applause

2000.

Tony Barr "Acting for the camera” Revised edition

William Morrow Paperbacks 1997.

Eric Morris "No acting, please”

Ermor Enterprises 1995.

Michael Shurtleff “Audition”

Bantam (Reissue edition) 1980.



Joseph Chaikin ‘The presence of the actor’

Theatre Communications Group 1993.

Michael Powell ‘The Acting Bible: The complete

resource for Aspiring Actors’

B.E.S. Publishing 2010.

Šifra predmeta: 0702 Naziv predmeta: Govor VII

Ciklus: Prvi Godina: IV Semestar: VII Broj ECTS kredita: 2

Status: Obavezni

Kontakt sati:

Predavanja

Vježbe


30

7,5

15

7,5


Literatura/čitanje

5

Seminarski rad 3



gradiva

12

UKUPNO OPTEREĆENJE 50

Učesnici u nastavi


[u ovu rubriku ne unositi imena. Ostaviti formulaciju kako je naznačena u

ovoj rubrici]

Preduslov za upis: Položen ispit iz predmeta Govor VI


1. Proširivanje znanja o teoriji i praksi retorike i besjedništva

2. Daljnje autohtono razvijanje i istraživanje govornih i glasovnih

mogućnosti

3. Poticanje proširivanja svijesti o vrednotama govora

4. Individualni pristup retorskim stilovima

5. Mogućnost kreiranja sopstvenog stila u zajedničkom zadatku

6. Priprema studenata za samostalni završni ispit iz predmeta

Govor

7. Tema i ideja (konketizacija i ekonomizacija)

8. Ideja, prikupljanje i selekcija materijala

9. Svrsishodna struktura i organizacija besjede/govora

10. Uvjerljiva interpretacija govora

11. Ohrabrivanje pisanja autorskog materijala za interpretaciju

Tematske jedinice:





Besjedništvo

Retorika

Ličnost govornika

Glas, govor, poruka

Gesta i mimika modernog besjedništva

Optimalnija dikcija

Istaknuti govornici

Priprema glumčevog aparata (vježbe Grotovskog, Suzuki trening i dr.)

Pripreme za unapređivanje govorničkih vještina

Debata

Savremeno govorništvo

Govorništvo i novi mediji

Govorništvo na filmu

Ishodi učenja:

Znanje: Razumijevanje i korištenje temeljnih teorija govora

Poznavanje različitih tehnika i treninga za razvoj i unapređenje

govornog aparata

Poznavanje načina realizacije ideje adekvatnim izborom govorne radnje i

govornih sredstava

Vještine: Sposobnost istraživanja u umjetničkom scenskom izrazu:

analiza, rješavanje problema i istraživanje mogućnosti izvedbe

Sposobnost prilagodbe govornih sredstava različim formama tekstualnog

predloška

Kompetencije: Objedinjavanje vlastitih govornih sredstava u službi

glumačke/govorne izvedbe u kolektivnom zadatku


Sadržaj predmeta Govor VII izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji











nastavnog programa.



Završni ispit

Provjera znanja i

ocjenjivanje


ispit



min-max

Bodovi Ocjene

Do 54

5 (F)

1.

2.

Pohađanje nastave

Angažman u nastavi

10

20

5 – 10

10 - 20

55-64

6 (E)

3.

Pisani rad

(seminarski rad)

7

3 - 7

65-74 7 (D) 4. Kolokvij 13 7 - 13


završnog ispita

50 25 - 50

85-94 9 (B) 4. Završni ispit 50 30 – 50

95-100 10 (A)

UKUPNO

100

55 - 100




Literatura124:

Obavezna:

5. Grotowsky, J. (1976). Ka siromašnom pozorištu. Beograd: ICS

6. Klajn, H.(1951). Osnovni problemi režije Beograd: Rad

Dopunska:

1. Čehov, M. (2004). Glumcu. Zagreb:

2. Guberina, P. (1952). Zvuk i pokret u jeziku. Zagreb: Matica

hrvatska

7. Morrison, M. (2001). Jasni govor: vježbe za ispravljanje govora i

poboljšanje glasa. (skripta) Zagreb: Akademija dramske

umjetnosti

8. Stanislavski, K.S. (1957). Besede. Beograd:Kultura

Šifra

predmeta:

GLU0703

Naziv predmeta: GLAS VII



Ciklus: I Godina: IV Semestar: VII Broj ECTS kredita:2

Status: Obavezni

Kontakt sati: 30

1.Predavanja

2. Vježbe


7,5

15

7,5



Slušanje muzike 3

Seminarski rad 2


kontinuiniranosamostalnosavladavanjegradiva,

korepeticija

10




Učesnici u


Preduslovzaupi

s: Položenispitizpredmeta GLAS VI

Cilj (ciljevi)

predmeta:

1.Tokom rada u ovomsemestruakcentstavljamonapravilnovođenjetona, kulturugovornog I

pjevanogtona,

kultiviranjeiusvajanjesvihvokalnihitehničkihzadatakakojisuosnovniprincipivokalnetehnike

2.Upućivati iobrađivatiosnovnepojmoveizhistorijemuzike

3.Upoznavanje sastilovimavokalnogizvođenja,upućivanje u muzičkestilove

4.Interpretacija

5.Muzički teatar

6.Rad samikrofonom

7.Glasovne transformacije u elektronskimmedijima

8.Rekapitualcija vježbiiprezentacijastečenogznanjakrozučešće u zajedničkojvježbiklase

/služenjeglasom/

TematskejediniModel grupnogglasovnogtreninga

ce: Vježbešestvokalnihkvalitetaprema Estill Voice Model studiji.

Tehničkevježbeuzklavir

Vokalize

Fraziranje

Korištenjedaha u fraziranju

Muzičkaabecedaižanr

Scenskopjevanje

Istorijskipregled u izučavanjuvokalnihkompozicija

Baroknavokalnamuzika

Lied-solo pjesma

Opera iopereta

Mjuzikl

Jazz muzika

Zabavnamuzika

Savremenamuzika

Filmskamuzika

Muzika u teatru

Načinslušanjaianaliziranjavokalnogdjela

SEMINARSKI RAD

Ishodiučenja:

Znanje:Pravilnaprimjenasvihglasovnihkonstanti

Vještine:Pravilnaupotreba /služenje/ glasa ,prezentacijastečenogznanja

Kompetencije:Potpunglasinjegovapravilnaprimjenanasceni,Interpretacijamuzičkenumereizmjuzikla/iz

vođenje sceneizodabranogmjuzikla/

Metode

izvođenja

nastave:

SadržajpredmetaGlasVIIizvodi se u jedinstvenojkombinacijipredavanja,vježbi,

seminaraiindividualnihvježbi,te se unastavnomprocesu ne mogustriktnoodvajati.

Predavanja-procesuvođenja u temuiverbalnaelaboracijateme,praktičnaprovjerateme u



Metode

provjere znanja

sa strukturom

ocjene125:

Provjera znanja i

ocjenjivanje

KRITERIJI

Bodovi

Uslov za ispit

min.-max.

Bodovi Ocjene

do 54 5 (F) 1. Prisustvo na

nastavi

10 8-10

55-64

6 (E)

2.

Angažman na

nastavi

15

5-15

65-74

7 (D)

3.

Kolokvij

20

10-20

75-84

8 (C)

4.

Seminarski rad

5

2-5

85-94

9 (B)

5.

Završni ispit

50

30-50

Provjeraznanjavrši se

putemkolokvija,seminarskogradaizavršnogispita,uzispunjavanjeprethodnihkriterijaprisustvaiangažma

nananastavi.

Do završnogispita,studentimoguskupitimaksimalno 50 bodova.

Kao

uvjetzapristupanjezavršnomispitu,zasvakinavedenikriterij,morajuostvaritiminimalanbrojbodova,ukup

no 25.

Napomena:

Rad studenata u

projektimadrugihodsjekakaoiprofesionalniangažmaniodobreniodstranerelavantnihtijelaAkademije, a

vezanizanastavni plan i program predmetaGlas, mogubitidodatnobodovani .

Literatura126:

Obavezna:



Dopunska:

Mr.LjiljanaGrujićErenrajh:GLASOVNO OBRAZOVANJE GLUMCA,Univerzitetumetnosti Beograd

1995,

B.Špiler, UMJETNOST SOLO PJEVANJA, Muzičkaakademija Sarajevo,1972.

J.Andreis,POVIJESTGLAZBE,Zagreb 1975,

N.Cvejić, SAVREMENI BELKANTO, Beograd,1980,

Lotka-Kalinski,UMJETNOST PJEVANJA,Zagreb1975.,

V.Riči IL BELKANTO, Milano, 1923.,

J.Grotovski,KA SIROMAŠNOM POZORIŠTU,Beograd,1976.

Šifra predmeta:0704

Naziv predmeta: POKRET VII – STVARANJE POZORIŠTA

SADRŽAJ-FORMA STIL


Status: OBAVEZNI PREDMET Kontakt sati: 30

Predavanja 15

Vježbe 15


Ukupno 50

Sadržaj predmeta se izvodi u jedinstvenoj kombinaciji

predavanja, vježbi, seminara i individualnih vježbi i u

procesu obučavanja se ne mogu striktno odvajati

Učesnici u nastavi Nastavniciisaradniciizabranina oblastkojojpredmetpripada/predmet

Preduslovzaupis: Položen ispit i predmeta Pokret VI


1. Održavanje psihofizičke kondicije stečene dosadašnjim radom

2. Priprema i osposobljavanje studenata za rad na vlastitom

autorskom projektu u narednom semestru

3. Realizacija grupnog projekta na zadatu temu

Tematskejedinice:

Pozorište kao neverbalni dramski izraz;

Izbor i odluka (tema i ideja); Priča – događaj;

Lik u dramskim okolnostima: zadatak, linija radnje lika, sukob, promjena;

Scenoslijed; Eksplikacija

Ishodiučenja:

Sposobnostrazumijevanjaidjelovanja u okvirurelacijesadržaj-forma-stil

Vještinaobjedinjavanjaelemenatadramskesituacije u

kreiranjesopstvenepričesredstvimaneverbalnogpozorišta

Metode izvođenja nastave: Predavanja, vježbe, seminar, konsultacije, individualni rad, javna

prezentacija

Vježbe zagrijavanja i razgibavanja

Analiza do sada usvojenih pojmova vezanih za dramsku igru i stavljanje u

kontekst priče

Praktičan rad na grupnom projektu na zadatu temu

U ovom semestru studenti rade isključivo u grupi.



Bodovi

Kriteriji min-max

Redovnopohađanjenastave10 - 15bodova

Aktivnoučešće u istraživačkomradu5 -15 bodova

Redovnodonošenjevježbi5-15bodova

Pismeni rad0 - 5bodova

Završniispit30 - 50 bodova


Rad studenata u

projektimaostalihodsjekakojiimavezesaplanomiprogramompredmetaPokret

II može se dodatnobodovati

Literatura128:

1. AnneDennis „Artikulisano tijelo-fizička obuka glumca“ / Institut za


1997.god.


3. JacquesLecoqwith Jean-Gabrijel Carassoand Jean-

ClaudeLallias:„Themovingbody“,Methuen PL, London, 2000.god

Šifra predmeta: Naziv predmeta: DRAMATURGIJA




GLU0706

Ciklus: I Godina: IV Semestar: VII Broj ECTS kredita: 2


Predavanja 15

Vježbe 15

Seminari,literatura 20



Preduslov za upis: Upisan VII semestar

Cilj predmeta:

Upoznavanje sa temeljnim pojmovima iz oblasti Dramaturgija.

Tematske jedinice:

- Drama i dramsko.

- Dramski tekst i predstava.

- Dramska napetost.

- Radnja.

- Dramska situacija.

- Dramski lik.

- Dramska geometrija.

- Dijalog. Monolog. Didaskalija.

- Dramsko vrijeme i dramski prostor.

- Tipovi dramskog kronotopa.

- Dramski siže.

- Dramski žanrovi.

Ishodi učenja:

Znanje: Usvajanje temeljnih pojmova iz oblasti Dramaturgija.

Vještine: Sposobnost samostalnog analiziranja dramskog teksta.

Kompetencije: Primjena analize dramskog teksta u teatarskoj praksi.

Metode izvođenja nastave: Nastava na predmetu Dramaturgija sastoji se od kombinacije predavanja, vježbi,

diskusija, analiza dramskih tekstova i kratkih praktičnih vježbi.




izlazak na ispit potrebni su redovno i aktivno učestvovanje u nastavi i

blagovremeno ispunjeni praktični zadaci.



30 za potpis

2. Aktivnosti u

nastavi 10

3.

Seminarski

radovi, testovi i

vježbe,

poznavanje

literature....

35


U k u p n o 100 55

Literatura130:

Obavezna:

Bašović, A. i Anđelković, S. (ur.) - Drama i vrijeme. Sarajevo, 2010.

Bunjevac, M. Vreme u drami. Beograd, 1980.

Fergason, F. Suština pozorišta. Beograd, 1970.


Jovanov, S. Teorija dramskih žanrova. Novi Sad, 2015.

Karahasan, Dž. Model u dramaturgiji. Zagreb, 1988.

Klotz, V. Zatvorena i otvorena forma u drami, Beograd, 1995.

Kralj, V. Uvod u dramaturgiju. Novi Sad, 1966.


Stajen, Dž.L. Elementi drame. Beograd, 1970.


Švacov, V. Temelji dramaturgije. Zagreb, 1976.




Dopunska:

Attali, J. Povijest vremena, Zagreb, 1992.

Bašović, A. Čehov i prostor. Novi Sad, 2008.


Bachelard, G. Poetika prostora. Zagreb, 2000.




Inkret, A. Predmet i princip dramaturgije. Novi Sad, 1987.





Sarazak, Ž.P. Poetika moderne drame. Beograd, 2015.

Sondi, P. Teorija moderne drame. Beograd, 1995.

Teofrast, Karakteri. Sarajevo, 1975.

Šifra

predmeta:GLU0705 Naziv predmeta: RAD GLUMCA/ICE SA REDITELJEM/ICOM II


Status: Obavezan predmet Kontakt sati 30

Predavanja 10

Vježbe 20

Samostalno pripremanje zadataka 20





Razvijanje svijesti o prirodi,važnosti i načinima realizacije

kreativnog odnosa glumac/ica– reditelj/icau teatru kroz praktičan rad

Tematske jedinice:





Rediteljska podjela, prihvatanje uloge, pripremni rad za razgovor sa

rediteljem/icom; faza čitaćih proba: analiza reditelsjkog koncepta i doprinos

rediteljskom konceptu, analiza teksta i rad na tekstu, savladavanje indikacija u

radu za stolom, kreiranje zajedničke linije lika sa rediteljem/icom; faza

prostornih proba: pripreme za prostorne probe; improvizacije, postavka

mizanscena, kreativna sloboda glumca/ice u okviru zadatih rediteljskih okvira,

indikacije i njihovo sprovođenje; faza kompozicije predstave i finalizacija

uloge, generalne probe; reprizne izvedbe - rad na predstavi kao kontinuirani

proces

Ishodi učenja:

Znanje:Studenti/ice stiču znanje o prirodi i različitim pristupima u glumačko-

rediteljskom odnosu, načinu komunikacije kroz sve faze nastavka predstave,

važnosti njihovog umjetničkog doprinosa predstavi u cjelini


rada, vještina shvatanja i brze primjene indikacije, sposobnost upotrebe i

kontrole glumačkih sredstava u teatru u skladu sa zamišljenim konceptom

Kompetencije:osposobljenost za profesionalni rad sa rediteljem/icom u teatru,

otvorenost i spremnost za različite rediteljske pristupe radu


Nastava se izvodi kroz praktičan rad na istom dramskom tekstu, koji je ujedno

materijal za kolektivni diplomski ispit iz predmeta Gluma VII, a sa tri

različita reditelja/ice. Osnovu čine reditelji/ce već uključeni/e u nastavu na

ASU, ali sa otvorenošću uključivanja u proces nastave i onih koji to nisu.







Pohađanje nastave 5

Angažman u nastavi 5

Praktični rad 10

Kolokvij 30

Završni rad 50

Skala ocjenjivanja:




95-100 bodova;




boda;



Literatura132:

Obavezna:Hugo Klajn – Osnovni problemi režije

Stanislavski – Sistem, Moj život u umjetnosti, Etika

Senker – Rediteljsko kazalište

Mirjana Miočinović – Surovo pozorište

Marina Caldarone - Actions: The Actors' Thesaurus

Frank Hauser and Russel Reich - Notes on Directing

Šifra predmeta:

GLU 0708

Naziv predmeta: TEATAR I FILM POD OPSADOM


Status: Obavezan predmet Kontakt sati: 30

Predavanja10

Vježbe10



Seminar10

Priprema zadataka, literatura 20





Studenti će kroz predavanja, diskusije, vježbe, te prezentacije radova

nastale u periodu grada pod opsadom, ispitati upotrebu glumačkih i

rediteljskih sredstava, te svih ostalih segmenata pozorišne i filmske

djelatnosti, mogućnosti rada koje su određene datim okolnostima,

upoznati se sa zamjenskim sredstvima u uslovima koji se razlikuju od

standardnog poimanja i potreba za realizaciju projekata u uslovima koji

su standardima određeni i koji prate tehnologije medija kraja XX

stoljeća.

Tematske jedinice:





TEME:

Prihvatanje nove umjetničke stvarnosti

Odluka o djelovanju

Duhovna hrana

Gluma u izmijenjenim okolnostima

« Dokumentarna gluma «

Repertoarska politika

Autorske poetike

Teatar – publika

Produkcije

Rađanje novog teatra

Produkcijske okolnosti

Prihvatanje nove umjetničke stvarnosti

Odluka o djelovanju

Duhovna hrana

Gluma u izmijenjenim okolnostima

« Dokumentarna gluma «

Repertoarska politika

Autorske poetike

Film– publika

Produkcije

Rađanje novog filma

Produkcijske okolnosti

Ishodi učenja:

Znanje:Djelovanje u teatru u ekstremnim okolnostima


rada, vještina shvatanja i brze primjene indikacije, sposobnost upotrebe i

kontrole glumačkih sredstava u teatru u skladu sa stvarnošću.

Kompetencije:osposobljenost za profesionalni rad sa rediteljem/icom u teatru,

otvorenost i spremnost za različite pristupe radu u okolnostima „ opsade“.


Predavanja, gledanje snimljenih pozorišnih i filmskih projekata, kroz

analize i diskusije, uz konsultacije i sami realizirati vježbe u uslovima koji

diktiraju oslanjanje na vlastitu maštu, upotrebu zamjenskih tehničkih

sredstava...



Kroz radionice, seminarske radove i vježbe u uslovima opsade studenti će

realizirati i studije teatra i filma pod opsadom, a sami praktični radovi i

teorijska odbrana tih radova će obezbjeđivati bodovni sistem, koji će u

zbiru sa analizom teatarske ili filmske vježbe nastale u periodu opsade

činiti završnu bodovnu listu. U sedmom semestru veći akcenat će biti na

teatarskim projektima, a u osmom semestru na filmu i drugim medijima.

Oblici provjere znanja studenta mogu biti pismeni,usmeni i praktični.

Provjera znanja je u previlu pismena i vrši se putem testa ili pismenog

rada.

Skala ocjenjivanja:


95-100 bodova;




boda;



Literatura134:

Video i filmski zapisi iz oblasti teatra, filma, televizije i drugih medija,

publikacije ( Sarajevski memento, Teatar pod opsadom, dnevne novine iz

perioda 1992. – 1995. )...


izvodi nastava iz nastavnog predmeta u skladu sa clanom 64. st.6 Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo 134Senat visokoškolske ustanove kao ustanove odnosno vijece organizacione jedinice visokoškolske ustanove kao javne ustanove, utvrduje


Šifra predmeta:

GLU0709 Naziv predmeta: Historija bh drame i pozorišta I

Ciklus: I Godina: IV Semestar: VII Broj ECTS kredita: 2

Status: Kontakt sati: 30

Predavanja - 15 sati

Vježbe - 15 sati

Lektira, literatura 20



Preduslov za upis:


Pored usvajanja novih znanja iz dramske i pozorišne umjetnosti na tlu Bosne i Hercegovine, cilj

ovoga predmeta je predstaviti različite pristupe u prezentaciji dramskih tekstova i scenskih

izvedbi, počev od tradicionalnih, do suvremenih i recentnih oblika.

Tematske jedinice:

-Regionalna nalazišta iskopina dramskih građevina na tlu Jugoslavije

-Počeci pozorišta na tlu BiH

-Putujuće družine i srednjovjekovna dramska djelatnost u BiH

-Termin i značenje karađozovog teatra sjena

- Karađozov teatar u BiH

-Melodrama dominantan žanr u počecima dramskog stvaranja

-Mostraski književni Krug i dramska djelatnost u BiH

-Dramska književnost u BiH na početku XX stoljeća, preporodni period

-Utjecaj regionalnih i europskih autora na razvoj dramske djelatnosti u BiH

-Dramska kretanja u bosanskohercegovačkoj avangardnoj drami

-Tradicionalni motivi i likovi u bh drami preuzeti iz usmenog naslijeđa

- Postmodernistički elementi u drami BiH

-Egzistencijalistička drama u BiH

-Poetički fenomeni dramskog preobražavanja u drami BiH na kraju XX stoljeća

-Ratna i postratna tematika u bh drami kao specifikum revolta na rat u BiH

-Imperativ apsurda kao motiv u suvremenoj BiH drami

Ishodi učenja:

Znanje:






-

Vještine:




stvaralaštva


drama pripovjedačka proza ili granične književne vrste, kako u svijetu, Europi, regiji i

Bosni i Hercegovini

Kompetencije:

- osposobljavanje studenta za dalji rad u teoriji i praksi koje tretiraju dramsku književnost

BiH

Metode izvođenja

nastave:

Metoda istraživanja, empirijska metoda, analitičko-deskriptivna metoda,

komparativne metode, metoda teorijske analize


sa strukturom

ocjene135:



praćenja:

R.

br.


ocjeni (%)
















Čengić, Almedina : Motivska struktura stilsko-historijskog kontesta, BH MOST,

Sarajevo, 2014.



Kodrić, Sanjin: Bošnjačka i bosanskohercegovačka književnost (Književnoteorijski aspekti

određenja književne prakse u Bosni i Hercegovini), Dobra knjiga, Sarajevo, 2018.

Lešić, Zdenko (et. al.),: Suvremena tumačenja književnosti i književnokritičko tumačenje XX

stoljeća, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2005.




Sarajevo, 1998.


2000.



Dopunska:


1994.





2012.



Rečnik književnih termina,Romanov, Banja Luka, 2001.



Šifra

predmetaGLU0707 OSNOVE PRODUKCIJE I

Ciklus: Prvi Godina: IV Semestar: VII Broj ECTS kredita: 2


Predavanja : 20

Vježbe 10

Seminar 10

Priprema 10



Preduslov za upis: Upisan VII semester

Cilj (ciljevi) predmeta: Usvajanje osnovnih teorijskih pojmova, praktičnih znanja i iskustava iz oblasti produkcije i

menadžmenta, kroz predavanja, vježbe i seminare

Tematske jedinice:

(po potrebi plan

izvođenja po


uvažavajući

specifičnosti

organizacionih

jedinica)

Tematske jedinice po sedmicama:

Uvod u predmet i plan rada

Predavanje Osnovni elementi filmske industrije

Projekcija izbora kratkih filmova sa razgovorom sa producentima

Projekcija dugometražnog filma sa razgovorom sa producentima

Studija slucaja produkcije pogledanih filmova

Vrijednosni lanac filmske industrije Razvoj

Vrijednosni lanac filmske industrije Razvoj drugi dio

Vrijednosni lanac filmske industrije Finansiranje

Vrijednosni lanac filmske industrije Finansiranje drugi dio

Vrijednosni lanac filmske industrije Produkcija

Vrijednosni lanac filmske industrije Produkcija drugi dio

Vrijednosni lanac filmske industrije Distribucija

Vrijednosni lanac filmske industrije Distribucija drugi dio

Specifičnosti TV produkcije

Specifičnosti TV produkcije drugi dio

Specifičnosti teatarske produkcije

Specifičnosti teatarske produkcije drugi dio

Ishodi učenja:

Po završetku kursa studenti/ice trebaju da steknu sljedeće sposobnosti:

- razumijevanje i korištenje temeljnih stručnih pojmova,

- razumijevanje cjelokupnog produkcijskog lanca, bez obzira na medij o kome je riječ,

- svijest o relacijskim, intermedijalnim i kulturalnim pretpostavkama umjetničkog djela.

Studenti stiču osnovna znanja o produkciji i ulozi producenta, te o menadžmentu u kulturi.

Metode izvođenja

nastave:

Predavanja, vježbe, seminari, radionice, studije slučaja, master class, individualne vježbe,

testovi.

Studenti su obavezni učestvovati u analizama, diskusijama, te analizirati na času

savremenu produkciju u scenskim umjetnostima.

Metode provjere

znanja sa strukturom

ocjene137:

Praćenje rada studenta se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere

znanja u toku semestra, te na završnom ispitu prema sljedećim elementima praćenja:

R.

br. Elementi praćenja Broj bodova

Učešće u

ocjeni (%)

1. Prisustvo nastavi 10 10

2. Angažman u nastavi 10 10

3. Testovi 15 15

4. Seminarski rad 20 20





Provjera znanja studenata bit će organizirana na rokovima predviđenim akademskim

kalendarom.

Student koji je zadovoljio kriterij od 55% uz druge oblike aktivnosti tokom semestra

(prisustvo nastavi, aktivnost na nastavi,seminarski rad završio je svoje obaveze prema

nastavnom predmetu. Nastavnik formira konačnu ocjenu na temelju svih elemenata

ocjenjivanja.

Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i

ocjenjuje sistemom ocjenjivanja kako slijedi:

a) 10 (A) - izuzetan uspjeh nosi 95-100 bodova;

b) 9 (B) - iznad prosjeka, , nosi 85-94 boda;

c) 8 (C) - prosječan, nosi 75-84 boda;




Kvalitet izvođenja nastavnih oblika pratit će se anketom, raspravama na stručnim tijelima

Odsjeka nakon pregleda rada i praktičnih ispita, a uspješnost procentom prolaznosti.

Literatura138:

Obavezna:

Darko Lukić (2010); Produkcija i marketing scenskih umjetnosti; Hrvatski centar ITI Zagreb,

Jean-Pierre Geuens: Film Production Theory

Hrvoje Turković: Narav televizije

Angus Finney: The International Film Business

Jovan Marjanović: Mapiranje filmske industrije BIH 2013

Dopunska:

Harold Voegel: Entertainment Industry Economics

Per Neuman, Charlotte Appelgreen: The Fine Art of Coproduction



Šifra predmeta: GLU 0710 Naziv predmeta: LUTKARSTVO I

Ciklus: prvi Godina: IV Semestar: VII Broj ECTS kredita:

4

Status: IZBORNI

Kontakt sati:

Predavanja

Vježbe

Individulane vježbe uz

nadzor profesora

60

20

20

10


Seminarski rad 10




30


Učesnici u nastavi

Nastavnici i saradnici izabranina oblast kojoj predmet

pripada



Sadržaj predmeta Lutkarstvo podrazumijeva teorijski

dio ( uvod u lutkarstvo – povijesni razvoj ) i praktični

dio ( predmet – animacija – lutka ) koji bi se realizirao

kroz vježbe i individualni rad sa studentima.

Zadaci predmeta su:

-Upoznavanje sa lutkarstvom kao specifičnim oblikom

teatrske umjetnosti

-Kroz povijesni razvoj lutkarstva ukazati na vrijednost

glumačkog aktiviteta i vitaliteta u razvoju teatra uopće

-Upoznavanje sa specifičnim izražajnim sredstvima u

lutkarskom teatru – osnovne lutkarske tehnike –

demonstracija i upoznavanje sa osnovnim

karakteristikama svake od njih ( ginjol, prstna lutka,

zijevalica, marioneta, javajka)

-kroz vježbe pokazati odnos glumca prema lutki

- kroz praktični rad i demonstraciju razvijati svijest o

principima animacije

-dramaturgija lutkarskog teatra i predstave

-usvajanje osnovnog principa savremenog lutkarstva –

lutka kao glumačko izražajno sredstvo

Tematskejedinice:



TEME:

Poetika i estetika lutkarstva-uvodni dio

Lutkarstvo u antici, srednjem vijeku i renesansi

Narodni oblici lutkarstva

Lutkarstvo Azije

Tijelo kao lutka

Prevođenje upotrebnosti predmeta u polje glumačke

igre

Animacija predmeta i određivanje lutke kroz

uspostavljanje odnosa glumac-lutka

Rad na scenskoj etidi: predmet – animacija – lutka

Ishodi učenja:

Znanje: usvajanje osnovnog principa savremenog

lutkarstva

Vještine:



Predavanja, verbalna elaboracija i dokumentarna

prezentacija.

Vježbe – uspostavljanje interaktivnog odnosa,

kreativnog dijaloga i saradnje i individualnog

osvještavanja odnosa glumac – lutka. Poseban seminar

– scenska etida – predmet – animacija – lutka



realizacije nastavnog programa. Teorijski dio provjeriti

kroz kolokvijum, a praktični dio kroz javnu

prezentaciju individualnih etida, na kraju šesnaeste

sedmica.

Provjera znanja

i ocjenjivanje


za

ispit

min-

max Bodovi Ocjene

Do 54

5 (F)

1.

2.

Pohađanje

nastave

Angažman

u nastavi

5

15

1 –

5

10 -

15

139Struktura bodova I bodovni kriterij za svak inastavni predme tutvrduje vijece organizacione jedinice prije pocetka studijske godine u kojoj se

izvod inastava iz nastavnog predmeta u skladu sa clanom 64. st.6 Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo

55-64

6 (E)

3.

Pisani rad

(seminarski

rad)

10

4-

10

65-74 7 (D) 4. Kolokvij 20 10 -

20


završnog

ispita

50 25 -

50

85-94 9 (B) 4. Završni

ispit

50 30 –

50

95-100 10 (A)

UKUPNO

100

55 -

100





Literatura140:

Obavezna: Henryk Jurkowski: POVIJEST

EUROPSKOG LUTKARSTVA – I dio, Zagreb 2005;

Radoslav Lazić: ESTETIKA LUTKARSTVA –

Beograd, 2002.; Radoslav Lazić SVETSKO

LUTKARSTVO, Beograd 2004. (posebno Lazić

«Klasično lutkarstvo Azije», M. Nikola «Karadžoz:

Tursko pozorište senki», Ž.Pempano «Lutkarstvo

Kine»R.Sifer «Lutkarstvo Japana»N.Balbir

«Lutkarstvo Indije»,A.Bernar «Lutkarstvo

Indonezije»V.Ždrnja «Čovek se igra Boga»); časopis

POZORIŠTE, broj 7-8, Tuzla 1986.

Šifra predmeta:

GLU0711 Naziv predmeta: ANALIZA I TEORIJA SCENARIJA ZA GLUMU

Ciklus: BA Godina: 4 Semestar: VII Broj ECTS kredita: 2

Status: IZBORNI Kontakt sati 30

Predavanja: 15

Vježbe: 15

Lieratura, gledanje filmova, priprema za nastavu i ispite 20


obavezne I preporučene udžbenike i priručnike, kao I drugu preporucenu literature na osnovu koje se priprema I polaže ispit posebnom odlukom koju obavezno objavljuje na svojoj internet stranici prije početka studijske godine u skladusačlanom 56. st 3. Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo


Učesnici u nastavi Nastavnici i saradnici izabrani na oblast SCENARIJ



Ciljevi i Zadaci predmeta ANALIZA I TEORIJA SCENARIJA ZA GLUMU su

upoznavanje studenata sa pojmom naratologije i naracije sa naglaskom na

filmsku dugometražnu igranu formu. Studenti će se upoznati sa najznačajnijim

primjerima različitih narativnih struktura, te će uz analize scenarija i filmova

istraživati način formiranja i vođenja filmske priče u scenariju. Fokus predmeta je

prije svega na filmskom scenariju, te se nastava izvodi isključivo kroz primjere tj.

kroz analizu scenarija.

Sadržaj predmeta izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji predavanja i vježbi. Pod

predavanjem podrazumijevamo proces uvođenja u temu i verbalnu elaboraciju

teme, a pod vježbom proces praktične provjere i izvedbe teme u vidu analiza

zadatih scenarija na temu. Ovi procesi teku paralelno i omogućavaju da studenti

stvore i teorijsku i iskustvenu platformu za svoj dalji rad.

Tematske jedinice:

(po potrebi plan izvođenja

po sedmicama se utvrđuje



SEDMICA:

1. Uvodno predavanje o teoriji i analizi scenarija

2. Uloga scenarija u nastanku filma

3. Struktura i kako ovisi o likovima

4. Narativna analiza scenarija i strukture sa jednim glavnim likom

5. Narativna analiza scenarija i strukture sa dva glavna lika, primjer 1.

6. Narativna analiza scenarija i strukture sa dva glavna lika, primjer 2.

7. Forma i sadržaj, mogućnosti naracije

8. Narativna analiza scenarija i strukture ansambl filma, osnovni model

9. Narativna analiza scenarija i strukture ansambl filma, kružna

dramaturgija

10. Narativna analiza scenarija i strukture ansambl filma, epizodna struktura

11. Narativna analiza scenarija i strukture ansambl filma, paralelne priče

12. Seminarski radovi prema odabranim modelila

13. Analiza seminarskih radova

14. Specifične strukture i način na koji se radnja konstruiše

15. Eksperimentalne i slobodne forme

Ishodi učenja:

Znanje: sticanje znanja o teorijskim elementima naracija; upoznavanje se

naratologijom te njena primjena u filmskoj dramaturgiji

Vještine: upoznavanje sa različitim narativnim strukturama

Kompetencije: prepoznavanje i važnost teme i ideje i kako tema i ideja utiču

na filmsku naraciju, te sadržaja i forme, razvoj likova i njihov tretman u

različitim naratološkim strukturama


Princip rada na predmetu ANALIZA I TEORIJA SCENARIJA ZA GLUMU je

istraživački, individualan ali u isto vrijeme i timski rad studenata. Istraživanje

tema i savladavanje teorijskih pojomova neophodnih za praktični rad odvijaju se

u grupi, a sam praktični rad je individualan za svakog studenta te su rezultati i

iskustva različiti u ovisnosti od vlastitog angažmana i osobenosti svakog studenta

ponaosob.




Planiran je jedan test tokom semestra i finalni ispit nakon semestra. Da bi izašao

na usmeni dio ispita student mora redovno pohađati nastavu i savladati zadatke.





25 za potpis

2. Angažman na

nastavi 5

3. Testovi 5

4. Seminarski radovi 10

5. Praktični rad i

vježbe 25


U k u p n o 100 55

Literatura142:

Obavezna:

O PJESNIČKOJ UMJETNOSTI, Aristotel

434 PISANJE SCENARIJA, Lew Hunter

SCREENPLAY, Syd Field

A GUIDE TO NARRATOLOGICAL FILM ANALYSIS, Manfred Jahn

LIKOVI – OSNOVA SCENARIJA, Andrew Horton

HERO WITH THOUSAND FACES, Joseph Cambell

STIL FILMSKOG SCENARIJA, Elma Tataragić

NAPISATI SCENARIO, Mišel Šion

THE ART OF DRAMATIC WRITING, Lajos Egri

LEKSIKON FILMSKIH U TELEVIZIJSKIH POJMOVA

SUVREMENA TUMAČENJA KNJIŽEVNOSTI, Lešić, Z., Kapidžić

Osmanagić, H., Katnić Bakaršić, M., Kulenović, T.

THE HERO WITH THOUSAND FACES, Joseph Cambell

THE CINEMA BOOK, Pam Cook

INTRODUCTION TO DOCUMENTARY, Bill Nichols

Dopunska:

CASABLANCA, scenarij: Julius J. Epstein, Philip G. Epstein, Howard

Koc

MANCHESTER BY THE SEA, scenarij: Kenneth Lonergan

THE TRUMAN SHOW, scenarij: Andrew Niccol

ON BODY AND SOUL, scenarij: Ildikó Enyedi

LOVELESS, scenarij: Oleg Negin, Andrey Zvyagintsev

THE SQUARE, Ruben Östlund



ADAPTATION, scenarij: Charlie Kauffmann

ETERNAL SUNSHINE OF THE SPOTLESS MIND, scenarij: Charlie

Kauffmann

BEING JOHN MALKOVICH, scenarij: Charlie Kauffmann

SNIJEG, scenarij: Elma Tataragić, Aida Begić

NIGHT ON EARTH, film, Jim Jarmusch

LITTLE MISS SUNSHINE, scenarij: Michael Arndt

JUNO, scenarij: Diablo Cody

TRAFFIC, scenarij: Stephen Gagham

SIDEWAYS, scenarij Alexander Payne, Jim Taylor

DUMB AND DUMBER, scenarij: Peter Farrely, Bennett Yellim, Bobby

Farrelly

ANOTHER YEAR, scenarij: Mike Leigh

NOCTURNAL ANIMALS, scenarij: Tom Ford, Austin Wright

CITIZEN KANE, scenarij: Orson Welles

TRUE ROMANCE, scenarij: Quentin Tarantino

MAGNOLIA, scenarij: P.T. Anderson

SOLARIS, scenarij: Fridrikh Gorensteyn, Andrei Tarkovski

AMERICAN BEAUTY, scenarij: Allen Ball

SJEĆAŠ LI SE DOLLY BELL, scenarij: Abdulah Sidran

THELMA & LOUISE scenarij: Callie Khouri

i drugi

VIII semestar


GLUMA VIII ( Samostalni diplomski rad )

Obrazac SP2

Stranica226 od 247

Šifra predmeta: GLU 0801 Naziv predmeta: GLUMA VIII ( Samostalni diplomski rad )

Ciklus: prvi Godina: IV Semestar: VIII Broj ECTS

kredita:18

Status: obavezni

Kontakt sati:

Predavanja

Vježbe

Individulane vježbe uz

nadzor profesora

270

120

120

30


Seminarski rad 30




70


Učesnici u nastavi Nastavnici i saradnici izabrani na predmet: Gluma

Preduslov za upis: Položen ispit iz predmeta Gluma VII – Stil


Sadržaj predmeta Gluma VIII izvodi se u jedinstvenoj



striktno odvajati.

Zadaci predmeta su:

1.Izgradnja vlastitog stila igre

2.Praktična provjera znanja i stečenih sposobnosti

3.Izrada samostalne diplomske uloge koju student sam

projektuje, a igra individualno, u paru ili u grupi.

Tematskejedinice:



TEME:

Moja gluma

Uloga u samostalnom diplomskom projektu

Osnovna ideja, Razlozi

Idealni partner

Teatar – svakodnevni život

Motivi i razlozi izbora

Eksplikacija

Tema i ideja

Glumačka sredstva

Radnja

Lik i uloga

Žanr

Stil

Izbor projekta

Analiza


Rad za stolom

Određenja

Prostor i Vrijeme


Prostorne probe

Analiza uloge u projektu

Rad na liku i ulozi

Odnosi

Sukob


Stilska određenja, Glumačka sredstva


Tempo i ritam

Muzika, atmosfera, dinamika

Kompozicija predstave

Akcenti i pauze

Važnost djelovanja i linija zbivanja

Osvjetljenje

Progon

Uloga u samostalnom diplomskom projektu

Ishodi učenja:

Znanje:

Sposobnost upotrebe svih savladanih glumačkih

elemenata na nižim godinama studiranja, samostalnog

izbora teksta, analize i pripreme za rad na sceni.

Izgradnja lika i uloge u odabranom žanru, poštujući

stilske odrednice.

Kompetencije:

Sposobnost glumačkom rada u različitim zahtjevima

klasičnog i modernog teatra.

Vještine:

Upotreba znanja i savladanih glumačkih vještina i

tehnika u svim teatrskim estetikama i različitim

medijima.






umjetnicima,pregledi rada i javni nastupi.Eksplikacija i

analiza se radi uz podršku studenata dramaturgije, a

finalni rad uz podršku studenata režije.




Provjera znanja

i ocjenjivanje


za

ispit

min-

max Bodovi Ocjene



Do 54

5 (F)

1.

2.

Pohađanje

nastave

Angažman

u nastavi

5

15

1 –

5

10 -

15

55-64

6 (E)

3.

Pisani rad

(seminarski

rad)

10

4-

10

65-74 7 (D) 4. Kolokvij 20 10 -

20


završnog

ispita

50 25 -

50

85-94 9 (B) 4. Završni

ispit

50 30 –

50

95-100 10 (A)

UKUPNO

100

55 -

100





Literatura144:

Obavezna:



Cetinje 1997., 1975,Hugo Klajn, OSNOVNI

PROBLEMI REŽIJE, Beograd 1979., Stjepanović

Boro, GLUMA III, Pula, 2004.,Li Strazberg, SAN O

STRASTI,FDU, Beograd, 2004.








Declan Donnellan ‘The actor and the target’



Theatre Communications Group. 2006.

Improvisation for the Theater: A Handbook of

Teaching and Directing Techniques (Drama and

Performance Studies). Northwestern University Press

1999.

Michael Cane "Acting in Film”: An actors take on

movie making (Revised expended edition) Applause

2000.

Tony Barr "Acting for the camera” Revised edition

William Morrow Paperbacks 1997.

Eric Morris "No acting, please”

Ermor Enterprises 1995.

Michael Shurtleff “Audition”

Bantam (Reissue edition) 1980.

Joseph Chaikin ‘The presence of the actor’

Theatre Communications Group 1993.

Michael Powell ‘The Acting Bible: The complete

resource for Aspiring Actors’

B.E.S. Publishing 2010.

Šifra predmeta:

0802

Naziv predmeta: Govor VIII

Ciklus: Prvi Godina: IV Semestar: VIII Broj ECTS kredita: 2

Status: Obavezni

Kontakt sati:

Predavanja

Vježbe


30

7,5

15

7,5


Literatura/čitanje

5

Seminarski rad 3



gradiva

12

UKUPNO OPTEREĆENJE 50

Učesnici u nastavi


[u ovu rubriku ne unositi imena. Ostaviti formulaciju kako je naznačena u

ovoj rubrici]

Preduslov za upis: Položen ispit iz predmeta Govor VII


1. Izgradnja vlastitog stila

2. Praktična provjera znanja i stečenih govorničkih sposobnosti

3. Izrada samostalnog govornog iskaza kojeg student sam

koncipira, a izvodi samostalno ili u paru

4. Realizacija vlastitog projekta za završni ispit

Tematske jedinice:





Autor=interpretator (identifikacija) u samostalnom projektu

Tema i ideja- razlozi

Teatar – ogledalo i kritika svakodnevnog života

Motivi i razlozi izbora

Eksplikacija završnog projekta i izražajnih sredstava

Glumačka sredstva i dominatno sredstvo govor

Govorna radnja u odnosu na stil i žanr

Izbor završnog ispitnog zadatka

Razvijanje ideje odabirom materijala kolažnog tipa i/li pisanje potpuno

autorskog teksta

Ishodi učenja:

Znanje: Znanje o istorijskim i teorijskim utemeljenjima govornih

sredstava

Sistematično razumijevanje relacije glume i glumačkog sredstva govor

Važnost artikulisanog govora kao dominatnog glumačkog sredstva

Vještine: Sposobnost primjene stečenih znanja iz govora za poboljšanje

vlastite glumačke umjetnosti

Sposobnost vrednovanja i kritičkog razumijevanja glumačke umjetnosti i

glumačkog sredstva govor

Sposobnost primjene različitih metodologija i alternativnih rješenja

Sposobnost misaono-emotivnog, artikulisanog, dikcijski bogatog i

maštovitog usmenog izražavanja

Kompetencije: Profesionalno bavljenje glumom

Osposobljenost za učešće u glumačkim projektima sa istraživačkim

zahtjevima u teatru, filmu,televiziji, radiju i drugim medijima ( sa

akcentom na govorni izraz)


Sadržaj predmeta Govor VIII izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji











nastavnog programa.



Završni ispit

Provjera znanja i

ocjenjivanje


ispit

min-max

Bodovi Ocjene

Do 54

5 (F)

1.

2.

Pohađanje nastave

Angažman u nastavi

10

20

5 – 10

10 - 20

55-64

6 (E)

3.

Pisani rad

(seminarski rad)

7

3 - 7

65-74 7 (D) 4. Kolokvij 13 7 – 13


završnog ispita

50 25 – 50

85-94 9 (B) 4. Završni ispit 50 30 – 50

95-100 10 (A)

UKUPNO

100

55 – 100






Literatura146:

Dopunska:

1. Breht, B. (1966). Dijalektika u teatru. Beograd: Nolit

2. Čehov, M. (2004). Glumcu. Zagreb

3. Gavela, B. (1967). Glumac i kazalište. Novi Sad: Sterijino pozorje

4. Klajn, H.(1951). Osnovni problemi režije Beograd: Rad

5. Stanislavski, K.S. (1989) : Sistem, Moj život u umetnosti, Etika.

Zagreb: Prolog

6. Stjepanović, B. (2014). Gluma I-III. Cetinje: Univerzitet Crne

Gore

7. Websters Third New International Dictionary (1976). Sprinfield

(USA)

Šifra

predmeta:GL

U 0803

Naziv predmeta: GLAS VIII

Ciklus: I Godina: IV Semestar: VIII Broj ECTS kredita:2

Status: Obavezni

Kontakt sati: 30

1.Predavanja

2.Vježbe


7,5

7,5

15



Slušanje muzike 3

Seminarski rad 2

Pripremaispitaipraktični

rad,kontinuiniranosamostalnosavladavanjegradiva,korepeticija

10






Učesnici u


Preduslovzaupis: Položenispitizpredmeta GLAS VII

Cilj (ciljevi)

predmeta:

1.Model individulanogglasovnogtreninga

2.Potpun glas (osvještenevlastiteglasovnemogućnostiipravilnatehničkaupotrebaglasa u

punomkapacitetunasceni)

3.Slušanje muzičke literature irazgovori

4. Rad samikrofonom

5.Interpretacija muzičkenumere/slobodanodabiržanramuzike

6.Završna individualnavježbaMojglaszakoju student samodabiretemuishodno tome

odgovarajućitekstimuzičkunumeru,acilj je prezentiratiosposobljenostvlastitogglasanasceni

(muzičkanumeranijeobavezna).

Fokusvježbe mora bitinapravilnojprodukcijiglasaiupotrebisvihglasovnihkonstanti u

odnosunaodabranutemuitekst.,teobjedinjavanjestečenihznanjaizoblastiglasovneobukeinjihovaprimjen

anasceni

Tematskejedinic

e:

Model individualnogglasovnogtreninga

Rekapitulacijatehničkihvježbizapravilnuprodukcijuglasa

Šestvokalnihkvalitetaprema Estill Voice Model studiji.

Impostacijskevježbeuzklavir

Individualni rad

PrimjenastečenihznanjanazavršnojindividualnojvježbiMojglas

Analizaodabranetemeiteksta

Korepeticijamuzičkenumere

Interpretacija

Slušanjemuzikeizraznihepoha

SEMINARSKI RAD

Ishodiučenja:

Znanje:Model individualnogglasovnogtreninga

Vještine:Pravilnaupotreba /služenje/

glasa,primjenastečenihznanjanazavršnojindividualnojvježbiMojglas

Kompetencije:Potpunglasinjegovapravilnaprimjenanasceni

Metode

izvođenja

nastave:

Sadržaj predmeta GlasVII izvodi se u jedinstvenoj kombinaciji predavanja, vježbi, seminara i

individualnihv ježbi,te se u nastavnom procesu ne mogu striktno odvajati.

Predavanja-procesuvođenja u temuiverbalnaelaboracijateme,praktičnaprovjerateme u



Metode provjere

znanja sa

strukturom

ocjene147:

Provjera znanja i

ocjenjivanje

KRITERIJI

Bodovi

Uslov za ispit

min.-max.

Bodovi Ocjene

do 54

5 (F)

1.

Prisustvo na

nastavi

10

8-10

55-64

6 (E)

2.

Angažman na

nastavi

15

5-15

65-74

7 (D)

3.

Kolokvij

20

10-20

75-84

8 (C)

4.

Seminarski rad

5

2-5

85-94

9 (B)

5.

Završni ispit

50

30-50

Provjera znanja vrši se putem kolokvija, seminarskog rada i završnog ispita, uz ispunjavanje

prethodnih kriterija prisustva i angažmana na nastavi.


Kao

uvjetzapristupanjezavršnomispitu,zasvakinavedenikriterij,morajuostvaritiminimalanbrojbodova,uku

pno 25.

Napomena:

Rad studenata u projektima drugih odsjeka kao i profesionaln iangažmani odobreni od strane

relavantnih tijela Akademije, a vezani za nastavni plan i program predmeta Glas, mogu biti dodatno

bodovani .

Literatura148:

Obavezna:



Dopunska:Mr.LjiljanaGrujićErenrajh:GLASOVNO

OBRAZOVANJEGLUMCA,Univerzitetumetnosti Beograd 1995,

B.Špiler, UMJETNOST SOLO PJEVANJA, MuzičkaakademijaSarajevo,1972.

J.Andreis,POVIJESTGLAZBE,Zagreb 1975,

N.Cvejić, SAVREMENI BELKANTO, Beograd,1980,

Lotka-Kalinski,UMJETNOST PJEVANJA,Zagreb1975.,

V.Riči IL BELKANTO, Milano, 1923.,

J.Grotovski,KA SIROMAŠNOM POZORIŠTU,Beograd,1976.

Šifrapredmeta:G

LU 0804 Naziv predmeta: POKRET VIII – MOJE POZORIŠTE

Ciklus: I Godina: IV Semestar: VIII Broj ECTS kredita:2

Status: OBAVEZAN PREDMET Kontakt satii: 30

Predavanja 5

Individualne vježbe 25

Priprema projekta 20


Sadržaj predmeta se izvodi u jedinstvenoj kombinaciji predavanja, vježbi,

seminara i individualnih vježbi i u procesu obučavanja se ne mogu striktno

odvajati

Učesnici u nastavi Nastavniciisaradniciizabranina oblastkojojpredmetpripada/predmet

Preduslovzaupis: Položen ispit iz predmeta Pokret VII

Cilj (ciljevi)

predmeta: Realizacija vlastitog projekta „Moje pozorište“

Tematskejedinice:

Pozorište kao neverbalni dramski izraz

Ishodiučenja:

Sposobnostrazumijevanjaidjelovanja u okvirurelacijesadržaj-forma-stil

Vještinaobjedinjavanjaelemenatadramskesituacijeukreiranjusopstvenepričesredstvimaneverbalno

gpozorišta

Metode izvođenja

nastave:

Na temeljima pripreme izvršene u VII semestru, program ovog semestra studenti realizuju

samostalno, uz stalne konsultacije sa nastavnicima predmeta Pokret. Organizirajući probe sa

svojim ansamblom, studenti sami diktiraju vrijeme, prostor i način rada.

Metode provjere

znanja sa

strukturom

Bodovi

Kriteriji min-max

ocjene149:

Aktivno učešće u istraživačkom radu 25 -40bodova

Dnevni krada “Moje pozorište” 5 - 10 bodova

Završni ispit20 - 50 bodova


Rad studenata u projektima ostalih odsjeka koji ima veze sa planom i programom predmeta

Pokret II može se dodatno bodovati

Literatura150:

1. AnneDennis „Artikulisano tijelo-fizička obuka glumca“ / Institut za pozorište,film, radio i

televiziju; Fakultet dramskih umjetnosti-Beograd 1997.god.


3. JacquesLecoqwith Jean-Gabrijel Carassoand Jean-ClaudeLallias:„Themovingbody“,Methuen

PL, London, 2000.god

Šifra

predmeta:GLU0

805

Naziv predmeta: Historija bh drame i pozorišta II

Ciklus: I Godina: Semestar: Broj ECTS kredita: 2

Status: Kontakt sati:30

Predavanja - 15 satI

Vježbe - 15 satI

Literatura i lektira, priprema kolokvija i ispita 20



Preduslov za upis:





Pored usvajanja novih znanja iz dramske i pozorišne umjetnosti na tlu Bosne i Hercegovine, cilj

ovoga predmeta je predstaviti različite pristupe u prezentaciji dramskih tekstova i scenskih

izvedbi, počev od tradicionalnih, do suvremenih i recentnih oblika.

Tematske jedinice:

-Utjecaj regionalnih i europskih autora na razvoj dramske djelatnosti u BiH

-Dramska kretanja u bosanskohercegovačkoj avangardnoj drami

-Tradicionalni motivi i likovi u bh drami preuzeti iz usmenog naslijeđa

- Postmodernistički elementi u drami BiH

-Egzistencijalistička drama u BiH

-Poetički fenomeni dramskog preobražavanja u drami BiH na kraju XX stoljeća

-Ratna i postratna tematika u bh drami kao specifikum revolta na rat u BiH

-Imperativ apsurda kao motiv u suvremenoj BiH drami

Ishodi učenja:

Znanje:






Vještine:




stvaralaštva


drama pripovjedačka proza ili granične književne vrste, kako u svijetu, Europi, regiji i

Bosni i Hercegovini

Kompetencije:

- osposobljavanje studenta za dalji rad u teoriji i praksi koje tretiraju dramsku književnost

BiH

Metode izvođenja

nastave:

Metoda istraživanja, empirijska metoda, analitičko-deskriptivna metoda, komparativne metode,

metoda teorijske analize


sa strukturom

ocjene151:



praćenja:

R.

br.


ocjeni (%)















Literatura152:

Obavezna:

Čengić, Almedina : Motivska struktura stilsko-historijskog kontesta, BH MOST,

Sarajevo, 2014.



Kodrić, Sanjin: Bošnjačka i bosanskohercegovačka književnost

(Književnoteorijski aspekti određenja književne prakse u Bosni i Hercegovini),

Dobra knjiga, Sarajevo, 2018.

Lešić, Zdenko (et. al.),: Suvremena tumačenja književnosti i književnokritičko

tumačenje XX stoljeća, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2005.




Sarajevo,1998.

Muzaferija, Gordana (priređivač): Antologija bosanskohercegovačke drame, Alef, Sarajevo,

2000.

Muzaferija, Gordana : Činiti za teatar, Judita, Tešanj, 2004.




Dopunska:


1994.

Selenić, Slobodan : Avangardna drama, Nolit, Beograd 1964.




2012.



Rečnik književnih termina,Romanov, Banja Luka, 2001.

Šifra predmeta: GLU 0806 Naziv predmeta: LUTKARSTVO II

Ciklus: prvi Godina: IV Semestar: VIII Broj ECTS kredita:

4

Status: IZBORNI

Kontakt sati:

Predavanja

Vježbe

60

30

30


Seminarski rad 10




20


Učesnici u nastavi Nastavnici i saradnici izabranina oblast kojoj predmet

pripada

Preduslov za upis:


Sadržaj predmeta Lutkarstvo II podrazumijeva

teorijski dio) i praktični dio ( predmet – animacija –

lutka ) koji bi se realizirao kroz vježbe i individualni

rad sa studentima.

Zadaci predmeta su:

-Upoznavanje sa lutkarstvom kao specifičnim oblikom

teatrske umjetnosti

-Kroz povijesni razvoj lutkarstva ukazati na vrijednost

glumačkog aktiviteta i vitaliteta u razvoju teatra uopće

-Upoznavanje sa specifičnim izražajnim sredstvima u

lutkarskom teatru – osnovne lutkarske tehnike –

demonstracija i upoznavanje sa osnovnim

karakteristikama svake od njih ( ginjol, prstna lutka,

zijevalica, marioneta, javajka)

-kroz vježbe pokazati odnos glumca prema lutki

- kroz praktični rad i demonstraciju razvijati svijest o

principima animacije

-dramaturgija lutkarskog teatra i predstave

-usvajanje osnovnog principa savremenog lutkarstva –


Tematskejedinice:



TEME:

- suvremeni lutkarski teatar – uvodni dio

- povijesni pregled razvoja lutkarske

umjetnosti krajem 19. i u 20. stoljeću - lutka u

kabareu Chat Noir, u Bauhausu, kod Craiga,

Apije, Artoa, Jarryja, Majerholjda

- Lutke Vitoria Podreca, Iv Yollija, Mihaela

Meschea, Petera Shumana, Obrascova -

opalescentnost lutke i opozicija između lutke i

glumca

- osnovne karakteristike lutkarske

dramaturgije – pisci i reditelj

- demonstracija različitih lutkarskih tehnika i

princip animacije

- odabir teksta, bilo kroz lutkarsko-

dramaturšku obradu klasične drame ili

dramatizaciju priče – «prevođenje» riječi na

jezik metafora

- odabir i izrada «moja lutka»

- glumačka igra sa lutkom - uspostavljanje

odnosa lutka-glumac, lutka-lutka, glumac-

glumac, te opalescentnosti lutke i njezine

opozicije sa glumcem .

- Scenska etida «tekst-moja lutka-igra»–

grupna ili individualna u zavisnosti od

opredjeljenja studenata

Ishodi učenja: - Znanje: glumačka igra sa lutkom -

uspostavljanje odnosa lutka-glumac, lutka-

lutka, glumac-glumac, te opalescentnosti lutke

i njezine opozicije sa glumcem .

Vještine:



Predavanja, verbalna elaboracija i dokumentarna

prezentacija. Praktični dio – kroz vježbe i

demonstraciju upoznavanje sa različitim principima

animacije kao posebnog vokabulara glumačkog

izražavanja. To iskustvo primijeniti na izradi «moje

lutke». Poseban seminar – scenska etida „tekst-moja

lutka-igra“.



realizacije nastavnog programa. Teorijski dio provjeriti

kroz kolokvijum, a praktični dio kroz javnu

prezentaciju individualnih etida, na kraju šesnaeste

sedmica.

Provjera znanja

i ocjenjivanje


za

ispit

min-

max Bodovi Ocjene

Do 54

5 (F)

1.

2.

Pohađanje

nastave

Angažman

u nastavi

5

15

1 –

5

10 -

15

55-64

6 (E)

3.

Pisani rad

(seminarski

rad)

10

4-

10

65-74 7 (D) 4. Kolokvij 20 10 -

20


završnog

ispita

50 25 -

50

85-94 9 (B) 4. Završni

ispit

50 30 –

50

95-100 10 (A)

UKUPNO

100

55 -

100







Literatura154:

Obavezna: Henryk Jurkowski: POVIJEST

EUROPSKOG LUTKARSTVA – II dio, Zagreb 2005;

Radoslav Lazić: UMETNOST LUTKARSTVA –

Beograd, 2007.; Radoslav Lazić SVETSKO

LUTKARSTVO, Beograd 2004. (posebno F.C. Greco

«Teorije lutkarskog teatra», Agnes Pierron «Od lutke

do animiranih formi», Brunella Eruli «Tekst i praksa u

lutkarskom pozorištu»); časopis POZORIŠTE, broj 1-2,

Tuzla 1987.

Šifra predmeta:

GLU0807 Naziv predmeta: TEATAR I IGRA

Ciklus: I Godina: IV Semestar: VIII Broj ECTS kredita: 2


Predaanja 15

Vježbe 15

Samostalna priprema za nastavu i ispite 20



Preduslov za upis: Upisan VIII semestar

Cilj predmeta:

Izučavanje odnosa teatra i njemu srodnih izvedbenih formi.

Tematske jedinice:

- Pojam igre.

- Teatar kao igra.

- Mit i ritual.

- Historijski oblici dramskog teatra bez završenog dramskog teksta. (Mim,

Commedia dell'arte i dr.)

- Folklorni teatar.

- Ulični teatar.

- Putujući teatar.



- Karneval.

- Dvorske lude.

- Cirkus.

- Sovjetska teatarska avangarda.

- Američka teatarska avangarda. Happening.

Ishodi učenja:

Znanje: Upoznavanje sa rubnim teatarskim formama i teatarski srodnim

izvedbenim oblicima.

Vještine: Sposobnost analitičkog i kritičnog promatranja rubnih teatarskih formi.

Kompetencije: Primjenjivanje znanja i iskustava rubnih teatarskih formi i

teatarski srodnih izvedbenih oblika u savremenoj teatarskoj praksi.


Nastava na predmetu Teatar i igra sastoji se od kombinacije predavanja, vježbi,

diskusija, gledanja i analiziranja predstava i kratkih praktičnih vježbi.




izlazak na ispit potrebni su redovno i aktivno učestvovanje u nastavi i

blagovremeno ispunjeni praktični zadaci.



30 za potpis

2. Aktivnosti u

nastavi 10

3.

Seminarski

radovi, testovi i

vježbe,

poznavanje

literature....

35


U k u p n o 100 55

Literatura156:

Obavezna:

Apollonio, M. Povijest Komedije dell'Arte, Zagreb, 1985.





Beograd, 1996.

Bouissac, P. Semiotics at the Circus. Berlin/New York, 2010.

Ćosić, I. Američki avangardni teatar 1960-1980. Beograd, 1996.

Daniel, N. The Circus. 1870s – 1950s. Taschen, 2008.

Donat, B. (ur.) Sovjetska kazališna avangarda. Zagreb, 1985.




Kirby, E. T. Ur-Drama. The Origins of Theatre. New York, 1975.

Kulenović, T. Rezime. Sarajevo, 1995.




Lever, M. Povijest dvorskih luda. Zagreb, 1986.





Dopunska:








York, 1997.






Elijade, M. Šamanizam. Sremski Karlovci, 1990.


Kostić, V. Šekspirov život i svet. Beograd, 1978.

Mason, B. Street Theatre and Other Outdoor Performance. London/New York,

1992.




studijski program : gluma (ba studij) i ciklus program- gluma.pdf · zadaci iz oblasti glume nose...

Documents