studija opravdanosti davanja koncesije i procjene ... · studija opravdanosti davanja koncesije i...

STUDIJA OPRAVDANOSTI DAVANJA KONCESIJE I

PROCJENA VRIJEDNOSTI KONCESIJE

za gospodarsko korištenje sidrišta

IZRADILA:

Zadar, travanj 2010. godine

STUDIJA OPRAVDANOSTI DAVANJA KONCESIJE I PROCJENA VRIJEDNOSTI KONCESIJE - ZA GOSPODARSKO KORIŠTENJA SIDRIŠTA-

____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________

RAZVOJNA AGENCIJA ZADARSKE ŽUPANIJE D.O.O.

2

SADRŽAJ: 1. Uvod 3 2. Sažetak 4 3. Javni interes 6 4. Utjecaj na okoliš 6 5. Financijski učinci koncesije na državni proračun, odnosno proračun jedinica Lokalne i područne (regionalne) samouprave 9 5.1. SCENARIJ 1 10 5.1.1. Koncesijska naknada i porez na dobit 10 5.1.1.1. Financijski učinci koncesije na državni proračun, odnosno proračun jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave po početnom iznosu stalnog dijela koncesijske naknade od 1 kn/m² i početnog iznosa promjenjivog dijela koncesijske naknade 2% od prihoda ponuditelja za sidrište površine 20.000 m² 12 5.1.2. Bruto i neto plaće, porez na dohodak i doprinosi 13 5.1.3. Porez na dodanu vrijednost 15 5.1.4. Ukupni javni prihodi 16 5.2. SCENARIJ 2 18 5.2.1. Koncesijska naknada i porez na dobit 18 5.2.1.1. Financijski učinci koncesije na državni proračun, odnosno proračun jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave po početnom iznosu stalnog dijela koncesijske naknade od 2 kn/m² i početnog iznosa promjenjivog dijela koncesijske naknade 2% od prihoda ponuditelja za sidrište površine 30.000 m² 19 5.2.2. Porez na dodanu vrijednost 20 5.2.3. Ukupni javni prihodi 21 6. Usklañenost s gospodarskim razvojnim planovima i planovima davatelja koncesije 23 7. Zaključak i procjena vrijednosti koncesije 24 8. Izvori 25


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


3

1. UVOD

SAŽETAK PROJEKTA

1. NAZIV PROJEKTA: Sidrišta

2. POVRŠINA ZA KONCESIJU: 20.000 m² 30.000 m²

3. PREDVIðENI EKONOMSKI

VIJEK TRAJANJA PROJEKTA: 5 godina


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


4

2. Sažetak

Predmet studije je opravdanost davanja i procjena vrijednosti koncesije za organizirana

sidrišta na pomorskom dobru. Opravdanost davanja i procjene vrijednosti koncesije je izrañena za

sidrišta površine 20.000 m² i 30.000 m².

Hrvatska ima 5790 km dugu obalu, od čega 4012 kilometara otočne linije, ukupno 66

naseljenih i 652 nenaseljena otoka, 78 grebena te 389 hridi. Zahvaljujući razvedenosti hrvatske

obale i bogatstvu otoka, očuvanom prirodnom bogatstvu i čistom moru Hrvatska je postala top

odredištem nautičkog turizma koji postaje sve važniji dio ukupne turističke ponude, a i ukupne

turističke potražnje Republike Hrvatske, a time i Zadarske županije.

Uspon nautičkog turizma u Hrvatskoj je započeo krajem devedesetih. Interes stranih

nautičara za plovidbu našim morem izuzetno je velik, što ne iznenañuje obzirom da je hrvatski

jadranski prostor vrijedan turistički resurs, pogodan upravo za razvoj ove vrste selektivnog

turizma.

Nautički turizam jedan je od najatraktivnijih, najperspektivnijih, ali i najprofitabilnijih turističkih

proizvoda Hrvatske, koji svojom prepoznatljivošću na meñunarodnom tržištu, ali i na domaćem,

doprinosi turističkom ugledu Hrvatske. Iako u strukturi nautičara dominiraju najbliža europska

tržišta, sve veći interes iskazuju i nautičari iz udaljenijih zemalja. Za istaknuti je i ronilački turizam

koji posljednjih godina bilježi snažnu ekspanziju, a usko je povezan s nautičkim turizmom.

Ispitivanjima je zaključeno da prosječni nautičar ovaj oblik turizma pozicionira kao poseban i

visokovrijedan dio ukupne turističke potražnje. Nautičari, naime, u najvećem broju pripadaju

radno najaktivnijoj, najobrazovanijoj i ekonomski najstabilnijoj društvenoj skupini čiji su zahtjevi,

očekivanja, ali i sklonost potrošnji veći od ostalog dijela turističke potražnje. Posebno je

zanimljivo da njihova prosječna dnevna potrošnja iznosi 72 eura (nautičari na unajmljenim

plovnim objektima dnevno potroše 139 eura, a na vlastitim plovnim objektima 55 eura). Prosječna

dnevna potrošnja ostalih turista je 49 eura, što znači da je potrošnja nautičara 47% veća od

potrošnje ostalih turista (podaci iz 2007. godine).


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


5

Procjenjuje se da će nautički turizam i u sljedećem razdoblju imati tendenciju rasta,

obzirom da Hrvatska ima veliki potencijal kao vodeća zemlja u nautičkom turizmu na području

Sredozemlja.

Otoci su posebno privlačna i zanimljiva nautička odredišta, a velika otočna skupina

srednjeg Jadrana jedno je od najatraktivnijih u Europi.

Organizirano sidrište je mjesto na kojem sa čamci i brodovi ostavljaju duže vrijeme. Ova

vrsta veza sastoji se od teškog utega (obično od betona) ili sidra, lanca ili plutače. Sidrište se koristi

na mjestima koja ne dopuštaju privezivanje čamaca uz obalu ili na mjestima gde se jedrilice i drugi

brodovi ostavljaju neprekidno u vodi, a uz obalu nema dovoljno mjesta za sve.


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


6

3. Javni interes

U javnom interesu je da sidrište donosi što više pozitivnih učinaka za lokalnu zajednicu

(financijski učinci opisani su u poglavlju 5.), a da se istodobno negativni učinci na zajednicu

smanjuju na najmanju moguću prihvatljivu razinu (utjecaj na okoliš opisan je u poglavlju 4.).

Posebnu pozornost treba obratiti na razvoj otoka i jačanje konkurentnosti turištičkog sektora.

4. Utjecaj na okoliš

Prirodni resursi su još uvijek glavni motivacijski faktor za dolazak i boravak turista u

Hrvatskoj. Održivo iskorištavanje, zaštita i razvoj prirodnih dobara je uvjet bez kojeg nema

dugoročnog razvoja turizma u Hrvatskoj.

Negativni utjecaj turizma na prostor i okoliš može se svesti na najmanju moguću mjeru

samo upravljanjem, njegovim razvojem, što podrazumjeva planiranje racionalnog i kontinuiranog,


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


7

odnosno ograničenog i usmjeravanog korištenja prostora za izgradnju kapaciteta i primjenu svih

mjera zaštite okoliša.

Ukoliko se monitoring redovito provodi moguće je pravovremeno uočiti i spriječiti neželjene

promjene u okolišu.

Na obalnim područjima odvija se niz gospodarskih djelatnosti, osim turizma, kao što je,

industrija, promet, ribolov, marikultura te urbanizacija.

Osnovni preduvjet održivog suživota meñu pojedinim djelatnostima je njihovo odgovarajuće

lociranje i odgovorno gospodarenje.

Na organiziranim sidrištima se organizira održavanje reda, prikupljanje i odvoz smeća,

protupožarna zaštita i očuvanje okoliša. Sav otpad se treba razvrstavati i odvoziti na adekvatno i

predviñeno mjesto za to o trošku investitora.

Jadran je plitko more koje se, u odnosu na ostatak Sredozemlja, ističe po razmjerno većem

broju biljnih i životinjskih vrsta, te najviše endema. Najveće prijetnje ugroženim i zaštićenim

vrstama dolaze od uništavanja staništa, unosa invanzivnih vrsta, balastnih voda i dr. Do

uništavanja staništa dolazi najviše izgradnjom naselja, luka, te turističkom aktivnošću.

Invazivne strane vrste drugi su razlog ugroženosti biološke raznolikosti koje mogu

negativno utjecati i na život i na zdravlje ljudi, te nanijati ozbiljene štete gospodarstvu. U

hrvatskom dijelu Jadrana pojavile su se dvije invanzivne zelene alge Caulerpa taxifolie i Caulerpa

racemosa, koje predstavljaju najveću prijetnju biološkoj raznolikosti i dugoročno mogu nanijeti štete

ribarstvu i turizmu.

Posebno je opasna Caulerpa taxifolie. Ova alga koja je i u našem Jadranu poznata već duži

niz godina iznimno je invazivna i opasna po autohtone biljne vrste. Naime, ona drastično

smanjuje brojnost i sustav prirodnih biljnih i životinjskih vrsta. Dokazano je kako s područja na

kojemu se udomi istisne sve ostale alge i životinje, posebno spužve, koralje i morske ježince.

Najgore je što se njome ne hrani ni jedna riba ili glavonožac, pa nakon što se ona “doseli” na

morsko dno ostaje samo jednolična podmorska zelena livada. Radi toga, predstavlja ozbiljnu

prijetnju biološkoj raznolikosti podmorja.


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


8

Caulerpa taxifolie se širi prijenosom sidrima i mrežama. Širenje se sprječava jedino fizičkim

uklanjanjem, te zabranom sidrenja i ribolova na nalazištima. Stoga se preporuča korištenje plutača

zbog sigurnosti sidrenja i očuvanja podmorja od spomenute invanzivne alge. Preporuča se da se

na pojedine plutače veže samo 1 brod i to na način da konop od broda do plutače bude duži od

3,5m.


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


9

5. Financijski učinci koncesije na državni proračun, odnosno proračun

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

U ovom dijelu se vršila procjena financijskih učinaka davanja koncesija za sidrište površine

20.000 m² i 30.000 m².

Neposredni financijski učinci davanja koncesije na pomorskom dobru su:

• Stalni dio koncesijske naknade

• Promjenjivi dio koncesijske naknade

Posredni financijski učinci davanja koncesije su:

• Porez na dobit

• Porez na dohodak i doprinosi vezani uz plaće

• Porez na dodanu vrijednost


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


10

5.1. SCENARIJ 1.: Financijski učinci koncesije na državni proračun,

odnosno proračun jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave

U ovom dijelu prikazati ćemo financijske učinke koncesije na državni proračun, odnosno

proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave po početnom iznosu stalnog dijela

koncesijske naknade od 4 kune/m² i početnog iznosa promjenjivog dijela koncesijske naknade

2% od prihoda ponuditelja za sidrište površine 20.000 m².

5.1.1. Koncesijska naknada i porez na dobit

Kao pretpostavka za formiranje prihoda ulagača uzela se cijena veza od 10 kn po dužnom

metru broda, prosječna dužina brodice 11 m, prosječna godišnja popunjenost sidrišta 60 dana

(popunjenost 100%), a svako sidreno mjesto zauzima 900 m² akvatorija.

Procjena novčanog toka ulaganja za sidrište površine 20.000 m², prikazana je u sljedećim

tablicama:

Tablica 1. Prihodi od koncesijske naknade i dobit ulagača za sidrište površine 20.000 m² (4 kn)

Godina

Godišnji primici ulagača

Stalni dio koncesijske

naknade

Promjenjivi dio

koncesijske naknade

Koncesijska naknada

UKUPNO Ostali godišnji izdaci ulagača

Dobit ulagača

1 145.200,00 kn 80.000,00 kn 2.904,00 kn 82.904,00 kn 256.448,00 kn -194.152,00 kn 2 145.200,00 kn 80.000,00 kn 2.904,00 kn 82.904,00 kn 84.448,00 kn -22.152,00 kn 3 145.200,00 kn 80.000,00 kn 2.904,00 kn 82.904,00 kn 84.448,00 kn -22.152,00 kn 4 145.200,00 kn 80.000,00 kn 2.904,00 kn 82.904,00 kn 84.448,00 kn -22.152,00 kn 5 145.200,00 kn 80.000,00 kn 2.904,00 kn 82.904,00 kn 84.448,00 kn -22.152,00 kn

UKUPNO 726.000,00 kn 400.000,00 kn 14.520,00 kn 414.520,00 kn 594.240,00 kn -282.760,00 kn


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


11

Kao što je vidljivo iz prethodne tablice primjenom početnog iznosa stalnog dijela koncesijske

naknade od 4 kune/m² i početnog iznosa promjenjivog dijela koncesijske naknade 2% od prihoda

ulagač ostvaruje gubitak za razdoblje od 5 godina u iznosu od 282.760 kn.

Primjenom početnog iznosa stalnog dijela koncesijske naknade od 3 kune/m² i početnog iznosa

promjenjivog dijela koncesijske naknade 2% od prihoda ulagač ostvaruje gubitak za razdoblje od

5 godina u iznosu od 182.760 kn.





____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


12

5.1.1.1. Financijski učinci koncesije na državni proračun, odnosno proračun

jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave po početnom iznosu

stalnog dijela koncesijske naknade od 1 kune/m² i početnog iznosa

promjenjivog dijela koncesijske naknade 2% od prihoda ponuditelja za

sidrište površine 20.000 m²


proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave po početnom iznosu stalnog dijela

koncesijske naknade od 1 kune/m² i početnog iznosa promjenjivog dijela koncesijske naknade

2% od prihoda ponuditelja za sidrište površine 20.000 m².


Godina

Godišnji primici ulagača

Stalni dio koncesijske

naknade

Promjenjivi dio

koncesijske naknade

Koncesijska naknada

UKUPNO

Ostali godišnji izdaci

ulagača Dobit ulagača 1 145.200,00 kn 20.000,00 kn 2.904,00 kn 22.904,00 kn 256.448,00 kn -134.152,00 kn 2 145.200,00 kn 20.000,00 kn 2.904,00 kn 22.904,00 kn 84.448,00 kn 37.848,00 kn 3 145.200,00 kn 20.000,00 kn 2.904,00 kn 22.904,00 kn 84.448,00 kn 37.848,00 kn 4 145.200,00 kn 20.000,00 kn 2.904,00 kn 22.904,00 kn 84.448,00 kn 37.848,00 kn 5 145.200,00 kn 20.000,00 kn 2.904,00 kn 22.904,00 kn 84.448,00 kn 37.848,00 kn

UKUPNO 726.000,00 kn 100.000,00 kn 14.520,00 kn 114.520,00 kn 594.240,00 kn 17.240,00 kn


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


13

Tablica 3. Prihodi od poreza na dobit za sidrište površine 20.000 m²

Godina Ostali godišnji izdaci

ulagača Dobit ulagača Porez na dobit 1 256.448,00 kn -134.152,00 kn 0,00 kn 2 84.448,00 kn 37.848,00 kn 7.569,60 kn 3 84.448,00 kn 37.848,00 kn 7.569,60 kn 4 84.448,00 kn 37.848,00 kn 7.569,60 kn 5 84.448,00 kn 37.848,00 kn 7.569,60 kn

UKUPNO 594.240,00 kn 17.240,00 kn 30.278,40 kn

5.1.2. Bruto i neto plaće, porez na dohodak i doprinosi

Ulaganje u sidrišta donosi i pozitivne učinke na zapošljavanje. Predviñeno je da će na

sidrištima biti zaposleno 3 djelatnika i to sezonski (2 mjeseca).

Struktura zaposlenih je:

- Ronioc (1)

- Radnik na održavanju (1)

- Radnik na privezu (1)

U sljedećim tablicama prikazan je iznos plaća zaposlenika na sidrištu.


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


14

Tablica 4. Prikaz obračuna plaće ronioca

Ronioc

Godina Br. Zaposl.

Br. Mj. Neto pl. Bruto pl. Neto god. Bruto god.

1 1 2 3.984,00 kn 6.324,00 kn 7.968,00 kn 12.648,00 kn 2 1 2 3.984,00 kn 6.324,00 kn 7.968,00 kn 12.648,00 kn 3 1 2 3.984,00 kn 6.324,00 kn 7.968,00 kn 12.648,00 kn 4 1 2 3.984,00 kn 6.324,00 kn 7.968,00 kn 12.648,00 kn 5 1 2 3.984,00 kn 6.324,00 kn 7.968,00 kn 12.648,00 kn

UKUPNO 39.840,00 kn 63.240,00 kn

Tablica 5. Prikaz obračuna plaće radnika na održavanju

Radnik na održavanju

Godina Br. Zaposl.

Br. Mj. Neto pl. Bruto pl. Neto God. Bruto God.


UKUPNO 33.600,00 kn 53.750,00 kn

Tablica 5. Prikaz obračuna plaće radnika na privezu

Radnik na privezu

Godina Br. Zaposl.

Br. Mj. Neto pl. Bruto pl. Neto God. Bruto God.


UKUPNO 33.600,00 kn 53.750,00 kn


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


15

Tablica 6. Prikaz plaća za sve radnike1

SVEUKUPNO

Godina Neto god. Bruto god. Razlika 1 21.408,00 kn 34.148,00 kn 12.740,00 kn 2 21.408,00 kn 34.148,00 kn 12.740,00 kn 3 21.408,00 kn 34.148,00 kn 12.740,00 kn 4 21.408,00 kn 34.148,00 kn 12.740,00 kn 5 21.408,00 kn 34.148,00 kn 12.740,00 kn

UKUPNO 107.040,00 kn 170.740,00 kn 63.700,00 kn

5.1.3. Porez na dodanu vrijednost

Porez na dodanu vrijednost kalkuliran je na osnovi ukupnog prometa u planskom

razdoblju što uključuje investiciju, prihode i prikazan je u sljedećoj tablici.

Tablica 7. Prihodi od PDV-a

Godina Osnovica za izračun PDV-a PDV ukupno

1 317.200,00 kn 72.956,00 kn 2 145.200,00 kn 33.396,00 kn 3 145.200,00 kn 33.396,00 kn 4 145.200,00 kn 33.396,00 kn 5 145.200,00 kn 33.396,00 kn

UKUPNO 898.000,00 kn 206.540,00 kn

1 „Razlika“ iz tablice broj 6. je ukupni iznos poreza na dohodak i svih doprinosa iz plaće i na plaću.


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


16

5.1.4. Ukupni javni prihodi

U tablici koja sljedi dali smo izračun ukupnih javnih prihoda.

Tablica 8. Ukupni javni prihodi

Godina Koncesijska

naknada Porez na dobit

Porez na dohodak i naknade PDV

Ukupni javni prihodi

1 22.904,00 kn 0,00 kn 12.740,00 kn 72.956,00 kn 108.600,00 kn 2 22.904,00 kn 7.569,60 kn 12.740,00 kn 33.396,00 kn 76.609,60 kn 3 22.904,00 kn 7.569,60 kn 12.740,00 kn 33.396,00 kn 76.609,60 kn 4 22.904,00 kn 7.569,60 kn 12.740,00 kn 33.396,00 kn 76.609,60 kn 5 22.904,00 kn 7.569,60 kn 12.740,00 kn 33.396,00 kn 76.609,60 kn

UKUPNO 114.520,00 kn 30.278,40 kn 63.700,00 kn 206.540,00 kn 415.038,40 kn

Zbroj svih javnih prihoda u planskom razdoblju iznosi 415.038,40 kn.

Neto sadašnja vrijednost (diskontirana stopom od 5%) izdavanja koncesije sa stajališta javnog

sektora predstavlja zbroj diskontiranih vrijednosti svih javnih prihoda u kontekstu ove koncesije i

iznosi 362.146,52 kn.

U tablici koja sljedi prikazana je raspodjela prihoda od koncesijske naknade:

Tablica 9. Raspodjela prihoda od koncesijske naknade

Godina

Koncesijska naknada ukupno

Prihodi Republike Hrvatske

Prihodi Zadarske županije

Prihodi Općine

1 22.904,00 kn 7.634,67 kn 7.634,67 kn 7.634,67 kn 2 22.904,00 kn 7.634,67 kn 7.634,67 kn 7.634,67 kn 3 22.904,00 kn 7.634,67 kn 7.634,67 kn 7.634,67 kn 4 22.904,00 kn 7.634,67 kn 7.634,67 kn 7.634,67 kn 5 22.904,00 kn 7.634,67 kn 7.634,67 kn 7.634,67 kn

UKUPNO 114.520,00 kn 38.173,33 kn 38.173,33 kn 38.173,33 kn


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


17

Potencijalni prihodi od izdavanja koncesije se raspodjeljuju na državnu, županijsku i lokalnu

razinu. Od ukupnog iznosa naknade na izdavanje koncesije jedna trećina predstavlja prihod

Republike Hrvatske, druga trećina Zadarske županije, a treća trećina Općine u kojoj je smješteno

sidrište.


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


18

5.2. SCENARIJ 2.: Financijski učinci koncesije na državni proračun,

odnosno proračun jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave po iznosu stalnog dijela koncesijske naknade od 4,00

kuna/m² i iznosu promjenjivog dijela koncesijske naknade 2% od

prihoda ponuditelja


proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave po iznosu stalnog dijela koncesijske

naknade od 4,00 kune/m² i iznosu promjenjivog dijela koncesijske naknade 2% od prihoda za

sidrište površine 30.000 m².

5.2.1. Koncesijska naknada i porez na dobit


Godina Godišnji primici ulagača

Stalni dio koncesijske naknade

Promjenjivi dio koncesijske naknade

Koncesijska naknada UKUPNO

Ostali godišnji izdaci ulagača Dobit ulagača

1 217.800,00 kn 120.000,00 kn 4.356,00 kn 124.356,00 kn 332.348,00 kn -238.904,00 kn 2 217.800,00 kn 120.000,00 kn 4.356,00 kn 124.356,00 kn 94.348,00 kn -904,00 kn 3 217.800,00 kn 120.000,00 kn 4.356,00 kn 124.356,00 kn 94.348,00 kn -904,00 kn 4 217.800,00 kn 120.000,00 kn 4.356,00 kn 124.356,00 kn 94.348,00 kn -904,00 kn 5 217.800,00 kn 120.000,00 kn 4.356,00 kn 124.356,00 kn 94.348,00 kn -904,00 kn

UKUPNO 1.089.000,00 kn 600.000,00 kn 21.780,00 kn 621.780,00 kn 709.740,00 kn -242.520,00 kn

Kao što je vidljivo iz prethodne tablice primjenom početnog iznosa stalnog dijela koncesijske

naknade od 4 kune/m² i početnog iznosa promjenjivog dijela koncesijske naknade 2% od prihoda

ulagač ostvaruje gubitak za razdoblje od 5 godina u iznosu od 242.520 kn.


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


19




5.2.1.1. Financijski učinci koncesije na državni proračun, odnosno proračun

jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave po početnom iznosu

stalnog dijela koncesijske naknade od 2 kune/m² i početnog iznosa

promjenjivog dijela koncesijske naknade 2% od prihoda ponuditelja za

sidrište površine 30.000 m²

U slijedećoj tablici je dan prikaz prihoda od koncesijske naknade i dobit ulagača za sidrište

površine 30.000 m² po stalnom iznosu početnog dijela koncesijske naknade od 2 kn i početnog

iznosa promjenjivog dijela koncesijske naknade 2% od prihoda ulagača.


Godina Godišnji primici ulagača

Stalni dio koncesijske naknade

Promjenjivi dio koncesijske naknade

Koncesijska naknada UKUPNO

Ostali godišnji izdaci ulagača Dobit ulagača

1 217.800,00 kn 60.000,00 kn 4.356,00 kn 64.356,00 kn 332.348,00 kn -178.904,00 kn 2 217.800,00 kn 60.000,00 kn 4.356,00 kn 64.356,00 kn 94.348,00 kn 59.096,00 kn 3 217.800,00 kn 60.000,00 kn 4.356,00 kn 64.356,00 kn 94.348,00 kn 59.096,00 kn 4 217.800,00 kn 60.000,00 kn 4.356,00 kn 64.356,00 kn 94.348,00 kn 59.096,00 kn 5 217.800,00 kn 60.000,00 kn 4.356,00 kn 64.356,00 kn 94.348,00 kn 59.096,00 kn

UKUPNO 1.089.000,00 kn 300.000,00 kn 21.780,00 kn 321.780,00 kn 709.740,00 kn 57.480,00 kn


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


20

Tablica 12. Prihodi od poreza na dobit

Godina Ostali godišnji izdaci ulagača Dobit ulagača Porez na dobit

1 332.348,00 kn -178.904,00 kn 0,00 kn 2 94.348,00 kn 59.096,00 kn 11.819,20 kn 3 94.348,00 kn 59.096,00 kn 11.819,20 kn 4 94.348,00 kn 59.096,00 kn 11.819,20 kn 5 94.348,00 kn 59.096,00 kn 11.819,20 kn

UKUPNO 709.740,00 kn 57.480,00 kn 47.276,80 kn

5.2.2. Porez na dodanu vrijednost

Porez na dodanu vrijednost kalkuliran je na osnovi ukupnog prometa u planskom

razdoblju što uključuje investiciju, prihode i prikazan je u sljedećoj tablici.

Tablica 13. Prihodi od PDV-a

Godina Osnovica za izračun PDV-a PDV ukupno

1 455.800,00 kn 104.834,00 kn 2 217.800,00 kn 50.094,00 kn 3 217.800,00 kn 50.094,00 kn 4 217.800,00 kn 50.094,00 kn 5 217.800,00 kn 50.094,00 kn

UKUPNO 1.327.000,00 kn 305.210,00 kn


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


21

5.2.3. Ukupni javni prihodi

U tablici koja sljedi dali smo izračun ukupnih javnih prihoda.

Tablica 14. Ukupni javni prihodi

Godina Koncesijska

naknada Porez na dobit

Porez na dohodak i naknade PDV

Ukupni javni prihodi

1 64.356,00 kn 0,00 kn 12.740,00 kn 104.834,00 kn 181.930,00 kn 2 64.356,00 kn 11.819,20 kn 12.740,00 kn 50.094,00 kn 139.009,20 kn 3 64.356,00 kn 11.819,20 kn 12.740,00 kn 50.094,00 kn 139.009,20 kn 4 64.356,00 kn 11.819,20 kn 12.740,00 kn 50.094,00 kn 139.009,20 kn 5 64.356,00 kn 11.819,20 kn 12.740,00 kn 50.094,00 kn 139.009,20 kn

UKUPNO 321.780,00 kn 47.276,80 kn 63.700,00 kn 305.210,00 kn 737.966,80 kn

Zbroj svih javnih prihoda u planskom razdoblju iznosi 737.966,80 kn.

Neto sadašnja vrijednost (diskontirana stopom od 5%) izdavanja koncesije sa stajališta javnog

sektora predstavlja zbroj diskontiranih vrijednosti svih javnih prihoda u kontekstu ove koncesije i

iznosi 642.714,04 kn.

U tablici koja sljedi prikazana je raspodjela prihoda od koncesijske naknade:

Tablica 15. Raspodjela prihoda od koncesijske naknade

Godina

Koncesijska naknada ukupno

Prihodi Republike Hrvatske

Prihodi Zadarske županije

Prihodi Općine

1 64.356,00 kn 21.452,00 kn 21.452,00 kn 21.452,00 kn 2 64.356,00 kn 21.452,00 kn 21.452,00 kn 21.452,00 kn 3 64.356,00 kn 21.452,00 kn 21.452,00 kn 21.452,00 kn 4 64.356,00 kn 21.452,00 kn 21.452,00 kn 21.452,00 kn 5 64.356,00 kn 21.452,00 kn 21.452,00 kn 21.452,00 kn

UKUPNO 321.780,00 kn 107.260,00 kn 107.260,00 kn 107.260,00 kn


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


22

Potencijalni prihodi od izdavanja koncesije se raspodjeljuju na državnu, županijsku i lokalnu

razinu. Od ukupnog iznosa naknade na izdavanje koncesije jedna trećina predstavlja prihod

Republike Hrvatske, druga trećina Zadarske županije, a treća trećina Općine u kojoj se nalazi

sidrište.


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


23

6. Usklañenost s gospodarskim razvojnim planovima i planovima

davatelja koncesije

Republika Hrvatska ima jedinstvene potencijale za daljnji razvitak nautičkog turizma.

Sukladno Strategiji razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske za razdoblje od 2009. do 2019.

godine osnovno načelo upravljanja razvojem nautičkog turizma je načelo održivog razvoja koje

podrazumijeva nužnost pronalaženja kompromisa izmeñu potrebe za očuvanjem prirodnog

prostora i potrebe za gospodarskim razvojem, a provodi se, prije svega, utvrñivanjem nosivosti

kapaciteta prostora i odreñivanjem granice rasta novih prihvatnih kapaciteta za odreñeno

razdoblje.


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


24

7. Zaključak i procjena vrijednosti koncesije

SCENARIJ 1:

Ova studija je pokazala da primjenom početnog iznosa stalnog dijela koncesijske naknade

od 4 kune/m², 3 kune/m² i 2 kune/m² i početnog iznosa promjenjivog dijela koncesijske naknade

2% od prihoda ulagača nije isplativa za ulagača jer on ne ostvaruje dobit i to za površinu od

20.000 m².

• Financijski izračuni su izrañeni za vremensko razdoblje od 5 godina

• Primjenjivao se početni iznos stalnog dijela koncesijske naknade od 1 kune/m² i

početni iznos promjenjivog dijela koncesijske naknade 2% od prihoda ulagača

• Diskontirani prihodi po stopi od 5% iznose 99.162,33 kn (diskontirani prihodi RH

33.054,11 kn, Zadarske županije 33.054,11 i Općine 33.054,11 kn)

SCENARIJ 2:

Studija je takoñer pokazala da primjenom početnog iznosa stalnog dijela koncesijske

naknade od 4 kune/m², 3 kune/m² i početnog iznosa promjenjivog dijela koncesijske naknade

2% od prihoda ulagača nije isplativa za ulagača jer on ne ostvaruje dobit i to za površinu od

30.000 m².

• Financijski izračuni su izrañeni za vremensko razdoblje od 5 godina

• Primjenjivao se početni iznos stalnog dijela koncesijske naknade od 2 kune/m² i

početni iznos promjenjivog dijela koncesijske naknade 2% od prihoda ulagača

• Diskontirani prihodi po stopi od 5% iznose 278.627,80 kn (diskontirani prihodi

RH 92.875,93 kn, Zadarske županije 92.875,93 i Općine 92.875,93 kn).


____________________________________________________________________________

__________________________________________________________________


25

8. Izvori

• Zakon o koncesijama (NN 125/08)

• Uredba o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru (NN 23/04, 101/04, 39/06)

• Zakon o porezu na dohodak NN 177/04, 73/08

• Pravilnik o porezu na dohodak NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak

• Zakon o porezu na dobit NN 177/04, 90/05, 57/06

• Pravilnik o porezu na dobit NN 95/05, 133/07, 156/08

• Zakona o zaštiti okoliša (NN 82/94 i 128/99)

• Strategija razvoja nautičkog turizma RH za razdoblje 2009.-2019., prosinac 2008. godine

studija opravdanosti davanja koncesije i procjene ... · studija opravdanosti davanja koncesije i...

Documents