studij lovstvo i zaŠtita prirode stručni studij na odjelu ... · smjese i diobe i pravilo trojno....

Veleučilište u Karlovcu STRUČNI STUDIJ LOVSTVO I ZAŠTITA PRIRODE Odjel Lovstva i zaštite prirode Nastavni plan i program (Izmjene:29.04.2013)

STUDIJ LOVSTVO I ZAŠTITA PRIRODE

Stručni studij na Odjelu lovstva i zaštite prirode

Veleučilišta u Karlovcu

Naziv studija

Naziv studija je preddiplomski stručni studij lovstva i zaštite prirode.

Nositelj studija

Nositelj studija je Odjel lovstva i zaštite prirode Veleučilišta u Karlovcu, Trg J.J.Strossmayera 9,

Karlovac.

Trajanje studija

Trajanje preddiplomskog studija je tri (3) godine, odnosno šest semestara.

Uvjeti upisa na studij

U prvu godinu preddiplomskog studija (I. semestar) se mogu upisati sve osobe koje su ispunile

slijedeće uvjete, tj. da su:

- završile srednju školu u trajanju od tri ili četiri godine,

- u razredbenom postupku (vrednovanje uspjeha u srednjoj školi) svrstane u upisnu kvotu.

Kompetencije

Završetkom preddiplomskog studija lovstva i zaštite prirode, studenti temeljem znanja iz područja

biologije, biotehnologije, inžinjerstva, lovstva u užem smislu, prava, gospodarstva, turizma i dr. mogu

udovoljiti potrebama lovstva (uzgoj, zaštita i održivo iskorištavanje divljači) kao i upravljanja i održivog

iskorištavanja i zaštite prirode općenito i to kao neposredni niži rukovoditelji ili izvršitelji stručnih poslova

vezanih za uzgoj, zaštitu i održivo iskorištavanje divljači te upravljanje i održivo iskorištavanje zaštićenih

dijelova prirode. Npr.: upravitelji lovišta, stručni djelatnici u lovištu, provoditelji lovnogospodarske osnove,

lovnici, stručni djelatnici u organima uprave ili samouprave vezanim uz lovstvo i (ili) zaštitu prirode,

stručni djelatnici u turističkim uredima i agencijama (odgovorni turizam, “avanturistički” turizam, lovni

turizam i dr.), rukovoditelji turističkih objekata (pansioni, turističke kuće, lovačke kuće i sl.), nadziratelji

lova, nadzornici i vodiči u zaštićenim dijelovima prirode, djelatnici policije i vojske na poslovima vezanim

uz zaštitu prirode i (ili) lovstvo.


Stručni akademski naziv koji se stječe završetkom studija

Stručni naziv koji se stječe završetkom preddiplomskog studija je prvostupnik/prvostupnica

(Baccalaureus/Baccalaurea) inženjer lovstva i zaštite prirode. Stručni naziv na engleskom jeziku je

Bachelor of Applied Science in Game Keeping and Environmental Protection.

OPIS PROGRAMA - Popis obveznih i izbornih predmeta s brojem sati aktivne nastave potrebnih za

njihovu izvedbu i brojem ECTS- bodova.

- Opis svakog predmeta u koji ulaze:

• okvirni sadržaj predmeta • razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina) za svaki pojedini

predmet i/ili modul • oblici provođenja nastave i način provjere znanja • popis literature potrebne za studij i polaganje ispita • popis literature koja se preporučuje kao dopunska • bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS-om uz

odgovarajuće obrazloženje • način polaganja ispita • način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula.


Studij:

Studij: Lovstvo i zaštita prirode Tjedno opterećenje: predavanja (P) + vježbe (V) ~ ECTS bodova (E) Ispit S sati

Vrsta: Preddiplomski – 180 ECTS I II III IV V VI i kol. za

Oznaka Kolegij P V E P V E P V E P V E P V E P V E I K kolegij

LV101 Matematika 1 1 2,0 1 0 30

LV102 Poslovno komuniciranje 1 1 2,0 1 0 30

LV103 Opća i anorganska kemija 1 2 4,0 1 0 45

LV104 Primjena računala 1 2 3,0 1 0 45

LV105 Tloznanstvo 2 1 3,0 1 0 45

LV106 Opća biologija 2 2 5,0 1 0 60

LV107 Primjenjena zoologija I 2 2 5,0 1 0 60

LV108 Anatomija i fiziologija životinja I 1 2 4,0 1 0 45

LV109 Strani jezik I (engleski, njemački) 1 1 0,0 1 1 4,0 1 1 30

LV201 Primjenjena zoologija II 1 2 3,0 1 0 45

LV202 Anatomija i fiziologija životinja II 1 2 3,0 1 0 45

LV203 Statistika 1 1 2,0 1 0 30

LV204 Opća ekologija i zooekologija 2 2 5,0 1 0 60

LV205 Organska kemija i biokemija 1 2 4,0 1 0 45

LV206 Geobotanika 2 2 4,0 1 0 60

LV207 Uzgoj šuma 1 2 3,0 1 0 45

LV208 Proizvodnja hrane i hranidba divljači I 2 1 4,0 1 0 45

LV301 Proizvodnja hrane i hranidba divljači II 2 2 5,0 1 0 60

LV302 Uređivanje šuma 1 2 4,0 1 0 45

LV303 Uzgoj krupne divljači 2 3 6,0 1 0 75

LV304 Tehničko skiciranje 0 2 2,0 1 0 30

LV305 Uvod u ekonomiju 2 1 3,0 1 0 45

LV306 Izborni kolegij I 1 1 2,0 1 0 30

LV307 Izborni kolegij II 1 1 2,0 1 0 30

LV308 Bolesti divljači I 1 2 4,0 1 0 45

LV309 Strani jezik II (engleski, njemački) 1 1 0,0 1 1 4,0 1 1 30

LV401 Bolesti divljači II 2 2 5,0 1 0 60

LV402 Uređivanje lovišta 2 3 6,0 1 0 75

LV403 Lovljenje divljači i lovačka etika 1 2 3,0 1 0 45

LV404 Pravni propisi u lovstvu i zaštiti prirode

4 0 5,0 1 0 60

LV405 Zaštita prirode 2 3 5,0 1 0 75

LV406 Zaštita okoliša i gospodarenje otpadom

2 1 4,0 1 0 45

LV501 Uzgoj sitne divljači 2 3 6,0 1 0 75

LV502 Protupožarna zaštita u prirodi 2 2 4,0 1 0 60

LV503 Odgovorni turizam 2 2 4,0 1 0 60

LV504 Upravljanje zaštićenim područjima

3 3 6,0 1 0 90

LV505 Ocjenjivanje trofeja divljači 1 2 4,0 1 0 45

LV506 Kartografija i orijentacija 1 1 2,0 1 0 30

LV507 Izborni kolegij III 1 0 2,0 1 0 15

LV508 Izborni kolegij IV 0 1 2,0 1 0 15

LV601 Stručna praksa 0 16 20,0 1 0 240

LV602 Završni rad 0 10 10,0 1 0 150

Tjedno opterećenje (sati) 12 14 S E 12 15 S E 11 15 S E 14 12 S E 12 14 S E 0 26 S E S I S sati

Ukupno tjedno opterećenje (bez TZK)

26 28,0 27 32,0 26 28,0 26 32,0 26 30,0 26 30,0 42 2295


Izborni kolegiji

Oznaka Izborni kolegij I, II P V E Oznaka Izborni kolegij III, IV P V E

LV310 Lovačko oružje 1 1 2,0 LV511 Bioetika 1 0 2,0

LV311 Lovna kinologija 1 1 2,0 LV512 Etologija 1 0 2,0

LV312 Neinvazivne metode praćenja životinja 1 1 2,0 LV513 Manipulativni zahvati na divljači 0 1 2,0

LV313 Ugrožena staništa Republike Hrvatske 1 1 2,0


Oznaka Kolegij ECTS Sem. Sati Provjera

LV101 Matematika 2.0 I. P V Isp. Kol. 15 15 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Pojam funkcije; elementarne funkcije i grafovi funkcija; aritmetički i geometrijski niz; beskonačni konvergentni geometrijski red; limes niza; limes funkcije; derivacije; primjena derivacija u konstrukciji grafa funkcije; neodređeni integrali; određeni integrali; gospodarska matematika (postotni račun, kamatni račun, pravilo trojno, račun smjese i diobe); stereometrija

Kompetencije: Programom kolegija student usvaja znanja i vještine skiciranja elementarnih funkcija, primjenu aritmetičkog i geometrijskog niza, rješavanje limesa i praktično primjenjuje derivacije u rješavanju zadataka iz planimetrije i stereometrije. Student usvaja znanja i vještine rješavanja integrala, primjenjuje postotni i kamatni račun, te račun smjese i diobe i pravilo trojno.

Provođenje nastave: Predavanja i vježbe Nastava se provodi kroz predavanja i vježbe. Na predavanjima se usvaja teorijska podloga i obrađuju karakteristični primjeri. Na vježbama se usvaja praktična vještina primjene gradiva. Vježbe se izvode kao auditorne. Zastupljenost pojedine vrste vježbi prikazana je u izvedbenom programu kolegija.

Provjera znanja: Ispit Usvojeno znanje se provjerava po završetku nastave na ispitu. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Prolazni uspjeh na pismenom dijelu ispita je preduvjet za pristup usmenom dijelu ispita. Jedinstvena ocjena ispita je rezultat uspjeha na pismenom i usmenom dijelu ispita. Pristup ispitu je određen ispunjenjem preduvjeta definiranih dinamikom studija. ECTS bodovi: 2.0 Pridijeljena vrijednost ECTS bodova kolegiju je odraz opterećenja studenta u procesu usvajanja gradiva. Pri tome su uzeti u obzir sati nastave, relativna težina gradiva, opterećenje pripreme ispita, kao i sva ostala opterećenja.

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe: Programom osiguranja kvalitete Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe programa se vrši programom osiguranja kvalitete (QA program). Program obuhvaća nadzor nad redovitosti nastave po terminima i trajanju, nadzor provedbe programa kolegija, nadzor pohađanja nastave, evaluaciju uspjeha provjere znanja, evaluaciju studentske ankete i mentorstvo. Program se stalno usklađuje s QA programom Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

Obvezna literatura: Autor Naslov Izdavač Izdanje God.

Javor, P. Uvod u matematičku analizu Školska knjiga, Zagreb 1989 Demidovič, B.P. Zbirka zadataka iz više matematike Školska knjiga, Zagreb 1990 Minorski, V.P. Zbirka zadataka iz više matematike Školska knjiga, Zagreb 1992 Dopunska literatura: Autor Naslov Izdavač Izdanje God.

Kurepa, S. Matematička analiza I Tehnička knjiga, Zagreb 1989



LV102 Poslovno komuniciranje 2.0 I. P V Isp. Kol. 15 15 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Uvod – prikaz sadržaja i svrhe kolegija; Poslovni kontekst komuniciranja; Komunikacija i učenje; Verbalna i neverbalna komunikacija; Pisani oblici komunikacije; Društvene uloge; Upoznavanje sebe i drugih – posebnosti poslovnog komuniciranja; Znanje i primjena; Teorijski aspekti proizvodnog procesa; Upravljanje ljudskim potencijalima; Procesi timskog rada; Razrješavanje sukoba; Donošenje odluka i stilovi rukovođenja; Etički aspekti poslovnog komuniciranja; Zaključci i rasprava.

Kompetencije: Budući da je svrha kolegija je upoznati studente/ce s nekim općim komunikacijskom znanjima i konkretnim alatima komuniciranja koji mogu podići kvalitetu procesa studija, s jedne strane, dok s druge strane ovaj kolegij ide u smjeru upoznavanja studenata/ca s osnovnim sadržajem procesa komuniciranja u poslovnom okružju, očekuje se da znanja predočena ovim kolegijem rezultiraju višom razinom općeg poznavanja komunikacijskih procesa, te višom razinom poznavanja konkretnih oblika komunikacije i boljim mogućnostima korištenja njima. Također, očekuje se da ovaj kolegij studentima/cama približi sadržaj komuniciranja u poslovnom okružju i time pridonese povećanju profesionalne kvalitete.

Provođenje nastave: Predavanja i vježbe Nastava se provodi kroz predavanja i vježbe. Na predavanjima se usvaja teorijska podloga i obrađuju karakteristični primjeri, na vježbama se temeljito razrađuju pojedini primjeri na temelju kojih se ilustriraju probleme i pokazuju mogući smjer rješenja.

Provjera znanja: Ispit Usvojeno znanje se provjerava po završetku nastave na ispitu. Ispit je zamišljen u obliku pismene i usmene provjere znanja. ECTS bodovi: 2,0 Pridijeljena vrijednost ECTS bodova kolegiju je odraz opterećenja studenta u procesu usvajanja gradiva. Pri tome su uzeti u obzir sati nastave, relativna težina gradiva, opterećenje pripreme ispita.

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe: Programom osiguranja kvalitete Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe programa se vrši programom osiguranja kvalitete (QA program). Program obuhvaća nadzor nad redovitosti nastave po terminima i trajanju, nadzor provedbe programa kolegija, nadzor pohađanja nastave, evaluaciju uspjeha provjere znanja, evaluaciju studentske ankete i mentorstvo. Program se stalno usklađuje s QA programom Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Obvezna literatura:

Autor Naslov Izdavač Izdanje God.

Robbins, S. P. – Judge, T.A.

Organizacijsko ponašanje

MATE – ZSEM XII. 2009.

Bahtijarević – Šiber, F. Management ljudskih potencijala

Golden marketing

I. 1999.

Simonić, A. Znanost – najveća avantura i izazov ljudskog roda

Medicinska naklada, Zagreb I. 2005.

Dopunska literatura:


Haralambos, Michael – Holborn, Martin

Sociologija. Teme i perspektive Golden marketing I. 2002.



LV103 Opća i anorganska kemija 4.0 I. P V Isp. Kol. 15 30 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Pojmovi energija, materija, tvar, homogene i heterogene smjese, spojevi i elementi; fizička svojstva tvari; kovine, nemetali i metaloidi; relativne atomske i molekulske mase; vrste kemijskih formula; periodička tablica elemenata; agregatna stanja fazne pretvorbe; kemijska veza; interakcije među molekulama ; topljivost tvari, otopine - molaritet, maseni i molni udio, priprava otopina, Henryev zakon, elektroliti, kiseline i baze- neutralizacija, hidroliza soli, ionski produkt vode, disocijacija kiselina i baza, pH faktor, puferske otopine, pregled fizikalno-kemijskih svojstava važnijih elemenata i njihovih spojeva: vodik, kisik, dušik, ugljik, klor,oksidi, važnije kiseline i lužine, soli; Kemijski aspekti zagađenja tla, zraka i vode: ozon, efekt staklenika, kisele kiše, zagađenje teškim metalima.

Kompetencije: Poznavanje opće i anorganske kemije jedan je od bitnih čimbenika na koje se oslanja cjelokupni studij. Bez poznavanja opće i anorganske kemije nemoguće je shvatiti građu nežive, ali i žive prirode, kao i procese protoka energije i tvari kao temelja života.

Provođenje nastave: Predavanja i vježbe Nastava se provodi kroz predavanja i vježbe. Na predavanjima se usvaja teorijska podloga i obrađuju karakteristični primjeri. Na vježbama se usvaja praktična vještina primjene gradiva. Vježbe se izvode kao auditorne i praktične. Praktične vježbe se izvode kao laboratorijske. Zastupljenost pojedine vrste vježbi prikazana je u izvedbenom programu kolegija.

Provjera znanja: Ispit Usvojeno znanje se provjerava po završetku nastave na ispitu. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Prolazni uspjeh na pismenom dijelu ispita je preduvjet za pristup usmenom dijelu ispita. Jedinstvena ocjena ispita je rezultat uspjeha na pismenom i usmenom dijelu ispita. Pristup ispitu je određen ispunjenjem preduvjeta definiranih dinamikom studija. ECTS bodovi: 4.0 Pridijeljena vrijednost ECTS bodova kolegiju je odraz opterećenja studenta u procesu usvajanja gradiva. Pri tome su uzeti u obzir sati nastave, relativna težina gradiva, opterećenje pripreme ispita, kao i sva ostala opterećenja (pripreme praktičnih vježbi).



Filipović,I.,Lipanović,S. Opća i anorganska kemija I, II Šk. knjiga, Zagreb VIII. 1991.

Sikirica,M. ,Korpar-Čolig,B. Kemija s vježbama 1 i 2 Šk.knjiga, Zagreb III. 1994.

Dopunska literatura: Autor Naslov Izdavač Izdanje God.

Atkins,P.W. , Clugston,M.J. Načela fizikalne kemije Šk. knjiga, Zagreb III. 1992.

Petreski,A.,Sever,B. Zbirka riješenih primjera i zadataka iz opće kemije Profil, Zagreb VI. 1997.



LV104 Primjena računala 3.0 I. P V Isp. Kol. 15 30 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Uvod, različiti tipovi računala; struktura računala-opis osnovnih komponenti; operativni sustavi; standardni programi i grafička okolina u različitim operativnim sustavima; programi za unos i obradu teksta (Microsoft Word); obrada slika (Photoshop) i dizajn pomoću računala (Corel Draw); programi za tablične proračune (Excel); CAD programi i načini štampanja nacrta; antivirusni programi; programi za pregledavanje po internetu; rad s e-mailom i internet tražilice.

Kompetencije: Programom kolegija student usvaja znanja o različitim računarskim sustavima, operativnim sustavima i upoznaje se s programskom podrškom. Program daje osnovno predznanje i osposobljuje za primjenu računala u: obradi i uređivanju teksta, obradi tabličnih podataka, te grafičkom prikazivanju podataka. Također, studenti usvajaju znanje o internet tehnologijama i osnovama komunikacije putem interneta.

Provođenje nastave: Predavanja i vježbe Nastava se provodi kroz predavanja i vježbe. Na predavanjima se usvaja teorijska podloga i obrađuju karakteristični primjeri. Na vježbama se usvaja praktična vještina primjene gradiva. Vježbe se izvode kao praktične. Praktične vježbe se izvode kao računalne. Zastupljenost pojedine vrste vježbi prikazana je u izvedbenom programu kolegija.

Provjera znanja: Ispit Usvojeno znanje se provjerava po završetku nastave na ispitu. Ispit se sastoji od pismenog dijela. Jedinstvena ocjena ispita je rezultat uspjeha na pismenom dijelu ispita i seminarskog rada. Pristup ispitu je određen ispunjenjem preduvjeta definiranih dinamikom studija. Tijekom nastave se usvajanje znanja provjerava na kolokvijima. ECTS bodovi: 3.0 Pridijeljena vrijednost ECTS bodova kolegiju je odraz opterećenja studenta u procesu usvajanja gradiva. Pri tome su uzeti u obzir sati nastave, relativna težina gradiva, opterećenje pripreme ispita, kao i sva ostala opterećenja (pripreme praktičnih vježbi, izrade seminarskih radova).



Roller, D. Informatički priručnik za nastavu i praksu Informator, Zagreb I. 1996.

Grbavac, V. Informatika: kompjutori i primjena HZDP, Zagreb III. 1995.


Priručnici za rad s MS-Office, razni



LV105 Tloznanstvo 3.0 I. P V Isp. Kol. 30 15 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Uvod u predmet; građa litosfere; vrste stijena; transformacija mineralnog dijela tla; odnos matične podloge i tipova tala; kemijska svojstva tla; fizička svojstva tla; funkcije tla; pedogenetski procesi; morfologija profila tla; klasifikacija tala; tipovi tala u Hrvatskoj; odnosi tala, vegetacije i životinja; oštećenost tla polutantima; kartografija tala; bonitiranje tala i ekologija tala.

Kompetencije: Studenti upoznaju vrste stijena i minerala iz kojih nastaje tlo; kemijske i fizikalne procese u tlu, tipove tla u Hrvatskoj, njihovu rasprostranjenost, te ekološke karakteristike tala kao staništa bilja i životinja. U ekologiji tala pozornost je posvećena i oštećenjima tala djelovanjem raznih polutanata, te njihovom determinacijom.

Provođenje nastave: Predavanja i vježbe Nastava se provodi kroz predavanja i vježbe. Na predavanjima se usvaja teorijska podloga i obrađuju karakteristični primjeri. Na vježbama se usvaja praktična vještina primjene gradiva. Vježbe se izvode kao auditorne i praktične. Praktične vježbe se izvode kao laboratorijske i terenske. Zastupljenost pojedine vrste vježbi prikazana je u izvedbenom programu kolegija.




Vrbek, B. Tloznanstvo Veleučilište u Karlovcu I. 2013.

Martinović,J. Tla u Hrvatskoj Lijepa Naša 2000.

Martinović,J. Tloznanstvo u zaštiti okoliša Lijepa Naša 1997.


Škorić,A. Tipovi naših tala Sveuč. Udžb. Liber 1977

Škorić,A. Postanak,razvoj i sistematika tla ŠK Zagreb 1983

Škorić,A. Priručnik za izvođenje vježbi iz pedologije ŠK Zagreb 1983



LV106 Opća biologija 5.0 I. P V Isp Kol. 30 30 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Principi znanstvenih metoda u biologiji (od zapažanja do teorije); osnovni koncepti objedinjenih tema u biologiji; značajke života ( organizacija, protok energije, razmnožavanje, rast i razvoj); osnove o stanici (razlikama i funkciji); osnove nasljeđivanja; evolucija i geološka razdoblja na Zemlji; sistematika i taksonomija; funkcioniranje ekosistema (protok energije i kruženje materije kroz ekosistem); biološka raznolikost i održivi razvoj; kultivirane biljke i udomaćene životinje u Hrvatskoj. Kompetencije: Programom kolegija student usvaja osnove bioloških principa, osnove evolucije, osnove taksonomije i klasifikacije, znanja o funkcioniranju ekosustava, pregled biološke raznolikosti, osnove teorije prirodne selekcije, značenje udomaćenih svojti biljaka i životinja, osnove citologije i teorije nasljeđivanja. Apsolviranje programa studentu omogućuje razumijevanje kolegija koji su nadogradnja biologije (npr. opća ekologija, zoologija, geobotanika itd.)


Provjera znanja: Ispit Usvojeno znanje se provjerava po završetku nastave na ispitu. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Prolazni uspjeh na pismenom dijelu ispita je preduvjet za pristup usmenom dijelu ispita. Jedinstvena ocjena ispita je rezultat uspjeha na pismenom i usmenom dijelu ispita. Pristup ispitu je određen ispunjenjem preduvjeta definiranih dinamikom studija. ECTS bodovi: 5.0 Pridijeljena vrijednost ECTS bodova kolegiju je odraz opterećenja studenta u procesu usvajanja gradiva. Pri tome su uzeti u obzir sati nastave, relativna težina gradiva, opterećenje pripreme ispita, kao i sva ostala opterećenja (pripreme praktičnih vježbi, terenske vježbe).



Hrženjak, T. Biologija za studente veterine Vet. Fakultet u Zagrebu 1991 Udžbenik “Biologija” i “Ekologija” bilo kojeg autora ili izdavača

Berns, M. Stanice Školska knjiga, Zagreb III. 1991 Dopunska literatura: Autor Naslov Izdavač Izdanje God.

Enger, E., Ross, F. Concepts in Biology McGraw – Hill VIII. 1997 časopis “Priroda” HBD, Zagreb časopis “Natura croatica” HPM, Zagreb časopis “Lovački vjesnik” HLS, Zagreb

Garms, H., Borm, O. Fauna Evrope 1981



LV107 Primjenjena zoologija I 5.0 I. P V Isp. Kol. 30 30 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Sistematika, zoogeografska rasprostranjenost, izgled, anatomske i fiziološke osobitosti, stanište, hrana i hranidba, osobitosti populacije, način života, etologija, rasplođivanje, ugroza i zaštita dlakave divljači i najznačajnijih zaštićenih vrsta sisavaca kako slijedi; Sisavci- dvopapkari: jeleni, goveda, divlje svinje; Glodavci: dvozupci, jednozupci; Mesožderi: psi, mačke, kune, medvjedi, cibetke, kukcojed; Prikaz DVD-a i videozapisa s tematikom zoologije(biologije).

Kompetencije: Usvajanje znanja iz zoogeografije,primjenjene zoologije divljači i zaštićenih slobodnoživućih vrsta sisavaca u cilju uspješnog savladavanja ostalih stručnih predmeta koji se odnose na uzgoj,racionalno,održivo iskorištavanje divljači, odnosno zaštitu slobodnoživućih vrsta sisavaca.

Provođenje nastave: Predavanja i vježbe Nastava se provodi kroz predavanja i vježbe. Na predavanjima se usvaja teorijska podloga. Na vježbama se usvaja praktična vještina primjene gradiva. Vježbe se izvode kao auditorne i praktične. Praktične vježbe se izvode kao laboratorijske i terenske. Zastupljenost pojedine vrste vježbi prikazana je u izvedbenom programu kolegija.

Provjera znanja: Ispit i kolokviji Usvojeno znanje se provjerava po završetku nastave na ispitu. Ispit je pismeni i usmeni. Preduvjet za pristup usmenom dijelu ispita su izrađen seminarski rad i položen pismeni dio ispita. Pristup ispitu je određen ispunjenjem preduvjeta definiranih dinamikom studija.

ECTS bodovi: 5.0 Pridijeljena vrijednost ECTS bodova kolegiju je odraz opterećenja studenta u procesu usvajanja gradiva. Pri tome su uzeti u obzir sati nastave, relativna težina gradiva, opterećenje pripreme ispita, kao i sva ostala opterećenja (pripreme praktičnih vježbi, izrade seminarskih radova).

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe: Programom osiguranja kvalitete Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe programa se vrši programom osiguranja kvalitete (QA program). Program obuhvaća nadzor nad redovitosti nastave po terminima i trajanju, nadzor provedbe programa kolegija, nadzor pohađanja nastave, evaluaciju uspjeha provjere znanja, evaluaciju studentske ankete i mentorstvo. Program se stalno usklađuje s QA programom Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Qjpy Obvezna literatura: Autor Naslov Izdavač Izdanje God.

Skupina autora Zoologija divljači Vet. fakultet u Zagrebu I. 2007.

Skupina autora Lovački priručnik LS Hrvatske II. 1962

Mustapić i sur. Lovstvo HLS Zagreb I. 2004

Skupina autora Lovstvo Poljoprivredni fak. u Osijeku I. 2001

Motaničkin,J. Opća zoologija PMF Sveučilišta u Zagrebu 1981


Gorens,H. i sur. Fauna Europe Mladinska knjiga 1981

Rucner,R. Praktična zaštita ptica Rep.zav.za zaštitu ptica 1977

Brehm Kako žive životinje Naprijed Zagreb 1993

Krebs, H. Jung oder alt? BLV München 1994



LV108 Anatomija i fiziologija životinja I 4.0 I. P V Isp. Kol. 15 30 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Općenito o anatomiji i fiziologiji; osnove citologije; osnove histologije; organi i organski sustavi; skelet; osovinski, privjesni, utrobni kostur; spojevi kostiju (zglobovi,šavovi); mišićni sustav; fiziologija kretanja; rast i razvoj roga i rogovlja. - sva poglavlja obrađuju komparativno sustave sisavaca i ptica

Kompetencije: Programom kolegija student usvaja znanja i vještine iz komparativne anatomije i fiziologije sisavaca i ptica važne za usvajanje i razumjevanje daljnjih stručnih kolegija.

Provođenje nastave: Predavanja i vježbe Nastava se provodi kroz predavanja i vježbe. Na predavanjima se usvaja teorijska podloga. Na vježbama se usvaja praktična vještina primjene gradiva. Vježbe se izvode kao auditorne i praktične. Praktične vježbe se izvode kao laboratorijske i pokaznog su karaktera pri čemu se koriste anatomski i histološki preparati. Zastupljenost pojedine vrste vježbi prikazana je u izvedbenom programu kolegija.




Bogut i sur. Anatomija i fiziologija dom. živ. Sveuč.J.J.Stross.Osijek I. 2001

Babić-Herak-Tušek Anatomija i fiziologija dom. živ. Gospod. učilište Križevci I. 2002

Hraste,A. Kratak pregled cit. i opća histolog. Školska knjiga Zagreb 1984

Popesko,P. Anatomski atlas dom.živ. I,II,III Mladinska knjiga 1988


Mitin,V. Fiziologija domaćih životinja Školska knjiga Zagreb 1993

Babić-Hraste Anatomija i histologija dom.živ. Školska knjiga Zagreb III. 1997

Sisson,N. Anatomija domaćih životinja Školska knjiga Zagreb 1964

Hrženjak,T. Biologija za studente veterine Veterina. fakul. u Zagrebu 1990



LV109 Engleski jezik I 4.0 I., II. P V Isp.

Kol.

30 30 1 1 Okvirni sadržaj predmeta: Usvajanje osnovne terminologije iz svih područja lovstva i zaštite prirode;primjena jezičnih i gramatičkih struktura u cjelokupnom području lovstva i zaštite prirode;obuhvaćanje raznih stručnih područja kao što su: različite vrste divljači i ptica (jelenska divljač, srneća divljač, divlje svinje, medvjedi, porodica vukova, divlje mačke, zečevi, pernata divljač) i ostala divljač koja živi prvenstveno u Hrvatskoj; uređenje revira; obuhvaćanje zaštite prirode kako bi se studenti upoznali s načinom izlaganja i vokabularom tog značajnog područja; usvajanje usmenog i pismenog komuniciranja; usvajanje najznačajnijih jezičnih vještina (slušanja, govorenja, čitanja, pisanja, prevođenja) i jezičnih sadržaja (vokabulara, komunikacijskih uzoraka, fonoloških i ortografskih osobina te najvažnijih gramatičkih cjelina važnih za stručnu literaturu). Jezične cjeline; podjela životinja, ugrožene vrste, staništa, zagađenje okoliša, prašume, lov. Gramatičke cjeline; sadašnja glagolska vremena, članovi, pridjevi,zamjena, prošla glagolska vremena, pasivni oblik glagola. Komunikacijske sposobnosti. Kompetencije: Programom kolegija student usvaja terminologiju, jezične i gramatičke strukture engleskog jezika iz cjelokupnog područja lovstva i zaštite prirode što će mu u budućem radu omogućiti praćenje stručne literature, izražavanje stručnim jezikom i komunikaciju.

Provođenje nastave: Predavanja i vježbe Nastava se provodi kroz predavanja i vježbe. Na predavanjima se usvaja teorijska podloga i obrađuju karakteristični primjeri. Na vježbama se usvaja praktična vještina primjene gradiva. Vježbe se izvode kao auditorne te kroz izrade seminarskih radova (praćenje stručne literature, prijevodi stručnih čalanaka i dr.). Zastupljenost pojedine vrste vježbi prikazana je u izvedbenom programu kolegija.

Provjera znanja: Ispit i kolokvij Usvojeno znanje se provjerava po završetku nastave na ispitu. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Prolazni uspjeh na pismenom dijelu ispita je preduvjet za pristup usmenom dijelu ispita. Jedinstvena ocjena ispita je rezultat uspjeha na pismenom i usmenom dijelu ispita. Pristup ispitu je određen ispunjenjem preduvjeta definiranih dinamikom studija. Tijekom nastave se usvajanje znanja provjerava na kolokvijima. ECTS bodovi: 4.0 Pridijeljena vrijednost ECTS bodova kolegiju je odraz opterećenja studenta u procesu usvajanja gradiva. Pri tome su uzeti u obzir sati nastave, relativna težina gradiva, opterećenje pripreme ispita, kao i sva ostala opterećenja (pripreme praktičnih vježbi, izrade seminarskih radova, pripreme i polaganja kolokvija).

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe: Programom osiguranja kvalitete Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe programa se vrši programom osiguranja kvalitete (QA program). Program obuhvaća nadzor nad redovitosti nastave po terminima i trajanju, nadzor provedbe programa kolegija, nadzor pohađanja nastave, evaluaciju uspjeha provjere znanja, evaluaciju studentske ankete i mentorstvo. Program se stalno usklađuje s QA programom Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Qjpy Obvezna literatura:


R. Murphy English grammar in use Cambridge Univ. Press II. 1998 Filipović,R. An Outline of English Grammar ŠK Zagreb 1998

Ž. Bujas Veliki eng. - hrv. rječnik Nakladni zavod Globus II. 2001

Matas,Đ. Četverojezični stručni rječnik (polj.,šum.,veter.,biol.) Profil Inetrnat. Zag. I. 19999



časopis Forum – english teaching U. S. Embassies 2002 Babić,I. Pregled gramatike engleskog jezika s vjež. i rješ.

Kurt G. Blüchel Game and Hunting Könemann 1997

Stručni časopisi; Field&Stream, Outdoor Life, North American Hunter



LV109 Njemački jezik I 4.0 I., II. P V Isp. Kol. 30 30 1 1

Okvirni sadržaj predmeta: Usvajanje osnovne terminologije iz svih područja lovstva i zaštite prirode;primjena jezičnih i gramatičkih struktura u cjelokupnom području lovstva i zaštite prirode;obuhvaćanje raznih stručnih područja kao što su: različite vrste divljači i ptica (jelenska divljač, srneća divljač, divlje svinje, medvjedi, porodica vukova, divlje mačke, zečevi, pernata divljač) i ostala divljač koja živi prvenstveno u Hrvatskoj; uređenje revira; obuhvaćanje zaštite prirode kako bi se studenti upoznali s načinom izlaganja i vokabularom tog značajnog područja; usvajanje usmenog i pismenog komuniciranja; usvajanje najznačajnijih jezičnih vještina (slušanja, govorenja, čitanja, pisanja, prevođenja) i jezičnih sadržaja (vokabulara, komunikacijskih uzoraka, fonoloških i ortografskih osobina te najvažnijih gramatičkih cjelina važnih za stručnu literaturu).

Kompetencije: Programom kolegija student usvaja terminologiju, jezične i gramatičke strukture njemačkog jezika iz cjelokupnog područja lovstva i zaštite prirode što će mu u budućem radu omogućiti praćenje stručne literature, izražavanje stručnim jezikom i komunikaciju.




Medić,I. Kleine deutsche Grammatik Školska knjiga Zag.

Jakić,B.,Hurm,A. Hrvatsko – njemački rječnik Školska knjiga Zag. 1996


Skupina autora Jagdlexikon BLV Munchen I. 1996

Tekstovi iz njemačkih stručnih časopisa; Pirsch, Wild und Hund i dr.


Uroić,M.,Hurm,A. Njemačko – hrvatski riječnik Školska knjiga Zag. 1996

Nußlein,F. Das praktische Handbuch der Jagdkunde BLV Munchen XIV. 1996



LV201 Primjenjena zoologija II 3.0 II. P V Isp. Kol. 15 30 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Sistematika, zoogeografska rasprotranjenost, izgled, anatomske i fiziološke osobitosti, stanište, hrana i hranidba, osobitosti populacije, način života, etologija, rasplođivanje, ugroza i zaštita pernate divljači i najznačajnijih zaštićenih vrsta ptica kako slijedi; Ptice: koke: poljske koke, šumske koke; Golubovke; Močvarice: patke (plivarice,ronilice), guske, labudovi, vodene kokošice, čurlini; Vrane; Grabljivice (noćne,danje):zaštita grabljivica; Ptice pjevice i njihova zaštita. Određivanje dobi pernate divljači,posjeta ornitološkom rezervatu Crna Mlaka i Prirodoslovnom muzeju u Zagrebu, Lovačkom muzeju u Zagrebu, promatranje ptica u prirodi, posjeta Zoo - vrtu u Zagrebu, praktična zaštita ptica. Prikaz DVD-a i videozapisa s tematikom zoologije(biologije).

Kompetencije: Usvajanje znanja iz zoogeografije,primjenjene zoologije divljači i zaštićenih slobodnoživućih vrsta ptica u cilju uspješnog savladavanja ostalih stručnih predmeta koji se odnose na uzgoj,racionalno,održivo iskorištavanje divljači, odnosno zaštitu slobodnoživućih vrsta ptica.


Provjera znanja: Ispit Usvojeno znanje se provjerava po završetku nastave na ispitu. Ispit je pismeni i usmeni. Preduvjet za pristup usmenom dijelu ispita su izrađen seminarski rad i položen pismeni dio ispita. Pristup ispitu je određen ispunjenjem preduvjeta definiranih dinamikom studija. ECTS bodovi: 3.0 Pridijeljena vrijednost ECTS bodova kolegiju je odraz opterećenja studenta u procesu usvajanja gradiva. Pri tome su uzeti u obzir sati nastave, relativna težina gradiva, opterećenje pripreme ispita, kao i sva ostala opterećenja (pripreme praktičnih vježbi, izrade seminarskih radova).


Skupina autora Zoologija divljači Vet. fakultet u Zagrebu I. 2007.

Skupina autora Lovački priručnik LS Hrvatske II. 1962


Motaničkin,J. Opća zoologija PMF Sveučilišta u Zagrebu 1981

Krnjeta,D. Ornitološki priručnik-ptice Hrvatske Meridijani Samobor 2003


Gorens,H. i sur. Fauna Europe Mladinska knjiga 1981

Rucner,R. Praktična zaštita ptica Rep.zav.za zaštitu ptica 1977


Krebs, H. Jung oder alt? BLV München 1994



LV202 Anatomija i fiziologija životinja II 3.0 II. P V Isp. Kol. 15 30 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Upoznavanje studenata s organima i organskim sustavima;; građa i fiziologija krvožilnog i limfnog sustava; građa i fiziologija živčanog sustava;građa i fiziologija endokrinog sustava; osjetni organi; koža i kožne tvorevine; tjelesne šupljine; građa i fiziologija probavnog sustava; probava u preživača; građa i fiziologija dišnog sustava; građa i fiziologija mokraćno-spolnog sustava; fiziologija razmnožavanja; osnove embriologije; metabolizam ugljikohidrata, bjelančevina, masti, vode i minerala. - sva poglavlja obrađuju komparativno sustave sisavaca i ptica

Kompetencije: Programom kolegija student usvaja znanja i vještine iz komparativne anatomije i fiziologije sisavaca i ptica važne za usvajanje i razumjevanje daljnjih stručnih kolegija.

Provođenje nastave: Predavanja i vježbe Nastava se provodi kroz predavanja i vježbe. Na predavanjima se usvaja teorijska podloga. Na vježbama se usvaja praktična vještina primjene gradiva. Vježbe se izvode kao auditorne i praktične. Praktične vježbe se izvode kao laboratorijske i pokaznog su karaktera pri čemu se koriste anatomski i histološki preparati. Zastupljenost pojedine vrste vježbi prikazana je u izvedbenom programu kolegija.




Bogut i sur. Anatomija i fiziologija dom. živ. Sveuč.J.J.Stross.Osijek I. 2001

Babić-Herak-Tušek Anatomija i fiziologija dom. živ. Gospod. učilište Križevci I. 2002

Hraste,A. Kratak pregled cit. i opća histolog. Školska knjiga Zagreb 1984

Popesko,P. Anatomski atlas dom.živ. I,II,III Mladinska knjiga 1988


Mitin,V. Fiziologija domaćih životinja Školska knjiga Zagreb 1993

Babić-Hraste Anatomija i histologija dom.živ. Školska knjiga Zagreb III. 1997

Sisson,N. Anatomija domaćih životinja Školska knjiga Zagreb 1964

Hrženjak,T. Biologija za studente veterine Veterina. fakul. u Zagrebu 1990



LV203 Statistika 2.0 II. P V Isp. Kol. 15 15 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Uvod – pojam i zadaća statistike; osnovni statistički pojmovi (uzorak, varijabla); metode opisne statistike (grafičke i tablične metode) – frekvencija, srednja vrijednost, medijan, mod, kvartili, percentili, varijanca uzorka, standardna devijacija uzorka; teorija vjerojatnosti – osnovni pojmovi i definicije; slučajna varijabla – diskretna, kontinuirana; raspodjela vjerojatnosti – normalna Gaussova raspodjela, binomna i Poissonova raspodjela; uzorci i uzorkovanje; procjena parametara populacije na osnovi uzorka; linearna regresija i korelacija; testiranje statističkih hipoteza

Kompetencije: Programom kolegija student usvaja znanja o osnovama statističkih metoda koje su osnova za obradu podataka pri ciljanom gospodarenju prirodnim resursima. Poznavanje praktične statistike (ciljano primjenjive) neophodno je u budućem pozivu studenata lovstva i zaštite prirode. Programom kolegija zastupljena su znanja o statističkim metodama koje u konačnici daju obradu podataka i primjenu u stvarnom radu.





Petz, B. Osnovne stat. metode za nematematičare Slap 1997 Šošić, I., Serdar, V. Uvod u statistiku ŠK, Zagreb 2000 Sarapa, N. Vjerojatnost i statistika II ŠK, Zagreb 1996 Dopunska literatura: Autor Naslov Izdavač Izdanje God.

Fowler, J., Cohen, L. Practical Statistics for Field Biology Wiley 1990 Ludwig, J., Reynolds Statistical Ecology Wiley 1988 Krebs, C. J. Ecological Methodology Addison 1998 Šošić, I. Zbirka zadataka iz statistike Mikrorad, Zagreb I. 1998



LV204 Opća ekologija i zooekologija 5.0 II. P V Isp. Kol. 30 30 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Definicija ekologije i osnovni ekološki pojmovi; abiotički ekološki čimbenici; biotički ekološki čimbenici; interakcija vrsta; biomi; metode ekoloških istraživanja; utjecaj čovjeka na ekološku ravnotežu; svjetska strategija zaštite okoliša; populacija – pojam i osobitosti populacije divljih životinja: osobitosti i kriteriji za održivo iskorištavanje; uzimanje uzoraka biljaka, životinja i vodenih organizama za ekološka istraživanja; izrada seminarskih radova.

Kompetencije: Poznavanje ekologije i zooekologije temelj je većine stručnih predmeta koji se odnose na zaštitu prirode, te zaštitu slobodnoživućih životinjskih vrsta, njihovo održivo iskorištavanje, kao i zaštitu i rekonstrukciju njihovih prirodnih staništa odnosno prirodnih biocenoza.


Provjera znanja: Ispit Usvojeno znanje se provjerava po završetku nastave na ispitu. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Prolazni uspjeh na pismenom dijelu ispita je preduvjet za pristup usmenom dijelu ispita. Jedinstvena ocjena ispita je rezultat uspjeha na pismenom i usmenom dijelu ispita. Pristup ispitu je određen ispunjenjem preduvjeta definiranih dinamikom studija. ECTS bodovi: 5.0 Pridijeljena vrijednost ECTS bodova kolegiju je odraz opterećenja studenta u procesu usvajanja gradiva. Pri tome su uzeti u obzir sati nastave, relativna težina gradiva, opterećenje pripreme ispita, kao i sva ostala opterećenja (pripreme praktičnih vježbi i seminarskih radova, terenske vježbe).

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe: Programom osiguranja kvalitete Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe programa se vrši programom osiguranja kvalitete (QA program). Program obuhvaća nadzor nad redovitosti nastave po terminima i trajanju, nadzor provedbe programa kolegija, nadzor pohađanja nastave, evaluaciju uspjeha provjere znanja, evaluaciju studentske ankete i mentorstvo. Program se stalno usklađuje s QA programom Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Obvezna literatura: Autor Naslov Izdavač Izdanje God.

Mustapić i sur. Lovstvo (poglavlja o ekologiji i gosp.) Hrvatski lovački savez 2004 John H. i sur. The nature of life (ILI KOJA DRUGA

BIOLOGIJA sličnog tipa)

1989 Kolar, B. Ekologija živali in varstvo okolja divjadi LZS 1999 Dopunska literatura: Autor Naslov Izdavač Izdanje God.

Odum, E. P. Fundamentals of ecology W. B. Saunders company 1971 Giles, R. H. Wildlife managemnet techniques. The wildlife society 1971

Hansmedi, W. Priroda kao zadaća Državna uprava za zaštitu kult. i prir. baštine

I. 1994



LV205 Organska kemija i biokemija 4.0 II. P V Isp. Kol. 15 30 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Definicija organske kemije; pojmovi; struktura; vezivanje u organskim molekulama; strukturne formule; nomenklatura organskih spojeva; podjela organskih spojeva; fizička, kemijska svojstva i dobivanje spojeva; karakteristične reakcije organskih spojeva; osnove laboratorijskih tehnika; kemijsko računanje; saharidi; aminokiseline; proteini; nukleinske kiseline; enzimi; vitamini; biokemijske osnove probave i prometa hranjivih tvari,vode i minerala; vježbe u kemijskom laboratoriju.

Kompetencije: Student stječe temeljne pojmove o građi organskih tvari, od kojih je izgrađena “živa priroda”, te o biokemijskim procesima u prirodi i živim organizmima. To mu omogućuje praćenje i razumijevanje fiziologije, ekologije, ekofiziologije, ekotoksikologije, botanike i drugih stručnih disciplina koje uključuju znanja iz područja ovog predmeta.

Provođenje nastave: Predavanja i vježbe Nastava se provodi kroz predavanja i vježbe. Na predavanjima se usvaja teorijska podloga i obrađuju karakteristični primjeri. Na vježbama se usvaja praktična vještina primjene gradiva. Vježbe se izvode kao auditorne i praktične. Praktične vježbe se izvode kao laboratorijske. Zastupljenost pojedine vrste vježbi prikazana je u izvedbenom programu kolegija.



S.H.Pine Organska kemija Školska knjiga, Zagreb V. 1994

V.Rapić Nomenklatura organskih spojeva Školska knjiga, Zagreb 1995

P. Karlson Biokemija Školska knjiga, Zagreb VIII. 1993 Dopunska literatura: Autor Naslov Izdavač Izdanje God.

P.Morrison,R.Boyd Organska kemija Liber,Zagreb 1996

L. Stryer Biokemija Školska knjiga, Zagreb 1991 Nelson, D., Cox, M. Lehninger Principles of Biochemistry Worth Publishers III. 2000 Atkins, R., Carey, F. Organic Chemistry, a brief course McGraw-Hill Publishing

Company 1990



LV206 Geobotanika 4.0 II. P V Isp. Kol. 30 30 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Uvod u geobotaniku, flora i vegetacija, areali; bioraznolikost, mjere bioraznolikosti, raspored i centri bioraznolikosti; sinekologija bilja: klima, edafski, geomorfološki i biotski čimbenici; zonobiomi Zemlje i florna carstva Zemlje; sinhorologija, sistematika biljnih zajednica, biljnogeografska rasčlanjenost Europe; biljnogeografska rasčlanjenost jugoistočne Europe i Hrvatske; vegetacijski pojasevi Hrvatske; flora i vegetacija nešumskih staništa Hrvatske; endemične, rijetke i ugrožene biljne vrste hrvatske flore; ugrožena staništa i mogućnosti njihova očuvanja i zaštite.

Kompetencije: Programom kolegija student usvaja znanja i vještine iz osnova geobotanike koja mu omogućuju da prepozna uzorke prostornog rasporeda flore i vegetacije i protumači razloge takvog rasporeda. Nadalje student će se upoznati s osnovama terenskog rada, determinacije biljaka i stvaranja herbarskih zbirki. U tome su zastupljena znanja iz vegetacijskih znanosti, floristike, ekologije, teorije bioraznolikosti i zaštite prirode i okoliša.

Provođenje nastave: Predavanja i vježbe Nastava se provodi kroz predavanja i vježbe. Na predavanjima se usvaja teorijska podloga i obrađuju karakteristični primjeri. Na vježbama se usvaja praktična vještina primjene gradiva. Vježbe se izvode kao auditorne i praktične. Praktične vježbe se izvode kao laboratorijske, terenske. Zastupljenost pojedine vrste vježbi prikazana je u izvedbenom programu kolegija.

Provjera znanja: Ispit Usvojeno znanje se provjerava po završetku nastave na ispitu. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Prolazni uspjeh na pismenom dijelu ispita je preduvjet za pristup usmenom dijelu ispita. Jedinstvena ocjena ispita je rezultat uspjeha na pismenom i usmenom dijelu ispita. Pristup ispitu je određen ispunjenjem preduvjeta definiranih dinamikom studija. ECTS bodovi: 4.0 Pridijeljena vrijednost ECTS bodova kolegiju je odraz opterećenja studenta u procesu usvajanja gradiva. Pri tome su uzeti u obzir sati nastave, relativna težina gradiva, opterećenje pripreme ispita, kao i sva ostala opterećenja (pripreme praktičnih vježbi, izrade seminarskih radova).


Vukelić , Rauš Šumarska fitocenologija Sveučilište u Zagrebu I. 1998

Mägdenfrau et al. Botanika Školska knjiga II. 1991


Frey, Lösch Geobotanik G. Fischer Verlag I., II., ’98’04

Pfadenhauer Vegetationsökologie IHW-Verlag I 1997



LV207 Uzgoj šuma 3.0 II. P V Isp. Kol. 15 30 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Uvod; ekološki parametri; biološke osobine drveća ; klimatski, geomorfološki, pedološki faktori; pojam šume,prašume,gospodarske šume,šume posebne namjene; sjemenjače,srednje šume, panjače, šikara, pašnjaci s ostacima šikara, golet-krš; načini uzgoja šuma; stablo,sastojina, obnova sastojine; rekonstrukcija degradiranih staništa; genetika; šumsko sjemenarstvo; odnos faune i uzgajanje šuma.

Kompetencije: Programom kolegija student se upoznaje s pojmom, podjelom,načinima gospodarenja, odnosno uzgajanja šuma kao i upravljanjem šumama posebne namjene, te odnosom šume i faune unutar biocenoze,šumarskog i lovnog gospodarenja, vrstama i procjenom šteta od divljači na šumskim sastojinama. Usvajanje znanja iz ovog kolegija predstavlja temelj boljeg razmjevanja daljnjih stručnih kolegija (uređivanje šuma, zaštita prirode, uzgajanje divljači, protupožarna zaštita u prirodi i dr.) Provođenje nastave: Predavanja i vježbe Nastava se provodi kroz predavanja i vježbe. Na predavanjima se usvaja teorijska podloga i obrađuju karakteristični primjeri. Na vježbama se usvaja praktična vještina primjene gradiva. Vježbe se izvode kao auditorne i praktične. Praktične vježbe se izvode kao terenske. Zastupljenost pojedine vrste vježbi prikazana je u izvedbenom programu kolegija.

Provjera znanja: Ispit Usvojeno znanje se provjerava po završetku nastave na ispitu. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Prolazni uspjeh na pismenom dijelu ispita je preduvjet za pristup usmenom dijelu ispita. Jedinstvena ocjena ispita je rezultat uspjeha na pismenom i usmenom dijelu ispita. Pristup ispitu je određen ispunjenjem preduvjeta definiranih dinamikom studija. ECTS bodovi: 3.0 Pridijeljena vrijednost ECTS bodova kolegiju je odraz opterećenja studenta u procesu usvajanja gradiva. Pri tome su uzeti u obzir sati nastave, relativna težina gradiva, opterećenje pripreme ispita, kao i sva ostala opterećenja (pripreme praktičnih vježbi, izrade programa i seminarskih radova).


Matić, S. Uzgajanje šuma Znanje Zagreb 1992

Vidaković-Krstinić Genetika i oplem. šumskog drveća Liber-Zagreb 1985

Matić, S. Šumsko sjemenarstvo Znanje Zagreb 1992


Matić, S. Šumske kulture i plantaže Znanje Zagreb 1992

Cestar i sur. Ekološko gosp.tipovi šuma Šumarski institut 1989

Šatalić i sur. Šumsko drveće i grmlje jestivih plodova Drž. uprava za zašt. okol. 1997



LV208 Proizvodnja hrane i hranidba divljači I 4.0 II. P V Isp. Kol. 30 15 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Ratarske i krmne kulture, značajne u hranidbi divljači; osnove agrotehnike jednogodišnjih i višegodišnjih usjeva; značaj ekološkog pristupa proizvodnji hrane za divljač; pšenica, ječam, zob, triticale, kukuruz; jednogodišnje i višegodišnje leguminoze; uljarice - pogače, sačme; stočna i šećerna repa – sporedni produkti; krumpir, čičoka, stočna mrkva, koraba u hranidbi divljači; stočni kelj, sjenaža, silaža, sijeno; sirak, proso, muhar, i blitva u zelenom konvejeru; livade i pašnjaci. Remize.Praktično rukovanje poljoprivrednom mehanizacijom, upoznavanje s metodama obrade tla, proizvodnje, skladištenja i konzerviranja hrane za divljač. Kompetencije: Nakon usvojenog programa student je osposobljen za proizvodnju hrane, samostalnu procjenu njene kvalitete, njenog skladištenja i konzerviranja.


Provjera znanja: Ispit Usvojeno znanje se provjerava po završetku nastave na ispitu. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela.Prolazni uspjeh na pismenom dijelu ispita je preduvjet za pristup usmenom dijelu ispita. Jedinstvena ocjena ispita je rezultat uspjeha na pismenom i usmenom dijelu ispita. Pristup ispitu je određen ispunjenjem preduvjeta definiranih dinamikom studija. ECTS bodovi: 4.0 Pridijeljena vrijednost ECTS bodova kolegiju je odraz opterećenja studenta u procesu usvajanja gradiva. Pri tome su uzeti u obzir sati nastave, relativna težina gradiva, opterećenje pripreme ispita, kao i sva ostala opterećenja (pripreme praktičnih vježbi).



Gračan-Todorić Specijalno ratarstvo Školska knjiga V. 1987

Skupina autora Lovstvo Poljop.fakultet u Osijeku II. 2001

Kalivoda,M. Osnove hranidbe Veterinarski fakultet Zagreb 1986

Kalivoda,M. Krmiva Školska knjiga 1990

Čižek,J. Proizvodnja i korišt.krmnog.bilja Veterinarski fakultet Zagreb 1979


Kolar-Christensen Prostoživučim živalima prijazno kmetovanje LZS Ljubljana 2001

Kalivoda,M. Voluminozna krmiva Veterinarski fak. 1986

Skup.autora Poljoprivredna enciklopedija Leksik.zavod Zag. 1967



LV301 Proizvodnja hrane i hranidba divljači II 5.0 III. P V Isp. Kol. 30 30 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Osnovni kemijski sastav krmiva; probavljivost hranjivih tvari; opskrba životinja energijom, bjelančevinama, mineralima i vitaminima; potrebe pojedinih vrsta divljači za hranjivim tvarima, mineralima i vitaminima u odnosu na dob i fiziološka stanja; prehrambene navike i odabir hrane; zimska prihrana pojedinih vrsta divljači; hranidba divljači u intenzivnom uzgoju. Kompetencije: Nakon usvojenog programa student je osposobljen za proizvodnju hrane, samostalnu procjenu njene kvalitete, njenog skladištenja i konzerviranja, sastavljanje obroka za prihranu i prehranu pojedinih vrsta divljači.


Provjera znanja: Ispit Usvojeno znanje se provjerava po završetku nastave na ispitu. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela.Prolazni uspjeh na pismenom dijelu ispita je preduvjet za pristup usmenom dijelu ispita. Jedinstvena ocjena ispita je rezultat uspjeha na pismenom i usmenom dijelu ispita. Pristup ispitu je određen ispunjenjem preduvjeta definiranih dinamikom studija. ECTS bodovi: 5.0 Pridijeljena vrijednost ECTS bodova kolegiju je odraz opterećenja studenta u procesu usvajanja gradiva. Pri tome su uzeti u obzir sati nastave, relativna težina gradiva, opterećenje pripreme ispita, kao i sva ostala opterećenja (pripreme praktičnih vježbi, pripreme i polaganja kolokvija).



Skupina autora Lovstvo Poljop.fakultet u Osijeku II. 2001

Kalivoda,M. Osnove hranidbe Veterinarski fakultet Zagreb 1986

Kalivoda,M. Krmiva Školska knjiga 1990

Čižek,J. Proizvodnja i korišt.krmnog.bilja Veterinarski fakultet Zagreb 1979


Kolar-Christensen Prostoživučim živalima prijazno kmetovanje LZS Ljubljana 2001

Kalivoda,M. Voluminozna krmiva Veterinarski fak. 1986

Skup.autora Poljoprivredna enciklopedija Leksik.zavod Zag. 1967



LV302 Uređivanje šuma 4.0 III. P V Isp. Kol. 15 30 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Uvod; definicije,zadaće,povijesni razvoj ; razdioba šuma; zrelost šumskog drveća; normalitet; rast i prirast stabala; rast i prirast sastojine;metode utvrđivanja prirsta; etat; gospodarenje-uređivanje gospodarskih šuma, šuma posebne namjene; tipologija šuma – dinarsko, panonsko,mediteransko područje; lovno gospodarenje i uređivanje šuma; štete od divljači.

Kompetencije: Programom kolegija student se upoznaje s pojmom i zadaćama uređivanja šuma, posebnostima uređivanja gospodarskih šuma i šuma posebne namjene. Utjecajima divljači na šumske sastojine. Usvajanje znanja iz ovog kolegija predstavlja temelj boljeg razmjevanja daljnjih stručnih kolegija (zaštita prirode, uzgajanje divljači, protupožarna zaštita u prirodi i dr.)

Provođenje nastave: Predavanja i vježbe Nastava se provodi kroz predavanja i vježbe. Na predavanjima se usvaja teorijska podloga i obrađuju karakteristični primjeri. Na vježbama se usvaja praktična vještina primjene gradiva. Vježbe se izvode kao auditorne i praktične. Praktične vježbe se izvode kao terenske. Zastupljenost pojedine vrste vježbi prikazana je u izvedbenom programu kolegija.

Provjera znanja: Ispit Usvojeno znanje se provjerava po završetku nastave na ispitu. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Prolazni uspjeh na pismenom dijelu ispita je preduvjet za pristup usmenom dijelu ispita. Jedinstvena ocjena ispita je rezultat uspjeha na pismenom i usmenom dijelu ispita. Pristup ispitu je određen ispunjenjem preduvjeta definiranih dinamikom studija. ECTS bodovi: 4.0 Pridijeljena vrijednost ECTS bodova kolegiju je odraz opterećenja studenta u procesu usvajanja gradiva. Pri tome su uzeti u obzir sati nastave, relativna težina gradiva, opterećenje pripreme ispita, kao i sva ostala opterećenja (pripreme praktičnih vježbi, izrade programa i seminarskih radova).


Meštrović i sur. Uređivanje šuma Znanje Zagreb 1992

Meštrović i sur. Priručnik za uređivanje šuma Znanje Zagreb 1995


Matić, S. Šumske kulture i plantaže Znanje Zagreb 1992

Cestar i sur. Ekološko gosp.tipovi šuma Šumarski institut 1989



LV303 Uzgoj krupne divljači 6.0 III. P V Isp.

Kol.

30 45 1 0 Okvirni sadržaj predmeta: Uvod, pojam lovišta i uzgajališta za krupnu divljač -podjela; osnovni ekološki čimbenici bitni za uzgoj divljači(klimatski, edafski), biotički i antropogeni čimbenici; mir u lovištu; uloga predatora; izvori hrane i vode; zakloni i remize; staništa; prirodni uzgoj jelena običnog, jelena lopatara, srna, muflona, divokoza, divljih svinja, medvjeda; gustoća, sastav i dinamika prirodnih populacija; prirodna hrana,prehrana i prihrana; planiranje odstrijela,odstrijel;uzgojne i zaštine mjere; uzgoj pojedinih vrsta krupne divljači u uzgajalištima; izrada lovnogospodarske osnove i programa uzgoja pojedinih vrsta krupne divljači u uzgajalištima; programi zaštite divljači; djeltatnost stručne službe za provedbu lovnogospodarskih osnova; štete od divljači,štete na divljači, metodika procjena šteta od divljači;sprečavanje šteta ;administrativni poslovi vezani uz gospodarenje lovištem i divljači.

Kompetencije: Programom kolegija student usvaja znanja i vještine potrebne za praktični rad u lovstvu, tj. uzgajanje krupne divljači u lovištima i uzgajalištima, izradu i provedbu planova u lovstvu (LGO i dr.).

Provođenje nastave: Predavanja i vježbe Nastava se provodi kroz predavanja i vježbe. Na predavanjima se usvaja teorijska podloga i obrađuju karakteristični primjeri. Na vježbama se usvaja praktična vještina primjene gradiva. Vježbe se izvode kao auditorne i praktične. Praktične vježbe se izvode kao konstrukcijske, terenske i radioničke. Zastupljenost pojedine vrste vježbi prikazana je u izvedbenom programu kolegija.

Provjera znanja: Ispit Usvojeno znanje se provjerava po završetku nastave na ispitu. Ispit se sastoji od usmenog dijela. Pristup ispitu je određen ispunjenjem preduvjeta definiranih dinamikom studija. ECTS bodovi: 6.0 Pridijeljena vrijednost ECTS bodova kolegiju je odraz opterećenja studenta u procesu usvajanja gradiva. Pri tome su uzeti u obzir sati nastave, relativna težina gradiva, opterećenje pripreme ispita, kao i sva ostala opterećenja (pripreme praktičnih vježbi, izrade programa i seminarskih radova) Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe: Programom osiguranja kvalitete Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe programa se vrši programom osiguranja kvalitete (QA program). Program obuhvaća nadzor nad redovitosti nastave po terminima i trajanju, nadzor provedbe programa kolegija, nadzor pohađanja nastave, evaluaciju uspjeha provjere znanja, evaluaciju studentske ankete i mentorstvo. Program se stalno usklađuje s QA programom Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Obvezna literatura: Autor Naslov Izdavač Izdanje God.

Sertić, D. Uzgoj krupne divljači i uređivanje lovišta Veleučilišta u Karlovcu I. 2008.

Skup.autora Lovački priručnik HLS - Zagreb II. 1967

Černe,A. Prepreč. in ocjenjivanje škod od divjadi LZS II. 1990

Stručne podloge za bonit. i utv. LPP u RH Minist.polj. i šumar. RH 1995

Zbirka zak. i podzak. prop. iz lovstva Minist.polj. i šumar. RH 2000


Tucak,Z. i ostali Lovstvo Poljoprivredni fak. Osijek 2003

Mustapić i sur. Lovstvo HLS 2004



LV304 Tehničko skiciranje 2.0 III. P V Isp. Kol. 0 30 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Karta lovišta i lovnokartografski znakovi; ucrtavanje lovnokartografskih znakova u kartu lovišta prema podacima iz lovnogospodarske osnove; konstrukcijske skice lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata i naprava; skiciranje i situiranje u lovištu i uzgajalištu objekata tehničkog uređenja; skiciranje situacije ili događaja u lovištu (krivolov, nesretni slučaj, saobraćajne nesreće-nalet vozila na divljač i sl.).

Kompetencije: Temeljem vježbi tehničkog skiciranja studenti su osposobljeni za izradu karata lovišta s unesenim lovnokartografskim znacima i simbolima, za grafički prikaz nacrta objekata tehničkog uređenja lovišta, osposobljeni su i za skiciranje događaja i situacija koje se mogu dogoditi u lovišti (prirodnoj sredini), a gdje je skica bitan prilog zapisniku o događaju (krivolov, nalet votila, nesretni slučaj i sl.).

Provođenje nastave: Vježbe Nastava se provodi kroz vježbe. Na vježbama se usvaja praktična vještina primjene gradiva. Vježbe se izvode kao auditorne i praktične. Praktične vježbe se izvode kao konstrukcijske i terenske. Zastupljenost pojedine vrste vježbi prikazana je u izvedbenom programu kolegija.

Provjera znanja: Ispit Usvojeno znanje se provjerava po završetku nastave na ispitu. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Prolazni uspjeh na pismenom dijelu ispita je preduvjet za pristup usmenom dijelu ispita. Jedinstvena ocjena ispita je rezultat uspjeha na pismenom i usmenom dijelu ispita. Pristup ispitu je određen ispunjenjem preduvjeta definiranih dinamikom studija. ECTS bodovi: 2.0 Pridijeljena vrijednost ECTS bodova kolegiju je odraz opterećenja studenta u procesu usvajanja gradiva. Pri tome su uzeti u obzir sati nastave, relativna težina gradiva, opterećenje pripreme ispita, kao i sva ostala opterećenja (pripreme praktičnih vježbi, izrade programa i seminarskih radova, pripreme i polaganja kolokvija).


Andrašić,D. Objekti tehničkog uređenja lovišta HLS 1979

Andrašić,D. Zoologija i lovna tehnologija Liber Zagreb 1980


Mustapić i sur. Lovstvo HLS I. 2004

Đurđević,V. Uređivanje lovišta I LSS Aranđelovac I. 2004

Wandel, G. Revir-einrichtungen selbst gebaut BLV München VIII. 2002



LV305 Uvod u ekonomiju 3.0 III. P V Isp. Kol. 30 15 1 0

Sažetak programa: Temeljni pojmovi ekonomije: definicija, podjela, metode, ekonomska organizacija društva;granica proizvodnih mogućnosti; ekonomska uloga države, tržište: pojam, vrste , funkcije , nedostaci; ponuda i potražnja: ravnoteža ponude i potražnje, elastičnost u odnosu na cijenu; novac: temeljni sustavi trgovanja, vrste, funkcije, karakteristike, novčana masa, krediti; pojmovi vezani za novac: inflacija, valuta, deviza, devizni tečaj, financijske institucije; vanjskotrgovinsko poslovanje: teorije, pretpostavke, važnost, podjela, ograničenja; dioničarstvo: pojam, dugoročni vrijednosni papiri - dionice, obveznice, burze; društva : vrste društava, vrste povezivanja poduzeća u inozemstvu; knjigovodstveno praćenje poslovnih događaja: financijska izvješća, pojmovi neophodni za razumjevanje – ukupni prihod, ukupni trošak, amortizacija, ekonomičnost, rentabilnost, likvidnost, solventnost; makroekonomske varijable: proračun, BDP, bilanca plaćanja, nezaposlenost; marketing: pojam, poslovne orjentacije; funkcije marketinga: politika proizvoda, politika prodaje, politika cijena, politika promocijskih aktivnosti.

Kompetencije: Programom kolegija student usvaja znanja i vještine o temeljnim pojmovima ekonomije koja stvara pretpostavke za razumjevanje funkcioniranja suvremenih gospodarskih sustava i okruženja u kojem će studenti djelovati nakon završetka studija. Po uspješno usvojenom znanju studenti će biti u mogućnosti prepoznati realne mogućnosti razvoja gospodarstva u cjelini kao i mogućnosti i ograničenja razvoja društava u kojima su zaposleni.


Provjera znanja: Ispit Usvojeno znanje se provjerava po završetku nastave na ispitu. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Prolazni uspjeh na pismenom dijelu ispita je preduvjet za pristup usmenom dijelu ispita. Jedinstvena ocjena ispita je rezultat uspjeha na pismenom i usmenom dijelu ispita. Pristup ispitu je određen ispunjenjem preduvjeta definiranih dinamikom studija. ECTS bodovi: 3.0 Pridijeljena vrijednost ECTS bodova kolegiju je odraz opterećenja studenta u procesu usvajanja gradiva. Pri tome su uzeti u obzir sati nastave, relativna težina gradiva, opterećenje pripreme ispita, kao i sva ostala opterećenja (pripreme praktičnih vježbi, izrade seminarskih radova). Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe: Programom osiguranja kvalitete Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe programa se vrši programom osiguranja kvalitete (QA program). Program obuhvaća nadzor nad redovitosti nastave po terminima i trajanju, nadzor provedbe programa kolegija, nadzor pohađanja nastave, evaluaciju uspjeha provjere znanja, evaluaciju studentske ankete i mentorstvo. Program se stalno usklađuje s QA programom Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Qjpy Obvezna literatura: Autor Naslov Izdavač Izdanje God.

Wasserbauer B. Uvod u ekonomiju Veleučilište u Karlovcu I. 2003


Samuelson& Nordhaus Ekonomija MATE, Zagreb XV. 2000

Kovačević .B Osnove poslovne ekonomije Mikrorad, Zagreb I. 2001



LV308 Bolesti divljači I 4.0 III. P V Isp. Kol. 15 30 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Uvod, općenito o bolestima divljači, značenju; temelji ekopatologije; uzroci bolesti; pogodovni čimbenici; podjela bolesti (zarazne, nametničke, nezarazne); nezarazne – bolesti organa, otrovanja, genetski uvjetovana patološka stanja, uzgojne bolesti, ozljede; temeljni znaci bolesti na živoj i uginuloj divljači; epizootiološki čimbenici, temeljni principi razudbe; uzimanje i slanje patološkog materijala na pretragu; asanacija uzgajališta i lovišta; preventivne mjere u lovištima i uzgajalištima; higijenske mjere u prirodnom i umjetnom uzgoju divljači; neškodljivo uklanjanje leševa; pregled mesa divljači (znaci bolesti, postupanje s divljačinom).

Kompetencije: Programom kolegija student usvaja znanja i vještine važne za razumjevanje i prepoznavanje bolesti u prirodi (na živoj i uginuloj divljači), preventivne mjere, postupanje i suzbijanje kod pojave istih, važnost zoonoza i mogućnosti zaštite zdravlja ljudi te važnosti kordinacije sa drugim stručnim službama. U tome su zastupljena znanja iz etiologije, epizootiologije, patologije i zoohigijene.




Janicki i sur. Lovstvo i bolesti divljači Veterinarski fak. u Zagrebu II. 2004

Tucak i sur. Lovstvo Poljoprivredni fak. u Osijeku 2001

Čuljak,K. Patologija životinja Školska knjiga Zagreb 1993



Valentinčić,S. Bolezni divjadi LZS Ljubljana 1981

Lapčević,E. Bolesti divljači i kunića N.Sad

Župančić-Modrić Zarazne bolesti domaćih životinja Školska knjiga Zagreb 1996

Giesel,O. Wildkrankheiten BLV Munchen 1995



LV309 Engleski jezik II 4.0 III., IV. P V Isp.

Kol.

30 30 1 1 Okvirni sadržaj predmeta: Usvajanje osnovne terminologije iz svih područja lovstva i zaštite prirode;primjena jezičnih i gramatičkih struktura u cjelokupnom području lovstva i zaštite prirode;obuhvaćanje raznih stručnih područja kao što su: različite vrste divljači i ptica (jelenska divljač, srneća divljač, divlje svinje, medvjedi, porodica vukova, divlje mačke, zečevi, pernata divljač) i ostala divljač koja živi prvenstveno u Hrvatskoj; uređenje revira; obuhvaćanje zaštite prirode kako bi se studenti upoznali s načinom izlaganja i vokabularom tog značajnog područja; usvajanje usmenog i pismenog komuniciranja; usvajanje najznačajnijih jezičnih vještina (slušanja, govorenja, čitanja, pisanja, prevođenja) i jezičnih sadržaja (vokabulara, komunikacijskih uzoraka, fonoloških i ortografskih osobina te najvažnijih gramatičkih cjelina važnih za stručnu literaturu). Jezične cjeline; ekologija, biologija, geografija, okoliš, divlji svijet po regijama. Gramatičke cjeline; pasivni oblik glagola, relative clauses, redoslijed riječi u rečenici, upitne rečenice, indirektni govor, prilozi. Komunikacijske soposbnosti.

Kompetencije: Programom kolegija student usvaja terminologiju, jezične i gramatičke strukture engleskog jezika iz cjelokupnog područja lovstva i zaštite prirode što će mu u budućem radu omogućiti praćenje stručne literature, izražavanje stručnim jezikom i komunikaciju.



Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe: Programom osiguranja kvalitete Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe programa se vrši programom osiguranja kvalitete (QA program). Program obuhvaća nadzor nad redovitosti nastave po terminima i trajanju, nadzor provedbe programa kolegija, nadzor pohađanja nastave, evaluaciju uspjeha provjere znanja, evaluaciju studentske ankete i mentorstvo. Program se stalno usklađuje s QA programom Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Qjpy Obvezna literatura:


R. Murphy English grammar in use Cambridge Univ. Press II. 1998 Filipović,R. An Outline of English Grammar ŠK Zagreb 1998

Ž. Bujas Veliki eng. - hrv. rječnik Nakladni zavod Globus II. 2001




časopis Forum – english teaching U. S. Embassies 2002 Babić,I. Pregled gramatike engleskog jezika s vjež. i rješ.

Kurt G. Blüchel Game and Hunting Könemann 1997

Stručni časopisi; Field&Stream, Outdoor Life, North American Hunter



LV309 Njemački jezik II 4.0 III., IV. P V Isp. Kol. 30 30 1 1

Okvirni sadržaj predmeta: Usvajanje osnovne terminologije iz svih područja lovstva i zaštite prirode;primjena jezičnih i gramatičkih struktura u cjelokupnom području lovstva i zaštite prirode;obuhvaćanje raznih stručnih područja kao što su: različite vrste divljači i ptica (jelenska divljač, srneća divljač, divlje svinje, medvjedi, porodica vukova, divlje mačke, zečevi, pernata divljač) i ostala divljač koja živi prvenstveno u Hrvatskoj; uređenje revira; obuhvaćanje zaštite prirode kako bi se studenti upoznali s načinom izlaganja i vokabularom tog značajnog područja; usvajanje usmenog i pismenog komuniciranja; usvajanje najznačajnijih jezičnih vještina (slušanja, govorenja, čitanja, pisanja, prevođenja) i jezičnih sadržaja (vokabulara, komunikacijskih uzoraka, fonoloških i ortografskih osobina te najvažnijih gramatičkih cjelina važnih za stručnu literaturu).

Kompetencije: Programom kolegija student usvaja terminologiju, jezične i gramatičke strukture njemačkog jezika iz cjelokupnog područja lovstva i zaštite prirode što će mu u budućem radu omogućiti praćenje stručne literature, izražavanje stručnim jezikom i komunikaciju.




Medić,I. Kleine deutsche Grammatik Školska knjiga Zag.

Jakić,B.,Hurm,A. Hrvatsko – njemački rječnik Školska knjiga Zag. 1996


Skupina autora Jagdlexikon BLV Munchen I. 1996

Tekstovi iz njemačkih stručnih časopisa; Pirsch, Wild und Hund i dr.


Uroić,M.,Hurm,A. Njemačko – hrvatski riječnik Školska knjiga Zag. 1996

Nußlein,F. Das praktische Handbuch der Jagdkunde BLV Munchen XIV. 1996



LV310 Lovačko oružje 2.0 III. P V Isp. Kol. 15 15 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Pojam lovačkog oružja; povijesni razvoj lovačkog oružja; podjela lovačkog oružja: puške sačmarice, puške kuglarice(risanice), kombinirane puške, pištolji, revolveri, glavni dijelovi, uporaba u lovu, streljivo za lovačko oružje; osnove balistike lovačkog oružja; izbor vrste oružja, kalibara i naboja za lov pojedinih vrsta divljači; sigurnosna pravila držanja, prijenosa(prijevoza) i uporabe lovačkog oružja; pravna regulativa nabavke, držanja i uporabe lovačkog oružja i streljiva; praktično,sigurnosno rukovanje lovačkim oružjem; praktično gađanje lovačkim oružjem na streljani; demonstracija lovačko-streljačkih disciplina.

Kompetencije: Položenim programom predmeta student usvaja znanje i vještine potrebne za pravilno i sigurno rukovanje lovačkim oružjem. U tome su zastupljena znanja iz poznavanja tehničkih i uporabnih osobitosti pojedinih vrsta lovačkog oružja i streljiva, njihovih balističkih osobitosti kao i pravilne uporabe lovačkog oružja i streljiva u odnosu na masu i otpornost pojedinih vrsta divljači sukladno “Pravilniku o načinu uporabe lovačkog oružja i naboja.

Provođenje nastave: Predavanja i vježbe Nastava se provodi kroz predavanja i vježbe. Na predavanjima se usvaja teorijska podloga. Na vježbama se usvaja praktična vještina primjene gradiva. Vježbe se izvode kao auditorne i praktične. Praktične vježbe se izvode kao kabinetske i terenske. Zastupljenost pojedine vrste vježbi prikazana je u izvedbenom programu kolegija.

Provjera znanja: Ispit Usvojeno znanje se provjerava po završetku nastave na ispitu. Ispit je usmeni. Preduvjet za pristup usmenom dijelu ispita je praktično gađanje lovačkim oružjem na streljani. Pristup ispitu je određen ispunjenjem preduvjeta definiranih dinamikom studija. ECTS bodovi: 2.0 Pridijeljena vrijednost ECTS bodova kolegiju je odraz opterećenja studenta u procesu usvajanja gradiva. Pri tome su uzeti u obzir sati nastave, relativna težina gradiva, opterećenje pripreme ispita, kao i sva ostala opterećenja (pripreme praktičnih vježbi).


Jakelić,I. Lovačko oružje Jakelić izdavaštvo Zagreb I. 2001

Bolač,Polak Lovački psi i oružje Naprijed Zagreb 1991


Darabuš-Jakelić Osnove lovstva HLS Zagreb II. 1996

Kinsky,H. i sur. Lovčevo orožje Knjižnica Zlatorog 1990

Hespeler, B. Vor und nach dem Schuss BLV München 2002



LV311 Lovna kinologija 2.0 III. P V Isp. Kol. 15 15 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Uvod, podrijetlo pasa, razvoj kinologije u svijetu i u Hrvatskoj; osnove građe i fiziologije lovačkih pasa; pojam standarda; radne skupine lovačkih pasa i njihova uporaba; goniči, jamari (terijeri i jazavčari), ptičari, dizači divljači, krvosljednici, kratkonogi goniči (brakjazavčari), donosači divljači – opis pasmine i uporaba; uzgoj, držanje, hranidba i higijena pasa; reprodukcija i uzgoj štenadi; odgoj i uvježbavanje lovačkih pasa; bolesti pasa; vrste i značaj kinoloških priredbi; ustrojstvo HKS; pravni propisi vezani uz lovnu kinologiju; demonstracije pojedinih pasmina pasa, njihove obuke, uporabe; prisustvovanje kinološkim priredbama. Kompetencije: Programom student usvaja znanja potrebna za uspješan uzgoj i uporabu lovačkih pasa sukladno modernim načelima održivog iskorištavanja divljači, a prema odredbama Zakona o lovu, Pravilnika o pasminama, broju i načinu korištenja lovačkih pasa za lov ( Ministarstva poljoprivrede i šumarstva) te Zakona o dobrobiti životinja.

Provođenje nastave: Predavanja i vježbe Nastava se provodi kroz predavanja i vježbe. Na predavanjima se usvaja teorijska podloga i obrađuju karakteristični primjeri. Na vježbama se usvaja praktična vještina primjene gradiva. Vježbe se izvode kao auditorne i praktične. Zastupljenost pojedine vrste vježbi prikazana je u izvedbenom programu kolegija.

Provjera znanja: Ispit Usvojeno znanje se provjerava po završetku nastave na ispitu. Ispit je usmeni. ECTS bodovi: 3.0 Pridijeljena vrijednost ECTS bodova kolegiju je odraz opterećenja studenta u procesu usvajanja gradiva. Pri tome su uzeti u obzir sati nastave, relativna težina gradiva, opterećenje pripreme ispita, kao i sva ostala opterećenja (pripreme praktičnih vježbi, izrade seminarskih radova).


Skupina autora Lovna kinologija Poljoprivredni fak.Osijek I. 2004

Richter,J. Lovački psi Nakladni zavod Znanje II. 1985

Bauer,M. Kinologija I (uzgoj,njega,hranidba) Veterinarski fakultet Zagreb II. 2000


Darabuš,S. Osnove lovstva HLS Zagreb III. 1996

Balać,J. Lovna kinologija LS Hrvatske I. 1989

Bauer,M. Kinologija Školska knjiga I. 1996



LV312 Neinvazivne metode praćenja životinja 2.0 III. P V Isp. Kol. 15 15 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Neinvazivne metode praćenja različitih vrsta životinja od beskralješnjaka preko nižih kralješnjaka do sisavaca – definicija invazivnosti i podjela. Razlikovanje metoda istraživanja prema stupnju invazivnosti. Utvrđivanje znakova prisutnosti različitih vrsta životinja, prilagođavanje metoda određenim sistematskim razredima. Neinvazivno uzorkovanje tkiva životinja za genetske, toksikološke, parazitološke i druge analize. Tumačenje različitih pristupa osmatranju životinja i uporaba fotozamki. Osobitosti auditornih pristupa istraživanju te njihova podjela. Upotreba telemetrije kao djelomično invazivne metode praćenja životinja. Upoznavanje s optimalnim kombinacijama različitih neinvazivnih metoda praćenja u svrhu dobivanja boljih rezultata.

Kompetencije: Kolegij s tematski razrađenim predavanjima upoznaje studente s neinvazivnim metodama praćenja životinja. Stječe se znanje o različitim metodama pristupa istraživanjima, stupnju invazivnosti pojedinih metoda. Studenti usvajaju znanje o opremi koja se koristi za neinvazivne metode praćenja životinja. U okviru praktičnog dijela studenti usvajaju osnove korištenja opreme za neinvazivno praćenje životinja te praktičnu primjenu metoda u modernim istraživanjima divljih životinja.

Provođenje nastave: Predavanja i vježbe Nastava se provodi kroz predavanja i praktične vježbe. Zastupljenost pojedine vrste vježbi prikazana je u izvedbenom programu kolegija.

Provjera znanja: Ispit i kolokviji Usvojeno znanje se provjerava po završetku nastave na ispitu. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Prolazni uspjeh na pismenom dijelu ispita je preduvjet za pristup usmenom dijelu ispita. Jedinstvena ocjena ispita je rezultat uspjeha na pismenom i usmenom dijelu ispita. Pristup ispitu je određen ispunjenjem preduvjeta definiranih dinamikom studija. ECTS bodovi: Pridijeljena vrijednost ECTS bodova kolegiju je odraz opterećenja studenta u procesu usvajanja gradiva. Pri tome su uzeti u obzir sati nastave, relativna težina gradiva, opterećenje pripreme ispita, kao i sva ostala opterećenja.

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe: Programom osiguranja kvalitete Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe programa se vrši programom osiguranja kvalitete (QA program). Program obuhvaća nadzor nad redovitosti nastave po terminima i trajanju, nadzor provedbe programa kolegija, nadzor pohađanja nastave, evaluaciju uspjeha provjere znanja, evaluaciju studentske ankete i mentorstvo. Program se stalno usklađuje s QA programom Agencije za znanost i visoko obrazovanje. qjpy Obvezna literatura:


P. A. Henderson Practical methods in Ecology Blackwell Publishing 1. 2003

O. J. Murie R. T. Peterson

A field guide to animal tracks Houghton Mifflin Harcourt 3. 1998



G. C. White R. A. Garrot

Analysis of Wildlife Radio-Tracking Data

Elsiever science 1. 1997

I. Čeović

Tragovi divljači „Panorama“ Zagreb 1. 1964


Oznaka Kolegij ECTS Sem.

Sati Provjera

LV313 Ugrožena staništa Republike Hrvatske 2,0 III. P V Is Kol. 15 15 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Pojam staništa i stanišnih tipova. Nacionalna klasifikacija staništa RH. Uzroci ugroženosti staništa. Površinske kopnene vode i močvarna staništa. Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine. Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare. Šumska staništa. Morska obala, more i kompleksi staništa. Podzemna staništa. Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom. Izgrađena i industrijska staništa. Mjere zaštite ugroženih i rijetkih stanišnih tipova. Revitalizacija ugroženih staništa. Ekološka mreža RH. Natura 2000.

Kompetencije: Kolegij s tematski razrađenim predavanjima upoznaje studente s pojmom staništa i stanišnih tipova. Studenti dobivaju pregled postojećih klasifikacija i nacionalnu klasifikaciju staništa u Republici Hrvatskoj te stječu znanja o uzrocima ugroženosti staništa koja su, u okviru izvedbenog programa kolegija, grupirana u cjeline: površinske kopnene vode i močvarna staništa, neobrasle i slabo obrasle kopnene površine, travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare, šumska staništa, morska obala, more i kompleksi staništa, podzemna staništa, kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom, izgrađena i industrijska staništa. Programom kolegija dane su i zakonski propisane mjere očuvanja i revitalizacije staništa, te značaj staništa u okvirima europske legislative zaštite prirode (Natura 2000). Ovim kolegijem studenti stječu važna znanja za razumjevanje stručnih kolegija iz područja zaštite prirode.

Provođenje nastave: Predavanja i vježbe Nastava se provodi kroz predavanja, seminare i terenske vježbe. Zastupljenost pojedine vrste vježbi prikazana je u izvedbenom programu kolegija.

Provjera znanja: Ispit i kolokviji Usvojeno znanje se provjerava po završetku nastave na ispitu. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Prolazni uspjeh na pismenom dijelu ispita je preduvjet za pristup usmenom dijelu ispita. Jedinstvena ocjena ispita je rezultat uspjeha na pismenom i usmenom dijelu ispita. Pristup ispitu je određen ispunjenjem preduvjeta definiranih dinamikom studija. ECTS bodovi: Pridijeljena vrijednost ECTS bodova kolegiju je odraz opterećenja studenta u procesu usvajanja gradiva. Pri tome su uzeti u obzir sati nastave, relativna težina gradiva, opterećenje pripreme ispita, kao i sva ostala opterećenja.

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe: Programom osiguranja kvalitete Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe programa se vrši programom osiguranja kvalitete (QA program). Program obuhvaća nadzor nad redovitosti nastave po terminima i trajanju, nadzor provedbe programa kolegija, nadzor pohađanja nastave, evaluaciju uspjeha provjere znanja, evaluaciju studentske ankete i mentorstvo. Program se stalno usklađuje s QA programom Agencije za znanost i visoko obrazovanje. qjpy Obvezna literatura:


Topić, J. i sur. Staništa-Priručnik za inventarizaciju, kartiranje i praćenje stanja

DZZP, Zagreb 2006.

Radović, J. i sur. (ur.) Biološka raznolikost Hrvatske DZZP, Ministarstvo kulture RH 2006.



Radović, J., (Ur.) Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske – sa strategijom i akcijskim planovima zaštite

Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb

1999.



LV401 Bolesti divljači II 5.0 IV. P V Isp. Kol. 30 30 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Uvod, etiologija, epizotiologija, klinička slika (simptomi), preventiva i načini suzbijanja, upotrebljivost mesa za ljudsku prehranu. Zarazne bolesti – bakterijske, virusine, gljivične; parazitarne bolesti; tehnopatije; zoonoze; uzrokovane bakterijama, virusima, gljivicama.

Kompetencije: Programom kolegija student usvaja znanja i vještine važne za razumjevanje i prepoznavanje bolesti u prirodi (na živoj i uginuloj divljači), preventivne mjere, postupanje i suzbijanje kod pojave istih, važnost zoonoza i mogućnosti zaštite zdravlja ljudi te važnosti kordinacije sa drugim stručnim službama. U tome su zastupljena znanja iz etiologije, epizootiologije, patologije i zoohigijene.




Janicki i sur. Lovstvo i bolesti divljači Veterinarski fak. u Zagrebu II. 2004

Tucak i sur. Lovstvo Poljoprivredni fak. u Osijeku 2001

Čuljak,K. Patologija životinja Školska knjiga Zagreb 1993



Valentinčić,S. Bolezni divjadi LZS Ljubljana 1981

Lapčević,E. Bolesti divljači i kunića N.Sad

Župančić-Modrić Zarazne bolesti domaćih životinja Školska knjiga Zagreb 1996

Giesel,O. Wildkrankheiten BLV Munchen 1995



LV402 Uređivanje lovišta 6.0 IV. P V Isp.

Kol.

30 45 1 0 Okvirni sadržaj predmeta: Uvod, općenito o lovištu (površini,obliku,granicama,strukturi raslinstva,reljefnoj osobitosti);lovišta za najznačajnije vrste divljači – krupnu i sitnu divljač; uzgajališta za krupnu i sitnu divljač; općenito o uređivanju lovišta – arondacija lovišta, granice lovišta,karta lovišta, katastar lovišta, tipovi lovišta, veličina lovišta; bonitiranje lovišta za pojedine vrste sitne i krupne divljači(tehnika bonitiranja); lovnogospodarski objekti u lovištu; lovnotehnički objekti u lovištu;poboljšanje prirodnih uvjeta prehrane i zaklona za pojedine vrste divljači; tehničko uređenje lovišta i uzgajališta za pojedine vrste sitne i krupne divljači; izrada lovnogospodarske osnove, programa uzgoja pojedinačnih vrsta divljači u uzgajalištim; program zaštite divljači; djelatnost stručne službe za provedbu lovnogospodarske osnove. Kompetencije: Programom kolegija student usvaja znanja i vještine potrebne za praktični rad u lovstvu, tj. od ustanovljenja, bonitiranja i uređivanja lovišta i uzgajališta za krupnu i sitnu divljač do izrade planova u lovstvu (LGO i dr.) , odnosno njihove provedbe u praksi.


Provjera znanja: Ispit Usvojeno znanje se provjerava po završetku nastave na ispitu. Ispit se sastoji od usmenog dijela. Pristup ispitu je određen ispunjenjem preduvjeta definiranih dinamikom studija. ECTS bodovi: 6.0 Pridijeljena vrijednost ECTS bodova kolegiju je odraz opterećenja studenta u procesu usvajanja gradiva. Pri tome su uzeti u obzir sati nastave, relativna težina gradiva, opterećenje pripreme ispita, kao i sva ostala opterećenja (pripreme praktičnih vježbi, izrade programa i seminarskih radova, pripreme i polaganja kolokvija).


Sertić, D. Uzgoj krupne divljači i uređivanje lovišta Veleučilište u Karlovcu I. 2008

Andrašić,D. Zoologija divljači i lov.tehnologija HLS-Zagreb 1980

Andrašić,D. Objekti tehničkog uređenja lovišta HLS - Zagreb 1979

Stručne podloge za bonit. i utv. LPP u RH Minist.polj. i šumar. RH 1995

Zbirka zak. i podzak. prop. iz lovstva Minist.polj. i šumar. RH 2000



Hespeler, B. Handbuch Reviergestaltung BLV München II. 1997

Böhm, E. Das Sauenrevier im Jahreslauf LS Verlag Graz I. 2002



LV403 Lovljenje divljači i lovačka etika 3.0 IV. P V Isp. Kol. 15 30 1 0

Okvirni sdržaj predmeta: Povijesni značaj lova u razvoju čovječanstva i civilizacije; lov i sredstva za lov kroz stoljeća; vrste lova; pojedinačni lovovi; skupni lovovi; lov s pomoću ptica grabljivica ; tradicionalni načini lova; hvatanje žive divljači(sitne i krupne); postupak s ustrijeljenom divljači; Frommov pristup lovstvu; načela etičkog odnosa među sudionicima lova; načela etičkog postupka sa stečenom divljači i lovačkim psima; pravila i običaji lovačkog ponašanja u lovu i izvan lova; lovac i društvo; lovac i zaštita prirode; praktična organizacija i provedba pojedinih vrsta lovova u lovištu; demonstracija lova s pticama grabljivicama; etički odnos lovaca prema prirodi i okolišu; lovački običaji; lovačka odora.

Kompetencije: Programom kolegija student usvaja teorijska i praktična znanja koja mu omogućuju organiziranje i provedbu različitih vrsta lovova na razne vrste divljači sukladno načelima lovne struke, lovačke etike i vjekovnim lovačkim običajima.

Provođenje nastave: Predavanja i vježbe Nastava se provodi kroz predavanja i vježbe. Na predavanjima se usvaja teorijska podloga i obrađuju karakteristični primjeri. Na vježbama se usvaja praktična vještina primjene gradiva. Vježbe se izvode kao auditorne i praktične. Praktične vježbe se izvode kao terenske vježbe. Zastupljenost pojedine vrste vježbi prikazana je u izvedbenom programu kolegija.

Provjera znanja: Ispit Usvojeno znanje se provjerava po završetku nastave na ispitu. Ispit je usmeni. Pristup ispitu je određen ispunjenjem preduvjeta definiranih dinamikom studija. ECTS bodovi: 3.0 Pridijeljena vrijednost ECTS bodova kolegiju je odraz opterećenja studenta u procesu usvajanja gradiva. Pri tome su uzeti u obzir sati nastave, relativna težina gradiva, opterećenje pripreme ispita, kao i sva ostala opterećenja (pripreme praktičnih vježbi)


Sertić, D. Lov na divljač i lovačka etika Veleučilište u Karlovcu I. 2008.

Mustapić i sur. Lovstvo HLS Zagreb I. 2004... Andrašić,D. Način lovljenja divljači LS Zagreb 1952


Perat,J. Lovska etika LSZ Ljubljana I. 2002

Fromm,E. Anatomija ljudske destruktivnosti Naprijed Zagreb I. 1980

Skupina autora Lovački priručnik LS Zagreb 1967

Hruskavec,T. Lovac i divljač Mladost Zagreb I. 1991



LV404 Pravni propisi u lovstvu i zaštiti prirode 5.0 IV. P V Isp. Kol. 60 0 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Uvod, važnost poznavanja zakonske regulative; Ustav RH i zaštita prirode; proces donošenja Zakona u RH; povijest hrvatskog lovnog prava; Zakon o lovu i podzakonski akti; Zakon o zaštiti prirode i podzakonski akti; Zakon o zaštiti okoliša; Zakon o otpadu; Zakon o zaštiti zraka; Zakon o vodama; Zakon o dobrobiti životinja; Zakon o šumama; Zakon o poljoprivrednom zemljištu; međunarodne konvencije i sporazumi u svezi zaštite prirode i okoliša obvezatni u RH.

Kompetencije: Poznavanje pravnih propisa iz područja zaštite prirode i lovstva te poznavanje međunarodnih konvencija i sporazuma u svezi zaštite prirode i okoliša osnove su na kojima se temelje kompetencije inžinjera lovstva i zaštite prirode kako u uzgoju,zaštiti i održivom iskorištavanju divljači, tako i zaštiti prirode i okoliša.

Provođenje nastave: Predavanja Nastava se provodi kroz predavanja. Na predavanjima se usvaja teorijska podloga i obrađuju karakteristični primjeri.




Mustapić i sur. Lovstvo HLS I. 2004

Zbirka zakonskih i podzak. akata iz lovstva Minst. poljopr. i šumarstva 2003

N.N. Zakonski propisi

Dopunska literatura: Nije predviđena



LV405 Zaštita prirode 5.0 IV. P V Isp. Kol. 30 45 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Osnove biologije zaštite prirode; biodiverzitet, genetska varijabilnost, izumiranje vrsta i zaštita prirode; vruće točke biološke raznolikosti u svijetu i u RH; dinamička ekologija; etička načela zaštite prirode; prisutnost čovjeka u prirodi; zaštićene vrste riba, vodozemaca, gmazova; degradacija, fragmentacija i gubljenje staništa; antropogeni izvori onečišćenja prirode i okoliša; osnove toksikologije, ugroze zdravlja i prirode; maksimalno dopustive koncentracije onečišćivala u zraku, vodi, tlu, krmivu i hrani; osnove primjenjene ekotoksikologije; utjecaj čovjeka na atmosferu, globalnu klimu, hidrosferu, pedosferu, litosferu, biosferu; očevidnici.

Kompetencije: Program kolegija osposobljuje studenta prepoznati bitne odrednice biologije zaštite prirode, biodiverzitet, genetsku varijabilnost i etička načela zaštite prirode, uzroke degradacije i gubljenja staništa, antropogeni utjecaj onečišćenja prirode i okoliša te uvažiti holistički pristup valorizacije ugroze zdravlja i prirode.

Provođenje nastave: Predavanja i vježbe Nastava se provodi kroz predavanja i vježbe. Na predavanjima se usvaja teorijska podloga i obrađuju karakteristični primjeri. Na vježbama se usvaja praktična vještina primjene gradiva i prezentiraju seminarski radovi. Vježbe se izvode kao auditorne i praktične. Praktične vježbe se izvode kao laboratorijske i terenske. Zastupljenost pojedine vrste vježbi prikazana je u izvedbenom programu kolegija.



Kryštufek,B. Osnove varstvene biologije Tehniška založba Slovenije I. 1999

Kutle, A. Biološka i krajobrazna razn.Hrv. Drž.uprava za zaš.prirode 1999

Grupa autora Crveni popis ugroženih biljaka i živ. Drž.uprava za zaš.prirode 2004

Glavač,V. Uvod u globalnu ekologiju Hrv.Sveučilišna naklada II. 2001


Grupa autora Zaštita prirode u Hrvatskoj Zavod za zaštitu prirode 1961

Valić,F. Zdravstvena ekologija Medicinska naklada II. 2001

Darabuš,I. Lovstvo HLS II. 2002



LV406 Zaštita okoliša i gospodarenje otpadom 4.0 IV. P V Isp. Kol. 30 15 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Osnovni pojmovi-okoliš,ugroza; čovjek,tehnika,tehnologija kao izvor ugrožavanja okoliša; pregled izvora onečišćenja;vrste i sastav otpadnih tvari koje onečišćuju atmosferu,litosferu i hidrosferu; vrste zagađenja (svjetlosno,termičko...); katastar onečišćenja; strategija i principi zaštite okoliša; Definicija otpada; zbrinjavanje otpada globalni problem; vrste otpada; onečišćenje prirode i okoliša otpadom; ugroza zdravlja otpadom (kemijskim, infektivnim, radioaktivnim); povijest zbrinjavanja otpada; pročišćavanje otpadne vode, dimnih i ispušnih plinova; “divlja” i sanitarna odlagališta (europski standardi); zbrinjavanje opasnog otpada (DDD sredstva, infektivni, radioaktivni i dr.); zbrinjavanje ostataka i otpada uporabom umjetnih gnojiva, pesticida i dr. kemikalija; otpad u lovstvu; ambalaža, sačma, lešine, konfiskati, infektivni otpad i dr. ;oporaba, recikliranje i kompostiranje otpada; opasni kućni otpad; spalionice, dioksini i pepeo; prioni-kafilerije nekad i danas; pripravnost za djelovanje u slučaju iznenadnih požara, potresa, poplava te uz ostale mjere i zbrinjavanje otpada; načela smanjenja nastajanja otpada, uloga pojedinca i zajednice.

Kompetencije: Program osposobljuje prepoznavanje globalne razmjere ugroze okoliša sve većom količinom i vrstama otpada.Onečišćenje vode, tla i zraka, kemijskim, infektivnim i radioaktivnim otpadom.Važnost gospodarenja otpadom i njegovog zbrinjavanja. Oporaba, recikliranje i kompostiranje. Opasni kućni otpad, spalionice otpada. Zbrinjavanje otpada kod elementarnih nepogoda.

Provođenje nastave: Predavanja i vježbe Nastava se provodi kroz predavanja, vježbe i seminare. Na predavanjima se usvaja teorijska podloga, a na seminarima se obrađuju karakteristični primjeri. Na vježbama se usvaja praktična vještina primjene gradiva. Vježbe se izvode kao auditorne i praktične. Praktične vježbe se izvode kao laboratorijske i terenske. Zastupljenost pojedine vrste vježbi prikazana je u izvedbenom programu kolegija.



Obvezna literatura:


Razni autori Ekološki leksikon MZOPU I. 2001Z. Milanović Otpad nije smeće Gospodarstvo i okoliš I. 2002Zakon o otpadu Narodne Novine 2004



A. Asaj Higijena na farmi i okolišu Med. Naklada I. 2003



LV501 Uzgoj sitne divljači 6.0 V. P V Isp.

Kol.

30 45 1 0 Okvirni sadržaj predmeta: Uvod, pojam lovišta i uzgajališta sitne divljači-podjela; osnovni ekološki čimbenici bitni za uzgoj divljači(klimatski, edafski), biotički i antropogeni čimbenici; mir u lovištu; uloga predatora; izvori hrane i vode; zakloni i remize; staništa; prirodni uzgoj sitne divljači (zec,fazan,trčka,divlja patka,kamenjarka grivna i dr.); gustoća, sastav i dinamika prirodnih populacija; prirodna hrana,prehrana i prihrana; planiranje odstrijela,odstrijel;uzgojne i zaštine mjere;lovnogospodarska osnova; program uzgoja sitne divljači; program zaštite sitne divljači; administrativni poslovi vezani uz gospodarenje lovištem i divljači; tehnologija uzgoja pojedinih vrsta sitne divljači u uzgajalištima ( intenzivni uzgoj pernate divljači; kavezni uzgoj zeca); prihvat i podivljavanje “umjetno” uzgojene divljači; štete na divljači; štete od divljači; sprečavanje šteta.

Kompetencije: Programom kolegija student usvaja znanja i vještine potrebne za praktični rad u lovstvu, tj. uzgajanje sitne divljači u lovištima i uzgajalištima, izradu i provedbu planova u lovstvu (LGO i dr.).


Provjera znanja: Ispit Usvojeno znanje se provjerava po završetku nastave na ispitu. Ispit se sastoji od usmenog dijela. Pristup ispitu je određen ispunjenjem preduvjeta definiranih dinamikom studija. ECTS bodovi: 6.0 Pridijeljena vrijednost ECTS bodova kolegiju je odraz opterećenja studenta u procesu usvajanja gradiva. Pri tome su uzeti u obzir sati nastave, relativna težina gradiva, opterećenje pripreme ispita, kao i sva ostala opterećenja (pripreme praktičnih vježbi, izrade programa i seminarskih radova) Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe: Programom osiguranja kvalitete Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe programa se vrši programom osiguranja kvalitete (QA program). Program obuhvaća nadzor nad redovitosti nastave po terminima i trajanju, nadzor provedbe programa kolegija, nadzor pohađanja nastave, evaluaciju uspjeha provjere znanja, evaluaciju studentske ankete i mentorstvo. Program se stalno usklađuje s QA programom Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Obvezna literatura: Autor Naslov Izdavač Izdanje God.

Pintur, K. Uzgoj sitne divljači Veleučilište u Karlovcu I. 2010.


Tucak,Z. i ostali Lovstvo Poljoprivredni fak. Osijek 2003




LV502 Protupožarna zaštita u prirodi 4.0 V. P V Isp. Kol. 30 30 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Općenito o požarima, vrstama, uzrocima, nastajanju, širenju (faktori rizika,klimatski utjecaji...);organizacija vatrogastva u Hrvatskoj; vatrogasna oprema, uređaji i sredstva za gašenje požara; tehnologije gašenja požara otvorenog prostora (ekološka sredstva gašenja šumskih požara); preventivne protupožarne mjere u zaštiti šuma, parkova prirode i nacionalnih parkova (meteorološki indeks opasnosti, protupožarne prosjeke, prorjeđivanje šuma, edukacija stanovništva...); vatrodojavni sustavi; taktički nastupi vatrogasnih postrojbi i rukovođenje požarima; upoznavanje i primjena sredstava za gašenje požara u vodozaštitnim pojasevima i zaštićenim parkovima prirode; sanacija opožarenih površina; zakonska regulativa protupožarne zaštite (provedba, operativni programi javnih ustanova).

Kompetencije: Programom kolegija student usvaja temeljna znanja iz područja gašenja i zaštite od požara u prirodi, način postupanja kod protupožarnih intervencija u prirodi te važnosti suradnje s vatrogasnim postrojbama i dr. nadležnim tijelima državne uprave. Studenti su upoznati s posebnostima nastupa vatrogasnih postrojbi u parkovima prirode i u zaštićenim prirodnim područjima.





Ivančić,Z. Nastavni program za obuku prof. vatrog. CZOP Zagreb 1990

Bertović,S i dr. Osnove zaštite šuma od požara ŠK Zagreb 1987

Šmeikal,Z. Uređaji,oprema i sred. za gašenje i zašt.od pož. SKTH Zagreb 1991


Demidov Protupožarna taktika Moskva 1978

Vočinković,S. Zaštita od požara Zav. za sig.na radu 1981

Zakon o vatrogastvu, Zakon o zaštiti od požara N.N. 139/04, 58/93

Pravilnik o zaštiti šuma od požara, Pravilnici i prog. iz pod.vatrog. N.N. 26/03, 61/94



LV503 Odgovorni turizam 4.0 V. P V Isp. Kol. 30 30 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Definicije turizma; povijest turizma; osnovna obilježja masovnog turizma; odgovorni turizam (vrednovanje turističke okoline, ekološki aspekti turističkog razvoja); carrying capacity – pojam i metoda; odnos zaštite prirode i turizma; zaštićeni dijelovi prirode i turizam; lovni turizam – mogućnosti i ograničenja; gospodarski principi lovnog turizma; organizacija lovnog turizma; organizacija i pružanje ugostiteljskih usluga u turizmu; turističke agencije; marketing u turizmu; etika u turizmu; posjete turističkim agencijama, zaštićenim dijelovima prirode; vježbe pružanja ugostiteljskih usluga u ugostiteljskom objektu i prirodi; etički kodeks vodiča u prirodi.

Kompetencije: Programom kolegija student usvaja znanja i vještine potrebne za organizaciju i praktično provođenje raznih oblika odgovornog turizma, kao i za rukovođenje, odnosno rad u turističkim agencijama ili drugim turističkim organizacijama koje se bave nekim od oblika odgovornog turizma.

Provođenje nastave: Predavanja i vježbe Nastava se provodi kroz predavanja i vježbe. Na predavanjima se usvaja teorijska podloga i obrađuju karakteristični primjeri. Na vježbama se usvaja praktična vještina primjene gradiva. Vježbe se izvode kao auditorne i praktične. Praktične vježbe se izvode kao kabinetske i terenske. Zastupljenost pojedine vrste vježbi prikazana je u izvedbenom programu kolegija.

Provjera znanja: Ispit Usvojeno znanje se provjerava po završetku nastave na ispitu. Ispit se sastoji od usmenog ispita. Pristup ispitu je određen ispunjenjem preduvjeta definiranih dinamikom studija. Tijekom nastave se usvajanje znanja provjerava izradom seminarskih radova. ECTS bodovi: 4.0 Pridijeljena vrijednost ECTS bodova kolegiju je odraz opterećenja studenta u procesu usvajanja gradiva. Pri tome su uzeti u obzir sati nastave, relativna težina gradiva, opterećenje pripreme ispita, kao i sva ostala opterećenja (pripreme praktičnih vježbi, izrade seminarskih radova).


Avelini-Holjevac,I. Upravljanje kvalit. u turiz. i hot. ind Fakult. za turist. i hotel. menad. I. 2002

Pančić-Kombolt Selektivni turizam TMCP Sagena - Matulji I. 2000

Vukonić,B. Turizam-u susret budućnosti Mikrorad I. 1994

Dopunska literatura:. Autor Naslov Izdavač Izdanje God.

Snacklej,M. Wildlife Turism Int.Thompson business press I. 1996



LV504 Upravljanje zaštićenim područjima 6.0 V. P V Isp. Kol. 45 45 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Definicija zaštite prirode, svrha i zadaća; povijest zaštite prirode u svijetu, u Europi i u Hrvatskoj; proglašavanje zaštićenih dijelova prirode; značajke NP, PP i ostalih zaštićenih dijelova prirode; javne ustanove zaštite prirode; način upravljanja zaštićenim područjima; pravilnici o unutarnjem redu u zaštićenim dijelovima prirode; zaštićene vrste (način zaštite i provedba); naknada štete u prirodi; međunarodni propisi zaštite prirode u kojima je RH supotpisnica; biološka raznolikost; crvene knjige zaštićenih svojti životinja i biljnih vrsta RH; zadaća lovaca u očuvanju prirode i biološke raznolikosti; edukacija; nevladine udruge; mediji.

Kompetencije: Programom kolegija student se osposobljuje za jasno prepoznavanje značajki kategorija zaštićenih područja. Postupak proglašavanja, način upravljanja, provedbu zaštite, uključujući edukaciju pučanstva. Dobro poznavanje hrvatskih i međunarodnih propisa u svezi zaštićenih dijelova prirode i načina uspostavljanja neophodne suradnje, znanosti, struke, tijela uprave i nevladinih organizacija, poglavito lovačkih udruga.

Provođenje nastave: Predavanja i vježbe Nastava se provodi kroz predavanja i vježbe. Na predavanjima se usvaja teorijska podloga i obrađuju karakteristični primjeri. Na vježbama se usvaja praktična vještina primjene gradiva i prezentiraju seminarski radovi. Vježbe se izvode kao auditorne i praktične. Praktične vježbe se izvode kao terenske. Zastupljenost pojedine vrste vježbi prikazana je u izvedbenom programu kolegija.




Martinić, I. Upravljanje zaštićenim područjima prirode Šum.fak.u Zagrebu I. 2010

Bralić, I. Nacionalni parkovi Hrvatske ŠK Zagreb 1992

Wildermuth,H. Priroda kao zadaća Drž.uprava za zašt. kul. i prir.bašt.

I. 1994

Narodne novine Zakoni i propisi o proglašenju zašt.područja,svojti,vrsta


Springer,O. Biologija 4 - Ekologija Profil VI. 2004

Grupa autora Prirodna baština Hrvatske Buvina 1996

Deželić i sur. NP i PP Republike Hrvatske Min.zašt.okoli.i prost.uređ. 2003



LV505 Ocjenjivanje trofeja divljači 4.0 V. P V Isp. Kol. 15 30 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Pojam, povijest i značaj lovne trofeistike; razvoj međunarodnih (CIC) formula za ocjenjivanje pojedinih vrsta divljači; pribor i instrumentarij; ocjenjivanje europskih vrsta divljači prema propisima (formulama) CIC-a; ocjenjivanje trofeja izvaneuropskih vrsta (načelno); zakonski i podzakonski propisi o lovačkim trofejama; trofejni list, evidencija izdanih trofejnih listova, evidencija trofeja; organizacija smotri i izložbi trofeja, propozicije, priručnici, katalozi; utvrđivanje dobi divljači na osnovi trofeje; tipične, atipične, abnormalne trofeje; obrada i prepariranje trofeja.

Kompetencije: Programom student usvaja znanja i vještine ocjenjivanja trofeja divljači prema međunarodnim formulama (CIC, Boone and Crocett Club), sukladno Zakonu o lovu i na njemu temeljenim podzakonskim aktima, kao i temeljem odredbi Pravilnika o osposobljavanju za ocjenjivače trofeja Hrvatskog lovačkog saveza s kojima je usklađen.

Provođenje nastave: Predavanja i vježbe Nastava se provodi kroz predavanja i vježbe. Na predavanjima se usvaja teorijska podloga i praktično prikazuje metodika ocjenjivanja trofeja divljači. Na vježbama se usvaja praktična vještina primjene gradiva. Vježbe se izvode kao praktične vježbe u kabinetu trofeistike i zoologije.Zastupljenost pojedine vrste vježbi prikazana je u izvedbenom programu kolegija.

Provjera znanja: Ispit Usvojeno znanje se provjerava po završetku nastave na ispitu. Ispit se sastoji od praktičnog i usmenog dijela. Prolazni uspjeh na praktičnom dijelu ispita je preduvjet za pristup usmenom dijelu ispita. Jedinstvena ocjena ispita je rezultat uspjeha na praktičnom i usmenom dijelu ispita. ECTS bodovi: 4.0 Pridijeljena vrijednost ECTS bodova kolegiju je odraz opterećenja studenta u procesu usvajanja gradiva. Pri tome su uzeti u obzir sati nastave, relativna težina gradiva, opterećenje pripreme ispita, kao i sva ostala opterećenja (pripreme praktičnih vježbi).


Frković,A. Lovačke trofeje Hrvatski lovački savez I. 1989

Zbirka zakonskih i podzakonskih propisa iz lovstva Ministarstvo polj. i šumar. I. 2002


Varićak,V. Ocjenjivanje lovskih trofej LZS Ljubljana II. 1980

Varićak,V. Trophaenbewertung Osterrich.Agrarverlag 2000



LV506 Kartografija i orijentacija 2.0 V. P V Isp. Kol. 15 15 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Čimbenici kretanja u prirodnoj sredini; osnove kartografije; vrste i podjela karata; čitanje karata ( projekcije, matematički i geografski elementi, mjerenje udaljenosti, nagiba i sl.); kartografski znakovi; izrada priručnih karata i skica; snalaženje u prostoru prema prirodnim i društvenim elementima, kompasu, GPS – sustavu orjentacije; karta lovišta.

Kompetencije: Programom kolegija student usvaja znanja i vještine orjentacije i kretanja u prostoru korištenjem geografskih (topografskih) karata i različitih metoda orjentacije od korištenja prirodnih i društvenih elemenata orjentacije do primjene GPS-uređaja. Stječe i vještine izrade priručnih geografskih karata i skica te upoznaje sve kartografske i lovnokartografske znakove i njihovu primjenu.


Provjera znanja: Ispit Usvojeno znanje se provjerava po završetku nastave na ispitu. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Prolazni uspjeh na pismenom dijelu ispita je preduvjet za pristup usmenom dijelu ispita. Jedinstvena ocjena ispita je rezultat uspjeha na pismenom i usmenom dijelu ispita. Pristup ispitu je određen ispunjenjem preduvjeta definiranih dinamikom studija. ECTS bodovi: 2.0 Pridijeljena vrijednost ECTS bodova kolegiju je odraz opterećenja studenta u procesu usvajanja gradiva. Pri tome su uzeti u obzir sati nastave, relativna težina gradiva, opterećenje pripreme ispita, kao i sva ostala opterećenja (pripreme praktičnih vježbi). Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe: Programom osiguranja kvalitete Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe programa se vrši programom osiguranja kvalitete (QA program). Program obuhvaća nadzor nad redovitosti nastave po terminima i trajanju, nadzor provedbe programa kolegija, nadzor pohađanja nastave, evaluaciju uspjeha provjere znanja, evaluaciju studentske ankete i mentorstvo. Program se stalno usklađuje s QA programom Agencije za znanost i visoko obrazovanje. qjpy Obvezna literatura: Autor Naslov Izdavač Izdanje God.

Marković, B. Kartografija i orjentacija Veleučilište u Karlovcu I. 2009.

Majtin,Z.,Novak,D.. Orijentacija i čitanje karata Mladost Zagreb I. 1991


Dugum, J. MedMedved

Vojna topografija Hrv.vojno učilište "P.Zrinski" I. 1995.

Roglić,J. Osnove kartografije Geografski horizont Zag. I. 1987

Šmerke,Z. Planinarstvo i alpinizam Globus Zagreb I. 1989



LV511 Bioetika 2.0 V. P V Isp. Kol. 15 0 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Upoznavanje s kolegijom, temeljnim etičkim i bioetičkim pricipima, moralnom praksom; pravna regulacija bioetičkih problema; europske konvencije o dobrobiti životinja; etički komiteti, odbori, i komisije (bioetička povjerenstva); etičke vrijednosti i problematika donošenja etičkih odluka (utilitarističke i deontološke teorije); bioetika i okoliš; bioetika u kontekstu održivog razvoja; bioetika i genske modifikacije; reprodukcija divljači i bioetičke norme; usklađivanje lovnogospodarskih metoda sa bioetičkim principima; dobrobit divljači u otvorenim lovištima, ograđenom prostoru, intenzivnom uzgoju; tehnopatije i dobrobit.

Kompetencije: Programom kolegija student usvaja temeljne etičke i bioetičke norme povezane s moralnom praksom i njihovom praktičnom primjenom tijekom stručnog rada na području zaštite prirode, uzgoja i iskorištavanja divljači.

Provođenje nastave: Predavanja Nastava se provodi kroz predavanja i seminare. Na predavanjima se usvaja teorijska podloga i obrađuju karakteristični primjeri, a u seminarima studenti obrađuju bioetička pitanja po izboru.

Provjera znanja: Ispit Usvojeno znanje se provjerava po završetku nastave na ispitu. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Prolazni uspjeh na pismenom dijelu ispita je preduvjet za pristup usmenom dijelu ispita. Jedinstvena ocjena ispita je rezultat uspjeha na pismenom i usmenom dijelu ispita. Pristup ispitu je određen ispunjenjem preduvjeta definiranih dinamikom studija. ECTS bodovi: 2.0 Pridijeljena vrijednost ECTS bodova kolegiju je odraz opterećenja studenta u procesu usvajanja gradiva. Pri tome su uzeti u obzir sati nastave, relativna težina gradiva, opterećenje pripreme ispita, kao i sva ostala opterećenja (pripreme praktičnih vježbi, izrade seminarskih radova). Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe: Programom osiguranja kvalitete Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe programa se vrši programom osiguranja kvalitete (QA program). Program obuhvaća nadzor nad redovitosti nastave po terminima i trajanju, nadzor provedbe programa kolegija, nadzor pohađanja nastave, evaluaciju uspjeha provjere znanja, evaluaciju studentske ankete i mentorstvo. Program se stalno usklađuje s QA programom Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Qjpy Obvezna literatura: Autor Naslov Izdavač Izdanje God.

Krznar, T. Bioetički mozaik Veleučilišta u Karlovcu I. 2009.


Matulić,T. Bioetika GK, Zagreb II. 2001

Pozaić,V. Ekologija Centar za bioetiku Zagreb I. 2004



LV512 Etologija 2.0 V. P V Isp. Kol. 15 0 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Ponašanje životinja; Temeljne metode proučavanja ponašanja životinja, genetika ponašanja životinja, evolucija i ponašanje, živčani i hormonski sustavi i ponašanje, učenje i igranje u životinja, razvoj ponašanja kroz život jedinke, prostorna i vremenska orijentacija životinja, traženje hrane i antipredatorska ponašanja; Odabir partnera: Intra i interseksualna selekcija, sustavi parenja, život u skupinama: evolucija, prednosti i nedostaci; Intra i interspecijska komunikacija među životinjama; Sebičnost i altruizam; Evolucija i modeli altruističkog ponašanja – eusocijalni kukci i sisavci.

Kompetencije: Apsolviranjem programa student stječe uvid u temelje etologije što mu omogućuje razumijevanje složenih odnosa unutar populacija pojedinih životinjskih vrsta, a u cilju što prirodnijeg i svrsishodnijeg uzgoja, zaštite i upravljanja populacijama slobodnoživućih životinjskih vrsta.

Provođenje nastave: Predavanja Nastava se provodi kroz predavanja.





Dugatkin Principles of Animal Behavior W. W. Norton I. 2004


Alcock Animal Behavior Sinauer Associates VII. 2001

Goodenough Perspectives on Animal Behavior John Wiley and Sons II. 2002



LV513 Manipulativni zahvati na divljači 2.0 V. P V Isp. Kol. 0 15 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Uvod, temeljni principi hvatanja divljači, zakonska regulativa; fizikalne metode hvatanja i obuzdavanja dlakave divljači – “crush” sistem; hvatanje krupne i sitne dlakave divljači mrežama; hvatanje sitne pernate divljači; hvatanje krupne dlakave divljači lovkama; kemijska imobilizacija divljači; sigurnosne mjere pri manipulaciji; postupak s uhvaćenom divljači; prevencija stresa i antišok terapija; obilježavanje divljači; priprema divljači za transport; transport krupne i sitne divljači; ispuštanje i metode praćenje divljači u otvorenim i ograđenim lovištima.

Kompetencije: Programom kolegija student usvaja znanja i vještine praktične manipulacije živom divljači (hvatanja, transporta, obilježavanja, praćenja) imajući u vidu dobrobit životinja i sigurnost svih sudionika, bilo da je riječ o znanstvenim odnosno lovnogospodarskim potrebama.

Provođenje nastave: Vježbe Nastava se provodi kroz praktične vježbe. Tijekom vježbi usvajaju se praktične vještine primjene navedenog gradiva. Praktične vježbe se izvode kao kabinetske i terenske Zastupljenost pojedine vrste vježbi prikazana je u izvedbenom programu kolegija.

Provjera znanja: Ispit Usvojeno znanje se provjerava po završetku nastave na usmenom ispitu. Pristup ispitu je određen ispunjenjem preduvjeta definiranih dinamikom studija. ECTS bodovi: 2.0 Pridijeljena vrijednost ECTS bodova kolegiju je odraz opterećenja studenta u procesu usvajanja gradiva. Pri tome su uzeti u obzir sati nastave, relativna težina gradiva, opterećenje pripreme ispita, kao i sva ostala opterećenja (pripreme praktičnih vježbi).



Janicki i sur. Lovstvo i zaštita prirode Vterinarski fakultet u Zagrebu I. 2003

Mustapić i sur. Lovstvo HLS Zagreb I. 2004 Schemnitz,S.D.

Wildlife management techniques The Wildlife Society II. 1980


Kenvard,R.E. Manual for wildlife radio tagging Academic Press I. 2001

Kreeger,T. i sur. Wildlife Chemical Immobilization Wildlife Pharmaceuticals III. 1999



LV601 Stručna praksa 20.0 VI. P V Isp. Kol. 0 240 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Stručna praksa obavlja se pojedinačno u tvrtkama, ustanovama i udrugama čija je djelatnost iz područja studija studenata. Student se u sklopu stručne prakse upoznaje s odgovarajućim poslovima za koje se osposobljava kroz programe obrazovanja, a sa zadatkom da provjerava i dopunjava svoja stručna znanja uz cjelovito sagledavanje tehnološkog i radnog procesa.

Kompetencije: Obavljanjem stručne prakse student provjerava i dopunjuje postojeća znanja, stiče neophodna praktička iskustva, rješava tekuće praktičke probleme i obavlja praktičke poslove te se time osposobljava za samostalan rad u struci.

Provođenje nastave: Vježbe Program stručne prakse ostvaruje se u skladu s postavljenim zadatkom tijekom prakse od 240 sati. Student/ica se upoznaje sa subjektom u kojem obavlja praksu kao i sa poslovima i radnim zadacima koje će praktički obavljati.Student/ica treba voditi detaljan dnevnik rada u skladu s Pravilnikom o dodiplomskom studiju, koji predstavlja podlogu za ocjenjivanje i priznavanje stručne prakse.

Provjera znanja: Kolokviji Završetkom stručne prakse provjerava se stečeno znanje – usmeni kolokvij. Uspješnim kolokviranjem studenatu se priznaje obavljena stručna praksa. ECTS bodovi: 20.0 Pridijeljena vrijednost ECTS bodova stručnoj praksi je odraz opterećenja studenta/ice tijekom rada u tvrtki(30 radnih dana), a obuhvaća stečena znanja tijekom studiranja i njihovu primjenu u praksi.

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe: Programom osiguranja kvalitete Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe programa se vrši programom osiguranja kvalitete (QA program). Program obuhvaća nadzor redovitosti obavljanja stručne prakse po terminima i trajanju. Program se stalno usklađuje s QA programom Agencije za znanost i visoko obrazovanje.





LV602 Završni rad 10.0 VI. P V Isp. Kol. 0 150 1 0

Okvirni sadržaj predmeta: Diplomski/završni rad je samostalan stručan rad u kojemu student pod vodstvom nastavnika - mentora obrađuje izabranu temu. Student koji je položio sve ispite, izradio seminarske radove i izvršio druge obveze predviđene nastavnim planom i programom studija, izradom diplomskog/završnog rada dokazuje sposobnost samostalnog rješavanja složenoga problema. Ciljevi su izrade završnog rada dokazati: sposobnost primjene teorijskih i praktičnih znanja stečenih tijekom studija, sposobnost primjene znanstvenih metoda i instrumentarija u obradi problema i izradi rada, sposobnost samostalnoga služenja odgovarajućom domaćom i inozemnom literaturom, tj. korištenje spoznaja, činjenica i stavova objavljenih u navedenim izvorima. Kompetencije: Izradom završnog rada stiče se neophodno praktičko iskustvo u primjeni teorijskih i praktičnih znanja stečenih tijekom studija, pisanju stručno-znanstvenog rada te služenje relevantnom stručno-znanstvenom literaturom.

Provođenje nastave: Završni rad se izrađuje uz pomoć i vođenje nastavnika mentora, sukladno Pravilniku o izradi završnih radova.

Provjera znanja: Završni rad se prezentira pred Ispitnim povjerenstvom, a nakon prezentacije završnog rada student pred istim povjerenstvom polaže Završni ispit. ECTS bodovi: 10.0 Pridijeljena vrijednost ECTS bodova Završnom radu je odraz opterećenja studenta/ice tijekom izrade rada i pripreme Završnog ispita.

Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe: Programom osiguranja kvalitete Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe programa se vrši programom osiguranja kvalitete (QA program). Program obuhvaća nadzor kvalitete Završnih radova. Program se stalno usklađuje s QA programom Agencije za znanost i visoko obrazovanje.



studij lovstvo i zaŠtita prirode stručni studij na odjelu ... · smjese i diobe i pravilo trojno....

Documents