Striptizam - http://www.stripovi.com/kolumne/

29.01.2015. |PIE:Edin SALINOVI"Regionalni mainstream parametri iitavaju strip kroz jezik knjievnosti 19. stoljea"U fracuskom gradu Angoulemeu od 29.1. do 1.2.2015, 42. put se odrava trei najvei festival stripa u svijetu Festival de la Bande Dessine. U konkurenciji za nagradu za najbolji alternativni strip album naao se trinaesti broj magazina Komikaze, to je bio povod da razgovaramo sa urednicom ovog magazina Ivanom Armanini. Trinaesti broj Komikaza naao se u konkurenciji za nagradu "BD alternative 2014". Rije je o najvanijem evropskom natjecanju posveenom nezavisnom stripu. Kako to komentirate?- Vijesti, pristigle iz francuskog Angoulemea u kojem e se od 29.1. do 1.2. odrati trei najvei festival stripa svijeta, 42. Festival de la Bande Dessine, su sjajne. Nominacija za nagradu za najbolji alternativni strip album na festivalu stavlja nas u konkurenciju sa strip izdanjima iz Francuske i Belgije (2/3) te Italije, Brazila, Egipta, Austrije, Njemake, Ukrajine i Tajvana. (Listu moete vidjeti ovdje: http://www.bdangouleme.com/670,prix-de-la-bd-alternative-2015.) To je rezultat trinaestogodinjeg kontinuiranog kopanja po meunarodnom polju nezavisnog stripa. Projekt Komikaze (http://www.komikaze.hr) je pokrenut 2002. godine na tada uspavanoj hrvatskoj strip-sceni, a prerastao je u jedan od meunarodno najprepoznatljivijih s prostora Balkana. Kroz proteklu deceniju je formiran meunarodni brend autorskog stripa zahvaljujui permanentnom predstavljanju irom Evrope i van nje - kako preko web prezentacije, tako i distribucijom e-zina i magazina, preko izlobi, radionica i drugih dogaanja. Odrano je 180 izlobi i radionica u koordinaciji sa stotinjak partnerskih udruga, civilnih inicijativa i strip kolektiva.

Strategija mreenja

Nominacija za nagradu dolazi u trenutku kada su se problemi nagomilali. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Vam nije odobrilo daljnje finansiranje, ime je, ini se, autorski strip dodatno potisnut na kulturalnu marginu. Uz to, akademija i tzv. institucije kulture ignoriu strip. Mogu li se autori alternativnog stripa nositi sa takvim okolnostima?- Vrijeme za tisak i art institucije pa i autore alternativnog stripa je crno, ali internet je donio neka rjeenja, otvorio druge puteve. Komikaze su kroz strategije mreenja razvile novu perspektivu, lokalno i meunarodno. Program funkcionira i razvija se kao socijalna skulptura, virtualni muzej, poligon za nove talente i lansiranje protostripova. Autorski strip jest oaza alternativne scene u odnosu na postojeu umjetniku praksu koja dominira. Ona djeluje sinergijom autonomnih zona kulture (neprofitnih i vaninstitucionalnih), organiziranih kroz otpor globalizaciji ukusa i institucionalizaciji umjetnike prakse kroz slobodno i altruistino djelovanje umjetnika iz razliitih podruja koje povezuje neovisan i beskompromisan stav nazvan alternativnim. Hrvatska ima vrlo dobro povezanu nezavisnu scenu kulture koja djeluje kroz platformu Clubture, Zakladu Kultura Nova, portal Kulturpunkt i niz drugih projekata koji su trajno zaivjeli i kroz koje su Komikaze nastale, stasale i razvijaju se. Autorski strip je prepoznat kao medij pun potencijala u razvoju. Komikaze program 2015 je podran od Zaklade Kultura Nova (http://kulturanova) i Ministarstva Kulture RH za trogodinje istraivake i angairane inovativne umjetnike prakse.

Postoje razne pozitivne inicijative koje rade proaktivno za scenu autorskog stripa. Primjerice projekt berlinske kustosice Beate Wild pokrenut kao prezentator nezavisnog stripa Hrvatske, Slovenije, Srbije, Maarske i Rumunjske pod imenom "comiXconnection" (http://comixconnection.eu/) koji predstavlja 50 autora, strip kolektiva i festivala, ali s naglaskom na mree u kojima funkcioniraju. Izloba ukljuuje 2 kataloga (teorijski i praktini) a na turneji je od 2013. Do sada je gostovala na 10 lokacija, prezentirajui autorski strip u institucionalnom kontekstu. Trenutno gostuje u Muzeju Suvremene umjetnosti Novi Sad a planiramo je dovesti uskoro i u Zagreb.

Unato lijepim i svijetlim trenucima, autorski strip regije jest na kulturnoj margini. Zato? Problem spava u samom korijenu sistema: hrvatske osnovne kole imaju jedan sat likovne kulture (primjerice, djeca u Finskoj imaju ak 16 sati na tjedan) a imamo i najmanji proraun za kulturu u Evropskoj uniji. Situacija u drugim zemljama regije je jo daleko slabija.

Logika Industrije i Profita melje individualce. Rijetki su izdavai koji ele riskirati s domaim autorima/cama jer su prevodi daleko isplativija roba, a veliki knjiarski lanci, uzimaju prevelike mare (50%) a i to malo to ostane - ne plaaju. Strip festivali su (ak 2 vea u Hrvatskoj), takoer trino orijentirani i nemaju prostora za DIY fanzinsku i strip-art scenu. Nakon raspada Jugoslavije distributerska mrea se raspala i jo se nije pokrpala. Strip teko ulazi u muzejske institucije jer prednost imaju megalomski projekti reprezentativne kulture. Nedostatak autora/ica je i najmanji problem. Od preko dvije stotine autora na Komikaze stranici koja tematizira autorski strip, ak ezdeset je iz Hrvatske.

Naalost (osim 3 Komikaze gostovanja: u Sarajevu 2003., 2006. i Mostaru 2003.) imamo malo kontakata s autorima/cama IZ Bosne. Nadam se da e ovaj lanak to promijeniti...

Mrea Komikaza broji vie od 200 autora/ica iz 40 zemalja. S obzirom na to, smatrate li da je izlaz za autorski strip u internacionalizaciji ili formiranju unitarne regionalne scene?- Dugorono gledano, oboje je jednako vano. Baza Komikaza, graena kroz proteklih 13 godina sadri preko 4 500 autorskih tabli, uvijek dostupnih i besplatnih na naem portalu. Ona je dvotreinski regionalna, ali bi teko uspjela bez samopreispitivanja takoer i kroz "tue" naoale. Scena se gradi i dograuje kroz razliita iskustva, prelijevanja energija, direktne razmjene konkretnih strip proizvoda i vjetina u brojnim virtualnim i fizikim susretima.

Socijalne mree su takoer bitan dio projekta, kroz praenje rada ve objavljenih autora/ica i permanetno sondiranje novih.https://www.facebook.com/komikaze.hr.

Otvorena zona istraivanja

Stripovi u 13. broju Komikaza, kako primjeuje kritika, u najveemu tematiziraju nepripadanje, apsurd i seksualnost. Uope se moe rei da alternativni strip predstavlja otpor dogmatizmu. No, po svemu sudei u regionu ga se jo uvijek ne uzima ozbiljno?- Vrata Komikaza su stalno otvorena i novi autori/ice se stalno javljaju. Ipak, od svih autora/ica, koji su odluili nacrtati i objaviti strip u Komikazama, 2/3 dolazi iz regije, to govori da ga ona kreativna snaga drutva, shvaa itekako ozbiljno. Regionalni mainstream parametri meutim iitavaju strip kroz jezik knjievnosti 19. stoljea i kroz nepretenciozne siee koji istrauju samo jednu nau aktivnost - anegdotalnu. esta karakteristika ovakvog stripa je realistini stil, sklonost kiu i lakoj zabavi.

injenica da su se Komikaze nale u konkurenciji za nagradu "BD alternative 2014" potvruje da radite dobar posao. Koje kriterije strip mora zadovoljiti da bi uao u jedan album Komikaza?- Komikaze balansiraju na rubu stripa, street arta, akcije, apstrakcije i eksperimenta.Korijeni autorskog stripa se vuku od animiranog i eksperimentalnog filma, suvremene knjievnosti, muzikih alternativa, grafike i DIY kulture. Ova rubna pozicija ima za cilj razviti strip jezik i preispitati njegove granice. Strip je medij koji danas suvereno progovara o svim slojevima ljudskog bia, on postavlja pitanja i trai nove odgovore.Autorski strip je strip u kom svaki autor nalazi svoj odgovor na pitanje to je strip. U ovoj otvorenoj zoni istraivanja se kreu i Komikaze...

ta e itaocima donijeti naredni broj Komikaza?- Net izdanja izlaze u etveromjesenom ritmu, sljedee ide 15.3. a album #14 se tiska u oktobru. Uvijek moete oekivati pulsirajuu i svjeu kreativnu strip energiju koja gura protiv i onkraj granica.