stomatološko nazivlje

STOMATOLOŠKO NAZIVLJE

Marin Vodanović

Drago Štambuk

Ana Ostroški Anić

Stomatološki fakultetStomatološki fakultet

Sveučilišta u ZagrebuSveučilišta u Zagrebu

Marin Vodanović, Drago Štambuk, Ana Ostroški Anić

STOMATOLOŠKO NAZIVLJE

Autori:

Marin Vodanović, Drago Štambuk, Ana Ostroški Anić

Naslov knjige:

Stomatološko nazivlje

Nakladnik:

Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Recenzenti:

Jadranka Keros – Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Milica Mihaljević – Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb

Lektor:

Ivana Klinčić – Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb

Tisak:

MGM Studio, Zagreb

ISBN:

– tiskano izdanje: 978-953-7781-00-2

– e-izdanje: 978-953-96287-9-4 (http://hrston.sfzg.hr)

Mjesto i godina izdavanja:

Zagreb, 2010.

© Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2010.

Nijedan se dio ove knjige ne smije umnožavati ni na bilo koji način reproducirati bez

nakladnikova pismenog dopuštenja.

Knjiga je tiskana uz financijsku potporu Nacionalne zaklade za znanost, visoko

školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske.

Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke navedene u ovoj knjizi označuju mišljenje

autora i ne odražavaju nužno stajališta Nacionalne zaklade za znanost, visoko

školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske.

Marin Vodanović

Drago Štambuk

Ana Ostroški Anić



Zagreb, 2010.

Sapienti sat!

5

S U R A D N I C I

prof. dr. sc. HRVOJE BRKIĆ, Zavod za dentalnu antropologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

prof. dr. sc. GORDANA CERJAN LETICA, Katedra za opće i društvene predmete, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

prof. dr. sc. IVANA ČUKOVIĆ-BAGIĆ, Zavod za dječju i preventivnu stomatologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

prof. dr. sc. NADA GALIĆ, Zavod za endodonciju i restaurativnu stomatologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

prof. dr. sc. VJEKOSLAV JEROLIMOV, Zavod za stomatološku protetiku, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu; član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

prof. dr. sc. DARKO MACAN, Zavod za oralnu kirurgiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

prof. dr. sc. SENKA MEŠTROVIĆ, Zavod za ortodonciju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

prof. dr. sc. MARINKA MRAVAK STIPETIĆ, Zavod za oralnu medicinu, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

prof. dr. sc. VERA NJEMIROVSKIJ, Zavod za dentalnu antropologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

prof. dr. sc. ZRINKA TARLE, Zavod za endodonciju i restaurativnu stomatologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

doc. dr. sc. JELENA DUMANČIĆ, Zavod za dentalnu antropologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

OA Priv. Doz. Dr. ADRIAN KAŠAJ, Poliklinik für Zahnerhaltung und Parodontologie, Johannes Gutenberg – Universität, Mainz

doc. dr. sc. DUBRAVKA NEGOVETIĆ VRANIĆ, Zavod za dječju i preventivnu stomatologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

doc. dr. sc. PARIS SIMEON, Zavod za endodonciju i restaurativnu stomatologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

dr. sc. JURICA BUDJA, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb

dr. sc. KRISTINA GORŠETA, Zavod za dječju i preventivnu stomatologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

dr. sc. IVANA KURTOVIĆ BUDJA, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb

dr. sc. IVICA PELIVAN, Zavod za stomatološku protetiku, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

6

dr. sc. KRISTINA PEROŠ, Katedra za farmakologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

dr. sc. MIHOVIL STRUJIĆ, Zavod za ortodonciju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

mag. bibl. VESNA BORIĆ, Središnja stomatološka knjižnica, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

mr. sc. ANA ČARIĆ, Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju, Medicinski fakultet, Sveučilište u Splitu

mr. sc. IVAN GALIĆ, Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, Split

mr. sc. MARJANA KNEŽEVIĆ, doctor of dental medicine candidate, Penn Dental Medicine School, University of Pennsylvania

mr. sc. VANA KOŠTA, Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju, Medicinski fakultet, Sveučilište u Splitu

mr. sc. MAJA MARINOVIĆ GUIĆ, Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju, Medicinski fakultet, Sveučilište u Splitu

mr. sc. LIDIJA ŠTEFIĆ, Katedra za opće i društvene predmete, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

mr. sc. SUZANA VARGA, Zavod za ortodonciju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

RATKA BORIĆ BRAKUS, dr. med. dent., Katedra za protetiku dentalne medicine, Studij dentalne medicine, Medicinski fakultet Split, Sveučilište u Splitu

IVAN BRAKUS, dr. med. dent., Katedra za oralnu kirurgiju, Studij dentalne medicine, Medicinski fakultet Split, Sveučilište u Splitu

LIVIA CIGIĆ, dr. med. dent., Katedra za oralnu medicinu i parodontologiju, Studij dentalne medicine, Medicinski fakultet, Sveučilište u Splitu

TOMISLAV ČOHAR, dipl. ing. rač., Služba za informatizaciju i multimedijalne djelatnosti, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

VESNA FUGOŠIĆ, dr. med. dent. / dr. med., Katedra za stomatološku protetiku, Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci

MARKO GRANIĆ, dr. med. dent., Zavod za oralnu kirurgiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

BOŽANA LONČAR, dr. med. dent., Zavod za oralnu medicinu, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

DANIJELA MATOŠEVIĆ, dr. med. dent., Zavod za endodonciju i restaurativnu stomatologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

SLAĐANA MILARDOVIĆ, dr. med. dent., Zavod za stomatološku protetiku, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

BORIS PAŽIN, dr. med. dent., Stomatološka poliklinika Zagreb

ANA POLJIČANIN, dr. med., Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju, Medicinski fakultet, Sveučilište u Splitu

7

IVAN PUHAR, dr. med. dent., Zavod za parodontologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

VIKTORIJA RUNAC, dr. med. dent., Privatna ordinacija dentalne medicine Makovica – Runac, Dugo Selo

IVANA SAVIĆ PAVIČIN, dr. med. dent., Zavod za dentalnu antropologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

MELITA A. VAZDAR, dr. med. dent., Zagreb

JOŠKO VISKIĆ, dr. med. dent., Zavod za stomatološku protetiku, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

DOMAGOJ VRAŽIĆ, dr. med. dent., Zavod za parodontologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

LEA VULETIĆ, dr. med. dent., Katedra za fiziologiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

IVAN ZAJC, dr. med. dent., Zavod za oralnu kirurgiju, Stomatološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

9

Z A H V A L E

Pisanje zahvala katkad je jedan od težih poslova pri završnome dotjerivanju knjige. Naime, nije jednostavno u potpunosti i ravnomjerno a ujedno sažeto i pravedno istaknuti sve doprinose onih koji su omogućili, pridonijeli i/ili ostavili svoj trag u pojedinome ostvarenju.

S obzirom na to da projekt Hrvatsko stomatološko nazivlje – HRSTON, a i ova knjiga ne bi bili ostvareni bez financijske potpore Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, dugujemo zahvalnost Upravnome odboru Zaklade na ukazanome povjerenju i pruženoj prilici sudjelovanja u izgradnji hrvatskoga strukovnog nazivlja. Osim toga, zahvaljujemo ocjenjivačima projekta koji su u inicijalno predloženome planu provedbe projekta i u polugodišnjem izvješću prepoznali pozitivne vrijednosti, ozbiljnost i temeljitost u njegovu ostvarenju te ga pozitivno ocijenili.

Ovim je projektom došlo do neposredne, sustavno utemeljene multidisciplinarne suradnje između stručnjaka s područja stomatologije i jezikoslovlja, pri čemu je uspostavljen i temelj za buduću suradnju. U tom smislu zahvaljujemo ravnateljici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dr. sc. Dunji Brozović Rončević i nacionalnoj koordinatorici za izgradnju hrvatskoga strukovnog nazivlja, voditeljici programa Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja (Struna), prof. dr. sc. Maji Bratanić.

Veliku zahvalnost dugujemo i recenzentima Jadranki Keros i dr. sc. Milici Mihaljević, koji su ovu knjigu svojim sugestijama, prijedlozima i komentarima učinili boljom, točnijom i korisnijom.

Hvala svim suradnicima na projektu koji su, svatko u skladu sa svojim vremenskim mogućnostima i ostalim obvezama, dali svoj doprinos, kako u izgradnji baze hrvatskoga stomatološkog nazivlja, tako i predlaganjem preporučenih naziva u dvojbenim situacijama.

I naposljetku, posebno zahvaljujemo dekanu Stomatološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Dragutinu Komaru, koji je od početka bezrezervno podržao ovaj projekt, pružio potrebnu podršku u njegovu ostvarenju i dao dobronamjerne savjete.

Autori


Vodanović, Štambuk, Ostroški Anić

11

S A D R Ž A J Predgovor ................................................................................................................................... 13

Foreword .................................................................................................................................... 15

Osjećaj za Riječ ......................................................................................................................... 17

Projekt Hrvatsko stomatološko nazivlje – H R S T O N ............................................................. 20

Stomatološko nazivlje – što je to? .............................................................................................. 24

Osnovni terminološki pojmovi i nazivi ......................................................................................... 25

Označenik – pojam .................................................................................................................................................... 25 Definicija .................................................................................................................................................................... 25 Odnosi između označioca i označenika .................................................................................................................... 26 Jednoimenost ili mononimija ..................................................................................................................................... 27 Istoznačnost ili sinonimija .......................................................................................................................................... 27 Višeznačnost ili polisemija i istoimenost ili homonimija............................................................................................. 28 Antonimija .................................................................................................................................................................. 29 Paronimija .................................................................................................................................................................. 30

Odnos između znanstvenoga nazivlja i funkcionalnih stilova hrvatskoga standardnog jezika .... 31

Načini postanka novih hrvatskih naziva...................................................................................... 33

Terminološka načela .................................................................................................................. 34

Stomatološki jezični savjeti ......................................................................................................... 35

Tvorba stomatoloških naziva – pravila i posebnosti ................................................................... 36

Internacionalizmi grčkoga i latinskoga podrijetla ........................................................................ 37

Alveolni ili alveolarni? ................................................................................................................................................ 37 Apeksni otvor ili apikalni otvor? ................................................................................................................................. 37 Bakterijski ili bakterijalni? ........................................................................................................................................... 38 Embrijski razvoj ili embrionalni razvoj? ...................................................................................................................... 38 Gingivni ili gingivalni? ................................................................................................................................................ 39 Inkrementne linije ili inkrementalne linije? ................................................................................................................. 39 Karijesni ili kariozni? .................................................................................................................................................. 39 Karijesogen ili kariogen?............................................................................................................................................ 40 Limfoblastni ili limfoblastički? ..................................................................................................................................... 40 Odontoblastni ili odontoblastični? .............................................................................................................................. 40 Okluzijsko opterećenje ili okluzalno opterećenje? ..................................................................................................... 41 Opak, opakni ili neproziran? ...................................................................................................................................... 41 Zubna alveola ili zubna čašica? ................................................................................................................................. 42

Grafijska i pravopisna prilagodba naziva hrvatskomu jezičnom sustavu .................................... 43

Najčešće pogrješke na pravopisnoj razini .................................................................................. 44

Jednačenje po zvučnosti ........................................................................................................................................... 44 Adhezija ili athezija? .................................................................................................................................................. 44 Pisanje naziva preuzetih iz grčkoga i latinskoga jezika ............................................................................................. 45 Pisanje pridjeva izvedenih od dviju imeničnih osnova .............................................................................................. 45 Blok-anestezija ili blok anestezija? ............................................................................................................................ 46 Kralješnica ili kralježnica? .......................................................................................................................................... 46 Rendgenski ili rentgenski? ......................................................................................................................................... 46 Protetski nadomjesci ili protetski nadomjestci? ......................................................................................................... 47

Sklonidba naziva u množini ........................................................................................................ 48



12

Sklonidba naziva preuzetih iz grčkoga i latinskoga jezika .......................................................... 51

Pogrješke na tvorbenoj razini – pridjevi koji završavaju sufiksima -ni i -ski ................................ 52

Anafilaktička reakcija ili anafilaktična reakcija? ......................................................................................................... 52 Egzotermička reakcija ili egzotermna reakcija? ........................................................................................................ 52 Fonetski i fonacijski .................................................................................................................................................... 53 Forenzična stomatologija ili forenzička stomatologija? ............................................................................................. 53 Funkcijski otisak ili funkcionalni otisak? .................................................................................................................... 53 Imun, imunosni i imunološki ...................................................................................................................................... 54 Metabolični i metabolički ............................................................................................................................................ 54 Protetički i protetski .................................................................................................................................................... 54 Sistemske bolesti ili sistemne bolesti? ...................................................................................................................... 54 Toksički i toksični ....................................................................................................................................................... 55

Ostale pogrješke na tvorbenoj razini .......................................................................................... 56

Bijeljenje zuba ili izbjeljivanje zuba? .......................................................................................................................... 56 Donječeljusni ili donjočeljusni? .................................................................................................................................. 56 Snimak ili snimka? ..................................................................................................................................................... 56 Specijalist ili specijalista?........................................................................................................................................... 57 Srednji ili središnji? .................................................................................................................................................... 57 Unutarnje krvarenje ili unutrašnje krvarenje? ............................................................................................................ 57 Usni ili usneni? ........................................................................................................................................................... 58 Vlaknat ili vlaknast? ................................................................................................................................................... 58

Sintaktička razina – posvojni genitiv ili posvojni pridjev? ............................................................ 59

Pogrješke na leksičkoj razini ...................................................................................................... 60

Gingiva, desni ili zubno meso? .................................................................................................................................. 60 Kandžasta kvržica ili pandžasta kvržica? .................................................................................................................. 60 Koronarni ili krunski? ................................................................................................................................................. 61 Koštica ili košćica? ..................................................................................................................................................... 61 Oticanje, naticanje i oteklina? .................................................................................................................................... 61 Pacijent ili bolesnik? .................................................................................................................................................. 62 Parodont, periodont ili parodoncij? ............................................................................................................................ 62 Poslijeoperativna osjetljivost ili poslijeoperacijska osjetljivost? ................................................................................. 62 Restorativna ili restaurativna stomatologija? ............................................................................................................. 63 Rezidualna, zaostatna ili zaostala cista? ................................................................................................................... 63

Stomatologija ili dentalna medicina? .......................................................................................... 64

Budućnost razvoja hrvatskoga stomatološkog nazivlja .............................................................. 66

Literatura i izvori podataka ......................................................................................................... 67

DODATAK 1 – Popis izabranih stomatoloških naziva hrvatskoga i stranoga podrijetla .............. 69

DODATAK 2 – Popis izabranih stomatoloških naziva s istovrijednicama ................................... 84

DODATAK 3 – Popis literature upotrijebljene u bazi hrvatskoga stomatološkog nazivlja ........... 92

Podatci o autorima ..................................................................................................................... 96

Kazalo pojmova .......................................................................................................................... 99



13

Predgovor

Ulaskom Republike Hrvatske u skupinu zemalja članica Europske unije hrvatski jezik postaje jedan od njezinih službenih jezika. Brojni su uvjeti koje je potrebno ispuniti da bi neki jezik dosegao međunarodno priznat status, a jedan je od temeljnih uvjeta sustavno izgrađeno nazivlje pojedinih struka. Iako je hrvatski jezik svoje međunarodno priznanje doživio 1. rujna 2008. prihvaćanjem nove bibliografske oznake „hrv“ za hrvatski jezik, nebriga za stvaranje hrvatskoga nazivlja i nekritično prihvaćanje tuđica i ostalih posuđenica sustavno ugrožava opstojnost hrvatskoga jezika, a time i njegov međunarodni status.

Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske krajem 2007. godine odlučila je poduprijeti inicijativu Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske za izgradnju i njegovanje hrvatskoga strukovnog nazivlja. Stoga je raspisala prvi krug natječaja za izbor nacionalnoga koordinatora izgradnje hrvatskoga strukovnog nazivlja. Na natječaju je izabran Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. U drugom krugu natječaja Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja (2009.) Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske odlučila je poduprijeti projekte izgradnje hrvatskoga strukovnog nazivlja za područja koja se u današnje doba najbrže razvijaju, primjerice za područje europske pravne stečevine, računalnih znanosti, gospodarstva, financija, promidžbe, ali i za sva ostala znanstvena područja. Pri izgradnji strukovnoga nazivlja osobita je pozornost posvećena interdisciplinarnomu pristupu, odnosno uskoj suradnji između jezikoslovaca i stručnjaka pojedinih struka te ujedno uspostavljanju suradnje među stručnjacima raznih struka, kako bi se nazivlje za iste pojmove u različitim strukama ujednačilo. Program Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja koji koordinira Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje omogućuje prirodan protok znanja, znanstvenih dostignuća i informacija na hrvatskome jeziku u sve društvene slojeve, što je nužna pretpostavka opstojnosti hrvatskoga standardnog jezika.

Knjiga Stomatološko nazivlje nastala je kao rezultat projekta Hrvatsko stomatološko nazivlje – H R S T O N , koji je financirala Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske. Projekt se tijekom 2009. i 2010. godine odvijao na Stomatološkome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Na projektu je radilo 50 suradnika sa Stomatološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu, privatnih stomatoloških ordinacija i stomatoloških poliklinika te s Universitätsmedizin der Johannes Gutenberg – Universität u Mainzu i Penn Dental Medicine School University of Pennsylvania.

Sadržaj knjige može se podijeliti na dva glavna dijela. U prvome se dijelu, osim osnovnih podataka o projektu Hrvatsko stomatološko nazivlje – H R S T O N , mogu pronaći preporuke za pravilno pisanje stomatoloških naziva, popis terminoloških načela te upute o načinu tvorbe novih hrvatskih naziva. U drugome su dijelu knjige obrađeni



14

specifični primjeri stomatoloških naziva za koje se pokazalo da često izazivaju probleme i nedoumice pri pisanju i prevođenju stomatoloških tekstova. Osim toga, tu je i popis izabranih stomatoloških naziva s njihovim sinonimima koji su na odgovarajući način razvrstani. Na kraju se knjige nalazi popis literature za one koji žele više saznati te osnovni podatci o autorima knjige.

Umjesto uvoda, na narednim se stranicama nalazi tekst Drage Štambuka Osjećaj za Riječ, koji se možda svojim stilom i osebujnošću književnoga izričaja razlikuje od tekstova uobičajenih za literaturu ovoga tipa, ali zato donosi jedan izrazito osoban doživljaj hrvatskoga jezika. Čitatelj ima mogućnost upoznati i osjetiti specifičnu vrstu domoljublja sazdanu na ljubavi prema hrvatskomu jeziku. To nam jezikoljublje pruža uvid u vertikalnu (povijesnu) i horizontalnu (prostornu) dimenziju hrvatskoga jezika te biva potkrijepljeno primjerima autorova konkretnoga djelovanja u izgradnji i očuvanju hrvatskoga jezika.

Marin Vodanović

Zagreb, listopad 2010.



15

Foreword

As the Republic of Croatia becomes one of the member states in the European Union, the Croatian language will become one of the EU's official languages. Numerous conditions must be satisfied if a language is to achieve international recognition, and one of these is a systematically developed special field terminology. The very survival of the Croatian language and its international status are constantly threatened by neglect towards creating Croatian terms, combined with the uncritical acceptance of foreign language inflexions.

Towards the end of 2007, the National Foundation for Science, Higher Learning and Technological Development of the Republic of Croatia made the decision to support the intitiative of the Croatian Standard Language Council at the Ministry of Science, Education and Sports’ to develop, promote and maintain Croatian special field terminology. The Ministry issued its first call for proposals in order to find a national coordinator for the project Development of Croatian Special Field Terminology. The task was entrusted to the Institute of Croatian Language and Linguistics. A second call for proposals was issued in 2009, when the National Foundation for Science, Higher Education and Technological Development of the Republic of Croatia decided to support special fields terminology projects for academic areas currently displaying the highest development rate, such as EU legislation, computer science, economics, finance, marketing, and others. Special attention was placed on using an interdisciplinary approach in creating special field terminology, which defines the colaboration between linguistic specialists and experts in certain fields, as well as establishing cooperation between experts from various fields for the purpose of harmonizing terminology between professions. The Development of Croatian Special Field Terminology, coordinated by the Institute for the Croatian Language and Linguistics, facilitates the natural flow of information, knowledge and scientific achievements into all pores of society, which is a prerequisite for the sustainability of standard Croatian.

The book titled Dental terminology is the result of the Croatian Dental Terminology Project, also known as H R S T O N , which was funded by the National Foundation for Science, Higher Learning and Technological Development of the Republic of Croatia and was carried out at the University of Zagreb School of Dental Medicine in 2009 and 2010. Some 50 experts cooperated in the project, both from the University of Zagreb School of Dental Medicine and the Institute for Croatian Language and Linguistics, as well as from the University of Rijeka Medical Faculty, the University of Split Medical Faculty, private dental practices and polyclinics, the Universitätsmedizin der Johannes Gutenberg – – Universität in Mainz and the Penn Dental Medicine School University of Pennsylvania.

The book’s content falls into two main parts. The first part contains basic information on the Croatian Dental Terminology Project – H R S T O N , as well as guidelines for the proper coining of dental terms, a list of terminological principles, and instructions for creating Croatian terms. The second part of the book lists specific examples of dental



16

terminology that has proven to be difficult and controversial in writing and translating specialized dental texts. There is also a list of select dental terms paired with specifically classified synonyms. The end of the book features a list of recommended readings for those who are eager for in-depth study, accompanied by information about the authors of the book.

Instead of an introduction, the following pages display a text by Drago Štambuk, titled: Osjećaj za Riječ, written with such an unusual literary expression and in such a style that sets it apart from the texts most frequently encountered in this type of literature, and renders a most personal experience of the Croatian language. The reader is given an opportunity to get to know and, literally, get to feel a certain type of patriotism built on love for the Croatian language. This linguophilia offers us an insight into the vertical (historic) and horizontal (spatial) dimensions of the Croatian language, and is substantiated in the author’s actual work on developing and preserving our Croatian language.

Marin Vodanović

Zagreb, October 2010



17

Osjećaj za Riječ

U nemilosnom globalizacijskom žrvnju ne stradavaju samo biljne i životinjske vrste, pa onda i čovjek, već i čovjekova idiosinkratska, ucjeloviteljska komunikacijska snaga – njegov jezik. Stradavaju i nestaju brojni materinski jezici, a jednako slabi i korumpira se, među inima, i naš – hrvatski jezik.

Već osamdesetih, sluteći političke promjene i rasap totalitarnih, većih i manjih, imperija (SSSR-a i Jugoslavije), zamislio sam i 1991. utemeljio pjesničku manifestaciju Croatia rediviva koja se jezično – njegujući hrvatsku lingvističku raznolikost (ča, kaj, što) imala opirati nametanju susjednoga nam srpskoga jezika, koji, istina, samo nominalno bio je štokavskim kao i jedan od naših triju hrvatskih jezičnih idioma (uz čakavski i kajkavski), ali štokavskim koji je to samo po riječci što i koji se nikada nije definirao u odnosu na dva, već spomenuta stara hrvatska jezika, a kako je to činio i čini hrvatski štokavski. Stoga srpski štokavski i nije štokavski – već samo i jedino srpski. Naime, štokavski jezici – po riječci koja ih definira – jesu i ruski, bugarski, makedonski.

Sudbina hrvatskoga jezika tripartitna je, trojstvena i koinéizirajuća (miješajuća, kao u staroj Grčkoj gdje dijalekti formirahu službenu mješavinu ili slitinu – zvanu koiné).

Moja pjesnička smotra, kojoj je jezik u temelju, a u Selcima na otoku Braču traje duže od 20 godina, okuplja pjesnike čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga idioma, od kojih se jednoga ovjenčava maslinovim vijencem, a stihovi mu se uklešu u mramornu ploču na Zidu od poezije. Naime, namjera mi je bila čakavskim i kajkavskim (leksikom, osobito) bogatiti standardni hrvatski književni jezik, koji je štokavski, i jačati ga, a ne raditi na njegovu razbijanju i rastakanju, kao u destruktivnom pristupu hrvatskom jezičnom standardu onih koji bi ovu manifestaciju – zdravom razumu usuprot – radije tretirali s rušilačkih jezikohulnih pozicija.

Omnia mea mecum porto: sve svoje jezično blago sa sobom nosim i Croatia rediviva, koja se rađala s hrvatskom državom, promišljala je jezik kroz sve svoje tri jezične dionice i njihov zajednički troplet – hrvatsku koiné.

Predaleko smo otišli prihvaćajući Vuka, Bečki i Novosadski dogovor e da bi mogli preko noći onepismeniti sebe kao narod – odlukom koja bi ukidala hrvatsku štokavicu (što je dovela nas, istina nominalno, pod skut velikosrpske dominacije i problematizirala našu nacionalnu samobitnost, gubljenjem jezične razlike i pričuve sadržane u čakavici – najstarijem idiomu i Marulovu jeziku – kao i u kajkavici, Krležinoj koliko i Belostenčevoj). Prožimanje štokavice, dubrovačke i južnohrvatske, spomenutim dvjema jezičnim dionicama (jadranskom, obalnom i otočkom čakavicom te sjevernom kajkavicom) činilo mi se kulturološki i uljudbeno logičnim i jedinim ispravnim putem kojim se trebao razvijati hrvatski jezik. Budući da tomu iz političkih razloga nije bilo tako, danas nam je, barem leksički, spasiti što spasiti se dade, obogaćujući leksičkim blagom dvaju hrvatskih protojezika – književni standard, posljednjih stoljeća građen ponajviše na štokavici. Stoga



18

moj dugogodišnji konceptualni moto i jest: leksikom čakavice i kajkavice bogatiti hrvatski književni standard. A upravo to, posljednjih dviju dekada, nesebično radi spomenuta književna smotra – dok stavlja na istu vrijednosnu razinu i jednako uvažava sve tri hrvatske lingvističke dionice u kojima i ča i kaj i što jednako milo i toplo zvone.

Svoju književnu manifestaciju doživljavam i kao otpor globalizacijskim tendencijama da se tehnološko-imperijalnim, kulturološkim i političkim putem jedan jezik, u našemu civilizacijskom krugu – engleski, nametne svijetu te da postupno izbriše ili marginalizira ostale jezike. No ljudi snuju, a Bog odlučuje – dajući hrabrost i snagu malima da pokažu svoj ponos i prkos te da obrane svoje dostojanstvo. Globalizacija ima različite razine i putove opasnosnih ali istovremeno i spasiteljskih gradacija. Tehnološki i znanstveni napredak područje je u kojemu, kao u medicini i stomatologiji te biološkim znanostima, engleski jezik dominira i nameće terminologiju i pravila igre.

Je li moguće od spomenutoga nametnuća braniti se i obraniti?

I ova je knjiga primjerom kako se – ujedinjenim naporima stručnjaka stomatološke i medicinskih grana, zatim jezikoslovaca i ljudi koji duboko osjećaju jezik i njegovo bìlo – može postići mnogo. Ona je pledoaje za materinski jezik i ustava nadiranju snažne anglizacije, u manjem stupnju germanizacije, srbizacije i frankofonizacije hrvatskoga jezika.

Suvislim promišljanjem, razumijevanjem struke i značenja stranih izraza/termina te njihovim prevođenjem, prilagođavanjem i filtriranjem kroz hrvatsko leksičko jezično blago, moguće je stvoriti izraze koji precizno i točno u hrvatskome opisuju problem, pojam, patologiju, funkciju pa prijenosom, ne doslovnim već kreativnim – a iz dubokoga osjećaja hrvatskoga jezika – uskrisuju riječi arhetipskih priziva te formiraju novi strukovni jezik, kano nekada Bogoslav Šulek i drugi kreatori hrvatskoga nazivlja. Ovaj novovjeki spomenik hrvatskome strukovnom stomatološko-medicinskom imenovanju ukazuje na put kojim nam je u jeziku ići, zazivlje način na koji nam se postaviti i ponašati u porivu očuvanja bogatstva svojega jezika.

Oduvijek gajih osjećaj za Riječ pa kada sam kao mladi specijalist – u Kliničkom bolničkom centru Rebro u Zagrebu spoznavajući u punini narav ulkusne bolesti – umjesto uvriježena naziva čir, a shvaćajući koliko je neprimjeren jer sugerira izbočinu, gnojni furunkul, umjesto onoga što zapravo jest na želučanoj ili dvanaesničkoj sluznici, a to je njezin manjak, defekt ili povreda – počeo u gastroskopskim nalazima pisati vrijed, zaslužio sam hudu pažnju onih koji bdjehu nad jezičnom političkom ispravnošću. Naziv za takvo moje djelovanje bio je „nacionalizam u jeziku”.

Baviti se hrvatskim jezikom u našoj domovini u olovnim vremenima bje itekako opasan posao, pa su mnogi – poput kolege dr Ivana Šretera koji je zbog pisanja časnik umjesto oficir završio u zatvoru – slijedili njegovu sudbinu, dok je imenovani tijekom Domovinskoga rata, zbog zlopamćenja stradao mučeničkom smrću.

Bio sam ponosan kada sam dobio prvu nagradu na natječaju s njegovim imenom, za novu hrvatsku riječ – proširnica ili žilni potporanj, nazive koje sam sugerirao za stent, znajući kao liječnik što stent koji se unosi u srčane koronarke radi ili ima raditi u njima, e kako bi sačuvao srce od ishemije olakšavajući protjecanje krvi kroz njegovo žilje.

Na isti način skovao sam i riječ ritmodajnik za pace-maker (napravu koja aritmičnom srcu daje redovit i uredni ritam, tj. predvodi ga).



19

Davnih osamdesetih baveći se u Londonu liječenjem oboljelih od AIDS-a ili side te uvidjevši kako bolesnici preko noći gube tjelesnu težinu i naprosto kopne, poput snijega – nazvao sam bolest na hrvatskom kopnica. Bila je ta moja novotvorenica semantički prazna, do tada nerabljena, s nastavkom kao drugi hrvatski nazivi za bolesti: sušica, padavica. AIDS kao akronim s velikim slovima djelovao je nezgrapno i s teškoćama se sklanjao, dok je francuski naziv SIDA, također akronim, bio kod nas deplasiran jer isto bje i hrvatsko žensko ime; naime, tako se zvala hrvatska pjesnikinja Sida (Sidonija) Košutić.

Kopnica je iz jednoga mojega intervjua, za Večernji list 1990., ušla u Brodnjakov Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika i tako sačuvana. Nije prodrla u svakodnevnu uporabu, ali je koriste mnogi liječnici. Koliko je rijetka ilustrira činjenica da je 2004. u HRT- -ovu kvizu Miljunaš, kod pogađanja odgovora na pitanje: hrvatski naziv za sidu ili AIDS, bila visoko rangirana u pretposljednjem, sugerirano teškom, pitanju.

Narod koji drži do sebe stvara vlastitu terminologiju i ne preuzima je doslovce; vodi računa o svome jeziku i njeguje ga. Ovakvo ponašanje valja ohrabriti bez obzira na to što će ga zarobljeni umovi okrstiti retrogradnim. No, ako Francuzi mogu i institucijski brinuti o svojemu jeziku i njegovoj čistoći, zašto ne možemo i mi kojima je jezični purizam prirođena osobina materinskoga jezika. Nemar prema jeziku ne može nikako biti vrlinom i za uljuđeni je svijet, u pravilu, neprihvatljiv.

Da, stoji: Quod licet Jovi, non licet bovi, ali vrijedi i Tko kuca otvorit će mu se ili Tko traži taj nalazi. Pokucajmo stoga i potražimo zlatni gral svojega jezika koji pohranjen je, prvenstveno, u ljubavi prema narodnosnom bitku; u nama samima, našoj kulturi i ljudskom nam značaju.

Zaključit ću ovaj uvod stihovima urezanim na mramoru Zida od poezije u malenom mjestu srca moga, u Selcima na Braču, gdje ploča za 1992. godinu navodi sljedeće:

Onako kako more cjeliva otok,

postupno postojano,

tako ćemo i mi, djeca Božje providnosti,

sebe nanovo zavoljeti.

Dakle, vrijeme je i red, da sebe nanovo zavolimo. Naša ljubav prema sebi neće, nit može, isključiti ljubav prema drugome i prema svijetu. Domovina jest svijet, kao što i svijet – naša je domovina.

Sursum corda! Gore srca!

Hvala svima koji su marljivim radom i stručnošću ostvarili ovu vrijednu, potrebitu i dragu nam knjigu.

Drago Štambuk

Tokio, 20. rujna 2010.



20

Projekt Hrvatsko stomatološko nazivlje – H R S T O N

Projekt Hrvatsko stomatološko nazivlje – H R S T O N projekt je koji je financirala Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske. Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu ustanova je nositelj projekta, a voditelj projekta je dr. sc. Marin Vodanović. Glavni je suradnik na projektu mr. sc. Lidija Štefić, a urednik za jezičnu tvorbu Drago Štambuk. Projekt se odvijao unutar jedne godine, u razdoblju od 1. prosinca 2009. do 30. studenoga 2010. Sve obavijesti o projektu dostupne su na mrežnim stranicama projekta http://hrston.sfzg.hr i Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske http://www.nzz.hr.

Stomatologija je klinička i znanstvena disciplina koja svoj razvoj i napredak ostvaruje bliskom suradnjom s drugim biomedicinskim znanostima i sa znanostima s tehničkoga i društveno-humanističkoga područja. Izražena svijest o važnosti interdisciplinarnoga pristupa u razvoju stomatološke djelatnosti čini stomatologiju jednom od najotvorenijih struka biomedicine u smislu prihvaćanja i primjene najnovijih dostignuća suvremene znanosti. Od takva pristupa dobrobit ostvaruju i pacijenti, koji dobivaju bolju i kvalitetniju stomatološku uslugu, i stomatolozi, kojima se na taj način pružaju ergonomičniji uvjeti za rad te podiže radna učinkovitost.

Praćenje i primjena najnovijih trendova u suvremenoj stomatologiji nužno zahtijeva kontinuiranu izobrazbu na međunarodnoj razini, čemu je preduvjet poznavanje stranih jezika. Gledano iz hrvatske perspektive, engleski i njemački jezik istakli su se kao jezici stomatologije kao stručne i znanstvene discipline. Tiskana i elektronička građa hrvatskih biomedicinskih knjižnica pokazuje da je većina stranih stomatoloških časopisa znanstvenoga i/ili stručnoga karaktera na engleskome i nešto manje na njemačkome jeziku. To je bitno znati zbog toga što u izobrazbi stomatologa u Hrvatskoj (diplomskoj, poslijediplomskoj i cjeloživotnoj) pretežno sudjeluju nastavnici-stomatolozi koji se istodobno moraju baviti znanošću, kliničkim radom i nastavom. Ne postoje stomatolozi koji u sklopu znanstveno-nastavnih ustanova druge uče stomatološkim disciplinama, a da se bave samo znanošću bez kliničkoga rada, kao što je to moguće u pojedinim drugim biomedicinskim disciplinama. Iako je to s jedne strane prednost jer pruža neposrednu mogućnost rada i izobrazbe zasnovane na dokazima, sa stajališta je strukovnoga jezika velik nedostatak jer u svakodnevnome radu sa studentima stomatologije i sa stomatolozima na poslijediplomskoj i/ili cjeloživotnoj izobrazbi dolazi do masovne i nekritične primjene stručnih stomatoloških izraza iz stranih jezika te jezičnih konstrukcija koje nisu u duhu hrvatskoga jezika. Time se nanosi nesaglediva šteta razvoju i promidžbi uporabe hrvatskoga strukovnog nazivlja jer oni koji su zaduženi za izobrazbu drugih sami nisu dovoljno i pravilno educirani. Osim toga, često im za aktivnosti na tome planu manjka motivacije.

S obzirom na to da hrvatsko strukovno nazivlje ostaje „mrtvo slovo na papiru“, ako se umjesto njega upotrebljavaju tuđice i neodgovarajuće konstrukcije protivne duhu



21

hrvatskoga jezika, nužno je raditi na izgradnji strukovnoga nazivlja i na njegovoj popularizaciji među korisnicima. Projekt Hrvatsko stomatološko nazivlje – H R S T O N zamišljen je kao niz koordiniranih aktivnosti s ciljem izgradnje i popularizacije uporabe hrvatskoga stomatološkog nazivlja.

U tom je smislu izgrađena elektronička stomatološka terminološka baza u kojoj se nalazi oko 7000 naziva, od čega je oko 4500 naziva dobilo oznaku preporučenoga naziva, dok su ostali nazivi klasificirani kao dopušteni, nepreporučeni, žargonizmi i arhaizmi. Raspodjela obrađenih preporučenih naziva s obzirom na stomatološka područja prikazana je u donjoj tablici.

Stomatološko područje Broj obrađenih preporučenih naziva*

anatomija – oralna i dentalna 812

dentalna implantologija 27

dječja i preventivna stomatologija 160

embriologija – oralna i dentalna 125

endodoncija 144

farmakologija (u stomatologiji) 218

fiziologija (u stomatologiji) 211

forenzička stomatologija 34

histologija – oralna i dentalna 178

medicinski nazivi (u stomatologiji) 799

opća stomatologija 171

oralna kirurgija 304

oralna medicina 238

oralna mikrobiologija 36

ortodoncija 199

parodontologija 199

patologija tvrdih zubnih tkiva 58

restaurativna stomatologija 82

stomatološka protetika 451

stomatološka radiologija 46

stomatološki materijali 253

Raspodjela obrađenih preporučenih naziva s obzirom na stomatološka područja u bazi

stomatološkoga nazivlja (*brojčano stanje 15. listopada 2010.)



22

Stomatološka terminološka baza može poslužiti kao izvrstan izvor definicija stomatoloških naziva i kao elektronički višejezični stomatološki rječnik s više od 15 000 stranih naziva na engleskome, njemačkome, talijanskome i latinskome jeziku. Naime, uz svaki je preporučeni naziv navedena i najmanje jedna njegova istovrijednica na engleskome i njemačkome jeziku, a više od dvije trećine naziva ima i prijevod na talijanski jezik. Gdje je bilo moguće, uvršteni su i prijevodi naziva na latinski. Nazivi u bazi obrađeni su prema uputama i preporukama Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a u njihovu su definiranju upotrebljavane brojne referentne knjige iz svih stomatoloških područja. Popis upotrijebljene referentne literature moguće je pronaći na kraju knjige.

Brojni su primjeri gdje hrvatski nazivi nisu uspjeli zaživjeti i steći širi krug korisnika u svakodnevnome govoru. Postoje, međutim, i svijetli primjeri gdje se hrvatski nazivi ravnopravno, a u nekim slučajevima čak i nadmoćno, nose sa stranim nazivima. Stoga posebnu vrijednost baze čine novostvoreni autorski nazivi koji su u bazi hrvatskoga stomatološkog nazivlja posebno označeni. Autorskim je nazivom smatran svaki naziv koji se nije mogao pronaći u referentnoj literaturi korištenoj u izgradnji baze hrvatskih stomatoloških naziva. Iako taj kriterij nije savršen ni potpuno objektivan jer referentna literatura ne obuhvaća svu moguću literaturu i sve ostale moguće izvore naziva, na taj se način željelo autore potaknuti da osmišljavaju nove hrvatske nazive, čemu su se mnogi rado odazvali. Autorski nazivi koji se nalaze u bazi hrvatskoga stomatološkog nazivlja naš su skroman ali, nadamo se, vrijedan doprinos izgradnji i očuvanju hrvatskoga jezika. Svi su prijedlozi u vezi s autorskim nazivima dobrodošli.

Prikaz obrađenoga naziva u stomatološkoj terminološkoj bazi



23

S ciljem popularizacije uporabe hrvatskoga stomatološkog nazivlja objavljeno je nekoliko članaka u časopisima s područja stomatologije, biomedicine i jezikoslovlja, a sam je projekt predstavljen na konferencijama i skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu. Mrežna stranica projekta (http://hrston.sfzg.hr) tijekom godine dana postojanja zabilježila je više od 10 000 posjeta i postala središnje mjesto informiranja o stomatološkome nazivlju i jezičnim nedoumicama u stomatološkoj struci. Interakcija s korisnicima i mogućnost dobivanja stomatoloških jezičnih savjeta elektroničkim putem pokazala se izvrsnim i učinkovitim rješenjem za brojne jezične nedoumice jer je zabilježeno više stotina komentara i upita u vezi sa stomatološkim nazivljem.



24

Stomatološko nazivlje – što je to?

Stomatologija je dio medicine koji se bavi sprječavanjem bolesti i održavanjem zdravlja usne šupljine te liječenjem bolesti ili stanja koja odstupaju od normalnih anatomskih i fizioloških odnosa unutar stomatognatoga sustava. Iako su pojedini terapijski zahvati na zubima poznati još od davnina, suvremena se stomatologija razvila krajem 19. stoljeća kao grana medicine, a danas čini samostalno znanstveno i stručno područje. Stomatologija pri tome objedinjuje temeljne znanstvene spoznaje i njihovu pozitivnu praktičnu primjenu, a od 2003. u Republici Hrvatskoj je i zakonski definirana Zakonom o stomatološkoj djelatnosti te uključuje osam priznatih specijalističkih područja. Zajedno s medicinom, farmacijom i veterinarstvom, stomatologija pripada području biomedicine.

Nazivlje ili terminologija definira se kao sustav naziva koji se upotrebljavaju u određenome znanstvenom, stručnom, tehničkom ili umjetničkom području. Sama riječ terminologija ima više značenja: može biti istoznačna s riječju nazivlje, ali može upućivati i na znanost koja se bavi proučavanjem naziva, pojmova i nazivlja (terminologija ili nazivoslovlje). Možda je najbolje riječ nazivlje upotrebljavati u značenju „sustav naziva koji se upotrebljavaju u određenome znanstvenom, stručnom, tehničkom ili umjetničkom području“, riječ naziv u značenju „riječ ili skupina riječi koje se upotrebljavaju u određenome znanstvenom, stručnom, tehničkom ili umjetničkom području“, a riječ terminologija u značenju „znanost koja se bavi proučavanjem naziva, pojmova i nazivlja“.

Prema navedenome, pojam stomatološko nazivlje označuje sustav naziva (riječi ili skupina riječi) koji se upotrebljavaju u stomatologiji kao stručnoj i znanstvenoj disciplini. S obzirom na to da je stomatologija sastavni dio medicine, i uvažavajući činjenicu da se brojne riječi i pojmovi iz medicine upotrebljavaju i u stomatologiji, sama granica između stomatološkoga i medicinskoga nazivlja nije jasno definirana. Imajući u vidu isprepletenost medicine i stomatologije, stroga podjela između stomatološkoga i medicinskoga nazivlja nije ni prirodna ni potrebna, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da je projekt Hrvatsko stomatološko nazivlje – H R S T O N trenutačno jedini projekt s područja biomedicine u sklopu programa Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske.



25

Osnovni terminološki pojmovi i nazivi

Naredna četiri poglavlja do poglavlja Stomatološki jezični savjeti, koja donose osnovne podatke o terminološkim pojmovima i načelima, uz dopuštenje autora djelomično su preuzeta iz knjige Lane Hudeček i Milice Mihaljević Hrvatski terminološki priručnik (Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2009.). Radi lakšega razumijevanja, gdje je to bilo moguće, navedeni su primjeri iz stomatološkoga nazivlja.

Označenik – pojam

Svaki naziv ima dvije strane – pojam koji se označuje (označenik) i jezični izraz (riječ ili skupina riječi) kojim je taj pojam označen (označilac).

P r i m j e r i

OZNAČILAC OZNAČENIK

zub = NAZIV = kalcificirana struktura smještena u

zubnome nastavku gornje ili donje čeljusti

caklina = NAZIV = tvrdo zubno tkivo koje pokriva anatomsku

zubnu krunu

Definicija

Definicija daje opis značenja pojma uporabom drugih poznatih pojmova koji omogućuju njegovo razgraničenje od svih ostalih pojmova u pojmovnome sustavu. Pojmovi koji pripadaju jednomu području (struci) mogu se odrediti na tri načina: definicijom, istoznačnicama i istovrijednicama u drugim jezicima. Definicija precizno i sažeto opisuje što određeni pojam jest i razgraničuje ga od drugih istorednih pojmova. Definicija treba biti oblikovana tako da u nekome tekstu može stajati umjesto samoga naziva.



26

P r i m j e r i

NAZIV DEFINICIJA ISTOZNAČNICA ISTOVRIJEDNICA

U ENGLESKOM JEZIKU

sjekutić

zub gornje ili donje čeljusti smješten u

prednjem dijelu zubnoga niza između

očnjaka

inciziv incisor

desni

dio sluznice usne šupljine koji prekriva

alveolarni nastavak gornje ili donje čeljusti i

zubni vrat

zubno meso gingiva

Odnosi između označioca i označenika

Označilac i označenik zajedno tvore naziv. Naziv može biti jednorječan ili višerječan (skupina riječi). Riječ može biti osnovna riječ ili tvorenica, a tvorenica može biti izvedenica ili složenica. S obzirom na odnos broja označilaca i označenika razlikuje se nekoliko različitih semantičkih odnosa:

– jednoimenost ili mononimija

– istoznačnost ili sinonimija

– višeznačnost ili polisemija i

– istoimenost ili homonimija.

Kad se odnos jednoimenosti prekrši, dolazi do višeznačnoga povezivanja pojma i označioca (polisemije, homonimije i sinonimije). Jednomu označeniku može biti pridruženo više označilaca (sinonimija) ili jednomu označiocu može biti pridruženo više označenika (polisemija i homonimija).

Među različitim nazivima unutar jedne ili različitih struka te među nazivima i nenazivima (riječima općega jezika) mogu postojati različiti semantički odnosi koji se temelje na odnosima između označioca i označenika. Ti su odnosi veoma važni u terminološkome radu, a posebno u terminološkome normiranju i terminološkoj leksikografiji.



27

Jednoimenost ili mononimija

Ako je jednomu označiocu (izraz, riječ, naziv, simbol, formula) pridružen jedan označenik, naziv je jednoznačan. Ako vrijedi i obratno, tj. ako je tomu označeniku pridružen samo taj označilac, naziv je jednoimen.

P r i m j e r i

zub – kalcificirana struktura smještena u zubnome nastavku gornje ili donje čeljusti

caklina – tvrdo zubno tkivo koje pokriva anatomsku zubnu krunu

Istoznačnost ili sinonimija

Odnos između označilaca jednoga jezika koji su pridruženi istomu označeniku naziva se sinonimija ili istoznačnost. Sinonimi ili istoznačnice riječi su različitih izraza (označioca), a istoga sadržaja (označenika).

Sinonimni se odnosi temelje na odnosu najmanje dviju riječi koje čine par. Apsolutni ili pravi sinonimi riječi su koje se podudaraju i po značenju i po uporabi te imaju istu priopćajnu, komunikacijsku i uporabnu vrijednost (istoznačnice). Osim istoznačnica postoje i bliskoznačnice, tj. sinonimi kod kojih se značenje i uporaba samo djelomično preklapaju (djelomični sinonimi).

Problem sinonimije iznimno je bitan u normiranju nazivlja, stoga bi u terminološkome radu uvijek trebalo navoditi sve sinonimne nazive koji se upotrebljavaju u struci i među njima uspostaviti normativne odnose (npr. preporučeni, dopušteni i nepreporučeni naziv, žargonizam, arhaizam i sl.).

P r i m j e r i

PRAVI (POTPUNI) SINONIMI DJELOMIČNI SINONIMI

donja čeljust – mandibula povlačenje (gingive) – recesija (gingive)

prijelom – fraktura stomatologija – dentalna medicina

bukalni – obrazni stomatolog – zubar



28

Višeznačnost ili polisemija i istoimenost ili homonimija

Odnos između dvaju ili više bliskih označenika koji imaju određena zajednička obilježja i istoga označioca naziva se polisemija ili višeznačnost. Odnos između dvaju ili više različitih označenika koji nemaju zajedničkih obilježja i istoga označioca naziva se homonimija ili istoimenost. Razlika između terminološke polisemije i terminološke homonimije je u tome što je kod terminološke polisemije riječ o jednome nazivu koji ima više različitih povezanih značenja (najčešće u različitim strukama ili u jednoj struci i u općem jeziku), a u terminološkoj je homonimiji riječ o više različitih naziva koji imaju različita značenja.

Često je teško razlučiti je li riječ o polisemiji ili homonimiji, tj. je li riječ o različitim značenjima iste riječi ili o nekoliko različitih značenja. Jedan je od kriterija za razgraničenje homonimije i polisemije etimologija (podrijetlo riječi). Ako je isti označenik nastao glasovnim promjenama od nekoliko različitih riječi, riječ je o homonimiji. Drugi je kriterij koji može poslužiti za razlučivanje homonimije i polisemije povezanost i nepovezanost značenja. Kada se dva značenja iste riječi toliko udalje da među njima više ne postoji nikakva veza, govorimo o homonimizaciji. Općenito, treba imati na umu da je homonimija rjeđa od polisemije.

P r i m j e r i

POLISEMIJA:

ekstrakcija

1. kemija – izdvajanje tvari iz homogenih smjesa temeljem njezine različite topljivosti u različitim

otapalima koja se međusobno ne miješaju

2. stomatologija – kirurški postupak vađenja ili uklanjanja zuba iz zubne alveole

žlica

1. opći jezik – pomagalo za zahvaćanje i stavljanje tekućine i žitke hrane u usta

2. stomatologija – posebno oblikovan metalni ili akrilatni kalup za uzimanje otisaka gornje ili donje

čeljusti

sonda

1. meteorologija – svaki mjerni instrument namijenjen ispitivanju atmosfere

2. stomatologija – ručni stomatološki instrument koji se upotrebljava u dijagnostičke svrhe



29

cement

1. građevinarstvo – vezivno sredstvo koje se upotrebljava u građenju

2. stomatologija – A) restaurativna stomatologija stomatološki materijal koji se upotrebljava za

izradbu podloga, privremenih ispuna i za cementiranje protetskih nadomjestaka; B)

histologija zubnih tkiva mineralizirano tvrdo zubno tkivo koje pokriva zubni korijen

HOMONIMIJA

krunica

1. opći jezik – niska zrna za molitvu

2. stomatologija – djelomični ili potpuni nadomjestak kliničke zubne krune od aloplastičnoga

materijala

Antonimija

Antonimi su riječi suprotstavljene kojom značenjskom sastavnicom. Antonimija se obično smatra pojavom suprotnom od sinonimije (istoznačnosti), međutim, tu treba biti oprezan jer je položaj tih dviju pojava potpuno različit. Što je riječ višeznačnija, veći je broj njezinih mogućih antonima.

P r i m j e r i

maksila i mandibula

apikalni i koronarni



30

Paronimija

Paronimi su riječi sličnoga glasovnog sastava, ali različita značnja, koje se često pogrešno upotrebljavaju jedna umjesto druge. Paronimi imaju sličan izraz, a najčešće i slično značenje.

P r i m j e r i

parodontni (odnosi se na parodont) i parodontološki (odnosi se na parodontologiju)

sterilni (odnosi se na sterilnost) i sterilizacijski (odnosi se na sterilizaciju)

funkcionalni (odnosi se na funkcionalnost) i funkcijski (odnosi se na funkciju)



31

Odnos između znanstvenoga nazivlja i funkcionalnih stilova hrvatskoga standardnog jezika

Standardni hrvatski jezik može se podijeliti na više funkcionalnih stilova. To znači da je funkcija jezika višestruka, tj. da je on i jezik književnosti, jezik ureda, novina i medija, jezik znanosti i, naravno, jezik koji udovoljava potrebama svakodnevne govorne i pisane komunikacije. Najvažniji su funkcionalni stilovi hrvatskoga standardnog jezika:

– administrativni funkcionalni stil

– razgovorni funkcionalni stil

– znanstveni funkcionalni stil

– književnoumjetnički funkcionalni stil

– publicistički funkcionalni stil.

Funkcionalni stilovi standardnoga jezika međusobno se razlikuju po odnosu prema normi, tj. po stupnju dopuštene individualnosti. Što je odnos prema normi obvezatniji, manji je stupanj dopuštene individualnosti. Književoumjetnički funkcionalni stil stil je u kojemu je dopuštena najveća individualnost. Kod administrativnoga i znanstvenoga funkcionalnog stila poštivanje je norme obvezatno, a individualnost smanjena na najmanju moguću mjeru. Znanstveni funkcionalni stil standardnoga jezika u potpunosti je u službi logičke organizacije sadržaja i njezina izraza. U njemu je individualna ograničenost najveća, a individualna sloboda najmanja.

Funkcionalni se stilovi razlikuju i s obzirom na odnos prema izvorno pisanim stranim nazivima (najčešće engleskim). Izvorno pisan engleski naziv može se nalaziti u hrvatskome tekstu, posebno u publicističkome funkcionalnom stilu, ali takav naziv ipak ne bi trebao postati preporučeni znanstveni naziv. Ako se takav naziv nalazi u hrvatskome tekstu, mora se pisati kurzivom.

Žargoni su jezici pojedinih društvenih skupina. Žargon koji upotrebljavaju pripadnici pojedinih struka i laici koji se bave određenim područjem ili o njemu razgovaraju, razlikuje se od nazivlja struke koje je normirano i popisano u terminološkim rječnicima, udžbenicima i sl. Žargon je dio posve neobvezatne komunikacije pojedine skupine i trebao bi se ostvarivati samo u govoru ili u privatnoj, neobvezatnoj prepisci. Znanstveno nazivlje i žargon dva su suprotna pola razgovora među znanstvenicima/stručnjacima u nekome znanstvenom području ili struci. U izgradnji nazivlja pojedine struke bitno je zauzeti jasno stajalište prema žargonskomu nazivlju te prema nazivlju koje ne pripada znanstvenomu funkcionalnom stilu standardnoga jezika. Ti se nazivi u rječniku pojedine struke mogu ili posve zanemariti ili se mogu navoditi, ali uz jasnu naznaku da pripadaju žargonu ili kojemu od nižih funkcionalnih stilova. To se označuje posebnim stilskim odrednicama (npr. žarg., razg., pub.).



32

P r i m j e r i

ŽARGONSKI NAZIV STANDARDNOJEZIČNI NAZIV

bajn Beinova poluga

mandibularka mandibularna anestezija

milerica Miller-Donaldsova igla

nervnadel igra za ekstirpaciju pulpe

zubarija stomatologija

umnjak treći kutnjak



33

Načini postanka novih hrvatskih naziva

Hrvatski nazivi mogu nastati:

hrvatskom tvorbom: inciziv – sjekutić; kanin – očnjak; premolar – pretkutnjak; molar – kutnjak

prihvaćanjem internacionalizama latinskoga i grčkoga podrijetla ili naziva tvorenih latinskim ili grčkim elementima: afta, cista, trauma, tumor

prihvaćanjem stranih naziva: AIDS, elektrokardiogram, drenaža

pretvaranjem riječi općega jezika u nazive (terminologizacija): bridge – most; crown – kruna

(krunica); clasp – kvačica, flap – režanj; ear-drum – bubnjić; do ovoga pretvaranja danas često dolazi pod utjecajem stranoga jezika i to najčešće engleskoga

preuzimanjem naziva iz druge struke (reterminologizacija): most, klin, kolčić, žica, ispun

povezivanjem riječi u sveze: farmakotolerancija – sposobnost podnošenja lijekova.



34

Terminološka načela

Terminološka su načela skup pravila koja je u sklopu projekta Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja (Struna) predstavio Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje radi sustavne izgradnje hrvatskoga strukovnog nazivlja i ujednačavanja kriterija za uspostavu i odabir odgovarajućih naziva među raznim strukama.

Domaće riječi imaju prednost pred stranim riječima.

Nazivi latinskoga i grčkoga podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetim iz engleskoga, francuskoga, njemačkoga itd. Nazivi iz latinskoga i grčkoga preuzimaju se u hrvatski standardni jezik prema određenim pravilima.

Prošireniji i korisnicima prihvatljiviji naziv ima prednost pred manje proširenim.

Naziv mora biti usklađen s fonološkim, morfološkim, tvorbenim i sintaktičkim sustavom hrvatskoga standardnog jezika.

Kraći nazivi imaju prednost pred duljim. Međutim, ako je to pravilo u sukobu s 1. pravilom, bolje je odabrati višerječni hrvatski naziv nego prihvatiti stranu riječ kao naziv.

Naziv od kojega se lakše tvore tvorenice ima prednost pred onim od kojega se ne mogu tvoriti tvorenice.

Treba izbjegavati da naziv unutar istoga terminološkog sustava ima više značenja.

Nazive se ne smije bez valjana razloga mijenjati – ako jedan naziv već ima određeno značenje, ne treba istomu nazivu davati nova značenja te ako je jednome značenju pridružen jedan naziv, ne treba mu pridružiti drugi.

Naziv ima prednost pred drugim istoznačnim nazivima ako odgovara pojmu kojemu je pridružen i odražava svoje mjesto u pojmovnome sustavu. Treba normirati sve nazive u određenome semantičkom polju. Treba prihvatiti načelo da svi nazivi podređeni određenomu nadređenom nazivu moraju biti oblikovani na jednak način.

Ista ova načela vrijede i za stvaranje novih naziva. Važno je upozoriti da u nazivlju nisu poželjni ni oblični sinonimi te da se preporučuje samo jedan od oblika koji su mogući u općem jeziku. Terminološka se načela naravno ne mogu primjenjivati mehanički, ali o njima treba voditi računa u normiranju nazivlja. Međutim, da bi se odlučilo koji je od istoznačnih naziva bolji, treba uzeti u obzir sva navedena načela, a ne samo jedno od njih.



35

Stomatološki jezični savjeti

Obradbom naziva u elektroničkoj bazi hrvatskoga stomatološkog nazivlja javili su se određeni problemi jezične naravi u tvorbi ili uporabi stomatoloških naziva. Na sljedećim su stranicama neki od tih problema na odgovarajući način detaljnije obrađeni.

Pri davanju odgovora i objašnjenja u prvome smo se redu vodili terminološkim načelima, međutim bilo je situacija kada se pokazalo da bi stroga primjena terminoloških načela bila kontraproduktivna, pa se tada dogovorom stomatologa i jezikoslovaca pribjeglo kompromisnomu rješenju. Događalo se da struka od više jezično ispravnih i uvriježenih stomatoloških naziva treba izabrati i preporučiti jedan naziv. U tim je slučajevima pokrenuta rasprava među suradnicima stomatolozima kako bi se usuglasili i donijeli preporuku.

Naravno, bilo bi neodgovorno tvrditi da su utvrđeni svi dvojbeni nazivi, ali vjerujemo da su u ovoj knjizi objašnjeni oni koji se najčešće pojavljuju. S obzirom na to da je projekt Hrvatsko stomatološko nazivlje – H R S T O N zamišljen tako da pruža jezičnu potporu stomatolozima i po završetku službenoga jednogodišnjeg trajanja projekta (u razdoblju od prosinca 2009. do prosinca 2010.), o svim naknadno uočenim jezičnim dilemama i nedoumicama koje se tiču stomatološkoga nazivlja moguće je obavijestiti voditelja projekta elektroničkom poštom [email protected].

Svi jezični savjeti koji se pojavljuju u ovoj knjizi rezultat su temeljite raščlambe i suradnje stručnjaka s područja stomatologije sa stručnjacima s područja jezikoslovlja i pruženi su u dobroj namjeri tako da autori ne preuzimaju ikakvu odgovornost za eventualno nastale pogrješke i razmimoilaženja u tumačenjima.



36

Tvorba stomatoloških naziva – pravila i posebnosti

Kad u hrvatskome standardnom jeziku ne postoji naziv koji jednoznačno označuje pojam za koji u nekome stranom jeziku postoji naziv, može (jezičnom uporabom ili dogovorom struke) doći ili do posuđivanja stranoga ili do tvorbe novoga hrvatskog naziva. Uzevši u obzir osnovna terminološka načela koja omogućuju bolje normiranje nazivlja i usklađivanje novostvorenih naziva s postojećim terminološkim sustavom određene struke, hrvatski nazivi imaju prednost pred nazivima koji su posuđeni iz stranih jezika. Stoga je bolje upotrijebiti naziv usadak umjesto implantat, bočni za lateralni, gornja čeljust i krajnici umjesto maksila i tonzile. Osim toga, u skladu s prvim terminološkim načelom, nazivi krunski, krajnični i usna sluznica imaju prednost pred nazivima koronarni, tonzilarni i oralna sluznica.

S obzirom na to da i među posuđenicama postoje razlike u njihovoj prihvaćenosti u hrvatskome jeziku, nazivi latinskoga i grčkoga podrijetla zbog svoje lake uklopivosti u hrvatski jezični sustav imaju prednost pred nazivima koji su preuzeti iz engleskoga, njemačkoga, francuskoga i ostalih jezika koji su u jezičnome dodiru s hrvatskim jezikom. Medicinsko, pa tako i stomatološko nazivlje mora zadržati brojne latinske nazive jer se oni još upotrebljavaju u slučajevima u kojima će njihova primjena otkloniti svaku mogućnost dvosmislene komunikacije. U svim se drugim prigodama preporučuje uporaba postojećih hrvatskih naziva.



37

Internacionalizmi grčkoga i latinskoga podrijetla

Internacionalizmi se u stomatološkome nazivlju upotrebljavaju kad za isti pojam nije skovan dobar hrvatski naziv koji bi umjesto internacionalnoga označavao isti opseg sadržaja pojma, tj. koji bi u potpunosti imao isto značenje. Treba voditi računa o tome da se u prihvaćanju internacionalizama grčkoga i latinskoga podrijetla ne preuzme u hrvatski jezik njihov oblik prema jeziku posredniku. Stoga ćemo upotrebljavati magnetska rezonancija, okluzijska interferencija i sekvencija DNK-a umjesto magnetska rezonanca, okluzijska interferenca i sekvenca DNK-a, koji su u hrvatski mogli ući preko engleskoga jezika. Također je bolje upotrijebiti nazive venski i aortni umjesto venozni i aortalni. U poglavlju Stomatološki jezični savjeti bit će navedeno još nekoliko primjera o kojima postoji dvojba koji naziv upotrijebiti.

Alveolni ili alveolarni?

PREPORUČENI NAZIV: alveolarni

DOPUŠTENI NAZIV: alveolni

PRIMJER: alveolarni nastavak

OBJAŠNJENJE: U nekim se slučajevima uporabom u struci ustale nazivi koji tvorbeno ne slijede pravilo da se iz stranoga jezika posuđuje samo osnovni naziv, a izvedenice tvore iz posuđenoga naziva. Takav je naziv alveolarni koji ima znatno više potvrda od svojega parnjaka alveolni, a stvoren je u skladu s tvorbeno sličnim pridjevima koji nisu izvedeni iz imenice, nego iz latinskoga pridjeva. Iako je alveolni u skladu s načelima jezičnoga posuđivanja i nema razloga da ga se ne upotrebljava, alveolarni je u struci već uvriježen i stoga je bolje njega dosljedno upotrebljavati.

Apeksni otvor ili apikalni otvor?

PREPORUČENI NAZIV: apikalni otvor

NEPREPORUČENI NAZIV: apeksni otvor

OBJAŠNJENJE: Kao i u primjerima alveolni i alveolarni, ako se pridjev tvori od latinske imenice za koju u latinskome već postoji pridjev, onda se on i u hrvatskome tvori od pridjeva. Apikalni je od apicalis, pa nazivi apikalni parodontitis, apikalni otvor, apikalni odontogeni kompleks i periapikalni imaju prednost pred nazivima apeksni parodontitis,



38

apeksni otvor, apeksni odontogeni kompleks i periapeksni. Dakako, najbolje je rješenje zamijeniti apikalni hrvatskim nazivom vršni u svezama u kojima je to značenjski moguće. Apeksni je nastao od imenice apex i može se zadržati u nazivima poput apeksifikacija i apeksogeneza jer se odnosi na vršak zubnoga korijena.

Bakterijski ili bakterijalni?

PREPORUČENI NAZIV: bakterijski

NEPREPORUČENI NAZIV: bakterijalni

PRIMJER: bakterijski plak

OBJAŠNJENJE: Pridjev se izvodi iz imenice bakterija, a s obzirom na to da se iz stranoga jezika uglavnom posuđuje samo osnovni strani naziv, a ne pridjev (eng. bacterial), treba upotrebljavati naziv bakterijski.

Embrijski razvoj ili embrionalni razvoj?

PREPORUČENI NAZIV: embrijski razvoj

NEPREPORUČENI NAZIV: embrionalni razvoj

OBJAŠNJENJE: Pridjevi embrijski i embrionalni nastali su od imenice embrij (s tim da je embrionalan vjerojatno preuzet iz engleskoga jezika), ali među njima postoje razlike koje pokazuju i rječnici koji ih navode i stručna uporaba. Šonjin Rječnik hrvatskoga jezika navodi samo embrijski u značenju „koji se odnosi na embrij; zametni“, dok Hrvatski enciklopedijski rječnik radi razliku među embrijski, „koji se odnosi na embrij; embrionalan“ i prenesenim značenjem opisnoga pridjeva embrionalan, tj. „koji je još neizgrađen, u zametku; početni“. Hrvatski jezični savjetnik navodi samo odnosni pridjev embrionalni, kao i Enciklopedijski rječnik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja, koji ima samo pridjev embrionalni u svim svezama i za oba značenja, tj. i za odnosno i preneseno. Budući da se u stomatološkome nazivlju većina naziva koji sadrže jedan od ta dva primjera odnose na razvoj embrija ili zametka, preporučuje se pridjev embrijski upotrebljavati u odnosnome značenju „koji se odnosi na embrij i početni stadij razvoja“ (embrijske stanice, embrijske ovojnice, embrijski razvoj), a opisni pridjev embrionalan ako se pojavi u prenesenome značenju „koji je u početnome stadiju razvoja“.



39

Gingivni ili gingivalni?

PREPORUČENI NAZIV: gingivni

NEPREPORUČENI NAZIV: gingivalni

PRIMJER: gingivni džep

OBJAŠNJENJE: Pridjev se izvodi iz imenice gingiva, a s obzirom na to da se iz stranoga jezika uglavnom posuđuje samo osnovni strani naziv, a ne pridjev (eng. gingival), treba upotrebljavati naziv gingivni.

Inkrementne linije ili inkrementalne linije?

PREPORUČENI NAZIV: linija rasta

DOPUŠTENI NAZIV: inkrementalne linije

OBJAŠNJENJE: Postoje iznimke u kojima su tvorbeno različite izvedenice već toliko prevladale da bi ih bilo teško zamijeniti, poput naziva inkrementalne linije (preuzet vjerojatno od njem. inkrementale Linien ili eng. incremental lines), u kojemu se oblik koji je uporabom prevladao zadržava. Hrvatski enciklopedijski rječnik navodi pridjev inkrementalni u značenju „koji je uvećan, povišen“, no u stomatološkome se nazivlju naziv inkrementalne linije može zamijeniti i hrvatskim nazivom linije rasta.

Karijesni ili kariozni?

PREPORUČENI NAZIV: karijesni

NEPREPORUČENI NAZIV: kariozni

PRIMJER: karijesna lezija

OBJAŠNJENJE: Pridjev karijesni („koji se odnosi na zubni karijes“) izvodi se iz već uvriježene imenice karijes, a s obzirom na to da se iz stranoga jezika uglavnom posuđuje samo osnovni strani naziv, a ne pridjev (eng. carious), treba upotrebljavati naziv karijesni.



40

Karijesogen ili kariogen?

PREPORUČENI NAZIV: karijesogen

NEPREPORUČENI NAZIV: kariogen

PRIMJER: karijesogeni mikroorganizmi

OBJAŠNJENJE: Pridjev karijesogen („koji pogoduje nastanku zubnoga karijesa“) izvodi se iz imenice karijes. Budući da se iz stranoga jezika uglavnom posuđuje samo osnovni strani naziv, a ne i pridjev (eng. cariogenous), treba upotrebljavati naziv karijesogen.

Limfoblastni ili limfoblastički?

PREPORUČENI NAZIV: limfoblastni

NEPREPORUČENI NAZIV: limfoblastički, limfoblastični

PRIMJER: limfoblastna leukemija

OBJAŠNJENJE: Pridjev se izvodi iz imenice limfoblast i budući da se iz stranoga jezika uglavnom posuđuje samo osnovni strani naziv, a ne i pridjev (eng. lymphoblastic), treba upotrebljavati naziv limfoblastni.

Odontoblastni ili odontoblastični?

PREPORUČENI NAZIV: odontoblastni

NEPREPORUČENI NAZIV: odontoblastički, odontoblastični

PRIMJER: odontoblastni nastavak

OBJAŠNJENJE: Pridjev se izvodi iz imenice odontoblast i budući da se iz stranoga jezika uglavnom posuđuje samo osnovni strani naziv, ne i pridjev (eng. odontoblastic), treba upotrebljavati naziv odontoblastni.



41

Okluzijsko opterećenje ili okluzalno opterećenje?

PREPORUČENI NAZIV: okluzijsko opterećenje

NEPREPORUČENI NAZIV: okluzalno opterećenje

OBJAŠNJENJE: Oprjeka među nazivima okluzijsko i okluzalno ne postoji samo u tome koji će biti tvorbeno ispravniji, nego u njima postoji i razlika u značenju. Od imenice okluzija, koja je u bazi stomatološkoga nazivlja definirana kao „međusobni dodir prirodnih ili umjetnih zuba gornje i donje čeljusti u svim položajima i kretnjama donje čeljusti“, izvodi se odnosni pridjev okluzijski u značenju „koji se odnosi na okluziju“ (okluzijska analiza, okluzijsko opterećenje, okluzijska trauma). U stomatološkome je nazivlju, međutim, potvrđen i pridjev okluzalni u značenju „koji se odnosi na griznu ili žvačnu plohu bočnih zuba ili je na nju usmjeren“. Nalazimo ga u kolokacijama okluzalna ravnina, okluzalni upirač i okluzalna površina. Dakako, ako se okluzalni može jednoznačno zamijeniti hrvatskim nazivom, treba ga i upotrebljavati, tj. umjesto okluzalna zubna površina reći žvačna površina ili grizna površina.

Opak, opakni ili neproziran?

PREPORUČENI NAZIV: neproziran

NEPREPORUČENI NAZIV: opak, opakan, opakni

OBJAŠNJENJE: Naziv opakni bi tvorbeno mogao biti odnosni pridjev u značenju „koji se odnosi na opak” ili bismo umjesto njega mogli u sustav uvesti opisni pridjev opakan kad bi imenica opak postojala u hrvatskome jeziku. No, s obzirom na to da nema potvrda za tu imenicu u značenju „materijal koji ne upija i/ili reflektira svjetlo”, taj bi pridjev (nastao loše prevedenim eng. pridjevom opaque) trebalo zamijeniti hrvatskim pridjevima neproziran ili nepropustan. Hudeček i Mihaljević (Načela normiranja hrvatskih naziva s primjerima iz medicinskog nazivlja: 2009.) donose i primjere opak dentinska keramika, opak dentin i opak dentinski modifikator, u kojima se naziv opak treba zamijeniti nazivom neproziran. Isto vrijedi i za izvedenice poput radioopakan.



42

Zubna alveola ili zubna čašica?

PREPORUČENI NAZIV: zubna alveola

DOPUŠTENI NAZIV: zubna čašica

ŽARGONIZAM: alveola

ARHAIZMI: zubište, zubnica

OBJAŠNJENJE: Iako su oba naziva jezično ispravna, a uz to naziv zubna čašica potječe od dvaju hrvatskih naziva (zub i čašica) za razliku od naziva zubna alveola koji sadrži nazive hrvatskoga i latinskoga podrijetla, u raspravi među suradnicima usuglašeno je da prednost treba dati nazivu zubna alveola zbog njegove uvriježenosti i jednoznačnosti.



43

Grafijska i pravopisna prilagodba naziva hrvatskomu jezičnom sustavu

Nakon što se strani nazivi, u nedostatku prikladna hrvatskoga naziva, prihvate kao nazivi u hrvatskome jezičnom sustavu, moraju proći grafijsku i pravopisnu prilagodbu kao prvi stupanj prilagodbe hrvatskomu standardnom jeziku. Tako će se alokirija, heilalgija, heilitis, inlej, onlej, overlej i dentinski tubul upotrebljavati umjesto naziva alochirija, cheilalgija, cheilitis, inlay, onlay, overlay i dentinski tubulus. No, tamo gdje se i takav naziv može zamijeniti hrvatskim nazivom, hrvatski treba ima prednost, npr. lijevani ispun za inlej.

Ako se iz nekoga razloga naziv iz stranoga jezika još nije ni grafijski prilagodio hrvatskomu jeziku, treba ga u tekstu pisati kurzivom, npr. jacket krunica ili pravilnije krunica jacket. Po istome će se pravilu i svi latinski nazivi koji se radi nevodmislene stručne komunikacije moraju ostaviti u izvornoj grafiji pisati kurzivom: per secundam, per primam, amelogenesis imperfecta, točka opisthion, točka opisthocranion, fausse route, in vitro, in vivo i dr.



44

Najčešće pogrješke na pravopisnoj razini

Jednačenje po zvučnosti

Fonološka je promjena s kojom govornici hrvatskoga jezika najčešće imaju poteškoća u pisanju jednačenje po zvučnosti, u kojemu sudjeluju suglasnici različiti po zvučnosti. Njihova se podjela može vidjeti u sljedećoj tablici:

bezzvučni p t k s š č ć c h f

zvučni b d g z ž dž đ – – –

Ako se zajedno nađu dva suglasnika od kojih je prvi zvučan, a drugi bezvučan, zvučni se suglasnik mijenja u bezvučni. Ako se zajedno nađu dva suglasnika od kojih je prvi bezvučan, a drugi zvučan, prvi se mijenja u zvučni (predkutnjak > pretkutnjak, predklijetka > pretklijetka, podključna arterija > potključna arterija, subkutani > supkutani).

Za detaljniji opis jednačenja po zvučnosti i ostalih fonoloških promjena, savjetujemo pogledati jezične i pravopisne priručnike.

Adhezija ili athezija?

PREPORUČENI NAZIV: adhezija

NEPREPORUČENI NAZIV: athezija

OBJAŠNJENJE: U stranim riječima koje su u hrvatski jezik preuzete u novije vrijeme ne dolazi uvijek do jednačenja po zvučnosti, stoga je preporučeni naziv adhezija.



45

Pisanje naziva preuzetih iz grčkoga i latinskoga jezika

Nazivi koji su u hrvatski preuzeti iz grčkoga jezika različito se ostvaruju u hrvatskoj pravopisnoj normi zato što su mnogi ušli u hrvatski jezik posredstvom latinskoga jezika. To se posebice može reći za nazive u medicinskome nazivlju i za mnoge znanstvene nazive u kojima se grčko k ostvarilo kao c, npr. brahicefalija, normocefalija, mikrocefalija, hidrocefalus i dr. Ne može se zaključiti da je to uvijek tako jer postoje i mnogi nazivi gdje je k zadržano, npr. kenogeneza, kenozoik, kibernetika i dr.

U normiranju nazivlja neke struke nastoji se ujednačiti nazive srodnih pojmova, tj. onih pojmova koji se javljaju unutar jednoga pojmovnog sustava, stoga se preporučuje jedan oblik primijeniti u svim sličnim ili srodnim nazivima. Tako će se u stomatološkome nazivlju upotrebljavati akrocefalija, cefaličan, cefalogram, cefalometrija, cefalometrijska točka, normocefalija, mikrocefalija i dr. umjesto akrokefalija, kefaličan, kefalogram, kefalometrija, kefalometijska točka, normokefalija i mikrokefalija.

Grčko slovo χ (ksi), koje je u hrvatski uglavnom preneseno preko zapadnoeuropskih jezika, ostvaruje se u mnogim nazivima kao k (kirurg, klor, sinkronija), no ima i onih u kojima se ostvarilo kao h: hoana, bronhitis, hipohondar i dr. Bez obzira na različita ostvarenja u jeziku, treba nastojati uskladiti pojmovno povezane nazive unutar jedne struke.

Nakon što su preuzeti u hrvatski standardni jezik, mnogi se nazivi grčkoga i latinskoga podrijetla katkad pogrješno grafijski prilagode, tj. korisnici ih pogrješno pišu jer im izvorni oblik naziva nije poznat. To je posebice slučaj s nazivima koji su iz grčkoga ušli u hrvatski posredstvom latinskoga jezika. Navodimo nekoliko primjera u kojima često dolazi do zabune: umjesto ostitis treba pisati osteitis (najbolje je upotrijebiti hrvatski naziv upala kosti), dehidracija umjesto dehidratacija te hidroksiapatit, a ne hidroksilapatit. Umjesto tiroidni treba upotrebljavati tireoidni, no najbolje ga je zamijeniti hrvatskim nazivima štitni ili štitnjačni, ovisno o značenju i kolokacijama u kojima se to može (tireoidni otvor > štitni otvor, tireoglosni vod > jezično-štitnjačni vod).

Pisanje pridjeva izvedenih od dviju imeničnih osnova

Ovisno o svojemu značenju, pridjevi koji se izvedu iz dviju imeničnih osnova mogu se pisati sa spojnicom i bez nje, tj. sastavljeno.

Kao složenice pišu se pridjevi koji su nastali od dviju riječi ili naziva koji označuju jedan pojam, npr. dentalnomedicinski od dentalna medicina. Kao polusloženice, tj. sa spojnicom, pišu se pridjevi koji su nastali od dviju imenica koje označuju dva pojma u ravnopravnome odnosu ili značenju: nepčano-jezični mišić (od nepce i jezik), obrazno-



46

-ždrijelna ovojnica (od obraz i ždrijelo), ždrijelno-lubanjska ovojnica, krilno-čeljusna pukotina, jezično-ždrijelni živac, usno-nosna membrana, nosno-usneni limfni čvor, stakleno-ionomerni cement i dr.

Blok-anestezija ili blok anestezija?

PREPORUČENI NAZIV: blok-anestezija

NEPREPORUČENI NAZIV: blok anestezija

OBJAŠNJENJE: Polusloženice su sveze dviju imenica od kojih se prva ne sklanja i atributivno određuje drugu, a obje zadržavaju svoj naglasak. Kad god za to postoji mogućnost, preporučuje se polusloženice zamijeniti svezom pridjev + imenica. Ako bi takva promjena oblika utjecala na značenje, polusloženica ostaje i piše se sa spojnicom (blok-anestezija).

Kralješnica ili kralježnica?

PREPORUČENI NAZIV: kralježnica

NEPREPORUČENI NAZIV: kralješnica

OBJAŠNJENJE: Između naziva kralježnica i kralješnica, kao i između naziva kralježnični i kralješnični, čestota uporabe dovela je do toga da su prevladali oblici kralježnica i kralježnični.

Rendgenski ili rentgenski?

PREPORUČENI NAZIV: rendgenski

NEPREPORUČENI NAZIV: rentgenski

OBJAŠNJENJE: Naziv koji je nastao od imena Röntgen u hrvatskome se jeziku potpuno fonetizirao tako da je bezvučni t ispred zvučnoga g prešao u zvučno d. Stoga se



47

upotrebljavaju nazivi rendgen, rendgenski, rendgenska zraka i rendgensko ispitivanje umjesto rentgen, rentgenski, rentgenska zraka i rentgensko ispitivanje.

Protetski nadomjesci ili protetski nadomjestci?

PREPORUČENI NAZIV: protetski nadomjesci

NEPREPORUČENI NAZIV: protetski nadomjestci

OBJAŠNJENJE: U hrvatskim pravopisima postoje različita rješenja za pisanje imenica koje završavaju na -tak, -dak, -tac i -dac kad tim skupinama prethodni samoglasnik, no svi se slažu da se glasovne promjene bilježe kad ispred tih skupina ne dolazi samoglasnik. Stoga ćemo nazive nadomjestak i zalistak sklanjati kao što je prikazano u donjim tablicama.

jednina množina

nominativ nadomjestak nadomjesci

genitiv nadomjeska nadomjestaka

dativ nadomjesku nadomjescima

akuzativ nadomjestak nadomjesci

vokativ nadomješče nadomjesci

lokativ nadomjesku nadomjescima

instrumental nadomjeskom nadomjescima

jednina množina

nominativ zalistak zalisci

genitiv zaliska zalistaka

dativ zalisku zaliscima

akuzativ zalistak zalisci

vokativ zališče zalisci

lokativ zalisku zaliscima

instrumental zaliskom zaliscima



48

Sklonidba naziva u množini

Često se u stručnim i popularnim tekstovima može naići na nazive koji napisani u pogrješnome broju ili padežu mogu stvoriti nejasnoće ili nerazumijevanje. Jedan je od najpoznatijih naziva koji uzrokuje nesigurnost u određivanju roda naziv jetra, a o tome nisu ujednačeni ni hrvatski normativni priručnici. Neki priručnici uz nju navode oznaku s. pl. t., što znači da ju obilježavaju kao pluralia tantum srednjega roda, tj. kao imenicu koja se uvijek pojavljuje samo u množinskome obliku (genitiv jetara). Međutim, u uporabi znatno prevladava kao imenica ženskoga roda, što je potvrđeno i u jezičnoj i stručnoj medicinskoj literaturi. S obzirom na to da je jetra jedan organ, nema nikakva razloga da se ne sklanja kao imenica ženskoga roda u jednini. Za detaljnije objašnjenje vidi Hudeček, Mihaljević, Vukojević, Jezični savjeti. 2010. U donjoj je tablici prikazan način sklanjanja imenice jetra.

jednina množina

nominativ jetra jetre

genitiv jetre jetārā/jetrā/jetri

dativ jetri jetrama

akuzativ jetru jetre

vokativ jetro jetre

lokativ jetri jetrama

instrumental jetrom jetrama

Naziv desni nije doživljavao promjene u uporabi koje bi se odnosile na njegov rod i broj, pa se desni bilježe i sklanjaju kao pluralia tantum, tj. kao imenica ženskoga roda u množini.

množina

nominativ desni

genitiv desni

dativ desnima

akuzativ desni

vokativ desni

lokativ desnima

instrumental desnima



49

U općem je jeziku cement nebrojiva imenica i upotrebljava se samo u jednini, no u jeziku struke može imati i drugo značenje, pa se u stomatologiji pojavljuje i u množinskome obliku, npr. restaurativni cementi. Po donjoj se sklonidbi sklanjanju i ostale imenice koje završavaju sufiksima -ant i -ont: koagulant, lubrikant, parodont i dr.

jednina množina

nominativ cement cementi

genitiv cementa cemenātā

dativ cementu cementima

akuzativ cement cementi

vokativ cemente cementi

lokativ cementu cementima

instrumental cementom cementima

Dva su naziva čiji se oblici u genitivu množine često pišu nedosljedno zub i korijen. Navodimo njihovu sklonidbu u tablici, napominjući da su svi množinski oblici mogući, ali se preporučuju oni koji su prvi navedeni.

jednina množina

nominativ zub zubi

genitiv zuba zuba, zubi, zubiju

dativ zubu zubima

akuzativ zub zube

vokativ zube zubi

lokativ zubu zubima

instrumental zubom zubima



50

jednina množina

nominativ korijen korijeni, korjenovi

genitiv korijena korijena, korjenova

dativ korijenu korijenima, korjenovima

akuzativ korijen korijene, korjenove

vokativ korijene korijeni, korjenovi

lokativ korijenu korijenima, korjenovima

instrumental korijenom korijenima, korjenovima

Imenica bol je vremenom u hrvatskome jeziku postala dvoznačna i pojavljuje se u muškome i ženskome rodu. Bol ž. r. je „osjećaj duhovne patnje“ (ljubavna bol, duševne boli), dok se bol m. r. najčešće upotrebljava upravo u medinskome području (snažni bolovi). Oba su oblika isprava, no treba voditi računa o značenju koje se želi iskazati. Sklonidba jednine i množine obaju rodova prikazana je u donjoj tablici.

jednina množina

muški rod ženski rod muški rod ženski rod

nominativ bol bol bolovi boli

genitiv bola boli bolova boli

dativ bolu boli bolovima bolima

akuzativ bol bol bolove boli

vokativ bole boli bolovi boli

lokativ bolu boli bolovima bolima

instrumental bolom boli/bolju bolovima bolima



51

Sklonidba naziva preuzetih iz grčkoga i latinskoga jezika

Nazivi koji su u hrvatski standardni jezik preuzeti iz grčkoga ili češće iz latinskoga jezika, ali se nisu grafijski prilagodili hrvatskomu jeziku, pišu se kurzivom.

Postoje različita mišljenja o tome kako se takvi nazivi trebaju sklanjati, po latinskoj ili hrvatskoj sklonidbi, ali najispravnije bi bilo preoblikovati rečenicu tako da naziv ostane u nominativu jednine: Streptococcus mutans, bakterije Streptococcus mutans, bakteriji Streptococcus mutans itd. Imena lijekova također se pišu kurzivom.



52

Pogrješke na tvorbenoj razini – pridjevi koji završavaju sufiksima -ni i -ski

U nazivlju pojedinih struka često se javljaju dvostruki likovi pridjeva koji mogu biti različita značenja, ali njihovo je pojavljivanje u stručnoj komunikaciji često odraz nepoznavanja tvorbenih modela. Navest ćemo nekoliko takvih primjera i pojasniti tvorbenu i značenjsku razliku između dvostrukih pridjevnih likova tamo gdje ona postoji.

Anafilaktička reakcija ili anafilaktična reakcija?

PREPORUČENI NAZIV: anafilaktična reakcija

NEPREPORUČENI NAZIV: anafilaktička reakcija

OBJAŠNJENJE: U stomatološkome nazivlju zabilježenome u okviru projekta H R S T O N , kao i u Enciklopedijskome rječniku humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja, navode se samo nazivi koji sadrže odnosni pridjev anafilaktični. Ako se u nazivlju u istome značenju pojavljuju odnosni pridjevi sa sufiksom -ni i pridjevi koji imaju sufikse -ski i -čki, bolje je upotrebljavati pridjeve sa sufiksom -ni.

Egzotermička reakcija ili egzotermna reakcija?

PREPORUČENI NAZIV: egzotermna reakcija

NEPREPORUČENI NAZIV: egzotermička reakcija

OBJAŠNJENJE: Kao i kod naziva endotermička reakcija i endotermna reakcija, značenjski i tvorbeno ispravni nazivi su egzotermna reakcija i endotermna reakcija jer se u njima nalaze opisni pridjevi egzoterman (u značenju „koji oslobađa ili razvija toplinu”) i endoterman („koji veže ili troši toplinu”). Egzotermički i endotermički tvorbeno bi bili ispravni kad bi bili izvedeni iz imenica egzotermika i endotermika (koje nisu potvrđene), no u hrvatskim se tekstovima vjerojatno javljaju prijevodom engleskih naziva exothermic i endothermic.



53

Fonetski i fonacijski

U stomatološkome se nazivlju javljaju i nazivi fonacija i fonetski test, koji u načelu pripadaju domeni fonetike i fonetskomu nazivlju. Fonacija je definirana kao „proces stvaranja glasova i govora”, po čemu je fonacijski onaj „koji se odnosi na fonaciju”. Fonetski je pridjev u značenju „koji se odnosi na fonetiku”, kao i na glasove, pa je u skladu s time fonetski test ispravan naziv jer je to „test koji se u stomatološkoj protetici upotrebljava kako bi se provjerilo jesu li zubi u protetskome nadomjesku ispravno postavljeni i utječu li negativno na govor i pravilno stvaranje glasova”.

Forenzična stomatologija ili forenzička stomatologija?

PREPORUČENI NAZIV: forenzička stomatologija

NEPREPORUČENI NAZIV: forenzična stomatologija

OBJAŠNJENJE: Sufiksom -ski tvore se i pridjevi od imenica koje završavaju na -ika, stoga je ispravan naziv forenzički i forenzička stomatologija.

Funkcijski otisak ili funkcionalni otisak?

PREPORUČENI NAZIV: funkcijski otisak

NEPREPORUČENI NAZIV: funkcionalni otisak

OBJAŠNJENJE: Između naziva funkcionalan i funkcijski postoji razlika u značenju. Funkcijski je odnosni pridjev značenja „koji se odnosi na funkciju”, a funkcionalan ima nekoliko značenja, od kojih su za područje stomatologije važna dva: „koji je sposoban da djeluje; operativan” i medicinsko značenje „koji ugrožava funkciju, ali ne i strukturu organizma” (Hrvatski enciklopedijski rječnik). Koji će se naziv upotrijebiti, ovisi o značenju pojma, no funkcijski otisak je pravilan naziv jer je u bazi hrvatskoga stomatološkog nazivlja definiran kao „precizan otisak bezube čeljusti kojim se registriraju kretnje mekih tkiva u graničnoj zoni”, tj. odnosi se na funkciju čeljusti.



54

Imun, imunosni i imunološki

Sva tri naziva ne mogu biti zamjenjiva jer su različita značenja. Imun je opisni pridjev koji znači „koji ima imunitet, koji je otporan”. Enciklopedijski rječnik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja imunosni objašnjava kao „koji se odnosi na imunost, imunosni sustav i imunosne tvari”, a imunološki kao „koji se odnosi na imunologiju”. Stoga je ispravno reći imunosna reakcija, imunosno testiranje i imunosni sustav, ali imun na bolesti i imunološko istraživanje.

Metabolični i metabolički

Hrvatski enciklopedijski rječnik navodi opisni pridjev metaboličan u značenju „koji je svojstven metabolizmu, koji je promjenjiv” te se u definiciji neizravno pokazuje da pridjev može imati i preneseno značenje. U stručnoj se literaturi naziv potvrđuje u kolokacijama poput metabolične bolesti, metabolični poremećaji i metabolični sindrom, stoga preporučujemo u višerječnim nazivima upotrebljavati metabolični umjesto metabolički.

Protetički i protetski

Pridjevi koji se tvore od imenica s nastavkom -ika (protetika, akustika, optika, botanika i dr.) imaju sufiks -ski (-čki i -ški). Neki se pridjevi, poput protetički ili fonetički mogu vremenom skratiti u kraći oblik, tj. u protetski i fonetski. Oba naziva znače „koji se odnosi na protetiku”, ali je čestotom uporabe prevladao protetski.

Sistemske bolesti ili sistemne bolesti?

U hrvatskome se standardnome jeziku umjesto riječi sistem upotrebljava riječ sustav, no s obzirom na to da bi pridjev sustavan u nazivu sustavne bolesti potpuno promijenio značenje pojma, upotrebljava se naziv sistemske bolesti, u skladu s već uvriježenim nazivima sistemska anafilaksija, sistemska miodistrofija, sistemska toksičnost, sistemski eritemski lupus i dr. Ako je u kojemu kontekstu to moguće, najbolje je upotrijebiti naziv bolesti sustava.



55

Toksički i toksični

Pravilo iz primjera anafilaktička reakcija i anafilaktična reakcija moglo bi se primijeniti na pridjeve toksički i toksični kad bi ta dva pridjeva bila odnosna i značila „koji se odnosi na toksiku”. No, s obzirom na to da je toksični određeni oblik opisnoga pridjeva toksičan u značenju „koji sadrži toksine ili je škodljiv” i koji svakako treba zamijeniti hrvatskim nazivom otrovan kad je riječ o tome značenju, a pridjev toksičan nije tvorbeno moguć, nije riječ o istome problemu. Valja naglasiti da se određeni oblici opisnih pridjeva (npr. toksični i otrovni) uvijek bilježe u određenome obliku kad su dio višerječnoga naziva (otrovni otpad, otrovno sredstvo, otrovna doza). Kad se bilježe kao samostalan naziv, nalaze se u neodređenome obliku toksičan ili otrovan.



56

Ostale pogrješke na tvorbenoj razini

Bijeljenje zuba ili izbjeljivanje zuba?

PREPORUČENI NAZIV: izbjeljivanje zuba

NEPREPORUČENI NAZIV: bijeljenje zuba

OBJAŠNJENJE: Bijeljenje i izbjeljivanje dvije su glagolske imenice koje se tvore od različith glagola: bijeljenje od glagola bijeliti, a izbjeljivanje od glagola izbijeliti. Obje se imenice mogu upotrijebiti za označivanje „postupka uklanjanja obojenja zuba kemijskim sredstvima”, no kako je bijeljenje stilski obilježena imenica (osobito se u znanstvenome funkcionalnom stilu ne će pojavljivati), izbjeljivanje zuba bolji je i rasprostranjeniji naziv.

Donječeljusni ili donjočeljusni?

PREPORUČENI NAZIV: donjočeljusni

NEPREPORUČENI NAZIV: donječeljusni

PRIMJER: donjočeljusni nastavak

OBJAŠNJENJE: U tvorbi složenica koje su nastale od pridjeva i imenice, samoglasnik o je spojnica. Ispravno je stoga donjočeljusni i gornjočeljusni jer su nastali od naziva donja čeljust i gornja čeljust.

Snimak ili snimka?

PREPORUČENI NAZIV: snimak

NEPREPORUČENI NAZIV: snimka

PRIMJER: rendgenski snimak

OBJAŠNJENJE: U hrvatskome je standardnom jeziku ispravna samo imenica snimak zato što je nastala od glagolske osnove dodavanjem sufiksa -ak: snimiti > snimak.



57

Specijalist ili specijalista?

PREPORUČENI NAZIV: specijalist

NEPREPORUČENI NAZIV: specijalista

PRIMJER: specijalist stomatološke protetike

OBJAŠNJENJE: Između imenica sa sufiksima -ist i -ista kojima se označuje vršitelj radnje, u hrvatskome su jeziku standardni samo oblici sa sufiksom -ist muškoga roda. Umjesto naziva internista, okulista i specijalista treba upotrebljavati internist, okulist i specijalist.

Srednji ili središnji?

Pridjevi srednji i središnji nisu istoga značenja, stoga će njihova uporaba u višerječnim nazivima ovisiti o opsegu sadržaja pojma koji označuju. Srednji (lat. medialis) je onaj „koji je u sredini između krajnjih točaka” ili „koji se nalazi između oprječnih veličina ili osobina”, a središnji (lat. medianus) je onaj „koji se odnosi na središte” ili „glavni, ključni, najvažniji”. Stoga razlikujemo naziv srednji arterijski krvni tlak (koji označuje prosječnu vrijednost arterijskoga krvnog tlaka) od središnje linije, središnje ravnine i središnjega živčanog sustava kao ključnoga živčanog sustava.

Unutarnje krvarenje ili unutrašnje krvarenje?

Iako Šonjin Rječnik hrvatskoga jezika i Hrvatski enciklopedijski rječnik na ponešto različit način definiraju pridjeve unutarnji i unutrašnji, ostali se jezični priručnici slažu u tome da između njih nema ni značenjske ni normativne razlike, stoga je svejedno koji će se pridjev upotrebljavati. Međutim, poželjno je da unutar nazivlja jedne struke primjena odabranoga naziva bude ujednačena i dosljedna.



58

Usni ili usneni?

Odnosni pridjevi usni i usneni nisu jednaka značenja. Usni je onaj „koji se odnosi na usta”, a usneni „koji se odnosi na usne”. Treba ih, dakle, upotrebljavati ovisno o značenju: usna šupljina i usni otvor, ali usnena ploha, usnena žlijezda slinovnica i usnena međuzubna papila.

Vlaknat ili vlaknast?

Pridjev vlaknat dolazi u značenju „koji sadrži vlakna ili je od njih građen”, npr. vlaknata biljka, dok je vlaknast onaj „koji nalikuje vlaknima”. U medicinskim će se nazivima češće javljati naziv vlaknast, pa će se i u stomatološkome nazivlju upotrebljavati nazivi poput vlaknasta struktura i vlaknasto tkivo.



59

Sintaktička razina – posvojni genitiv ili posvojni pridjev?

Genitivni izraz koji označuje pripadnost treba, kad god je to moguće, zamijeniti posvojnim pridjevom: hrbat jezika > jezični hrbat, ploha jezika > jezična ploha, površina zuba > zubna površina, baza jezika > jezična baza, korijen zuba > zubni korijen i dr.

U nazivima u kojima bi mijenjanjem imenice u posvojni pridjev došlo do promjene značenja, ostavlja se genitivni izraz.

Izraze koji sadrže dvije imenice, kad prva opisuje drugu, također je bolje zamijeniti izrazom s posvojnim pridjevom: sendvič otisak > sendvični otisak.



60

Pogrješke na leksičkoj razini

Iako ih ovdje ne navodimo u veliku broju, pogrješke na leksičkoj razini jedne su od najčešćih pogrješaka u tvorbi novih ili u uporabi već postojećih naziva. Navest ćemo neke od češćih u stomatološkome nazivlju.

Gingiva, desni ili zubno meso?

PREPORUČENI NAZIV: gingiva

DOPUŠTENI NAZIV: desni

ŽARGONIZAM: zubno meso

OBJAŠNJENJE: Gingiva, desni i zubno meso nazivi su istoga značenja i gotovo jednake učestalosti uporabe. Razlikuje ih pripadnost različitim funkcionalnim stilovima hrvatskoga standardnog jezika. Desni i zubno meso pripadaju razgovornomu stilu, dok gingiva pripada znanstvenomu funkcionalnom stilu. Stoga izbor pravoga naziva treba prilagoditi okolnostima njegove uporabe.

Kandžasta kvržica ili pandžasta kvržica?

PREPORUČENI NAZIV: kandžasta kvržica

NEPREPORUČENI NAZIV: pandžasta kvržica

OBJAŠNJENJE: Rječnici hrvatskoga jezika i jezični priručnici nisu usuglašeni u vezi sa značenjima imenica kandža i pandža. S obzirom na to da većina njih kandže opisuje kao nokte ptica grabljivica, a u stomatološkoj je terminološkoj bazi kandžasta kvržica definirana kao „uvećanje tuberculuma dentisa na nepčanoj strani sjekutića u obliku kvržice slične orlovskoj kandži”, bolje je upotrijebiti naziv kandžasta kvržica.



61

Koronarni ili krunski?

PREPORUČENI NAZIV: krunski

NEPREPORUČENI NAZIV: koronarni

PRIMJER: krunski karijes

OBJAŠNJENJE: Preuzimanje pridjeva koronarni može se povezati s latinskim imenicama cor (srce) i corona (kruna). Zbog toga pridjev koronarni može upućivati na nešto što se odnosi na srce (u značenju srčani) ili na nešto što se odnosi na krunu (krunski). S obzirom na to da naziv stranoga podrijetla treba, gdje god je to moguće, zamijeniti odgovarajućim hrvatskim nazivom, u stomatološkom se nazivlju preporučuje uporaba pridjeva krunski, zbog njegova hrvatskoga podrijetla i zbog nedvosmislena značenja koje upućuje na zubnu krunu. Ova se preporuka odnosi i na sve izvedenice, kao npr. unutarkrunski umjesto intrakoronarni.

Koštica ili košćica?

PREPORUČENI NAZIV: košćica

NEPREPORUČENI NAZIV: koštica

OBJAŠNJENJE: Nazivi košćica i koštica razlikuju se u značenju i ne može se jedan zamijeniti drugim. Koštica je dio ploda, dok je košćica umanjenica od kost, tj. mala kost. U stomatološkome će se nazivlju zasigurno više puta pojaviti naziv košćica.

Oticanje, naticanje i oteklina?

PREPORUČENI NAZIV: oteklina

DOPUŠTENI NAZIV: oticanje

NEPREPORUČENI NAZIV: naticanje

OBJAŠNJENJE: Glagolske imenice oticanje i naticanje nastale su od nesvršenih glagola oticati i naticati i po značenju se razlikuju jedino u tome što glagol naticati ima i značenje „staviti što na što”. Budući da oba naziva označuju proces, bolje je za značenje „povećanje obujma tkiva ili organa“ upotrijebiti naziv oteklina.



62

Pacijent ili bolesnik?

Iako po definiciji nazivi pacijent i bolesnik na prvi pogled imaju isto značenje, ipak ih se ne bi smjelo smatrati potpunim istovrijednicama. Bolesnik je osoba koja boluje ili trpi bol, dok pacijent ne mora nužno biti bolestan, nego može biti i zdrav. Često možemo čuti da je neka osoba upisana kao pacijent određenoga stomatologa ili liječnika, međutim, to ne mora značiti da je ta osoba ujedno bolesna, tj. bolesnik, nego je samo riječ o korisniku neke od zdravstvenih usluga. Nazive pacijent i bolesnik treba pažljivo upotrebljavati ovisno o kontekstu u kojemu se nalaze.

Parodont, periodont ili parodoncij?

PREPORUČENI NAZIV: parodont

DOPUŠTENI NAZIV: parodoncij

NEPREPORUČENI NAZIV: periodont

PRIMJER: parodontni ligament

OBJAŠNJENJE: U parodontološkoj literaturi moguće je pronaći sve gore navedene istovrijednice te još brojne inačice poput periodoncij, paradent ili njihove izvedenice kao što su paradentoza, periodontologija, paradentologija i sl., što upućuje na nedosljednost u primjeni pojedinoga naziva. Naziv periodont i njegove izvedenice dolaze iz engleskoga jezika i imaju isto značenje kao i naziv parodont. U dogovoru sa suradnicima odlučeno je da se kao preporučeni naziv prihvati naziv parodont i sve njegove izvedenice poput parodontologija, parodontitis, parodontni ligament i sl.

Poslijeoperativna osjetljivost ili poslijeoperacijska osjetljivost?

PREPORUČENI NAZIV: poslijeoperacijska osjetljivost

NEPREPORUČENI NAZIV: poslijeoperativna osjetljivost

OBJAŠNJENJE: Složeni pridjevi poslijeoperativni i poslijeoperacijski nastali su od pridjeva koji imaju različito značenje. Operativan, od kojega je nastao poslijeoperativni, izveden je od imenice operativa i u općem jeziku znači „djelatan, radni, aktivan, djelotvoran, izvršni“. U medicini, međutim, ima i značenje „koji se može operirati”. Operacijski je odnosni pridjev značenja „koji se odnosi na operaciju” i odgovarajuće je upotrijebljen u nazivu



63

poslijeoperacijska osjetljivost, dok naziv poslijeoperativni ne bi ni značenjski bio moguć u istome kontekstu. Ispravan je, dakle, naziv poslijeoperacijska osjetljivost.

Restorativna ili restaurativna stomatologija?

PREPORUČENI NAZIV: restaurativna stomatologija

NEPREPORUČENI NAZIV: restorativna stomatologija

OBJAŠNJENJE: Pridjev restaurativan pravilan je tvorbeni oblik nastao od imenice restauracija u značenju „ponovno uspostavljanje čega što je bilo uništeno ili je propalo” (Hrvatski enciklopedijski rječnik). Stoga se restaurativan definira kao „koji se može ponovno uspostaviti” i pravilno je upotrijebljen u nazivu restaurativna stomatologija.

Rezidualna, zaostatna ili zaostala cista?

PREPORUČENI NAZIV: zaostatna cista

DOPUŠTENI NAZIV: rezidualna cista, zaostala cista

OBJAŠNJENJE: Zaostatna cista definira se kao cista koja ostane nakon što se odstrani zub oko kojega je rasla. U tom su smislu nazivi rezidualna cista i zaostala cista također ispravni, međutim, bolje ih je označiti kao dopuštene nego kao preporučene nazive. Naziv rezidualna cista dolazi od engleskoga naziva residual cyst, pa je bolje upotrebljavati hrvatski nego strani naziv. Zaostala cista naziv je koji se može pronaći u literaturi, međutim, kako njegov smisao može upućivati na zaostajanje u razvoju, a ne samo na ostanak u kosti nakon vađenja zuba, preporučuje se uporaba naziva zaostatna cista.



64

Stomatologija ili dentalna medicina?

Dvojba u izboru preporučenoga naziva između stomatologije i dentalne medicine trenutačno je više stvar strukovne politike nego jezikoslovlja, pa je ostavljena za kraj i bit će joj posvećen nešto veći prostor nego objašnjenjima vezanima uz ostale nazive.

Zadnjih nekoliko godina, pod okriljem prilagodbe hrvatskoga zakonodavstva zakonskim regulativama Europske unije, sve češće dolazi do zamjene naziva stomatologija nazivom dentalna medicina. Stomatolozi postaju doktori dentalne medicine, studij stomatologije biva preimenovan u studij dentalne medicine, a stomatološke se ordinacije pretvaraju u ordinacije dentalne medicine. Međutim, stomatološko zrcalo još nije postalo dentalnomedicinsko zrcalo, stomatološka protetika nije dentalnomedicinska protetika niti je stomatološko nazivlje postalo dentalnomedicinsko nazivlje. Hoće li i kada promijeniti ime? Ne zna se!

Ne tako davno, stomatolozi u današnjem smislu riječi nisu ni postojali. Dio njihova današnjega posla obavljali su zubari – osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem ili višom zubarskom školom. Razvojem stomatologije, izobrazba stomatologa postaje sve duža i složenija, po opsegu i trajanju postupno se izjednačujući s izobrazbom liječnika. Za razliku od zubarstva, koje je nerijetko doživljavano kao zanat, a ne zdravstvena djelatnost, stomatologija postaje opće priznata grana biomedicine sa svojim brojnim specijalističkim područjima. U tom smislu naziv zubar, iako jezično ispravan i zbog hrvatskoga podrijetla poželjan, upotrijebljen u značenju stomatolog postaje netočan, nepotpun, neprecizan i degradirajući. Osim toga, u središtu interesa zubarstva, kao što sam naziv kaže, nalazio se zub, za razliku od stomatologije koja u žarište postavlja cjelokupnu usnu šupljinu (grčki naziv za usnu šupljinu je stoma).

Hrvatski naziv stomatologija prevodi se na engleski jezik kao stomatology, a stomatolozi kao stomatologists. Približavanjem Hrvatske Europskoj uniji utvrđeno je da takvi prijevodi ne odgovaraju međunarodnoj terminologiji, pa je sugerirano da se zamijene nazivima dental medicine ili doctor of dental medicine. Tako stomatology postaje dental medicine, a stomatologist postaje doctor of dental medicine, što i ne bi bio problem da se ostalo samo na promjeni engleskoga naziva, nego je sugestija shvaćena kao potreba da se promijeni i hrvatski naziv stomatologija u dentalna medicina, tj. stomatolog u doktor dentalne medicine. Riječ je o previše dosljednome provođenju u osnovi dobrodošla prijedloga, koji je hrvatske stomatologe trebao engleskim imenom doctor of dental medicine izjednačiti sa svim stomatolozima u razvijenim zemljama jer je činjenica da se na 36 europskih jezika, uključujući 23 službena jezika Europske unije, inačica doctor of dental medicine javlja samo u engleskome i francuskome jeziku (docteur en medecine dentaire). U svim je ostalim jezicima zadržan izvorni naziv koji potječe od grčkoga naziva za usnu šupljinu (stoma), grčkoga naziva za zub (odous), latinskoga naziv za zub (dens) ili pak naziv stručnjaka ove discipline potječe od naziva koji označuje zub na pojedinome jeziku.



65

Netko se može upitati što nedostaje nazivu dentalna medicina i zašto ga ne prihvatiti? Na ovo je pitanje moguće dati više odgovora.

Naziv dentalna medicina temelji se na latinskome nazivu za zub (dens), pa su dentalna medicina i zubna medicina potpune istovrijednice. Međutim, zamjena dentalne medicine zubnom medicinom nije prikladna jer upućuje na nepoželjni naziv zubar.

Naziv dentalna medicina umanjuje vrijednost i važnost stomatološke struke. Naime, naziv stomatologija upućuje na disciplinu koja u središtu interesa ima usnu šupljinu, dok naziv dentalna medicina, tj. zubna medicina, u žarište stavlja zub. Pri tome se može pomisliti da postoje izvjesne razlike u izobrazbi doktora stomatologije i doktora dentalne medicine, što nije točno.

Naziv dentalna medicina unosi zbrku u shvaćanju stomatoloških specijalističkih područja jer postoji oralna medicina kao specijalistička grana. Ime te specijalizacije, koja se bavi dijagnostikom i liječenjem bolesti i njihovih simptoma koji se primarno javljaju na sluznici usne šupljine, upućuje na nadređeni položaj u odnosu na naziv struke (dentalna medicina). Po tome se zaključuje da je oralna medicina usmjerena na zdravlje cjelokupne usne šupljine, a dentalna medicina samo na zdravlje zuba.

Sa stajališta jezikoslovlja, stručna je preporuka pri klasifikaciji i uporabi naziva prednost dati onomu nazivu iz kojega je moguće lakše i logičnije napraviti izvedenice. U tome se smislu preporuča stomatološki naspram dentalnomedicinski.

S obzirom na trenutačne preporuke izbor naziva stomatologija ili dentalna medicina ovisi kontekstu u kojemu ga se spominje. Ako se naziv navodi kao službeni naziv struke, treba upotrebljavati naziv dentalna medicina i njegove izvedenice. S druge strane, kako naziv stomatologija sveobuhvatnije definira struku i točnije opisuje njezin djelokrug rada, ne treba nekritično svaki naziv koji u sebi sadrži stomatologiju zamjenjivati dentalnom medicinom.



66

Budućnost razvoja hrvatskoga stomatološkog nazivlja

Projekt Hrvatsko stomatološko nazivlje – H R S T O N prvi je korak u sustavnoj izgradnji nazivlja stomatološke struke u Hrvatskoj. Projektom je prvi put omogućena i ostvarena bliska i neposredna suradnja stručnjaka iz svih područja stomatologije sa stručnjacima iz područja jezikoslovlja. To je rezultiralo time da je tijekom provedbe projekta u razdoblju od prosinca 2009. do kraja 2010. prikupljeno i jezično obrađeno više od 7000 hrvatskih naziva, od čega 4750 preporučeno za uporabu, 2540 označeno kao dopušteni naziv, 303 kao nepreporučeni naziv, 116 kao žargonizam, a 20 kao arhaizam (podatci od 15. listopada 2010.). Na taj je način stvorena baza hrvatskih stomatoloških naziva, koja je izvrstan temelj za sve buduće korake u obogaćivanju, oplemenjivanju, usavršavanju i razvoju hrvatskoga stomatološkog nazivlja.

Posebna je vrijednost to da će podatci iz baze hrvatskih stomatoloških naziva po završetku provedbe projekta biti uvršteni u bazu hrvatskoga strukovnog nazivlja (e-Struna) koja postoji pri Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Time će biti omogućena uspostava suradnje među stručnjacima raznih struka kako bi se nazivlje za iste pojmove u različitim strukama ujednačilo. Osim toga, sustav koordinacije terminoloških djelatnosti u svim strukama u Hrvatskoj pridonijet će poboljšanju kakvoće i učinkovitosti visokoga obrazovanja i znanstvenoistraživačkoga rada izgradnjom ujednačena i verificiranoga nazivlja kojim će se moći služiti stručnjaci svih struka, ali i zainteresirana javnost.

Stomatologija se kao grana biomedicine vrlo brzo razvija. Taj razvoj možda nije toliko očit u načelima stomatološkoga liječenja i očuvanja oralnoga zdravlja, koliko u primjeni novih materijala, tehnika i tehnologija, gdje se promjene događaju gotovo svakodnevno. Uvažavajući sve to, kao i činjenicu da je razvoj stomatološke struke usko povezan s izvorima informacija koje u prvome redu dolaze s engleskoga govornog područja, može se pretpostaviti da će se i u budućnosti u hrvatski jezik nekritično uvrštavati brojni strani stomatološki nazivi. U tom su smislu projektom Hrvatsko stomatološko nazivlje – H R S T O N ostvareni kadrovski i tehnički preduvjeti za trajnu suradnju između stručnjaka s područja jezikoslovlja i stomatologa. To znači da će stomatolozi jezičnu potporu moći dobiti i po završetku službenoga trajanja projekta na mrežnoj stranici projekta (http://hrston.sfzg.hr) i s pomoću elektroničke pošte ([email protected]).



67

Literatura i izvori podataka

Anderson, D. M. Mosby`s Medical, Nursing & Allied Health Dictionary. St.Louis: Mosby; 2002.

Anić, V., Brozović Rončević, D., Cikota, Lj., Goldstein, I., Goldstein, S., Jojić, Lj., Matasović, R., Pranjković, I. Hrvatski enciklopedijski rječnik. Zagreb: Novi liber; 2002.

Anić, V. Veliki rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber; 2004.

Babić, S., Moguš, M. Hrvatski pravopis (usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika). Zagreb: Školska knjiga; 2010.

Babić, S. Tvorba riječi u hrvatskome književnome jeziku. Zagreb: HAZU – Nakladni zavod Globus; 2002.

Barić, E. i dr. Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga; 2003.

Cekić Arambašin, A. Oralna medicina – nesporazumi nazivlja. Hrvatski stomatološki vjesnik. 2004;11(4):2-3.

Cerjan Letica, G. Piramida profesionalne i poslovne odgovornosti u hrvatskoj stomatologiji. Acta Stomatologica Croatica. 2010;44(2):101-109.

European Parliament and the Council of the European Union. Directive 2005/36/EC of the European Parliament and of the Council on the recognition of professional qualifications. Official Journal of the European Union. 2005; 255: 22-142.

Frančić, A., Hudeček, L., Mihaljević, M. Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada; 2005.

Hudeček, L., Mihaljević, M. (u suradnji s Brunom Nahodom). Hrvatski terminološki priručnik. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje; 2009.

Hudeček, L., Mihaljević, M., Vukojević, L. Hrvatski jezični savjetnik. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje – Pergamena – Školske novine; 1999.

Hudeček, L., Mihaljević, M., Vukojević, L. Jezični savjeti. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje; 2010.

Hudeček, L., Mihaljević, M. Načela normiranja hrvatskih naziva s primjerima iz medicinskog nazivlja. U: Ledinek, N., Žagar Karer, M., Humar, M. Terminologija in sodobna terminografija. Lubljana: Založba ZRC–ZRC SAZU; 2009.

Keros, J. i dr. Uvod u stomatologiju. Zagreb: Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu; 2008.

Klaić, B. Rječnik stranih riječi. Zagreb: Školska knjiga; 2007.

Lapter, V. Stomatološki leksikon. Zagreb: Globus; 1990.



68

Loknar, V. Teme iz medicinskog nazivlja. Zagreb: Jugoslavenska medicinska naklada; 1988.

Opačić, N. Reci mi to kratko i jasno (Hrvatski za normalne ljude). Zagreb: Novi liber; 2009.

Padovan, I. Enciklopedijski rječnik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja. Zagreb: HAZU – Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2006.

Pearsall, J. New Oxford Dictionary of English. Oxford: Oxford University Press; 2001.

Rodis, J., Pruchnicki, M. C., Casper, K. A., Bennett, M. S., Mehta, B. H. The importance of terminology in the profession of pharmacy. American Journal of Pharmaceutical Education. 2009 Jul 10; 73(4): 74.

Statut Hrvatske stomatološke komore – Pročišćeni tekst. Zagreb: Narodne novine; 13/2010.

Šonje, J. Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža – Školska knjiga; 2000.

Taub, A., Allegrante, J. P., Barry, M. M., Sakagami, K. Perspectives on terminology and conceptual and professional issues in health education and health promotion credentialing. Health Educ Behav. 2009 Jun; 36(3): 439-50.

Vodanović, M. Englesko-njemačko-hrvatski stomatološki rječnik. Zagreb: Školska knjiga; 2005.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stomatološkoj djelatnosti. Zagreb: Narodne novine, 120/2009.

Zakon o stomatološkoj djelatnosti. Zagreb: Narodne novine, 121/2003.

Zwemer, T. J. Boucher's clinical dental terminology: a glossary of accepted terms in all disciplines of dentistry. St. Louis: Mosby; 1982.

Živanović, N. Terminological dilemmas of the profession. Facta Universitatis. 1997; 1(4): 7--13.

Mrežne stranice

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje – Zagreb: www.ihjj.hr

Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske: www.nzz.hr

Projekt Hrvatsko stomatološko nazivlje – H R S T O N : http://hrston.sfzg.hr

Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu: www.sfzg.hr



69

DODATAK 1 – Popis izabranih stomatoloških naziva hrvatskoga i stranoga podrijetla

Popis izabranih preporučenih stomatoloških naziva hrvatskoga i stranoga podrijetla izvadak je specifičnih primjera iz baze hrvatskoga stomatološkog nazivlja, gdje se strani naziv može jednako dobro zamijeniti nekim hrvatskim nazivom. Gdje god je to bilo moguće i potrebno, naveden je i primjer uporabe hrvatskoga naziva.

Preporučeni

hrvatski naziv

Naziv stranoga

podrijetla Primjer

adrenalin epinefrin –

bedrenica antraks –

bestanični acelularni acelularni cement > bestanični cement

bezbolnost analgezija –

bezglasnost afonija –

bezubost anodoncija –

biser perla caklinska perla > caklinski biser

bjelančevina protein –

bočni lateralni lateralna kretnja > bočna kretnja

bradavica papila fungiformna papila > fungiformna bradavica >

gljivasta bradavica

bradni mentalni mentalna arterija > bradna arterija

bradno-jezični genioglosalni genioglosalni mišić > bradno-jezični mišić

brazda fisura okluzalna fisura > okluzalna brazda > grizna brazda

bubnjišna arterija timpanična arterija –

bujanje proliferacija proliferacija gingive > bujanje gingive



70

Preporučeni

hrvatski naziv

Naziv stranoga

podrijetla Primjer

buljookost egzoftalmus –

crvenilo usana vermilion –

čeljusni zglob temporomandibularni

zglob

–

čeoni frontalni frontalna ravnina > čeona ravnina

čimbenik faktor faktor rasta > čimbenik rasta

čvorić papula epitelna papula > epitelni čvorić

dentinski ogrtač mantl dentin –

djelomičan parcijalan parcijalna proteza > djelomična proteza

DNK DNA DNA analiza > DNK analiza

dobroćudan benigan benigna lezija > dobroćudna lezija

dodatan akcesoran akcesorni kanal > dodatni kanal

dodirni kontaktni kontaktna ploha > dodirna ploha

dojenje laktacija –

donja čeljust mandibula –

donjočeljusni mandibularni mandibularni kanal > donjočeljusni kanal

doštitni paratireoidni paratireoidna žlijezda > doštitna žlijezda

dvotrbušni mišić digastrični mišić –

glasnični aritenoidni aritenoidni mišić > glasnični mišić

gljivast fungiforman fungiformna papila > gljivasta papila > gljivasta

bradavica

gnojan purulentan purulentni iscjedak > gnojni iscjedak

gnojenje supuracija –

gnojni mjehurić pustula –

gomoljasti zub bulbozni zub –

gornja čeljust maksila –

gornjočeljusni maksilarni maksilarni sinus > gornjočeljusni sinus

grananje ramifikacija apikalna ramifikacija > apikalno grananje > vršno

grananje



71

Preporučeni

hrvatski naziv

Naziv stranoga

podrijetla Primjer

grizni okluzalni okluzalna ploha > grizna ploha

grkljan larinks –

grkljanski laringealni laringealni mišić > grkljanski mišić

grkljanski poklopac epiglotis –

guba lepra –

gumena plahtica koferdam –

interferencija interferenca okluzalna interferenca > okluzalna interferencija

iscjedak eksudat upalni eksudat > upalni iscjedak

ispadanje eksfolijacija eksfolijacija mliječnoga zuba > ispadanje mliječnoga

zuba

ispiranje irigacija irigacija sinusa > ispiranje sinusa

istezljivost duktilnost –

istisnutost ekstruzija traumatska ekstruzija zuba > traumatska istisnutost

zuba

isušenje dehidracija dehidracija dentina > isušenje dentina > dentinsko

isušenje

iščašenje luksacija luksacija čeljusnoga zgloba > iščašenje čeljusnoga

zgloba

izbijanje avulzija avulzija zuba > izbijanje zuba

izbrazdani jezik fisurni jezik –

izlučevina ekskret –

izljušćivanje ekskohleacija ekskohleacija ciste > izljušćivanje ciste

iznenadan paroksizmalan paroksizmalna noćna dispneja > iznenadna noćna

zaduha

izobličenje deformacija deformacija kvačice > izobličenje kvačice

izrezivanje ekscizija ekscizija tkiva > izrezivanje tkiva

jagodični zigomatični zigomatična kost > jagodična kost

jednofazni monofazni monofazni otisak > jednofazni otisak

jednjačni ezofagealni ezofagealna faza gutanja > jednjačna faza gutanja

jezična kost hioidna kost –



72

Preporučeni

hrvatski naziv

Naziv stranoga

podrijetla Primjer

jezični lingvalni lingvalna vena > jezična vena

jezični hrbat dorzum jezika –

kiselo acidno acidna delacifikacija > kisela dekalcifikacija

kolčić štift parapulpni kolčić

kopnica AIDS –

korijenski radikularni radikularna cista > korijenska cista

korijenski krivoput fausse route –

koštani trn egzostoza –

kovina metal –

kovinski metalni metalna krunica > kovinska krunica

kožni epitel epidermis –

krajnik tonzila lingvalna tonzila > lingvalni krajnik > jezični krajnik

krunski koronarni koronarna pulpa > krunska pulpa

krvarenje hemoragija –

krvna slika hemogram –

kuckanje perkusija –

kut donje čeljusti mandibularni kut –

kutna arterija angularna arterija –

kutnjački molarni molarna kliješta > kutnjačka kliješta

kutnjak molar –

kvrga tuber tuber maksile > kvrga gornje čeljusti

kvržica tuberkulum tuberkulum Carabelli > Carabellijeva kvržica

lemljenje lotanje –

lični facijalni facijalna arterija > lična arterija

liječnik doktor –

lopatica špatula –

lučenje sekrecija –

lučenje sline salivacija –

lučevina sekret –



73

Preporučeni

hrvatski naziv

Naziv stranoga

podrijetla Primjer

madež nevus –

mala afta minorna afta –

matrica stripsa celuloidna stripsa > celuloidna matrica

međudjelovanje interakcija interakcija lijekova > međudjelovanje lijekova

međukorijenski interradikularan interradikularna kost > međukorijenska kost

međuzubni interdentalni interdentalna četkica > međuzubna četkica

mišić glasnica vokalni mišić –

mišić spuštač

usnoga kuta

mišić depresor usnog

kuta

–

mišići ispod jezične

kosti

infrahioidni mišići –

mišići iznad jezične

kosti

suprahioidni mišići –

mišićna nit miofilament –

mišićni grč miospazam –

mišićno hvatište mišićna insercija –

mišićno vlakance miofibrila –

mjehur bula epitelna bula > epitelni mjehur

mjehurić vezikula epitelna vezikula > epitelni mjehurić

mladenački juvenilni juvenilni parodontitis > mladenački parodontitis

mlazna štrcaljka jet injekcija –

mokraćevina urea –

moždani kranijalni kranijalni živci > moždani živci

mrlja makula –

nakošeni mišić skalenski mišić –

naljepak flaster medicinski flaster > medicinski naljepak

nanosnica pelikula zubna pelikula > zubna nanosnica

napuknuće infrakcija infrakcija cakline > napuknuće cakline

nastavak procesus alveolarni procesus > alveolarni nastavak



74

Preporučeni

hrvatski naziv

Naziv stranoga

podrijetla Primjer

natključni supraklavikularni supraklavikularni limfni čvorovi > natključni limfni

čvorovi

nazadovanje regresija regresija bolesti > nazadovanje bolesti

nedostatnost insuficijencija srčana insuficijencija > srčana nedostatnost

nepčana resica uvula –

nepčani palatinalni palatinalna kost > nepčana kost

nepopravljiv ireparabilan ireparabilno oštećenje > nepopravljivo oštećenje

neposredan indirektan indirektna ozljeda > neposredna ozljeda

nepovratan ireverzibilan ireverzibilni pulpitis > nepovratni pulpitis

neugodan zadah halitoza –

nicanje erupcija erupcija zuba > nicanje zuba

nitast filiforman filiformne papile > nitaste papile > nitaste bradavice

nosni nazalan nazalni mišić > nosni mišić

novotvorina neoplazma –

obična bradavica veruka –

obnova reparacija reparacija gingive > obnova gingive

obojenje diskoloracija diskoloracija cakline > obojenje cakline

obostran bilateralan bilateralno uravnotežena okluzija > obostrano

uravnotežena okluzija

obrazna okluzija bukookluzija –

obrazni bukalni bukalni koridor > obrazni koridor

obrazni mišić bukcinator –

obrezivač trimer –

očišćenje klirens –

očni živac oftalmični živac –

očnjak kanin –

odvod dren postavljanje drena > postavljanje odvoda

odvođenje drenaža drenaža gnojnog sadržaja > odvođenje gnojnoga

sadržaja



75

Preporučeni

hrvatski naziv

Naziv stranoga

podrijetla Primjer

ograđena bradavica cirkumvalatna

bradavica

–

okomit vertikalan vertikalna resorpcija kosti > okomita resorpcija kosti

> okomita razgradnja kosti

okoštavanje osifikacija periostalna osifikacija > periostalno okoštavanje

okusni gustatorni gustatorni refleks > okusni refleks

opipavanje palpacija palpacija vratnih limfnih čvorova > opipavanje

vratnih limfnih čvorova

optok cirkulacija cirkulacija krvi > krvni optok

orožnjen keratiniziran keratinizirani sloj > orožnjeni sloj

orožnjenje keratinizacija keratinizacija kože > orožnjenje kože

oslonac stoper –

osluškivanje auskultacija auskultacija pluća > osluškivanje pluća

osni aksijalni aksijalna projekcija > osna projekcija

osnovni bazalni bazalni protok sline > osnovni protok sline

otečen edematozan –

oteklina edem –

otrovanje intoksikacija –

otvor foramen apikalni foramen > apikalni otvor > vršni otvor

otvrdnuće induracija potkožna induracija > potkožno otvrdnuće

ovojnica fascija parotidna fascija > parotidna fascija > ovojnica

doušne žlijezde

ozljeda trauma trauma zuba > ozljeda zuba

oživčenje inervacija inervacija pulpe > oživčenje pulpe

oživljavanje reanimacija kardiopulmonalna reanimacija > kardiopulmonalno

oživljavanje > srčano-plućno oživljavanje

padavica epilepsija –

parodont periodont –

parodontni periodontni periodontni ligament > parodontni ligament

pločica lamela koštana lamela > koštana pločica



76

Preporučeni

hrvatski naziv

Naziv stranoga

podrijetla Primjer

pobol morbiditet –

početni inicijalni inicijalna karijesna lezija > početna karijesna lezija

podbradni submentalni submentalna arterija > podbradna arterija

podčeljusni submandibularni submandibularna žlijezda > podčeljusna žlijezda

podjezični sublingvalni sublingvalna žlijezda > podjezična žlijezda

podjezični živac hipoglosalni živac –

podočni infraorbitalni infraorbitalna brazda > podočna brazda

podražaj iritacija kemijska iritacija > kemijski podražaj

podsluznica submukoza –

podsljepoočni infratemporalni infratemporalna udubina > podsljepoočna udubina

podzatiljni subokcipitalni subokcipitalni mišići > podzatiljni mišići

pokosnica periost –

polumetal metaolid –

polumjesečasti semilunarni semilunarni procijep > polumjesečasti procijep

popravak reparatura reparatura proteze > popravak proteze

poprečni transverzalni transverzalni lingvalni mišić > transverzalni jezični

mišić > poprečni jezični mišić

poslijesmrtni postmortalni postmortalni rendgenogram > poslijesmrtni

rendgenogram

postolje sokel –

pothranjenost malnutricija –

potkožni supkutani supkutana ozljeda > potkožna ozljeda

potpun totalan totalna bezubost > potpuna bezubost

povećalo lupa –

povlačenje recesija recesija gingive > povlačenje gingive

povraćanje regurgitacija regurgitacija želučanog sadržaja > povraćanje

želučanoga sadržaja

povratni rekurentni rekurentni karijes > povratni karijes

površinski topikalni topikalni anestetik > površinski anestetik



77

Preporučeni

hrvatski naziv

Naziv stranoga

podrijetla Primjer

prednji frontalni frontalni zub > prednji zub

predušni preaurikularni preaurikularni limfni čvorovi > predušni limfni čvorovi

predvorje usne

šupljine

oralni vestibulum –

predvorni vestibularni vestibularni nabor > predvorni nabor

pregrada septum nazalni septum > nazalna pregrada > nosna pregrada

prenesen referiran referirana bol > prenesena bol

preosjetljiv hipersenzitivan hipersenzitivni dentin > preosjetljivi dentin

preosjetljivost hipersenzitivnost dentalna hipersenzitivnost > dentalna preosjetljivost

presadak transplantat koštani transplantat > koštani presadak

presađivanje transplantacija transplantacija zuba > presađivanje zuba

pretežitost prevalencija prevalencija karijesa > pretežitost karijesa

pretilost adipozitet –

pretkutnjački premolarni premolarna kliješta > pretkutnjačka kliješta

pretkutnjak premolar –

pridodan akcesorni akcesorni živac > pridodani živac

prijelom fraktura fraktura korijena > prijelom korijena

prikriven latentan latentna infekcija > prikrivena infekcija

prilagodba adaptacija osjetna adaptacija > osjetna prilagodba

prisisavanje sukcija –

privremen provizoran provizorna krunica > privremena krunica

probava digestija –

probavni digestivni digestivni sustav > probavni sustav

probijanje perforacija perforacija korijena > probijanje korijena

proljev dijarea –

promotor adhezije primer –

prosvjetljivanje transluminacija transluminacija zuba > prosvjetljivanje zuba

proširnica stent –



78

Preporučeni

hrvatski naziv

Naziv stranoga

podrijetla Primjer

protukarijesogen antikarijesogen antikarijesogeno djelovanje > protukarijesogeno

djelovanje

protuotrov antidot –

protutijelo antitijelo –

proziran translucentan translucentni apeks korijena > prozirni apeks korijena

> prozirni vršak korijena

prozirnost translucencija –

prstenasto-štitasti

mišić

krikotiroidni mišić –

puknuće ruptura ruptura mišića > puknuće mišića

raonik vomer –

rasijecanje incizija incizija gingive > rasijecanje gingive

rastanjivanje rarifikacija rarifikacija alveolarne kosti > rastanjivanje alveolarne

kosti

rastegljivost duktilnost duktilnost kovine > rastegljivost kovine

razderotina laceracija laceracija kože > razderotina kože

razdvajanje separacija ortodontska separacija zuba > ortodontsko

razdvajanje zuba

razgradnja resorpcija resorpcija kosti > razgradnja kosti

razred klasa I. klasa > I. razred

rešetasti labirint etmoidalni labirint –

rešetnica etmoidna kost –

ritmodajnik pace-maker –

rubni marginalni marginalni greben > rubni greben

sadra gips –

sadreni gipsani gipsani model > sadreni model

samopresadak autotransplantat –

samopresađivanje autotransplantacija –

samoprobava autoliza –

samoregulacija autoregulacija –



79

Preporučeni

hrvatski naziv

Naziv stranoga

podrijetla Primjer

sazrijevanje maturacija maturacija cakline > sazrijevanje cakline

sirasta nekroza kazeozna nekroza –

sisaljka aspirator –

sjekutić inciziv –

sjekutićni incizivni incizivni kanal > sjekutićni kanal

skupljanje kontrakcija polimerizacijska kontrakcija > polimerizacijsko

skupljanje

slabokrvnost anemija –

slijepi preparat placebo –

slitina legura –

složen kompliciran komplicirana fraktura krune > složena fraktura krune

> složeni prijelom krune

sluznica mukoza alveolarna mukoza > alveolarna sluznica

sljepoočni temporalni temporalna udubina > sljepoočna udubina

smanjen reduciran reducirani caklinski epitel > smanjeni caklinski epitel

splet pleksus pterigoidni pleksus > pterigoidni splet

spojnica šant arterio-venski šant > arterijsko-venska spojnica

sponični zigomatični zigomatični luk > sponični luk

sprječavanje prevencija prevencija karijesa > sprječavanje karijesa

srčano-plućni kardiopulmonalni kardiopulmonalna reanimacija > srčano-plućna

reanimacija > srčano-plućno oživljavanje

središnji medijani medijalna dijastema > središnja dijastema

stanica ćelija krvna ćelija > krvna stanica

stanični celularni celularni cement > stanični cement

stražnji nepčani luk palatofaringealni luk –

struganje kiretaža kiretaža korijena zuba > struganje korijena zuba

strujni srcopis elektrokardiogram –

sušica tuberkuloza –



80

Preporučeni

hrvatski naziv

Naziv stranoga

podrijetla Primjer

suženje konstrikcija apikalna konstrikcija > apikalno suženje > vršno

suženje

sveza ligament –

šav sutura lubanjska sutura > lubanjski šav

šećerna bolest dijabetes –

široki mišić vrata platizma –

škržni luk branhijalni luk –

štitasta arterija tiroidna arterija –

štitasto-glasnični

mišić

tiroaritenoidni mišić –

štrcaljka injekcija –

taloženje precipitacija precipitacija kristala > taloženje kristala

tetivna ploča aponeuroza –

toplinski termički termička vodlljivost > toplinska vodlljivost

tubul tubulus dentinski tubulus > dentinski tubul

ubrzivač akcelerator akcelerator vezivanja > ubrzivač vezivanja

udlaga šina akrilatna šina > akrilatna udlaga

udvostručenje duplikatura duplikatura sluznice > udvostručenje sluznice

ugrušak koagulum –

ultrazvučni ultrasonični ultrasonični instrument > ultrazvučni instrument

umnažanje augmentacija augmentacija gingive > umnažanje gingive

unutarkorijenski intraradikularan intraradikularna resorpcija > unutarkorijenska

resorpcija

unutarkoštani intraosealni intraosealna analgezija > unutarkoštana analgezija

unutarkrunski intrakoronarni intrakoronarno sidrenje > unutarkrunsko sidrenje

unutarnji interni interna resorpcija > unutarnja resorpcija > unutarnja

razgradnja

upala inflamacija –

upalni inflamatorni inflamatorni proces > upalni proces



81

Preporučeni

hrvatski naziv

Naziv stranoga

podrijetla Primjer

upijanje apsorpcija apsorpcija vode > upijanje vode

uporabna trajnost funkcijska trajnost –

urođen kongenitalan kongenitalna anomalija > urođena anomalija

usadak implantat endodontski implantat > endodontski usadak

usjeklina incizura –

usnena vezica frenulum usnice –

usneni labijalni labijalna ploha > usnena ploha

usneno spojište labijalna komisura –

usni oralni oralna sluznica > usna sluznica

uška aurikula –

ušna arterija aurikularna arterija –

utisnutost intruzija intruzija zuba > utisnutost zuba

vađenje ekstrakcija ekstrakcija zuba > vađenje zuba

vatrostalan refraktoran refraktorni model > vatrostalni model

velika afta majorna afta –

veliki stjenoviti

živac

veliki petrozni živac –

vezica frenulum –

vidni živac optički živac –

višeuzročan multikauzalan multikauzalna bolest > višeuzročna bolest

voda za grgljanje gargarizam –

vodoravan horizontalan horizontalna resorpcija kosti > vodoravna resorpcija

kosti > vodoravna razgradnja kosti

vratni cervikalni cervikalni zubni karijes > vratni zubni karijes

vrijed ulceracija aftozna ulceracija > aftozni vrijed

vršni apikalni apikalni parodontitis > vršni parodontitis

zaduha dispneja –

zakržljalost atrofija –

zakutnjačni retromolarni retromolarni trokut > zakutnjačni trokut



82

Preporučeni

hrvatski naziv

Naziv stranoga

podrijetla Primjer

zaležaj dekubitus –

zalogaj bolus –

zametak embrij –

zamućenje opalescencija –

zaostatni rezidualni rezidualna cista > zaostatna cista

zaraza infekcija –

zatiljni okcipitalni okcipitalna neuralgija > zatiljna neuralgija

zaušni mastoidni mastoidni limfni čvorovi > zaušni limfni čvorovi

završna jezična

brazda

terminalni lingvalni

sulkus

–

zbijanje kondenzacija kondenzacija amalgama > zbijanje amalgama

zbijenost kompresija kompresija zuba > zbijenost zuba

zgrušavanje koagulacija koagulacija krvi > zgrušavanje krvi

zloćudan maligan maligni tumor > zloćudni tumor

zvjezdolika mrežica zvjezdoliki retikulum –

zvučni sonični sonični instrument > zvučni instrument

žarišni fokalni fokalna infekcija > žarišna infekcija

žarište fokus –

ždrijelni faringealni faringealna membrana > ždrijelna membrana

ždrijelo farinks –

žica ligatura –

živac donje čeljusti mandibularni živac –

živac gornje čeljusti maksilarni živac –

živac krilastoga

bočnog mišića

lateralni pterigoidni

živac

–

živac krilastoga

središnjeg mišića

medijalni pterigoidni

živac

–

živac okoloturnik trohlearni živac –

živac pokretač oka okulomotorni živac –



83

Preporučeni

hrvatski naziv

Naziv stranoga

podrijetla Primjer

živčano vlakno akson –

žlijeb sulkus alveolingvalni sulkus > alveolingvalni žlijeb

žljezdani adenoidni –

žutica ikterus –

žvačni mastikatorni mastikatorna kretnja > žvačna kretnja

žvakanje mastikacija –



84

DODATAK 2 – Popis izabranih stomatoloških naziva s

istovrijednicama

Popis izabranih preporučenih stomatoloških naziva s istovrijednicama podijeljenima na dopuštene i nepreporučene nazive te arhaizme i žargonizme izvadak je koji pokazuje problematične primjere iz baze hrvatskoga stomatološkog nazivlja. Gdje god je to bilo moguće, status preporučenoga naziva dan je hrvatskomu nazivu, a radi boljega razumijevanja i razlikovanja navedeno je što je više bilo moguće istovrijednica.

Preporučeni naziv Dopušteni naziv Nepreporučeni

naziv

Arhaizam Žargonizam

Adamsova kvačica – kvačica po

Adamsu

– adamsica

amalgamski ispun – amalgamska

plomba, crna

plomba, srebrna

plomba

– amalgam

ameloblast – adamantoblast – –

angularni heilitis perleche žvale – –

ankiloglosija srašten jezik omča jezika – –

bajunetna kliješta – bajonet kliješta – –

Barryjeva poluga – poluga po Barryu – Barry

Beinova poluga – poluga po Beinu – Bein

bočna cista lateralna cista paradentalna cista – –

bočni sjekutić lateralni inciziv – – dvojka

caklinsko-dentinski

adhezijski sustav

adheziv, dentinski adhezivi bond – –



85


naziv


caro luxurians – – – divlje meso

celijakija glutenska enteropatija netropska sprue – –

cjepivo – vakcina – –

crveni vjetar erizipel vrbanac,

plamenac

– –

četkica za zube zubna četkica – – kefica za

zube

dentin – – zubnina –

dijastolički

arterijski krvni tlak

dijastolički krvni tlak,

dijastolički arterijski tlak,

dijastolički tlak

srčani tlak – donji tlak

drugi kutnjak drugi molar – – sedmica

drugi pretkutnjak drugi premolar – – petica

fantomska glava – – – fantom

fiksna ortodontska

naprava

– – – fiksni

aparatić

genetski stabilan

zub

– ključni zub – –

glavobolja – kefalalgija – –

grkljansko

izbočenje

– – – Adamova

jabučica

infiltracijska

keramika

– slip cast keramika – –

kalcijev hidroksid – kalcij-hidroksid – –



86


naziv


kandidijaza monilijaza, mlječac soor – –

karijesologija – kariologija – –

Kerrova igla – Kerr igla – kerica

kirurški konac – katgut, ketgut – –

kliješta za

razdvajanje

korijenova

kliješta za razdvajanje,

kliješta za separiranje

– – separirke

kompozitni

materijal

kompozitna smola – – kompozit

konačna dijagnoza definitivna dijagnoza finalna dijagnoza – –

kondenzirajući

osteitis

kondenzirajući osteitis,

kondenzirajuća upala kosti

kondenzirajući

ostitis

– –

konusna krunica – konus krunica – –

konzervativna

stomatologija

– – – konzervativa

krvožilni sustav – krvnožilni sustav krvožilje –

Leclusova poluga – poluga po Leclusu – Leclus

limfni čvor – limfna žlijezda – –

lomljena Beinova

poluga

– lomljena poluga

po Beinu

– lomljeni Bein



87


naziv


mandibularna

anestezija

– – – mandibularka

međuzubno sedlo interdentalno sedlo kol – –

metoda

razdvojenoga

modela

– split cast metoda – –

mikropunjeni

kompozit

– mikrofilni

kompozit

– –

Millerova igla igla po Milleru – – milerica

mišićni sustav mišićje – – muskulatura

mliječni zubi – – mlječnjaci –

mobilna

ortodontska

naprava

– – – mobilni

aparatić,

noćni

aparatić

nekirurška revizija

endodontskoga

punjenja

– – – revizija

nosnice – nozdrve – –

očnjačka udubina – pseća udubina,

fosa kanina

– –

očnjak – kanin, kuspid – trojka



88


naziv


ograđena

bradavica

ograđena bradavica,

okružena bradavica

– opšančena

papila

–

ortopantomogram pregledna snimka čeljusti i

zuba

– – ortopan

ospice male boginje dobrac, krzamak – –

parodont potporni zubni aparat parodoncij,

periodont

– –

parodontna cista – periodontalna

cista

– –

podjezični nabor – sublingvalna plika – –

poluindividualni

štitnik

– – – skuhaj i

zagrizi štitnik

postavljanje

udlage

– – – šiniranje

prednji potporanj anteriorni potporanj anteriorni jig – –

pregled – inspekcija – –

prekanceroza – prekarcinoza – –

pretkutnjak premolar bikuspid ličnjak –

prijenosna kapica prijenosna nadogradnja transfer – –

proljev dijarea proliv – –

promotor adhezije temeljni premaz primer – prajmer

prvi kutnjak prvi molar – – šestica

prvi pretkutnjak prvi premolar – – četvorka

pulpni kamenac dentikl, pulpolit pulpni kamen,

dentikul, pulpno

kamenje

– –

punkcija – probadanje,

bušenje

– –

rascjep nepca – palatošiza – vučje ždrijelo



89


naziv


rascjep usne – heilošiza – zečja usna

ravna Beinova

poluga

– ravna poluga po

Beinu

– ravni Bein

razdvojeni model razdvojeni odljev split kast – –

režanj – – – flep

rinolalija – – – unjkanje

Schlemmerova

poluga

– poluga po

Schlemmeru

– Schlemmer

sidro mosta – – – sidro

sloj

demineraliziranoga

dentina

– kožasto tkivo – –

srastanje zuba konkrescencija zuba sraštavanje zuba – –

središnji sjekutić centralni inciziv, medijalni

sjekutić

– – jedinica

sredstvo za

izolaciju

izolacijski lak – – izo-lak

stakleno-

ionomerni cement

– stakleno

ionomerni

cement,

glasionomerni

cement, staklo-

-ionomerni

cement

– glasionomer

stetoskop fonendoskop – – slušalice

stomatološko

zrcalo

stomatološko ogledalo dentalno zrcalo,

zubno zrcalo

– –

strugač – – – skejler

suprastruktura – – – abatment

svitak staničevine smotuljak vate, zubni

tampon

– – vaterolica,

vaterola



90


naziv


šarlah – – škrlet –

test hladnoćom – – – kelte test

tkivni retraktor retraktor – – kuka

Traunerova poluga – poluga po

Trauneru

– Trauner

treći kutnjak treći molar – umnjak osmica, zub

mudrosti

turbinska vrtaljka – visokoturažna

bušilica

– turbina

turpija za kost – – – rašpa

utiskivač – – – plager

vitamin D antirahitični vitamin – – sunčev

vitamin

vodene kozice varičela, vodene ospice – kožuvarke –

vodikov peroksid – hidrogen-peroksid – hidrogen

Waldropovo

bodovanje

– Waldropov skor – –

Winterova poluga – poluga po Winteru – Winter

zagrizna ploča – zagrizna šablona,

okluzijska šablona

– –

zagrizna

rendgenska

snimka

zagrizni radiogram bite-wing snimka – bajtwing

zavarivanje – – – švajsanje

zglobna pločica zglobni kolut, artikulacijska

pločica

– – disk

zglobna veza kopča, pričvrstak, priključak – – etečmen

zubna alveola zubna čašica – zubnica,

zubište

alveola

zubna gredica dentalna lamina, zubni

greben

zubna ploča – –



91


naziv


zubna pulpa pulpa zubni živac, zubna

srž

– –

zubni ispun ispun – – plomba,

blomba

zubni organ dentalni organ caklinski organ – –

zubno ležište alveolarni nastavak alveolni nastavak zubište –

zubotehnički

laboratorij

– – – tehnika

žlijezda slinovnica pljuvačna žlijezda, salivarna

žlijezda

– – slinovnica



92

DODATAK 3 – Popis literature upotrijebljene u bazi hrvatskoga stomatološkog nazivlja

Referentnom literaturom pojedinoga stomatološkog područja smatrale su se sve knjige i udžbenici koji se upotrebljavaju u diplomskoj, poslijediplomskoj i specijalističkoj izobrazbi doktora stomatologije na Stomatološkome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. S obzirom na to da još ne postoji primjerena literatura novijega datuma u svim stomatološkim područjima, pri sastavljanju popisa referentne literature, osim hrvatskih naslova u obzir su uzeti i naslovi na engleskome i njemačkome jeziku.

Potrebno je naglasiti i pozdraviti pojavu novih stomatoloških knjiga i udžbenika na hrvatskome jeziku tijekom provedbe ovoga jednogodišnjeg projekta. Zbog hodograma provedbe projekta u popis referentne literature upotrijebljene u izgradnji baze hrvatskoga stomatološkog nazivlja uvrštene su samo one knjige koje su objavljene tijekom prvih šest mjeseci provedbe projekta.

Knjige su u popisu navedene abecednim redom, neovisno o stomatološkome području kojemu pripadaju.

• Anderson, D. M. Mosby`s medical, nursing & allied health dictionary. St.Louis: Mosby;

2002. • Anić, V. i dr. Hrvatski enciklopedijski rječnik. Zagreb: Novi Liber; 2003. • Anić, V. Veliki rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber; 2004. • Ash, M. M., Nelson, S. J. Dental anatomy, physiology and occlusion. Philadelphia:

Saunders; 2003. • Badel, T. Temporomandibularni poremećaji i stomatološka protetika. Zagreb: Medicinska

naklada; 2007. • Bagatin, M., Virag, M. Maksilofacijalna kirurgija. Zagreb: Školska knjiga; 1991. • Bajek, S., Bobinac, D., Jerković, R., Malnar, D., Marić, I. Sustavna anatomija čovjeka.

Rijeka: Digital point; 2007. • Berkovitz, B. K. B., Holland, G. R., Moxham, B. J. Oral anatomy, histology and

embryology. Edinburgh: Mosby; 2002. • Bowers, M. C. Manual of forensic odontology. Montpelier: ASFO; 1995. • Bradamante, Ž., Švajger, A. Vježbe iz histologije 1. Zagreb: Medicinski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu; 2001. • Bradamante, Ž., Švajger A. Vježbe iz histologije 2. Zagreb: Medicinski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu; 2002. • Brand, R. W., Isselhard, D. E. Anatomy of Orofacial Structures. St. Louis: Mosby; 2003. • Brkić, H. Forenzična stomatologija. Zagreb: Školska knjiga; 2000. • Bucksch, H. Dental-Wörterbuch: Deutsch-Englisch. München: Neuer Merkur; 1978. • Bumber, Ž. i sur. Otorinolaringologija. Zagreb: Naklada Ljevak; 2004. • Cekić Arambašin, A. Oralna medicina. Zagreb: Školska knjiga; 2005.



93

• Cohen, S., Burns, R. C. Pathways of the pulp. St. Louis: Mosby; 2002. • Craig, R. G., Powers, J. M., Wataha, J. C. Dental materials. Properties and manipulation.

St. Louis: Mosby; 2000. • Ćabov, T. Oralnokirurški priručnik. Zagreb: Medicinska naklada; 2009. • Ćatović, A. Klinička fiksna protetika. Ispitno štivo. Zagreb: Stomatološki fakultet

Sveučilišta u Zagrebu; 1999. • Davarpanah, M., Martinez, H., Kebir, M., Tecucianu, J. F. Priručnik dentalne

implantologije. Zagreb: In.Tri d.o.o; 2006. • Federal Committee on Anatomical Terminology. Terminologia anatomica: international

anatomical terminology. Stuttgart: Thieme; 1998. • Fejerskov, O., Kidd, E. Dental caries. The disease and its clinical management.

Copenhagen: Blackwell Munsgaard; 2003. • Fragiskos, D. Oral surgery. Berlin: Springer; 2007. • Govindrao Ghom, A. Textbook Of oral radiology. New Delhi: Elsevier India Pvt Ltd; 2008. • Graber, T., Vanarsdall, R., Vig, K. Orthodontics: current principles and techniques. St.

Louis: Mosby; 2005. • Greenberg, M. S., Glick, M. Burketova oralna medicina: dijagnoza i liječenje. Zagreb:

Medicinska naklada; 2006. • Guyton, A. C., Hall, J. E. Fiziologija čovjeka i mehanizmi bolesti. Zagreb: Medicinska

naklada; 2006. • Haring, J. I., Jansen, L. Dental radiography: principles and techniques. Philadelphia:

Saunders; 2000. • Harris, J., Sidebotham, P., Welbury, R. Child protection and the dental team: an

introduction to safeguarding children in dental practice; available at: http://www.cpdt.org.uk/f_info/dload_0.htm

• Hillson, S. Dental anthropology. Cambridge: Cambridge University Press; 1996. • Hraste, J. Dentalna morfologija. Rijeka: Liburnija; 1981. • Hupp, J. R., Ellis III. E., Tucker MR. Contemporary oral and maxillofacial surgery.

St.Louis: Mosby-Elsevier; 2008. • Ingle, J. I, Bakland, L. K. Endodontics. London: BC Decker Inc; 2002. • Janković, S., Miletić, D. Dentalna radiografija i radiologija. Split: Medicinski fakultet

Sveučilišta u Splitu; 2009. • Jenkins, G, N. The physiology and biochemistry of the mouth. Oxford: Blackwell; 1978. • Jerolimov, V., Brkić, H. Vještačenje u stomatologiji. Zagreb: Stomatološki fakultet

Sveučilišta u Zagrebu i Akademija medicinskih znanosti Hrvatske; 2005. • Jerolimov, V. Stomatološki materijali. Zagreb: Stomatološki fakultet Sveučilišta u

Zagrebu; 2005. Dostupno na: www.sfzg.hr • Johnson, W. T. Color atlas of endodontics. Philadelphia: Saunders Co; 2002. • Kahle, W., Leonhardt, H., Platzer, W. Sustav organa za pokretanje – Priručni anatomski

atlas 1. Zagreb: Medicinska naklada; 1989. • Kahle, W., Leonhardt, H., Platzer, W. Utrobni organi – Priručni anatomski atlas 2.

Zagreb: Medicinska naklada; 1990. • Kahle, W., Leonhardt, H., Platzer, W. Živčani sustav i osjetila – Priručni anatomski atlas

3. Zagreb: Medicinska naklada; 1991. • Keros, J. Uvod u stomatologiju.Zagreb: Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu;

2007. • Klaić, B. Rječnik stranih riječi. Zagreb: Školska knjiga; 2007. • Knežević, G. Oralna kirurgija 2. Zagreb: Medicinska naklada; 2003. • Knežević, G. Osnove dentalne implantologije. Zagreb: Školska knjiga; 2002.



94

• Koch, G., Poulsen, S. Pedodoncija – klinički pristup. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2005. • Kraljević, K. Potpune proteze. Zagreb: Areagrafika; 2001. • Križan, Z. Kompedij anatomije čovjeka, II dio, Pregled građe glave, vrata i leđa za

studente opće medicine i stomatologije. Zagreb: Školska knjiga; 1999. • Krmpotić-Nemanić, J., Marušić, A. Anatomija čovjeka. Zagreb: Medicinska naklada;

2007. • Kumar, V., Cotran, R. S., Robbins, S. L. Osnove patologije. Zagreb: Školska knjiga;

1994. • Laney, W. R. Glossary of oral and maxillofacial implants. Berlin: Quintessence; 2007. • Langlais, R. P. Exercises in oral radiology and interpretation. St.Louis: Saunders; 2004. • Lapter, V., i dr. Ortodontske naprave: konstrukcija, namjena, djelovanje. Zagreb: Školska

knjiga; 1992. • Lapter, V. Ortodoncija za praktičara. 2. izd. Zagreb: Školska knjiga; 1979. • Lapter, V. Stomatološki leksikon. Zagreb: Globus; 1990. • Laskaris, G. Atlas oralnih bolesti. Zagreb: Naklada Slap; Zagreb, 2005. • Linčir, I. Farmakologija za stomatologije. Zagreb: Moderna vremena; 2000. • Lindhe, J., Karring, T., Lang, N. P. Klinička parodontologija i dentalna implantologija.

Zagreb: Globus; 2004. • Little, J. W, Falace, D. A, Miller, C. S., Rhodus, N. L. Dental management of the

medically compromised patient. St. Louis: Mosby; 2008. • Lussi, A. Dental erosion. From diagnosis to therapy. Basel: Karger; 2006. • Malamed, S. Handbook of local anesthesia. St. Louis: Mosby; 2004. • Marx, R. E, Stern, D. Oral and maxillofacial pathology: a rationale for diagnosis and

treatment. Chicago: Quintessence Publishing; 2003. • Mehulić, K. Keramički materijali u stomatološkoj protetici. Zagreb: Školska knjiga; 2010. • Misch, C. E. Implant Dentistry. St.Louis: Mosby Inc; 1999. • Miše, I. Oralna kirurgija. Zagreb: Medicinska naklada; 1991. • Moore, K. L., Dalley, A. F. Clinically oriented anatomy. Philadelphia: Lippincott Williams

& Wilkins; 1999. • Nanda, R., Kapila, S. Current therapy in orthodontics. St. Louis: Mosby; 2009. • Nanda, R. Biomechanics and esthetic strategies in clinical orthodontics. Philadelphia:

Elsevier Saunders; 2005. • Newman Dorland, W. A. Dorland's illustrated medical dictionary. Philadelphia: Saunders;

1994. • Newman, M. G., Takei, H. H., Carranza, F. A. Carranza's clinical periodontology.

Philadelphia: Saunders; 2006. • Okeson, J. P. Management of temporomandibular disorders and occlusion. St. Louis:

Mosby; 2003. • Okeson, J. P. Temporomandibularni poremećaji i okluzija. Zagreb: Medicinska naklada;

2008. • Padovan, I. (ur.). Enciklopedijski rječnik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja.

Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2006. • Padovan, I. Medicinski leksikon. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 1990. • Pearsall, J. New Oxford Dictionary of English. Oxford: Oxford University Press; 2001. • Petrač, D. Interna medicina. Zagreb: Medicinska naklada; 2009. • Primorac, D. Primjena analize DNA u sudskoj medicini i pravosuđu. Zagreb: NZMH;

2001. • Proffit, W. R., Fields, H. W., Sarver, D. M. Contemporary orthodontics. St. Louis: Mosby;

2006.



95

• Rakosi, T., Jonas, I., Graber, T. M. Orthodontic diagnosis. New York: Thieme Medical Publishers; 1993.

• Richard, J., Lamont, R. J., Burne, R. A., Lantz, M. S. Oral Microbiology and Immunology. Washington: Asm Press; 2006.

• Rosenstiel, S., Land, F., Fujimoto, J. Contemporary fixed prosthodontics. St. Louis: Mosby; 2001.

• Rudeš, M., Marušić, A. Eponimi u anatomiji. Zagreb: Medicinska naklada; 2009. • Sadler, T. W. Langmanova medicinska embriologija. Zagreb: Školska knjiga; 2008. • Sethi, A., Kaus, T. Praktična implantologija. Zagreb: Media ogled; 2009. • Shillingburg, T. H., Hobo, S., Whitsett, L., Jacobi, R. Osnove fiksne protetike. Zagreb:

Media ogled; 2008. • Sobotta, J. Atlas anatomije čovjeka. Zagreb: Naklada Slap; 2007. • Sproat, C., Burke, G., McGurk, M. Essential human diseases for dentists. Edinburgh:

Churchill Livingstone Elsevier; 2006. • Summit, J. B., Robbins, J. W., Hilton, T. J., Schwartz, R. S. Fundamentals of operative

dentistry: a contemporary approach. Chicago: Quintessence Publishing Co; 2006. • Suvin, M. Djelomična proteza. Zagreb: Školska knjiga; 1982. • Škrinjarić, I. Orofacijalna genetika. Zagreb: Školska knjiga; 2006. • Škrinjarić, I. Traume zuba u djece. Zagreb: Globus; 1988. • Šonje, J. (ur.). Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža;

2000. • Šutalo, J. Patologija i terapija tvrdih zubnih tkiva. Zagreb: Naklada Zadro; 1994. • Ten Cate, A. R. Oral histology: development, structure and function. St. Louis: Mosby;

1998. • The American Academy of Periodontology. Glossary of Periodontal Terms. 4th Edition.

Chicago: The American Academy of Periodontology; 2001. • Topić, B. Diferencijalna dijagnoza i terapija bolesti oralnih sluznica. Sarajevo:

Stomatološki fakultet u Sarajevu; 2004. • Topić. B. Oralna medicina. Sarajevo: Stomatološki fakultet u Sarajevu; 2001. • Torabinejad, M., Walton, R. E. Endodoncija – načela i praksa. Zagreb: Naklada Slap:

2010. • Valentić-Peruzović, M., Jerolimov, V. Temporomandibularni poremećaji –

multidisciplinarni pristup. Zagreb: Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Akademija medicinskih znanosti Hrvatske; 2007.

• Vodanović, M. Englesko-njemačko-hrvatski stomatološki rječnik. Zagreb: Školska knjiga; 2005.

• Vučićević Boras, V. Priručnik oralnih bolesti – od dijagnoze do terapije. Zagreb: Medicinska naklada; 2004.

• White, S. C., Pharoah, M. J. Oral radiology: principles and interpretation. St. Louis: Mosby; 2009.

• Whittaker, D. K., MacDonald, D. G. A colour atlas of forensic dentistry. Ipswich: Wolfe Publishing Ltd; 1989.

• Wolf, H. F., Rateitschak, E. M., Rateitschak, K. H. Parodontologija. Stomatološki atlas. Zagreb: Naklada Slap; 2008.

• Yunqueira, L. C., Carneiro, J. Osnove histologije. Zagreb: Školska knjiga; 2005. • Zwemer, T. J. Boucher’s clinical dental terminology: a glossary of accepted terms in all

disciplines of dentistry. St. Louis: Mosby; 1982. • Živko, J., Jerolimov, V. Metali u stomatološkoj protetici. Zagreb: Školska knjiga; 2005.



96

Podatci o autorima

Ma r in Voda nov ić

Marin Vodanović rođen je 16. studenoga 1975. u Bochumu u Njemačkoj. Gimnaziju je završio 1994. u Pločama, a studij stomatologije na Stomatološkome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1999., kada kao jedan od najboljih studenata dobiva Dekanovu nagradu.

Zaposlen je kao znanstveni novak – viši asistent na Stomatološkome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje od 2001. do 2005. radi na Katedri za fiziologiju, a od 2005. do danas u Zavodu za dentalnu antropologiju. Titulu magistra znanosti stekao je 2005., a 2008. obranio je doktorsku disertaciju pod naslovom „Paleostomatološka analiza kasnoantičkih i ranosrednjevjekovnih nalazišta u Hrvatskoj“. 2010. završio je specijalizaciju iz endodoncije i dentalne patologije.

Od 2001. do danas aktivno je surađivao na tri projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Aktivno je sudjelovao i usavršavao se na brojnim kongresima, konferencijama i skupovima u Hrvatskoj, Europi i Sjedinjenim Američkim Državama. Više je puta bio recenzent u stranim i domaćim znanstvenim časopisima.

Glavni je urednik časopisa Bulletin of the International Association for Paleodontology i član uredništva elektroničkoga izdanja časopisa Acta stomatologica Croatica. Od 2006. do 2008. bio je član uredništva Hrvatskoga stomatološkog vjesnika. Autor je brojnih znanstvenih i stručnih radova objavljenih u stranim i domaćim časopisima. 2005. u suradnji s izdavačkom kućom Školska knjiga iz Zagreba objavljuje Englesko- -njemačko-hrvatski stomatološki rječnik s više od 20 000 riječi.

2006. dobiva Državnu nagradu za znanost u kategoriji znanstvenih novaka.



97

D ra go Šta mbuk

Drago Štambuk rođen je 20. rujna 1950. u Selcima na otoku Braču. Gimnaziju je završio 1969. u Splitu, a Medicinski fakultet 1974. u Zagrebu. Specijalizirao je internu medicinu i gastroenterologiju u Kliničkome bolničkom centru u Zagrebu, zatim hepatologiju, a od 1981. u londonskim se bolnicama (The Royal Free Hospital, St. Stephen’s Hospital, Kobler Center, St. Bartholomew’s Hospital) bavio znanstvenim radom na području bolesti jetre, kliničkim istraživanjem kopnice (AIDS-a) i brigom za oboljele. Među najvažnijima su mu rad na HGP-30 cjepivu protiv sindroma stečene imunodeficijencije te rad na njegovu liječenju, osobito s AZT-om.

Od 1991. do 1994. opunomoćeni je predstavnik Republike Hrvatske u Velikoj Britaniji, potom veleposlanik u Indiji i Šri Lanki (1995. – 1998.), veleposlanik u Egiptu i brojnim arapskim zemljama (1998. – 2000.). Od 2001. do 2002. studijski boravi na Harvardskome sveučilištu baveći se temama iz međunarodnih odnosa i općega dobra, a od 2005. do 2010. veleposlanik je u Japanu i Republici Koreji.

Objavio je 40 knjiga poezije, eseja, prijevoda i florilegija. Predstavljen je u svim važnijim hrvatskim antologijama. Dobitnik je nagrada za umjetnost, pjesništvo i mir u domovini i u inozemstvu. Djela su mu prevedena na mnoge svjetske jezike. Utemeljitelj je Croatiae redivivae 1991., svehrvatske pjesničke manifestacije na kojoj kroz jezične dionice (ča – kaj – što) primjenjuje, u praksi, ideju koineizacije hrvatskoga jezika. Autor je medicinskih novotvorenica.



98

Ana O st r oš k i An ić

Ana Ostroški Anić rođena je 24. rujna 1980. u Našicama. 2005. diplomirala je anglistiku i kroatistiku na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je upisana na poslijediplomski doktorski studij lingvistike.

Od 2008. zaposlena je kao znanstvena novakinja na projektu MZOS-a Hrvatski nazivi za europske pojmove: terminološko-terminografski okvir, voditeljice prof. dr. sc. Maje Bratanić, u Odjelu za opće, poredbeno i računalno jezikoslovlje Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Tajnica je projekta Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja (Struna), u okviru kojega je sudjelovala na projektu Usustavljivanje i normiranje temeljnoga hrvatskoga zrakoplovnog nazivlja – ZRNA kao glavni suradnik te na projektu Hrvatsko stomatološko nazivlje – H R S T O N kao terminolog i jezični savjetnik.

Stručno se usavršavala na ljetnim školama iz terminologije i leksikografije te izlagala na nekoliko međunarodnih lingvističkih konferencija. Jedan je od urednika kolokacijskoga rječnika Aviation English Terms and Collocations (An Alphabetical Checklist).



99

Kazalo pojmova

A

adhezija · 44

adresa elektroničke pošte projekta · 35, 66

akrocefalija · 45

alokirija · 43

alveolarni · 37

amelogenesis imperfecta · 43

anafilaktična reakcija · 52

anatomija – oralna i dentalna · 21

anglizacija · 18

antonim · 29

antonimija · 29

aortni · 37

apeksifikacija · 38

apeksogeneza · 38

apikalni · 37

apsolutni sinonim · 27

arhaizam · 27, 66

autorski naziv · 22

B

bakterijski · 38

baza hrvatskih stomatoloških naziva · 66

baza hrvatskoga strukovnog nazivlja · 66

Bečki dogovor · 17

biomedicina · 24, 64

bliskoznačnica · 27

blok-anestezija · 46

bočni · 36

bol · 50

bolesnik · 62

brahicefalija · 45

C

cefaličan · 45

cefalogram · 45

cefalometrija · 45

cefalometrijska točka · 45

cement · 49

Croatia rediviva · 17

Č

čakavica · 17

D

definicija · 25

dehidracija · 45

dens, lat. · 64

dentalna implantologija · 21

dentalna medicina · 64, 65

dentalnomedicinski · 45

dentinski tubul · 43

desni · 48, 60

dječja i preventivna stomatologija · 21

djelomični sinonim · 27

docteur en medecine dentaire, franc. · 64

doctor of dental medicine, engl. · 64

doktor dentalne medicine · 64

donjočeljusni · 56



100

dopušteni naziv · 27, 66

E

egzotermna reakcija · 52

embrijski razvoj · 38

embriologija – oralna i dentalna · 21

endodoncija · 21

engleski jezik · 22

e-Struna · 66

etimologija · 28

Europska unija · 64

europski jezici · 64

F

farmakologija · 21

fausse route · 43

fiziologija · 21

fonacija · 53

fonetski · 53

fonološka promjena · 44

forenzička stomatologija · 21, 53

frankofonizacija · 18

funkcijski otisak · 53

funkcionalni stilovi · 31

G

germanizacija · 18

gingiva · 60

gingivni · 39

glasovne promjene · 28

globalizacija · 18

gornja čeljust · 36

gornjočeljusni · 56

grafijska prilagodba · 43

H

heilalgija · 43

heilitis · 43

hidrocefalus · 45

hidroksiapatit · 45

histologija – oralna i dentalna · 21

hoana · 45

homonimija · 28

homonimizaciji · 28

H R S T O N · 20

hrvatska štokavica · 17

hrvatska tvorba · 33

hrvatski jezični sustav · 36

hrvatski književni standard · 18

hrvatski protojezik · 17

Hrvatsko stomatološko nazivlje · 20

hrvatsko strukovno nazivlje · 20

I

imenična osnova · 45

implantat · 36

imunološki · 54

imunosni · 54

in vivo · 43

inkrementalne linije · 39

inlej · 43

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje · 13, 68

internacionalizam · 33

internacionalizmi · 37

istoimenost · 28

istoznačnica · 27



101

istoznačnost · 27

izbjeljivanje zuba · 56

izobrazba zasnovana na dokazima · 20

izvedenica · 26

J

jednačenje po zvučnosti · 44

jednoimenost · 27

jetra · 48

jezična baza · 59

jezična ploha · 59

jezična potpora · 66

jezični hrbat · 59

jezični savjeti · 35

K

kajkavica · 17

kandžasta kvržica · 60

karijesni · 39

karijesogen · 40

koagulant · 49

kolokacija · 45

korijen · 49

koronarni · 36, 61

košćica · 61

Košutić, Sidonija · 19

krajnici · 36

krajnični · 36

kralježnica · 46

krunski · 36, 61

kurziv · 31, 43, 51

L

lateralni · 36

latinski jezik · 22

leksička razina · 60

limfoblastni · 40

linija rasta · 39

lubrikant · 49

M

magnetska rezonancija · 37

maksila · 36

Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci · 13

Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu · 13

medicinski nazivi · 21

medicinsko nazivlje · 24

metabolični · 54

mikrocefalija · 45

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

Republike Hrvatske · 13

mononimija · 27

mrežna stranica projekta · 23, 66

N

Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo

i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske ·

13, 68

nacionalni koordinator izgradnje hrvatskoga

strukovnog nazivlja · 13

načini postanka novih naziva · 33

nadomjestak · 47

nastavnik-stomatolog · 20

nazivlje · 24



102

nazivoslovlje · 24

nepčano-jezični mišić · 45

nepreporučeni naziv · 27, 66

neproziran · 41

norma · 31

normativni odnosi · 27

normiranje nazivlja · 27

normocefalija · 45

Novosadski dogovor · 17

Nj

njemački jezik · 22

O

oblični sinonim · 34

obrazno-ždrijelna ovojnica · 46

odontoblastni · 40

odous, grč. · 64

okluzijska interferencija · 37

okluzijski · 41

onlej · 43

opak · 41

opća stomatologija · 21

oralna kirurgija · 21

oralna medicina · 21, 65

oralna mikrobiologija · 21

oralna sluznica · 36

ortodoncija · 21

osnovna riječ · 26

osteitis · 45

Ostroški Anić, Ana · 98

oteklina · 61

oticanje · 61

overlej · 43

označenik · 25

označilac · 25

P

p · 13

pacijent · 62

parodoncij · 62

parodont · 49, 62

parodontitis, · 62

parodontni ligament · 62

parodontologija · 21, 62

paronim · 29

paronimija · 29

patologija tvrdih zubnih tkiva · 21

Penn Dental Medicine School University of

Pennsylvania · 13

per primam, lat. · 43

periapikalni · 38

periodont · 62

pluralia tantum · 48

pojam · 25

polisemija · 28

popularizacije uporabe · 23

poslijeoperacijska osjetljivost · 62

poslijeoperativna osjetljivost · 62

posuđenica · 36

posvojni genitiv · 59

posvojni pridjev · 59

potključna arterija · 44

pravi sinonim · 27

pravopisna prilagodba · 43

preporučeni naziv · 27, 66

preporučeni stomatološki nazivi · 69

pretklijetka · 44

pretkutnjak · 44



103

projekt Hrvatsko stomatološko nazivlje –

H R S T O N · 20, 66, 68

protetski · 54

protetski nadomjesci · 47

R

radioopakan · 41

referentna literatura · 22, 92

rendgenski · 46

restaurativna stomatologija · 21, 63

restorativna stomatologija · 63

reterminologizacija · 33

rezidualna cista · 63

riječ · 26

S

sekvencija DNK-a · 37

semantički odnosi · 26

sendvični otisak · 59

sinonimija · 27

sintaktička razina · 59

sistemske bolesti · 54

sklonidba naziva u množini · 48

složenica · 26, 45

službeni jezici Europske unije · 64

snimak · 56

specijalist · 57

spojnica · 45

srbizacija · 18

središnji · 57

srednji · 57

stakleno-ionomerni cement · 46

standardni hrvatski jezik · 31

stilske odrednice · 31

stoma, grč. · 64

stomatolog · 64

stomatologija · 20, 24, 64, 66

stomatolog-nastavnik · 20

stomatološka protetika · 21

stomatološka radiologija · 21

stomatološka struka · 66

stomatološka terminološka baza · 21

Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu ·

20, 68

stomatološki jezični savjeti · 35

stomatološki materijali · 21

stomatološko nazivlje · 24

stomatološko specijalističko područje · 65

Streptococcus mutans · 51

strukovna politika · 64

studij dentalne medicine · 64

studij stomatologije · 64

stupanj dopuštene individualnosti · 31

supkutani · 44

Š

Šreter, Ivan · 18

Štambuk, Drago · 20, 97

Štefić, Lidija · 20

štitni · 45

štitnjačni · 45

Šulek, Bogoslav · 18

T

talijanski jezik · 22

terminologija · 24

terminologizacija · 33

terminološka homonimija · 28



104

terminološka leksikografija · 26

terminološka načela · 34

terminološka polisemija · 28

terminološki rad · 26

terminološko normiranje · 26

tireoidni · 45

točka opisthion · 43

toksički · 55

tonzilarni · 36

tonzile · 36

tvorenica · 26

U

Universitätsmedizin der Johannes Gutenberg-

Universität · 13

unutarnji · 57

usadak · 36

usna sluznica · 36

usneni · 58

usni · 58

V

venski · 37

Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika

· 13

višejezični stomatološki rječnik · 22

višeznačnost · 28

vlaknast · 58

Vodanović, Marin · 20, 96

vršak zubnoga korijena · 38

Z

Zakon o stomatološkoj djelatnosti · 24

zalistak · 47

zaostala cista · 63

zaostatna cista · 63

Zid od poezije · 17

znanstveno nazivlje · 31

zub · 49

zubar · 64

zubarstvo · 64

zubna alveola · 42

zubna medicina · 65

zubna površina · 59

zubni korijen · 59

zubno meso · 60

Ž

žargon · 31

žargonizam · 27, 66

ždrijelno-lubanjska ovojnica · 46

Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske

Ilica 24, Zagreb / Nazorova 2, Opatija Hrvatska

Tel: ++385 (0)51 228 690

Faks: ++385 (0)51 271 085

e-pošta: [email protected]

www.nzz.hr

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Ulica Republike Austrije 16, Zagreb, Hrvatska

Tel.: ++ 385 (0)1 3783 888

Faks: ++ 385 (0)1 3783 803


www.ihjj.hr


Gundulićeva 5, Zagreb, Hrvatska

Tel.: ++ 385 (0)1 4802 111

Faks: ++ 385 (0)1 4807 367


www.sfzg.hr

Projekt H R S T O N - H r v a t s k o s t o m a t o l o š k o n a z i v lj e

E-pošta: [email protected] http://hrston.sfzg.hr

stomatološko nazivlje

Documents