staze znanosti i putovi prema bogu - hrfd.hr · s. l. jaki, »la cristologia e la scienza...

IzvorničlanakUDK2:001:165.1/JakiPrimljeno20.04.2007.

HrvojeReljaSveučilišteuZadru,Odjelzafilozofiju,MihovilaPavlinovićabb,HR-23000Zadar

[email protected]

Staze znanosti i putovi prema Bogu

EpistemološkiprincipiStanley LewisJakija

SažetakAmerički filozof Stanley Lewis Jaki, analizirajući kreativne momente u povijesti znanosti, zaključuje da staze kreativne znanosti i filozofski putovi prema Bogu sačinjavaju jedinstveni intelektualni pravac. Taj zaključak temelji na činjenicama da znanstvena metoda pretpostav-lja koherentnu racionalnost kozmosa, te da je epistemologija svih kreativnih znanstvenika umjereni realizam. Inkorporiranje tih elemenata u filozofsko promatranje, prema našem autoru, nužno vodi ka klasičnim aposteriornim metafizičkim dokazima za Božje postojanje. Posebnu potvrdu te teze vidi u Gödelovim teoremima, čija primjena u kozmologiji dokazuje kontingenciju svemira, temeljni princip svih aposteriornih dokaza za Božje postojanje.

Ključneriječikozmologija,umjerenirealizam,dokazizaBožjepostojanje,StanleyJaki,KurtGödel

1.Uvodnorazmatranje

Kozmologiju,analizomkojezapočinjemonašrad,StanleyL.Jakigledakaoznanstvenukozmologiju,tojestonukojajediofizike,alinefizikeustrikt-nom smislu reduciranenapuke znanstvene jednadžbe, nego fizikekoja sebaviprirodomstvarnostiizato,premaovomautoru,nužnoujedinjenesodre-đenomfilozofskompozadinom.UnašojćemoanalizinastojatidaunutarJa-kijevekozmološkevizijepronađemotufilozofskupozadinu, teotkrijemoishvatimonjezinemetafizičkeiepistemološkeprincipekaoinjihovutjecajnaistukozmološkuviziju.BudućinašeizlaganjeslijedistrukturumetodologijeStanleyL.Jakija,napo-četkuželimopodsjetitinanjezinetemeljnetočke.Najvažnijaodnjih,zakojumožemokazatidajenosivistupnjegovemetodologije,jestanalizapovijestiznanostijersvakosvojeistraživanjeisvakusvojufilozofskupozicijutemeljiupravonaanalizipovijestiznanosti.Studioznoproučavanjepovijestiznanostivodilogajeizgradnjinjegovekozmološkevizijekaoičvrstomuvjerenjudaće»povijest znanostiposveostvariti istinudragocjenog izričajaLordaBo-lingbrokea:‘Povijestjenaučavanjefilozofijeprimjerima’.«1Jednaodprvih

1

StanleyLewis Jaki,La strada della scienza e le vie verso Dio,JacaBook,Milano1994.,str.478.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA106God.27(2007)Sv.2(321–336)

H. Relja, Staze znanosti i putovi premaBogu322

stvari koju je naučio razmišljajući o povijesti znanosti, jest ta da znanost,ukolikoimapovijest,pretpostavljastvarnostkojajekontinuiranauvremenu,kojajeorganskaiimaidentitet,odnosnokazanoriječimanašegaautora:

»Izarađanjaslijedi,naime,rastukojemuorganizamostajegotovoidentičanučitavomsvomerazvoju.Tojeprocesčijefaze,makolikobolnemogubiti,nepredstavljajuopasnostzatemeljniidentitetikontinuitetčitavogafenomena.«2

UzimajućiuobzirovuJakijevupoziciju,najprijećemopromotritinjegovuanalizu filozofske pozadine najvažnijih znanstvenika u povijesti znanosti,osobitoonihkojisubiliosnivačimoderneznanosti,apotom,natemeljuoveanalize,promotritinjegovuepistemološkuikozmološkupoziciju.

2.Jakijevaanalizanajznačajnijih znanstvenika u povijesti znanosti

2.1. Jean Buridan i njegova teorija impulsa

Rađanje znanosti Stanley L. Jaki pripisuje Jeanu Buridanu, profesoru naSorbonnioko1330.godine,zatoštojeoninicijatorNewtonovskeznanosti,aprekonje ionemoderne.No,prijenegouđemousamuJakijevuanalizuBuridanovepozicije,moramoneštokazati o temeljnimpostavkamanjego-vogshvaćanjafizike,kakobismomoglirazumjetinjegovodabirnajvažnijihznanstvenikakaoipozicijukojuzauzimaprinjihovojanalizi.Jakitakoučida se fizika,kraljica eksperimentalnihznanosti, u svakoj svojojgranibavigibanjemrazličitihtijelapremainteresusvakepojedinegrane.Takojegiba-njenajmanjihtijela(fotonaičestica)predmetpromatranjaoptike,elektrikeinuklearnefizike.Gibanjeatomaimolekulapredmetjetermodinamike,dokjeubrzanogibanjetijelaugravitacijskompoljupredmetmehanike.Zatose,premaJakiju,znanostmožedefiniratikao»empirijsko-kvantitativnoistraži-vanjetijelaugibanju«.3

Onpotomdonosiopćepoznatučinjenicuda jeklasičnamehanika,koja setemeljinatrimaNewtonovimzakonimagibanja,prviputupovijestidalaui-stinuznanstvenoobjašnjenjegibanjatijela,zajedničkozasvedijelovefizike.ZnačajnojezaovogautoraštoonodtriNewtonovazakonaposebnoističeprvi,tvrdećida

»…zakontromostiprethodidrugadvakakopojmovnotakoipovijesno.Rađanjeseznanostimožedaklevidjetiuprvojformulacijizakonatromosti.«4

Toje,premanjemu,upravoučinioBuridanusvojimkomentarimaAristote-loveFizikeiO nebu.UpravojetorazlogzaštogajeJakiuzeokaozačetnikamoderneznanosti.No,vratimoseBuridanovukomentaruAristotela.Buridan,kaoštoćemovidjeti,gibanjetumačirazličitoodAristotelaito,premaJakiju,dolaziodnjihovograzličitogpoimanjasvemira.JakitakonavodidajepremaAristotelu

»…svemirvječaninebeskesferevječnorotiraju.Aristotelovsvjetskistroj,jeststrojuvječnomgibanju.Kaotakavonpriječimogućnostuočavanjaapsolutnogpočetkafizičkoggibanja.«5

VezaizmeđuoveAristotelovekozmološkepozicijeinjegovefizike,navodidaljeJaki,jestnjegovonačelodasvakogibanje,posvojojnaravi,zahtijevastalni kontakt izmeđupokretača i tijelaugibanju.Donosi potom i primjerkako,slijedećiovajprincip,Aristotel tumačidabačenikamennastavlja le-tjetizahvaljujućizrakukojisezanjimzatvarakakobigaguraonaprijed.Na



temeljuovogistogprincipa,postojivezaizmeđusvakoglokalnoggibanjasnebeskimgibanjimaprekolancapovezanihgibanja.Točnijekazano,navodidaljenašautor,»svakozemaljskogibanjejestnastavakgibanjanebeskesferekojasesasvojestraneodržavaugibanjuzahvaljujućinjezinomkontaktu,pre-koželje,sPrvimPokretačem«.6ZarazlikuodAristotela,nastavljaJakisvojuanalizu,Buridanjeodkršćanskevjerebaštiniouvjerenjeostvaranjuex nihiloiin tempore7čijajeposljedicaapsolutnipočetakgibanja,štojezaAristotelabilonepojmljivo.NatemeljutogagibanjenebeskihtijelaBuridanjepoimaonadonjeganečuvennačin:

»Osimtoga,budućiBiblijanetvrdidapripadajućeinteligencijepokrećunebeskatijela,moglobi se rećida sene čininužnimpostulirati inteligencijeovevrste, jer semožeodgovoriti dajeBog, stvarajući svijetpokrenuopremasvojojželji svakoodnebeskih tijela ipokrećući ihdodijelioimimpulskojiihpokrećebezdabiihOnposlijemoraogurati,nemislećiovdjenaopćiutjecajpremakojemuOnsurađujekaosu-agenssasvimeštosedogađa;‘takojeOnsedmidanpočinuoodsvegposlakojijeučiniodotada,povjeravajućisasvojestranedrugimasvakodjelovanjeitrpljenje’.AoviimpulsikojejeOnutisnuounebeskatijelanisuseodmahumanjiliilioštetili,jerunebeskimtijelimanijebilonikakvesklonostipremadrukčijimgibanjima.Nijebilootporakojibimogaonaštetitiiliugušitionajimpuls.Ipaktonetvrdimkaoneštodefinitivnonegoradijekaohipotezu,nanačindatražimodučiteljateologanjihovoučenjeoproblematicikakoseovepojavedogađaju.«8

Fizičkogibanje,kaoilokalno,Buridanje,dakle,poimaobezstalnogakon-taktaizmeđutijelaugibanjuipokretačanakonštojeovoodnjegaprimilopočetniimpuls.Ovajjeimpuls,tumačiBuridan,»proporcionalansjednestra-nebrzinikojompokretačpokrećepokrenuto tijelo isdrugestranekoličinimaterijetijelakojeprimagibanje«,9ili,drugimriječimakazanoovajimpulsjejednakkoličinigibanja.Danjegovoobjašnjenjeuistinuizražavaidejuza-konatromosti,vidiseiizčinjeniceda,premanjemu,zrakčiniotporgibanju.Ontakoobjašnjava:

»Akonetkoželidužeskočitivraćasenatragiuzimazaletdabitrčaobrže,takodatrčećimožepostićiimpulskojićemuomogućitidužiskok.Onajtkoovakotrčiiskačeneosjećaseguranodzraka,negonaprotivosjećakakomuzrakpružasnažniotpor.«10

Ovdje smo dužni pojasniti da je Buridan prvi u povijesti dao znanstvenoobjašnjenjeiformulacijuimpulsa,štojebioplodnjegovegenijalnosti,kaoštoprimjećujeJaki,adaseJoannesPiliponusspravommožesmatratinje-govimprethodnikom,nesamojerjeprvigovorioopojmukoličinegibanja

2

S.L.Jaki,La strada della scienza e le vie ver-so Dio,str.353.

3

StanleyLewisJaki,»Lacristologiae la sci-enzamoderna«,Annales theologici(4/1990),str.337.VidiiSv.Toma,Super Boetium De Trinitate.,q.5.,a.2.gdjetvrdidase»Prirod-naznanosttičestvarnostikojesuugibanjuiumateriji«.

4

S.L.Jaki,»Lacristologiaelascienzamoder-na«,str.337.

5

StanleyLewisJaki,The Limites of a Limitless Science: and Other Essays, ISIBooks,Wil-mington2000.,str.51.

6

S.L.Jaki,»Lacristologiaelascienzamoder-na«,str.337.

7

Podsjećamo da je nekoliko desetljeća prijenjegovihradovaIV.Lateranskikoncildefini-raostvaranjeex nihilo iin tempore.

8

Buridano,u:S.L. Jaki, »Lacristologia e lascienzamoderna«,str.338.

9

ÉtienneGilson,La filosofia nel Medioevo,LaNuovaItalia,Firenze1994.,str.813.

10

Buridano, u: S. L. Jaki, Il Salvatore della scienza,LibreriaEditriceVaticana,Vaticano1992.,str.58.



negoizatoštojetobioplodnjegovekozmologijeovisneonjegovojvjeriustvaranje.11NaprimjeruJoannesaPiliponusa,kojijepovijesnoprethodioiuodređenomsmislupojmovnoanticipiraorađanjeznanosti,tečijajepozicijabilavezanazapoimanjestvaranja–možemovidjetipovijesnupotvrduJaki-jevetezeouskojpovezanostikozmološkogpoimanjastvaranjaiznanstvenekreativnosti.

2.2. Utjecaj Jeana Buridana na druge znanstvenike

TeorijaimpulsakojujeformuliraoBuridanimalajevelikiodjekzahvaljuju-ćinjegovuučenikuNikoliizOresme,kojijekaosvećenikibiskupsnjimedijelio istukozmološkuvizijuostvaranjuex nihilo i in tempore.Nikola izOresmeprimijeniojeteorijuimpulsasvogaučiteljadabiriješioobjekcijunasvojuhipotezuodnevnojrotacijizemljeokosvojeosi.Tajeobjekcijaglasila:Kakotodakamenjepuštenopadatisnekogtornjapadaispodnjega,aneizanjega,akosezemljavrtiokosvojeosi?Onodgovarakoristećiteorijuimpulsasvogaučitelja,da je rotacija zajednička iovomkamenjukojeneusporavarotaciju.12

KopernikanskiobratobjašnjenuDe revolutionibus orbium coelestium,po-kazujenam,premaJakiju,nesamopovijesnuvažnostBuridanoveteorijeim-pulsa,kojajeprekoOresminogrješenjapripravilaputKoperniku,13negoitodajeodlučnipoticajnjegovuokretanjupremaheliocentrizmudošaoizistogizvorakojijepotaknuoBuridananateorijuimpulsa.Riječje,naravno,onji-hovojvjeriuStvoritelja.GovorećioKoperniku,Jakitvrdi:

»Kaoštoonsamkaže,najvećaobjekcijaheliocentrizmu,tojestAristotelovoučenjeotežiniilakoći,moglasenadićisamovjeromumoćijednostavnostStvoritelja.«14

SličnokaoizaKopernikamožese,premaJakiju,rećiizaGalilejainjegovopovijesnootkrićezakonaslobodnogpadakaoizričajajednolikoubrzanoggi-banja,ukojemjedistancakojupredmetslobodnimpadomprijeđeproporcio-nalnakvadratuvremenapada.Ionje,tvrdinašautor,kaoprvoučioodBuri-danainjegovihrazličitihobjašnjenjapadakaojednolikoubrzanoggibanja.15Buridanjenaimenaučavao:

»Razumijesetakođerzaštojeprirodnipadteškihtijelajednolikoubrzan.Napočetkugibanja,doista,samogravitacijapokrećetijelo,nopočinjućiodtrenutkaukojemgajezapočelapokreta-ti,onautiskujeuteškotijeloodređeniimpuls;ovajimpulsdjelujenatijeloistovremenosgravi-tacijom,tesegibanjeubrzava;no,štosegibanjevišeubrzavaimpulspostajesvejači;prirodnipadnekogteškogtijelamorasedakledogađatijednolikoubrzano.«16

Jakidaljenavodikakosenjegovstavdazakoneprirodeizrazimatematičkimaparatom17temeljinavjeriuStvoritelja»kojijesveurediopomjeri,brojuitežini«(Mudr11,20).18UnutarbitnihetapapovijesnogputaodBuridanoveteorijeimpulsadoprvogNewtonovazakonagibanja,JakismještaiDescar-tesovuulogu.Onje,premanjegovumišljenju,zahvaljujućisvojimprethodni-cima,osobitoKoperniku,prviformuliraozakoninercije,kojijedanaspoznatkaoprviNewtonovzakon.19JakisečudidajeNewtonpripisaoovootkrićeGalileu iakosumuDescartesovispisibilipoznati iDescartesovutjecajnanjegabioznatan.20

Bilokakobilo,svakinapredakkoji jevodioformulacijiovogazakonabezsumnjejevelikoznanstvenopostignuće,noneusporedivonajvažnijiodsvihjest,premanašemuautoru,prvikorakokojemuovisesvidrugi,tojestpoku-šajdaseshvatigibanjebezstalnogkontaktaspokretačem,jednomkadsejeprimiopočetniimpuls.21



2.3. Epistemologija Isaaca Newtona

StanleyL.JakianalizupovijesnoghodaznanostidoprvogNewtonovogza-konazavršavaanalizompozicijesamogaNewtona,najvećegaznanstvenikasvoga doba. IzvorNewtonovekreativnosti različiti su analitičari pripisiva-li iliBaconovojmetodi, ili onojkartezijanskoj, ili pakutjecajuplatonizmaCambridgea.22Naprotiv,Jakismatradajenjegovaepistemologijasrednjiputizmeđupozitivizmairacionalizma,aoznačenajenjegovomvjeromuBogaStvoritelja.Činjenicada,premanašemautoru,NewtonzastupaaposteriornedokazezaBožjuopstojnost,govorionespojivostinjegoveepistemologijesbilo kakvomvrstom empirizma i pozitivizma.Newton, naime, insistira nanužnostinemehaničkoguzrokazamehaničkuregularnost:

»Ovajelegantniskladsunca,planetaikometanijesemogaoroditibeznacrta imoći jednoginteligentnogimoćnogbića.Iakosuzvijezdestajačicesredištaanalognihsustava,svionibu-dućisukonstruiranipremajednomteistomnacrtu,bitćepodvrgnutimoćiJednoga…Onvladasvimstvarimanekaodušasvijeta,negokaogospodarsvemira.AzbognjegovevlastiobičnogazovemoGospodinBog(…).«23

Ovajpasusnavidjelo iznosidvijestvari:prvo,da jeNewtonovopoimanjeBogaveomarazličitoodplatonikasCambridgea,tedajeupravotopoimanjerazlognjegovarazličitognačina»tumačenjaracionalnostisvemira:nepomo-ćuimanentnogsvršnogprincipa(dušasvijeta),negopomoćumehaničkihza-konakojejeBogutisnuoumateriju«24te,drugo,njegovumjerenirealizam.Tajseumjerenirealizamočituje,kaoštonaglašavaJaki,utomeda»svatkoonaj tkojekaoNewtonvezans teleološkimdokazomnemožebitinazvanbaconijancem«25kaoiučinjenicidasesluženjeaposteriornimdokazomte-

11

Usp. Stanley Lewis Jaki, Science and Cre-ation: From Eternal Cycles to an Oscillating Universe, Scottish Academic Press, Edin-burgh1986.,str.183.

12

Usp.S.L.Jaki,Il Salvatore della scienza,str.54.

13

Usp.isto,str.54.

14

S.L.Jaki,La strada della scienza e le vie ver-so Dio,str.67–68.

15

Usp.Jaki,Il Salvatore della scienza,str.53.

16

É. Gilson, La filosofia nel Medioevo, str.814.

17

»Filozofijajenapisanauovojgolemojknjizikoja nam je stalno otvorena pred očima (jakažemSvemir),nomožemojerazumjetiakoprijenenaučimojezikislovakojimajenapi-sana.Onjenapisanmatematičkimjezikom,aslovasutrokuti,krugoviidrugigeometrijskilikovi…« (GalileoGalileo, »Saggiatore«, u:Opere,EdizioneNazionale,Firenze-Barbera1901.,vol.VI.,str.232.)

18

Usp.S.L.Jaki,Il Salvatore della scienza,str.93–94.

19

Usp.isto,str.55.

20

Usp.isto,str.53,gdjeongovorioNewtono-voj nakani da eliminira svako pozivanje naDescartesa.Takođerusp.iSofiaVanniRovi-ghi,Storia della filosofia moderna,LaScuo-la,Brescia1994.,str.114.

21

Usp.S.L. Jaki,»Lacristologiae la scienzamoderna«,str.339.

22

Usp.S.L.Jaki,La strada della scienza e le vie verso Dio,str.117–134.

23

IsaacNewton, »Principi«, u:A. Pala, Isaac Newton,Einaudi,Torino1969., str.793.Ta-kođerusp.iS.L.Jaki,La strada della scienza e le vie verso Dio,str.130.

24

S.V.Rovighi,Storia della filosofia moderna,str.256.

25




meljinametodologijikojaserazlikujeodkartezijanskogapriorizma.Ovaserazlika jasnovidi iupoznatomeNewtonovupasusu,gdjeon tumači svojuznanstvenumetodu:

»Kaoumatematicitakoiprirodnojfilozofiji26istraživanjeteškihstvarianalitičkommetodomtrebauvijekprethoditimetodikompozicije.Ovaseanalizasastojiuizvođenjueksperimenataizapažanjima,uizvođenjuzaključakapoindukcijiiuneprihvaćanjunikakveobjekcijeprotivovihzaključakaosimonihdobivenihizeksperimenataidrugihsigurnihistina.«27

Njegovasemetoda,dakle,»jasnoudaljavaodBaconovekojasepodvrgavačistoformalnojmatematici,kaoiodDescartesovekojasevrtiokoproblematočnosti«28tejezatomožemozvatiumjerenimrealizmom,odnosnosrednjimputem.Razlognjegovapristajanjanasrednjiepistemološkiput,smatranašautor,nijebioplodznanstvenogozračjanjegovavremenanego»sjednestra-nevučekorijeniznjegovedalekevezeskršćanskimbuđenjemsedamnaestogstoljećaisdrugeiznjegoveznanstvenekreativnosti«.29

2.4. Znanstvenici drugog proljeća znanosti

2.4.1. Max Planck i njegov Weltanschauung

Znanostsenakonsvojihpočetakanastavilarazvijatibezsnažnihzamahasvedo20.stoljeća,stoljećakojesetakođermoženazvatistoljećemgenija.GlavnipromicateljiovogsnažnogzamahabilisuPlanckiEinstein.Vidjetćemosadaizkojihjeepistemološkihpretpostavki,premanašemautoru,izviralasnažnakreativnostnjihoveznanosti.Planck svoju epistemologiju sažeto izražava u predavanjuDie Einheit des physikalischen Weltbildes (Jedinstvo slike fizičkoga svijeta), spisaštoga jePlancksmatraojednimodnajznačajnijih,30jerjebioplodnjegovapomnogpromišljanjaokreativnostiufizici.Glavnazadaćaovogapredavanjabilajepokazati koje je poimanje svijeta (Weltanschauung) najkorisnije fizikalnojznanosti.U traženju takva poimanja, Planck polazi od povijesne činjenicedajeglavnipoticajtolikimvelikimočevimamoderneznanosti,kaoKoperni-ku,Kepleru,Huygensu,NewtonuiFaradayubila»njihovavjeraustvarnostvlastiteslike[svijeta]kojasezasnivalanaintelektualnimireligioznimteme-ljima«,31, na njihovu,Weltanschauungu, te daje rješenje u kojemu, tumačiJaki,

»…donosivrijednosnesudove,vrednujeprošlostibudućnostfizikedaustanoviidelipobjedo-nosnapalmapoimanjusvijetaukojemusviprirodniprocesi,sileičimbenicireflektirajutemelj-ninepromjenjivizakon,neovisnookulturiiozračjuukojimaznanstvenikživi.Svijetkojegaznanostpretpostavljamoraobibiti jedan,koherentanučitavomesvomeopseguiobjektivnopostojeći:ovojeistinskitemeljstalnojtežnjifizikepremapojmovnomujedinjavanjuvlastitogapredmetaproučavanja.«32

Planckjenesamoiznosiosvojeuvjerenjeokoherentnostiobjektivnoposto-jeće stvarnostinego ipovjerenjeu fizikuda izraziunutarnjustrukturuovestvarnosti,da,naime,nadiđefenomenološko-pozitivističkuvizijuistestvar-nosti.33Budućijemetodanjegovefizikezapočinjalazapažanjemizavršava-laeksperimentalnomverifikacijom,bila jeupravosuprotnabilokojojvrstiracionalizmaifizikalnogapriorizma.34Jakizbogtogaunjemuvidijedanodglavnih pilastarameđu fizičarima koji su podržavali srednji epistemološkiput.Činjenica da su njegove pozicije bile protivne vladajućim strujanjimaznanstvenogaozračjatogadoba–senzizmučuvenogaMachaiKantovojfi-lozofiji–potvrđujevelikusnagunjegovaznanstvenogagenijakaoiosobnu



hrabrostuznanstvenomistraživanju. Ipak,premaJakiju,ovesusnagebileslabedamuukažukakojenjegovWeltanschauung,kojijesadržavao

»…vjeruutrajnuracionalnostsvemiraimaosmislasamoakosusvijet,njegovizakonii,nenazadnjemmjestu,njegovekonstantebilidaniunajdubljemontološkomsmislu,tojestakojesvijetproizvedenodjednograzumnogStvoritelja«.35

2.4.2. Albert Einstein

KaoPlanck,iEinsteinjebionadarenznanstvenimkreativnimduhom,tesediviokakosvijetutakoiljudskomrazumu.Doživljavaojespoznatljivostsvi-jeta kao čudo. Zahvaljujući ovome znanstvenom duhu, protiv pozitivista iidealistakojisugaokruživali,neumornojebraniosposobnostljudskograzu-madaizrazistvarnostsvemira,kojipostojineovisnoonama,pomoćuzakonafizike.36Zanjegatizakoni,izražavajućiracionalnostsamogBoga,imajunesamoznanstveninegoisakralnikarakter.

»NewyorškirabinHerbertS.GoldsteinpitaEinsteinaubrzojavu:‘VjerujteliViuBoga?Stop.Odgovorsa50riječiplaćen.’Einstein jeodgovorionanjemačkom,precizno,s25riječi: ‘JavjerujemuSpinozinaBoga,kojisebeobjavljujeuzakonitojharmonijisvijeta,aneuBogakojisebrinezasudbineljudi.’«37

TrebanaglasitidatavezaizmeđuracionalnostisvijetaiBogazaEinsteina,imaisključivoreligijskoanefilozofskoutemeljenje,jerkakosamkaže:

26Za Newtona prirodna filozofija uključuje ifiziku.

27I. Newton, »Scritti di Ottica«, u:Opere, II,Utet,Torino1978.,str.404.

28S.L.Jaki,La strada della scienza e le vie ver-so Dio,str.125.29Isto,str.133.

30Usp.isto,str.252.

31Max Planck,Die Einheit des phisikalischen Weltbildes.Citiranou:S.L. Jaki,La strada della scienza e le vie verso Dio,str.256.32S.L.Jaki,La strada della scienza e le vie ver-so Dio,str.252.33Izvrstanprimjerdosegaovognjegovauvjere-njavidiseuotkrićukvantaenergije,kakonampokazujeSelvaggi: »Drugi značajan primjerjestotkrićekvantaenergije,štojebiokamentemeljacčitavesuvremenefizike.Planckjeuprvometrenutkuuspionapravitimatematičkuformulukojajeizražavalaraspodjeluenergijeufunkcijifrekvencijeiapsolutnetemperatureuspektruzračenjacrnogtijelananačindajetočno odgovarala eksperimentalnim vrijed-nostima u čitavoj ljestvici ispitanih energijai temperatura: formula je bila predstavljena

Njemačkom društvu fizičara na sjednici 19.listopada1900.NoPlancksenijemogaoza-dovoljitičistimmatematičkimformalizmomizatoježeliotražitifizikalnoznačenjekojebipripisaoovommatematičkomizrazu.UovomjeistraživanjuPlanckizniohipotezudaener-gijanijefizikalnaveličinakojajebeskonač-nodjeljiva, negoda je sastavljenaodposveodređenog broja konačnih jednakih dijelovailikvantaenergije,povezanihsfrekvencijomuniverzalnomkonstantom,kojuzovemoPlan-ckovakonstanta:novajehipoteza,kojaćena-pravitirevolucijučitavefizike,bilapredstav-ljenaistomeDruštvunasjednici14.prosincaiste godine, danu koji predstavlja rađanjesuvremenefizike«(FilippoSelvaggi,Filoso-fia del mondo,EditricePontificiaUniversitàGregoriana,Roma1993.,str.164).

34

Usp. Stanley Lewis Jaki,Numbers Decide: and Other Essays,RealViewBooks,Pinck-ney2003.,str.1–26.

35


36

OvaseborbalijepovidiuraspravamasKo-penhagenskimfizičarima.Usp.StanleyLewisJaki,»Ilcaosolarealtà«,Il nuovo areopago(2/1982),str.47.

37

Ivo Derado, »Galileo, Einstein i Wojtyla«,Crkva u svijetu(2/2005),str.262.



»Evoslabetočkepozitivistaiprofesionalnihateista,kojisusretnijervjerujudasustalinaputnesamosvijetubožanskoganegoisvijetučudesnoga.Začudosemoramopomiritis timedapriznamočudo,adanemamonikakavlegitiman[znanstvenitj.filozofski]načindaproslijedimodalje.Moramoizričitododatiovuposljednjutočkukakotinebipovjerovaodasam,oslabljenodgodina,paourukesvećenika.«38

Ovenamriječipokazujuneznanstvenerazlogenjegovaodbijanjadafilozof-skiproslijedi dalje premaBoguStvoritelju.Prijesvega,ovajserazlog,premaJakiju,nalaziu»nesposobnostiEinsteina,kojisesasvomsvojomželjomzarealizmom,nijeuspioosloboditivezanostinaKantovufilozofiju,kojomjebiozadojenvećodsvojemladosti«.39Drugimriječima,dokjesasvojomop-ćomteorijomrelativnostiprviputupovijestisčistoznanstvenetočkegledištagovorioosvemirukaosveukupnostisvihmaterijalnihentitetauuzajamnommeđudjelovanju,onnijevidio,smatraJaki,dajeovajpojamsvemirasadržanunjegovoj znanosti»smrtniudarac slavnojKantovoj tvrdnjidanašpojamsveukupnostistvari,svemir,nijevaljanaspoznaja,nakojojsetemeljiKanto-vonijekanjekredibilnostibilokojegputapremaBogukojibipolazioodsve-mira«40kojibi,naime,proslijedio dalje.Takoje,smatranašautor,Einsteinpokazaodasenjegovarečenica»čovjekodznanostijeubogfilozof«41možeposveprimijenitinanjegasamoga.Drugakočnicadaneproslijedi daljebilaje,premaJakiju,njegovareligioznostkojase,sjednestrane,suprotstavljalaučenjuoosobnomeBoguisdrugebilapunanesuvislosti,42kojatimejošvišepotvrđujenjegovufilozofskuoskudnost.Njegovjekreativnigenijbio,dakle,dovoljnojakdagadovededojednekrea-tivne epistemologije, epistemologije srednjega puta, pozicionirane izmeđupozitivizma i idealizma.Tu je epistemologijuEinstein primijenio na poljufizike, no budući se ona suprotstavljala njegovoj filozofiji i religioznosti,nijeslijedionjezineposljedicenapoljumetafizikeiprirodneteologije,jerbitakopostaleputpremaBogu.Njegovsekreativnigenij,smatraJaki,naovompodručju pokazao slabim, kao i kodPlancka, ne uspjevši pobijediti vlasti-tafilozofsko-religioznauvjerenja.DošlisutakoblizufilozofskogpriznanjaBogaalitugranicunisuseusudiliprijeći.Jakitoukratkosažimaslijedećimriječima:

»IPlanckiEinsteindošlisudotogadapriznajuvlastitomistuepistemološkufizionomijupodutjecajemvlastiteznanstvenekreativnostiinijemanjetočno,makolikosejavnotimenabarata,dasuobadvojicapostalisvjesnikakoihjenjihovaznanostdovelaposebnoblizutogadasesmatrajuteistima.«43

2.4.3. Rezultati Jakijeve povijesne analize: veza između epistemologije i kozmološke vizije

Upravoovuvezuizmeđuepistemologijeikozmološkevizije,kojusmopro-matralianalizirajućipovijestznanostiunjezinimnajkreativnijimtrenucima,StanleyL.Jakismatra jednomodnajvažnijihpoukapovijestiznanosti.Vi-djelismodaje,premanjemu,upozadinisvihkreativnihtrenutakaupovijestiznanostibilaepistemologijasrednjegaputa,kojaodgovarajednojodređenojkozmološkojvizijikojaopetsasvojestraneotvaraputfilozofskompriznanjuBogaStvoritelja.SmatramodajeobjašnjenjeonogaštoJakizovesrednjimepistemološkimputemlijepoiznioF.Selvaggi,tezbogjasnoćeipotvrdeteJakijevetezedonosimoSelvaggijevslijedećinavod:

»Metafizika ignoseologijakoje trebajubitiu temeljuznanosti,akosežele izbjećiskeptičkeposljedicesuvremeneepistemologije[ili,Jakijevimriječimarečeno,kreativneznanosti–op.aut.],morajubititakvedadopuste:1)priznanjetemeljnevrijednostiempirijskespoznaje,koja



jenaizvorusvenašespoznajestvarnosti(…).;2)mogućnostnadilaženjaempirijskespoznajekojajeutemelju,nenekomčistorazumskomspoznajomapriori,negorazumijevanjemstvarno-gauosjetnome,drugimriječimaprekoprocesaapstrakcijeiindukcijeuAristotelovomsmislu(…).Nužnoje,dakle,nadići,natemeljumetafizikeignozeologijebiločistiracionalizambiločistiempirizam,izmeđukojihjepodijeljenočitavopoljemoderneisuvremenefilozofije.Ovonadilaženjetražijednuvrstuintelektualizma,kojibiposvevrednovaovezuizmeđuiskustvairazuma,intelektualizmakojiseupovijestiljudskemislinalazijedinouaristotelovskojfilozofiji.Samonaovommetafizičkomignozeološkomtemeljubitćemogućerazumskiopravdationopovjerenjeu sposobnosti ljudskogumaza istinsku spoznaju stvarnoga, što jebiloduša svihvelikihznanstvenika,odGalileadoNewtona,doPlanckaiEinsteina.Samoćetadabitirazum-skiopravdanpovijesninapredakznanostikaospoznajeiteorijeinjezinihuspjehautehničkimprimjenama,kojesuznanstveneteorijeučinilemogućim.«44

Gledekozmološkevizijeproizašleizanalizenajkreativnijihtrenutakapovije-stiznanosti,možesesnašimautoromzaključitidafizičkastvarnostimako-herentnuracionalnost,štosujednodušnozastupalisvinavedeniznanstvenici,tedasutražećiuzrokteracionalnostiilipoimalisvemirkaokontingentan,tj.kaoučinakBogaStvoritelja,ilisuopet,kaoštosmovidjeli,natemeljusvojekozmološkevizijedošlidopragaovogapriznanja.Epistemologijasrednjegaputaikozmološkavizijafizičkestvarnostikojaimakoherentnuracionalnost,jerjestvorenaodrazumnogStvoritelja,jesu,premanašemautoru,samodvaaspektaistefilozofskepozicije,atojefilozofskirealizamkojegsamzdravrazumpotvrđuje.Dokseovavezauužemsmisluodnosinakozmologiju,njezinasevažnostkod Jakija proteže na čitavu znanost, jer on kozmologiju smatra istinskimpredstavnikomčitaveznanostikaoštotokažeiPopper:»svajeznanostkoz-mologija«.45Važnostoveveze izmeđuepistemologije i kozmološkevizije,kakozapovijestznanostitakoizamisaoStanleyaL.Jakija,potičenasdajejoš detaljnije proanaliziramozapočinjući s proučavanjem strukturenjihovemeđusobneveze,nakončegaćemovidjetikojesuposljedicenapuštanjarea-lizmakodjedneikoddruge.

3.Svemirznanostiisvemirteodiceje

3.1. Uvjeti mogućnosti rađanja znanosti

Dosadašnjaanalizanajkreativnijihtrenutakaupovijestiznanosti,osobitonje-zinarađanja,potaknulajenašegautoranaformuliranjesljedećeteze:

»PutznanostiiputovipremaBogutvorejedanjediniintelektualnihod:jednaostvarivaznanostrođenajesamounutarkulturnematriceprožetečvrstimuvjerenjemdajeljudskiumsposoban

38

AlbertEinstein,Lettres à Maurice Solovine,Gauthier-Villars,Paris1956.,str.102.Citira-nou:S.L.Jaki,La strada della scienza e le vie verso Dio,str.279.

39

S.L.Jaki,»Ilcaosolarealtà«,str.47.

40


41

Albert Einstein, »Physics and Reality«, u:Out of My Later Years,PhilosophicalLibrary,NewYork1950.,str.59.

42

Usp.S.L.Jaki,La strada della scienza e le vie verso Dio,str.281.

43

Isto,str.469–470.

44

F. Selvaggi, Filosofia del mondo, str. 183–184.

45

KarlPopper,Conjecturees and Refutationes: The Growth of Scientific Knowledge,HarperTorchbooks,NewYork1968.,str.136.Citira-nou:S.L.Jaki,»Lacristologiaelascienzamoderna«,str.338.



prepoznati ukraljevstvu stvari i osoba znaknjihovog stvoritelja.Sviveliki napreci znanostiostvarenisuuokviruepistemologijetijesnosrođenestakvimuvjerenjem.«46

Urecimakojislijedepokušatćemosljedećinjegovumisaofilozofskioprav-datituzahtjevnutezu.UpovijesnojanalizirazvojaznanostikojusmovidjelikodStanleyaL.Jakija,najvišenaszanimasamačinjenicarađanjaznanostiipitanjeuvjetamoguć-nosti toga rađanja i znanostiuopće.Dabismodaliodgovornaovopitanjemoramo,dakako,prijećigraniceznanosti,kaoštotočnotumačiGilson:»Pi-tanjerađanjaznanostiopćenitonijepodložnoznanstvenomodgovoru,jerbiovajpretpostavljaopostojanjeznanostizasamonjezinoopravdanje«,47teseutećifilozofijikojojpripadajupitanjakojasetičubitkaopćenito.Našautornatopitanjeodgovarapolazećiodfilozofskihpretpostavkipostojanjaznanosti,usredotočujućisenakozmologijukaoistinskupredstavnicučitaveznanosti,anakontoganastojipobliževidjetikarakteristikefilozofijekojaseizvodiizovihpretpostavki.48Svakaznanstvenakozmologija,tumačidaljeJaki,dabibilauistinutakva,pretpostavljačetiriosobinesvemirakojesu,dakle,uvjetmogućnostiznanstvenekozmologije.49Drugimriječima,tesuosobinepret-postavkapostojanjaznanostiiznanstvenemetode.PaulHafner,dobarpozna-vateljznanstvenogopusaStanleyaL.Jakija,sažimanjegovumisaodonosećiovečetirikarakteristike:

»Prva:svemirimaobjektivnuegzistencijuistvarnostneovisnoopromatraču.(…)Druga:materijalni entiteti u svemirumoraju imati koherentnu racionalnost.Ovo je temeljniuvjetzanjihovoistraživanje.(…)Treća:zaznanostsvemirmorabitijedan,istinskikozmos.Ovojamčikoherentnomeđudjelova-nještojetemeljzakonimafizike.(…)Četvrta:specifičnaformaukojojkoherentnasveukupnost,odnosnosvemir,postoji,nemožesesmatratinužnomformompostojanja,tj.svemirjekontigentan.«50

3.2. Filozofska pozadina pretpostavki znanosti i veza s teodicejom: metafizika i epistemologija umjerenog realizma

Nespadanaznanostodgovoritinapitanjeopostojanju,ilidatirazlogezaštopostojisvemirsovečetirikarakteristike.Odgovorinaovapitanja,kojenampružametafizika,nekoristeznanstvenikuujednomuskoznanstvenomsmi-slu,alimupružajutemeljnouvjerenjekojemuomogućujekreativnoistraži-vanje,štosmovećvidjelikodJakijevepovijesneanalize.Zatonassvakopri-bližavanjekozmologijivodisuočavanjustemeljnimpitanjemosvijetukojese,kakokaženašautor,»možepostaviti jedinona temelju jedneodređenemetafizikekojanesamodajesposobnadatiodgovornegojejedinakompa-tibilnasaznanošću«.51Kaoštojepokazaousvojojanalizipovijestiznanosti,Jakizaključujedatametafizikanemožebitiniidealizam,nipozitivizam,anitinaivnirealizam,negojedinometafizikaumjerenogrealizma.52

Idućikorakdalje,tvrdikakoumjerenirealizamnailazinasvojvlastitiizričajuprirodnojteologiji,kojapovrhsvegaznači»određivanjeBožjegpostojanjapomoćusvjetlarazuma,tojest,ukratkorečeno,dokazi[Božjeopstojnosti]«.53SpecifikacijunaraviovihdokazaprirodneteologijedaonamjeTomaAkvin-ski,koji jepilastarumjerenogrealizma.Onipolazeod iskustvana temeljukojegaljudskiummožeustvrditi,sjednestrane,kontingentnostsvemirai,sdrugestrane,njegovuracionalnost.Zbogkontingentnostisvemira,nastavljaJaki, nijemoguće o njemugovoritia priori,54 osobito pak o njegovim te-meljima,tojestoBogu,55dokzbognjegoveracionalnostiljudskiummožeućiuodnossnjime,alinaaposteriorannačin.Kakobiobjasnioovedvije



karakteristike,kontingencijuiinteligibilnostsvemira,kojeumotkrivaprekoiskustvastvarnosti,našautor,slijedećipoznatinaukTomeAkvinskog,tvrdikakosemoramo izdićidoontološki različitoguzroka,kojinijekontingen-tan.Izaovogaprijelazaodkontingentneposljedicepremanekontingentnomuzroku,kojijezajedničkizasvihpetputova,nalazisemetafizičkopoimanjestvarnostipremakojojjesvakobićeusvojsvojojstvarnostiznakStvoritelja.OvajodnosizmeđuStvoriteljaistvorenjadobrojeizraženučenjimaopartici-pacijiianalogijiunutarnjeatribucijekojeistovremenodokazujuBožjutrans-cendencijuiimanenciju,prevažneosobineukojimaodsijevaracionalnostikontingencijasvemira.Jakitosažimaovako:

»TradicionalniputovipremaBogutemeljesenapriznanjupostojanjakontingentnihesencija,čija kontingencija upućuje na nekontingentnu egzistenciju, dok je njihovo bivstvovanje kaoesencijaznakneograničenekoherentnostiistalnostiBićačijajeesencijasamaegzistencija.«56

PutovikojivodeBoguposve,dakle,utjelovljujučetiripretpostavkeznano-sti,aBog,kadsejednomfilozofskidonjegadošlo,dajenjimaobjašnjenjeipostajenjihovčvrstijamac.Samo,dakle,uBogustvoritelju,jedinomuni-verzalnomuzrokuuradikalnomsmislukojistvaraslobodno,postajućitakotranscendentaniimanentanstvorenju,kojejezbogtogakontingentnoiinteli-gibilno–možepostojatirazumskitemeljčetirimakarakteristikamasvemira,57

46

S.L.Jaki,La strada della scienza e le vie ver-so Dio,str.1.47ÉtienneGilson,En marge d’un texte,AlbinMichel,Paris1953.Citiranou:S.L.Jaki,La strada della scienza e le vie verso Dio, str.375.

48Usp.S.L.Jaki,Numbers Decide: and Other Essays,str.186.49Usp.S.L.Jaki,Means to Message – A Trea-tise on Truth,Wm.B.EerdmansPublishingCompany,GrandRapids1999.,str.45.

50PaulHafner, Creation and Scientific Creativi-ty: A Study in the Thought of S. L. Jaki,Chris-tendomPress,FrontRoyal1991.,str.46–47.takođerusp.S.L.Jaki,Means to Message –A Treatise on Truth,str.45.51S.L.Jaki,La strada della scienza e le vie ver-so Dio,str.403.52Podpojmom‘umjerenogrealizma’podrazu-mijevamo onu filozofsku poziciju koja pri-znajeobjektivnuvrijednostljudskojspoznaji:suprotstavljasezbogtogabilokojojvrstisu-bjektivizma(fenomenizam,idealizam,kritici-zam,itd.)Našaspoznajaima,naime,intenci-onalnikarakter,drugimriječima,uvijekimauviduobjekte(onoštospoznajemojesustvarniobjektianenjihoveslike),anijejednostavnoogledalo same sebe. Ova se intencionalnostodvija kako pomoću osjeta, kojima kušamostvarnopostojanjestvari,takoipomoćuuma

(intelectus), koji intus legit u stvarima, pro-dirućiunjihovunarav(suprotstavljase takosvakom empirizmu).Zatomožemo spoznatiistinustvarisasigurnošću,alinesavršeno,neusmisludajenesukladnasastvarnosti,negoda jenemožemopotpunoiscrpsti. (Usp.:S.L. Jaki,Means to Message – A Treatise on Truth,str.1–26.)53S.L.Jaki,La strada della scienza e le vie ver-so Dio,str.468.54Usp.isto,str.56.

55Usp.S.Toma,S. Th.,Iq.2.,a.1.56S.L.Jaki,La strada della scienza e le vie ver-so Dio,str.131.57

Da u ovoj argumentaciji nije riječ o petitio principiiobjašnjavasv.Toma:»Ipakčinjenicadabožanskaznanostpretpostavljaonoštojedokazanoudrugimznanostima,dokonasamadokazujeprincipedrugimznanostima,uistinuneznačivrćenje u krugu.Doistaprincipikojenekadrugaznanost–prirodnaznanost–uzi-maodprvefilozofijenedokazujuonoštoprvi filozof uzima iz prirodne filozofije, nego sunaprotivdokazaniprekodrugihprincipakojisujasniposebi.Sličnotome,prvi filozofnedokazujeprincipekojepružafilozofiji prirodeprekoprincipakojeučiodovogaposljednjeg,negopomoćudrugihprincipakojisujasniposebi.Natajnačinudefinicijamanemakruže-nja.«(Sv.Toma,Super Boetium De Trinitate.,q.5.,a.1.ad.9.)



zaključujenašautor.Drugimriječimamožemokazati,putovisudokazitipaquia,tesezatomožekazatidaputoviukolikosu,sjednestrane,dokazivodenasnovojspoznaji,unašemslučajupostojanjuBogai,sdrugestrane,ukoli-kosutipaquiaovanovaspoznajajestspoznajauzroka.58Abudućispoznajauzrokakarakteriziraznanstvenuspoznaju,možemokazatidanamputovidajudubljuznanstvenuspoznajustvarnosti.59Možesestogakazatikako,premanašemautoru,postoji potpunauzglobljenost filozofskihpretpostavki znan-stvenekozmologijeiprirodneteologije.Naime,osobinesvemiraštoihpret-postavljaznanstvenakozmologijapolaznasutočkazaprirodnuteologiju.Ovomesemožepostavitiobjekcijakakosečinikontradiktornimizjednačitihoddvijurazličitihznanosti:tojest,kozmologijekojajediofizikeiprirodneteologijekojajediofilozofije.Ipak,stvarpostajejasnijakadaznamodasupretpostavke kozmologije, ukoliko pripadaju filozofiji izvan fizikalne zna-nosti u užem smislu, ali budući je riječ o nužnimpretpostavkama koje suuvjetmogućnostisamekozmologije,pripadajuhodufizikalneznanostiuši-remsmislu.Ukratkorečeno,ovesupretpostavkediohodafizikalneznanosti,ali nisudio same fizike.Sada,budućiovepretpostavkepripadajuznanostifilozofijekojasekaotakva,tojestposvojojnaravi,nezadovoljavasamopo-četnimpretpostavkamazdravogarazuma–onajeusmjerenaproslijeditidaljenanačindaovepretpostavkezdravogafilozofskograzumapostanupočetnatočkauhodupremaBogu.Kozmologijiiprirodnojteologijinijezajedničkasamopolaznatočka,kaoštosmovidjeliuanalizinašegautora,negoinačinpostupanja,tojestepistemolo-gijaumjerenogrealizma.Ivišeodtoga,ovajeepistemologijapremaStanleyL.Jakiju,većsadržanaupretpostavkama,utolikojepriznanječetirijukarak-teristikasvemira.Ukratkokazano:dounutarnjeracionalnostiikontingencijesvemiranemožedoprijetiniracionalizam,nespojivskontingencijom60sve-mira,nitiempirizam,nemoćandadopredounutarnjeracionalnostisvemira61nitinjihovakombinacija,62negosamosrednjiputumjerenogrealizma.Iprimjerivelikihznanstvenika,štosmoihvidjeliuprethodnompoglavlju,pokazujunamdaoni,kaoznanstvenici–iakosuimalipravonegovoritiometafiziciiosobitoprirodnojteologiji–ipaksunazreli,neovisnoonjihovojreligioznojpraksi, čestoprotivnoj teodiceji, da se epistemologijakreativneznanosti i filozofskiputovipremaBogupodudaraju.Tezinašegaautorada»bilospovijesne točkegledištabilopaksfilozofske,putznanosti iputovipremaBogusačinjavajujedanjediniintelektualnihod«,63možesepostavitiobjekcijadaseznanostTomeAkvinskognijerazlikovalaodoneAristoteloveteda,štoviše,on,Akvinac,nijepokazivaointereszaempirijskaaposteriornaistraživanja,dokjeusvomsistematskomnaučavanjudavaomjestoputovimapremaBogu,dajućiimnenadmašnaobjašnjenjaisigurnost.Jakinatuobjek-cijuodgovaratvrdnjomkakosvakiplodpretpostavljastablokojezapočinjesjemenomposijanimuzemlju,kojeseizvananevidi,dajetakoiznanost,kojaćeizićinavidjelonekolikostoljećakasnije,imalasvojesjemeiplodnuzemljuuepistemologijiTomeAkvinskog.Nekisugaodnjegovihsuvreme-nika, koji su vidjeli novost njegovemisli i doseg njegova učenja, nazivali»mladiMojsije«.64Tako,kaošto

»…Mojsijunijedanodauđeuobećanuzemlju,niTomanijeprešaopragznanostikojabibilaboljaodAristotelove,alijezasigurnootvorioodlučujućufazunapretkapremaovomepragu«.65

Natemeljuiznesenihzaključakaiargumenataštoihnašautoriznosi,kaoiizodgovoranapostavljeneobjekcije,možemozaključitidaje,premanjemu,svemirznanostiisvemirteodicejejedanteistisvemir.



4.Svemiribezteodiceje

Skupaspozitivnompotvrdomsvojetezeupovijestiznanosti,daseputznano-stiiputovipremaBogupodudaraju,StanleyL.Jakipronašaojeionunegativ-nu.Vidioje,dakle,ubrojnimprimjerima,osobitouXX.stoljeću,kakosvakasumnjauBogaStvoritelja,jedinogprincipasvihuzroka,odnosnotemeljanakojemu počiva lanac uzroka, u konačnici vodi iracionalnim objašnjenjimakozmičkihuzroka.Dovoljnojespomenutinajvažnija,kaoštojeHeisenber-govotumačenjeneodređenostikojeniječeuzročnostiliteorijekojepoopćujuovupozicijukaoštojesamostvaranjesvemiraDaviesa,WheeleraiAtkinsa,kaoiteorijenepromjenjivogsvemiraBondija,GoldaiHoyla,premakojimamaterijastalnoispontanodolaziizničega,ilipakteorijuHawkingaosvemi-rukojijekonačan,alibezgranicaitd.Ovepozicije,smatraJaki,imajusvojkorijenuželjimnogihznanstvenika,čestonesvjesnoj,daizgradeznanstvenukozmologijunanačindaraskinuvezuizmeđuputaznanostiiputovapremaBogu.Ovaj raskid ima, premanašemautoru, dvije karakteristike: jedna jeudaljavanje od umjerenog realizma koji nužno vodi premaBogu, i druga,nastojanjedasevlastitapozicijadokažeiliopravdanaznanstvennačin.Jakiizričitokaže:

»Akosejednomudaljimoodmetafizikeiepistemologijeumjerenogrealizma,dolazisedotogadasedijalektičkiniječesvakopostignuće.Činjenicadaseudaljavanjeokojemgovorimoodvijauimeznanosti,nečinikonačnirezultatmanjekatastrofalnoneznanstvenim.Doistajepočetnapogreškauvjerenjedajeznanostsveznanje.«66

Znanstvenici,prematome,nastojedatikonačnoobjašnjenjeznanostisamomznanošću.Tako,smatraJaki, izlazeći izvlastitogpodručjaiulazećiupoljefilozofije,nesamodanužnogriješegledeobjašnjenjakojeihnadilazi,negoštete isamojznanosti, jerovapogrešnaobjašnjenjapostajuprincipinako-jima seonaposlije razvija.Svim jeovim različitimznanstvenim teorijamazajedničkodaneprihvaćajunekuodčetirispomenutepretpostavke.Osvrnutćemosezato,slijedećinašegautora,naposljedicečetvrteosobinesvemira,tojestnanjegovuspecifičnostjersuunjojsažeteiostaletri,apotomanaliziratirazličiteaspektenjezinaodbacivanjausuvremenojznanosti.

5.Singularnost,znanstvenaosobinasvemirapraveteodiceje

StanleyL.Jakiće,sobziromnaposljedicečetvrteosobinesvemira, tojestnanjegovuspecifičnost,ukojojsu,kakojerečenosažeteiostaletri,napisaoslijedeće:

»Specifičnostjetemeljnaibitnaoznakadvijuosnovnihfilozofskihpozicija.Jednajedastvarimogubitiprepoznatekaostvarnesamoumjeriukojojsuspecifične.Apsolutnohomogenone

58

Usp.JuanJoseSanguineti,Logica filosofica,LeMonnier,Firenze1987.,str.196–200.

59

Usp.Aristotel,Anal. Post.,I,2,71b9–12.

60

Usp.S.L.Jaki,La strada della scienza e le vie verso Dio,str.102–103.

61

Usp.isto,str.140–162.

62

Isto,str.163–186.

63

Isto,str.6.i1.

64

Usp.isto,str.57.

65

Isto,str.57.

66

Isto,str.371.



možebitiprepoznato.Gotovojenezamislivo.[Daklenegiranjespecifičnostivodilobiknegira-njusvakogracionalnogznanstvenogdiskursa–op.aut.]Drugajeda,uztoštojeznakstvarnosti,specifičnostjeiznakkontingencije,tojestznakčinjenicedasustvarimoglebitiidrukčije.«67

Usredotočimo našu analizu na drugu ovdje navedenu karakteristiku speci-fičnosti, tj. da je znak kontingencije, koja ima veliku važnost za današnjukozmologiju.Svemir,naime,ukolikojesveukupnostsvihstvarikojedjelujukoherentnoikonzistentno,pokazujenesamopartikularnespecifičnostinegoionuglobalnu,tojestspecifičnostcjelokupnogsvemira.Ovaosobinapotičekozmologedažurnotražeovuglobalnuspecifičnostunekomdrugomfaktorukojićeihodvestiizvanfizike.Jakiizričitokaže:

»Negovorevišeofizicinegoometafizici,jerdrugifaktornemožebitistvarkojameđudjelujesasvemiromnanačinstvari.Usvimmeđudjelovanjimaizmeđustvari jednaspecifičnastvarmijenjaspecifičnostdruge,dokostavljanedirnutomukupnuspecifičnost,kojakaotakvaotkrivadanijenegojednauneizmjernovelikombrojuspecifičnosti.«68

Zatorazum,otkrivajućinekusingularnost,bitniikonstitutivniizričajznan-stvenekozmologije, to jestznanstveninačingledanjanaspecifičnost, tražinjezinoobjašnjenje,odnosnovlastitirazlogoveograničenosti.Ovotakopo-trebnotraženje,kojeizazivanovaznanstvenapitanja,pokazujesekaozamkaakoseunjojtražikonačnoobjašnjenje.Nemoguprijelaziodjednesingular-nostinadrugu,tamanihbilobeskonačno,datikonačnoobjašnjenje.Onosenalaziupriznanju,kojedolaziizteodiceje,Bićakojenijeograničenonijed-nomsingularnošću.Jednomkadsmoutvrdilisingularnost,kakoprimjećujenašautor,zdravnasrazumpotičedaunjojvidimoizričajdvijutemeljnihka-rakteristikasvemira,tojestinteligibilnostikontingenciju,kojesuzajedničkaosnovasvihputovapremaBogu.Zbogtogasvemirkojijeveomaspecifičan

»…nemožeadaneizazovepitanje:zaštoovailionaspecifičnost,anenekadruga?(…)IzaovihpitanjakrijeseizazovdasedopustidabisamojedanStvoriteljmogaoizabratispecifičnostkojasetičečitavogsvemira.«69

Istome zaključku vodi i jedan drugi aspekt kojega se specifičnost namećeumu,da je,naime,svemirstvorenpremajednomnacrtu idazatogovoriosvršnosti.Sigurnojedaiščitavanjekontingencije,ilisvršnostiuspecifičnosti,kao i deduciranje iz toga jednog inteligentnog i slobodnogUzroka, pripa-dafilozofijianeznanosti.No,ipakzaovoiščitavanjenijenužnodanetkobudefilozofspecijalist,jerjejednostavnoigotovospontanodostižnosvakomzdravomrazumukojinijespriječennekimfilozofskimuvjerenjem.Štoviše,budućijeovo»proslijeditidalje«odznanostifizikezahtjevzdravogarazu-ma,spomenutesuzapreke,dakle,filozofskepozicijeprotivnenjemu,onesu,naime,ukonačniciiracionalne.Takoje,premaJakiju,razumdarwinistabiozaslijepljenmaterijalizmom, jer nisu vidjeli svršnost u evoluciji, no još jebjelodanijasljepoćasvihfizičarakojiuantropijskomprincipunevidesvrš-nost.70

6.Odnužnesingularnostidosvemiraapriori

Tolikidanašnji znanstvenici, primjetit ćeStanleyL. Jaki, isključuju izvan-svemirskiuzrokzbognjihova,rećićeon,religioznoguvjerenjadajesvemirposljednja stvarnost, ili pak zbog njihove pogrešne idejeBoga kao zakrpeljudskogneznanja–tj.poimanjeukojemBogpripadafizičkojstvarnostikaodioprirodeuonomdijelugdjejeljudskoznanjejošnemoćno.Temeljnado-gmaovereligioznostijesttadajesvemirprirodnaformapostojanja.



»Rećiprirodna istoještoikazatidamorabitionoštojestidanemožebitidrukčije.ZbogtoganeupućujenaništaiznadsebeizasigurnoništaodonogaiznadštojesamoBoguodnosunasvemir.«71

Logikanjihoveprirodnosti krećeseodapriornogapremastvarnome.Najpo-znatijiprimjerteorijesvemirakaoposljednjestvarnostijestonajHawkingakojikaže:

»Nebibilonikakvesingularnosti nakojuseneodnosiprimjenazakonaznanostiinikakavkraj-njirubprostora-vremenasuglasnokojemubisemoralopozvatinaBogailinanekinovizakondabiodrediliobodneuvjetezaprostor-vrijeme.[…]Svemirbidaklebioposveautonomaninebiosjećaonikakavizvanjskiutjecaj.Onnikadanebiostvoreninikadauništen.OnjemubisesamomoglorećidaJest.«72

Jakijeuočiodapogrešnostsvihovakvihpozicija–koje,nabilokojinačin,niječukontingencijusvemira–možebitipokazanaznanstvenomargumenta-cijomkojaproizlaziizprimjeneGödelovihteoremanafiziku.Argumentacijasemožepokazatikaojednostavnisilogizam:1. premisa:Ako je svemir nužan, posjeduje nužno istinitmatematički su-

stav.2. premisa:Gödeloviteoremidokazujudajenužnoistinitmatematičkisustav

nemoguć.Dakle:svemirnijenužan.

Jakiobjašnjavaprvupremisu:

»Akojesvemir,istinskisvemir,tj.sveukupnostsvihstvarikojemeđudjelujukoherentnoikon-zistentno(postojano),ondautjelovljujespecifičnimatematičkisustav.«73

No,pretpostavljajućidajesvemirnužan,slijedidaposjeduje,baremteoretski–dakleneovisnootogajeliljudimadohvatljivilinije–nužnoistinitmate-matičkisustav,štojenemoguće,kakosevidiizobjašnjenjadrugepremise.Jer,Gödeloviteoremidokazujudasvakiformalnisustavnemožebitisamo-utemeljen,tojestjedanformalnisustav,akoželibitikonzistentan,trebabitinepotpun.Drugimriječima,trebaprihvatitidailisadržineizvediveiskazeili,akojepotpun,nužnotrebaimati izvanjskidokazsvojekonzistencije, tj.nemožebitiniapriorannitinužnoistinit.Utomsmislu,primjećujeJaki:

»(N)užnoistinitateorijakojanebisadržavaladokazsvojedosljednostibilabikontradikcijauterminima.«74

No,kadajepokazananeodrživom,pretpostavkasvemirakaonužneegzisten-cije, tj.potvrđenanjegovakontingencija,zdravnasrazumpotičevidjetidarazlogpostojanjatakvogsvemiramožebitijedinouBogustvoritelju.VažnojeistaknutidajeStanleyL.JakibioprviznanstvenikkojijeizvršioprimjenuGödelovihteoremanaznanstvenukozmologijuitousvojojknjizi

67

S.L.Jaki,Il Salvatore della scienza,str.209.

68

Stanley Lewis Jaki,Dio e i cosmologi, Li-breria Editrice Vaticana, Città del Vaticano1991.,str.97.

69

S.L.Jaki,Il Salvatore della scienza,str.99.

70

Isto,str.106.

71

Usp. StanleyLewis Jaki,Lo scopo di tutto,Ares,Milano1994.,str.105–135.

72

StephenWilliamHawking,Dal Big Bang ai buchi neri. Breve storia del tempo, Rizzoli,Milano1988.,str.160.

73

S.L.Jaki,Dio e cosmologi,str.106.

74

Isto,str.108.



The Relevance of Physics,publiciranoj1966.,otprilikejednodesetljećeprijenegoštoseotomeintenzivnopočeloraspravljatiuznanstvenimkrugovima.Zaključno,možemokazatidajeJakipokazao–kakopovijesnomanalizomtakoiteoretskomargumentacijom–dastazekreativneznanostiiputovipre-maBogusačinjavajujedinstveniintelektualnipravac,tj.dasutodvijestrane,epistemološkaikozmološka,istemedalje,naimeoneumjerenogrealizmako-jegpotvrđujezdravirazum.

HrvojeRelja

The roadofScienceandtheWays totheGod

StanleyLewisJaki’s epistemologicalPrinciples

SummaryAmerican philosopher Stanley Lewis Jaki, analysing creative moments in the history of science concludes that the ways of creative science and philosophical paths to the God consists unique intellectual vector. His conclusion is based on two facts: scientific method proposes coherent rationality of the Cosmos and that moderate realism is epistemology of all creative scientists. Incorporating such elements in philosophical perspective, by author, necessary leads to cla-ssical a posteriori metaphysical proofs of existence of God. He finds special confirmation of his thesis in Gödel’s theorems and its application in cosmology that proves contingence of the Universe, which is a basic principle of all a posteriori proofs of God existence.

Keywordscosmology,moderaterealism,proofsofexistenceofGod,StanleyJaki,KurtGödel

staze znanosti i putovi prema bogu - hrfd.hr · s. l. jaki, »la cristologia e la scienza...

Documents