standardi jagoda

Eu standardi za sadni materijal i plodove jagode

- 1 -

EU STANDARDI ZA SADNI MATERIJAL I PLODOVE JAGODE

Prof. dr Mirsad Kurtović Dipl. ing Adnan Maličević


- 2 -

EU STANDARDI ZA SADNI MATERIJAL I PLODOVE

JAGODE

Autori:

Prof. dr Mirsad Kurtović Dipl. ing Adnan Maličević

Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Sarajevo

Tiraž:

200 komada

Januar, 2009


- 3 -

Str. 4-8

Str. 9-23

Str. 24-33

S A D R Ž A J

Proizvodnja jagode u procesu pridruživanja BiH Evropskoj Uniji

Marketing standard za plodove jagode u EU

Sadni materijal jagode, obzirom na standard o kvalitetu


- 4 -

PROIZVODNJA JAGODE U PROCESU PRIDRUŽIVANJA BiH EVROPSKOJ UNIJI

Pridruživanje EU, proces pridruživanja, priključivanje... su riječi sa kojim se stanovnici Bosne i Hercegovine danas intenzivno susreću. Šta, međutim, ovaj proces znači, odnosno, šta stoji iza ovih težnji? Šta su neki dijelovi bivše Jugoslavije (naši susjedi), koji su sada već članice skoro, sa jednogodišnjim stažom u EU (Slovenija) ili oni koji su na pragu, morali da urade, gdje su pogriješili, ili šta su dobro napravili u ovom procesu? U narednom tekstu pokušat će se dati odgovor na ova pitanja, sve sa jasnim ciljem: da proces pridruživanja EU prestane da bude apstraktan pojam u kome se ne prepoznaje pravo značenje, odnosno da tako neshvaćen ili olako shvaćen ne rezultira lošom pozicijom naše poljoprivredne proizvodnje u budućoj zajednici. Proces pridruživanja EU u osnovi znači proces otvaranja granica. Jednostavno govoreći, u toku njegovog trajanja, zemlja iz pozicije krutih i zatvorenih granica prelazi u zemlju čije su granice sve fleksibilnije, sve su više samo prepreka za kriminal i crno tržište, a sve manje barijera za promet roba. Naravno, konkurencija domaćim proizvodima postaje žestoka i nameće potpuno drugačiji način razmišljanja i ponašanja farmera, pa i proizvođača jagode, u odnosu na trenutni. Ipak, zahvaljujući takvom procesu, proizvođačima jagode ili bilo koje druge poljoprivredne kulture postaju apsolutno dostupni različiti repromaterijali, sirovine,

MARKETING STANDARD

Za jagodu u EU


- 5 -

iskustvo, tehnologije, te znanje, a sve u skladu sa najvišim standardima. Upravo u ovome i leži razlog za realnom težnjom zbog započinjanja procesa pridruživanja naše zemlje EU. Zašto? Zato jer je u ovom trenutku domaći proizvođač jagode takođe, na udaru konkurencije, ali u borbu sa njom ulazi svojim zastarjelim tehnologijama, lošijim sortimentom , sadnim materijalom slabijeg rodnog potencijala i sumnjivog kvaliteta, anarhijom na tržištu, te znanjem koje je odavno prevaziđeno. Proces pridruživanja znači proces uvođenja ravnopravnosti u trci za tržište i za naše farmere. Međutim, na farmerima je da procjene: hoće li za trku odmah da započnu pripreme, kako bi stekli dobru startnu poziciju, ili će, sa skepsom, iz ugla posmatrati procese oko sebe, duboko vjerujući da je sve to čudo za tri dana. Šta uraditi da bi proizvođači jagode u BiH zauzeli mjesto koje garantuje napredak njihovog domaćinstva i mir pri pomisli na EU? Prije svega, trebalo bi pobijediti sebe i sagledati da jedino zajedno, udruženi, mogu uraditi dobru stvar. Niko ne govori o oživljavanju promašenih, već mnogo puta pominjanih upropašćenih zadruga. Govori se o modernim asocijacijama i kooperativama, čija je spona i zajednička osnova , zajednički interes i bolji život. Zatim, trebalo bi razmišljati šta, kako i koliko proizvoditi. Mora se slušati tržište. Definitivno je da njegova diktatura jedina opstaje i u najdemokratskijim društvima. U našoj


- 6 -

zemlji treba da je farmerima na raspolaganju sistem izvještavanja o prilikama na tržištu koji jasno može da ukaže na trendove cijena, na njihove vrijednosti za pojedine vrste voća, pa i jagode, te tražnju za određenim sortma. Takođe, treba da postoji način informisanja o tome šta je to što se u Evropi traži, da li je još uvijek bitna samo boja proizvoda , dok je okus potpuno po strani, ili se i tu nešto promijenilo. Naime, ono što proizvođačima jagode u BiH, zahvaljujući našem podneblju, ide na ruku je činjenica da se veliki lanci hipermarketa u Evropi, zahvaljujući svojim potrošačima, odriču proizvoda jarkih boja i voštanog izgleda, koji su i takvog okusa, plastičnog, u korist punog okusa pojedinih sorti jagode. Naravno, ni slučajno se ne smije zanemariti izgled proizvoda, ali on više nije prevashodan. Ono što je veoma bitno, bez obzira da li se radi o pijačnoj ili prodaji u supermarketima, na veliko ili malo, je ambalaža i pakovanje proizvoda, njihovo kalibriranje i klasiranje. Oznaka bar koda i potpuna lična karta proizvoda je takođe, neizostavna. Ne treba razmišljati o prodaji svježih proizvoda na drugi način. Ovdje treba naglasiti još jedan moment, a to proces pridruživanja EU koji tangira farmere, na isti način dotiče i svaku oblast življenja i svaku djelatnost u našoj zemlji. To znači da i trgovina, ali i potrošači, svako u svom domenu, idu istim putem. To naravno, ukazuje i da nema osnova za nadu farmera da će, ukoliko ne urade nešto pozitivno na kvaliteti ponude svog proizvoda, isti neće moći da plasiraju na domaćem tržištu. Jednostavno, i trgovina i


- 7 -

potrošači napreduju i neće ni slučajno poželjeti da kupuj u jagode, koje imaju samo jednu zajedničku karakteristiku – cijenu, kada im se nudi kalibrirana, obilježena, lijepo upakovana, i, ne rijetko, jeftinija. Krunski uslov za opstanak proizvođača jagode, koji je u neku ruku i rezultat gore navedenih koraka, je kvalitet proizvoda. Šta znači kvalitet? Da li on podrazumjeva čuvenu rečenicu: „ Ma pogledaj kakvo je!, Časna riječ, nije prskano!¨ , ili uz to i mogućnost da se isto dokaže. Naravno, dokaz za tvrdnju da je proizvod koji nudi farmer savršen je neophodan, ukoliko se želi da isti uopšte pristupi tržištu i da se zadrži na istom. To se naravno ne odnosi na tretman u borbi protiv parazita i bolesti. Naime, kvalitet određenog proizvoda je određen njegovim porijeklom, odnosno certifikovanim sadnim materijalom, tehnologijom uzgoja, zdravstvenom ispravnošću, i na kraju, adekvatim postupanjem nakon berbe. Svaki postupak se bilježi i dostupan je provjeri onima koji su za to ovlašteni. Čitav mehanizam vođenja postupka tehnologije uzgoja, njenog praćenja i provjere, je regulisano sa nekoliko u Evropi priznatih standarda čije je upražnjavanje neminovno ukoliko se želi napred. Ovi standardi se prepoznaju kao HACCAP ili EUROGAP. Međutim, u vezi sa ovim standardima, potrebno je skinuti veo mistifikacije jednostavnom rečenicom: svi standardi kojih se proizvođač jagode mora pridržavati, ukoliko želi da


- 8 -

njegov proizvod uđe u trku na tržištu, mogu se označiti kao ¨dobra poljoprivredna praksa¨. Naši proizvođači koji brinu o svojoj reputaciji i koji se pridržavaju načela i etike u svom poslu, sigurno već sada mogu bez problema, uz male investicije, da uđu u proces uvođenja standarda, jer isti nisu ništa drugo nego insistiranje na poštenom i korektnom odnosu prema poslu koji se radi i kupcu koji ima pravo da zna šta kupuje. U narednim poglavljima ove brošure biće predstavljeni minimalni zahtjevi za kvalitetom sadnog materijala jagode, uz različite tipove istog, te marketing standardi za kvalitet plodova ove vrste voćaka koji važe u EU.


- 9 -

SADNI MATERIJAL JAGODE OBZIROM NA STANDARD O KVALITETU

Standard o kvalitetu sadnog materijala jagode Ovaj standard se odnosi na kvalitet sadnog materijala jagode, bez obzira o kojem tipu sadnice se radi. Minimalni zahtjevi istog ogledaju se u tome da sve sadnice jagode moraju biti:

1. ¨sličnih sortnih karakteristika¨ - znači da biljke ispoljavaju morfološke i fiziološke osobine karakteristične za datu sortu, te moraju da imaju isti generalni karakter rasta;

2. ¨svježe¨ - što podrazumjeva da podzemni sistem, koji predstavlja žiličasti korijen, i nadzemni dio, koji se naziva bokor, nisu podložni uvenuću (ne posjeduju simptome bolesti), ili pak propadanju;

3. ¨čvrste/postojane¨ - što znači da nadzemni sistem nije nježan ili spužvast, obzirom da takva pojava može značajno uticati na plodonošenje;

4. ¨vlažne/nakvašene¨ - što podrazumjeva da biljke imaju povoljan sadržaj vlage (normalan turgor), odnosno da nisu isušene do stepena koji bi mogao uticati na normalan rast;

5. ¨prilično čiste¨ - što znači da korijen ne smije biti isprepleten, niti sadržavati komadiće prljavštine;

6. ¨dobro uređene¨ - znači da ogranci korijena i peteljke lista trebaju biti dobrog stanja , u smislu razvijenosti, gdje dužina istih treba da odgovara zahtjevima klase i

MARKETING STANDARD

Za jagodu u EU


- 10 -

tipa kojim sadnica pripada. Prisutnost čupavih i proširenih listova nije dozvoljena;

7. ¨bez oštećenja izazvanih ožegotinama od sunca¨ - znači da korijen ne smije biti oštećen sunčevim ožegotinama ili opeklinama, ali neznatne promjene boje će biti dozvoljene;

8. ¨bez oštećenja prouzrokovanih usljed buđi¨ - to znači da biljke moraju biti oslobođene suvišne vlage ili pak propadanja usljed prekomjernog sadržaja iste;

9. ¨bez oštećenja prouzrokovanih usljed Crnog korijena¨ - znači da korijen mora biti normalno obojen (prirodna boja). Crno korjenje prouzrokovano bolešću nije dopušteno;

Sl.1. Promjena boje na korijenu jagode

10. ¨bez oštećenja izazvanih lomljenjem ili rascjepljivanjem nadzemnog sistema, i/ ili drugih mehaničkih povreda" - što znači izostanak lomljenja ili odvajanja vrhova sa dijela korijena ili razdvajanja vrha nadzemnog sistema, i/ili drugih mehaničkih oštećenja koja bi mogla uticati na normalan rast biljke;

11. ¨bez prisustva otkrivenih opasnih štetnika/insekata ili bolesti" – što znači da nikakva dopuštenost/tolerancija neće biti dozvoljena za opasne insekte, kao što su Cyclamen mite (grinja), Crown borer (crv), ili drugih opasnih insekata.


- 11 -

Primjena/aplikacija dopuštenog odstupanja

I. Dopuštena odstupanja od prethodno navedenih zahtjeva utemeljena su na pakovanjima. Prema tome, sadržaj svakog pakovanja u bilo kojem lotu/dijelu mogu varirati/odstupati na osnovu specificiranog dopuštenog odstupanja navedenog u tekstu o tolerancijama ispod, obezbjeđujući prosječnu vrijednost za ukupan lot, a na bazi kontrole uzorka, unutar specificiranog dopuštenog odstupanja.

II. Za dopušteno odstupanje od 10% ili više, pojedinačno pakovanje u bilo kojem lotu može sadržavati ne više od 1-1/2 puta specificirano dopušteno odstupanje.

III. Za dopušteno odstupanje manje od 10%, individualna pakovanja u bilo kojem lotu smiju sadržavati ne više od duplo dopuštenog odstupanja.

Tolerancije Da bi se uzele u obzir tolerancije, u odnosu na veličinu i dužinu korjenovih ogranaka i lisnih peteljki, u slučaju propisanog razvrstavanja i pakovanja, u bilo kojem lotu ne više od ukupno kombinovane količine od 5% broja ili biljaka može da odstupa od zahtjeva klase. Takođe, ne više od 1/5 ovih toleransi uzet će se u obzir kada je u pitanju buđ/rđa. Nema toleransi koje bi bile dozvoljene za određene opasne štetočine i bolesti. Kada je u pitanju dužina korijena, takođe, ne više od 5% ukupne količine pakovanja može da odstupa od minimalnih zahtjeva klase, dok kod broja korjenčića dozvoljene toleranse iznose 10%, a za polomljene vrhove korijena i nadzemng sistema, ili mehaničk a oštećenja, toleranse iznose 2% od ukupne količine.


- 12 -

Pakovanje i označavanje sadnog materijala jagode Kada se govori o pakovanju i označavanju sadnog materijala jagode, treba imati na umu da svi tipovi sadnica jagode koji se tretiraju u narednim poglavljima (kontejnerske, frigo, waiting bed ...) prema navedenim karakteristikama ubrajaju se u prvu klasu, osim tipa frigo sadnic a A- koje pripadaju drugoj klasi i svježih zelenih sadnice koje se svrstavaju u istu grupu, a posebno su izdvojene u poglavlju ¨Svježe zelene sadnice jagode¨. Sadni materijal jagode tipa svježe zelene, frigo i waiting bed sadnice, pakuje se u snopove, a isti se potom smješta u kutije ili letvarice, što je osnovno pakiranje. Nakon toga, više letvarica (prema propisima za klasu , u odnosu na broj sadnica) paletira se uz omotavanje različitim tipovima folij a, što predstavlja dopunsko pakovanje. U jednom snopu obično se nalazi 50 komada sadnica. Sadni materijal jagode tipa kontejnerske sadnice pakuje se u kontejnere različitih dimenzija u zavisnosti od proizvođača, a kao standard obično se uzimaju kontejneri od stiropola dimenzija 60x30 cm, sa 60 sadnih mjesta.

Sl.2. Kontejner od stiropola za pakovanje kontejnerskih

sadnice jagode Sadnice jagode koje pripadaju prvoj klasi moraju biti upakovane u novu, ili pak izuzetno čistu ambalažu, sa ne više od 1 000 biljaka u jednom pakovanju, i to na takav način da


- 13 -

iste zadrže svježinu tokom transporta i skladištenja, odnosno sve do momenta sadnje. Sadnice koje pripadaju drugoj klasi, takođe moraju biti upakovane u novu ili pak izuzetno čistu ambalažu, sa ne više od 2 000 biljaka u jednom pakovanju, i to na takav način da iste zadrže svježinu tokom transporta i skladištenja, odnosno sve do momenta sadnje. Sva pakovanja sadnica jagode prve ili druge klase moraju da imaju ime sorte i broj biljaka u pakovanju, te klasu kojoj sadnice pripadaju, zatim ime i adresu proizvođača, i to jasno markirano, odnosno naznačeno sa vanjske strane pakovanja.

Sl.3. Pravilno označeno pakovanje sadnica jagode Deklarisanje sadnog materijala jagode Deklarisanje sadnog materijala jagode je u nadležnosti Vladinih Institucija, tačnije Ministarstva poljoprivrede, koje na sebe preuzima odgovornost da će istim upravljati u kooperaciji sa Poljoprivrednim fakultetima i Zavodima koji su dužni da provode stručnu kontrolu koja se odnosi na sortnu čistoću i zdravstveno stanje sadnog materijala jagode. Sadni materijal jagode iz domaće proizvodnje deklarira se putem sljedećih dokumenata:

Sorta: Maja Kom.: 100

Klasa I, tip frigo A+ Proizvođač: N.N., BiH


- 14 -

1. Uvjerenje o porijeklu matičnog sadnog materijala, te kvaliteti i sortnoj autentičnosti nadziranog sadnog materijala;

2. Certifikat o zdravstvenom stanju. Ukoliko se pak radi o bezvirusnom sadnom materijalu, isti nosi oznaku Virus free (Vf).

Sadni materijal jagode iz uvoza deklarira se na osnovu dokumenata izdatih od ovlaštenih institucija zemlje izvoznice, i to:

1. Certifikat o porijeklu i autentičnosti vrste, sorte i 2. Certifikat o zdravstvenom stanju, te uvjerenju o

zdravstevnoj ispravnosti izdatom od strane ovlaštenih institucija zemlje uvoznice.

Deklaracija se obično nalazi na osnovnom pakovanju. Deklaracija na ambalaži mora biti od vodootpornog materijala i odgovarajuće boje. Svaka deklaracija na ambalaži mora da ima redni broj. Zahtjevi u pogledu kvaliteta sadnog materijala jagode prema različitim tipovima istog Sadnica jagode je biljka ove vrste voćaka, koja se obično uzgaja u rasadniku (matičnjaku), a koja će se nakon određenog vremena i tehnologije uzgoja u istom posad iti na željeno mjesto. Kvalitetan sadni materijal osnovni je preduslov za ostvarivanje uspjeha u uzgoju određene vrste voćaka, pa i jagode. Takođe, izuzetno je važno poznavati tehnologiju kojom je proizvedena sadnica , kao i realni potencijal rodnosti sadnog materijala, i to posebno u


- 15 -

pojedinim uslovima uzgoja, kao i ostale tehnološke specifičnosti. U današnje vrijeme kao najvažniji tipovi sadnica jagode mogu se izdvojiti:

a) svježe zelene sadnice, b) ohlađene sadnice dobivene iz vriježa (frigo), c) čekajuće sadnice (Waiting Bed), d) kontejnerske sadnice, i to zelene kontejnerske i

ohlađene kontejnerske sadnice. Takođe, danas se spominju i sadnice jagode proizvedene dobivene pod posebnom kontrolom tzv. Ekološke sadnice. Svježe zelene sadnice jagode Ovaj tip sadnog materijala jagode ostvaruje se zahvaljujući biologiji ove vrste voćaka, odnosno obrazovanjem stolona na čijim se koljencima u dodiru sa zemljom obrazuje korijen, a sa gornje strane iz centralnog pupoljka razvija nadzemni sistem. Novoformirani živići nastali od matične biljke predstavljaju sadni materijal jagode. Za podizanje proizvodnih zasada jagode, zelene sadnice se iz rasadnika ove kulture, uzimaju od početka avgusta do kraja septembra. Najbolji prijem ovako proizvedenih živića , generalno se ostvaruje ukoliko se iste sade u proizvodne zasade odmah po njihovom vađenju iz matičnjaka. U slučajevima u kojima je planiranu sadnju potrebno obaviti kasnije, živići se do momenta sadnje najbolje čuvaju u hladnjači. Ovakav tip sadnice svoju primjenu većinom nalazi pri uobičajenom tehnološkom nivou uzgoja jagode. Svježe zelene sadnice jagode, prema dužini i broju korjenčica , mogu se podijeliti na dvije klase, i to:


- 16 -

Klasa I - će se sastojati od sadnice jagode jedne sorte ili od sadnica sličnih sortnih karakteristika koje su snažne, otporne, nakvašene, prilično čiste, dobro uređenih korjenovih ogranaka i peteljki, bez oštećenja prouzrokovanih ožegotinama od strane sunca, buđi/rđe usljed prekomjerne vlage, crnog korijena, rascvjetalih ili rastavljenih vrhova, ili mehaničkih oštećenja, i slobodne od otkrivenih opasnih štetočina i bolesti. Dužina glavnog korjenja ne smije biti manja od 10,5 cm, a broj korjenčića ne manji od 12.

Sl.4. Zelena sadnica jagode (Klasa I)

Klasa II - treba da

udovolji svim zahtijevima klase I sadnica jagode, izuzev dužine glavnog/centralnog korijena, koji ne smije biti manji od 8 cm, a svaka sadnica treba da ima i osam ili više korječića.

Sl.5. Zelena sadnica jagode (Klasa II)


- 17 -

Ohlađene sadnice (Frigo) Proizvodnja frigo sadnica jagode podrazumjeva da se u rasadnicima od baznog materijala-majčinskih biljaka razvijaju stoloni iz kojih nastaju živići koji dakle, predstavljaju nove biljke (sadnice), koje se vade iz zemljišta obično početkom zime. Nakon vađenja, makazama se uklanja staro lišće, te se takve sadnice klasiraju po kvaliteti u različite kategorije. Naime, takve biljke imaju diferencirane generativne organe, a uobičajena je njihova sadnja tek u ljetnom periodu naredne godine do kada se iste čuvaju u hladnjači. Ekspanzija uzgoja ovog tipa sadnog materijala jagode zahvaljuje se njihovom većem potencijalu rodnosti u poređenju sa svježim zelenim sadnicama. Neki od autora ukazuju kako će prinos kod ovog tipa sadnice jagode ovisiti o promjeru korjenovog vrata, odnosno ukoliko je isti veći, uz normalno razvijen korijen, to će i prinos biti veći. Osim pravilnosti da bolje razvijene biljke daju veći prinos, isti će takođe ovisiti i o ostalim faktorima kao što su: klimatski uslovi u kojima su sadnice proizvedene, dinamici ukorjenjavanja, nivou zaštite, gnojidbe i sl. Iako postoje razlike u standardima pojedinih kategorija između država, u Europi se najčešće koris ti onaj prihvaćen u Nizozemskoj, a koji se bazira na promjeru korjenovog vrata i dužini korijena. Prema ovom standardu frigo sadnice jagode klasificiraju se u sljedeće grupe:

1. A++ SADNICA, 2. A+ SADNICA, 3. A SADNICA i 4. A- SADNICA


- 18 -

A++ FRIGO SADNICA - Promjer korjenovog vrata ovih sadnica je iznad 14 mm, a dužina korijena je preko 12 cm. Sl.6. Frigo sadnica jagode A++

Ovakav tip frigo sadnog materijala jagode većinom svoju primjenu nalazi u izvansezonskoj proizvodnji plodova, dakle u zatvorenom prostoru, na različitim tipovima supstrata , a u manjoj mjeri i na otvorenom. A+ FRIGO SADNICA - Promjer korjenovog vrata ovih sadnica je 10-14 mm, a dužina podzemnog sistema je 12 cm. Kod biljaka jagode, koje su nastale od ovog tipa sadnog materijala, obično se razviju tri cvasti (inflorescence) koje na sebi nose 25 do 35 cvijetova. Ove sadnice se koriste za izvansezonsku proizvodnju u zatvorenom prostoru i dominantno na otvorenom. Iste daju najviše plodova u odnosu na ostale frigo sadnice, te su jeftinije od čekajućih i kontejnerskih sadnica.

Sl.7. A+ frigo sadnica jagode


- 19 -

A FRIGO SADNICA - Ova sadnica ima promjer korjenovog vrata 8-10 mm, a dužina podzemnog sistema je 10 cm. Obično ovi tipovi frigo sadnica imaju 1 ili 2 inflorescence, na kojima će se razviti 10 do 20 plodova. Takođe, imaju nešto nižu cijenu, svoju primjenu posebno nalaze prilikom podizanja plantažnih zasada jagode na otvorenom.

Sl.8. A frigo sadnica jagode A- FRIGO SADNICA - Promjer korjenovog vrata ove sadnice jagode je ispod 6-8 mm, a dužina korijena iznosi do 8 cm. Zbog slabijeg rodnog potencijala, vrlo rijetko se koristi za zasnivanje plantažnih zasada, tako da većinom svoju primjenu nalazi u proizvodnji tzv. razgranate čekajuće sadnice (waiting bed). Sl.9. A- frigo sadnica jagode Čekajuće sadnice jagode (Waiting bed – WB) Tehnologija proizvodnje ovakvog tipa sadnog materijala jagode razvijena je krajem šezdesetih godina dvadesetog stoljeća u Holandiji.


- 20 -

Ovaj tip sadnica jagode najmasovnije se sadi u zapadnoj Evropi za proizvodnju plodova jagoda u ljetnim mjesecima. Čekajuće sadnice jagode imaju razvijeniji habitus od frigo sadnica. Obično imaju promjer korjenovog vrata 18 do 24 mm, a razvijaju 4 do 7 cvasti, s 40 do 65 cvjetova, odnosno plodova. Razlika između čekajućih sadnica i ostalih tipova sadnog materijala jagode je u njihovom načinu proizvodnje, a koji uključuje slijedeće korake:

prvo se od kraja maja do sredine avgusta vrši presađivanje svježih zelenih sadnica proizvedenih te godine iz novoformiranih živića majčinskih biljkaka, i to na posebno pripremljene gredice sa zemljištem koje posjeduje veći sadržaj organske materije;

sadnja se obavlja u četiri reda na jednoj gredici , i to s razmakom između redova od 25 cm, a unutar reda 25 do 30 cm, tako da se dobije više od 100 000 sadnica po ha;

ukoliko se na zasađenom materijalu pojave stoloni, isti se obavezno uklanjaju, budući da su nepoželjni;

tokom zime kada ove sadnice stupe u fazu mirovanja, iste se vade i spremaju u hladnjaču, gdje se čuvaju sve do momenta sadnje.

Sl.10. Čekajuće sadnice jagode

Dosadašnja istraživanja upozoravaju kako postizanje zadovoljavajućih prinosa u izvansezonskom uzgoju iz


- 21 -

čekajućih sadnica jagode nije nimalo lako, jer se kod istih nadzemni sistem razvija u tom periodu brže od korijena. Takođe, odnos nadzemnog dijela i korijena je kod ovog tipa sadnog materijala jagode nepovoljan nego kod frigo sadnica ove vrste voćaka. Takođe, prihvaćeno je mišljenje kako se čekajuće sadnice jagode čuvaju kraće u hladnjačama od frigo sadnica, no ovaj problem se javlja zbog manjeg sadržaja skroba kod prve grupe sadnog materijala. Dokazano je i da se prilikom proizvodnje ovog tipa sadnica, i to iste sorte na različitim nadmorskim visinama iste regije, najbolj i kvalitet i najveći sadržaj skroba postiže na većim nadmorskim visinama. I na kraju, može se reći kako su čekajuće sadnice jagode posebno pogodne za uzgoj izvan sezone u zaštićenom prostoru, na različitim tipovima supstrata. Kod ovog tipa sadnog materijala 6-10 sedmica nakon sadnje obično se bere 0,4 kg plodova jagode po sadnici, a kada se biljke ostavljaju i za proljetnu berbu, u jednoj godini može se ostvariti prinos plodova i od preko 5 kg/m2. Zelene kontejnerske sadnice jagode Ovakav tip sadnog materijala jagode proizvodi se uzimanjem živića sa matičnih biljaka, koje imaju najmanje dva razvijena lista. Živići se potom pikiraju u kontejner sa posebnim supstratom. Dimenzije kontejnera su manje od onih koje se koriste za proizvodnju ohlađenih kontejnerskih sadnica.

Sl.11. Zelene kontejnerske sadnice jagode


- 22 -

Samo ukorijenjavanje traje do 5 sedmica, i nakon toga se sadnice distribuiraju. Zelene kontejnerske sadnice sade se odmah nakon što su proizvedene. Zbog kratkog vremena proizvodnje mala je vjerovatnost da će biti problema sa bolestima koje prenose insekti. Takođe, takve sadnice imaju i čitav niz drugih prednosti u odnosu na klasične zelene sadnice. Sadnja ovih sadnica obavlja se od sredine ljeta do jeseni, ovisno o klimatskim uslovima proizvodnog područja. Ovakve sadnice nakon sadnje za ukorjenjavanje trebaju manje vode od u praksi najraširenijih frigo sadnica. Zelene kontejnerske sadnice jagode zbog ovih i čitavog niza drugih prednosti u odnosu na ostale tipove sadnica, nalaze sve veću primjenu, i stoga imaju dobru perspektivu. Ohlađene kontejnerske sadnice jagode (TP) Ovaj tip sadnica jagode počeo se masovnije koristiti tek početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, i to uglavnom u Holandiji sa sortom Elsanta. Ovakav tip sadnog materijala jagode ima promjer korjenovog vrata od 12 do 18 mm, a na njima se u prvoj berbi razvija 35 do 50 plodova. Ohlađene kontejnerske sadnice jagode su većeg potencijala rodnosti od frigo i čekajućih sadnica. Zbog većeg broja prednosti ovaj tip sadnica postaje sve popularniji.

Sl.12. Ohlađena kontejnerska sadnica

jagode


- 23 -

Princip proizvodnje ohlađenih kontejnerskih sadnica razlikuje se u odnosu na ostale tipove sadnica jagode. Naime, sama proizvodnja ohlađenih kontejnerskih sadnica sastoji se od sljedećih faza:

Pprvo se živići jagode uzimaju od baznog materijala, od sredine maja do početka avgusta, te stavljaju u posebne kontejnere, napunjene supstratom;

postoje različite dimenzije kontejnera, no najčešći su oni dimenzija 9 cm visine i promjera 8 cm, u koje stane cca 300 cm3 supstrata;

tako dobijene sadnice jagode stavljaju se u posebnu ambalažu i drže u hladnjačama do sadnje (obično na -1,5 ºC), te stoga se nazivaju ohlađene kontejnerske sadnice.

Prednost ovakvog uzgoja je izbjegavanje kontakta sa zemljištem čime se povećava sigurnost u dobijanju kvalitetnog materijala. Hidroponski uzgoj jagoda u Holandiji i Belgiji bazira se trenutačno na ovom tipu sadnica jagode. Zbog supstrata u kojem se nalazi korijen jagode prilikom sadnje i zasnivanja zasada, biljke razvijene iz ohlađenih kontejnerskih sadnica zahtjevaju manje vode za natapanje i podnose manji stres prilikom sadnje. U proizvodnji kvalitetnih ohlađenih kontejnerskih sadnica, od presudnog je značaja odabrati adekvatni supstrat, te razmak između biljaka u procesu proizvodnje takvih sadnica. Glavni nedos tatak ovih sadnica jagode su veći troškovi proizvodnje u poređenju s ostalim tipovima sadnog materijala ove vrste voćaka, te je i njihova cijena viša. Upravo zbog svega nabrojanog predviđa se sve šira primjena ohlađenih kontejnerskih sadnica u proizvodnji jagode izvan sezone, kako u zatvorenom tako i na otvorenom prostoru.


- 24 -

MARKETING STANDARD ZA PLODOVE JAGODE U EU 1

I. DEFINICIJA STANDARDA Dati standardi odnosi se na kvalitet plodova različitih sorti jagode, koje se uzgajaju iz roda Fragaria L., a iste se u svježem stanju isporučuju potrošačima. Takođe, navedeni standardi se ne primjenjuju na kultivare jagode koje se upotrebljavaju za preradu, bilo da se radi o istoj, u domaćinstvu ili industriji. II. ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA KVALITET Svrha ovog standarda je da definiše zahtjeve za kvalitetom plodova jagode, nakon što se isti pripreme i upakuju za tržište.

A. Minimalni zahtjevi Unutar svih klasa, a u skladu sa posebnim zahtjevima u okviru svake klase posebno, te dozvoljenih tolerancija, plodovi jagode moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve: da su čitavi, bez oštećenja;

1 COMMISSION REGULATION (EC) No 46/2003 of 10 January 2003, and No 907/2004 of 29 April 2005

MARKETING STANDARD

Za jagodu u EU


- 25 -

moraju sadržavati krunicu/kaliks i kratku neisušenu peteljku, kao ostatak stabljike (izuzev u slučaju plodova šumske jagode);

Sl.1. Plod jagode sa krunicom i

kratkom peteljkom

da su zdravi, odnosno isključuje se prisustvo čestica zemlje koje izazivaju trulež ili raspadanje plodova, kao i sve ono što iste čini neprikladnim za potrošnju ;

ne smiju sadržavati oštećenja izazvana štetočinama ili bolešću.

Sl.2. Antraknoza na plodovima jagode nesmije biti prisutna

da su čisti, oslobođeni od svih vidljivih stranih

materija; nesmiju sadržavati povišenu spoljašnju vlagu; moraju biti oslobođeni od stranog okusa i/ili mirisa.

Plodovi jagode moraju biti pažljivo ubrani. Takođe, isti moraju biti dovoljno razvijeni i ispoljavati optimalnu fazu zrelosti. Razvoj i stanje plodova jagode moraju biti takvi da omogućavaju:

odupiranje transportu i rukovanju, te u najpovoljnijem stanju biti dostavljeni do krajnjeg

odredišta, tj. mjesta potrošnje.


- 26 -

B. Klasifikacija Plodovi jagode namijenjeni potrošnji u svježem stanju klasificiraju se u tri klase, definisane kao:

1. Ekstra klasa, 2. Klasa I i 3. Klasa II Ekstra klasa plodova jagode

Plodovi jagode koji se ubrajaju u ovu klasu moraju biti superiornog kvaliteta. Prema boji i obliku isti moraju biti tipični za sortu, moraju biti optimalnog stepena dozrelosti, te ujednačeni po boji, obliku, veličini i stepenu zrelosti. Plodovi jagode koji pripadaju ovoj klasi moraju biti svijetlog izgleda, koji odslikava sve karakteristike varijeteta kojem isti pripadaju, te moraju biti oslobođeni čestica zemlje. (Ova uniformnost dozvoljava da kod plodova jagode koji pripadaju ¨Ekstra¨ klasi može biti i manje neujednačenosti kada je u pitanju šumska jagoda). Sl.3. Plodovi jagode Ekstra klase sorte Alba, ujednačeni po boji, obliku i stepenu zrelosti

Klasa I plodova jagode

Plodovi jagode koji se ubrajaju u ovu klasu moraju biti dobrog kvaliteta. Isti moraju sadržavati i predstavljati


- 27 -

karakteristike sorte. Takođe, plodovi ove klase, ipak mogu imati i sljedeće nedostatke, s tim da ovi ne utiču na vanjski izgled, kao i na njegovo stanje tokom skladištenja. Ovi nedostaci odnose se na:

neznatne nedostatke u obliku; prisustvo malih bijelih

zakrpa.

Sl.4. Plodovi jagode Klase I, talijanske sorte Najad

Plodovi Klase I mogu imati nešto manje neujednačenu uniformnost-jednoobraznost kada je u pitanju njihova veličina. Takođe, oni moraju biti oslobođeni čestica zemlje.

Klasa II plodova jagode Ova klasa uključuje plodove jagode koji nisu obuhvaćeni u jednoj od prethodnih klasa (Ekstra i Klasa I), ali isti zadovoljavaju minimalne zahtjeve za prethodno navedene klase. Plodovi jagode koji se ubrajaju u ovu klasu mogu imati sljedeće karakteristike:

nedostatke u obliku i postojanosti, s tim da isti ne narušavaju karakteristike sorte kojoj plodovi pripadaju;

bijele pjege koje ne zauzimaju više od 1/5 ukupne površine ploda;

lagano uvenuće (sušenje) koje ni je podložno širenju i


- 28 -

neznatne tragove zemljišnih čestica.

Sl.5. Plodovi jagode Klase II,

sorte Clery

III. ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA VELIČINU Veličina plodova jagode je determinisana maksimalnim dijametrom po ekvatorijalnoj osi. Sorte ove vrste voć aka po klasama moraju slijediti sljedeće minimalne veličine:

za Ekstra klasu, veličina ploda je 25 mm, a za Klasu I i II (izuzev kultivara Primella i Gariquette) ,

22 mm, a sorte Primella i Gariquette 18 mm.

Sl.6. Određivanje veličine ploda jagode na osnovu maksimalnog dijametra po ekvatorijalnoj osi

Dati standard ne definiše minimalnu veličinu vezanu za dijametar plodova šumske jagode.


- 29 -

IV. ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA TOLERANCIJE Tolerancije u pogledu kvaliteta i veličine plodova jagod e dozvolit će se u svakom pakovanju istih, koji ne zadovoljavaju zahtjeve navedene klase. A. Tolerancije u pogledu kvaliteta Za Ekstra klasu plodova jagode 5% od broja ili mase plodova jagode koji ne udovoljavaju zahtjevima klase, nego udovoljavaju zahtjevima Klase I, ili, u izuzetnim slučajevima, nalaze se u okviru tolerancija te klase. Od ovih 5%, ne više od 2% ukupne količine, može se sastojati od podova iste sklonih kvarenju. Za Klasu I plodova jagode 10% od broja ili mase plodova jagode koji ne udovoljavaju zahtjevima klase nego udovoljavaju zahtjevima klase II, ili, u izuzetnim slučajevima, nalaze se u okviru tolerancija te klase. Od ovih 10%, ne više od 2 % ukupne količine može sadržavati plodove podložne kvarenju. Za Klasu II plodova jagode 10% od broja ili mase plodova jagode koji ne udovoljavaju zahtjevima klase, ni minimalnim zahtjevima, ali isključuje plodove sklone truleži, sporadičnim sušenjem ili drugim poremećaja koji dovode do raspadanja plodova čineći ih tako nepogodnim za potrošnju. Od ovih 10%, ne više od 2% ukupne količine, smije sadržavati plodove sklone kvarenju.


- 30 -

B. Tolerancije u pogledu veličine Za sve klase plodova jagode: 10% od broja ili mase plodova ove vrste voćaka koji ne odgovaraju minimalnoj veliči ni. V. ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA IZLAGANJE PROIZVODA A. Ujednačenost Sadržaj svakog pakovanja plodova jagode mora biti uniforman – ujednačen, i sadržavati samo plodove ove vrste voćaka koji su istog porijekla, sorte i kvaliteta. Vidljivi dio sadržaja svakog pakovanja mora biti reprezentativan, tako da predstavlja sadržaj cjelokupnog pakovanja.

Sl. 7 i 8 Ujednačeni plodovi jagode po porijeklu, sorti, obliku i veličini unutar pakovanja sa reprezentativnim sadržajem

B. Pakovanje Plodovi jagode moraju biti tako upakovani da su na pravilan način osigurani-zaštićeni od oštećenja. Materijal koji se upotrebljava za pakovanje mora biti nov, čist i kvalitetan, kako bi se na taj način izbjeglo bilo kakvo vanjsko ili


- 31 -

unutrašnje oštećenje. Korištenje materijala, osobito papira na kojem se nalazi pečat sa trgovačkim znakom je dozvoljeno, pod uslovom da su pisane oznake ili na etiketi oznake pečata ispisane tintom koja nije otrovna, te ove etikete moraju biti zalijepljene ljepilom koje takođe nije štetno. Plodovi koji pripadaju Ekstra klasi jagode moraju biti posebno dobro izloženi. Bez obzira o kojoj se klasi plodova jagode radi, pakovanja ne smiju sadržavati strane materije.

Sl.9. Adekvatna oznaka na

pakovanju plodova jagode

VI. ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA OZNAČAVANJE Svako pakovanje plodova jagode mora biti obilježeno slovima koja se nalaze sa jedne strane pakovanja, a koja su jasna, razumljiva, te vidljiva sa spoljašne strane. Sl.10. Pakovanje jagode obilježeno sa spoljašnje

strane


- 32 -

A. Identifikacija Pravilna identifikacija mora sadržavati ime onoga koji pakuje i/ili otprema proizvod, naziv i adresu ili službeno izdat ili prihvaćen trgovački znak. Međutim, u slučaju kada se koristi trgovački znak, onda referensa koja se odnosi na onoga koji pakuje robu ili otpremnika (ili ekvivalentne skraćenice), treba da bude provedena u uskoj vezi sa trgovačkim znakom. B. Vrsta proizvoda Prilikom označavanja proizvoda u ovom slučaju plodova jagode potrebno je navesti:

vrstu proizvoda ¨jagode¨, ukoliko sadržaj nije vidljiv sa vanjske strane,

naziv sorte, klasu kojoj plodovi iste pripadaju (pravo izbora, izuzev kultivara Primella i Gariquette za koje su ove informacije obavezne).

Sl.11. Pravilno označavanje pakovanja plodova jagode


- 33 -

C. Porijeklo proizvoda Ovdje je potrebno navesti zemlju porijekla, i ukoliko je moguće regiju iz koje potiče jagode. Ukoliko se u pakovanju nalaze plodovi jagode koji imaju različito porijeklo, onda je potrebno navesti svaku zemlju porijekla, koja treba d a stoji uz sortu jagode. D. Komercijalni aspekt Ovaj aspekt podrazumjeva sadržaj specifikacije u pogledu klase. E. Oznaka kontrole Ovaj tip oznake ostavljen je proizvođačima po izboru načina na koji će ista biti predstavljena.


- 34 -

standardi jagoda

Documents