srnjak - lov na srneću divljač

Biblioteka Lov

za tisak finish Srnjak.indd 1za tisak finish Srnjak.indd 1 5/6/08 2:32:14 PM5/6/08 2:32:14 PM

srnjakLOV NA SRNEĆU DIVLJAČ

Gert G. von Harling

METODE I TEHNIKA, PRAVILAN STAV,SIGURAN USPJEH

Lovačka praksa


Naslov izvornika:

BLV JAGDPRAXIS :

DIE BLATTJAGD

©BLV Verlagsgesellschaft mbH,

München/GERMANY 2003

© Za Hrvatsku- Stanek d.o.o. ,

Varaždin 2008

Tel. : 042/207-215

Fax. : 042/ 641- 215

E-mail : [email protected]

Za nakladnika : Josip Stanek

Urednik : Marijan Lekić

Stručni redaktor : Željko Marman

Prijevod : Kristina Mikac

Lektura : Diana Greblički-Miculinić

Priprema za tisak : Stanek d.o.o.

Tisak: Tiskara Varteks, Varaždin

ISBN: 978- 953-6926-58-9

Sva prava pridržana. Nijedan dio ove

knjige ne smije se reproducirati ili pre-

nositi ni u kojem obliku ili sredstvima ,

elektronskim i mehaničkim, uključujući

fotokopiranje, snimanje ili bilo kakav

sustav spremanja informacija, bez

dozvole izdavača.

CIP zapis dostupan u računalnom kata-

logu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u

Zagrebu pod brojem 664774

Izvori fotografija:Arndt, Hg.: 49Danegger, M.: 71, 95*, 104Hoff, F.: 13 M. li.,Hopf, D.: 26/27Krüger, U.: 14/15Marek, E.: 2/3, 11, 13 o., 13 u., 28, 29 (2), 36/37*, 38, 40, 41, 55, 61, 63, 65, 72, 78, 85, 87, 90* (3), 91 (3), 115, 124/125Meyers, St.: 77Rahn, J.: 79*Rolfes, W.: 30Thiermeyer, C.: 40Trippler-Berning, Fr.: 35Winsmann-Steins, B.: 9, 13 o., 13 M. re., 17, 19*, 20, 21*, 23, 31, 33, 42/43 (3), 45, 48, 53, 54 57, 59, 66, 67, 68/69* (3), 73, 75, 81, 84, 86, 92/93, 97, 98*, 99*, 102, 108/109, 113, 119, 120/121, 123* Također i u sadržaju


Općenito o lovu za vrijeme parenja..8

Bitni čimbenici poznavanja biologije srneće divljači za vrijeme parenja 11Srneća divljač prije parenja 11

Vrijeme parenja i okota 12

Omjer spolova 24

Ponašanje „dvizice“ (1-2 godišnja srna) i srne 34

Srnjaci s teritorijem i bez teritorija 39

Utjecaj vremenskih prilika na parenje 46

Glasanje srneće divljači 54

Zemljopisne osobitosti 60

SADRŽAJ

5


Priprema za lov u vrijeme parenja 63

Svibanjske ophodnje u lovištu 63

Odabir i priprema mjesta za lov vabljenjem 64

Odjeća i oprema 81

Puška i dalekozor 83

Sa psom ili bez psa? 86

Odabir vabilice i vježbanje 90

SADRŽAJ

6


Postaje ozbiljno 95

Znakovi koji pokazuju početak parenja 95

Ispravno ponašanje s mjesta na kojemu vabimo 96

Uporaba vabilice 100

Mamljenje i plašenje umjesto vabljenja 105

Najčešće početničke pogreške 106

Sve je drukčije za vrijeme parenja srneće divljači 107

Vabljenje u dvoje 114

Upotreba vabilice izvan sezone parenja 118

Sažetak najvažnijih savjeta i pravila 122

SADRŽAJ

7


Općenito o lovu za vrijeme parenja

U svojoj lovačkoj karijeri brojim više od 400 ulovljenih srnjaka. Polovica tog broja sigurno je ulovljena za vrijeme njihova parenja, između 20. lipnja i 10. kolovoza. To je jednostavno doba godine kad sve vrvi od divljači. Ipak, za većinu je lovaca teže i mukotrpnije vabiti staroga, iskusnog srnjaka, ali ujedno zanimljivije i uzbudljivije negoli loviti čekanjem. Valja se staviti u poziciju divljači, promatrati okoliš njihovim očima i doživljavati stvari iz njihove perspektive. Zbog toga mi je od mladosti svake godine iznova poseban doživljaj lov vabljenjem na srneću divljač. Sjećam se još vremena kada su se žitarice kosile kosom te su se od njih priređivale lijepo oblikovane gomile snopova, koje su pružale idealno skrovište, dobar zaklon i time olakšavale šuljanje strništem k divljači da bismo je promatrali. Nažalost, danas to ne možemo doživjeti, osim u nekim istočnim zemljama ili ih vidjeti na starim pejsažnim slikama.Slika se izmijenila: sada na obrađenim poljima u to vrijeme kombajn standardno izbacuje nezgrapne snopove sijena, koji jedva omogućuju zaklon – osim ako se ne radi o velikim okruglim balama, koje zasi-gurno nemaju romantičnu čar prijašnjih snopova, ali ipak pružaju dobro skrovište.U mnogim su lovištima visoke i prikrivene (zatvorene) čeke s vre-menom i neprimjetno zamijenjene otvorenim, dok su industrijski izrađene vabilice potisnule upotrebu vabila načinjenih od lista bukve ili jorgovana. Ali ostala je draž i fascinantnost lova u vrijeme parenja – i svatko u tome može biti uspješan upotrijebi li pravilne tonove u pravo vrijeme i na pravome mjestu.Vozio sam se biciklom pješčanom stazom uz rub jelove šume i opazio nadraženog srnjaka na oko 150 metara. Odmah sam sišao s bicikla, položio ga tiho na tlo, došuljao se do sljedeće jele i daleko-zorom ga promatrao. Za to se vrijeme stražnji kotač bicikla okretao i škripao u pravilnim razmacima. Iako ti tonovi ni najmanje ne nali-8


kuju pijukanju srne, ipak se prevaren srnjak približio. Vjerojatno ste za takve i slične slučajeve čuli, ali su oni doista rijetki.Postoje srnjaci „veseli skakači“ (vidi poglavlje „Uporaba vabilice“), ali jednako tako i oni koje ni najzamamnijim pijukanjem ne možemo namamiti.

OPĆENITO O LOVU ZA VRIJEME PARENJA

Autor i njegova kuja münsterländer (lovačka pasmina iz okolice Münstera) u lovu. 9


Ako to izuzmemo, ne postoji gotovo ni jedna vrsta lova koja iziskuje toliko vježbe i iskustva, potrebe za uživljavanjem, a uz to i golemo strpljenje lovca. Za takav način lova lovac, u doslovnom smislu riječi, mora posjedovati svih pet čula zajedno kako bi se suprotstavio sumnjičavoj i opreznoj divljači. Do sada su podijeljena mišljenja o lovu na divljač u vrijeme njihova parenja. U nekim zemljama Europe koje imaju dugu tradiciju lova čak je i zabranjen zbog etičkih razloga, dok u nekim drugim zemlja-ma doživljava svoj vrhunac.Fridrich von Gagern, uzor mnogih lovačkih naraštaja, nije pristalica tog načina lova, dapače, protivi mu se; kao i poznati lovac i autor o lovstvu Paul Graf von Palffy, koji u svojoj knjizi „Uvijek izazovno lovište“ o lovu na srnjaka u vrijeme parenja piše: „Ja nisam prijatelj takve vrste lova. Pozivanjem jelena nadmudrujemo njegovu ljubo-moru, a ne izravni spolni nagon; naime, činimo, po mojem mišljenju, ‘pogrešku ljepote’.“Doista, lovac se koristi prirodnim i tehničkim pomagalima kako bi namamio divljač, razdražio je i time stekao prednost i utjecaj na nju. Nema sumnje, svojim instrumentima –vabilom, koristi se dodatnim prednostima koje mu samim šuljanjem i čekanjem ne stoje na ras-polaganju.Kako se za ova dva posljednja načina lova može reći da ovise o slučaju, lovačkoj sreći ili instinktu, da bi se lovac sučelio s divljači, na raspolaganju mu stoji pomoćno, dodatno sredstvo, koje isključuje slučaj, ali zato iziskuje visoko znanje i još više iskustva. Srneća se divljač prilagodila ljudima i ljudskoj kulturi tako da je gotovo nemoguće susresti srnjaka izvan sezone parenja te lovcu preostaje jedina realna šansa u uporabi vabilice. Kako je lov vabi-lom posebna umjetnost, koju je moguće naučiti, ova će vam knjiga pomoći, dati poticaja te rastumačiti kako biste tu umjetnost mogli praktično iskoristiti.

Gert G. Von Harling

OPĆENITO O LOVU ZA VRIJEME PARENJA

1010


Bitni čimbenici poznavanja biologije srneće divljači za vrijeme parenja

Srneća divljač prije parenjaPonuda ispaše i obraslost staništa glavni su čimbenici zdravog raz-voja srneće divljači. Poznato je da sinkronizirano parenje (istodobno) ovisi o kondicijskoj formi srne. Što je jača i zdravija, to se bolje odvija, kao i kod većine divljači, sinkronizirana ovulacija (ovulacija – izbacivanje zrelog jajašca iz jajnika).Uglavnom, zdravstveno stanje i razvoj, odnosno jake srne koje su

Na parenje će negativno utjecati nedostatak zrelih srnjaka u lovištu

11


prekinule svoju vezu s potomstvom i prestale dojiti bit će ranije spremnije na parenje od onih koje se brinu za dva ili više laneta. Iznimka je da se srna tjera ranije od «dvizice» (jednogodišnja srna). Bitna je i starosna dob srnjaka. Stari se srnjaci gotovo uvijek pojav-ljuju prvi u tjeranju srna, neovisno ima li ih više ili manje u lovištu. Oni se čak ne trebaju ni previše truditi, dok je mladim srnjacima potrebno mnogo vremena.

Ako u lovištu nedostaje zrelih mužjaka, na red dolaze mladi, uključujući i jednogodišnjake. To se može negativno odraziti jer u prvoj godini života još nisu sasvim odrasli, pa ih parenje preopterećuje. Energija koju tijelo treba za razvoj time je prerano potrošena. Posljedica toga njihov je usporeni razvoj. U drugoj su godini života, u odnosu na svoje vršnjake koji nisu sudjelovali u parenju, tjelesno u vidljivu nazatku.

Vrijeme parenja i okotaPočetak i intenzitet parenja, kao i kod većine kopitara, uvjetuje žensko grlo koje se počinje približavati srnjaku koji je zaposjeo i obilježio svoj teritorij.Kod srneće divljači središnji je termin parenja otprilike 67 dana nakon okota.

Kako je početak parenja neprimjetan, susret s naoko izgubljenim lanetom često će nas dovesti do takozvanih krugova ili dokaza ljuba-vne igre.Oni nastaju tako da srnjak prati srnu koja se tjera, prvo u većim, a zatim u sve manjim ili užim krugovima.

Ti „krugovi“ mogu biti promjera od četiri do šest metara i sačinjavati širinu od pola metara, čime nastaje izgaženi puteljak. Posebno su uočljivi krugovi u žitnim poljima i visokoj travi. To je znak posljed-njeg rituala nagonskog tjeranja pred samim činom parenja, u kojem se srna, koju slijedi srnjak, nalazi. Često se ti «ljubavni krugovi», ostrugani ili u obliku elipse, odvijaju oko nekog velikoga kamena,

BITNI BIOLOŠKI ČIMBENICI ZA VRIJEME PARENJA

12


Gore: «Ljubavni krugovi» nastaju neprekidnim tjeranjem u krug.(sredina i dolje).

VRIJEME PARENJA I OKOTA

13



Približno 67 dana nakon okota srna se ponovno tjera.

14



15


panja ili grmlja. U starijoj literaturi stoji da se srneća divljač tjera u studenome budući da fenomen (embriotenija) mirovanja zametka tijekom graviditeta još nije bio poznat. Već početkom 19. stoljeća G. L. Hartig i Dietrich aus dem Winkl tvrdili su kako se „pravo parenje srneće divljači“ odvija u studenom i prosincu. To takozvano jesensko parenje, koje sam i ja promatrao, rijetko je, pa je stoga za lovačku praksu bez nekog osobitog značenja.

Danas nam je poznato da oplođena srna nosi 290 dana (uključujući četiri i pol mjeseca stanje mirovanja zametka), dok se u preostalih pet mjeseci razvija zametak. Tako je moguće da se okot dogodi u povoljnijem razdoblju u svibnju ili lipnju. Pri neprekidnom razvoju embrija vjerojatno bi se olanilo u vrijeme nepovoljno za preživljavanje.Za to se pobrinula sama priroda (kao i kod jazavca, kune, medvjeda i tuljana), putem biološkog regulacijskog mehanizma, da oplođena jajna stanica miruje u maternici do sredine prosinca (za slučaj oplod-nje u vrijeme jesenjeg ili ranog zimskog parenja ne dolazi do prekida razvoja zametka).Ali iznimke potvrđuju pravila. Tako sam već u lipnju vidio nadraženog srnjaka i odstrijelio ga.

To se odvijalo ovako. Vozeći se autocestom, nisam vjerovao svojim očima. Nedaleko od ceste, na svježe pokošenoj livadi, na prvi dan ljeta, dakle 21. lipnja, ugledah nadraženog srnjaka usredotočenog na «dvizicu», jednogodišnju srnu, koja se tjerala. Nakon nekoliko sati želio sam biti na mjestu događaja da bih se uvjerio u ono što sam vidio.

Cijeli je dan bilo vruće pa stoga u ranovečernjim satima još nije zahladilo. U to doba godine nije uobičajeno doživjeti tjeranje srna jer se u ovo vrijeme divljač lijeno izležava negdje u sjeni i time pri-kuplja snagu za predstojeće parenje koje počinje sredinom/krajem lipnja.Tri pahuljasta pera goluba grivnjaša vise iznad moje glave na jednoj


16


grani. Uzimam ih i puštam da padaju s visine kako bih utvrdio smjer vjetra. Da, vjetar je povoljan, lagano perje lebdi pokraj mene.

Krenuvši gustom šumom, ugledao sam polje, napustio puteljak i smjestio se pokraj tek propupale bukve. Tada sam uzeo dalekozor i lovačko oružje te sam otprilike nakon desetak minuta pijukanja listom bukve (petim ili šestim tonom) uspio namamiti srnu, napola obasjanu suncem, ali još uvijek zaštićenu grmljem, na četrdesetak


Poneke se srne tjeraju u lipnju

17


koraka udaljenosti. Tijekom ispuštanja lista bukve na zemlju, nepo-kretan sam je promatrao. Učinilo mi se kao cijela vječnost do njezina ponovnog pokreta. Uskoro sam je trebao naciljati, kad se odjednom bučno pojavila još jedna srna. Pokušao sam ih navabiti, ali obje su pobjegle. Još uvijek mi je zagonetno čega su se uplašile jer sam sigu-ran da se nisam otkrio.

Ubrzano sam počeo pripremati skrovište, otklanjao sam osušeno lišće i grane kako me svojim zvukovima ne bi odavalo te sam se prislonio na stablo.

Namjerno, tijekom te akcije, nisam bio tih jer „prirodni“ zvukovi, koje divljač izvodi svojim kratkim i jakim stupanjem po šumskom tlu, micanjem grana i šumom lišća, ujedno čine ostalu divljač radoz-nalom.I već drozd cikelj neopterećeno pjevuši svoje melodije na susjednom drvu. Moje aktivnosti očito nisu ometale šumski život.Nakon otprilike pet minuta čekanja ponovno vabim, tiho i mirno. Jedan kos upozorava. Ubrzo zatim crvendać dolazi iz smjera odakle su pobjegle srne. Divljač je u dolasku. I ponovno se vide crven-kasto-smeđe iskre između debla duboke šume. Jedna mi se srna žurno približava, nakratko nestaje iza zelenila, pa ponovno prepoz-najem dio crvenoga krzna, i napokon sam uspio namamiti jednog starijeg srnjaka.Nanovo uzimam oružje i pažljivo pokušavam ciljati. Divljač pono-vno odskakuje, no tragovi ostaju kao dokaz smjera u kojem je pob-jegla. Primjećujem da se srna lagano udaljava pa opet dohvatih list bukve.Tiho i nježno vabim, srnjak se okreće, čujem njegovo dahtanje i odjednom se stvori dvadeset koraka preda mnom. Prije negoli je mogao uočiti svoju pogrešku, izbacujem metak i već stojim pred svojim prvim (i dosad jedinim) ulovljenim srnjakom u mjesecu lip-nju. Najkasniji termin u kojem sam lovio vabljenjem je, kako je zabilježeno u mom lovačkom dnevniku, 26. kolovoza kada sam u lovištu Lüneburger Heide odstrijelio jednog šestogodišnjeg ili


18


sedmogodišnjeg jakog «šesterca». Dolaskom sezone parenja srnjaci postaju nemirniji iz dana u dan. Do tada plahi, skriveni u dubokim i gustim šumama, od sada će se viđati i danju. Njihovo uzbuđenje otkrivaju i međusobne žestoke borbe koje vode za prevlast ili za obranu svog područja te za naklonost što većeg broja srna.

Druga polovica srpnja doba je kada se većina srna počinje tjerati. Ženkine žlijezde, koje vrhunac izlučivanja imaju u doba parenja,


“ Borba srnjaka“ u vrijeme parenja.

19


srnjak nanjuši i dovedu ga do nje, poput psa, orijentirajući se prema mirisu. Više sam puta promatrao kako srnjak uzbuđeno slijedi trag koji ona izlučuje.

Tjeranje, koje izgleda kao da srnjak progoni srnu, a ona bježi, samo je dio «ljubavne igre», koja s prekidima traje tri – četiri dana. Srnjak je uz nju sve dok ju ne oplodi. Ako u to vrijeme lovac vabljenjem pokuša namamiti srnjaka, on se neće odazvati, već najčešće dolazi mlad neiskusan srnjak. Nepogodno za parenje hladno je i svježe vri-jeme, što se «uočava» u popuštanju nagona srne, a i srnjak prestaje slijediti njezin miris. Vjerojatno zato što se mirisi zbog hladnoće ne mogu osjetiti na takvim udaljenostima.

Do početka kolovoza većina je srna oplođena, dok su srnjaci još uvi-jek u raspoloženju parenja i lunjaju u potrazi za njom. Tada možemo susresti srnjake koji se udaljavaju dva kilometara jedan od drugoga.


Parenju prethodi «ljubavna igra» tjeranja

20


Srnjak se u vrijeme parenja, tri – četiri dana, ne odvaja od srne


21


srnjak - lov na srneću divljač

Documents