sretan boæiÊ i nova 2008. - hrvatski vojnik · 2017. 11. 9. · viπe nisu s nama, a koji, kroz...

Broj 167/168. Godina IV. 21. prosinca 2007. BESPLATNI PRIMJERAKwww.hrvats ki-vo jnik.hr

ISSN

1

330 -

500X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

Sretan BoæiÊ i nova 2008.

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

LO €

1,8

0; S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

U OVOM BROJU POKLANJAMO CD

naslovna strana besplatna 18.12.2007 14:38

2

U ovo radosno vrijeme iπËe-kivanja velikog krπÊanskogblagdana, kad slavimo roe-nje Isusa, simbola mira, nadei vjere, æelim svim djelatnici-ma Ministarstva obrane iG lavnog stoæera te pripadni-cima Oruæanih snaga u do-movini i mirovnim misijamaradostan i u duhu zajedniπtvadoËekan i proslavljen BoæiÊ,ispunjen obiljem veselja i op-

timizmom za bolje sutra, ne zaboravljajuÊi one kojiviπe nisu s nama, a koji, kroz vjeru u vjeËni æivot,æive u nama.

Pred nama je nova godina - novi izazovi i novemoguÊnosti, a Ëvrsto vjerujem i novi uspjesi. I ovidosadaπnji i oni buduÊi rezultat su vaπeg znanja,sposobnosti i zajedniËkog truda radi ostvarenja pro-fesionalnog obrambenog sustava zacrtanog u Dugo-roËnom planu razvoja.

U neupitnoj vjeri da je pred nama vrijeme koje Êeobiljeæiti dogaaji πto Êemo ih se rado sjeÊati i bitiponosni πto smo bili dio njih, joπ jednom svima va-ma i vaπim najmilijima æelim Ëestit i blagoslovljenBoæiÊ te u privatnom i profesionalnom æivotu us-pjeπnu novu 2008. godinu.

ministar obraneBerislav RonËeviÊ

Poπtovani generali i admirali, Ëas-nici, doËasnici, vojnici, mornari,kadeti, dræavni sluæbenici i namjeπ-tenici, pripadnici Ministarstvaobrane i Oruæanih snaga RepublikeHrvatske, osobito mi je zadovolj-stvo, u ime G lavnog stoæera Oruæa-nih snaga Republike Hrvatske isvoje osobno, uputiti vam iskreneËestitke u povodu blagdana BoæiÊai Nove godine.

U protekloj smo godini provodili proces reforme i mo-dernizacije radi oËuvanja mira i trajne stabilizacije prilikau regiji te ostvarenja zacrtanog cilja, ulaska u Sjevernoat-lantski savez. Na tom nas putu i nadalje oËekuje proved-ba vaænih zadaÊa, i stoga vjerujem da Êete svojim odgo-vornim i profesionalnim radom odgovoriti svim postavlje-nim zahtjevima za sveukupni prosperitet Oruæanih snagaRepublike Hrvatske.

Povodom boæiÊnih blagdana, s osobitim se pijetetomprisjeÊamo branitelja iz Domovinskog rata i pripadnikaOruæanih snaga koji su svoje æivote ugradili u stvaranjeRepublike Hrvatske, a njihovim obiteljima iskazujemonajdublje poπtovanje.

I na kraju, svim pripadnicima Oruæanih snaga Republi-ke Hrvatske u domovini te vama koji se nalazite u mirov-nim misijama diljem svijeta, kao i Ëlanovima vaπih obite-lji, æelim Ëestit i blagoslovljen BoæiÊ te sretnu i uspjeπnunovu 2008. godinu!

naËelnik G S OSRHgeneral zbora Josip LuciÊ

21. prosinca 2007.

» ES T IT KE

02 strana cestitka.qxd 18.12.2007 14:30

ProtuteroristiËka suradnja u sklopu NATO-a

Odjel hrvatskih vojnih glasila kraj ove godine doËekao jes novim izdavaËkim pothvatom na koji je iznimno pono-san: fotomonografijom o sudjelovanju OSRH u misijiISA F u A fganistanu pod nazivom “Od branitelja domovi-ne do Ëuvara svjetskog mira“. Monografija sadræi viπe od150 fotografija, koje veÊinom potpisuje fotoreporterHVG-a T omislav Brandt, a govore o æivotu i ljudimaA fganistana te naπim vojnicima u misiji

“Danas je najvaænije zadræati kri-tiËnu masu ljudskog potencijala,πto je najvrednije Ëime HRZ iPZO raspolaæe, te stvoriti uvjeteza prijenos znanja, vjeπtina i is-kustva, prije svega ratnog“, ka-zao je zapovjednik HRZ-a i PZO-abrigadni general Vlado BagariÊ...

IZ SADRÆAJA

IMPRES U M

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ([email protected]) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ ([email protected])Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ ([email protected])Izvrπni urednik: Mario GaliÊ([email protected])Urednici i novinari: Marija Alvir,([email protected]), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Fotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) ([email protected]), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen ([email protected])Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 3784-937

Lektori: Gordana JelaviÊ, Jasenka Peπak,Boæenka BagariÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322

Pretplata:Inozemstvo: u korist: T ISA K trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-nje) , devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-328 1060. T uzemstvo: u korist: T ISA K trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, cijena 28 0,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na adresu T ISA K trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: [email protected]: 5800 primjeraka

U Ëlanstvu E uropskog udruæenja vojnih novinara(E MPA )

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2007.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

T roËlano izaslanstvo Sluæbe za odnose sjavnoπÊu i informiranje MORH-a boravilo je u

trodnevnom posjetu Sluæbi za odnose s javnoπÊulatvijskog Ministarstva obrane, upoznavπi se sa

specifiËnostima ustroja sluæbe i uvjeta rada latvijskih kolega

S t r a n a 4

Veliki pomak u ameriËkoj vanjskopolitiËkojstrategiji nakon 11. rujna 2001. odnosi se naorganizaciju NA T O. Nakon teroristiËkog na-pada NA T O-ovi saveznici odmah su primije-nili Ëlanak 5. Sporazuma o NA T O-u i pozvalise na potrebu zajedniËke obrane - odredbukoja u dosadaπnjoj pedesetogodiπnjoj povi-

jesti NA T O-a joπ nikad nije bila promijenjenaS t r a n a 2 2

S t r a n a 6

Obiljeæena 16. obljetnica Hr-vatskog ratnog zrakoplov-stva i protuzraËne obrane

Naslovnicu snimio Davor KIRIN

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Fotomonografija o sudjelovanju OSRH u ISAF-u

TroËlano izaslanstvo Sluæbe za odnose s javnoπÊu i informiranje u srodnoj sluæbi latvijskog Ministarstva obrane

S t r a n a 1 4

03 strana 19.12.2007 14:38

21. prosinca 2007.

OBLJ ET NIC A

4

Ma rija ALVIR, s nimio T omis la v B RANDT

“ D anas je najv a æ nije z ad r æ a t i k ri t i Ë n u m asu lju d sk og pot e ncijala, π t o je najv re d nije

Ë im e H R Z i P Z O raspolaæ e , t e s t v ori t i u v je t e z a prije nos z nanja, v je π t ina i isk u s t v a,

prije s v e g a rat nog “ , k a z ao je z apov je d nik H R Z -a i P Z O -a b rig ad ni g e ne ral V lad o

B ag ari Ê , d od aju Ê i d a s v e t o i prov od e u v ojnim u Ë ili π t im a i post rojb am a

Ljudi su najvredniji potencijal H R Z-a i PZO -a

Obiljeæena 16. obljetnica H rvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzraËne obrane

04-07 strana 12/19/07 1:38 PM

21. prosinca 2007.

© esnaesta obljetnica Hrvatsko-ga ratnog zrakoplovstva i pro-tuzraËne obrane obiljeæena je

prigodnom sveËanoπÊu 1 2. prosincau 9 1 . zrakoplovnoj bazi Pleso u Z a-grebu. SveËanosti su nazoËili visokidræavni i vojni duænosnici, meu ko-jima i predsjednik Republike Stje-pan MesiÊ, ministar obrane BerislavRonËeviÊ i naËelnik G lavnog stoæerageneral zbora Josip LuciÊ te dræavnitajnik MORH-a Mate Raboteg. Uzzapovjednika HRZ -a i PZ O-a bri-gadnog generala Vladu BagariÊa bi-li su i bivπi Ëelnici te grane Oruæa-nih snaga, djelatni i umirovljeni pri-padnici, kao i Ëlanovi obitelji pogi-nulih zrakoplovaca.

Imamo razloga biti optimistiU svom obraÊanju pripadnici-

ma HRZ -a i PZ O-a predsjednikMesiÊ istaknuo je kako je po-nosan na sve njihove uspjehe ipostignuÊa u proteklih πesnaestgodina, podsjetivπi na teπke,ratne uvjete u kojima je stvore-na hrvatska dræava, pa i vojska.Izrazio je zadovoljstvo dolas-kom dvaju novih helikoptera izRuske F ederacije, napominjuÊida je to iznimno vaæno s obzi-rom na njihovu namjenu, kakovojnu tako i civilnu. Istaknuo jenuænost transparentnog proce-sa nabave naoruæanja i vojneopreme, uz poπtivanje svih pro-pisanih procedura. G ovoreÊi oprofesionalizaciji Oruæanihsnaga, zakljuËio je da to zahtje-va drukËiji pristup u kadrov-skom, materijalnom i financij-skom smislu. “Moramo se sto-ga vrlo ozbiljno prihvatiti poslai stvoriti naπim vojnicima,doËasnicima i Ëasnicima uvjete kojiÊe im omoguÊavati vrhunsko izvo-enje njihovih zadaÊa“, poruËio jevrhovni zapovjednik Oruæanih sna-ga, izraæavajuÊi pritom nezadovolj-stvo realizacijom donesenih odlukavezanih uz poboljπanje æivotnogstandarda pripadnika OS-a. Na kra-ju je Ëestitao svim pripadnicimaHRZ -a i PZ O-a njihov dan, posebi-ce promaknutima, nagraenima ipohvaljenima i poæelio im da ih do-sadaπnji uspjesi bodre na novapostignuÊa.

Ministar RonËeviÊ osvrnuo se usvom govoru na vrijeme nastajanja

HRZ -a i PZ O-a, zakljuËivπi da su“prva djelovanja hrvatskih zrakoplo-va i pilota po uËinku bila relativnomala, ali u moralnom pogledu snaæ-na i psiholoπki velika“. Prisjetio se isvih poginulih zrakoplovaca, izraziv-πi zahvalnost za njihov doprinos ustvaranju hrvatske dræave. Posebnose osvrnuo na sadaπnje stanje i pla-nove za buduÊnost, istiËuÊi da je us-vajanjem kljuËnih strateπkih doku-menata za razvoj OSRH-a put dalj-njeg razvoja HRZ -a i PZ O-a postaojasniji. U kontekstu procesa profesio-nalizacije i prilagoavanja standar-dima NATO-a i EU-a istaknuo jepotrebu neprestanog ulaganja uHRZ i PZ O, posebice u daljnji profe-sionalni razvoj, πkolovanje, obuku,

tehniËko odræavanje i podizanjeukupne borbene spremnosti. “U po-gledu razvoja, opremanja i moder-nizacije imamo razloga biti optimis-ti“, poruËio je RonËeviÊ, podsjeÊajuÊiπto je sve uËinjeno u posljednje vrije-me - nabavljeni novi πkolski zrako-plovi, stigli prvi viπenamjenski heli-kopteri, uspostavljen radarski sustavNebo i potpisani ugovori o nabavinovih protupoæarnih zrakoplova - tenajavljujuÊi najvaæniji projekt opre-manja HRZ -a i PZ O-a novimviπenamjenskim borbenim avionima.

G eneral LuciÊ posebno se osvrnuona zadaÊe HRZ -a i PZ O-a realizira-

ne u protekloj godini, napominjuÊida su, uz πkolovanje i obuku, njiho-vi pripadnici aktivno sudjelovali uakcijama traganja i spaπavanja te uaktivnostima obalne straæe i protu-poæarne zaπtite. Prigodnim govoromokupljenima se obratio i generalBagariÊ koji je takoer podsjetio navrijeme otprije πesnaest godina, pri-sjetivπi se petnaest hrvatskih pilotakoji su dali svoje æivote za slobodnohrvatsko nebo. “Danas je najvaænijezadræati kritiËnu masu ljudskog po-tencijala, πto je najvrednije ËimeHRZ i PZ O raspolaæe, te stvoriti uv-jete za prijenos znanja, vjeπtina iiskustva, prije svega ratnog“, za-kljuËio je BagariÊ, dodajuÊi da sveto i provode u vojnim uËiliπtima i

postrojbama. Na kraju je dodao i toda Hrvatskoj sasvim sigurno trebaRatno zrakoplovstvo “jer je ta granaOSRH-a jedina snaga koja moæebraniti i obraniti suverenost RH unjezinom zraËnom prostoru“.

Prigodna sveËanost zavrπila jeuruËivanjem pohvala i nagrada tepromaknuÊa dodijeljenih u povoduDana HRZ -a i PZ O-a, a potom sunajviπi uzvanici razgledali izloæbuzrakoplovne tehnike koju je upot-punio prelet nedavno pristiglih he-likoptera Mi-1 7 1 SH, kao i izloæbuvideomaterijala i vojno-struËnih iz-danja HRZ -a i PZ O-a.

5

OBLJ ET NIC A

N ajviπi uzvanic i nakon sluæ benog obraÊanja razgledali su i izloæ bu zrakoplovne tehnike koju je upot-punio prelet nedavno pristiglih helikoptera Mi-1 7 1 S H , kao i izloæ bu videomaterijala i vojno-struËnih

izdanja H RZ -a i PZ O -a

04-07 strana 12/19/07 1:39 PM

21. prosinca 2007.6

REPORT A Æ A

TroËlano izaslanstvo S luæbe za odnose s javnoπÊ u i informiranje u srodnoj sluæbi latvij-skog M inistarstva obrane

R azmjena iskustava s latvijsk im kolegamaT roË lano i z aslanst v o S lu æ b e z a od nose s jav noπ Ê u i inform iranje M O R H -a b orav ilo je

u t rod ne v nom posje t u S lu æ b i z a od nose s jav noπ Ê u la t v ijsk og M inis t ars t v a ob rane ,

u poz nav π i se sa spe cifi Ë nost im a u s t roja slu æ b e i u v je t a rad a lat v ijsk ih k ole g a

T roËlano izaslanstvo Sluæbe zaodnose s javnoπÊu i informira-nje MORH-a, predvoeno na-

Ëelnicom Marijanom Klanac, od 1 2.do 1 4 . prosinca posjetilo je Sluæbu zaodnose s javnoπÊu latvijskog Minis-tarstva obrane. Tom prilikom su seupoznali s ustrojem sluæbe i specifiË-nostima uvjeta rada latvijskih kolega.Izaslanstvo je primio naËelnik Sluæbeza odnose s javnoπÊu Airis Rikveilis.NaËelnik Rikveilis je istaknuo da jetijekom devedesetih godina proπlogstoljeÊa sluæba djelovala kao odjel, a,s jaËanjem svijesti o vaænosti odnosas javnoπÊu postupno prerastala usluæbu. Ona je sluæbeno formirana2002., djelomiËno i kako bi se zado-voljili zahtjevi NATO saveza. Sastoji

se od tri odjela. Odjel zaodnose s medijima ima tridjelatnika zaduæena za iz-ravne kontakte s novinari-ma. Posebno zanimanje hr-vatskog izaslanstva izazva-lo je to πto taj Odjel, s obzi-rom da latvijska vojska imasvoje pripadnike u Iraku,Afganistanu, G ruziji, Bosnii Hercegovini te na Koso-vu, ima pripremljene pla-nove djelovanja u sluËajuærtava, otmica ili sliËnih si-tuacija. U planovima je raz-raen zapovjedni lanacdjelovanja s odgovarajuÊimzadaÊama i odgovornosti-ma svih ukljuËenih. Jedanod razloga za stvaranje tihplanova je i potreba da sebude bræi od meunarod-

nih medija, kako bi bilo dovoljno vre-mena da se obavijesti obitelj vojnika,ali i pripreme izjave za medije. Svrhabrzog djelovanja jest i sprijeËiti do-jam da latvijsko Ministarstvo obranepokuπava prikriti Ëinjenice.

Vaæno mjesto ima i Odjel za strateπ-ko planiranje i analize, Ëijih pet dje-latnika planira aktivnosti i potrebnanovËana sredstva za njihovo ostvare-nje i brine o ureenju internetskestranice Ministarstva obrane u su-radnji s Odjelom za odnose s javnoπ-Êu. Z adaÊa tehniËkog odræavanjastranice povjerena je Sluæbi za infor-matiËku tehnologiju. Vaæan dio nji-hovog rada je i namjensko ispitivanjejavnosti koje se obavlja jednom go-diπnje, s analizom podataka i izra-dom preporuka za djelovanje. Anali-za medija u Latviji nije laka zadaÊajer djeluje oko 1 3 0 tiskovina, tri na-

Na pis a o i s nimio Ma rio G ALIΔ

U latvijskom Ministarstvu obrane hrvatsko izaslanstvo primio je naËelnikS luæ be za odnose s javnoπÊu A iris Rikveilis

N akon sluæ benog razgovora upriliËen je posjet Latvijskom ratnom muzeju

04-07 strana 12/19/07 1:42 PM

21. prosinca 2007.

cionalnei veÊi brojlokalnih TVpostaja.

"Najmlai" jeOdjel za javnudiplomaciju s Ëe-tiri djelatnika, us-trojen 1 . listopadaove godine, a formi-ran je kako bi se djelo-vanje Sluæbe uskladilosa zahtjevima NATO sa-veza. Z adaÊa mu je uspos-tava izravnih odnosa s javnoπÊu, a ne is-kljuËivo putem posrednika (medija). Z bogtoga su razvijeni programi obilaska sred-njih πkola i fakulteta, na kojim se dræe pre-davanja vezana uz tamoπnju vojsku, kaoπto su predavanja o ustroju i naËinu radaNATO saveza, situaciji u Afganistanu, tezaπto je potrebno sudjelovati u mirovnimoperacijama. Osim toga, zadaÊa tog Odjelaje i objaπnjavanje principa rada Ministar-stva i vojske, posebno kad treba pravdatikupnje novog oruæja i opreme.

Osim navedenih zadaÊa, Sluæba organizi-ra i medijski trening za zaposlenike Minis-tarstva obrane i pripadnike latvijske vojskekoji u prosjeku traju tjedan dana. SliËnetreninge organiziraju i sa zajedniËkom bal-tiËkom obrazovnom institucijom Baltic De-fence College.

S ustrojem Sluæbe za odnose s javnoπÊulatvijske vojske hrvatsko je izaslanstvoupoznao satnik Normunds Stafeckis,vrπitelj duænosti naËelnikaOdjela za informi-ranje i medijeglavnog stoæera.Kad se odjel formirado kraja brojat Êe Ëe-tiri Ëasnika. Uz tosvaka grana, nacional-na garda i logistikaimaju svog Ëasnikaza odnose s javnoπ-Êu, Ëija je primar-na zadaÊa savjeto-vanje zapovjedni-ka u toj specifiË-noj ulozi. Z ada-Êa ovog Odjelaje i da jednomgodiπnje or-ganizira"dan otvore-nih vrata"na kojemu selatvijska javnost upozna-je s novom opremom i naoruæa-

njem.Odgo-

vorni suza organi-

zaciju me-dijskog praÊe-

nja vojnih vjeæ-bi. Z animljivo je

da jednom godiπ-nje organiziraju i

"novaËenje" novina-ra, koji dobiju odore i

oruæje, kako bi se πtobolje upoznali s uvjeti-

ma rada i æivota u vojsci.Kao samostalna cjelina unutar Ministar-

stva obrane djeluje dræavna agencija Tevi-jas sargs koja zapoπljava 3 0 djelatnika.Jedna od zadaÊa te agencije je izdavanjevojnog mjeseËnika istog naziva. Sastavnidio agencije je i Odjel za izdavaπtvo u ko-jem se pripremaju knjige, monografije,plakati i razni suveniri kao πto su kalenda-ri, majice, kape i sliËno. Odjel za projektebavi se organiziranjem konferencija, semi-nara, promocija i festivala. NajveÊi je Od-jel za fotografiju i video koji se bavi pri-kupljanjem i Ëuvanjem fotomaterijala. Tajje Odjel aktivan i u izradi dokumentarnihfilmova. Agencija Tevijas sargs izravno jepodreena Ministarstvu obrane, iako priizvoenju svojih projekata moæe suraivatis nevladinim organizacijama i tvrtkama.

Posebno zanimljivdio bio je posjetLatvijskom rat-nom muzeju, os-novanom 1 9 9 1 .godine. Iakomuzej u 22 ko-lekcije ima vi-πe od 3 00 000eksponata,trenutaËnase postavabavi latvij-

skom povijeπÊuod 1 9 1 6 . pa sve do osamos-

taljenja 1 9 9 1 . Kroz ta burnadogaanja XX. sto-

ljeÊa posjetiteljeuglavnom vode ori-

ginalne fotografije iponeki eksponat,

uglavnom odore i la-ko streljaËko naoruæa-

nje te oprema vojnika.Muzej je u sastavu Mi-

nistarstva obrane, alikao zasebna ustrojbena

cjelina.

REPUBL IKA HRVATSKAMINISTARSTVO OBRANE

UPRAVA ZA MATERIJALNE RESURSESLUÆBA ZA UGOVARANJE I NABAVU

raspisuje:I N T E R N I N AT J E » A J

za popunu slobodnih ustrojbenihmjesta u Sluæbi za ugovaranje inabavu:

1. Viπi struËni savjetnik zapravne poslove

• VSS, Pravni fakultet• 10 godina radnog iskustva• poloæeni DSI• poznavanje engleskog jezika• 1 izvrπitelj2. StruËni savjetnik za robe

i usluge tehniËke i prometnestruke

• VSS, tehniËki ili ekonomskismjer

• 5 godina radnog iskustva• poloæen DSI• 1 izvrπitelj3. StruËni savjetnik za teleko-

munikacijsku i elektroniËku opre-mu i materijal

• VSS, ekonomski ili elektroniËkismjer

• 5 godina radnog iskustva• poloæen DSI• 1 izvrπitelj4. StruËni savjetnik za projekt-

nu i tehniËku dokumentaciju• VSS, arhitektonski ili graevin-

ski smjer• 5 godina radnog iskustva• poloæen DSI• 1 izvrπitelj5. StruËni savjetnik za informa-

tiËku i uredsku opremu i materi-jal, grafiËke usluge, tiskanice itisak

• VSS, ekonomski ili informatiËkismjer

• vjeæbeniËki staæ - 16 mjeseci• 1 izvrπitelj6. StruËni suradnik za opskrbna sredstva i opremu• VSS, ekonomski ili tehniËki smjer• vjeæbeniËki staæ - 16 mjeseci• 1 izvrπitelj7. StruËni suradnik za izgradnju vojnih i drugih objekata• VSS, graevinski ili ekonomski

smjer• vjeæbeniËki staæ - 16 mjeseci• 1 izvrπitelj8. Viπi struËni referent za izradu periodiËnih izvjeπÊa• VSS, informatiËkog smjera• vjeæbeniËki staæ - 14 mjeseci• 1 izvrπiteljNatjeËaj je otvoren do 31. pro-

sinca 2007.Za sve informacije s internim

natjeËajem kontakt telefon je4567-650.

7

04-07 strana 12/19/07 1:46 PM

Poπtovani pripadnici Vojne biskupije!

Pribliæavamo se slavlju istine, koju je apostol Pavao takosaæeto istaknuo u Poslanici G alaÊanima. Æelio bih da namona bude moto ovogodiπnjega boæiÊnog razmiπljanja, ukojem bih se zajedno s vama rado osvrnuo na uskoro pro-teklu 2007 . godinu. Ona je nama u Vojnom ordinarijatubila i vrijeme sagledavanja svega πto je G ospodin uËiniopo Vojnoj biskupiji u proteklih 1 0 godina naπega postoja-nja i 1 5 godina hodoËaπÊenja naπih Oruæanih snaga te re-darstvenih sluæbi, branitelja, vatrogasaca i svih onih kojisu pratili rad naπe biskupije. Dok promatramo proteklovrijeme, u ovoj jubilarnoj godini, u isto vrijeme æelim za-jedno s vama zahvaliti G ospodinu πto nas je naπao dos-tojnima da mu budemo suradnici u vojno-redarstvenimsnagama drage nam domovine.

Ipak, i u promatranju te stvarnosti naπe su misli usmje-rene naprijed, na traæenje novih puteva kako dalje, jerUËitelj nam veli: "Nitko tko stavi ruku na plug pa se oba-zire natrag, nije prikladan za kraljevstvo Boæje" (Lk 9 ,6 2).Naime, mi prihvaÊamo proπlost u kojoj sagledavamo Povi-jest spasenja, to jest Boga koji dolazi ususret Ëovjeku kaoSpasitelj, ali proπlost, shvaÊenu kao spavanje na lovorika-ma ili vrijeme koje nas ne nadahnjuje i ne potiËe na dalj-nji rad i nastojanje oko πirenja kraljevstva nebeskog, nemoæemo prihvatiti. Upravo zato o ovom BoæiÊu, s kojim naneki naËin zatvaramo naπe jubileje i okreÊemo se buduÊ-nosti, æelim da zajedno joπ jednom uoËimo glavne naglas-ke istaknute u naπim ovogodiπnjim slavljima te promisli-mo kako nastaviti hod u novo desetljeÊe, vjerni povjerenjukoje nam je G ospodin iskazao zadaÊom πirenja kraljevstvanebeskog upravo u ovim posebnostima naπega vojno-redarstvenog æivota. U tom smislu moæemo prihvatiti dase i danas, i ovoga BoæiÊa, dogaa "punina vremena" kadaponovno "odasla Bog Sina svoga" po nama da On budeproslavljen u svijetu.

G OD IN A N A©IH JUBILEJAU svojoj poruci za BoæiÊ 2006 ., kojom smo otvorili godi-

nu naπih jubileja, istaknuo sam da su krπÊani pozvanistvarati novi svijet - svijet mira. Jer pozvani su biti miro-tvorci koji se zovu sinovi Boæji, a takvi su spremni i um-rijeti za druge u spreËavanju zla, kad oni koji zanijekav-πi Boga uzmu sebi pravo da, radi vlastite samodostatnos-ti, zanijeËu tua prava. Z lo uvijek ima korijene u nijeka-nju Boga i Ëovjeka. Upravo zato Isus nam govori o vre-menu tame i vremenu svjetla te o djelovanju kneza ovo-ga svijeta…

N AJAVA SLAVLJAUskrsna poruka, koja je istodobno bila najava slavlja 1 0.

obljetnice Vojnoga ordinarijata, nastojala je smjestiti stvar-nost naπe Vojne biskupije u povijest spasenja opÊe i do-movinske Crkve. Istaknuo sam da je Bog u povijesti spa-senja uvijek raËunao s konkretnim Ëovjekom te da je htioËovjeka suradnika koji nesavrπeni svijet usavrπuje. Upravozato moæemo ustvrditi da sklad s Bogom znaËi i sklad sasavjeπÊu, a on stvara sklad meu ljudima i sklad u prirodi.Taj sklad i Ëovjekova suradnja u njemu priprema Ëovjekaza srediπnji dogaaj ljudske povijesti - Utjelovljenje…

PR OSLAVA OBLJETN IC E… A rijeËi iz homilije mons. Martina VidoviÊa, upuÊene

na slavlju jubileja na blagdan sv. Marka Evanelista 25 .travnja 2007 ., ostaju putokaz djelovanja. Rekavπi im: "Po-ite po svem svijetu, propovijedajte Evanelje svemustvorenju", Isus doda: "Tko uzvjeruje i pokrsti se, spasit Êese, a tko ne uzvjeruje osudit Êe se" (Mk 1 6 ,1 6 ). Snaga tihrijeËi izvire iz Vazmenoga otajstva i iz njih zraËe nada iutjeha kojima je jamac nitko drugi nego sam Bog... Onaj,naime, koji ih posla, posta im suradnik u djelu, kako binjihovo propovijedanje urodilo obilnim rodom milosti ispasa. Upravo je iz toga iziπla i nada da Êe duπobriæniπtvou vojno-redarstvenim postrojbama biti na sve veÊu vjerskui ljudsku dobrobit pojedinaca i ustanova u kojima se onozbiva. Navjeπtajem temeljnih vrijednosti krπÊanskog na-dahnuÊa æelimo pridonijeti ne samo ljudskom i vjerskomodgoju mladog naraπtaja, nego u isto vrijeme posluæiti ja-Ëanju mira i uljudbe u naπoj Dræavi.

LUR D SKO H OD O» A©∆ ENaπe ovogodiπnjie hodoËaπÊe Lourdes bilo je posebno oz-

naËeno brojnoπÊu hodoËasnika te na poseban naËin prisut-noπÊu najodgovornijih iz ministarstava obrane, unutarnjihposlova te obitelji, branitelja i meugeneracijske solidar-nosti. Ali, ono πto je u ovom jubilarnom hodoËaπÊu ostaviloposeban trag jest bista bl. Alojzija Stepinca u Lourdesu.Z ato sam tada na misi u lurdskoj æupnoj crkvi istaknuo daje taj susret izniman po tome πto "danas predajemo poprsjeblaæenog Alojzija Stepinca gradonaËelniku grada Lourde-sa..." © to je kardinal Stepinac znaËio i πto kao svjedok imuËenik i dalje znaËi za vjeru hrvatskog naroda, vjerojat-no nikada neÊemo moÊi u potpunosti dokuËiti…

D AN VOJN E BISKUPIJEDan naπe zaπtitnice, G ospe Velikoga Hrvatskog Krsnog

Z avjeta, kao i Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, po-novno je za nas bio izazov u sklopu jubilejskog slavljaVojne biskupije. U poruci za tu svetkovinu naglasio samda taj Dan promatramo kao ostvarenje Boæjeg djela meunama. SveËano slavlje predvodio je mons. Nikola Etero-viÊ, a u svojoj propovijedi progovorio nam je o vaænostisagledavanja jubileja naπoj buduÊnosti. Istaknuo je kakozahvaljujemo Bogu u prvom redu zbog Njegove neograni-Ëene ljubavi koju smo upoznali na poseban naËin u IsusuKristu, Bogu i Ëovjeku. Z asluga je Njegova otkupiteljsko-ga djela πto preko sakramenata, posebno presvete Euha-ristije, dobivamo milost na milost te πto unatoË svim na-πim nedostatcima i posustajanjima na æivotnome putumoæemo ostvariti poziv na svetost. VeliËamo G ospodinane samo osobno, nego i kao vjernici pripadnici zajednice,velike obitelji KatoliËke crkve u kojoj svoje mjesto veÊ go-tovo 1 4 stoljeÊa ima i hrvatski narod. Na to nas podsjeÊa iznakoviti naslov blagdana koji slavimo - G ospa VelikogaHrvatskog Krsnog Z avjeta, zaπtitnica Vojne biskupije…

SLAVLJE U M AR IJI BISTR IC I… Naglasio sam tada u propovijedi kako smo mi u

Vojnom ordinarijatu svjesni da nam je dan golemi milosnidar od G ospodina te veliko povjerenje upravo u ovom na-πem vremenu. Rado prihvaÊamo zadaÊu, o kojoj nam govo-

Poruka vojnog ordinarija za BoæiÊ 2007 .

H rabro u marijansku buduænost!

821. prosinca 2007.

BOÆ I∆ NA POS LA NIC A

08,09 strana 12/19/07 1:45 PM

ri apostol u drugom Ëitanju: "Raspiruj milosni dar Boæji ko-ji je u tebi..." (usp. 2 Tim 1 ,6 ). OËito je da apostol Pavaoima pred sobom sliku Ëovjeka koji je povjerovao Kristu iuπao u zajednicu vjernika. To je Ëovjek koji shvaÊa svu od-govornost koja mu je dana za bliænjega. Upravo zato krπ-Êanin je spreman zlopatiti se za Evanelje po snazi Boæjoj(v. 2 Tim 1 ,8). Boæja rijeË, koja nam je upuÊena po apostoluPavlu, mora nam biti uzor i putokaz "u vjeri i ljubavi uKristu Isusu". Tek zreo vojnik, Ëovjek i krπÊanin jest buduÊ-nost Europe i svijeta, jer æiveÊi po vrednotama, etiËkim imoralnim, bit Êe tvorac sigurnosti i mira. To sam æelio is-taknuti svim naπim vojnicima i redarstvenicima, u ovomvremenu velikih zadaÊa za koje se spremamo na europskoji svjetskoj razini, pa to i ovom prigodom ponavljam.

PUTOKAZ ZA BUD U∆ N OSTMisli, koje sam istaknuo u prethodnom dijelu ove poru-

ke, a izlaze iz naπeg desetogodiπnjeg djelovanja i petnaes-togodiπnjeg hodoËaπÊenja, ostaju za nas putokaz u nastoja-njima u vremenu koje je pred nama. One su i okvir u ko-jem trebamo traæiti odgovore na veÊ postavljena pitanja:kako dalje u naπemu radu te na Ëemu bismo morali graditinaπu buduÊnost u Vojnoj biskupiji meu pripadnicima voj-no-redarstvenih snaga u Hrvatskoj? Svakako, ono od Ëegabismo morali krenuti u naπem planiranju jest Ëinjenica daËovjek nije stvoren za samoÊu, nego je biÊe komunikacije,biÊe susreta i tek takav ostvaruje se kao Ëovjek u svojoj pu-nini… Ali kako Êemo otkriti πto nam je Ëiniti? G ospodinnam govori da to moæemo postiÊi u osobnoj molitvi. Rast udobru i sazrijevanje u ljudskim i krπÊanskim vrednotamadogaa se kroz molitvu - razgovor u kojem smo spremniËuti πto nam G ospodin govori, koje su njegove upute za æi-vot i na koji Êemo naËin sebe uËiniti zrelim u komunikacijis njime. Molitva je osluπkivanje Boæje volje; molitva jespremnost Ëuti po Sv. pismu πto Bog misli o pojedinimstvarima; molitva je moj odgovor na tu Boæju rijeË po kojojpostajem biÊe dijaloga s Bogom i biÊe suradnje s Bogom.» ovjek molitve je Ëovjek dijaloga, Ëovjek osluπkivanja Bo-ga, Ëovjek traganja za Bogom. Bog je uvijek spreman narazgovor s nama, ako se potrudimo razgovarati s njime.

PED AG OG IJA OBITELJSKE M OLITVENije meutim dovoljno da naπa molitva ostane samo na toj

"bilateralnoj" razini, nego je potrebno to iskustvo osobnemolitve proπiriti na molitvu obitelji. Tek kada djeca doæivesvoje roditelje kao ljude molitve, tada Êe i oni biti otvorenitome iskustvu. Vaæno je postupno uvoditi molitvu u svojuobitelj joπ dok su djeca mala, da to iskustvo ue u njihov æi-vot s ljubavlju koju pokazujemo prema njima. Ako otac imajka, pa makar kratko, zajedno mole, i dijete Êe rado prih-vatiti molitvu. U vremenu kada smo neprestano bombardi-rani frazama o "krizi obitelji" i govorom da je nemoguÊeodræati obiteljsku trajnost, da je nemoguÊa vjernost u obite-lji, πto se pojaËava iskustvima razilaæenja u obitelji, iskren sevjernik i svaki Ëovjek dobre volje zabrinuto pita kako spasitiobitelj, tu osnovnu stanicu naπega naroda i svijeta. U obiteljise dogaa æivot, ali obitelj je i mjesto rasta ljudske i krπÊan-ske zrelosti i njezin je poziv iskustvo zrelosti prenositi namlae naraπtaje. Upravo zato je u obitelji potreban razgovor- molitva s Bogom, kako bi se mogla ostvariti uspjeπna me-usobna komunikacija - razgovor meu ljudima. Uostalom,i iskustvo potvruje da nema pravog prihvaÊanja meu lju-dima, bez prihvaÊanja Boga koji nam dolazi ususret…

VR ED N OTA N ED JELJN OG A ZAJED N I©TVATo obiteljsko zajedniπtvo, hranjeno molitvom i meusob-

nom komunikacijom, neizbjeæno se prenosi i na veliku

obitelj Crkve i dræave. U obitelji se uËi kako ljubiti domo-vinu, kako znati sluæiti Ëovjeku koji je potrebit naπe pomo-Êi te kako se pripremati za zrelo prihvaÊanje drugoga uljubavi kao suradnika, a ne kao slugu. Sav socijalni naukKatoliËke crkve temelji se upravo na zrelosti obitelji iz ko-je izlaze takvi Ëlanovi druπtva. Da bi to bilo moguÊe, Crk-va na poseban naËin istiËe vrednotu nedjeljnog okupljanjaËlanova velike obitelji Crkve oko Uskrslog G ospodina. Onza slavljenje mise predvia zajedniπtvo koje se temelji nameusobnom prihvaÊanju razliËitih. Ta on nam je rekao:"Ovo Ëinite meni na spomen" (1 Kor 1 1 ,24 ). Na misi seokupljamo kao zajednica koja je povjerovala Uskrslom tezajedno sluπa njegovu rijeË, razmiπlja o toj rijeËi na teme-lju apostolskih pisama i Staroga zavjeta te hraneÊi se nje-govim Tijelom i Krvi ulazi u svagdanji æivot svjedoËeÊiIsusa Krista roenog, umrlog i uskrslog…

OH R ABR EN JE I » ESTITKAI na kraju, æelio bih vas sve, dragi vjernici naπe Vojne

biskupije, ohrabriti za buduÊnost. G ospodin nam je daosredstva za sigurnu i sretnu buduÊnost. Æelim ponoviti ri-jeËi naπega generalnog vikara koje je izrekao u zahvali nakraju mise u Mariji Bistrici 7 . listopada 2007 . prigodomnaπega 1 5 . hodoËaπÊa: "Velika nam djela uËini G ospodin:opet smo radosni" (Ps 1 26 ,3 ). Osvrnimo se oko sebe, braÊoi sestre, i vidjet Êemo ta velika Boæja djela. Æelim vas pod-sjetiti da je na danaπnji dan 1 9 9 1 . agresor raketirao Ban-ske dvore, htijuÊi nas obezglaviti, ali G ospa od pobjede,Kraljica Krunice nije to dopustila. Neka joj je slava u hr-vatskom narodu, u Hrvatskoj vojsci i policiji po hrvatskimbraniteljima! Mi, æiveÊi dostojno poziva na koji smo poz-vani, svjedoci smo da nas je Ona zaπtitila. I zato najavlju-jem danas svehrvatski projekt koji Êemo uz vaπu pomoÊnastojati ostvariti. Uz potporu Ministarstva obrane, Minis-tarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obitelji, braniteljai meugeneracijske solidarnosti te Ministarstva kulture iVojnog ordinarijata podignut Êemo spomenik krunici uDomovinskom ratu i tako se oduæiti Njoj, naπoj Odvjetni-ci, kao i svim moliteljima i svima onima koji su krunicunosili i sada je nose. Medijski pokrovitelj bit Êe nam G lasKoncila. Otvoreni smo svima onima koji nas æele podupri-jeti. Stoga se nadamo i vaπoj potpori. Neka to bude svje-doËanstvo buduÊim generacijama da je Hrvatska stvorenahrabroπÊu naπih branitelja i zagovorom Nebeske majke…

… S tim æeljama i tom nadom u marijansku buduÊnost, uprigodi ovogodiπnjega BoæiÊa, blagdana Ëovjekoljublja na-πega Boga, obraÊam se svima vama - poπtovani ministri,naËelniËe G lavnog stoæera, ravnatelju policije, dræavni taj-nici, pomoÊnici ministara, generali i admirali, Ëasnici idoËasnici hrvatske vojske i policije, dragi vojnici i policaj-ci, poπtovani dræavni sluæbenici, branitelji i umirovljenici -sa æeljom da po Kristovu roenju, na temelju iskustva va-πe osobne i crkvene duhovnosti, okrenuti buduÊnosti bu-demo svjedoci svega onoga πto nam je G ospodin po svojojMajci uËinio te nastojimo po suradnji s Njime djelovati ta-ko da se On proslavi u naπoj dragoj Vojnoj biskupiji. Stoga

Sretan vam BoæiÊ i blagoslovljena nova 2008. godina!

M ons. J u raj J e z e rinac

v ojni ord inarij

921. prosinca 2007.

BOÆ I∆ NA POS LA NIC A

M ons. J u raj J e z e rinac

08,09 strana 12/19/07 1:46 PM

1021. prosinca 2007.

MORH

Ministar obrane Berislav RonËeviÊi naËelnik G lavnog stoæera generalzbora Josip LuciÊ bili su domaÊinina boæiÊnom domjenku prireenomza djelatne i umirovljene generale iadmirale OSRH-a.

Na domjenku odræanom 1 8. pro-sinca u Ministarstvu obrane okupilisu se brojni sadaπnji i nekadaπnjivisoki vojni duænosnici, a prigod-nim govorima obratili su im se mi-nistar RonËeviÊ i general LuciÊ.

"Vi ste stvarali Hrvatsku vojsku ivama su ovi prostori uvijek otvore-ni", poruËio je ministar RonËeviÊokupljenim generalima i admirali-ma, istiËuÊi njihov doprinos u obranineovisne i suverene Hrvatske, kao injezinih demokratskih vrijednosti, tedodao: "Moæda je u povijesti hrvat-skoga naroda bilo i znaËajnijih raz-doblja, no za mene je Domovinskirat najsvjetlija stranica naπe povijes-ti". » estitajuÊi im predstojeÊe blag-

dane, izrazio jezadovoljstvo do-sadaπnjim na-predovanjemsustava, kao iuvjerenje da Êe ipredstojeÊa pro-fesionalizacijaOruæanih snagabiti provedenauspjeπno.

"Tijekom ovegodine marljivosmo radili na za-crtanim ciljevi-ma daljnjih reformi Oruæanih snaga,postigli smo znatne uspjehe u skladus DugoroËnim planom razvoja, kao iu mirovnim misijama", istaknuo jegeneral LuciÊ, zakljuËivπi da Oruæa-ne snage danas u potpunosti ispu-njavaju svoje zadaÊe, a ujedno je iz-razio uvjerenje da Êe Hrvatska dobitioËekivanu pozivnicu za pristupanje

Ëlanstvu NATO-a. Z ahvaljujuÊi svimdjelatnim i umirovljenim generalimakoji su dali svoj doprinos u izgradnji ireformi obrambenog sustava, Ëestitaoim je nadolazeÊe blagdane. Na pri-godnom domjenku sveËarski ugoajupotpunio je nastup Klape HRM-a"Sveti Juraj".

M. ALVIR

Tradicionalni boæiÊni domjenak za vojne izaslanikeakreditirane u Hrvatskoj odræan je 1 4 . prosinca u Mi-nistarstvu obrane.

Uz pripadnike Vojno-diplomatskog zbora, na domjen-ku su bili ministar obrane Berislav RonËeviÊ i naËelnikG lavnog stoæera OSRH-a general zbora Josip LuciÊ teglavni inspektor obrane general pukovnik Marijan Ma-rekoviÊ. U prigodnom obraÊanju pripadnicima VDZ -a,ministar RonËeviÊ ukratko se osvrnuo na suradnjuMORH-a i OSRH-a sa stranim vojnim izaslanicima te sministarstvima obrane i oruæanim snagama njihovih ze-malja u protekloj godini, kao i tijekom njegova Ëetvero-

godiπnjeg mandata. Ocijenio ju je izuzetnom, konstruk-tivnom i iznimno plodonosnom. Pohvalio je dosadaπnjusuradnju sa zemljama vojnih izaslanika na svim podru-Ëjima, napose vojno-obrambenom, istaknuvπi pritomobostrane zasluge, i izrazio nadu da Êe takvi odnosi ukonaËnici donijeti Hrvatskoj pozivnicu za punopravnoËlanstvo u NATO-u. Na kraju im je Ëestitao predstojeÊeblagdane, zakljuËivπi da Êe s novom godinom nastavitisuradnju do ostvarenja ciljeva.

Uime vojnih izaslanika, rijeËi zahvale Ëelnicima MO-RH-a i OSRH-a uputio je doajen VDZ -a general bojnikDragan Andreski. On je posebno istaknuo izvrsnu surad-

nju s MORH-ovom Sluæbom za meuna-rodnu obrambenu suradnju te pohvalio na-predak u modernizaciji Oruæanih snaga,angaæman hrvatskih vojnika u mirovnimmisijama i uspjeπno pribliæavanje HrvatskeNATO-u. Z a vojne izaslanike akreditiraneu Hrvatskoj odræan je i Ëetvrti godiπnji bri-fing, koji je predvodio naËelnik G lavnogstoæera OSRH-a general zbora Josip LuciÊ.Tom prilikom iznio je cjeloviti pregled tre-nutaËnog stanja u OSRH-u s osvrtom napostignuÊa u proteklom razdoblju, ukljuËu-juÊi reformske uspjehe, te na zadaÊe kojepredstoje, ponajprije uz oËekivanu pozivni-cu za Ëlanstvo Hrvatske u NATO-u.

M. ALVIR

Boæiæni domjenak za vojne izaslanike akreditirane u H rvatskoj

D jelatni i umirovljeni generali i admirali na boæiænom domjenku

snim

io D

. K

IRIN

snim

io D

. K

IRIN

10,11 strana 12/19/07 1:51 PM

21. prosinca 2007. 11

N a vojnom poligonu G aπinci od1 0. do 1 3 . prosinca odræana jekonceptualna konferencija za

meunarodnu vojnu vjeæbu (MVV)Adriatic Aurora 2008. Konferenciju jeotvorio zapovjednik Hrvatske kopne-ne vojske general pukovnik MladenKruljac kao domaÊin, a sudjelovali supredstavnici OS-a Republike Albani-je, Republike Makedonije, SAD-a iHKoV-a.

U svom govoru general Kruljac jeistaknuo dugogodiπnju i tradicional-nu suradnju Hrvatske kopnene vojskei Nacionalne garde Minnesote, Ëijirezultat je i ova konferencija. Inicija-tiva za odræavanje zajedniËke vjeæbeOS Republike Albanije, RepublikeMakedonije, SAD-a i OSRH pokre-nuta je tijekom provedbe bilateralnevjeæbe “G uardex 07 “ u lipnju ove go-dine, kad je zapovjednik HKoV-aimao Ëast ugostiti zapovjednika Na-cionalne garde Minnesote generalaLarry a Shellita. Z apovjednik HKoV-apredloæio je naËelniku G S OSRH-aprovedbu vjeæbe Adriatic Aurora2008, pa su poËeli pregovori s partne-rima, uz veliku potporu vojnog izasla-

nika SAD-a u RH pukovnikaBrendana McAloona.

G eneral Kruljac je istaknuovaænost te vjeæbe ne samo zaOSRH veÊ i za ostale sudioni-ke, u unapreenju i proπirenjuregionalne suradnje, davanjudoprinosa miru i stabilnosti uregiji, uËvrπÊivanju odnosa saSAD-om kao strateπkim part-nerom i razmjene iskustava inauËenih lekcija izmeu OSzemalja sudionica. “Biti orga-nizatorom i sudionikom takvevjeæbe neprocjenjivo je iskust-vo za sve pripadnike HKoV-akoji Êe nauËene lekcije moÊiprimjenjivati u buduÊim me-unarodnim aktivnostima“,rekao je general Kruljac i po-æelio im uspjeπan rad na konferenciji.

Svi sudionici konferencije potom suse predstavili, a nakon toga je odræanaprezentacija vojnog poligona G aπinci.Poslije multimedijalnog upoznavanjasudionici su obiπli poligon, gdje su imna odreenom broju radnih toËaka po-jaπnjene moguÊnosti i namjena poligo-na. Daljnji tijek konferencije je nastav-

ljen u skladu s Programomprovedbe konceptualnekonferencije MVV Aurora2008.

Nakon razmatranja sastav-nica za pripremu vojne vjeæ-be zakljuËeno je: MVV Ad-riatic Aurora 2008 odræat Êese u lipnju iduÊe godine navojnom poligonu G aπinci.Direktor vjeæbe bit Êe za-povjednik Z apovjedniπtvaza obuku i doktrinu HKoV-abrigadir Ivan JuriÊ, a u pro-vedbu vjeæbe ukljuËit Êe segardijske brigade, vojno--obavjeπtajna bojna, vojno-

-policijske snage, NBKO bojna, pos-trojbe inæenjerije i veze, bespilotne let-jelice te postrojbe drugih grana OS-RH. Vjeæba Êe biti provedena po sce-nariju utemeljenom na meunarodnimoperacijama u kojima sudjeluju i naπesnage, a obuhvatit Êe obuËne dogaa-je kao πto su priprema, organizacija iprovedba konvoja, uspostava i rad nakontrolnoj postaji, priprema, organiza-cija i provedba ophodnji, operacije uurbanim podruËjima, pozivanje bliskezraËne potpore, pozivanje i realizacijaMEDEVAC-a, aktivnosti civilno-vojnesuradnje, pregovaranje i sliËno.

Osim navedenih postrojbi OSRH,na vjeæbi Êe sudjelovati i postrojbenacionalnih gardi triju ameriËkih sa-veznih dræava (Minnesota, New Jer-sey i Vermont) i postrojbe OS-a Re-publike Albanije i Republike Make-donije. Tijekom prve polovice 2008.odræat Êe se glavna i zavrπna planskakonferencija na kojoj Êe se utvrditisvi elementi za provedbu vjeæbe.

S OJ I

N a vojnom poligonu G aπinci odræana konceptualna konferencija za me unarodnu vojnu vjeæbu

V ojna v je æ b a A d ria t ic A u rora 2008 od r æ a t Ê e se u lipnju id u Ê e g od ine na v ojnom po-

lig onu G a π inci po sce nariju u t e m e lje nom na m e u narod nim ope racijam a u k ojim a

su d je lu ju i naπ e snag e . U z post rojb e O S R H -a na v je æ b i Ê e s u d je lo v a t i post rojb e na-

cionalnih g ard i t riju am e ri Ë k ih sav e z nih d r æ a v a (M inne sot a, N e w J e rse y i V e rm ont ) t e

post rojb e O S -a R e pu b lik e A lb anije i R e pu b lik e M ak e d onije

Adriatic Aurora 2008

OS RH

snim

io D

. »U

LJAK

N a konferenc iji su sudjelovali predstavnic i O S -a RepublikeA lbanije, Republike Makedonije, S A D -a i H K oV-a

snim

io D

. »U

LJA

K

“ B iti organizatorom i sudionikom takve vjeæ be nepro-c jenjivo je iskustvo za sve pripadnike H K oV-a koji ÊenauËene lekc ije moÊi primjenjivati u buduÊim me una-rodnim aktivnostima“ , rekao je general K ruljac

10,11 strana 12/19/07 1:52 PM

21. prosinca 2007.

M ore u svako doba godine, pa i u ovo prosinaËko,predblagdansko, ima svoje draæi. To zasigurnonajbolje znaju jedriliËari koji su unatoË jakoj buri i

loπem vremenu u Splitu sudjelovali u velikom broju na1 3 . boæiÊnoj regati i 6 . kupu HRM-a u jedrenju. Ovogo-diπnja se tradicionalna feπta jedara odræavala u splitskomi rogozniËkom akvatoriju od 1 1 . do 1 6 . prosinca, a zajed-niËki su je organizirali HRM i jedriliËarski klub Z enta izSplita.

Na Kupu HRM-a koji je prethodio BoæiÊnoj regati, osimnaπe sudjelovale su i posade Kraljevske ratne mornariceUjedinjenog Kraljevstva te ratne mornarice Italije i Polj-ske. Vojne su posade svoja jedra "ukrstile" u akvatoriju is-pred Rogoznice. Nakon trodnevnog regatavanja, najboljaje bila posada Ratne mornarice Italije, koja na KupuHRM-a sudjeluje od 2005 . godine, otkad je on i dobiomeunarodni karakter. Kapetan bojnog broda, CespiMaurizio pohvalio je organizaciju regate i srdaËnost do-maÊina te istaknuo kako je i ovo prilika da se prijateljstvoizmeu talijanske i hrvatske ratne mornarice dodatnoprodubi. Drugo mjesto osvojila je posada Kraljevske ratnemornarice Ujedinjenog Kraljevstva, a posada HRM-a bilaje treÊa. Osim πto sudionici pokazuju svoju mornariËkuumjeπnost, Kup HRM-a je i dobra prilika za stjecanje no-

vih poznanstava i prijateljstava, istaknuo je predstav-nik poljske ratne mornarice. Napomenuvπi kakoHRM pridaje veliku pozornost sportovima vezanimuz more, pogotovo jedrenju i veslanju, zapovjednikHRM-a komodor Ante UrliÊ rekao je i kako HRMsportskim natjecanjima πiri hrvatsku pomorsku tradi-ciju. Vjeruje da Êe KUP HRM-a u jedrenju postatiprepoznatljiv ne samo na Sredozemlju nego i πire."Imamo snage, volje i potporu da ovaj kup dignemona joπ viπu razinu", i dodao kako oËekuje da Êe naKupu sljedeÊe godine biti joπ viπe sudionika iz namaprijateljskih mornarica.

Svi sudionici Kupa HRM-a, te posade Bojne za spe-cijalna djelovanja, HRZ -a i PZ O-a i G lavne inspek-cije pridruæili su se jedriliËarima iz cijele Hrvatske naBoæiÊnoj regati. SveËanost otvaranja regate odræanaje u Domu HV-a. Otvorio ju je zapovjednik HRM-akomodor Ante UrliÊ. U sklopu sveËanosti odræan je i

koncert Orkestra HRM-a, a otvorena je i izloæba slika smotivima mora i brodova slikara Ive © ime Dobrote. Upozdravnom govoru, predsjednik organizacijskog odborakomodor Z denko SimiËiÊ pozvao je sve sudionike da, pr-koseÊi buri, svoje mornarske vjeπtine upotrijebe kako bidokazali da su zaljubljenici mora. Ali, buri se ipak nijemoglo potpuno prkositi. Iako se trebalo "regatavati" dvadana, zbog bure koja je neumoljivo puhala u subotu se niuz najbolju volju nije moglo "izaÊi" na more. Z a razvijanjejedara trebalo je priËekati nedjelju. Bura je tad ipak "pala",i regata je odræana. Ali samo ona navigacijska, a ne i πtap,kako je bilo predvieno. SveËanost zatvaranja, u znakuproglaπenja pobjednika, odræana je u Domu HV-a. Na njojje bio i dræavni tajnik MORH-a Mate Raboteg. Kako se tasportska manifestacija odræava u mjesecu darivanja, niove godine nije izostao njezin humanitarni karakter. Dari-vali su se najmlai. Prihodima od startnina organiziranaje predstava i kupljeni su darovi za 80-ak djece iz split-skih domova Slava Raπkaj i Maestral.

I tako je, prkoseÊi buri i hladnom vremenu, joπ jedan festi-val jedara uspjeπno odræan. HRM je potvrdio svoje organi-zacijsko umijeÊe i joπ jednom se pokazalo da je ta sportskamanifestacija, koja se redovito odræava uoËi boæiÊnih i novo-godiπnjih blagdana, mnogo viπe od natjecanja.

6 . kup H R M -a u jedrenju i 13. boæiÊ na regata

"Im am o snag e , v olje i pot por u d a ov aj k u p d ig ne m o na joπ v i π u ra z i-

nu ", is t ak nu o je k om od or U rli Ê i d od ao k ak o oË e k u je d a Ê e na K u p u

slje d e Ê e g od ine b i t i jo π v i π e s u d ionik a i z nam a prijat e ljsk ih m ornarica. H R M je pot v rd io s v o-

je org ani z acijsk o u m ije Ê e i jo π je d nom se pok az alo d a je t a sport sk a m anife s t acija, k oja se

re d ov i t o od r æ a v a u o Ë i b o æ i Ê nih i nov og od i π njih b lag d ana, m nog o v i π e od nat je canja

12

BOÆ I∆ NA REG A T A

Prkoseæi buri usp jeπno odræan joπ jedan festival jedara

Na pis a la i s nimila Leid a P ARLOV

“ Vjerujem da Êe K up H RM-a u jedrenju postati prepoznatljiv ne sa-mo na S redozemlju nego i πire” , kazao je zapovjednik H RM-a ko-

modor A nte U rliÊ

12,13 strana 12/19/07 1:55 PM

21. prosinca 2007.

MORH

13

B li æ i se k raj 2007. g od ine i v rije m e je , ak o v e Ê nism o, sag le d at i s t anje s v ojih finan-

cija, od nosno ob v e z a i pot ra æ i v anja. S v a t k o t o Ë ini na sv oj naË in i z a s v oj raË u n i z v o-

d i s t anje i re z u lt a t rad a i poslov anja u prijaπ nje m raz d ob lju

D ugujete li svom poslodavcu?

F inancijska sluæba, kao najodgo-vornija za voenje financijaMORH-a, svake godine u ovo

doba zapoËinje aktivnosti za izradugodiπnjeg financijskog izvjeπÊa, poz-natijeg kao zavrπni raËun. Kontroli-ramo knjigovodstvenepodatke, Ëistimo i ot-klanjamo greπke, ras-pravljamo i rjeπavamonejasno i sporno. I sveto radimo sami jer jeto naπ posao!

Kad govorimo o ob-vezama MORH-a,plaÊamo ih kao i uvi-jek prema redu dos-pjelosti, ali onda ionoliko koliko novcaosigura Ministarstvofinancija putem jedin-stvenog raËuna Dræav-ne riznice. Dobivamoonoliko koliki je naπfinancijski plan. Sve preko tog izno-sa je dug, ostaje neplaÊena obvezaMORH-a, Ëak i onda kad neke naπeevidencije kazuju da je ostalo nova-ca na ”naπim raËunima”. Taj dugprenosimo u sljedeÊu godinu i, kaoi s vlastitim financija, tek kad gapodmirimo, moæemo plaÊati noveobveze. I sve to takoer radimo sa-mi jer za to primamo plaÊu!

No, s potraæivanjima ne moæemosami. Trebamo suradnju svojih duæ-nika, a duænici ste i vi, zaposleniciMO-a i OSRH-a. Mi smo uËinili sveπto smo mogli bez vas. Poslali smovam opomene i rekli da oËekujemopodmirenje vaπih dugovanja. Nakon”ËiπÊenja” bilance, poslali smo vamizvode otvorenih stavaka, nekima odvas nepoznati obrazac, kojim smovas pitali slaæete li se s naπim evi-dencijama o visini vaπeg duga. Tre-bali ste nam se javiti svi jer moramosa svima razgovarati. A javio se sa-mo dio vas! Neki su rekli da se sla-

æu s dugom, neki su traæili ispravke,neki su htjeli odmah platiti cijeli iz-nos, neki su molili odgodu...

Evidentiranih dugovanja i daljeima previπe! I dalje Êe Dræavni uredza reviziju i ostale revizije i nadzor

imati prigovore i davati svima nalo-ge, a svi Êemo obrazlagati i traæitiopravdanje.

Z nate li πto sve dugujete svomposlodavcu? Podsjetit Êemo vas.

Dugujete novac koji vam je dankao akontacija za sluæbeno putova-nje u zemlji i inozemstvu, a niste,neki od vas i nakon godinu dana, inakon svih naπih opomena i potica-nja, donijeli na obraËun putni nalog.Nova Uputa o automatiziranoj obra-di putnih naloga za sluæbena puto-vanja u zemlji, o kojoj smo pisali uproπlom broju, rijeπit Êe dio proble-ma, ali uvijek ostajete vi najodgo-vorniji za osobne dugove MORH-u.

Dugujete novac koji ste dobili kaoakontaciju za vaπe πkolovanje u ino-zemstvu, a niste doπli i donijeliobraËun svega πto ste dobili i potro-πili. Neki zato πto duguju pa im jeteπko vratiti ono πto ipak nije njiho-vo, neki nemaju dugovanje i samosu nemarni, nazovimo to tako.

Dugujete za neplaÊeni smjeπtaj ukapacitetima MO-a i OSRH-a za πtodobivate mjeseËne raËune. Jesu li oniprevisoki, moæda preniski, prihvaÊateli ih ili osporavate - morate odmahreagirati i raspraviti s onim tko vam

ih ispostavlja. Nekimaod vas naplata se pro-vodi obustavom, nekiplaÊate sami, a nekiostaju duæni.

Dugujete za preko-raËenje odobrenih iz-nosa na sluæbenimmobitelima. Z a to nedobivate raËune veÊobavijesti o prekora-Ëenju. Oni koji imajuopravdani razlog zaprekoraËenje trebajuto sami rijeπiti, inaËeostaju duæni puni iz-nos. I opet, neki pod-mire dug, a neki osta-

ju duæni. Svi koji ostaju duæni, bezobzira po kojem temelju, tjerajuposlodavca tuæiti vlastitog zaposle-nika! Teπko je to shvatiti, teπko je toobjasniti i Dræavnom uredu za revi-ziju, i Ministarstvu financija, i G lav-nom inspektoratu, i Samostalnomodjelu za internu reviziju, i Upravivojne policije... Z aposlenik ne vraÊasvoj dug poslodavcu, a onda je nasudu poslodavac protiv vlastitog za-poslenika! Ili bivπeg zaposlenika!

Z ato vas joπ jednom podsjeÊamo:krajnje je vrijeme da provjerite svo-je financije, sredite svoje raËune iizravnate dugove s poslodavcem.

Mi Êemo zapoËetim projektima narazini Uprave za financije i prora-Ëun i nadalje pronalaziti rjeπenjakoja Êe postupcima automatizmaomoguÊiti svima zadovoljstvo: pod-mirene dugove i sreene financij-ske odnose izmeu poslodavca i za-poslenika. A onda Êe i sa svim revi-zijama i nadzorima biti lakπe!

Vera G ILJ E VIΔ

snim

io T

. B

RAN

DT

12,13 strana 12/19/07 1:55 PM


K raj 2007 . godineOdjel hrvatskihvojnih glasila u

sastavu MORH-oveSluæbe za odnose sjavnoπÊu i informira-nje doËekao je s no-vim izdavaËkim pot-hvatom na koji je iz-nimno ponosan: foto-monografijom o sud-jelovanju OSRH u mi-siji ISAF u Afganista-nu pod nazivom “Odbranitelja domovinedo Ëuvara svjetskogmira“. I vjerujte, poπ-tovani Ëitatelji, dasmo ponosni s razlo-gom. Mogli bismo gaizraziti samo na osno-vu Ëisto tehniËkih po-dataka: fotomonogra-fija ima 1 6 8 stranica,velikog je formata i utvrdom uvezu, sadræiviπe od 1 5 0 fotografi-ja, veÊinom iz objekti-va iskusnog HVG -ovog profesionalcaTomislava Brandta (uzbitan doprinos MijeKnezoviÊa i pripadni-ka MLOT-a koji suustupili fotografije izChangcharana). Uzfotografije, za one kojine znaju mnogo o tome πto hrvatski vojnici rade u dalekojazijskoj dræavi, postoji i 20 stranica teksta s bitnim podaci-ma o uspostavi misije ISAF , sadaπnjem trenutku i buduÊ-nosti misije te sve zapaæenijem sudjelovanju hrvatskekomponente u njoj.

Naπ urednik fotografije, obilazeÊi hrvatske vojnike, u Af-ganistanu je proveo πest dana u listopadu ove godine. Ve-Êinu tog vremena potroπio je u neprestanoj potrazi za ka-

drovima kojima bi nanajbolji naËin uspiopredoËiti kako hrvat-ski vojnik obavljasvoje zadaÊe tisuÊa-ma kilometara dale-ko od kuÊe. Mislimoda je posao obavioizvanredno, uspio jeu nekoliko dana uËi-niti ono πto neki ko-lege rade i mjeseci-ma. © toviπe, unatoËnazivu fotomonogra-fije koja u prvi planstavlja naπe vojnike,ona nam istodobnopredstavlja i sam Af-ganistan i njegovestanovnike, kao i oæi-ljke koji su joπ dubo-ko urezani godinamaratovanja... Uspjeπnojfotografskoj “misiji“pomogli su i idealnivremenski uvjeti,Êudljiva afganistan-ska klima bila je na-klonjena sa sunËanihi ugodnih 20-akstupnjeva celzijusa.

Naravno, fotomo-nografija je prijesvega posveÊenanjezinim glavnim ju-nacima, hrvatskimvojnicima, Ëuvarima

svjetskog mira, koji u ovoj dalekoj zemlji æele pridonijetiuspostavi stabilnosti i sigurnosti. Tijekom obilazaka Ka-bula i Mazar-e-Sharifa, naπem su fotografu vojnici pru-æali svesrdnu pomoÊ i omoguÊili da ovo izdanje ugledasvjetlo dana.

Hvala im, i æelimo da fotomonografija pridonese uvje-renju da Hrvatska moæe, i to s punim pravom, biti po-nosna na svoje vojnike!

Fotomonografija o sudjelovanju OSR H u ISAF-u

O d branitelja domovine do Ëuvara svjetskog miraO d je l h r v a t sk ih v ojnih g lasila k raj ov e g od ine d oË e k ao je s nov im i z d a v a Ë k im pot h v a-

t om na k oji je i z nim no ponosan: fot om onog rafijom o s u d je lo v anju O S R H u m isiji IS A F

u A fg anis t anu pod naz i v om “ O d b rani t e lja d om ov ine d o Ë u v ara s v je t sk og m ira“ . M o-

nog rafija sad r æ i v i π e od 15 0 fot og rafija, k oje v e Ê inom pot pis u je fo t ore port e r H V G -a

T om islav B rand t , a g ov ore o æ i v o t u i lju d im a A fg anist ana t e naπ im v ojnicim a u m isiji

Doma g oj VLAHOVIΔ

MORH

14,15 strana 12/19/07 1:58 PM

OS RH


U © koli stranih jezika “Kata-rina Z rinska“ od 3 . rujna do4 . studenoga provedena jeizobrazba 27 . naraπtaja inten-zivnog teËaja engleskog, nje-maËkog, francuskog i talijan-skog jezika.

Izobrazbu su proveli nastav-nici © kole stranih jezika “Ka-tarina Z rinska“ u Z agrebu,Osijeku i Splitu. Polaznici subili podijeljeni u tri razinepoznavanja jezika: temeljnu,

srednju i naprednu. TeËaj je us-pjeπno zavrπilo 1 1 3 polaznika izustrojbenih cjelina MORH-a iOSRH. Nakon uspjeπno svlada-nog programa polaznicima suuruËene diplome o poznavanjustranog jezika. Na sveËanomzavrπetku bili su vojni izaslaniciakreditirani u RH, te pomoÊnicivojnih izaslanika RepublikeF rancuske, Savezne RepublikeNjemaËke i Republike Austrije.

OJ I

U RACVIAC-u je 1 2. i 1 3 . prosinca odræan seminar o informatiË-kom kriminalu "Cy bercrime - nove prijetnje u virtualnom prostoru."

Organiziran je i proveden u suradnji s UNICRI-om (InstitutomUN-a za meuregionalne zloËine i pravosue), a na njemu su sud-jelovali istaknuti svjetski struËnjaci iz tog podruËja. U sklopu semi-nara odræana su brojna predavanja vezana uz definiranje tipovaCy bercrimea, prijetnjama na svim razinama, sredstvima koja su nameunarodnoj razini na raspolaganju za borbu protiv njega te orazlozima uspostave pravnog okvira za razvijanje prevencije protivte prijetnje u virtualnom prostoru u kojemu su granice vrlo nejasnei gdje svatko u svakom trenutku moæe biti na bilo kojem mjestu. U radu seminara sudjelovali su i studenti F akultetapolitiËkih znanosti u Z agrebu s kojim RACVIAC i inaËe ima vrlo dobru suradnju.

L.P .

Na HVU-u “Petar Z rinski“ od 1 2. do 3 0. studenogaprovedena je izobrazba Ëetvrtog naraπtaja Temeljnog te-Ëaja za dræavne sluæbenike.

TeËaj su proveli djelatnici Dekanata HVU-a “PetarZ rinski“ na Ëelu s voditeljem teËaja pukovnikom Stjepa-nom VukoviÊem i provedbenim Ëasnikom, bojnikom Ju-

rom Lozom, uz pomoÊ djelat-nika Personalne uprave, Up-rave za obuku i πkolstvo i Up-rave za ljudske resurse. TeËajsu polazila 22 dræavna sluæ-benika iz ustrojbenih cjelinaMORH-a i OSRH-a. PolazniciteËaja upoznali su se s ustro-jem i djelokrugom rada MO-RH-a i OSRH-a, πto je bilasrediπnja tema teËaja.

Svim polaznicima sveËanosu uruËene diplome o uspjeπ-nom zavrπetku teËaja. Diplo-me je uruËio dekan HVU-a“Petar Z rinski“ brigadir Æelj-ko Akrap.

OJ I

Izobrazba stranih jezika u © S J “Katarina Zrinska“

Seminar o informatiËkom kriminalu

Temeljni teËaj za D S na H V U “Petar Zrinsk i“

14,15 strana 12/19/07 1:58 PM

G odina intenzivne modernizacije

21. prosinca 2007.16

SIJE» AN J• Odlazak 2. rotacije hr-

vatskog OMLT-a i pjeπaË-kog voda u misiju ISAF

• NaËelnik G SOS-a Re-publike Italije admiral G i-ampaolo Di Paola u posje-tu Hrvatskoj

• Potpisan sporazumMORH-a i trgovaËkogdruπtva Pleter usluged.o.o. o preuzimanju dje-latnika

VELJA» A• Izaslanstvo MORH-a

na minhenskoj konferen-ciji o sigurnosnoj politici

• Izmeu vlada RH iKraljevine © vedske potpi-san OpÊi sporazum o su-radnji na podruËju obrane

OÆUJAK• Ministar obrane Beris-

lav RonËeviÊ na sastankuministara EU Trojke uW iesbadenu

• Srediπte za obuku pje-πaπtva Koprivnica obilje-æilo 1 5 . obljetnicu

• Imenovani novi za-povjednici triju grana OS-RH: general pukovnikMladen Kruljac (HKoV),komodor Ante UrliÊ(HRM) i brigadni generalVlado BagariÊ (HRZ )

• Prvo javno predstav-ljanje znanstvenog istra-æivanja “Hrvatska vojska- hrvatsko druπtvo“ Insti-tuta Ivo Pilar i MORH-ovog Instituta za istraæi-vanje i razvoj obrambenihsustava

• Predsjednik RH Stje-pan MesiÊ u posjetuZ Z IO-u “Petar Z rinski”

TR AVAN J• Albanski ministar

obrane F atmir Mediu uposjetu Hrvatskoj

• Izaslanstvo MORH-ana Ëelu s ministromRonËeviÊem u posjetuKuvajtu

• Odræana sveËanaakademija u povodu de-sete obljetnice Vojnogordinarijata

• U Cavtatu odræan Ëe-tvrti svjetski kongres o

kemijskom, bioloπkom iradioloπkom terorizmu

• U Puli odræana 3 6 .konferencija zapovjednika

vojnih uËiliπta NATO-a,PzM-a i Mediteranskogdijaloga

• Na vojnim poligonimaG lavica i Radovanci pro-vedena metodsko-pokaz-na vjeæba Rad logistiËkepostaje u terenskimuvjetima

SVIBAN J• U OkuËanima obilje-

æena dvanaesta obljetnicavojno-redarstvene akcijeBljesak

• 4 9 . meunarodno i 1 5 .hrvatsko vojno hodoËaπÊeu Lourdes

• Predsjednik Vlade RHIvo Sanader u posjetuZ Z IO-u

• U Dubrovniku obilje-æen Dan OSRH i HKoV-ate 1 5 . obljetnica debloka-de Dubrovnika

• Na pet lokacija u oko-lici Z adra odræana meu-narodna civilna vjeæbazaπtite i spaπavanjaIDASSA 2007

LIPAN J• U Domu zdravlja u

Ozlju preminuo umirov-ljeni general pukovnikOSRH Ivan Basarac

• G uardex 07 - meuna-rodna bilateralna vojnavjeæba pripadnika OS Hr-vatske i SAD-a u Kninu

• Inæenjerijska vjeæbapostrojbi HKoV-a UnamigLivex u vukovarskojvojarni

• SveËanim postrojava-njem postrojbi OSRH uZ agrebu i Vukovaru obi-ljeæen Dan dræavnosti

• G odiπnja konferencijazamjenika naËelnika G SOS-a zemalja Ëlanica re-gionalne inicijative SEDM

• Hrvatski vojni policaj-ci na sveËanosti ustroja-vanja NATO multinacio-nalne postrojbe vojnepolicije

• Z apovjednik NATO-ovog Z apovjedniπtva zatransformaciju ameriËkigeneral Lance L. Smith uposjetu Hrvatskoj

• NaËelnik G SOS-aLitve general bojnik Val-das Tutkus u posjetu hr-vatskoj Bojni za specijal-na djelovanja

• Sedmo prvenstvo OS-RH i » etvrto regionalnoprvenstvo u vojniËkompetoboju u Jastrebarskom

• Brod HRM-a F austVranËiÊ na meunarodnojvjeæbi Adrion Livex 2007u Jonskom moru

SR PAN J• Helikopterska nesreÊa

u Vukovaru, tragiËno pre-minulo troje pripadnikaOSRH - narednica Ljubi-ca PeriπiÊ, stoæerni nared-nik Juraj RuπkaË i skup-nik Vjekoslav Ljubo

• Izaslanstvo MORH-ana Ëelu s ministrom obra-ne u posjetu Portugalu

• Rumunjski ministar

M OR H i OSR H u 2007 .

MORH I OS RH

16,17 strana 12/19/07 2:01 PM

21. prosinca 2007.17

obrane Teodor Melescanuu posjetu MORH-u

• Predstavljene novesluæbene maskirne odoreza pripadnike OSRH uAfganistanu

KOLOVOZ• U Kninu sveËano obi-

ljeæen Dan pobjede i do-movinske zahvalnosti i1 2. obljetnica vojno--redarstvene operacijeOluja

• Redovita rotacija 1 0.kontingenta OSRH u Af-ganistanu

• Predstavnici vojnogsaniteta OSRH na vjeæ-bi MEDCEUR '07 u Mol-daviji

• G eneral pukovnik OS-RH Marijan MarekoviÊimenovan za glavnog in-spektora obrane

• Sastanak ministraobrane RH Berislava Ron-ËeviÊa s njemaËkim kole-gom F ranzom JosefomJungom u MORH-u

R UJAN• U Udbini i Delnicama

odræana vjeæba specijalacaAlbanije, Makedonije i Hr-vatske Adriatic Eagle 07

• Na KljuËiÊ brdu blizuVelike G orice odræano 4 0.svjetsko vojno prvenstvou orijentacijskom trËanju

• U Z adru obiljeæena1 6 . obljetnica i DanHRM-a

• U Puli odræan 4 . me-unarodni simpozij “Mul-tinacionalne postrojbevojne policije u meuna-rodnim operacijama pot-pore miru“

• Izaslanstvo MORH-ana konferenciji o europ-skoj obrambenoj politici uBerlinu

• Z amjenik naËelnikaG S OSRH general pukov-nik Slavko BariÊ na Ëeluhrvatskog vojnog izaslan-stva u posjetu SAD-u

• Vojarna Pleso prihvati-la prva dva πkolska avio-na Z lin 24 2L namijenjenaza selekcijsko letenje i te-meljnu i naprednu obukuvojnih pilota

LISTOPAD• U podruËju hrvatskog

dijela Jadranskog mora iobale odræana meuna-rodna NATO intergranskavjeæba Noble Midas 2007 ,sudjelovalo 8 tisuÊa vojni-ka iz 1 2 zemalja

• 1 5 . vojno-redarstve-no hodoËaπÊe u MarijuBistricu

• Sastanak ministaravanjskih poslova i obraneAmeriËko-jadranske po-velje i BaltiËke povelje uSplitu

• MORH i finska tvrtkaPatria potpisali ugovor onabavi 84 AMV oklopnavozila pjeπaπtva za potre-be OSRH

• Primopredaja duænostidirektora RACVIAC-a,Nedæad HadæimusiÊ izMVP-a BiH prvi civil natoj funkciji

• Hrvatski vojnici-spor-taπi bez medalja na 4 .svjetskim vojnim igramau indijskom Hy derabadu

• Meugranska vjeæbaCROSEL-07 na G aπinci-ma, sa svrhom procjenespremnosti hrvatskih sna-ga predvienih za meu-narodne vojne operacije

• Ministar RonËeviÊ uKijevu na godiπnjem sas-tanku ministara obranedræava Ëlanica SEDMprocesa

• Vjeæba postrojbiPO © tit 2007 na rtuKamenjak

STUD EN I• U Delnicama odræano

1 1 . prvenstvo OSRH uorijentacijskom trËanju

• Potpisani ugovori onabavi novih protupoæar-nih zrakoplova - dva ka-nadera CL-4 1 5 , tri Air

Tractora, te o financiranjurazvoja hrvatske juriπnepuπke

• Proslava pete obljetni-ce Z apovjedniπtva za lo-gistiku u Poæegi

• © C Poljud u Splitu do-maÊini 9 . prvenstva OS-RH u plivanju

• Nagrade hrvatskim fil-movima “BombardiranjeZ adra 1 9 9 1 .“ i “Nebeskivitezovi slavonske ravni“na 1 8. meunarodnomfilmskom festivalu Vojskai narod u talijanskom Bra-ccianu

• Obiljeæena 1 6 . obljet-nica vukovarske tragedije

• Meunarodna raËu-nalno poduprta logisti-Ëka vjeæba LOG EX-07 uTaktiËko-simulacijskomsrediπtu

PR OSIN AC• Iz Rusije isporuËena

dva novonabavljena sred-

nja viπenamjenska heli-koptera Mi-1 7 1 © za po-trebe HRZ -a, prvi oddeset

• U zraËnoj bazi Z agrebobiljeæena 1 6 . obljetnicaHRZ -a i PZ O-a

• Obiljeæavanje 1 6 . ob-ljetnice Hrvatskog vojnoguËiliπta u vojarni “PetarZ rinski”

MORH I OS RH

16,17 strana 12/19/07 2:01 PM

21. prosinca 2007.

HIM ARS odnosno High MobilityArtillery Rocket Sy stem najnoviji jeviπecijevni bacaË raketa (VBR) iupravo ulazi u operativnu uporabuu topniËkim postrojbama ameriËkekopnene vojske (US Army ). RijeË jeo VBR-u koji rabi isti tip streljivakao i stariji sustav MLRS. Bitna jerazlika u tome πto MLRS rabi dvakontejnera, sa πest raketa svaki, i

postavljen je na oklopljeno gusje-niËno podvozje. HIMARS je olakπa-na inaËica, rabi samo jedan kontej-ner sa πest projektila i postavljen jena taktiËki petotonski kamion, kojise inaËe masovno rabi u kopnenojvojsci.

HIMARS je stoga znatno pokretlji-viji i lakπe ga je prevoziti zrakom iliæeljeznicom. Pri konstruiranju se

osobito vodilo raËuna o tome da seHIMARS moæe prevoziti transport-nim avionom C-1 3 0 Hercules. Sus-tav je toliko prilagoen zraËnom pri-jevozu da je moguÊe iskrcati ga veÊnapunjenog i spremnog za djelova-nje iz C-1 3 0. HIMARS zatim ispaliprojektile prema cilju i odmah seukrca u avion spreman za uzlijeta-nje. I sve to u samo nekoliko minuta.

Sustav ima tri Ëlana posade, koji-ma je automatizacija znatno olakπa-la rad. Tako je najteæi dio posla po-sade svakog VBR-a, punjenje strelji-vom, uvelike olakπano i ubrzanoprimjenom posebnog punjaËa mon-tiranog na okretno postolje. PunjaËistodobno sluæi i kao okvir za uËvrπ-Êivanje projektila nakon punjenja.

HIMARS je dosad rasporeen utri postrojbe kopnene vojske i Na-cionalne garde, a plan je opremitijoπ 1 3 drugih postrojbi.

M. P E T ROVIΔ

18

S RED INOM prosinca ameriËkoratno zrakoplovstvo objavilo je kakoje borbeni avion F -22A Raptor pro-glaπen potpuno operativnim. Timeje zavrπena viπegodiπnja faza uvo-enja u inicijalnu operativnu upora-bu, odnosno sazrijevanje kompletnoprateÊeg sustava koji omoguÊuje dataj najsuvremeniji borbeni aviondjeluje bilo gdje u svijetu, odnosnotime je Raptor jedini borbeni avionpete generacije na svijetu koji senalazi u punoj operativnoj uporabi.Prva eskadrila Raptora koja je pro-glaπena F OC (F ull operational capa-bility ) jest 27 . lovaËka eskadrila izzrakoplovne baze Langley , koja je usastavu 1 9 2. lovaËkog puka Z rako-plovne nacionalne garde. InaËe,1 9 2. lovaËki puk je druga postrojbanakon 1 . lovaËkog puka koja je po-punjena s tim tipom borbenog avio-na. Z a ameriËko ratno zrakoplovstvoje to veliki uspjeh i zbog toga πto jeto rezultat rada djelatnog sastava lo-

vaËkog puka, i njegoveaktivne priËuve.

Proglaπenju F OC-a zaRaptore, proteklih godi-na su prethodili uspjesipoput prvog prekomor-skog rasporeda u japan-sku bazu Kadena, te us-pjesi na velikim multi-nacionalnim vjeæbamapoput Red F lag, Com-bat Hammer i NorthernEdge.

Kako razvoj novih bor-benih sustava znaËi i ot-varanje novih radnihmjesta u vojnoj industri-ji potvruje i prosinaËkiprimjer tvrtke BAE Sy s-tem, koje je u ameriË-kom gradu South Nashua u savez-noj dræavi New Hampshire otvorilasvoj novi proizvodni pogon. Ti novikapaciteti namijenjeni su poveÊanjuproizvodnje sustava za elektronsko

ratovanje koji Êe se ugraivati naborbene avione F -22A Raptor i F -3 5Lightning II, i u njima Êe biti zapos-leno 1 4 00 ljudi.

I. S K E NDE ROVIΔ

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

F-22A potpuno operativan

H IM AR S postao operativanU

S A

rmy

18-21 vijesti 18.12.2007 14:21


AM ERI»KA tvrtka Oshkosh TruckCorporation nastupila je na ovogo-diπnjem natjecanju Urban Challen-ge, koje je zapravo nastavak legen-darnog natjecanja besposadnih vo-zila G rand Challenge. Dosad su senatjecanja G rand Challenge odvija-la u pustinjskim uvjetima i kon-struktorski timovi su to veÊ uspjeπ-no svladali razvivπi robotska vozilakoja su samostalno svladavala test-nu stazu. Z ato je organizator, agen-cija za napredna obrambena istraæi-vanja DARPA odluËila izazov podiÊina viπu razinu - voænju robotskihvozila u urbanim uvjetima.

Dok je veÊina drugih timova nanatjecanju Urban Challenge kaoosnovu uzimala terenska vozila ilikombije, Oshkosh je krenuo dru-

gim putem. On je odluËioprilagoditi svoj dobro poz-nati srednji taktiËki kamionpogonske konfiguracije4 x 4 MTVR (Medium Tacti-cal Vehicle Replacement),πto je temeljni srednji tak-tiËki kamion ameriËkog ma-rinskog korpusa. Vozilo jedodatno opremljeno senzo-rima i raËunalima, koji omoguÊava-ju autonomnu voænju po raznim te-renima bez potrebe za ljudskom in-tervencijom.

To je zapravo bio vrlo logiËan po-tez jer analitiËari smatraju kako Êeprva besposadna vozila u sastavuvojnih snaga biti upravo kamioni isliËna logistiËka vozila. Danas lo-gistiËka potpora snagama, osobito

onim u mirovnim misijama, zahtije-va mnoπtvo kamiona za prijevozsvih potrepπtina. Ali zahtijeva i zna-tan broj vozaËa i prateÊeg osoblja.Uporaba robotiziranih vozila moæeveliku potrebu za vozaËima znatnosmanjiti te djelomiËno pojednostavi-ti i automatizirati inaËe sloæeni lo-gistiËki problem.

M. P E T ROVIΔ

PO»ETKOM prosinca 2007 . tvrtkaAlenia Aeronautica objavila je kakoje u Bukureπtu sklopila konaËniugovor o prodaji sedam srednjihtaktiËkih transportnih aviona C-27 JSpartan. Vrijednost tog ugovora je21 7 milijuna eura. Realizacija ugo-vora bila je s gotovo 1 2 mjeseci za-kaπnjenja u odnosu na najave izstudenoga 2006 ., kada je i donese-na rumunjska odluka o toj kupnji.Sklopljenim ugovorom je obuhvaÊe-na i obuka letaËkog i tehniËkog sas-tava, isporuka opreme za opsluæiva-

nje i odræavanjeaviona, odreenakoliËina zamjenskihdijelova i potroπnogmaterijala, te simu-latora leta koji Êebiti instaliran u Bu-kureπtu. Isporukaprvog rumunjskogSpartana trebala bise realizirati do kra-ja 2008. godine.

Okosnicu danaπa-nje rumunjsketransportne flote Ëi-ne avioni An-24 ,

An-26 i C-1 3 0, a novim SpartanimaRumunjska planira prije svega za-mijeniti Antonove. Rumunjski Spar-tani bit Êe opremljeni kompletnimsenzorskim obrambenim sustavom,

Ëime se æeli otvoriti moguÊnost sud-jelovanja u meunarodnim operaci-jama na podruËjima velikog sigur-nosnog rizika. Novim rumunjskimuspjehom avion C-27 J potvruje sekao definitivni europski hit, posebi-ce u usporedbi sa svojim glavnimtræiπnim konkurentom, CASA-inimtransportnim avionom C-29 5 M.

Kao glavne adute svog aviona Ale-nia Aeronautica uobiËava navoditiprije svega znatno veÊi dolet u od-nosu na C-29 5 M, veÊu nosivost, ja-Ëe motore, vrlo dobru iskoristivost iprilagodljivost razliËitim tipovimamisija, kako vojnih tako i civilnih. Uvojne svrhe moæe biti rabljen za raz-liËite oblike prijevoza i izbacivanjavojnih postrojbi i materijala. U kla-siËnoj transportnoj konfiguraciji Mi-ni Hercules moæe prevesti do 6 2vojnika s punom opremom, odnosno4 6 padobranaca. U sanitetskoj konfi-guraciji transportnog prostora moæeprevesti 3 6 nosila uz prateÊe medi-cinsko osoblje. U civilne svrhe moæebiti takoer rabljen za razliËite obli-ke prijevoza ljudi i potrebnog mate-rijala, te za protupoæarnu borbu.

I. S K E NDE ROVIΔ

R umunjska zak ljuËila zavrπni ugovor za S partane


Besposadno vozilo TerraM ax

Bus

ines

s W

ire

18-21 vijesti 18.12.2007 14:22

»E©KA je vojska nakon kupnjesrednjih oklopnih vozila Pandur IIodluËila da joj trebaju i moderna la-ka oklopna vozila. Ta je odluka saz-rela nakon πto je » eπka RepublikaodluËila u sklopu misije ISAF u Af-ganistanu preuzeti jedan provincij-ski rekonstrukcijski tim (PRT), i to ujuænoj pokrajini Logar.

Amerikanci su kao najbræi naËinnabave potrebne opreme ponudiliunajmljivanje potrebne koliËine la-kih oklopnih vozila Humvee, no» esi su nakon pomne analize zak-ljuËili da trebaju drukËiji tip vozila.

Z ato su, za potrebe snaga koje Êedjelovati u sklopu toga provincij-skog rekonstrukcijskog tima, poæurnom postupku nabavili dva tipalakih oklopnih vozila. OdluËili su se

za Ëetiri oklopna vozilaIveco LMV i Ëetiri oklop-na vozila KMW Dingo 2.RijeË je o dva trenutaËnonajpopularnija oklopnavozila u Europi, πto su ganabavile mnoge vojske,osobito za potrebe pos-trojbi koje sudjeluju umirovnim misijama.

Iveco LMV je neπto lak-πe vozilo koje ipak nudi dobruoklopnu zaπtitu, dok je KMWDingo 2 s masom od 1 1 tona vozilos ozbiljnom razinom zaπtite i spo-sobno je djelovati u opasnom okruæ-ju, a u sluËaju napada raznih vrstazaπtititi posadu od ozbiljnijeg stra-davanja. Oba vozila imaju pogon-sku konfiguraciju 4 x 4 i napredni

pogonski sustav, koji im omoguÊavadobre vozne osobine neovisno ovrsti podloge po kojoj se kreÊu.

Iako je rijeË o nabavi samo osamvozila, to se moæe smatrati poËet-kom jer se procjenjuje da je ukupnapotreba Ëeπke vojske bar nekolikodesetaka vozila takvog tipa.

M. P E T ROVIΔ

TVRTKA Lockheed Martin potpi-sala je ugovor i zapoËinje prilagod-bu raketnog sustava krstarica ame-riËke ratne mornarice klase Ticon-deroga kao dijela modernizacijskogprograma, πto ukljuËuje prilagodbuna projektile RIM-1 6 2Evolved SeaSparrowMissiles (ESSM) tvrtkeRay theon. PrilagodbaÊe se izvrπiti na dva 1 6Mk 4 1 sustava za oko-mito lansiranje na sva-kom pojedinom broduu skladu s najnovijimBaseline VII standar-dom, koji ukljuËujeEthernet prikljuËke teoptiËke kablove i pri-padne kanale, kako bise uskladili sa standar-dima razaraËa klase Ar-leigh Burke. Krstariceklase Ticonderoga zaotkrivanje ciljeva koriste se radar-skim sustavom AN/SPY -1 (Aegis),a za navoenje projektila ESSM-ana ciljeve iluminacijskim radarimaAN/SPG -6 2, koji se inaËe rabe zanavoenje raketa sustava Standard.

U odnosu na prethodnu generacijuprojektila, ESSM je bræi i pokretlji-viji zbog uporabe digitalnog autopi-lota. Bojna glava mase oko 3 0 kgznatno je uËinkovitija te optimizira-na za uniπtavanje protubrodskih

voenih projektila. Digitalna tehno-logija omoguÊuje lansiranje bezprethodnog zagrijavanja tako da jevrijeme reagiranja smanjeno na onoza koje brodski sustavi otkriju ob-jekt u zraku i prepoznaju ga kao

prijetnju te ga oznaËe kao cilj. Pro-jektili ESSM posebno su prilagoe-ni za uniπtavanje nadzvuËnih pro-jektila i djelovanje u priobalnomokruæenju pojaËanih radarskihsmetnji.

Krstarice klase Ticon-deroga primarno su pro-jektirane kako bi osigu-rale protuzraËnu obranuvelikog dometa pa je iosnovno protuzraËno na-oruæanje temeljeno naprojektilima StandardMissile. Ovi projektili idalje Êe osiguravati pro-tuzraËnu obranu veÊegdometa, dok Êe ESSMprojektili ojaËati brodskesamoobrambene znaËaj-ke na kraÊem dometu.Nadogradnjom raketnogsustava i uvoenjemESSM projektila bit Êe

osiguran veÊi stupanj fleksibilnosti,a aerodinamiËna konfiguracija ES-SM-a omoguÊava da se Ëak Ëetirirakete smjeste u jednu lansirnu ci-jev vertikalnog lansera Mk 4 1 .

M. P T IΔ G RÆ E LJ

2 021. prosinca 2007.

Klasa Ticonderoga naoruæana p rojektilima ES S M

» eπka kupuje LM V i D ingo 2


18-21 vijesti 18.12.2007 14:23

2 1

RATNA mornarica Juæne KorejesveËano je porinula prvi vrlo brzipatrolni brod klase G umdosuri,opremljen domaÊim izgraenimkrstareÊim projektilima velikog do-meta i sustavom za elektroniËkuborbu. Patrolni brod istisnine 4 4 0tona nazvan je Y oon Y oung-Ha pre-ma poginulom mornaru u pomor-skoj bitci sa Sjevernom Korejom2002. godine blizu zapadne obale.SveËana ceremonija porinuÊaodræana je krajem lipnja ove godineu brodogradiliπtu tvrtke Hanjin He-avy Industries and Construction uPusanu nakon gotovo 23 mjesecarazvoja projekta i gradnje broda.

Brod je prvo PKG (G uided MissilePatrol Killer) plovilo izgraeno uprojektu PKX iz 2003 . godine. Ciljprojekta je gradnja plovila koja Êepatrolirati osporavanom zapadno-morskom granicom, sluæit Êe obranicrte razgraniËenja te Êe imati mo-guÊnost napada na neprijateljskaplovila s velikog dometa a zamijenitÊe pojedine zastarjele 1 3 5 tonskepatrolne brodove klase Chamsuri.Crta razgraniËenja stabilizirala se je

oko 3 8. paralele a nametnulisu je Ujedinjeni narodi na-kon okonËanja Korejskog ra-ta 1 9 5 3 . godine te je podije-lila korejski poluotok na dvadijela, Sjevernu i Juænu Ko-reju. Py ongy ang je nikadanije sluæbeno prihvatio te suzato izbijali manji i veÊi su-kobi izmeu ratnih mornari-ca dviju dræava, posebice1 9 9 9 . i 2002.

Patrolni brod Y oon Y oung-Ha dugaËak je 6 3 metra i πi-rok 9 metara, nosi Ëetiri Hae Seong(Sea Star) precizno navoena krsta-reÊa projektila dometa 1 5 0 km kojeje proizvela dræavna Agencija zavojni razvoj. Od preostalog naoru-æanja na pramËanom dijelu brodasmjeπten je top kalibra 7 6 mm dokse na krmenom dijelu broda nalazitop kalibra 4 0 mm. Takoer, taj vrlobrzi patrolni brod opremljen je viso-kotehnoloπkim radarskim sustavomkoji ima moguÊnost simultanog ot-krivanja i praÊenja viπe od 1 00 zraË-nih i morskih ciljeva, sustavom zaelektroniËku borbu, ograniËenim

kapacitetom nezamjetljivosti te ter-malnom infracrvenom kamerom ko-ja omoguÊava posadi od 4 0 Ëlanovalociranje, ciljanje i paljbu na speci-fiËne mete Ëak i nakon iskljuËivanjaradarskog sustava. Vodomlazna pro-pulzija omoguÊava postizanje brzi-na veÊih od 4 0 Ëvorova.

Nakon uspjeπno provedenih po-kusnih plovidbi, novi patrolni brodY oon Y oung-Ha trebao bi uÊi uoperativnu sluæbu juænokorejskemornarice u prvoj polovici 2008.godine.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

PROTEKLIH desetljeÊa ulaæu seveliki napori za pronalaæenje naËi-na za smanjivanje kolateralnih ljud-skih i materijalnih πteta. Ti neæelje-ni uËinci borbenih djelovanja utjeËune samo na pravila uporabe oruæa-nih snaga nego potiËu i konstantninapor vojne industrije u pronalaæe-nju odgovarajuÊih tehnoloπkih rje-πenja u svrhu njihovog smanjenja.Jedan od zadnjih takvih primjera jesuradnja tvrtki Lockheed Martin i

Boeing u novoj prilagodbi nji-hove inaËe vrlo uspjeπne bor-bene platforme G unship II,koju Ëine preraeni transport-ni avioni AC-1 3 0H Spectreodnosno AC-1 3 0U Spooky .

Sadaπnji arsenal tih avionaËine dva topa M6 1 Vulcan ka-libra 20 mm (koji bi inaËe us-

koro trebali biti zamijenjeni s topo-vima Mk 4 4 Bushmaster II kalibra3 0 mm), jedan top L6 0 Bofors kali-bra 4 0 mm, te jedna haubica M1 02kalibra 1 05 mm. Ti avioni bi uskorotrebali dobiti novo naoruæanje, i tolasersko koje bi trebalo biti novi ve-liki korak u izvoenju preciznijihnapada na zemaljske protivniËkeciljeve, odnosno novi veliki korakka smanjenju neæeljenih posljedicatakvih zraËnih udara. U tu svrhu

proteklih godina su te dvije tvrtke usuradnji s ameriËkim ministarstvomobrane pokrenule projekt integrira-nja novog naoruæanja, koji je poËet-kom prosinca 2007 . postigao i jedanod vrlo vaænih poËetnih uspjeha, ato je uspjeπna instalacija kemijskoglaserskog modula (teæine oko 5 ,5 to-na) u unutraπnjost transportnogaviona C-1 3 0H, koji se rabi kaoprototip za potrebe testiranja. S do-nje strane trupa bit Êe postavljenaturela (koju je izradila tvrtka L-3Communications/Brashear) koja Êeuz kemijski laser velike snage sa-dræavati laserski senzor za otkriva-nje i praÊenje protivniËkih ciljeva.Prva probna gaanja zemaljskih ci-ljeva iz zraka planirana su za prvupolovicu 2008. godine.

I. S K E NDE ROVIΔ

21. prosinca 2007.

Porinuæe novog juænokorejskog patrolnog broda


Advanced Tactical Laser

18-21 vijesti 18.12.2007 14:23

Veliki pom ak u am eriËkoj vanjskopolitiËkoj strategiji nakon 11. rujna 2001. odnosi se na organizaciju N ATO . N a-

kon teroristiËkog napada N ATO -ovi saveznici odm ah su prim ijenili Ëlanak 5. Sporazum a o N ATO -u i pozvali se

na potrebu zajedniËke obrane - odredbu koja u dosadaπnjoj pedesetogodiπnjoj povijesti N ATO -a joπ nikad nije bi-

la prom ijenjena

T ERORIZA M

21. prosinca 2007.2 2

Peti Ëlanak Sporazuma o NA-TO-u formalno je aktiviranprvi put nakon teroristiËkih

napada 1 1 . rujna 2001 ., te su sevojne snage europskih zemaljaukljuËile u afganistansku operaciju,razvijena je πiroka mreæa obavjeπ-tajne suradnje, a Europa je postalavaænom sastavnicom antiteroristiËkekoalicije.

U tom sklopu i pitanje NATO-adobilo je posebnu vrijednost. Tvrd-nja dijela promatraËa, koja se javilanakon ruπenja MiloπeviÊa, kako jeNATO organizacija koja viπe i ne-ma neku bitnu funkciju, pa muAmerika ni neÊe poklanjati velikuvaænost, nakon teroristiËkog napa-da na Ameriku bila je brzo deman-tirana. Z a razliku od prijaπnjih na-

java kako bi novi krug proπirenjatrebao biti pomno planiran i kakone treba æuriti s prijamom novihËlanica, ameriËka administracija,upravo u æelji da i formalno uËvrstiantiteroristiËki savez, najavila jespremnost ukljuËivanja u NATOnovih dræava istoËne Europe. Svjes-na da je borba protiv terorizma du-goroËna zadaÊa i da u toj borbi je-dino uz angaæiranje πto veÊeg brojadræava mogu biti ostvareni rezulta-ti, kreatori ameriËke politike zaloæi-li su se za jaËanje i proπirenje At-lantskog saveza koji se dosad poka-zao najvaænijim instrumentomokupljanja svih saveznika.

Predsjednik Bush je 24 . rujna2001 . potpisao izvrπnu uredbu broj1 3 224 kojom su zamrznuti raËuni i

imovina 27 terorista, teroristiËkihorganizacija i financijera povezanihs Al-Q aidom. Blokirane su i tran-sakcije ameriËkih dræavljana i tvrtkis takvim osobama ili organizacija-ma, a liste osoba povezanih s tero-ristiËkim aktivnostima svakodnevnose nadopunjavaju. SliËne uredbeusvojene su i u drugim zemljama ilivaænijim financijsko-monetarniminstitucijama. Z atraæeno je i sluæbe-no obiljeæavanje pojedinih skupinakao inozemnih teroristiËkih organi-zacija (F oreign terorist organization- F TO) πto bi znatno ubrzalo i ola-kπalo zakonsku proceduru protivnjihovih Ëlanova.

B oæ o VUK AS OVIΔ

T ekst u c ijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

ProtuteroristiËka suradnja u sk lopu NATO -a

22,23 strana 18.12.2007 14:12

21. prosinca 2007.

Dræave svijeta stalno poboljπa-nju svoje vojne komunikacij-ske satelite, poveÊavajuÊi ka-

pacitet i brzinu prijenosa prema iod svojih satelitskih skupina, osla-njajuÊi se na iskustva iz nedavnihsukoba.

AmeriËka vojska, naravno, idemnogo dalje od samog poboljπanjajer nastoji ustrojiti fundamentalnodrugaËiji pristup vojnim komunika-cijama temeljen na obliku internetstrukture i na ekstremno visokoka-pacitivnim satelitima koji mogu po-

vezivati izvidniËke platforme, ope-racije na terenu, pa Ëak i manjepostrojbe zbog potpore koordinira-nom centraliziranom umreæenomratovanju.

U sluËaju potpune uspostave tenove arhitekture, mogli bi se koristi-ti supersateliti kako bi se korisniciprikljuËili svojevrsnoj informatiËkojmreæi koju Pentagon naziva “global-na informacijska mreæa” (G IG ).Jednom puπtena u pogon, bez obzi-ra je li rijeË o taktiËkim zapovjedni-cima na bojiπnici ili stratezima nadrugoj strani planeta, omoguÊit Êeprovedbu izvianja u gotovo real-

nom vremenu, koordinirati izvore iprosljeivati instrukcije postroj-

bama na terenu. Isto tako,bit Êe potpuno nevaæno

kakva se oprema rabina oba kraja.

Koliko Êe sus-tav dobro ra-

diti dijelom

ovisi o brzini prijenosa podataka πtose prosljeuju putem satelita. Sate-litski sustavi ameriËke vojske trenu-taËno su sporiji nego to zahtijevajuspecifikacije za potporu G IG -a. Urealnosti, neke od starijih svemir-skih letjelica imaju brzinu ne veÊuod stare telefonske parice.

SAD u orbiti ima tri primarna ko-munikacijska satelitska sustava.Obrambeni satelitski komunikacij-ski sustav (DSCS) koji se rabi zakomunikacije veÊe propusne moÊiali smanjene sigurnosti, visokozaπtiÊeni Milstar sustav za komu-nikacije u sluËaju nuklearnih suko-ba, te nasljednik koji radi na ultra-visokim frekvencijama (UF O), aposluæuje ratnu mornaricu i koris-nike u ostalim granama rasporee-ne na terenu, izvan matiËnog teri-torija.

VOJ NA T EH NIKA

Supersateliti kao okosnica globalne informacijske mreæe

2 3

Am eriËka vojska im a viziju kako Êe supersateliti postati okosnicom u stvaranju globalne inform acijske m reæe. O vo

je pregled razvoja novih satelita naËinjenih kako bi podupirali centralizirano um reæeno ratovanje, te danaπnjih

globalnih sustava

P ripremio Ma rijo P E T ROVIΔ


22,23 strana 18.12.2007 14:13

ORU Æ A NE S NA G E

21. prosinca 2007.2 4

Materijalno nagraivanje i nje-gov stimulacijski aspekt kaosredstvo poticanja radne ak-

tivnosti bilo je poznato i koriπteno udavnoj proπlosti. Praksa stimulativ-nog plaÊanja stara je najmanje 24 00godina, πto govori kako su davnootkrivene neke prednosti takvihoblika plaÊanja.

Moderan svijet poslovanja obilje-æavanju stalni transformacijski pro-cesi. Ni kompanije kao dio tog sus-tava nisu izuzete od promjena.

Transformacijska narav kompanija,i posebno neprekidna potreba zaupravljanjem promjenama radnesnage, traæi odgovor na pitanje ka-ko u takvim uvjetima strukturiratisustav kompenzacija. Iskustva i is-traæivanja potvruju da se odgovormoæe pronaÊi u usklaenosti etapau razvoju biznisa (stupanj razvoja),zahtjeva træiπta za plaÊanjem vanj-skih talenata i naËina plaÊanja. Us-pjeπno usklaivanje toga ne zahtije-va samo visoku razinu struËnosti

veÊ i odreenu odvaænost i sprem-nost za prihvaÊanje promjena.

PromatrajuÊi sustav materijalnognagraivanja danas iz globalneperspektive, uviamo da joπ postojeznatne razlike u naËinima plaÊanja,odnosno nagraivanja. Tako npr.postoje velike razlike u sustavimaplaÊanja izmeu razliËitih zemaljazbog razliËite hijerarhije nacional-nih vrijednosti. Naime, svi su infici-rani intenzivnom konkurencijom iutrkom za kupcima i kritiËnim vjeπ-tinama, na sve utjeËe globalno fi-nancijsko træiπte i svi traæe kakorazumjeti i uravnoteæiti golemu ko-liËinu informacija i tehnologija iz-van nacionalnih granica. Sve sekompanije susreÊu sa sliËnim pritis-cima, ali odgovori na te pritiske surazliËiti.

Nagraivanje ukljuËuje ne samoizravne isplate u gotovini veÊ i ne-izravna plaÊanja u obliku zaposle-niËkih beneficija i poticaja. Onomotivira zaposlenike u dostizanju

viπe razine produktivnosti. U skladus time, to je i kritiËna komponentakoja se javlja u odnosima izmeuposlodavaca i zaposlenika.

Na kompenzacije utjeËu razliËitesilnice poput træiπta radne snage,pregovora izmeu poslodavaca isindikata, dræavnog zakonodavstvai filozofije top menadæmenta. To jeizvanredno dinamiËno podruËje.

Kompenzacijski sustavi i sustavinagraivanja mogu postati znaËa-jan alat za potporu globalnog naËi-na razmiπljanja ili mogu formiratiznatne zapreke koje pak mogublokirati put. Z a organizacije kojese natjeËu na svjetskom træiπtu,upravljanje kompenzacijama i sus-tavima nagraivanja uvijek je ovi-silo o razumijevanju socijalnih,ekonomskih i politiËkih promjenakoje se pojavljuju u zemljama u ko-jima djeluju.

S lob od a n » UR» IJ A


M aterijalno nagra ivanje i njegov stimulacijsk i aspekt

24,25 strana 18.12.2007 14:07

21. prosinca 2007.

Moæda najveÊi problem projek-ta A4 00M, oko kojega su sevodile dugogodiπnje raspra-

ve, bio je odabir vrste pogona. Dokje dio kupaca zagovarao uporabuturboventilacijskih motora (kao naG lobemasteru III), veÊina je traæilaturboelisne motore (kao na Hercu-lesu). Osim veÊe brzine leta i veÊenosivosti, zagovornici turboventila-cijskih motora su isticali da u Euro-pi ne postoji dovoljno snaæan turbo-elisni motor. Rjeπenje je pronaenou osnivanju nove tvrtke - EuropropInternational (EPI) s osnivaËimaTurbo Propulsores - ITP (© panjol-ska), MTU Aero Engines (NjemaË-ka), Rolls-Roy ce (Velika Britanija) iSnecma (F rancuska). TrenutaËno je-dina zadaÊa EPI-a je razvoj i proiz-vodnja turboelisnog motoraTP4 00-D6 .

Prvi let tog motora izvorno je pla-niran za poËetak ove godine. Iakoje prvi TP4 00-D6 joπ u travnju ovegodine postavljen na lijevi unutar-nji nosaË na posebno modificira-nom Lockheed Martinovom C-1 3 0KHerculesu W .2, letna su testiranjaotkazana za studeni. Do otkaziva-

nja je doπlo nakon testiranja oba-vljenog na zemlji 28. veljaËe 2006 .(u Istersu pokraj Marseillesa). Pre-ciznije, testiranja su pokazala da jenuæno pojaËati vezu izmeu turbo-mlaznog motora i reduktora. Nai-me, snaga turbomlaznog motora sepreko reduktora prenosi na elisu.Kod motora TP4 00-D6 rijeË je o os-merokratkoj elisi F H3 6 tvrtke RA-tier-F igeac promjera 5 ,3 metra. Kra-kovi elise naËinjeni su od kompozit-nih materijala, Ëime im se poveÊavaizdræljivost i smanjuje masa. TP4 00-D6 je najsnaæniji turboelisni motorikad proizveden na Z apadu, sa sna-gom od 9 6 9 4 kW (1 3 000 ks). Uoperativnoj uporabi snaga Êe bitiograniËena, tako da Êe piloti tije-kom polijetanja moÊi rabiti snaguod 8203 kW (1 1 000 ks). TP4 00-D6je drugi najsnaæniji turboelisni mo-tor na svijetu. Od njega je jaËi joπsamo ruski NK-1 2MP snage 1 1 03 0kW (1 5 000 ks) koji se rabi na avio-nima Tu-9 5 MC i Tu-1 4 2.

SpecifiËnost A4 00M bit Êe konfi-guracija motora koji se neÊe vrtjetiu istom smjeru kako je to uobiËaje-no, veÊ Êe kod para motora na sva-

kom krilu okretanje elisa biti asime-triËno. Projektanti su zakljuËili daÊe na taj naËin smanjiti vibracije inaprezanja krila i asimetriËno kre-tanje zraka preko krila. NajveÊaprednost zapravo je znatno olakπa-no upravljanja avionom u sluËajuotkazivanja jednoga ili Ëak dvamotora.

U trenutku pisanja ovog teksta,EPI joπ nije objavila podatke jesu lipoËela letna testiranja TP4 00-D6 .Planirano je osmomjeseËno letnotestiranje s ukupno 7 5 00 sati. U lip-nju 2007 . tvrtka MTU je objavilakako je zapoËela sa sastavljanjemprvog TP4 00-D6 motora pomoÊualata i strojeva koji Êe se rabiti i userijskoj proizvodnji. Z a poËetak jeplanirana proizvodnja 24 motoranamijenjena ugradnji na prvih πestaviona koji Êe se rabiti za letna tes-tiranja. Isporuka prvog serijskogTP4 00-D6 planirana je za 2009 . go-dinu, s planiranim poveÊanjem mje-seËne proizvodnje na deset motoratijekom 201 0.

RA T NO ZRA KOPLOVS T VO

A400M πiri krila (II. dio)

2 5

Postavljen izm e u am eriËkih C-17 G lobem aster III i C-130 H ercules, europski A400M trebao bi biti idealno

rjeπenje za veÊinu ratnih zrakoplovstava

P ripremio Dra æ en MILIΔ


24,25 strana 18.12.2007 14:08

2 6

Korvete viπe nisu tek zamjenaza brze napadne brodove (ra-ketne Ëamce i raketne topov-

njaËe) koji su dominirali træiπtemprije nekih dvadeset do trideset go-dina. Korvete se kontinuirano razvi-jaju u viπenamjenske ratne brodove,Ëija je glavna odlika dobar (da nekaæemo izvrstan) odnos cijena/bor-bena moÊ. Ono πto je od korveta na-pravilo prave viπenamjenske plat-forme jest oruæje, koje je postalo do-voljno kompaktno da se moæe ugra-diti i na manje ratne brodove pru-æajuÊi im paljbenu moÊ koja je ne-kad bila rezervirana iskljuËivo zarazaraËe i fregate.

Oman je nedavno potpisao ugovors tvrtkom VT Shipbuilding za triOcean Patrol Vessels (oceanski pa-trolni brodovi). RijeË je o korvetamanamijenjenim djelovanju daleko odsvojih matiËnih baza. Taj je ugovorsamo najnoviji, sigurno ne i posljed-nji primjer rasta vaænosti korveta usuvremenim ratnim mornaricama.

Vaænost korveta sve viπe Êe rastijer sve veÊi broj suvremenih ratnihmornarica razmiπlja o moguÊnosti-ma uporabe (a samim tim i o kup-nji) viπenamjenskih ratnih brodovanamijenjenih djelovanju u operaci-jama niskog i srednjeg intenziteta(mirovne operacije). Tako britanskaratna mornarica ozbiljno razmiπlja okupnji veÊeg broja korveta ili lakihfregata.

SliËno kao i kod brzih napadnihbrodova, primarna je zadaÊa korve-ta borba protiv drugih brodova (an-ti-surface warfare - ASuW ), a glav-no oruæje su protubrodski projektilis aktivnim radarskim sustavima sa-monavoenja. Jedan je od najpoz-natijih i dosad Ëesto rabljen projek-til francuski MBDA Ex ocet MM 4 0mase oko 87 0 kg. Ex ocet MM 4 0Block I i Block II imaju raketni po-gon, πto je dovoljno za 4 0 nautiËkihmilja maksimalnog dometa. Projek-tili Block II imaju moderniji radar,koji radi u J frekventnom rasponu

(1 0 do 20 G Hz), te G PS ili G alileosatelitsku navigaciju radi poveÊanjamoguÊnosti otkrivanja pojedinaËnihciljeva i veÊe preciznosti, posebnoprotiv ciljeva koji plove blizu obaleili su u lukama. Jedan od zadnjihkupaca Ex oceta MM4 0 Block IIjest indonezijska ratna mornarica.Kupila ih je za svoje korvete klaseSigma, koje gradi tvrtka Roy alSchelde.

Poboljπani Ex ocet MM4 0 Block 3ima, umjesto raketnog, turbomlaznimotor, koji je poveÊao domet na Ëak9 7 nautiËkih milja. Block 3 je zadr-æao elektroniËke sustave s Blocka II,ali je dobio i ograniËene moguÊnostinapadanja ciljeva na kopnu. Prvisu kupci Oman (Project Khareef) iUjedinjeni Arapski Emirati (AlBay nunah). Omanska ratna morna-rica joπ otprije rabi starije inaËiceEx oceta.

RA T NA MORNA RIC A

P ripremio T omis la v J ANJ IΔ

Korvete kao viπenamjensk i brodovi


Iako su veÊ i danas korvete viπenam jenski ratni brodovi koji m ogu obavljati zadaÊe πto su ih joπ prije dvade-

setak godina m orali obavljati korvete i razaraËi, njihov je razvoj daleko od vrhunca

21. prosinca 2007.

26,27 strana 18.12.2007 14:04

Dugo nakon osnivanja novognjemaËkog zrakoplovstvaposlije poraza u I. svjetskom

ratu, bezmotorni zrakoplovi suzauzimali vaæno mjesto u taktiË-kim promiπljanjima njemaËkihstratega o prebacivanju pjeπaËkihpostrojbi na bojiπta. Vrlo vaæno jenapomenuti da su gotovo svi nje-maËki borbeni piloti, πkolovani pri-je nego πto je pod Hitlerovom vlaπ-Êu NjemaËka uπla u otvoreni pro-ces naoruæavanja, uËili letjeti najedrilicama. U tom razdoblju, kaoπto Êe se vidjeti iz daljnjeg teksta,mnoge vaæne tehniËke inovacijena tom polju bile su rezultat istra-æivanja i razvoja u DF S-u (Deut-sche F orschungs-Institut fü r Sa-gelflug - NjemaËki istraæivaËki in-stitut za zrakoplovno jedriliËar-stvo).

Z raËne su jedrilice u NjemaËkojbile razvijane u svim oblicima i ve-liËinama, a bile su namijenjene za

vrlo πiroki spektar zadaÊa. Uz iz-vidniËke bile su im namijenjeneËak i bombarderske zadaÊe. U tak-tiËkom smislu, ipak su najzahval-nije bile u ulozi nosaËa, odnosnotransportera pjeπaËkih trupa.

Prvi tip jedrilice koji je bio isku-πan (uporabljen) u pravoj borbenojakciji bila je siÊuπna jedrilica podoznakom DF S 23 0. Bila je to kon-vencionalna jedrilica, s pravilnim ivisoko postavljenim krilima. Krilasu bila postavljena pod kutom od9 0° u odnosu na trup jedrilice.Razvijena je joπ 1 9 3 2. godine kaoprototip u proizvodnim pogonimatvrtke Rhö n - Rossitten - G esell-schaft. U svojoj unutraπnjosti mo-gla je ponijeti uz pilota i 1 0 vojni-ka pod punom ratnom opremom,ili 1 25 0 kg korisnog tereta. U pu-nom smislu tog pojma, desantnejedrilice DF S 23 0 bile su u to vri-jeme “tajno oruæje”. Njihov borbe-ni debi, kad su ih rabili njemaËki

padobranci u napadu na velikibelgijski kompleks utvrda Ebel -Emael, zbio se 1 0. svibnja 1 9 4 0. ipredstavljao je potpuno taktiËkoi strateπko iznenaenje za belgij-sku obranu. Elitne postrojbe pado-branaca pod zapovjedniπtvom ge-nerala Studenta nesmetano suse spustile u dubinu belgijskog te-ritorija i vrlo brzo i bez otporaovladale strateπkim toËkama i ob-jektima. UnatoË tom uspjehu, jed-nom kad se saznalo za njihovopostojanje i naËin njihove taktiËkeuporabe, teπko je bilo ponovnopostiÊi sliËan uËinak iznenaenjana protivniËku obranu. Istodobno,njemaËko zapovjedniπtvo je uvidje-lo da je to priliËno skup, tehniËkizahtjevan ali i opasan naËin trans-porta pjeπaËkih trupa izravno nabojiπte.

21. prosinca 2007.

Ig or S P IC IJ ARIΔ

Tijekom II. svjetskog rata nacistiËka N jem aËka se u velikoj m jeri koristila bezm otornim letjelicam a - posebice u

transportnim zadaÊam a. Prem da su njihovi operativni rezultati bili ograniËenih razm jera, sm atrane su vrlo koris-

nim dodatkom Reichovoj zraËnoj logistiËkoj floti


2 7

Transportne jedrilice TreÊeg Reicha

VOJ NA POVIJ ES T

26,27 strana 18.12.2007 14:04

H rvatski vitezovi R eda M arije Terezije (VI)

Bitke koje su vodili Rukavina i IviËiÊ bile su dio novog doba europske vojne povijesti, koje su obiljeæili francuski

revolucionarni ratovi...

21. prosinca 2007.2 8

Matija Rukavinajoπ je jedanzasluænik Kriæa

Marije Terezije koji jedoπao iz obitelji svojniËkom tradicijom:rodio se kao sin Ëasni-ka u Trnovcu u Lici1 7 3 7 . godine. U kolo-vozu 1 7 5 5 . stupio jekao zastavniËki kadetu linijsku pjeπaËku pu-kovniju Joseph Ester-há zy i s njom krenuo uSedmogodiπnji rat(1 7 5 6 -1 7 6 3 ). VeÊ prvegodine rata, zbog iz-nimnog ponaπanja ubici kod Lobositza,imenovan je potporuË-nikom u novoosnova-noj linijskoj pjeπaËkojpukovniji Johann Pá lf-fy . U svim daljnjimokrπajima i opsadamaRukavina se isticao paje veÊ nakon opsade G latza 1 7 5 8.postao natporuËnik, a tom prilikomga je pohvalio i sam general Lou-don. Tijekom opsade zadobio je viπerana. Premjeπten je u LiËku krajiπkupjeπaËku pukovniju, gdje je postaosatnik, a potom je u veljaËi 1 7 7 8. iz-vanredno promaknut u Ëin bojnikapri OtoËkoj krajiπkoj pjeπaËkoj pu-kovniji. Na Ëelu svoje bojne sudjelo-vao je u Ratu za bavarsko naslijeesluæeÊi kao predstraæa Loudonovojarmiji.

Kad je car Josip II. godine 1 7 86 .posjetio karlovaËki dio Vojne kraji-ne, imenovao je Rukavinu potpu-kovnikom pri Ogulinskoj krajiπkoj

pjeπaËkoj pukovniji, a s tim Ëinomsudjelovao je potom u Turskome ra-tu (1 7 88-1 7 9 1 ), gdje je dva puta bioteπko ranjen. Ipak, uspio je preæivje-ti i u prosincu 1 7 89 . promaknut je uËin pukovnika. Nakon sklapanja mi-ra uspjeπno je sudjelovao u radu ko-misije za razgraniËenje s Turskom.

G odine 1 7 9 4 . s dvije kombiniranekarlovaËke bojne upuÊen je na bo-jiπte u Italiji. Ondje mu je zapovjed-nik, general topniπtva De Vins pov-jerio teπke zadaÊe, koje je on us-pjeπno obavio. U svibnju 1 7 9 5 . pro-maknut je u Ëin general bojnika. Is-te godine 24 . lipnja juriπao je sasvojim odjelom, samo s nataknutim

bajunetama i bez jednog ispaljenoghica, na F rancuze na brdu Madon-na del Monte. Uspio ih je protjeratipreko Trenta, i unatoË bolnoj ranina ramenu, do kraja bitke je ostaouza svoje vojnike. S joπ otvorenomranom preuzeo je zapovjedniπtvopredstraæa i nekoliko puta se istak-nuo. Potom se prikljuËio posaditvrave Mantove. Preuzeo je zapov-jedniπtvo nad poloæajem Migliaret-to, najugroæenijim od neprijatelja,ali ga je ogorËeno branio srËano za-povijedajuÊi vojnicima. Odbili suËak sedam juriπa. Rukavina je biona poloæaju tijekom cijele opsade,dan i noÊ. Z a iskazanu hrabrost

POD LIS T A K

M atija R ukavina (1737.-18 13 .)S imeon IviËiæ (1759 .-1823.)

Vla d imir B RNARDIΔ

Matiju Rukavinu niti ranjavanja nisu mogla spri-jeËiti da se bori uz svoje vojnike

IviËiÊ je uvijek ratovao s velikom hrabroπÊunastojeÊi doÊi na Ëelo juriπa

28,29 dossier strana.qxd 18.12.2007 14:00

dobio je Viteπki kriæ Reda MarijeTerezije, koji mu je dodijeljen na 4 3 .promociji 1 0. kolovoza 1 7 9 6 . Sljede-Êe godine dobio je plemstvo: uzdig-nut je na Ëast baruna.

Po zavrπetku opsade Mantove,krajem srpnja 1 7 9 6 ., dobio je Ruka-vina dopuπtenje da se lijeËi u Pado-vi. Ali kad je postalo oËito da Êe us-lijediti druga opsada Mantove, do-brovoljno se vratio i odræao na svo-me poloæaju do predaje.

G odine 1 7 9 7 . postavljen je za za-povjednika nekadaπnjih mletaËkihposjeda, Dalmacije i Albanije. Aus-trija je to podruËje upravo steklamirom u Campoformiju, kojim jedokinuta vjekovna MletaËka Repu-blika. To je bio vrlo teæak i osjetljivpoloæaj pa su Rukavinine zaslugetim veÊe jer je znatno pridonio mir-nom uspostavljanju austrijske vlasti.Njegovo poznavanje zemlje i ljudi,kao i njegova divovska pojava budi-li su strahopoπtovanje, mir i red usvim dijelovima generalata i na nje-govim granicama.

G odine 1 801 . Rukavina je promak-

nut u Ëin podmarπala, advije godine poslije postaoje titularni pukovnik-vlas-nik 5 2. linijske pjeπaËkepukovnije. Nakon sklapa-nja BeËkog mira Rukavinaje umirovljen i ostatak æi-vota proveo je u Penzingupokraj BeËa. Ondje je i um-ro 3 . svibnja 1 81 7 . godine.

Simeon IviËiÊ rodio se1 7 5 9 . kao sin krajiπkog Ëas-nika u G revcu na podru-Ëju KriæevaËke pukovnije.Naobrazbu je stekao uvojniËkom sirotiπtu u Ptuju,iz kojega je kao kadet stu-pio u 22. linijsku pjeπaËkupukovniju Lacy . U pukovni-ji mu je dodijeljen u srpnju1 7 7 8. Ëin zastavnika, a uTurskom ratu (1 7 87 .-1 7 9 2.)napredovao je do natporuË-nika. Kao satnik prikljuËiose 1 7 9 4 . vojsci na rijeciRajni, gdje je dobio Viteπkikriæ Reda Marije Terezije,koji mu je dodijeljen na 4 2. promo-

ciji 1 1 . svibnja 1 7 9 6 .godine.

Dana 1 . prosinca1 7 9 4 . uspjeli suF rancuzi izvanMainza zauzeti naj-udaljeniju redutu,takozvanu Z ahlba-cher Schanze. Z bognjezine vaænosti, za-povjedio je guvernerMainza, generalAndreas Neu da seta utvrda preotme,neprijatelju po sva-ku cijenu, obeÊavπiËasniku koji prvi za-posjedne opkop svo-ju moÊnu preporukuza nagradu. U juriπuse najviπe istaknuoupravo IviËiÊ. Od-mah na poËetkunastojao je satnikdospjeti na Ëelo na-vale i prodro je uopkop zajedno s po-ruËnikom F autignie-om iz pjeπaËke pu-kovnije Pellegrini.

Ohrabreni njihovim primjerom, sli-jedili su ih i drugi odredi pa suF rancuzi, unatoË tvrdokornom otpo-ru, izbaËeni iz redute, koja je, kao iostale vaæne toËke utvrde Mainza,ostala u austrijskim rukama. Pri na-padu 29 . listopada 1 7 9 5 . na neprija-teljske opkope pred Mainzom dobi-la je bojna kojom je zapovijedao Ivi-ËiÊ nalog da zajedno s 200 W ü rmse-rovih dobrovoljaca uznemirava ne-prijatelja kraj Mombacha i da zauz-me to mjesto. To je IviËiÊ nakon teπ-ke πestosatne borbe i uspio. F rancu-zi su bili prisiljeni na uzmak premaG onzenheimu, a IviËiÊ im je s 5 0dobrovoljaca pokuπao zaÊi za leaiako su oni iz opkopa pruæali sna-æan otpor. Ali IviËiÊ je nastupao stolikom hrabroπÊu da su F rancuzibili prisiljeni u kratkom vremenupobjeÊi i ostaviti 1 3 topova, 1 haubi-cu i 20 streljaËkih karova.

Sada su i drugi bez gubitaka mo-gli dalje prodrijeti pa su zaplijenilijoπ 1 0 topova i 1 3 kola s barutom.

Viπe puta ranjavan i tjelesno os-labljen, u Ëinu bojnika stupio je Si-meon IviËiÊ nakon Lunevillerskogmira 1 801 . u mirovinu, a umro je uBeËu 27 . lipnja 1 826 .

21. prosinca 2007.2 9

Prikaz bitke kod Lobositza u kojoj je sudjelovao iMatija Rukavina

Vojnik Wurmserovog korpusa

POD LIS T A K

28,29 dossier strana.qxd 18.12.2007 14:00

30

Pitanja o Bogu i odgovori na njih stari sukoliko i Ëovjek. Po nekima je bogotraæitelj-ska Ëovjekova “crta” ujedno dokaz Boæje op-stojnosti, jer Boga Ëovjek nikada ni na kojinaËin ne bi traæio kad On ne bi postojao. Ietnologija potvruje da i meu najprimitiv-nijim plemenima postoji neka religioznost.Ipak, uvijek je bilo skeptika i ateista, prem-da moæda nikad toliko kao u XX. st. UnatoËBoæjoj objavi. “Ako postoji Bog, onda je Ëov-jek niπtavilo”, rekao je Sartre. MnogimasliËnih stajaliπta niπta ne znaËi ni stara Cice-ronova “ispovijest vjere”: “Nije bogove stvo-rio strah nego divljenje i zahvalnost (naro-da).” A veliki i mudri obraÊenik Augustin,koji je proπao “kriæni put” od razvratnog æi-vota u poganstvu do prihvaÊanja Objavlje-noga u Isusu Kristu, na samom poËetku svo-jih Ispovijesti, stavlja vjerniËki kamen teme-ljac: “Hvaliti te æeli Ëovjek, siÊuπan djeliÊtvoga stvorenja. Ti ga potiËeπ traæiti radosthvaleÊi tebe, jer si nas stvorio za sebe, i ne-mirno je srce naπe dok se ne smiri u tebi”.Tzv. nova paradigma New agea preuzetnoje sebi odredila globalnu zadaÊu “pomiriti”sve dvomilenijske dvojbe te na sve “svaeoko Boga” pritisnuti “delete”. ÆeleÊi Ëovje-ka XXI. stoljeÊa “osloboditi od svih ljudskihi boæanskih dikatatura i diktatora proπlosti”,uporno uvjerava da je bog u svemu i bog usvima, odnosno da smo svi bogovi i da je svebog! Nasuprot tome, prije dvije tisuÊe godi-na u potpunoj je anonimnosti i po strani odsvih globalnih planova tadaπnjih moÊnikaroen Onaj po Ëijem je Putu filozof Augus-tin otkrio Radost te Smisao - Ëovjeka, æivotai svega πto postoji. Veliki Bog, nakon πto jenekoliko tisuÊa godina po svojemu Izabra-nom narodu pripremao svijet za taj “new bigbang”, uπuljao se meu nas kao najobiËnijeDijete, kako se ne bismo prepali njegova si-laska s Neba. Doπao je kao tiho ostvarenjeobeÊanja i utjelovljenje proroËkog navjeπta-ja koji je budio narodnu nadu posebno “odstoljeÊa sedmog” prije Njegova roenja:“Evo, Djevica Êe zaËeti i roditi sina i nadje-nut Êe mu se ime Emanuel - πto znaËi: S na-ma Bog!” Iziπavπi iz te paradoksalne sintezedjeviËanstva i majËinstva, koja je πokirala ipravednog Josipa, u “punini vremena” po-kazao se kao Isus Spasitelj. No taj navjeπtajponavlja se svake godine, a tako Êe biti svedo dana kad ‘Bog s nama’ bude Bog sa svi-ma. Dok Svijet stalno “raa” nova boæan-stva - uzdiæuÊi sada idole “novoga doba”:træiπte-modu-estradu, a kao njihov “logo”Pradu - Bog nam i sada po Kristu dariva Lju-bav, Mir i Pravdu. Od poËetka “kamen spo-ticanja”, i danas je nekima sablazan i ludost,ali onima koji ga prihvaÊaju daje moÊ posta-ti djeca Boæja. Æelim vam svima sretan Bo-æiÊ, a “na tom mladom ljetu - 2008. - svegaobilja”!

21. prosinca 2007.

An elk o K AΔUNK O

BIBLIOT EKA D U H OVNOS T

VeÊ nekoliko mjeseci veselim se predboæiÊnom vremenu i da-nu kad Êu sastavljati ovogodiπnju ljestvicu najboljih filmova.Protekla godina podarila nam je nekoliko vrhunskih filmova, ato se posebno odnosi na pobjednike u stranoj konkurenciji. Naæalost, ove godine hrvatski je film kvalitativno zakoraËio korakunatrag, a jedini spomena vrijedan naπao se na ovoj listi: 10. Bourneov ultimatum - ako se ne varam, treÊi nastavak sage o tajnom agen-tu u potrazi za svojim identitetom, ovogodiπnji je rekorder po zaradi. Definitiv-no akcijski film godine.9. Kad bio sam pjevaË - simpatiËan filmiÊ o ocvalom provincijskom pjevaËu.Gerard Depardieu jednostavno je savrπen.8 . Simpsoni - besprijekorni kao i na malom ekranu.7. Crna knjiga - izvrstan povratniËki film Paula Verhoevena o æidovskoj pjeva-Ëici koja se, na svoj naËin, skriva od progona. Kod nas izaπao samo u videodis-tribuciji.6. Control - minuciozan pogled na æivot i smrt jedne rock zvijezde. 5. Pjevajte neπto ljubavno - nikad nisam vidio simpatiËniji hrvatski film. Kule-noviÊ je velika nada hrvatskog filma.4. F ontana æivota - alegorijska potraga za drvom æivota, izvorom mladosti ili, uprijevodu, besmrtnoπÊu i Bogom.3. Nema me - æivot ameriËke folk zvijezde Boba Dy lana podijeljen na πest te-matskih cjelina u kojima ga prikazuju razliËiti glumci u πest razliËitih identite-ta. T ek treba doÊi u kinodistribuciju.© to se vrha ljestvice tiËe, nisam se mogao odluËiti izmeu pobjednika kanskogi zagrebaËkog filmskog festivala. Oba ulaze u vrhunce filmske produkcije ovogdesetljeÊa. Viπe o njima u iduÊem broju. Do tada, sretan BoæiÊ i godina nova!

Najbolji filmovi u 2007.

Leon RIZMAUL

Boæja Pravda i globalna Prada

FILMOT EKA

Iako bi se po naslovu moglo zakljuËiti da se knjiga bavidalekom proπlosti te da je zanimljiva samo povjesniËa-rima i zaljubljenicima u vojnu povijest, to nije tako. Njezin je opseg daleko πirijer je autor dr. sc. A ndrej Korbar, iskusni podmorniËar i teoretiËar podmorni-Ëarstva, u njoj na svima prihvatljiv naËin objasnio i teoretske osnove pod-morniËarstva i projektiranja podmornica. U devetnaest poglavlja jednostav-nim jezikom informira nas o tome specifiËnom podruËju, koje se teπko moæeusporeivati s ijednom drugom ljudskom djelatnoπÊu. Knjiga obuhvaÊa povi-jesni aspekt razvoja podmorniËarstva od poËetaka sve do danas, a osnovnimtehniËkim podacima i opisima Ëitatelju pruæa zorni prikaz tehnoloπkog napret-ka u zadnjih sto godina, opisujuÊi tehniËki razvoj gradnje i eksploatacije, po-sebno istiËuÊi utjecaj kvalitete gradnje na borbenu uËinkovitost. A utor opisu-je i osnove konstrukcija i gradnje podmornica te obuku podmorniËara i moguÊ-nosti njihovog spaπavanja, a sve na tako pristupaËan naËin da Êe biti razumljivi mlaim Ëitateljima koji moæda prvi put ulaze u tajnovit svijet podmornica. Zaljubitelje povijesti tu je i opseæan dio posveÊen najranijim pokuπajima razvojapodmornica, njihovim borbenim djelovanjima tijekom I. i II. svjetskog rata, teod tada do danas. A utor se posebno usredotoËio na djelovanja austrougar-skih, njemaËkih, britanskih, ameriËkih, ruskih (sovjetskih) i japanskih podmor-nica. T akav odabir nije sluËajan, jer su struËnjaci tih dræava najviπe pridonijelirazvoju podmorniËarstva. No, autor nije upao u zamku iskljuËivog nabrajanjapovijesnih Ëinjenica, veÊ je na pojedinim mjestima istaknuo psihologiju posa-da podmornica koje su u pravilu dobrovoljaËke, njihovo djelovanje u kritiËnimtrenucima, stanje njihovog duha te patnje preæivjelih. Iskoristivπi svoje boga-to teoretsko ali i praktiËno poznavanje plovidbe na podmornicama, knjigu jeoplemenio vlastitim komentarima i predvianjima daljnjeg razvoja pod-morniËarstva u bliskoj buduÊnosti. Potrebno je istaknuti da je autor sustavnoi znanstveno obradio najvaænije Ëinjenice razvoja podmorniËarstva na po-druËju Hrvatske, sudjelovanje naπih ljudi u otkriÊu i razvoju torpeda, pa sve dodevedesetih godina proπlog stoljeÊa. Ma rio G ALIΔ

Andrej Korbar: “PodmorniËarstvo - 100 godina”, Laurana, Zagreb, 2007.

30 strana 19.12.2007 12:13

21. prosinca 2007.

VREMEPLOV

31

MoguÊnosti πirenja weba,ali ponajprije sve lakπepristupanje internetu i

alatima za izradu web stranica,pridonijeli su poveÊanju brojasiteova vezanih uz Domovinskirat, povijest Hrvatske vojske, pai veteranske udruge i njihovedjelatnosti. Jedna od tih udrugaje i nedavno osnovani Moto klub

Veterani, Ëija stranica nadilazi oËekivanja s obzirom na sta-rost udruge. Vrlo pregledna, s dosta informacija i redovitimupdateom www.mk-veterani.hr pruæa posjetitelju mnogomoguÊnosti da zadovolji svoju znatiæelju. Posebno veseliπto se domaÊe veteranske zajednice i organizacije ne libezatraæiti i inaËe besplatnu .hr domenu, pa samo zakupomprostora na nekom meunarodnom serveru ostvare ne od-veÊ visoku cijenu.Sadræaj sitea je iznimno πirok, pa osim osnovnih informaci-jama o djelovanju udruge, posjetitelj moæe pronaÊi i vrlobogate video i fotogalerije. S obzirom na sve, spomenutisite bi trebao postati predloπkom kako raditi i ispunjavatiinternet prostor. Kad bi sliËnih uradaka bilo viπe, tad bi ipovezanost srodnih udruga i simpatizera bila znatno bolja,a uËinkovitost rada mnogo veÊa.

www.mk-veterani.hr

23. prosinca 1953. Berija pred streljaËkim vodomPoslije Staljinove smrti ispoËetka su tri Ëovje-ka upravljala SSSR-om. Bili su to Georgij Ma-ljenkov, najodaniji suradnik VjaËeslav Molotovi bespogovorni provoditelj staljinistiËke repre-

sije Lavrentij Berija. VeÊ tada je iz pozadine djelovao Niki-ta HruπËov, prvi na listi pet sekretara Centralnog komiteta.Ubrzo se pokazalo da je najopasniji Berija. On je i dalje bezikakva nadzora vodio policijske sluæbe i, πtoviπe, zbog na-vodne opasnosti od nereda, Moskvu okruæio jakim postroj-bama NKVD-a s kojima je lako mogao zaposjesti zidineKremlja. Zato je operacija izvedena krajnje oprezno i pota-jice, uz potporu vojnih krugova. Berija je uhiÊen iznenada,usred Kremlja, na sjednici Prezidija Partije gdje se to naj-manje moglo oËekivati. U dogovoru politiËkog i vojnog vrhazloglasnog su moÊnika zaskoËili marπal Æukov i generalMoskalenko te ga ispred nosa NKVD-a predali vojsci. Pos-lije se saznalo da je Berija 23. prosinca 1953. zavrπio predstreljaËkim vodom. Povijesni je paradoks da se presuda te-meljila na Staljinovim dekretima iz 1934. kojima se Berijasam zduπno sluæio u doba najgorih Ëistki. Prema boljπeviË-kom obiËaju optuænica je bila laæna. Sovjetski je vrh Berijipripisao “zloËin πpijunaæe u korist imperijalistiËkih sila”!

29. prosinca 1931. Umro Oton KuËeraO osnivaËu zagrebaËke ZvjezdarniceOtonu KuËeri, koji je umro u Zagrebu 29.prosinca 1931., veoma se malo zna izvanstruËnih krugova, a upravo je on u svojedoba bio najveÊi popularizator prirodnih znanosti u nas.Napisao je nekoliko u javnosti zapaæenih popularnih knjigai priruËnika iz fizike i astronomije, a posebno veliku djelat-nost razvio je u Zvjezdarnici koja je djelovala u sklopu Hr-vatskoga prirodoslovnog druπtva. Ideja o osnivanju zagre-baËkog opservatorija postojala je i prije, ali nedostataknovca spreËavao je ostvarenje projekta. KuËera je prikupionovac za izgradnju i od otvorenja 1903. bio je njezinpredstojnik. U Ëast osnutka zagrebaËke Zvjezdarnice je-dan novootkriveni asteroid 1906. nazvan je Croatia. Prvaznanstveno-istraæivaËka namjena zagrebaËke Zvjezdarni-ce, zbog nedostatka opreme i nepovoljnog smjeπtaja u sa-mom srediπtu grada, ubrzo je preusmjerena popularizacijiastronomije i srodnih znanosti. U sklopu Zvjezdarnice60-ih je godina djelovala astronomska esperantska radij-ska postaja, jedina takve vrste u svijetu, a njezin Ëasopis»ovjek i svemir dosezao je nakladu od fantastiËnih 70 tisu-Êa primjeraka...

pripremio D. VLAHOVIΔKVIZWEB INFO

1. Broj nedjelja u adventskom razdoblju je:A triB ËetiriC pet

2. BoæiÊna pπenica sije se na blagdan:A sv. AndrijeB sv. StjepanaC sv. Lucije

3. Na Badnjak se slavi:A Adam i EvaB Joakim i AnaC Josip i Marija

4. Iza BoæiÊa je blagdan:A sv. IvanaB sv. StjepanaC Nevine djeËice

5. Prva nedjelja poslije BoæiÊa je nedjelja:A Sv. obiteljiB Krπtenja IsusovaC Tri kralja

RJE

©EN

JE: 1

b;2c

;3a;

4b;5

a

Neven MILADIN

Leon RIZMAUL

31 strana 19.12.2007 11:44

32 strana 18.12.2007 14:32

sretan boæiÊ i nova 2008. - hrvatski vojnik · 2017. 11. 9. · viπe nisu s nama, a koji, kroz...

Documents