slobodna bosna [broj 905, 13.3.2014]

8/12/2019 Slobodna Bosna [broj 905, 13.3.2014]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 1/68

SRPSKI FRONTOVI: RATNI PUT MILORADA DODIK

www.slobodna-bosna.b



BOSANSKO PROLJE]EMJESEC DANA POSLIJEPOLICIJSKA REKONSTRUKCIJANakon mjesec dana intenzivne istragekoju su vodili Federalna uprava policije iDràvno tuìteljstvo, pro{log su tjedna uSarajevu uhap{eni NIHAD TRNKA iSALEM HATIBOVI], zbog sumnje da su

sudjelovali u paljenju zgradePredsjedni{tva BiH; „SB“ doznaje da suistraìtelji identificirali ve}inu huligana kojisu 7. februara predvodili nasilnedemonstracije i da uskoro slijede novahap{enja

SPASILA^KI PLANMO@E LI ALUMINIJ PREBRODITI

KRIZU?Slobodna Bosna do{la je u posjed„spasila~kog plana“ koji je nova upravaAluminijskog kombinata Mostar ponudila zaizvla~enje kompanje iz vi{egodi{nje agonije

DIREKTNA DEMOKRATIJABOSANSKI LABORATORIJVi{e od mjesec dana {irom Bosnei Hercegovine odràvaju se protesti i plenu-

mi gra|ana i gra|anki. Rad ovih neformalnihtijela privla~i pa`nju {irom svijeta, kakomedija, tako politi~ke i akademske zajed-nice. Vje`banje direktne demokratije na

bosanski na~in dobija podr{ku, ali i otvarapuno polemika i daje prostora za kritike.Na{a novinarka mapirala je plenume kojidjeluju u Federaciji, te istraìla {ta èle,kako djeluju i {ta su postigli za mjesec dana

ENERGOPETROL NA SUDUTU@ILA[TVO NA “KRIVOM” TRAGUPrvoosumnji~eni u slu~aju spornedokapitalizacije Energopetrola, NedàdBrankovi}, premijersku du`nost preuzeo jegodinu dana nakon {to je Energopetrolpre{ao u ruke Konzorcija INA-MOL.Energopetrol je prodao njegov prethodnik

Ahmet Hadìpa{i} a s tom odlukom su sesloìli svi ministri u njegovoj Vladi. Niti jedan ministar nije obuhva}en optu`nicomTuìla{tva Kantona Sarajevo u slu~ajudokapitalizacije Energopetrola

EKSKLUZIVNOINSAJDER IZ VLADE SRBIJESA[A RADULOVI], ministar privredeVlade Srbije u ostavci, ekskluzivno zaSlobodnu Bosnu, iz stru~nog ugla, potpuno

je ogolio politiku lidera SNS-a AleksandraVu~i}a, koji je apsolutni favorit na predsto-

je}im izborima u Srbiji. Radulovi} govori oVu~i}evim propalim reformama u Srbiji,la`nim stranim investicijama i prividnojborbi protiv kriminala i korupcije

HAAGKARAD@I] I NJEGOVI SVJEDOCITokom skoro godinu i po dana izvo|enjadokaza, Radovan Karadì} doveo je u sud-nicu niz svjedoka upitnog kredibiliteta kojisu u sudnici negirali ve} utvr|ene zlo~ine,

prebacivali krivicu na druge osobe i iskazi-vali svoje divljenje prema optuènom. Na{anovinarka je analizirala neka od ovih svje-do~enja te donosi kratak pregled dokaznogpostupka odbrane na su|enju koje traje ve}petu godinu

OBE]ANJE LUDOMRATOVANJE[TA SI RADIO U RATU, TATA?Inicijativa SNSD-a da se objelodane podaco u~e{}u u ratu svih poslanika Narodneskup{tine RS-a mogla bio se ovoj stranci,prema mi{ljenju predstavnika opozicije, obiti glavu; Slobodna Bosna otkriva ratnu pro{los

~elnih politi~ara u RS-u, Milorada Dodika,Neboj{e Radmanovi}a, Igora Radoji~i}a,Nikole [piri}a, Dragana âvi}a, MladenaBosi}a, Petra \oki}a i Marka Pavi}a

13.3.2014. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanj

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

3824

28

34

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 4/68SLOBODN BOSN I 13.3.2014

KAKADEMSKA ZAJEDNICA

Lagumdìjapoturio le|a zaizbor Elvedina

Grabovice udocenta naEkonomskomfakultetuKrajem januara 2014. godine Komisija

je Nau~no-nastavnom vije}uEkonomskog fakulteta u Sarajevu

jednoglasno predloìla izbor ElvedinaGrabovice u zvanje docenta iz oblasti

„Menad`ment i informacioni sistemi“. Uovome mo`da i ne bi bilo ni{ta spornoda u Komisiji koja je aktuelnog direktoraElektroprivrede BiH predloìla u zvanjedocenta nije sjedio Zlatko Lagumdìja,kome Grabovica duguje svu zahvalnostza vrtoglavi uspon menadèrske iakademske karijere.

(M.F.)

Republika Srpska zaduìla se za ~ak 15miliona maraka kredita, koje }e utro{iti nakupovinu novih uniformi i slu`benih vozila

pripadnicima MUP-a Republike Srpske.

Uniforme i vozila }e, kako saznajemo, bitidodijeljena na Dan policije RS-a 4. aprila.Kredit od 15 miliona maraka podignut jekod NLB banke uz kamatnu stopu od 5,6odsto.

Na{ izvor iz MUP-a RS-a tvrdi da }e odaprila policajci RS-a biti potpuno redizajni-rani. Najve}e promjene odnosi}e se na kape

pa }e policajci, umjesto dosada{njih {apki,nositi ka~kete nalik onima koje je proslaviokubanski revolucionar Fidel Castro.

Saobra}ajna policija }e se na ulicamaRS-a od aprila mnogo lak{e prepoznati.Gornji dio uniformi za saobra}ajce poredstandardne plave boje, koja preovladava, na

prsima, le|ima i ramenima bi}e ùto-zelenefluorescentne boje. Plavu i fluorescentnu

boju na uniformi razdvaja}e reflektuju}atraka, na kojoj }e i na le|ima jakne biti nat-

pis “Policija”.Pored op{te i saobra}ajne policije, nove

redizajnirane uniformama dobi}e i krimi-nalisti~ka policija. Pripadnici krim policije,umjesto dosada{nje plave, na uvi|ajima,racijama i prilikom akcija nosi}e crnu i drapuniformu sa jaknama i prslucima, s ciljemlak{eg raspoznavanja. Na prsima i le|ima

uniformi bi}e natpis “Kriminalisti~ka poli-

cija”. Novu opremu, odnosno kombinezodobi}e i policajci na motociklima, bicikma, a planirana je i nabavka 60 sve~anuniformi. Svaki policajac ima}e i tri vrs

jakni, i to kratku ljetnu, zimsku vjetrovku kapulja~om koja se moè skidati i podjakns ruskom kragnom.

U novom voznom parku MUP-a RSna}i }e se automobil tipa “Volkswagen“Golf 7” i “Polo”, i odre|eni mode“Hyndaija”, “Renoa”, “Citroena”, “Pegeota”, dok }e se kao terenska vozila korititi “Dacia daster”. Za nabavku 3

putni~ka vozila izdvojeno je 11,26 milionKM, a za 21 teretno vozilo 1,09 milioKM. êtiri dìpa pla}ena su 240 hiljaKM, 10 motocikala 280.000 KM. Opremza vozila, svjetlosna i zvu~na signalizaciko{ta}e 630.000 KM, a oprema za specijanu i kriminalisti~ku policiju pla}ena je ok1,5 miliona maraka.

Na vozilima }e biti promijenjeneoznake. To zna~i da }e se naljepnice vozilima razlikovati od dosada{njiumjesto {iroke plave linije na vozilimdominira}e plavo-bijeli kvadrati}i amblemom Policije RS-a.

Zaduènje od ~ak 15 miliona KM j prema ocjeni ministra MUP-a RSRadoslava Jovi~i}a, opravdano jer je, kak

je rekao, napravljeno “u cilju kvalitetnij

rada policijskih slu`benika”. (M. Dedi

Dodik zadužio RS sa30 miliona KM da bi

častio policajce novimuniformama i vozilima

NIKO SE SME DA VAS BIJE

MINI MARKET

POLICIJA ÛVAREPUBLIKU SRPSKU

Dodik se dodatno zaduìo kako bpred izbore opremio policajce RS-a

POLICIJA ÛVAREPUBLIKU SRPSKU

Dodik se dodatno zaduìo kako bipred izbore opremio policajce RS-a

Elvedin Grabovica



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


STANÎNA ZA SINA

Dodik u centruBanje Lukegradi sinu stan

od 400 kvadrat-nih metaraPro{le nedjelje u Narodnoj skup{tiniRS-a odjeknula je vijest da MiloradDodik u centru Banje Luke svom sinugradi stan od 400 kvadratnih metara,me|utim ovu informaciju mediji u RS-uuglavnom nisu prenijeli. Miladin Stani}poslanik SDS-a, iznio je ovu informacijuu Parlamentu RS-a i predsjednika RS-apozvao na odgovornost za ovu

rastro{nost.“Javna je tajna da Dodik jednom odsvoje dvoje djece pravi stan od 400kvadrata u kojem, prema tvrdnjamamajstora, samo kada ko{ta oko 32hiljade eura. Meni nije predsjednik,niti moè biti neko ko svoje dijeteizdvaja od sve druge djece u RS-u.To nije ni moralno ni dràvni~ki”,istakao je Stani}. On tako|er tvrdi da seu istoj zgradi grade i stanovi za zetoveNeboj{e Radmanovi}a i da je zasvaku izgovorenu rije~ vezanu za ovuinformaciju spreman odgovarati pred

Sudom, ukoliko je potrebno. Ni Dodik niRadmanovi}, ni iko od ~lanova njihovenajuè porodice nije demantovao ovetvrdnje Miladina Stani}a.

(M.D.)

MINI MARKET

Osmi mart 2014.

Miladin Stani}



ČETVRTAK,6. MART

Dok sam gledao film „12 godinaropstva“, za koji su redatelj STEVEMcQUEEN i producent BRAD PITT pro{lenedjelje nagra|eni Oscarom, pritiskala me

neizdrìvo ispovijest stanovnika sela Novoseoca, op}ina Sokolac. Stotinjak stanovnika toga sela, Bo{njaka, srpske suvlasti na po~etku rata uhapsile i stavile uropstvo. „Radili smo sve {to se od nastraìlo, sluìli im ko robovi, kopali, kosili,plastili... i kada je u septembru prestalapotreba za nama, strijeljali su nas“, kazao jeovaj moj Solomon Northup (rob po ~ijoj je

pri~i McQueen snimio film) sa Sokoca koji je nekako preìvio. Nisam do krajavjerovao pri~i o ovih jezivih pet mjeseciropstva na Sokocu dok je na svjedo~enju uHaagu nije potvrdio tada{nji {ef izvr{nevlasti u tom romanijskom mjesta{cuMILAN TUPAJI]. Najodgovorniji za tajnepojmljivi, fa{isti~ki, atavisti~ki zlo~in je,kaù, bio gazda Sokoca MILOVANCICKO BJELICA. Aktuelni na~elnik Sokoca koji je neki dan potpisao ugovor oizgradnji eko-etno sela sa prevejanimneimarom Emirom Kusturicom...

PETAK,7. MART

Danas je Predsjedni{tvo Strankedemokratske akcije rasformiralo svoju

Grupu za sigurnost i raspustilo, niz vod pustilo, njene ~lanove, predvo|ene ratni policijsko-obavje{tajnim kapitalcimBAKIROM ALISPAHI]EM i ENVEROMMUJEZINOVI]EM. Dio rukovodstva stranke (biv{i ministar sigurnosti SadAhmetovi}, aktuelni federalni ministar AdOsmanovi}...) tvrde da nisu bili upoznati

tom odlukom, pa neki bolje upu}eniji omene tvrde da bi se oko toga ~elni{tvo SDmoglo podijeliti. S tim parastrana~kitijelom, opasna je tu zamjena teza, ni

problem ko ga je rasformirao, nego ko ga ji zbog ~ega, s kakvom namjerom, u takvokadrovskom formatu uop}e formirao...

SUBOTA,8. MART

Kao primjer i vjerodostojan, neupitadokaz neslobode medija u Srbiji, dopisn

zagreba~kog Jutarnjeg lista iz BeogradPERO ZLATAR, vjerojatno najnovinarsknovinar u povijesti ovih prostora, uro|enim instinktom za vijest neuni{tivom stra{}u za „novinarskorobom“, nedavno je naveo autocenzursrpskih medija glede promjene bra~nostatusa novog srpskog Vo`dALEKSANDRA VUÎ]A. Pr

potpredsjednik Vlade Srbije i bez sumn budu}i premijer nedavno se razveo osupruge, oènio se mla|om, vjerovatnoljep{om, novom ènom „svog ìvotaMe|utim najnovije stajanje na „lu

kamen“ lidera SNS-a nije registrira

SLOBODN BOSN I 13.3.2016

Danas je PredsjedništvoStranke demokratske akcijerasformiralo svoju Grupu za

sigurnost i raspustilo, nizvodu pustilo, njene članove,predvođene ratnimpolicijsko-obavještajnimkapitalcima BAKIROMALISPAHIĆEM i ENVEROMMUJEZINOVIĆEM. Diorukovodstva te stranke(bivši ministar sigurnostiSadik Ahmetović, aktuelnifederalni ministar AdilOsmanović...) tvrde danisu bili upoznati sa tomodlukom, pa neki boljeupućeniji od mene tvrde dabi se oko toga čelništvo SDAmoglo podijeliti. S timparastranačkim tijelom,opasna je tu zamjena teza,nije problem ko ga je ras-formirao, nego ko ga je, izbog čega, s kakvom namjerom, u takvom kadrovskom

formatu uopće formirao...

Srpska se truba sa

Krima ~uje: Svi smomi KRIM-inalci...



nijedan medij u Srbiji, uklju~uju}i itabloidne strvinare koji ne propu{tajuzabiljeìti niti jedan vanbra~ni flert

pevaljke Nata{e Bekvalac, ili ljubavni podvig reality sirena - Soraja, Stanija, kakoli se ve} zove ta raspojasana „revija

bedevija“ .Ju~er-prekju~er objavljena je vijest da je

ambasador BiH u Srbiji RANKO [KRBI]

„lak{e povrije|en“ na beogradskomaerodromu „Nikola Tesla“ nakon {to je nanjega naletio minibus. „Ambasador[krbi}“, glasi vijest, „povrije|en je tokomdo~eka ministra vanjskih poslova BiHZLATKA LAGUMD@IJE.“

Je li stvar (ne)pristojnosti, novinarskemalicioznosti, neuvi|avne znatièlje pitatiza razloge neprotokolarne posjete ministra

Lagumdìje glavnom gradu Srbije?Ubije|en sam da nije: do{ao je na sahranusvoje prve supruge koja je prerano umrla.Saznao sam to tek iz rijetkih, delikatnih iodmjerenih ~itulja iz srpske i bosanske{tampe. Je li pisanje o tome „ùtatabloidna“ pomama, zadiranje u privatnost?Razrije{ena je ta vje{ta~ka dilema u teoriji i

praksi ùrnalizma: ni{ta {to je istinito nemoè biti ni tabloidno ni neprofesionalno...

Nepisanje (i) o tim, naizgled banalnim,neprili~nim stvarima je, opet, mnogo {tet-nije - ako, recimo srpska javnost sve zna o

biv{oj èni biv{eg predsjednika Borisa

Tadi}a a ne zna ni{ta o biv{oj èniAleksandra Vu~i}a, onda tu nisu ~ista

posla.îsta posla, duga ljubav.

NEDJELJA,9. MART

Evo jedan, ne znam je li bajat,mostarsko-hercegova~ki duhoviti dijalogkoji se odvija u Sarajevu.

„Kako si, braca, do{ao iz Mostara, jesi lipreko Ivana?“, „Ma jok, ja sam do{ao preko

Nermina“...

PONEDJELJAK,10. MART

Na jednoj privatnoj, {to nikako ne zna~ineovisnoj televiziji, reporter raportira o

blagodatima koje uìvaju (doma}i) radnici-gra|evinari angaìrani na izgradnji te{kedionice autoputa, tunela 1. mart a koje jeangaìrala turska firma êngiz , kojoj je

pripao najve}i dio tog posla. „Vrijednigra|evinari ovdje predano rade po desetsati dnevno {est dana u nedjelji“, egzaltiran

je reporter i podebljava op}i dojam~injenicom da radnici koji rade 60 satinedjeljno (ne znam kolika je to gra|evinskorintanje uskla|eno sa Zakonom o radu)tokom posla „mogu jesti {ta ho}e i kolikoho}e“.

Nikada ne zna{ za {to ti i kada moè posluìti i koristiti neka knjiga, ma koliko tise u prvi mah ~inilo da je beskorisna - nema

besmislenih knjiga. Rijetko fini gospodin,sarajevski odvjetnik DRAGAN TRBARI]

poklonio mi je knjigu-monografiju„Jadranska magistrala“ koja iscrpnosvjedo~i o najve}em graditeljskom

poduhvatu, duga~kom skoro hiljadu i polkilometara, u tada{njoj Evropi - izgradnjiautoceste kroz ju`ne dijelove tada{nje SFR Jugoslavije, od Istre od Makedonije. I tadasu postojali me|unarodni tenderi, ali sucijeli taj gigantski posao, zahvaljuju}inajpovoljnijoj ponudi, dobile doma}efirme, me|u kojima su prednja~ile one izBiH, Put i Bosna iz Sarajeva, iHercegovina iz Mostara. Dirljivo je u toj

knjizi izraàvanje „posebne pa`nje i priznanja“ koje poslodavci - tada{njasavezna vlada - odaju gra|evinskom

preduze}u „Put“ iz Sarajeva i direktoriciHajriji Kapi} zbog toga {to su „dopremilitakva poja~anja i kadrove koji su,samoprijegorno i nesebi~no, osiguralidovr{enje kriti~nih relacija kod dionice puta

Neum - Bistrina“. Jo{ samo da sesamoprijegornim radnicima, samouprav-lja~ima, oplja~kanog, uni{tenog preduze}a„Put“ namjestilo „da jedu {ta ho}e i kolikoho}e“, {to danas osigurava njihovimnasljednicima socijalno osjetljivi, merhametli

turski gigant „êngiz“, gdje bi im bio kraj...

UTORAK,11. MARTA

Da li danas nepravomo}no presu|ena~injenica po kojoj je biv{i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice i hrvatski

premijer IVO SANADER plja~ka{,kriminalac, te da je njegova biv{a strankadu`na vratiti novac pokraden iz javnih

poduze}a, zna~i kako je ta stranka„zlo~ina~ka organizacija“, kako pi{u

pojedini komentatori u Hrvatskoj? Ne

zna~i, kaè uzjogunjeno novi predsjednik stranke TOMISLAV KARAMARKOMoè se sa njim sloìti u ocjeni da ne trebkolektivizirati odgovornost pojedinca. To

bila, otprilike, podjednako pau{alnishitrena simplifikacija, kao optuìti vostvo Republike Srpske za zlo~ina~kudruìvanje samo za to {to je politi~ki vr(K aradì}, Plav{i}, Kraji{nik) osu|en, optuèn za ratne zlo~ine, {to je vojni

policijski vrh (Mladi}, Beara, PopoviKrsti}, Gali}, Stani{i}, @upljanin.optuèn ili presu|en za genocid i najte`ratne zlo~ine.

Zar nekome danas uop}e pada na pamtakva neopreznost, tendenciozna nesmotrnost, upirati prstom u „Herceg-Bosnu“ kazlo~ina~ku tvorevinu samo zato {to su njecivilni i vojni kreatori (Prli}, PraljaPetkovi}, Stoji}...) u Haagu presu|eni z„zlo~ina~ki poduhvat“.

„Sanader je po na~inu vladanja vi{li~io na Tita nego na Tu|mana“, pi

komentator „Ve~ernjeg lista“ (~iji glavniodgovorni urednik za BiH Jozo PavkovBosnu i Hercegovinu naziva „ameri~kotvorevinom“).

Da, da, ta~no, da ta~nije ne moè biti: Ti je stvorio Tu|mana, ovaj iznjedrio Sanaderobojica formirali Karamarka, ali daleko je

jo{ od „udru enog zlo~ina~kog projekta... ko bi se na kraju trebao sedimentiramaterijalizirati, preto~iti kroz „tre}i entitet“.

SRIJEDA,12. MART

Divan, veseo, relaksiran intervju dao italijanskom listu Corierre della Ser

poglavar Rimokatoli~ke crkve, papFranjo. Sveti otac se superiorno, aodgovorno i promi{ljeno poigrava dogmama, kanonima, poziva se na Freudobesmi{ljava tvrdokorne interpretacivjere, sa lako}om se kre}e kroz najteìzazove. Kada ~itate, slu{ate papu Franjotvorit }e vam se milion klju~eva zrazumijevanje duha i tehnika u knjigamnjegovih zemljaka iz Argentine JulCortasara, [kolice prije svih... Bog m

lijepo zdravlje dao!




]AVAR NOSI ]AR

êlnici SDP-a iSDA dogovorilida nakon

smjeneRadon~i}aMinistarstvomsigurnostirukovodiMladen ]avarSve su prilike da }e prijedlog Klubazastupnika SDA za smjenu ministrasigurnosti Fahrudina Radon~i}a dobitinatpolovi~nu podr{ku zastupnika u obadoma Parlamenta BiH. Za smjenu }eglasati tri ~etvrtine bo{nja~kihzastupnika, tako da zastupnicima izreda srpskog i hrvatskog naroda nepreostaje ni{ta drugo nego da podrève}insku volju bo{nja~kih kolega.Posve je izvjesno da ni Radon~i}unikako ne bi odgovaralo da ministarskufotelju sa~uva suprotno ve}inskoj voljibo{nja~kih zastupnika.

Kako smo doznali, zvani~nici iz SDA iSDP-a, na~elno su postigli dogovor danakon smjene Radon~i}a Ministarstvomsigurnosti „do daljnjeg“, a to zna~i donarednih izbora, rukovodi aktuelnizamjenik ministra Mladen ]avar(SDP). (S.B.)

MINI MARKET

Nekolicina biv{ih radnika Trgovine Borac iz Travnika, koji su tuìlimenad`ment te kompanije zbog plja~kemalih dioni~ara u procesu privatizacije,ostali su neugodno iznena|eni kada jenjihova tu`ba dodijeljena sutkinji EmiriSulojdì}. Sutkinja Sulojdì} je uOp}inski sud u Travniku izabrana 2010.,ali je ranije radila kao pravnica uTravni~koj banci, dok je direktor bioHasan ]elam, kasnije dugogodi{nji

predsjednik Komisije za vrijednosne papire Federaci je BiH. ]elam je, podsjetimo, kao ~lan Odbora za reviziju

Trgovine Borac najprije aminovaonezakonitu rasprodaju imovine poduze}ada bi poslije, kao predsjednik Komisije zavrijednosne papire FBiH, legaliziraomilijunsku plja~ku. înjenica da je Hasan]elam njezin nekada{nji radni kolega i

blizak suradnik nije, me|utim, ponukalasutkinju Emiru Sulojd i} da, zbogo~evidnog moralnog sukoba interesa,zatraì izuze}e iz sudskog spora.Prevareni radnici Trgovine Borac, opet,otvoreno sumnjaju da sutkinja Sulojdì}nije slu~ajno odabrana i sa zebnjomi{~ekuju ishod su|enja. (S.M.)

TRAVNIČKA KRONIKA

Prevareni i opljačkaniradnici Trgovine Borac

strahuju od ishoda predstojećegsudskog spora

Pro{lotjedna jednoglasnaodluka ~lanova Predsjedni{tvaSDA da rasformiraju Grupu zasigurnosnu politiku prva je

javna potvrda da je BakirAlispahi} ostao bez podr{kestrana~kih kolega. (Po)ratni je

ministar policije RBiH, kao {to je poznato, predsjedavao Grup-om od njezinog osnivanja, azamjenik mu je bio EnverMujezinovi}, nekada{nji {ef Sarajevskog sektora SDB-a iaktualni pomo}nik federalnogministra industrije, energetike irudarstva Erdala Trhulja. Iako su poredAlispahi}a i Mujezinovi}a, smijenjeni iostali ~lanovi Grupe za sigurnost, oni su,

bez sumnje, bili samo kolateralna {teta uobra~unu rukovodstva SDA sa dvojicom{pijuna, ali i njihovim strana~kim za{tit-

nicima - bra}om AdilomIsmetom Osmanovi}em. Stonije nimalo slu~ajno {to upravo Adil Osmanovi} (k

potpredsjednik SDA) protvoreno kritizirao strana~kolege, kazav{i kako je rasfo

miranje Odbora za sigurno predstavljalo ishitren potez. NOsmanovi}eve sumnje da ~lanovi Predsjedni{tva SDodluku donijeli bez znan

predsjednika stranke SulejmaTihi}a pokazale su se neutmeljenim. Kako, naime, dozna

Slobodna Bosna , smjena Alispahi}aMujezinovi}a nije izvr{ena bez Tihi}evodobrenja, dok je inicijativa samformalno prepu{tena potpredsjednikSDA Asimu Sarajli}u.

(S.M

KRAJ NEOOSMANIZMA

Mladen]avar

Vodstvo SDA demontiraloparaobavještajnu stranačku

strukturu braće Adila iIsmeta Osmanovića

Ismet Osmanovi}



PRO ET CONTRA


I DRU@BA I SLU@BA

Direktor Slu`beza poslove sastrancima

Dragan Mekti}razgranaoposlove s rad-nim kolegamaDirektor Slu`be za poslove sastrancima Dragan Mekti} zaposlio jesvog zeta @elimira Gatari}a uterenskom uredu u Banjoj Luci. Gatari}

je zaposlen sa diplomom srednje

stru~ne spreme (veterinarski tehni~ar) aradio je na poslovima odràvanjainformacionih sistema. Nakon {to mu jezet uz rad stekao diplomu pravnogfakulteta Mekti} ga je 2013. godinepromovirao u stru~nog saradnika uBanjoj Luci. Pro{le godine firma Dèkosdobila je posao izvo|enja radova naupravnoj zgradi Slu`be za strance.Nedugo zatim, Amir Mahmutovi},ro|ak Rifata Mahmutovi}a, izvr{nogdirektora „Dèkosa“, zaposlen je uSlu`bi za odnose sa strancima uterenskom uredu Doboj. Direktorovom

nepotizmu, izgleda, tu nije kraj.Navodno je Mekti} u svojoj slu`bizaposlio Adnana Veli}a, sina AdemaVeli}a, sarajevskog poduzetnika ~ija jefirma u jesen pro{le godine renoviralaporodi~nu ku}u Dragana Mekti}a uPrnjavoru. (M.F.

MINI MARKET

Podržavate li ideju oodržavanju Daytonu 2?

Priredila: Ma{a ]osi}

Dragan Mekti}

ALMIR TERZI]

Novinar„Oslobo|enja“

DA/NEBojim se da Dayton 2 bez

jasno definisanih principa jednostavno ne bi uspio.Svjedok za to nam je vi{e od~etiri godine uzaludnog pre-govaranja o provedbi pre-sude Evropskog suda za ljud-ska prava u Strasbourgu, i to

oko ~isto tehni~kog pitanja.Znam da kasnimo osamgodina, ali mo`da je spas ureaktiviranju aprilskog paketaizmjena Ustava BiH, koji jeimao najve}i stepen saglas-nosti 2006. Jer, trebara~unati da su izbori za okopola godine i nema vremenaza duge pregovore.

AMIR ZUKI]

Generalni

sekretar SDA

DAPodràvam ideju

o odràvanju Daytona 2 jerBosna i Hercegovina bezentiteta i kantona je jedna nor-malna dràva sa punim

nacionalnim, vjerskim,gra|anskim i drugim slobo-dama. Pitanje koje se name}e

je ko }e to organizovati.

JOSIPMUSELIMOVI]

Advokat

DADejtonski sporazum pokazao

se kao apsolutno nesavr{enokvir za normalno funkcioni-ranje pravne dràve. Mi{ljen-

ja sam da je neophodno ipotrebno dograditi njegoveodrednice, a to je mogu}esamo odràvanjem jedneozbiljne nove me|unarodnekonferencije.

DAMIR MILJEVI]

Ekonomskianaliti~ar

NENa{ osnovniproblem nije ustavnoure|enje, nego kriminal ikorupcija, o ~emu govori i~injenica da 90 ljudi u ovojzemlji raspolaè bogatstvom

koje jer ve}e od ukupnog javnog duga BiH i njenihentiteta, kantona i op{tina.

VESO VEGAR

PortparolHDZ-a 1990

DAAko neko tvrdi da BiH netreba novi sporazum, onda taosoba vjeruje da ovaj

sada{nji savr{eno funkcioni-ra. Dejtonski sporazum sepokazao nefunkcionalnim ilogi~no je da ga treba mijenja-ti, a nazovimo ga Dayton 2 iliDayton 3, svejedno je.

BESIMA BORI]

Zastupnica ufederalnomParlamentu

DAMi u BiH smo do{li u fazu

kada moramo razumjeti da jesistem koji mi imamo u BiHpostao ko~nica ukupnomrazvoju i bilo ~emu {topoku{avamo uraditi. Mi{ljenjasam da smo potpuno sazreliza nove razgovore, pregovo-re, odnosno za novi Dayton.

S

E D M I c N I P O G L E D U K R I V O O G L E D A L O

V

b y M A R I O B R A N C A G L I O N I



BOSANSKO PROLJE]E MJESEC DANA POSLIJE

Nakon mjesec dana intenzivne istrage koju su vodili Federalna uprava policije iDržavno tužiteljstvo, prošlog su tjedna u Sarajevu uhapšeni NIHAD TRNKA i

SALEM HATIBOVIĆ, zbog sumnje da su sudjelovali u paljenju zgradePredsjedništva BiH; „SB“ doznaje da su istražitelji identificirali većinu

huligana koji su 7. februara predvodili nasilne demonstracije i da

uskoro slijede nova hapšenja

KO JE PALIO PREDSJEDNI[TVO,A KO PLA]AO OGOR^ENE“SPONTANE“ PIROMANE

LOGISTI^KA PODR[KA Huligani su na sarajevske demonstracije stigli maskirani kapama i

{alovima, benzin im je kasnije dopreman u luksuznim terencima



Sud BiH prihvatio je u ponedjeljak (10. marta) prijedlog dràvnogtuìtelja Boè Mihajlovi}a da seNihadu Trnki i Salemu Hatibo-vi}u odredi mjesec dana pritvora,

zbog sumnje da su po~inili kazneno djelo

terorizma. Trnka i Hatibovi} su uhap{enikrajem pro{log tjedna, nakon intenzivneistrage Federalne uprave policije (FUP) iTuìteljstva BiH protiv vi{e huliganskihskupina koje su 7. februara sudjelovale u

paljenju zgrade Predsjedni{tva BiH. U proteklih su mjesec dana, naime, federalniistra itelji, zajedno s dràvnim tuìteljima,

pregledali na desetke video-snimaka snadzornih kamera koje su postavljene naPredsjedni{tvu BiH i okolnim zgradama,fotografije objavljene u medijima i na

dru{tvenim mreàma, i saslu{ali vi{esvjedoka, poku{avaju}i identificirati nasil-nike.

Pored Trnke i Hatibovi}a, kojima se nateret stavlja paljenje zgrade Predsjedni{tva,odnosno Arhiva BiH, te slu`benihautomobila Direkcije za koordinaciju

policijskih tijela, na popisu osumnji~enih senalazi jo{ pet mladi}a, premda }e ta brojka,sasvim sigurno, uskoro biti znatno ve}a.Potvrdio je to, istina posredno, tuìteljMihajlovi}, navode}i u zahtjevu za odre|i-vanje pritvora da bi Nihad Trnka i SalemHatibovi} mogli utjecati na svjedoke,sau~esnike i prikriva~e, te da bi njihovo

pu{tanje na slobodu rezultiralo stvarnom prijetnjom naru{avanja javnog reda.

UDRI JAÊ, MANIJAÊPrema informacijama do kojih je

Slobodna Bosna do{la iz izvora bliskihistrazi koju, pored FUP-a i TuìteljstvaBiH, vode i sarajevsko Kantonalnotuìteljstvo i policija, poznata su imena svihklju~nih aktera ru{ila~kog pohoda nazgrade Vlade Kantona Sarajevo, Op}ineCentar i Predsjedni{tva BiH. Premda su se

nezadovoljni gra|ani Sarajeva na demon-

stracijama po~eli okupljati oko 11 satrezultati dosada{nje istrage potvr|uju da stek nakon dolaska Nihada Ali~kovi}samoprogla{enog vo|e fantomske Antidejon grupe , zapo~eli incidenti, sporadi~ninapadima na sarajevske policajce. Dok jAli~kovi} (nekada{nji radnik Avaza , koji trenutno uposlen u jednoj sarajevskagenciji za nekretnine) jo{ uvjeravanovinare da je „ovo samo po~etak“, prezgradu Kantona Sarajevo pristizala mu „logisti~ka podr{ka“, kako }e se poslijispostaviti, u organiziranim grupamnavija~a nogometnih klubova @eljezni~arSarajevo , ali i nekolicine navija~a Slavije Isto~nog Sarajeva.

Svi su oni na prosvjede do{zamaskirani kapama, {alovima i tamninao~alama, s ruksacima punim kamenjdakle, s jasnom namjerom da sasviopravdane gra|anske demonstracije okrenu posve drugom smjeru. Rekonstrukcidoga|aja koja je napravljena mjesec dankasnije potvr|uje, tako|er, da su maskirani „demonstranti“ stalno obra}a

Nihadu Ali~kovi}u, dok je on, istodobnrazgovarao telefonom s nepoznato

osobom od kojih je, pretpostavlja s


POLICIJSKA REKONSTRUKCIJ

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Policijska istraga otkrila da suru{ila~ki pohod u Sarajevu predvodili

vo|a “Antidejton grupe“Nihad Ali~kovi} i vo|a navija~a

“

@eljezni~ara“

Eldin Biti}i

U BOJ ZA NAROD SVOJNihad Ali~kovi}, samoprogla{enivo|a Antidejton grupe



dobijao upute. Potom je Ali~kovi} uzeomegafon i pozvao okupljene gra|ane daudare na policajce i kantonalnog premijeraSuada Zeljkovi}a, optuùju}i ga da je danranije demonstrante izjedna~avao s~etnicima. „Ova zgrada je na{a, bit }emo iispred nje, i iza nje i u njoj, ako treba zapalit}emo je, sru{iti i opet napraviti“,najavljivao je okupljenim gra|anima slijed

poteza Nihad Ali~kovi}, ali njegov nastupnije imao odjeka me|u, do tada, mirnimdemonstrantima. Sve do 13. 30 sati, kadastiè ve}a skupina navija~a @eljezni~ara,koje je predvodio Eldin Biti}i zvani Tica,kriminalac odranije dobro poznat policiji.

Iako ima samo 26 godina, u Biti}evojkriminalnom dosjeu stoji da je 2008.sudjelovao u napadu na jednog taksistu usarajevskom naselju Dobrinja, prije trigodine je na Grbavici pretukao dvojicu

bra}e, bio je pod istragom zbog reketiranjakineskih trgovaca, 2011. je ranjen uobra~unu s rivalskom grupom Benjamina

Delali}a... Manijaci pod vodstvom Biti}ija(navodno je njegov ro|ak odbjegli LjirimBiti}i, kojeg sarajevska policija traì zbog

poku{aja ubojstva Amira Pa{i}a Fa}e) prvisu po~eli bacati kamenje, petarde i druge

predmete na kordon policije koji je ~uvaozgradu Kantona, da bi kasnije, kada jekrenula paljevina i plja~ka, ponovno bili

prvi na mjestu doga|aja. Osim NihadaAli~kovi}a i Eldina Biti}ija, kao inspiratorii organizatori nereda na prosvjedimasumnji~e se i dvojica Tuzlaka: Amur Begi}i nesu|eni mandatar Vlade Tuzlanskogkantona Almir Arnaut, te Jasmin Salanovi}

i Sanin êpalo iz Sarajeva. Begi} je, prema policijskim saznanjima, u Sarajevo stigao8. februara, s namjerom da organiziranastavak demonstracija. Svojim je

pristalicima govorio da njegova majka radiu Op}ini Tuzla, da je bliska s na~elnikomJasminom Imamovi}em i da najbolje zna{ta je sve proteklih godina radila lokalnavlast. Begi} i Arnaut (koji je, u me|uvreme-nu, ostao bez podr{ke tuzlanskog Plenuma)su, kako sada stoje stvari, jo{ od 5. februara

bili u kontaktu sa sumnjivim organiza-torima prosvjeda u Sarajevu, mahomhuliganima iz navija~kih skupina, zbog~ega se sumnja da su zajedno planiralinasilni~ke akcije.

Dodajmo tome da su se Salanovi} iêpalo i ranije pojavljivali kao organizatorimirnih prosvjeda u Sarajevu, ali nikada nisu

bili agresivni, niti su pozivali na nerede.

OBESPRAVLJENI RADNICIU SKUPIM TERENCIMA

Nakon {to su koncem pro{log tjednafederalni policajci uhapsili Nihada Trnku,kojeg su kamere snimile dok je s maskomAnonymousa palio zgradu Predsjedni{tva

BiH, on je ve} na prvom saslu{an priznao da je zapalio Arhiv, ali se brankako nije znao da su posrijedi historijsdokumenti. Za razliku od Trnke, druuhap{eni Salem Hatibovi}, vlasn

Mercedesa ML koji je snimljen ispresve~anog ulaza u Predsjedni{tvo BiHodlu~no je negirao bilo kakvu vezu huliganima. Hatibovi} je inspektorimkazao da je u prtlja`niku automobi

prevozio kanistere s rakijom, a ne benzinMolotovljeve koktele koji su, premrezultatima istrage, kori{teni za paljevin„Radi se o ~ovjeku koji je turisti~ki vodipsihi~ki bolesnik i koji je taj dan vozturistkinju na autobusku stanicu“, izjav

je Hatibovi}ev odvjetnik Senad Bili}, nobja{njavaju}i kako je psihi~ki bolesnuop}e mogao raditi kao turisti~ki vodi~

to vrlo uspje{an, sude}i barem premskupom terencu koji vozi. No, nisu kamere snimile, a mnogobroj

svjedoci potvrdili samo trenutak kada se blizini zgrade Predsjedni{tva zaustavMercedes ML, u kojem je dopremljengorivo koje je poslije pretakano u man

boce i dijeljeno grupi nasi lnikRegistrirana su, tako|er, jo{ dva autmobila; luksuzni Audi A7 crne boje crvena Dacia Sandero , koji zasigurno n

pripadaju siroma{nim i gladnim demostrantima, {to njihovim vlasnicima nizasmetalo da s megafonima pozivaju ljud

na ru{enje vlasti.


BOSANSKO PROLJE]E MJESEC DANA POSLIJE

Iako su mirne demonstracije gra|anaMostara organizirali aktivisti vi{e

hercegova~kih nevladinih organizacija,glavni krivci za paljenje i demoliranjeobjekata ponovno su bili huligani,nekolicina agresivnih navija~a Veleà iZrinjskog . Na mostarskim se prosvjedima7. februara okupilo oko tri tisu}e gra|ana,ali se prema scenariju iz Tuzle i Sarajeva,ubrzo izdvojila skupinanavija~a, tako|erprethodno opskrbljenazapaljivim smjesamabenzina. Dosada{nja jeistraga mostarskepolicije utvrdila da su se

nasilnici, prije nego {tosu krenuli u ru{ila~kipohod, sastali u jednomugostiteljskom objektukod Lu~kog mosta. Kaoneposredne izvr{iteljenapada u Mostaru,

policija sumnji~i Edija Finka, koji sepredstavlja kao jedan od vo|a navija~ke

grupe Red Army, i Zorana Laketu, biv{egvo|u Ultrasa. Tre}i je osumnji~eni izvjesniMaks, koji je poslije paljevine zgradeVlade Hercegova~ko-neretvanskeùpanije i Gradske vije}nice, odrediogrupe za napad nove ciljeve - strana~keprostorije HDZ-a i SDA.

UJEDINJENI MOSTAR

Navijači „Veleža“ i „Zrinjskog“zajedno palili Mostar

14

Mostar, 7. februar

RESPEKTABILNAKRIMINALNA KARIJERA

Eldin Biti}i stari je znanacsarajevske policije



Aluminijski kombinat Mostar

prolazi kroz te{ko razdoblje,vjerovatno najteè od svogosnutka, ali sasvim sigurno ne}e

propasti, kako se najavljuje unebrojenim „pozivima u pomo}“ koji stiù

od instrumentaliziranih sindikalnihorganizacija i razli~itih udruga iz Mostara.

„Aluminij ne}e propasti, ali }e propastivi{egodi{nji kriminalni ugovori na kojima suse proteklih godina na privatne ra~une izAluminija izvla~ili deseci miliona KM“, tvrdi

za Slobodnu Bosnu jedan ~lan privremenog

Nadzornog odbora koji se napokon domogaorelevantne poslovne dokumentacije mostar-skog preduze}a, iz koje je ve} na prvi pogledvidljiv proziran poku{aj aktuelne upravemostarskog preduze}a da nagomilane gubitkesanira dotacijama iz federalne kase. To se,naravno, ne}e desiti, najprije zato {to jefederalna kasa potpuno prazna, ali i zato {to se

prije bilo kakve intervencije federalne Vlade

moraju utvrditi i otkloniti stvarni uzroci zbog

kojih Aluminijski kombinat ve} duljevremena gomila gubitke.

MANIPULACIJE SA CIJENOM STRUJEIz uprave mostarskog preduze}a uporno

ponavljaju da su gubici nastali zbog previsoke cijene elektri~ne energije koju pla}a Aluminij. I aktuelna uprava kao i sve prethodne, iznosi tezu da Aluminijski

kombinat Mostar strada zbog previsok

cijene struje, koja je navodno najskuplja cijelom aluminijskom sektoru Evrope.„Osnovni generator ovako visoko

gubitka je cijena elektri~ne energije u odnosna cijenu koju imaju konkurenti u ostatksvijeta. Sve profitabilne aluminijskindustrije u svijetu imaju od strane dràvdefiniranu cijenu elektri~ne energije kosudjeluje u rasponu od 25 do 30 posto ka


SPASILA^KI PLAN

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Slobodna Bosna došla je u posjed „spasilačkog plana“ koji je nova upravaAluminijskog kombinata Mostar ponudila za izvlačenje kompanje

iz višegodišnje agonije

UPRAVA ALUMINIJA IZNOSI U

JAVNOST FRIZIRANE PODATKE

Poslovni uspjeh mostarske tvornice unajve}oj mjeri zavisi od globalnih trendovana trì{tu aluminija, koji su u posljednjihnekoliko godina izrazito nepovoljni. Od

po~etka 2013. godine berzanska cijenaaluminija smanjena je za 19 posto i skoro

je pala na rekordno nisku razinu iz 2009.godine, kada je tona aluminija vrijedilasvega 1.700 dolara.

Niska cijena sirovog aluminijaprimorala je mnoge evropske proizvo|a~eda smanje proizvodnju i da prekosmanjene ponude aluminija zaustave

negativni trend, ali to se nije desiloprvenstveno zbog Kine koja je do prijenekoliko godina bila najve}i uvoznik da bodnedavno postala najve}i izvoznikaluminija na svijetu.

NEPOVOLJAN TREND NA SVJETSKOM TR@I[TU

Kineski udar na tržište aluminija

Poslovni gubitak i bankarski dug Aluminija iznosi

380 miliona KM!

BRZOPOTEZNA SMJENA U pet godina u Aluminiju promijenila su se ~etiri direktora Mijo Brajkovi}, Ivo Lasi}, Ivo Bradvica i @eljko Kordi}


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 17/6813.3.2014. I SLOBODN BOSN

MO@E LI ALUMINIJ PREBRODITI KRIZU

NEKADA[NI DIV, HRONI^NI GUBITA[Mostarski Aluminij posluje s gubitkom ve} petu godinu zaredom



tro{ak u prosje~noj cijeni jedne tonealuminija na burzi“, pi{e u sanacionom

programu koji je aktuelna uprava mostarskogAluminija dostavila federalnoj Vladi.

Kao ilustracija, naveden je podatak iz2013. godine, prema kojem je tro{ak strujeu ukupnim tro{kovima Aluminija u

protekloj godini sudjelovao s oko 60 posto,dakle duplo vi{e nego i u jednoj drugojevropskoj tvornici Aluminija.

„U takvim uvjetima, dakle sa strujomkoja je 100 posto skuplja od struje kojupla}a evropska konkurencija, nemogu}e jeposlovati“, pi{e u sanacionom programuaktuelne uprave Aluminijskog kombinata.

No, sagovornik Slobodne Bosne iz Nadzornog odbora Aluminija tvrdi da suizneseni podaci potpuno neta~ni, a todokazuje slu`benim informacijama o

poslovanju Aluminija u protekloj godini,koja je okon~ana rekordnim gubitkom odoko 85 miliona KM.

Dakle, u protekloj 2013. godini, ukupni

prihodi kompanije ostvareni od prodaaluminija iznosili su oko 515 miliona KMdok ukupni tro{kovi za kupovinu elektri~nenergije nisu prema{ili iznos od 18miliona KM. To zna~i da struja u ukupnimtro{kovima Aluminija ne sudjeluje sa 6

posto, kako tvrdi aktuelna uprava, negonepunih 40 posto!

Cijena struje koju pla}a Aluminij ni jedini, a pogotovo najve}i generator polovnih gubitaka mostarske tvornice koja

proteklu godinu okon~ala s rekordni(akumuliranim) gubitkom od oko 384 milona KM, ra~unaju}i dug prema bankam(221 milion KM) i akumulirani gubitak

prethodnog razdoblja (163 miliona KM).Lavovski dio ovog zastra{uju}e

poslovnog minusa nastao je netransprentnom kupovinom repromaterijala - glinicna ~iju kupovinu Aluminij godi{nje izdvovi{e od 110 miliona KM, metala za preraduiznosu od oko 70 miliona KM, koks-petrolavrijednosti od oko 37 miliona KM, legurevrijednosti 14 miliona KM, industrijsksmole u vrijednosti 8 miliona KM itd.

NU@NO KRESANJE SVIH TRO[KOVAZna~ajnu stavku svakako ~ine i tro{ko

rada. Pla}e u Aluminijskom kombinaMostar, osobito menadèrima, direktorimi {efovima pogona, spadaju u red najvi{ihdràvi. Prosje~na pla}a u Aluminiju tri pu

je vi{a od prosje~ne pla}e u dràvi, p~emu brojna rukovodna garnitura mjese~n

prima 20 prosje~nih pla}a! Visoka razin

pla}a u Aluminiju zadràna je do danaunato~ ~injenici da kompanija s gubitko posluje ve} petu godinu zaredom.

Istina, nova uprava Aluminija, predvo|na direktorom @eljkom Kordi}em, sanacionom programu predvidjela osjetno kresanje tro{kova rada, ali i nakote mjere pla}e u mostarskoj tvornici bi}dva puta vi{e od dràvnog prosjeka.

Na{ sagovornik iz Nadzornog odboAluminija decidirano tvrdi da mostarsktvornica nije privredni invalid i da mo

poslovati profitabilno bez socijalne pomodràve, ali pod uvjetom da skre{e sve ulazn

tro{kove, a ne samo tro{ak elektri~ne energije.


SPASILA^KI PLAN

Nova uprava Aluminijskog kombinata,predvo|ena @eljkom Kordi}em,

predvidjela je drasti~no smanjenje pla}amenadèrima i vodstvu kompanije, i to uiznosu od 50 posto. Tako bi pla}ageneralnog direktora kompanije, nakon

smanjenja od 50 posto, iznosila oko 9.000KM, i jo{ bi uvijek bila dva puta ve}a od

pla}e generalnog direktora BH Telecomanajprofitabilnije kompanije u dràvi!

S pla}om od 9.000 KM prili~no jeneozbiljno traìti subvenciju dràve.

ENORMNI TRO[KOVI RADA

Prosječna plaća u Aluminiju iznositri prosječne plaće u državi



Iako je na~elnik Op}ine Sokolac MilovanCicko Bjelica jo{ u decembru 2013.uvjetno osu|en na godinu dana zatvora,

kaznu koju je Okru`ni sud u Bijeljiniizrekao najutjecajnijem SDS-ovcu saRomanije, mediji u Republici Srpskoj

posve su pre{utili. Nakon sudskog sporadugog ~etiri i pol godine, Bjelica je

progla{en krivim zbog kaznenog djelao{te}enja tvrtke Inènjering iz Zvornika,kojoj je ostao duàn vi{e od 136.000 KM.Optu`nicu protiv Milovana Bjelice injegovih kompanjona Dragana Gluhovi}a iDrage Ma~ara Okru`no tuìteljstvo uIsto~nom Sarajevu podiglo je u martu 2009.U me|uvremenu je Gluhovi} pravomo}noosu|en, Ma~ar je preminuo, dok je Bjelicagodinama vol{ebno izmicao pravdi. Sve dooktobra pro{le godine, kada je rje{enjemVrhovnog suda RS-a kazneni predmet

protiv Cicka Bjelice dodijeljen Okru`nomsudu u Bijeljini.

Prema pravomo}noj presudi bijeljin-skog Okru`nog suda Milovan Cicko Bjelica

je kao vlasnik privatnog poduze}a Rojal sa

Sokoca 27. decembra 2002. Osnovnomsudu u Isto~nom Sarajevu podnio prijedlogza likvidaciju. Istog je dana na istom suduBjelica dao i pismenu izjavu da }e nakonredovne likvidacije svog poduze}asolidarno izmiriti du`nike. No, dan prije

pravomo}nosti rje{enja o brisanju izsudskog registra poduze}a Rojal, MilovanCicko Bjelica je svu nepokretnu imovinudarovnim ugovorom prenio na svoju k}erkuBiljanu Bjelica. Kako se navodi u sudskojodluci, imovina se sastojala od dva objektau izgradnji, jednog povr{ine 450 kvadratnihmetara i drugog ~ija povr{ina prema{ujetisu}u kvadrata. Saslu{ani svjedociTomislav Stjepanovi} i @ivojin Zari} su,opet, potvrdili da je Bjelica angaìrao

poduze}e Inènjering iz Zvornika zaizvo|enje gra|evinskih radova na izgradnjinjegovih poslovnih objekata. Tijekomsu|enja je, tako|er, nesporno dokazano da

je Cicko Bjelica zvorni~koj firmi ostaoduàn preko 136.000 KM, kao i da je,

budu}i da su ra~uni njegove kompanije bilizatvoreni, potraìvanja mogao izmiriti

jedino prodajom nepokretne imovine.Dodajmo tome da je vrijednost dva objekta

u izgradnji koje je Cicko Bjelica darovao

k}erki Biljani procijenjena na pola milijunKM.

Uobrazloènju presude ~lanovi Suskog vije}a kojim je predsjedavasutkinja Milena Zori}, naveli su kak

je u slu~aju optuènog Milovana CickBjelice primijenjen blaì zakon. Budu}i d

je Bjelica osu|en na uvjetnu kazna zatvou trajanju od jedne godine, koja se neizvr{iti ako optuèni u roku od dvije godinne po~ini novo kazneno djelo, jo{ uvijenije jasno ho}e ho}e li on biti opozvan funkcije op}inskog na~elnika. PremIzbornom zakonu BiH, naime, mandizabranim zvani~nicima prestaje ako s

pravomo}no osu|eni na zatvorsku kaznu trajanju od {est mjeseci i duè.

I mada se o~ekivalo da }e mediji u RS presudi kojom je SDS-ov na~elnik Sokoca progla{en krivim zbog prevare dagolemi publicitet, Milovan Cicko Bjelicostao je po{te|en javne osude i kritik

Navodno je Bjelicina presuda zata{kanzahvaljuju}i njegovim dobrim odnosima

politi~kim protivnicima iz SNSD-uklju~uju}i i lidera te stranke Milorad

Dodika.


S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Načelnik općine Sokolac Milovan CickoBjelica osuđen na godinu dana zatvora

zbog duga od 130.000 KM

Najmoćniji SDS-ovac s Romanije proglašen krivim zbog prevare

GODINE PREVARESu|enje Milovanu Cicku

Bjelici trajalo je ~etiri i pogodine, na koncu je ipak

progla{en krivim



F

ederacija BiH u posljednjih mjesecdana postala je mala laboratorijadirektne demokratije, jedina nasvijetu. Na hiljade gra|anauklju~eno je u rad plenuma i

plenumskih tijela, te redovno protestuju naulicama traè}i socijalnu pravdu. Zahtjevikoji su formulisani do sada, i koji su oti{li

prema lokalnim vlastima, u nekim suslu~ajevima vrlo precizni i jasni, a u nekimizgledaju kao o~ajni~ki vapaj preto~en urije~i. Sam pregled tih zahtjeva daje tu`nusliku sada{njice - iznevjereni ljudi kojizahtijevaju borbu protiv nepotizma, korup-cije i ukidanje mnogobrojnih povlasticakoje su vlasti sebi dozvolile. U nekimslu~ajevima ne traè ni{ta vi{e do otvaranja

javnih kuhinja. No, i takvi zahtjevi jedva dasu usli{eni. Nakon mjesec dana djelovanja ovih

tijela, neki od plenuma potreseni su

unutra{njim sukobima i neslaganjima oko prioriteta problema koje treba preto~iti uzahtjeve i uputiti ka vladi. Nedavno su

plenumi po~eli bliè sara|ivati, odnosnoujedinjavati zahtjeve koje namjeravajuuputiti prema federalnim vlastima, tenajavljuju masovne proteste u Sarajevu za6. april.

UNUTRA[NJI SUKOBI Najmanje 21 plenum trenutno djeluje u

Federaciji (Biha}, Br~ko, Bugojno, Cazin,Donji Vakuf, Fojnica, Gora`de, Konjic,Maglaj, Mostar, Odàk, Ora{je, Prijedor,Sarajevo, Te{anj, Travnik, Tuzla,Zavidovi}i, Zenica, Sanski Most, BosanskaKrupa).

Posljednji koji je osnovan, tek pro{lesedmice, je onaj u Bosanskoj Krupi, a najs-tariji je onaj u Tuzli. U svim gradovima iop}inama u kojima su osnovani plenumi i

dalje se odràvaju demonstracije, dodatni pritisak na vlast. Odziv varira, mada jo{uvijek niko unutar plenuma ne moè pouz-dano re}i za{to. U Sarajevu se broj kre}e od


DIREKTNA DEMOKRATIJA

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

Više od mjesec dana širom Bosne i Hercegovineodržavaju se protesti i plenumi građana i građanki.

Rad ovih neformalnih tijela privlači pažnju širom svijeta, kako medija, tako političke i akademske zajed-

nice. Vježbanje direktne demokratije na bosanskinačin dobija podršku, ali i otvara puno polemika i

daje prostora za kritike. Naša novinarka mapirala jeplenume koji djeluju u Federaciji, te istražila šta žele,

kako djeluju i šta su postigli za mjesec dana

POÊTAKME\UPLENUMSKE

SARADNJE

Kako bi poja~ali pritisak na vlasti,plenumi poku{avaju ujedinitizahtjeve koji }e biti upu}eni

ka federalnim vlastima

BR^KO

VISOKO

DONJI VAKUF

KONJIC



BOSANSKI LABORATORI

ORA[JE TE[ANJ

SARAJEVO GORA@DE

TUZLA MOSTAR

BUGOJNO ZENICA



500 do 1.200. U Tuzli je situacija sli~na, stim {to je posljednji plenum prekinut nakon{to je jedan od organizatora protesta javnonapao organizatore. Ipak, Tuzlaci kaù da

plenum u ovom gradu jo{ ìvi, ali da je u{aou novu fazu organizovanja.

Univerzitetski profesor iz Tuzle, i jedanod u~esnika plenuma Damir Arsenijevi}kaè za Slobodnu Bosnu da i to {to neki

percipiraju kao razdor unutar pojedinih plenuma samo je “proces kristaliziranjaideja i na~ina rada”.

“To sve moè izgledati kao neke internepodjele, izvana i kao razdori. Mo`da neki iiznutra mogu gledati kao ne{to {to secijepa. Ali plenum je otvoren i javan na~inrada, i mora sadràvati i mogu}nost nesla-ganja. U jednom trenutku je do{lo do pozi-cioniranja pojedinaca u odnosu na nekezahtjeve i do{lo je do privatiziranja, odnos-no zauzimanja blokovskih stavova unutarplenuma. Me|utim, pitanje za mene kaou~esnika plenuma je {ta da se radi u tim

situacijama, kako osigurati da je plenumotvoren za sve, a istovremeno da se ne

stavljaju pojedina~ni i li~ni interesinasuprot interesa kolektiva? Zapravo, to jepitanje javnog dobra”, kaè Arsenijevi}.

Tuzlanski plenum je prvi koji je nastao ive}ina drugih se u svom radu i na~inuformiranja zahtjeva ugleda ba{ na njih, iakosu neki uspjeli razviti i uspje{nije modele.“Plenume vidim kao lijek za melanholiju.Pri~ao sam o tome da je Bosna kona~nopre{la iz melanholije u àlovanje i to }esada otvoriti niz emocija. Ali, ovo je bioprijeki lijek”, kaè Arsenijevi}.

Ratko Arnautovi} iz Zenice podsje}akako je ovaj grad godinama bio mjestoraznih protesta nezadovoljnih. Protesti trajui danas, svaki dan, u isto vrijeme, istomrutom. “Ima dosta penzionera, bora~kepopulacije, ali nezaposlenih nema ba{puno. Posebno je zanimljivo da nema punomladih i studenata. To jo{ ne moèmo

tuma~iti. Nedavno se javila Unija studenata

da formalno podrè proteste i najaveu~e{}e”, kaè Arnautovi}.

Na plenumima u ovom gradu bude do400 ljudi, a do sada su primili oko 2.500

prijedloga koje poku{avaju preto~iti u

zahtjeve. Ratko kaè da su plenumi promijenili Zenicu. “Atmosfera je druga~ija i tose osje}a kada pri~ate sa ljudima. Svima jeplenum tema i imaju razli~ita o~ekivanja.Druga~ije je i zbog svakodnevnih protestakoji drè tenziju. Mi smo na~isto i znamo

da slijedi predizborna kampanja. Oni }e nanapasti, poku{ati osvojiti vlast, ali ostastalna doza nesigurnosti jer su i do sadizabrani a morali su podnijeti ostavku, sada postoji stalna prijetnja novim protest

ma i nemirima.”

KADA SU STOMACI GLADNIGovore}i o li~nim razlozima za u~e{}

u plenumu Arnautovi} kaè da èli vi{socijalne pravde. “@ivimo u duboko nesre


DIREKTNA DEMOKRATIJA

Naj~e{}i zahtjev koji se ponavlja naplenumima je ukidanje “bijelog hljeba”,smanjenje primanja ~elnika do 50 posto,ukidanje naknada za komisije i svih drugih

naknada i beneficija poslanika u skup{tina-ma, pomo} u zapo{ljavanju, borbu protivkorupcije i nepotizma, podsticaje zapoljoprivrednike, procesuiranje odgovornihza sumnjivu privatizaciju, transparentnostu radu, ukidanje finansiranja rada politi~kihpartija… Neki pak plenumi imaju vrlospecifi~ne zahtjeve. Tako je plenum uFojnici, pored ostalog, traìo i da sepove}a iznos sufinansiranja dje~ijeg vrti}a.Fojnica traì i izvje{taj o reviziji privatizaci-

je za firme: Velepromet , Trikotaà, UPI ,Pilana Fojnica, Rudarsko preduze}e Fojnica.

U Tuzli, Br~kom, Mostaru, Zenici iSarajevu traè da se pred federalnimParlamentom otvori pitanje rje{avanjaabolicije u~esnika na protestima, odnosnoda se obustavi krivi~ni postupak protivsvih. Samo u Tuzli pokrenuti su prekr{ajnipostupci protiv 58 osoba.

U Br~kom je plenum jednoglasno donioodluka da bojkotuju obiljeàvanja 14godi{njice distrikta. “Uprkos iskazanomnezadovoljstvu gra|ana, Vlada Distrikta

jo{ jednom je pokazala svoje licemjerstvoi li~nu korist, uloìv{i preko 200.000konvertibilnih maraka u organizovanjeproslave koju gra|ani nisu ni èljeli”saop}io je plenum.

U Bugojnu su gra|ani zahtjevali, poredostalog, da javna kuhinja po~ne raditi i tohitno, ali je skup{tina dala sebi vremenaod mjesec do 40 dana da djeluju. U Cazinutraè “trenutnu i bezuslovnu zabranudaljeg zaduìvanja op}ine”. Tako|etraè otvaranje javne kuhinje. Gora`detraì pobolj{anje socijalnog statusa èna`rtava rata i rje{avanje stambenih proble-

ma za ovu kategoriju, u koju spadaju ène`rtve ratnog silovanja. U Konjicu zahtijeva-

ju i aktiviranje svih tamo{njih propalih pre-duze}a, te uvezivanje staà radnicimaMostar traì normalizaciju stanja u gradu teukidanje zastare za krivi~na djela ratnogprofiterstva i postratne privatizacije.

HLJEBA I PRAVDE

Zahtjevi plenuma u Federaciji BiH

PROMJENE: Neko je rekaou Tuzli tokom jednog odplenuma - ovo kao da jeNova godina. To pokazujeda smo se svi povukli izjavnih prostora i kao da

nas se ništa ne tiče, aplenum je dokinuo tu laž imaterijalizirao solidarnostkoju vježbamo svaki dan…

DODATNI PRITISAK NA VLASTNa hiljade ljudi svaki dan protestuje naulicama {irom Federacije



nom dru{tvu i nije mi ni lijepo ni dobroìvjeti u tom dru{tvu. To je moj li~ni motiv.Vu~e me i {to mislim da treba uspostavitidrugi sistem demokratije, direktni, koji }e

mo}i da uti~e na takve nenormalnosti.”

Plenum ima i Ora{je a organizuju gaVedrana Puhari}, Admir Nurki} i SlavicaBenkovi}. Uspjeli su uspostaviti kontakt savlastima, ali zahtjevima gra|ana nije u pot-

punosti udovoljeno. Odgovor je u stalnim

protestima za koje svaki put kada iza|u nulicu moraju platiti 30 KM, kao zodràvanje bilo kojeg komercijalnodoga|aja.

Admir, ina~e predsjednik Mjesne zajenice Ora{je, kaè da je gra|anska pobun

bila o~ekivana u situaciji “kada su stomagladni. Mladi ljudi danas kada dobiju posaprvo kaù da su imali vezu jer to zna~i dima neko ko ih {titi, stranke glume zavod

za zapo{ljavanje”.U Ora{ju su traìli konkretne ma

zahtjeve. “Za sve na{e zahtjeve postomogu}a rje{enja”, kaù dodaju}i kako su

po~etku radili samo srcem, a sad“uklju~ujemo i glavu”.

“Mijenjaju se neke stvari koje za sadimaju karakter estetskih promjena, karecimo obe}anje zabrane upotebe slu`benvozila u privatne svrhe, dok policijskstanica ima limitiran budèt za gorivokaè Admir.

U Bugojnu gra|ani nisu zadovolj

kako vlast odgovara na njihove zahtjev“Op}insko vije}e je do sada odràlo samjednu sjednicu i raspravljalo o sedam od 2zahtjeva. Do danas je ispunjen samo jedanraspisane su stipendije za {kolsk2013/2014. godinu i imamo obe}anje otvaranju javne kuhinje za 30-45 dana. principu, kako su protesti izgubili snagtako se i vlast ponovo vratila na starNaàlost”, kaè jedan od u~esnika plenumAmel Ugarak.

Kako bi poja~ali pritisak na vlast plenumi poku{avaju ujediniti zahtjeve ko}e biti upu}eni ka federalnim vlastima. In

Tanovi}, u~esnica plenuma u Sarajevkaè da me|uplenumska saradnja do sadnije formalizirana, ali postoje veze. “Npo~etku smo prepoznali potrebu da se pleumi u razli~itim gradovima pove`razmjenjuju iskustva, stvaraju zajedni~kplatformu rada na nivou Federacije. Punzahtjeva koje su, primjerice, gra|aSarajeva dostavili plenumu nisu u ingerenciji kantonalnih nivoa vlasti, nego federanih. S drugim plenumima smo razgovaralina~inu rada plenuma i njihovoj strukturi,budu}em zajedni~kom radu, potrebi dblisko sura|ujemo.”

Pojedina~no, putem plenuma i protesgra|ani su do sada uspjeli izvojevati ostavk~etiri kantonalne vlade - Tuzlanskog, Unsksanskog, Zeni~ko-dobojskog i KantonSarajevo. U velikom broju mjesta udovoljno je i zahtjevu o ukidanju “bijelog hljebaa ponegdje su smanjene i plate poslanicimskup{tina, no ne onoliko koliko je traèn

No, te promjene mnogi nazivaju tekozmeti~kim i vjeruju da }e njihov efek

biti kratkotrajan. Plenumi pak obe}avaju d}e ustrajati u formulisanju zahtjeva koji svode na jedan — da izabrane vlasti rade sv

posao, po zakonu.

13.3.2014. I SLOBODN BOSN 2

BOSANSKI LABORATORI

Pitanje koje je ~esto upu}enoprema plenumima jeste da li vlasti ~ujunjihove zahtjeve?

Razni, i doma}i i me|unarodni faktori,

slu{aju, ali je pitanje spektra koji neki odnjih èle da ~uju. Taj glas je postao glaskoji se broji, glas s kojim moraju da senose - htjeli to ili ne - i najtvrdokorniji poli-ti~ari. Druga stvar je cinizam politi~kih elitau BiH, vrlo poznata stvar, i to da oni radohinje da ne ~uju.

Zahtjev koji je dosta plenumapostavilo jeste formiranje ekspertskihvlada na kantonalnom nivou. Isto vre-meno, puno ljudi ne odobrava takone{to i postavljaju legitimno pitanje otome koliko neka ekspertska vlada

moè ne{to zaista uraditi u nekolikomjeseci koliko je ostalo do izbora?Koliko je ovo realan zahtjev i za{toplenumi insistiraju na tome?

Zahtjev za ekspertskom, nestrana-~kom i stru~nom, dokazano po{tenomvladom je jako bitan. U Tuzli je kantonalnaskup{tina vrlo perfidno, po meni, pozvala

javnost da se uklju~i u imenovanje man-datara. Narodu je ba~ena kost u smislu da

je to jo{ jedan na~in na koji su politi~keelite svjesno ili nesvjesno povrijedilenarod i rekle vrlo jasno {ta misle – da suglupi i da se vrlo lako mogu zabaviti oko

jedne periferne stvari kao {to je pitanjemandatara. A njihova du`nost je bila orga-nizuju javnu diskusiju o tome jer to narodzahtijeva. Za{to taj zahtjev? Neko kaè vi

ste sru{ili vladu. Vlada se sama otpustila jer se prepoznala da je korumpirana,netransparentna i ne moè da radi svojposao. Zahtjev za stru~nom, dokazanopo{tenom i transparentom vladom zna~izahtijevati druga~ji model rada, a to jesposobni a ne podobni.

Koliko je Tuzla danas druga~ija,sa protestima i plenumima?

Tuzla je potpuno druga~ija. Jedna odstvari koje sam ~uo je da su plenumiomogu}ili kreiranje druga~ijih veza me|uljudima. Li~no sam upoznao ljude u gradu

koje nikada nisam znao. Jo{ uvijek vladaveliko nepovjerenje me|u ljudima u BiH aoni koji su dolazili i dolaze na plenumeprave veliki iskorak da sjednu uz nekogdrugog, pri~aju i rade sklupa, i da donoseodluke o samima sebi. I to je iskorak kojikreira nevjerovatne emocije bliskosti,ushi}enja. Neko je rekao u Tuzli tokom

jednog od plenuma - ovo kao da je Novagodina. To pokazuje da smo se svi povukliiz javnih prostora i kao da nas se ni{ta neti~e, a plenum je dokinuo tu la` i materijali -zirao solidarnost koju vje`bamo svakidan…

DR. DAMIR ARSENIJEVI], UÊSNIK PLENUMA U TUZLI

Političari hinje da ne čuju plenume

DAMIR ARSENIJEVI]Plenumi su promijenili Tuzlu



ENERGOPETROL NA SUDU

Prvoosumnjičeni u slučaju sporne dokapitalizacije Energopetrola, NedžadBranković, premijersku dužnost preuzeo je godinu dana nakon što je Energopetro

prešao u ruke Konzorcija INA-MOL. Energopetrol je prodao njegov prethodnikAhmet Hadžipašić a s tom odlukom su se složili svi ministri u njegovoj Vladi. Nit jedan ministar nije obuhvaćen optužnicom Tužilaštva Kantona Sarajevo u slučaju

dokapitalizacije Energopetrola

SLU^AJ ENERGOPETROLOZBILJNA OPTU@NICA, ILI

PREDIZBORNA DIMNA BOMBA

Prodaja Energopetrola Konzorciju INA - MOL bio jepoliti~ko-poslovni dogovor postignut izme|u tada{njeg

~lana Predsjedni{tva BiH i predsjednika SDA Sulejmana

Tihi}a i biv{eg predsjednika Hrvatske Stipe Mesi}a

RENOVIRANI ENERGOPETROLKonzorcij INA – MOL parama Energopetrola

pokrivao investicije iz ugovora o dokapitalizaciji



Nakon skoro osam godina Kanto-nalno tuìla{tvo Sarajevo podiglo

je optu`nicu protiv devet lica,zbog sklapanja {tetnog ugovora,

pomaganja u sklapanju togugovora i nesavjesnog poslovanja u slu~ajudokapitalizacije dràvne naftne kompanijeEnergopetrol . Tuìla{tvo je procijenilo da

je {teta pri~injena Energopetrolu iFederaciji BiH ve}a od 32 miliona KM, atuìtelj Odjela za privredni kriminalKantonalnog tuìla{tva u Sarajevu SabinaSarajli} optu`nicu je podigla protiv biv{eg

premijera i ministra u Vladi Federacije BiHNedàda Brankovi}a, biv{eg direktoraEnergopetrola Namika Bu{atli}a, te~lanova Vladine Komisije za provo|enjetendera za dokapitalizaciju K aseme]atovi}, Ahmeda @ili}a, Mirka Pulji}a,Seada Krese, Anke [e{lija i Alme Haseta.

OPTU@NICA „KRIVO“ ADRESIRANADakle, biv{i federalni premijer Nedàd

Brankovi}, sa jo{ osam osoba, uskoro }esjesti na optuèni~ku klupu. To biv{em

premijeru Brankovi}u ne}e biti prvi, avjerovatno ni posljednji put da se suo~i sozbiljnim optu`bama koje mu se stavljajuna teret. Me|utim, kada je rije~ o prodaji,odnosno dokapitalizaciji Energopetrolanije posve jasno za{to je Tuìla{tvoKantona Sarajevo taj kriminal „pripisalo“Brankovi}u kada je op}epoznato da jedokapitalizacija Energopetrola zavr{ena

godinu dana prije nego {to je Brankovi}izabran za federalnog premijera! Ugovor odokapitalizaciji Energopetrola potpisao jeBrankovi}ev prethodnik AhmetHadìpa{i}, tako da u startu otpada prva inajkrupnija kvalifikacija protiv Brankovi}a- „sklapanje {tetnog ugovora“, osim akoTuìla{tvo Kantona Sarajevo ne smatra da

je Brankovi} , koji je u vri jeme

potpisivanja ugovora o dokapitalizaciji

obna{ao du`nost federalnog ministra prometa i komunikacija, „znao“ ili „moraoznati“ za aktivnosti tada{njeg {efaHadìpa{i}a. Samo, u tom slu~ajuTuìla{tvo bi na optuèni~ku klupu trebalo

pozvati sve federalne minstre, a ne samo jednog.

Ta kvalifikacija svakako otpada kada suu pitanju i ~lanovi Komisije za provo|enjetendera za dokapitalizaciju. ^lanoviKomisije jesu pregovarali sa predsta-vnicima Konzorcija INA-MOL i radili nadefinisanju ugovora, ali nemaju nikakveveze sa njegovim prihvatanjem i

potpisivanjem, za {ta je odgovorna VladaFBiH na ~ijem je ~elu bio AhmedHadìpa{i}. [tavi{e, advokat Ahmed @ili}koji je bio ~lan Komisije, prije ratifikacijeugovora izuzeo je svoje mi{ljenje, odnosnoizrazio je neslaganje sa sadràjem

ponu|enog ugovora, {to je u pravnomsmislu vrlo bitan element, koji tuìteljicaSarajli} o~igledno nije uzela u obzir

pril ikom pisanja optu`nice. Jedini o

osumnji~enih ~ije ime i potpis se nalaze nugovoru o dokapitalizaciji Energopetrola

biv{i direktor Energopetrola NamBu{atli}.

NE)ISPUNJAVANJE OBAVEZA Nije posve jasno kako je Tuìla{tv

utvrdilo navedeni iznos materijalne {tete o32 miliona KM. Zanimljiv je podatak da gubitak Energopetrola zaklju~no s 3novembrom 2012. godine iznosio 32miliona KM. Prema ugovoru o dokapitalzaciji Konzorcij je bio duàn u prve tgodine upravljanja Energopetrolom Dru{tvo investirati 150 miliona KMPreuzeta obaveza po osnovu investiranispunjavana je tako {to je Konzorcij daEnergopetrolu sredstva putem zajmova kredita sa obavezom vra}anja i pla}ankamata. Dakle, Konzorcij u Energopetrnije uloìo vlastita sredstva nego je Energopetrol investirao sredstva ostvarenih prihoda sa vlastitom zarado


TU@ILA[TVO NA “KRIVOM” TRAG

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Prilikom dokapitalizacije dosta pole-mike vodili se oko ulaganja Energopetrolau obnovu hotela Mar{al na Bjela{nici.Naime, prema dokumentaciji koja se nala-zila u Energopetrolu, naftna kompanija jeu sanaciju, rekonstrukciju i stavljanje ufunkciju hotela Mar{al uloìla vi{e od 8,8miliona KM. Komisija za provo|enjetendera za dokapitalizaciju angaòvala jeZavod za izgradnju Kantona Sarajevo da

izvr{i vje{ta~enje i provjeru ulaganjaEnergopetrola u Mar{al. Rezultat je biokrajnje poraàvaju}i. Naime, Zavod jeprocijenio da radovi na obnovi hotelaMar{al i njegovo stavljanje u funkcijunisu mogli ko{tati vi{e od 4,5 milionaKM. Gdje je zavr{io ostatak, pitanje jeza Tuìla{vo, a hotel Mar{al izuzet je izugovora o dokapitalizaciji Energopetrola.

MAR[ALE MOJ

Kako je “isparilo” četiri milionamaraka koje je Energopetrol uložiou hotel “Maršal”

DVOJAC SA OPTU@NICE

Biv{i ministar ifederalni premijerNedàd Brankovi}

i biv{i direktorEnergopetrola

Namik Bu{atli}



preko zara~unavanja kamate, daju}i vlastitezajmove i kredite Energopetrolu. Tako jeEnergopetrol nakon potpisivanja ugovoraiskazao ogromne gubitke, a Konzorcij je

preko ugovorom definisane kamatne marèostvarivao zaradu za sebe. Navodno, ovo jeKonzorciju omogu}eno ugovorom odokapitalizaciji, zbog ~ega je on zapravo{tetan.

Me|utim, prema investicijskom planukoji je dostavio Kozorcij, a koji je Vlada

posebno razmatrala, nije bilo mogu}nosti

da se Energopetrol optereti kreditima, tim prije jer je u to vrijeme Energopetrol ve} bio prezaduèn i nije postojala mogu}nostoptere}enja novim kreditima. Konzorcij je

bio duàn investirati dogovoreni iznos, ali pogre{nim tuma~enjem ugovora izloupotrebama Konzorcija i propu{tanjemkontrole izvr{enja ugovorenih obavezaEnergopetrolu je nasumnjivo nanijeta {tetaza koju nije odgovorna Komisija koja jezvani~no prestala da postoji u oktobru2006. godine. Osim toga, Konzorcij je daoi tri bankarske garancije na ukupni iznos od50 miliona KM koje su, prema zaklju~kuVlade FBiH, predate Ministarstvu finansijakoje je trebalo utvrditi pravila reagiranja potim garancijama u slu~aju nepo{tivanjaugovorenih obaveza od strane Konzorcija.

Dakle, bili su osigurani mehanizmika`njavanja. Me|utim, postavlja se pitanjeko je u slu~aju Energopetrola bio nadleànza kontrolu i pra}enje ugovoromdefinisanih obaveza Konzorcija? Po svemusude}i niko. Naime, dokapitalizacijaEnergopetrola jedini je slu~aj prodajeve}inskog paketa dràvnog vlasni{tva

nekom “strate{kom” partneru u kojem jVlada preuzela ulogu, ali i nadle`nostAgencije za privatizaciju FBiH.

POVRATNIK U DJELUPo mnogima prodaja, odnosno doka pializacija, Energopetrola Konzorciju INAMOL bio je politi~ko-poslovni dogov

postignut izme|u tada{njeg ~lanPredsjedni{tva BiH i predsjednika SDSulejmana Tihi}a i tada{njeg predsjednikHrvatske Stipe Mesi}a. Dogovor

prakti~no realizovala Vlada FBiH, gdje znake otpora pokazivali jedino ministri Stranke za BiH ~ije je predsjednik HarSilajdì}, opet, imao druga~iju viziju izbostrate{kog partnera jedine dràvne naftnkompanije u FBiH.

Nakon potpisivanja ugovora dokapitalizaciji, Vlada FBiH skinula je dnevnog reda “slu~aj Energopetrol” i nimu se vra}ala sve do 2009. godine, kada j

pod pritiskom javnosti, zatraìla izvje{taj realizaciji ugovorom preuzetih obavezBilo je to u vrijeme federalnog prmijeMustafe Mujezinovi}a, koji me|utim

jednako kao i njegov prethodnik NedàBrankovi}, nije poni{tio ugovor dokapitalizaciji Energopetrola, iako je bi

posve jasno da konzorcij INA-MOL nije planiranom roku ispunio preuzete obavez

Stoga bi se, uz Brankovi}a, noptuèni~koj klupi morao na}i i njegonasljednik Mustafa Mujezinovi}, ali i dvfedaralna ministra finansija iz HDZ-Dragan Vranki} i Vjekoslav Bevanda, konisu aktivirali bankarske garancije iako

bilo jasno da Konzorci j nije izvr{ preuzete obaveze. Ovdje su spomenusamo neka od imena sa poprili~no dugliste funkcionera koji su, u manjoj ili ve}mjeri, odgovorni za kriminalnu dok

pitalizaciju Energopetrola. Kako Brankovi}eva uloga u tom kriminalu bimarginalna, sve su prilike da }e i efek

sudskog procesa biti mr{avi.


ENERGOPETROL NA SUDU

Agencija za privatizaciju FBiH 2009.godine traìla je raskid ugovora odokapitalizaciji Energopetrola. Vlada na~elu sa Mustafom Mujezinovi}em zaprijetila

je raskidanjem ugovora, ali zbog klauzule uugovoru da reviziju preuzetih obaveza morauraditi vanjski revizor, do raskida nije do{lo.Polovinom februara 2010. godine Vlada je

imenovala Komisiju za odabir revizorsketvrke u koju je ispred Agencije imenovanaTatjana Kosovi}, aktuelna sutkinja SudaBiH. Komisija je izabrala, a Vlada potvrdila,anga`man me|unarodno ugledne revizo-rske ku}e Deloitte koja je utvrdila da jeKonzorcij INA-MOL ispunio sve ugovorompreuzete obaveze.

REVIZIJA

Deloitte utvrdio da je KonzorcijINA-MOL ispunio sve ugovorompreuzete obaveze!

Kako nezvani~no saznajemo optu`nicau slu~aju Energopetrola bazirana je naosnovu tri izje{taja o po~injenom krivi~nomdjelu koja je Kantonalnom tuìla{tvuprosljedila Finasijska policija u novembru2009., te aprilu i julu 2010. godine. Osimizvje{taja Finansijske policije optu`nica je

bazirana i na nalazu i mi{ljenja vje{takafinansijske struke iz decembra 2012godine i izjavama svijedoka me|u kojimasu bi{i direktori Agencije za privatizacijuFBiH Re{ad @uti} i Enes Gani}, biv{ministar energije, rudarstva i industrijeVahid He}o.

TEMELJI OPTU@NICE

Među svjedocima bivši direktoriAgencije za privatizaciju FBiHRešad Žutić i Enes Ganić

IZDVOJENOMI[LJENJESarajevski advokatAhmed @ili}, ~lanKomisije zaprovo|enje tenderaza dokapitalizacijuEnergopetrola



Vicepremijer Vlade Srbije Aleksan-dar Vu~i} je Sa{u Radulovi}aimenovao na mjesto ministra

privrede u septembru pro{legodine kao izvrsnog stru~njaka i

nestrana~ku li~nost. Nakon samo petmjeseci ministrovanja Radulovi} je podnioostavku. U obrazloènju je naveo da jeVu~i}ev kabinet ko~ni~ar svih reformi uSrbiji, da je tajni ugovor koji je Vlada pot-

pisala u ime JAT-a sa Etihadom izuzetno{tetan, da se na sjednicama Vlade ne govorio problemima zbog osjetnog straha ~lanovaVlade. Tako|e je kazao da je usvojeni

budèt za 2014. nerealan jer je projektovanna osnovu usmeno obe}anih tri milijardeeura od UAE. Potom je uslijedio pravitabloidni medijski lin~ Radulovi}a, koji ontuma~i kao “deo medijskog mraka koji sijestrah u Srbiji”. Radulovi} je prije nekolikodana odlu~io da se politi~ki angaùje.

Nosilac je liste „Dosta je bilo” koja je naizbore iza{la u posljednjem trenutku. Usvojoj predizbornoj kampanji najvi{e kriti-ka iznosi na ra~un lidera SNS-aAleksandra Vu~i}a.

“Izbori u Srbiji raspisani su na brzi-nu, bez ikakvog stvarnog razloga koji jevaàn za gra|ane, pod la`nom i licemernomparolom da se ubrzaju reforme. Raspisanisu da bi Aleksandar Vu~i}, koji prekomedijskog mraka i tabloidnog blatamanipu i{e gra|anima Srbije, mogao daprigrabi ogromnu vlast, dok se gra|ani neprobude i ne shvate da je car go.

Vu~i}, ustvari, nikada ih nije ni hteo

reforme. Jer reforme zna~e demontaùparazitskog partijskog sistema. Vu~i} nemani kapacitet, ni znanje, ni èlju da sprovededubinske reforme. One mu nisu u interesu.Demontaòm parazitskog sistema ne bimogao vi{e da hrani svoju partijskuma{ineriju. Umesto istinskih reformigra|anima nudi demagogiju, la`naobe}anja, la`ni Mercedes, Feketi} market-ing i perpetum mobile ekonomiju tajnihugovora i svih na{ih Etihada i Beograda navodi”, kaè Sa{a Radulovi}. Gospodine Radulovi}u, {ta vas je

navelo da odustanete od uloge stru~njaka ipo~nete se baviti politikom?

U{ao sam u Vladu da uradim posaosre|ivanja privrede. Da sprovedem reformena koje Srbija ~eka duè od jedne decenije.

Nisam odustao kada su nas saplitali u Vlau kojoj nije bilo politi~ke volje za koreniti

promenama. Vu~i} nas je zaustavio zapo~etom poslu. Zato za nastavak posmoramo da traìmo podr{ku direktno ogra|ana, koji jedini imaju volju, ìvotinteres i interes na{e dece za demontiran

parazitskog sistema.

ZAIGRAT ]E “ME^KA”… Kao glavni favorit predstoje}ih izbo

ra u Srbiji ozna~en je Aleksandar Vu~ilider SNS-a, koji se u javnosti predstavlkao najve}i reformator Srbije. On gotovsvakodnevno javnost bombarduje informcijama o dolasku ozbiljnih i respektabilnstranih investitora. Da li zaista postoveliko interesovanje stranih kompanija, ka{to je Mercedes, za velika ulaganja Srbiju?

Mercedes ne investira, Mercedes prod je svoje stare {asije Ikarbusu. To je nedavn potvrdio i direktor Ikarbusa. U novembr pro{le godine smo imali sastanak sa jedniod direktora Mercedesa u Vu~i}evom kab

netu, kojem su pored njega i mene priustvovali i nema~ki ambasador u Srbijministar finansija i nekoliko savetnika. On{to je nedvosmisleno re~eno na tom satanku je da Mercedes nije zainteresovan zinvestiranje u Srbiji. Ni za investiciju, ni z

privatizaciju bilo koje firme. Ono {interesuje Mercedes je namera Beograda dkupi nove autobuse. Kako su Mercedesoautobusi preskupi i ne mogu da pro|u javtender, ideja je bila da Mercedes na{eIkarbusu proda svoje {asije starije generac

je sa sve motorom i prenosom, da Ikarbunadogradi {asiju i da takav autobus bud

ponu|en Beogradu. Da bi se zaista privuk


EKSKLUZIVNO

Razgovarala: MIRHA DEDI]

ekskluzivno za Slobodnu Bosnu, iz stručnog ugla, potpuno je ogolio politiku lidera

SNS-a Aleksandra Vučića, koji je apsolutni favorit na predstojećim izborima uSrbiji. Radulović govori o Vučićevim propalim reformama u Srbiji, lažnim stranim

investicijama i prividnoj borbi protiv kriminala i korupcije

INTERVIEW

Saša Radulović ministar privrede Vlade Srbije u ostavci

VUÎ]EV “BEOGRAD NA

VODI“

JE POTOP ZA SRBIJU

VUČIĆ LAŽE DAMERCEDES ULAŽE USRBIJU

“Imali smo sastanak sa jed-nim od direktora Mercedesau kabinetu prvog potpred-sednika Vlade. Ono što jenedvosmisleno rečeno natom sastanku je da Merc e-des nije zainteresovan za niza investiciju, ni za privati-zaciju bilo koje firme u

Srbiji”


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-905-1332014 29/6813.3.2014. I SLOBODN BOSN 2

INSAJDER IZ VLADE SRBIJ

VU^I] ZABORAVIO NA KRIMINALNEPRIVATIZACIJE“Nakon izjave Aleksandra Vu~i}a da su slu~ajevi

nelegalnih privatizacija re{eni, ni{ta se ne doga|a,

nema hap{enja, nema su|enja, niti iko vi{e pita {ta bilo s tim, jer to nije popularno i politi~ki oportuno“



investitori, neophodno je da se usvojezakoni o privatizaciji, ste~aju, radu i plani-ranju i izgradnji koje sam pripremio sa svo-

jim timom dok smo bili u Ministarstvu privrede. Bez tih zakona i stvaranja povoljnog poslovnog ambijenta, ne}e bitiozbiljnih i velikih investicija u Srbiji, ve}samo ovakve prodaje magle. Ve} gotovo dvije godine Vu~i} na

krilima borbe protiv korupcije i kriminala

zadobija sve ve}u popularnost. Kao rezultatte borbe imali smo zatvaranje dva tajkuna,Miroslava Mi{kovi}a, vlasnika “Delte”, iDragana \uri}a, vlasnika “Zekstre”, koji seveè za predsjednika RS-a Milorada Dodika.Kolika je zapravo Vu~i}eva spremnost da seobra~una sa tajkunizacijom Srbije?

Deo parazitskog sistema je i burazerskaekonomija, zahvaljuju}i kojoj su tajkuni inastali. Dodu{e, Vu~i} nije napravio taj sis-tem, on ga je nasledio od Borisa Tadi}a. Onga je nasledio i unapredio, uspostavio ~vrstukontrolu nad raznim polugama vlasti i nad

medijima. Svi ti mehanizmi nemaju funkci- ju sre|ivanja Srbije, u {ta spada i borba pro-tiv korupcije, nego imaju jednu svrhu i cilj,a to je {to ve}i rejting Vu~i}a i njegovestranke i {to ve}a vlast. On je pogazio

principe demokratije u Srbiji, uti~e naure|ivanje medija, ljudi u strahu od posledi-ca protivljenju njegovoj vlasti ne smeju dagovore i pi{u {ta zapravo misle. Njegovaspremnost za borbu protiv korupcije je

povr{na i deklarativna.Vu~i} je najavio i istragu 24 nelegalne

privatizacije, u neke od njih umije{ani su iljudi iz BiH. Me|utim, iako je najavljeno da}e rezultati tih istraga biti gotovi do kraja2013. godine, to se nije dogodilo dodana{njeg dana. Zbog ~ega?

Iz svih razloga koje sam naveo, to je politika radi politike, nema su{tine i ozbiljne posve}enosti ciljevima koje ta vlast sama proklamuje i promovi{e. U decembru 2013.smo imali, posle brojnih najava da }e 24slu~aja spornih, ne nelegalnih, privatizacija

biti re{eni, kona~no izjavu Aleksandra

Vu~i}a da su ti slu~ajevi — re{eni?! I ni{ta ne doga|a, nema hap{enja, nema su|enjniti iko vi{e pita {ta je bilo s tim, jer to nij

popularno i politi~ki oportuno.

SRBIJA JE UMORNA OD LIDERA Koliko je realan famozni projek

“Beograd na vodi”, koji je u regionu izavao veliku pa`nju, i {ta Srbija dobija njgovom izgradnjom?

Srbija bi dobila jo{ jedan tajni ugovo jo{ netransparentnog tro{enja novc


EKSKLUZIVNO

VUÎ]EVA BURAZERSKA EKONOMIJA “Vu~i} je zaposlio na desetine hiljada ljudi u javnom sektoru.Na{a je procena da je oko 15% zaposlenih u dràvnim institucija-ma i javnim preduze}ima partijski kadar, koji je do{ao bez konkur-sa i s kupljenim diplomama. Tro{ak tog balasta je oko 1,5 milijardievra godi{nje”

KRIMINAL NA VODI“Projekat ’Beograd na vodi’ je slu~aj za istragu,poput one 24 kriminalne privatizacije”



poreskih obveznika i jo{ jedan slu~aj zaistragu, poput one 24 privatizacije. Mi neznamo zapravo ni{ta o strukturi tog posla,ko investira, koliko, pod kojim uslovima, ukojim vremenskim rokovima. Uz to, stru~na

javnost u Srbiji nije konsultovana, nijedan projekat nije predstavljen, ni{ta nije pro{lo javnu raspravu. Neophodno je obezbediti dase ~uje glas gra|ana, da se ustanove realne

potrebe grada i da projekat ima sadràje koodgovaraju gra|anima Beograda, a ne onkoji odgovaraju investitoru. Potpuno nejasno kako vlasti misle da sprovedu cetaj postupak legalno. Na{e je uverenje da jto jo{ jedan od projekata koji sluè samo

predizborne svrhe. Srbija je ve} viderazne takve projekte, kao {to su Brze prugSrbije, Europolis i sli~no. Veoma su ma

{anse da }e projekat Beograd na vodi stvarnosti biti realizovan.Koliko je SNS zaposlio partijsko

kadra, uprkos tome {to se obavezao da }zaustaviti zapo{ljavanje u javnom sektoru

Desetine hiljada. Situacija je jo{ gokada vidite koliko novih ~lanova ima stranka - mislite da su se oni u~lanili zboideje? Ne, oni su svi tu da bi poku{ali dsebi na|u uhlebljenje u javnom sektoru. I tnije samo problem sa ovom strankom, svstranke pre nje su, tako|e, nastupale po

parolom zaustavljanja strana~kog zapo{ljvanja, a dolaskom na vlast su radile sasvi

suprotno. Na{a je procena da je oko 15zaposlenih u dràvnim institucijama i javni

preduze}ima partijski kadar, koji je do{a bez konkursa i sa kupljenim diplomamTro{ak tog balasta je oko 1,5 milijardi evgodi{nje. Uz “burazersku ekonomijukoruptivne poslove koje imaju pojedincikompanije sa dràvom, a zahvaljuju

povla{}enom poloàju zbog bliskosti vladaju}om strankom, koja ko{ta dràvu ok500 miliona evra godi{nje, to predstavlgubitak novca od preko 2 milijarde evra. T

je vi{e nego {to je deficit Srbije. Kad bismo to uklonili, ne bismo imali defic

nego suficit.


INSAJDER IZ VLADE SRBIJ

Ro|en je 1965. godine u Biha}u. USarajevu je 1989. godine diplomirao naElektrotehni~kom fakultetu, smijerAutomatika i elektronika. Kao ekonomskikonsultant Radulovi} iz zemlje odlazi krajemosamdesetih godina. Radio je u Njema~koj,Kanadi i SAD-u. Od 1990. do 1994. godineradio je u Siemensu u Njema~koj i SAD-u,na sistemima za nadzor nuklearnih elek-trana u Njema~koj, Rusiji i SAD-u.

Od 1997. do 2001. godine bio jegeneralni direktor i ~lan Upravnog odboraTrueSpectra, najprije u Torontu, a zatim u

San Francisku i NewYorku. Kompanija sebavila razvojem servera za procesiranjeslike. Sa saradnicima je patentirao arhitek-

turu i algoritme za procesiranje slika naserverima. Naredne ~etiri godine bio jekonsultant u investicionim kompanijama uoblastima menad`ment, analize trì{ta odabir investicija.

Vratio se u Srbiju 2005. godine, gdje jeimao firmu i bio ste~ajni upravnik nekolikopreduze}a. Licencirani je ste~ajni upravniki portfolio menadèr. Od 2006. godine bavse preduzetni{tvom, reorganizacijomste~ajem, nenaplativim kreditima, eko-nomskom i budètskom analizom, giljotin-om propisa, poreskom analizom. Radi kao

savjetnik Savjeta Evrope, OEBS-aAmbasade SAD-a, GIZ-a, NALED-a, kao Asocijacije malih i srednjih preduze}a.

BOGATA BIOGRAFIJA

Rođeni Bišćanin i sarajevski studentupravljao eminentnim kompanijamaširom svijeta

BEOGRAD NA VODI“Naše je uverenje da je tojoš jedan od projekata kojisluže samo u predizbornesvrhe. Srbija je već videlarazne takve projekte, kaošto su Brze pruge Srbije,Europolis i slično. Veomasu male šanse da će pro-jekat ‘Beograd na vodi’ ustvarnosti biti realizovan”

VUÎ]EVA STRAHOVLADANa sjednicama Vlade Srbije ni jedan od ministara

ne govori o problemima kako se ne bi zamjerio Vu~i}u



Radovan Karadì} poku{ava obori-ti optu`nicu koja ga u 11 ta~akatereti za dvostruki genocid, kao iu~e{}e u ~etiri odvojena udruènazlo~ina~ka poduhvata, 259 inci-

denata i nebrojena ubistva. Sude}i po onom{to se moglo ~uti od njegovih svjedoka,ve}inom osoba koje su osu|ene za ratnezlo~ine ili osobe koje bi to mogle biti u sko-roj budu}nosti, Ha{ko tuìla{tvo je bilo vi{enego uspje{no u ovom slu~aju.

U me|uvremenu, Karadì} je odustaood svjedo~enja u svoju korist, a jo{ uvijek ima problem da u sudnicu dovede du`nos-nika hrvatske vlade od kojeg o~ekuju potvr-du autenti~nosti presretnutih razgovorakoje je odbrana namjeravala priloìti udokaze. Za sada je odbrana odustala odovog svjedoka najaviv{i da }e poku{ati vansudnice na}i dokaze za kojima tragaju.

Su|enje ipak jo{ nije gotovo jer }eTuìla{tvo u aprilu iznijeti nove dokazevezane za masovnu grobnicu Toma{ica krajPrijedora, te saslu{ati svjedoke ~ijim iskazi-

ma }e odgovoriti na ono {to je Karadì}uradio tokom dokaznog postupka.

NAJOBIMNIJE HA[KO SU\ENJEIzvo|enje dokaza odbrana je po~ela u

oktobru 2012. godine, dok je samo su|enje po~elo u oktobru 2009. godine. Su|enje

Karadì}u do sada je najobimnije pred

Tribunalom sa oko 11.000 dokaza, {to jeskoro dvostruko vi{e nego naprimjer nasu|enju {estorici optuènih za zlo~ine utakozvanoj Herceg Bosni, najduèmsu|enju do sada.

Tuìla{tvo tvrdi da je ovo su|enje poobimu i kompleksnosti “bez presedana”.Saslu{ano je skoro 600 svjedoka, a tran-skripti sa su|enja za sada imaju 47.542stranice, {to }e se uve}ati nakon dodatnog

postupka Tuìla{tva. Oni su zato podnijelizahtjev da do septembra ove godine

pripreme zavr{ni podnesak koji bi mogaoimati oko 400.000 rije~i. Optuènik je pak zatraìo godinu dana da pripremi zavr{ni

podnesak.Obim dokaznog materijala na ovom

su|enju odlukom Vije}a, a na zahtjevoptuènog, bit }e pove}an uno{enjem izja-va svjedoka i drugih dokaza o takozvanom“dèntlmenskom sporazumu” izme|uKarad i}a i R icharda Holbrookea, neka-da{njeg specijalnog ameri~kog izaslanikaza Balkan. Naime, Karad i} tvrdi da je uljeto 1996. godine s Holbrookeom dogovo-rio da, ako se povu~e iz javnog i politi~kogìvota, ne}e biti procesuiran. Ovi dokazi }e

se u Haagu koristiti samo u svrhu odmjera-vanja kazne.Karadì} je prilo io izjave nekoliko

svjedoka koje je obavijestio o postojanjudogovora, a me|u kojima su i ameri~ki iizraelski biznismeni Victor Ben Cnaan iWalter Hein, potom David Binder, dopisnik

New York Times a, i Obrad Kesi}, ameri~

lobista srpskog porijekla, britanski majJohn Petrie, koji je nakon rata radio za Urevisokog predstavnika, te izjave Kardì}eve supruge Ljiljane i k}erke Sonjkao i zeta Branislava Jovi}evi}a i “ku}noprijatelja” Dragana Dra{kovi}a i biznismna sa Pala Puni{e Luki}a. Tako|er su dokaze uvr{teni dijelovi knjige ameri~ko

profesora Charlesa Ingraoa, kao i dijelotekstova biv{eg bh. ambasadora pri UNMuhameda [a}irbegovi}a u kojem pikako mu je tada{nji ameri~ki diplomaRobert Frowick rekao da Karadì}u ne}

biti su|eno u Haagu.U nadi da }e eventualna kazna bi

ublaèna, Karadì} je priloìo pismo {e pritvorske jedinice u Scheveningnenu njegovom dobrom pona{anju tokom sko{est godina pritvora.

SUMNJIVI SVJEDOCIIzvode}i dokaze u korist svoje odbran

Karadì} je u sudnicu poku{ao dovesvakoga ko mu je, ~ini se, pao na pamet do

je sjedio u pritvoru pa su se tu na{razli~ita imena, od ameri~kog generaWesleyja Clarka do zvi`da~a Julian

Assanga, koji se naravno na kraju nis pojavili. Na pozive su mu se odazivali teistomi{ljenici, ve}inom ljudi koji bi se laki sami mogli na}i na optuèni~koj klupi,osobe koje su sudskom odlukom morado}i. Nemali broj njih je za dolazak u Haatrebao “siguran prolaz”, a mnogi nisu odg


HAAG

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

Tokom skoro godinu i po dana izvođenja dokaza, Radovan Karadžić doveo je usudnicu niz svjedoka upitnog kredibiliteta koji su u sudnici negirali već utvrđene

zločine, prebacivali krivicu na druge osobe i iskazivali svoje divljenje premaoptuženom. Naša novinarka je analizirala neka od ovih svjedočenja te donosi

kratak pregled dokaznog postupka odbrane na suđenju koje traje već petu godinu

RATNI ZLOÎNCI,AMBASADORI, PJESNICI,

NOVINARI U ODBRANI VO\E

Najlojalniji Karadì}evi svjedoci bili su ljudi osu|eni zaratne zlo~ine - Kraji{nik, Beara, Stani{i}… i oni koji

(jo{ uvijek) nisu - Kova~, Kli~kovi}…



varali na neka od pitanja smatraju}i da bihih odgovor mogao inkriminisati. Dio svje-doka doveden je iz pritvora ili zatvora ukojima borave. Ve}ina biv{ih generala koje

je Karadì} htio u sudnici su pristali datiiskaz tek kada su dobili obavezuju}i sudskinalog.

Jedan od posljednjih svjedoka odbrane bio je Mom~ilo Gruban ^kalja, biv{i {ef straè u logoru Omarska koji je 2009.godine osu|en na sedam godina pred

Sudom BiH. On je izme|u ostalog rekaokako je umjesto {to je ka`njen trebao bitinagra|en za pomo} koju su on i njemu

podre|eni policajci “{to su vi{e mogli, uokviru svojih ovla{tenja” pruàli zato~enimcivilima. Tako|er je ponovio svoju teorijuda ako je bilo zlo~ina po~inili su ih pripad-nici naoruànih grupa koje nisu bile dio sis-tema. Gruban je potvrdio da su nekizato~enici umirali zbog nedostatka ljekar-ske njege, ali je rekao da se to isto moère}i za pritvorsku jedinicu Tribunala gdje“ljudi tako|er umiru”. Na pitanje o neadek-

vatnoj ishrani zato~enika, Gruban kaè:

“Mo`da nije bilo dovoljno, ali za pritvore-na lica nema dobre hrane.”

O de{avanjima u Prijedoru svjedo~io jei Du{an Jankovi} koji je pred Sudom BiHosu|en na 21 godinu zatvora zbog zlo~inana Kori}anskim stijenama kada je ubijenooko 200 civila. On tvrdi da je ~uo da su“zelene beretke” sahranile svoje poginulena podru~ju Toma{ice.

O Toma{ici je govorio i ZdravkoTorbica, saobra}ajac iz Prijedora koji je

radio na obezbje|ivanju konvoja “~ije jepravce odre|ivala op{tinska vlast”, aobi~no su to bili autobusi sa civilima koji sunapu{tali Prijedor. Tuìla{tvo tvrdi da suneki od civila koji su bili u konvojima kas-nije ubijeni i ba~eni u Toma{icu. Torbica jerekao da je za ovu grobnicu ~uo tek nedavno, putem medija, te je izri~ito negi-rao da je u~estvovao u pratnji kamiona kojisu prevozili le{eve.

U plejadi ratnih zlo~inaca-svjedoka preko puta Radovana Karadì}a ukazao se iratni predsjednik op}ine i kriznog {taba

Prijedora Milomir Staki}, koji je u Haag

doveden iz zatvora u Francuskoj gdje slu40-godi{nju kaznu. On je rekao kako su m

poznata samo dva zlo~ina srpskih policiskih i vojnih snaga na podru~ju Prijedorato masakr nad zato~enicima Keratermastrijeljanje na Kori}anskim stijenama.

Du{an Mudrini} Medeni, ratni ~laSDS-a u Sanskom Mostu i pripadnSrpskih odbrambenih snaga koje su bile d[este sanske brigade VRS, tvrdi da sBo{njaci iz ove op}ine sami traìli da bud

sklonjeni u zato~eni~ke objekte, a potosu, tako|er dobrovoljno, napu{tali gradok su imovinu poklanjali prijateljimSrbima. Mudrini} je, po izjavi svjedoka, b“vodi~” Arkanovim jedinicama kada su septembru 1995. godine u{le u SansMost.

Sanski Most i Prijedor, uz BratunaFo~u, Klju~, Vlasenicu i Zvornik su mjesu kojima je, tvrdi Tuìla{tvo, 1992. godin

po~injen genocid za koji je odgovoraKaradì}.

Na listi svjedoka bio je i Gojk

Kli~kovi}, koji je oslobo|en pred Sudo


KARAD@I] I NJEGOVI SVJEDOC

UDRU@ENI ZLOÎNA^KI PODUHVATRadovan Karadì}, Biljana Plav{i} i Mom~ilo Kraji{nik



BiH, ali je Tuìla{tvo u Haagu tokom ovogsvjedo~enja reklo kako smatraju da i dalje

postoji dovoljno dokaza koji ga diskreditu- ju kao svjedoka. Prije svega rije~ je o

nare|enjima koja je izdao, a ti~u seevakuacije Bo{njaka iz Bosanske Krupe,odnosno njihovom preseljenju s desne nalijevu obalu rijeke Une, granice zami{ljenesrpske dr ave. Kli~kovi} je, smatra Ha{kotuìla{tvo, naredio ru{enje ku}a i dàmija,te je javno zagovarao zabranu povratkaBo{njaka.

SVI RADOVANOVI VOJNICISvjedo~io je i ratni ministar policije RS-a

Mi}o Stani{i}, u Haagu osu|en na 22godine zatvora, koji je, suo~en sa tvrdnjama

Tuìla{tva da nije tokom svog manadatauradio ni{ta da istraì i kazni po~iniocezlo~ina, krivicu poku{ao prebaciti navojsku i pravosu|e. Tuìla{tvo ga je pod-sjetilo da je prema presudi bio dio istogzlo~ina~kog poduhvata za koji se tereti iKaradì}, odnosno da su njih dvojica radilina ostvarivanju istog cilja koji je bio prot-

jerivanje Bo{njaka i Hrvata sa teritorija zakoji su zamislili da pripada Srbima.

Visokorangirani vojnici te{ko su seodazivali pozivu Karadì}a da svjedo~e unjegovu odbranu. Ratko Mladi} je pristaodo}i u sudnicu nakon mnogo muka, ali nije

pristao svjedo~iti nego je traìo da pro~itatekst koji je sastavio, {to vije}e nije dozvo-lilo. Tekst je naknadno uloèn u dokaze.

Na klupu za svjedoke, sa obavezuju}imsudskim nalogom, sjeo je i Ljubi{a Beara,

biv{i na~elnik za sigurnost Glavnog {tabaVRS koji je u Haagu osu|en, prvostepeno,na kaznu doìvotnog zatvora zbog genocidau Srebrenici. On je vi{e puta odbio odgovo-riti na pitanja pozivaju}i se na pravo daodbije da odgovori ako procijeni da gaodgovori mogu inkriminisati. No, Vije}emu je naredilo da odgovara, {to je uradio nazatvorenoj sjednici.

Kao svjedoka Karad i} je pozvao i

Mileta Petrovi}a, zamjenika komandiravoda vojne policije Bratuna~ke brigade u

julu 1995. godine. Njegovim svjedo~enjemKaradì} je poku{ao osporiti pokajni~kuizjavu Momira Nikoli}a iz 2003. godine,

biv{eg bezbjednjaka ove brigade, koji je priznao krivicu za zlo~ine u Srebrenici tedao iskaz kao svjedok Tuìla{tva. Nikoli} jeosu|en na 20 godina zatvora. On je, pored

ostalog, rekao da je Petrovi} ubio neke odzarobljenika nakon pada Srebrenice.Petrovi} je sve negirao rekav{i da Nikoli}“izmi{lja”.

Svjedo~io je i Tomislav Kova~, koji je uvrijeme napada na Srebrenicu bio zamjenik ministra policije RS-a, a potom je promo-visan u ministra. No, Kova~ tvrdi da nijeznao {ta se de{ava u Srebrenici jer je tada

bio zabavljen sarajevskim rati{tem.Tuìla{tvo je pak priloìlo niz dokaza o nje-govoj umije{anosti u ono {to se de{avalo ikoji upu}uju da je poslao policiju na teren,te da je obi{ao podru~ja na kojem su vr{ene

egzekucije. Na kraju, na konkretnu sugesti-

ju Tuìla{tva da danas “svi znamo” da je vojsk bosanskih Srba izvela masovna pogubljennakon pada Srebrenice, Kova~ je rekao “takje”, dodaju}i da je “glavni ideologsrebreni~kog masakra bio Ljubi{a Bear“sitni manipulator sa zlo~ina~kim sklopomkoji je organizovao strijeljanja hiljadzarobljenika, kri{om, da Karadì} ne vidi.

Tomislav Kova~ je prije odlaska u Haa

traìo garancije da ne}e biti uhap{en prlikom dolaska, te je traìo da iskaz da prisustvu advokata zbog “realne mogu}nosti da se izloì samooptuìvanju”.

DOPRINOS RAZVOJU DEMOKRATIJEKarad i} je navode o zlo~inima

Sarajevu poku{ao osporiti i svjedo~enje biv{eg ministra odbrane Srbije i Crne GoPrvoslava Davini}a koji je, tvrdi, dok radio u UN-u u New Yorku, ~uo oneimenovanog gr~kog kolege da odgovornost za drugi masakr na Marklama preba~ena na Srbe iz “politi~kih razl

ga”. Tuìla{tvo ga je podsjetilo na brojn

36

HAAG

Me|u svjedocima se na{ao i “profesorknjièvnosti iz Srpca”Milo{ Milin~i} koji jetokom rata bio predsjednik op}inskog SDS-a,potom predsjednik Skup{tine op}ine, a kas-nije i Kriznog {taba. On je formiranje SDS-anazvao “doprinosom razvoju demokrati-

je”, a za Karadì}a je rekao da je njegovgovor sa osniva~kog skupa SDS-a u Srpcuod 31. augusta 1990. godine “lektirademokratije” dodaju}i kako ga je posebnoodu{evila misao iz tog govora da je “livadanajljep{a kad je {arena”.

PROFESOR-SVJEDOK

Karadžićeva lektira demokratije


ZBUNJEN I OSUÐEN: Radoslav Brđanin, koji je osuđenna 30 godina zatvora, po dolasku u sudnicu ustvrdio j

kako “u svjetlu najnovijih standarda” Tribunala zapravon i ne zna zašto je osuđen

NEPOUZDAN SVJEDOK Mi}o Stani{i}

POKAJNIK Momir Nikoli}

SVJEDOÊNJE IZA ZATVORENIH VRATA Ljubi{a Beara



istrage koje ukazuju da krivicu snosi VRS,kao i na ~injenicu da je granata koja je pala28. augusta 1995. godine na Markale nasebi imala oznake fabrike Kru{ik iz

Valjeva. Davini} je odgovorio da to nijeznao, ali je dodao kako i Al Kaida ponekadkoristil municiju proizvedenu u SAD-u.

Svjedo~io je i Mom~ilo Kraji{nik,osu|en na 20 godina zatvora, koji je zajed-no sa Karadì}em poku{ao ubijediti Vije}eu njihovu mirovnu misiju, te rekav{i kakoim nije bila namjera da pobijede “kom{ije”,ve} samo da na teritoriji BiH stvore srpsku“konstitutivnu jedinicu”, te da nikada nisuèljeli izbrisati granicu na Drini premaSrbiji, ve} je samo u~initi “propusnom, ba{kao {to su to danas granice u Europskojuniji”.

Tuìla{tvo je u sudnici tokom ovogsvjedo~enja pro~italo i dio iz Mladi}evogdnevnika iz maja 1995. godine u kojemovaj citira Slobodna Milo{evi}a koji zaKraji{nika kaè da je “normalan a glup”, aza Karadì}a da je “nenormalan”. Kraji{nik

je izrazio sumnju da se Milo{evi} takoizrazio, te je rekao kako vjeruje “da jeMladi} tu malo dodao”. Tuìlac je tako|er

podsjetio da je Kraji{nik prije ozna~en kaosvjedok “veoma niskog kredibiliteta”.

Kraji{nik je tokom svjedo~enja rekao i

da su on i Karadì} autori dokumenta podnazivom “[est strate{kih ciljeva” kojima jedefinisana zami{ljena teritorija bosanskihSrba sa Posavinom, Podrinjem, dijelom

Sarajeva, izlazom na more i granicama na Neretvi i Uni, a bez granice na Drini, ali jeda se radilo isklju~ivo o politi~kim ciljevi-ma i bez naloga vojsci da se toga pridràva.

Svjedo~io je i biv{i {ef Kriznog {tabaAutonomne regije Krajina R adoslavBr|anin, koji je osu|en na 30 godina zatvo-ra. Po dolasku u sudnicu ustvrdio je kako “usvjetlu najnovijih standarda” Tribunalazapravo on i ne zna za{to je osu|en. Zazlo~ine su, po njemu, odgovorni samolokalni mo}nici i direktni po~inioci, anikako njihovi nadre|eni, kako sugeri{uneke od posljednjih Tribunalovih presuda.

Tuìla{tvo ga je podsjetilo na neke odgovora koje je drào tokom rata,uklju~uju}i onaj iz augusta 1994. godine uBanjoj Luci kada kaè da Srbi imajuobavezu da “sto godina bri{u cipele odpogani nekrsta koji one~isti{e na{u zemlju”te zagovara ogra|ivanje glavnog banja-lu~kog trga bodljikavom ìcom da nanjemu vi{e ne bi mogli da se {ire “nepri-jatelji Srba”. Br|anin je rekao da je takvuizjavu dao u atmosferi straha i poja~anihemocija, a da danas, hladne glave, priznaje

da mu “ne sluè na ~ast”.Ratni ministar informisanja na Palama

Karadì}ev blizak prijatelj Miroslav Tohosvjedo~io je kako se u Srebrenici u ju

1995. godine nije dogodio zlo~in {irrazmjera, nego se radi o propagandnoj kam

panji zapadnih medija. Tuìla{tvo ga napomenulo da je on osoba koja {iri laì Srebrenici, te su mu pro~itali dijelove intervjua koji je dao i u kojem kaè da j3.000 mrtvih Srebreni~ana “ustalo dglasa” na izborima u Tuzli i da je 1.20Bo{njaka u julu 1995. godine prebjeglo Srbiju pa u “tre}e zemlje”, a vode se na sr

breni~kim spiskovima likvidiranih. Tako| je rekao da civilna ode}a na ubijenima nijdokaz da nisu bili borci, te da on ima sananja da je jedinicama Armije BiH Indonezije stizala sportska oprema u kojsu ratovali. Toholj je pak pojasnio da se tim rije~ima ne krije negiranju zlo~innego zahtjev da se utvrdi svaka srebreni~k`rtva imenom i prezimenom.

Toholj je rekao i da Karadì}a cijeni ka“pesnika i lekara”. Tuìla{tvo ga je posjetilo da je zbog te bliskosti uni{tavadokaze koji bi mogli inkriminisaKaradì}a, te da je sau~estvovao u brisanjarhive Srpske radio-televizije ~iji je diretor bio.

Iskaz u odbranu prvog predsjednika RS

dao je i Milorad Dodik koji je krivicu za svlo{e u BiH prebacio na Aliju Izetbegovi}OHR i Tuìla{tvo u Haagu, rekav{i da su SDS i optuèni zalagali za mir. Tuìla{tv

je podsjetio Dodika da je na sjedniRegionalne skup{tine 12. januara 2001. Banjoj Luci optuìo SDS rekav{i da su po

pokroviteljstvom ove partije po~injezlo~ini i zbog kojih bi mnogi rukovodioSDS mogli odgovarati pred Ha{kim tr

bunalom. Dodik nije osporio da je rekao, ali je rekao da je to bilo vrijemtranzicije vlasti i politi~ke borbe, a “polti~ki govor ne mora biti zasnovan n

~injenicama”.

KARAD@I] I NJEGOVI SVJEDOC

Zanimljivo je bilo svjedo~enje MihajlaOrlovi}a, koji je tokom rata radio za Radio Sanski Most , a danas je novinar RTRS-a.Orlovi} se tokom svjedo~enja odrekao svojihizvje{taja i tekstova koje je objavljivao tokomrata rekav{i da je sve to bilo u “vrijeme pro-pagande”, dodav{i da su urednici masovnoprepravljali ono {to su novinari pisali.Tuìla{tvo je ~italo neke od Orlovi}evih tek-

stova iz rata u kojima pi{e o “oblacimacrnih slutnji” i novom genocidu koji }e sedesiti Srbima, u kojima mirovne pregovorenaziva “mirovnja~kim spla~inama” sa cil-

jem “umrtvljavanja srpskog naroda”, dokpojedine Bo{njake intelektualce opisuje kao“debele i nalik na bundevu” i “boginjave”.“Sve {to sam objavio tokom rata je podznakom pitanja”, rekao je.

RADOVANOV NOVINAR

Vrijeme propagande


NE ZNA ZA[TOJE OSU\ENRadoslav Br|anin

ISKAZ UZ ADVOKATA Tomislav Kova~

F o t o : M a r i o I l i ~ i }

POLITI^KI GOVORU SUDNICMilorad Dod



Zahtjev Kluba poslanika Savezanezavisnih socijaldemokrata daMinistarstvo rada i bora~ko-inv-alidske za{tite RS-a objavi podatkeo u~e{}u u ratu svih poslanika

osmog saziva Narodne skup{tine RepublikeSrpske mogao bi se toj stranci vratiti kao

bumerang. Opozicija, prema najavama, spre-ma odgovor na zahtjev SNSD-a za izja{nja-vanje o ratnoj pro{losti poslanika.

To, prema njima, zna~i da bi, kada seutvrde podaci o u~e{}u u ratu narodnih

poslanika, upravo u SNSD-u mogli da seuhvate za glavu, naro~ito zato {to je opozi-cija tokom vikenda najavila kontramjere i

nove zahtjeve za provjere ratne pro{losti.Klub SNSD-a je, u petak, taj zahtjevuputio u formi poslani~kog pitanja, ali ukratkom saop{tenju nisu navedeni razloziza ovu inicijativu. Zvani~nici ove stranke

pri~u ostavljaju za period kada podaci buduobjavljeni. Po mi{ljenju upu}enih, ovo je

jedan vid odgovora na galamu koja se podigla u javnosti nakon objavljivanjainformacije da je visoki funkcioner banj-alu~kog SNSD-a i generalni sekretar ovestranke Zoran Novakovi} tokom rata bio

pripadnik hrvatske vojske.Opozicija u RS-u je informaciju o nje-

govom u~e{}u u Hrvatskoj vojsci iskoristilada optu`i vladaju}i SNSD kako srpske borcekoji protestuju naziva stranim pla}enicimadok u vlastitim redovima ima pripadnika“Zengi”. Novakovi} je demantovao da je bioi u jednoj drugoj vojsci, osim u VRS, a onda

je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik u peta k iz javio da je ovaj funkcio ner banjalu~ke Gradske uprave u spornom (rat-nom) periodu boravio u Sloveniji.

DODIK NA BRANIKU IMOVINE Nakon pokretanja inicijative SNSD-a o

istra`ivanju ratne pro{losti poslanika, o~ekuje


OBE]ANJE LUDOM RATOVANJE

Pi{e: MIRHA DEDI]

Inicijativa SNSD-a da se objelodane podaci o učešću u ratu svih poslanikaNarodne skupštine RS-a mogla bio se ovoj stranci, prema mišljenju predstavnikaopozicije, obiti o glavu; Slobodna Bosna otkriva ratnu prošlost čelnih političara uRS-u, Milorada Dodika, Nebojše Radmanovića, Igora Radojičića, Nikole Špirića,

Dragana Čavića, Mladena Bosića, Petra Ðokića i Marka Pavića

“SB” ISTRA@UJE RATNI “PUT“LIDERA REPUBLIKE SRPSKE

RATNI PUT PREDSJEDNIKA RS-aMilorad Dodik tokom rata u BiH imao je firmu

u Beogradu i aktivno se bavio {vercomcigareta, zbog ~ega je i prozvan “Mile Ronhil”

RATNI PUT PREDSJEDNIKA RS-aMilorad Dodik tokom rata u BiH imao je firmu

u Beogradu i aktivno se bavio {vercomcigareta, zbog ~ega je i prozvan “Mile Ronhil”



se da nadle`no ministarstvo uskoro dostaviodgovore na ova pitanja. Me|utim, moglo bise dogoditi da u ovu instituciju uskoro stigne

jo{ jedan zahtjev. Poslanik NDP-a Draganâvi} najavio je da }e zatraìti da se objaviratni sta` predsjednika RS-a MiloradaDodika, srpskog ~lana Predsedni{tva BiHNeboj{e Radmanovi}a, kao i ministra finansi-

ja i trezora BiH Nikole [piri}a.“Zatraì}u i da se utvrdi ko je od

izabranih visokih funkcionera u RepubliciSrpskoj, u Narodnoj skup{tini RepublikeSrpske i Parlamentu BiH cijeli rat proveo uBeogradu, ili van RS-a”, rekao je âvi}.

[ef Kluba poslanika PDP-a Zoran \eri}tvrdi da oni koji poteù pitanje ratne

pro{losti poslanika o~igledno imaju najve}i problem sa tim periodom.

“Dobro je poznato ko je u~estvovao uratu i ko je stvarao Republiku Srpsku, a koje, s druge strane, za to vrijeme bio uBeogradu, ili inostranstvu. Tra iti te infor-macije nakon 20 godina je degutantno, ali i

razumljivo s njihove strane s obzirom naslu~aj koji privla~i pa`nju javnosti ovihdana. Samo, pla{im se da bi taj zahtjevmogao upravo SNSD-u da se obije o glavui da bi mogao da zaàli {to je uop{tepokrenuo to pitanje. PDP nema nikakavproblem s tim”, kaè \eri}.

Na{ list prvi put otkriva “ratni put”Milorada Dodika, Neboj{e Radmanovi}a,Igora Radoji~i}a, Dragana âvi}a, MladenaBosi}a, Petra \oki}a i Marka Pavi}a.

U Banjoj Luci kroz {alu znaju re}i da je prije rata zbog osoba poput Milorada Dodikai postojala emisija Znanje imanje . Njegova

karijera i{la je od prvaka na takmi~enjutraktorista, mladog komunisti~kog pred-sjednika IO op{tine, uspje{nog biznismena,

propalog fabrikanta namje{taja, poslanikaAnte Markovi}a u Skup{tini BiH, pa dorespektabilnog {vercera akcizne robe.

Na po~etku rata Dodik je obukao uni-formu vojnog policajca. Iako se hvali{e da

je bio pripadnik Vojske RS-a, njegovi ratniza{titnici, generali Momir Tali} i Bo{koKele~evi}, samo su ga formalno rasporediliu jedinicu Vojne policije, koja je bila sta-cionirana na Aerodromu “Mahovljani“ kodBanje Luke, ali se Dodik nikada nije

pojavio na ratnom zadatku.

Kada je Vojska RS-a konfiskovala sva

motorna vozila, pa i Dodikove traktore, onodlazi u Beograd gdje otvara fabrikunamje{taja. Na Pan~eva~kom putu, kodBeograda, imao je firmu za proizvodnjunamje{taja, du{eka i jorgana, a takvu jeimao i u Lakta{ima pod imenom Igokea .Izlagao je na dva Beogradska sajma, afirma je nakon dvije godine propala. Od1993. godine Dodik, kao direktor PP“Igokea” Lakta{i, aktivno se bavio {vercomcigareta iz Srbije u RS-u zbog ~ega i dobijanadimak “Mile Ronhill”. Postoji dokumentkoji je dokazuje da su krajem 1994. godineDodiku na granici zaplijenjena ~etiri {lepe-

ra {vercovanih cigareta.Isto se desilo i u aprilu 1994. godine,kada je Dodik u RS, iz Makedonije prekoSrbije, uvezao 18 tona cigareta Partner iVek . Rije~ je o dva {lepera koja su muoduzeta, na {ta se Dodik àlio. Istragom jeutvr|eno da je Dodik cigarete kupio odMakedonija tabaka , a onda ih preko firme

p.p. SWISSAR iz Beograda dovezao doslobodne carinske zone u Novom Sadu,gdje je zamijenio papire i cigarete je

preuzela “Igokea“. Nakon {to su muoduzete cigarete, Dodik se àlio da jeizvr{eno dvostruko oporezivanje, ali je

Finansijska policija RS-a utvrdila da Dodik

ne govori istinu i da je stvarni uvoznik cig

reta “Igokea“. U to vrijeme Dodikova firmimala je kancelariju u beogradskom hoteInterkontinental , a upu}eni tvrde da jnovac od {verca cigareta Dodik mjervagom. Tokom rata Dodik je bio dosljednopozicija R adovanu Karadì}u, predsjeniku SDS-a, i glasao je za sve mirovn

planove koje opozicija odbacila.Dodik je zavr{etak rata do~ekao ka

ugledni privrednik i politi~ar, a po osnovu~e{}a u ratu, kao narodni poslanik, dob

je benificirani radni sta`.

IGOR RADOJIÎ] ÎTAV

RAT PROVEO U ROVUIgor Radoji~i} do rata nije uspio dizgradi zna~ajnu politi~ku karijeru, kao njegov politi~ki patron Neboj{a Ramanovi}. Rat je do~ekao kao diplomiraelektroinìnjer. U ratu, od septembra 199godine (na frontu u Hrvatskoj) do 2decembra 1995. godine, proveo je ~etigodine, tri mjeseca i {est dana. To isti~e kagod se potegne pitanja ko je ve}i patriome|u politi~arima RS-a.

“Nije to bila uzaludna borba, vegra|anski rat u kojem smo se borili dostanemo na ovim prostorima. Ja tako

doìvljavam. Po~etak je bio prili~no ko


[TA SI RADIO U RATU, TATA

Dodik tokom rata {vercovao iz Beograda,Neboj{a Radmanovi} bio glavni obavje{tajac Prvog

kraji{kog korpusa, Radoji~i} iz rata iza{ao kao kapetanu rezervi, âvi} ratovao u rovu na Vla{i}u, Ivani}a niko

nije mogao natjerati na rati{te

OBAVJE[TAJNO-BEZBJEDNOSNI RADNeboj{a Radmanovi}, kao {kolovani obavje{tajac, ratni sta` stekao je u komandi Prvogkraji{kog korpusa



fuzan. Vojska je jo{ bila JNA, bio sam reze-rvista i sje}am se da sam kao mlad oficir,jer sam bio komandir jedinice, imao dostapitanja od rezervista — {ta je cilj? U prvommomentu kada se Jugoslavija raspadala, aJNA jo{ postojala, bila je taktika kreni-stani. Nedostajalo je puno ciljeva i bilo jemnogo propagandnih vojnih, a pogotovopoliti~kih poteza”, kazao je u jednom inter-vjuu. Radoji~i} je iz rata iza{ao kao kapetanu rezervi.

Neboj{a Radmanovi}, srpski ~lanPredsjedni{tva BiH, prije rata bio jearhivar i visokopozicionirani komunista.^lanstvo u banjalu~kom komitetu omo-gu}ilo mu je da se sa partijskim drugovimarotira na jednoj od direktorskih pozicija — Glasa , SIZ-a kulture, Pozori{ta, dok nijezavr{io u arhivu Bosanske Krajine. Kao sinudba{a ostao je vjeran porodi~noj tradiciji,

pa je u Pan~evu zavr{io obavje{tajnu {kolukoja mu je kasnije pomogla da “vlada izsjene”.

Pripadnost obavje{tajno-bezbjednosnimstrukturama Radmanovi}u je omogu}ila daratni sta` stekne u kancelarijama komandePrvog kraji{kog korpusa. Poslovi koje jeradio i danas su tajna, ali je bilo poznato da

je imao veze sa tada{njim Press centromkorpusa. Po osnivanju Socijalisti~ke partijeu RS-u (stranci-k}erci Milo{evi}eve SPS),kao iskusnom kadru povjereno mu je daunutar partije vodi obavje{tajno-bezbjed-nosni sektor. Od svih tada{njih politi~ara izSPS-a naj~e{}e se sastajao sa SlobodanomMilo{evi}em. Nakon Dejtona istori~ar Radmanovi} vratio se u Arhiv RS-a. Poslije

prvih poslijeratnih izbora i pobjede socijal-ista u Banjoj Luci postao je predsjednik IOSO Banja Luka, gdje je ponovo vladao izsjene punih {est godina. Radmanovi} 2000.

staje na ~elo Demokratske socijalisti~ke partije, koja je nastala podjelom na frakcijeSocijalisti~ke partije RS-a. ûveni DSP sedvije godine kasnije pripojio DodikovomSNSD-u.

Nikola [piri}, aktuelni ministrar finan-sija i trezora BiH, rekorder je po brojustranaka u kojima je bio aktivan. Osnovao

je Demokratsku stranku za Banjaluku i

Krajinu nakon {to je promijenio nekolikostrana~kih dresova - od reformista, prekoradikala, do SDS-a, a od 2002. godine je~lan SNSD-a. Tokom rata [piri} je bio ~lan

Srpske radikalne stranke, gdje je bio presjednik Izvr{nog odbora, sve do kraja razagovarao je Veliku Srbiju ~ije su graniKarlovac- Karlobag- Virovitica.

Petar \oki}, predsjednik Socijalista RS-koji je zavr{io policijsku {kolu, prije raradio je u CJB Tuzla, odjel u Br~kom. Kanepokolebljivi ljevi~ar 1991. godine posta

je predsjednik SDP-a Br~ko. Na toj funkc

ji bio je sve do 1992. godine. U maju isgodine je mobilisan i do januara 199godine do novembra 1994. godine imao jradnu obavezu u op{tini Br~ko, kao pov


OBE]ANJE LUDOM RATOVANJE

SRBIJA DO TOKIJANikola [piri}, kao zagrièni radikal, tokom rata u BiH zagovarao je Veliku Srbiju

IZ FABRIKE DUHANA U ROV

Dragan âvi} ~itav rat proveo u rovu na Vla{i}u

NI MLADI] GA NIJEMOGAO NATJERATI U ROV Ratni raspored Mladena Ivani}a bio je u

Regionalnom {tabu Civilne za{tite

NI MLADI] GA NIJEMOGAO NATJERATI U ROV Ratni raspored Mladena Ivani}a bio je u

Regionalnom {tabu Civilne za{tite



erenik za izbjegla i raseljena lica. Oddecembra 1994. godine do jula 1996.obavljao je du`nost u tada{njem Kom-eserijatu za izbjegla i raseljena lica RS-a.

Nakon rata bio je predsjednik OO SP-aBr~ko. U Narodnoj skup{tini RS-a bio je

poslanik u periodu od 1997. godine do2002., s tim da je od 1998. godine do 2000.

bio predsjedavaju}i Narodne skup{tine RS-a.Aktuelni je ministar rada i bora~ko-invalidske za{tite, iako je pravosna`noosu|en zbog poslovne prevare.

Mladen Bosi} prije rata bio je glavni

inìnjer za razvoj u Tvornici akumulatoraTesla u Br~kom, a potom i komercijalnidirektor preduze}a Staklomont iz Br~kog.Bosi} je rat proveo u Br~kom. Od maja doseptembra 1992. godine bio je vojnik Gradskog bataljona, a zatim prelazi na radnu obavezu u Elektrodistribuciju , kao

jedini elektroinìnjer. Kraj rata je do~ekaokao direktor PTT-a u Br~kom., na toj pozi-ciji je bio sve 1998. godine kada je imeno-van za direktora RJ Telekoma u Br~kom.Od 2000. do 2001. godine bio je zamjenik ministra inostranih poslova BiH, a nakontoga, do 2004. godine, ambasador u

Sloveniji. Po povratku u BiH ponovo postaje direktor RJ Telekom u Br~kom.

DRAGAN ÂVI]RAT PROVEO U ROVU

Mladen Ivani} cijeli rat proveo je uBanjoj Luci, rade}i kao univerzitetski pro-fesor. Predavao je i na Ekonomskom fakul-tetu na Palama. U Banjoj Luci je bio i ~lanRegionalnog {taba Civilne za{tite. Krajemrata osnovao je Srpski intelektualni forum.

Nakon rata odbio je ponudu BiljanePlav{i} da bude premijer. PDP je osnovao1999. godine i njen je prvi i jedini predsjed-

nik. U periodu od 2001. do 2003. godine

bio je premijer RS-a, a zatim ~etiri godinministar inostranih poslova BiH.

Dragana âvi}a, predsjednika Demkratske partije, rat je zatekao na mjeskomercijalnog direktora Fabrike duhanu Banjoj Luci. Jedan je od rijetkih polti~ara iz RS-a koji je cijeli rat proveo rovu i to na Vla{i}u. Zavr{etak rata

do~ekao na radnoj obavezi u Fabriduhana i me|u Socijalistima @ivkRadi{i}a. Me|utim, u socijalistima zadrào jo{ kra}e nego u rovu. ^lan SDSa postao je 1997. godine. Nedugo potoizabran je za predsjednika RS-a i na tfunkciji ostao do 2004. godine. U januar2009. godine osniva Demokratsku part

ju, a na izborima 2010. godine postaj poslanik NS RS-a. U SDS-u mu nikadnisu oprostili {to je premijerski mand2006. godine prepustio Miloradu Dodikiako je za argument imao volju palametarne ve}ine. Danas su najve}i op

nenti.

[TA SI RADIO U RATU, TATA

Marko Pavi}, predsjednik DNS-a ivje~iti gradona~elnik Prijedora, kako jerekao u jednom od intervjua, nikad nerazgovara o pro{losti jer je „okrenutbudu}nosti“. Vjerovatno je zbog ani-moziteta prema minulim vremenima nje-gova biografija puna rupa. Informacije otome ~ime se Pavi} bavio tokom ratapoprili~no su mutne.

Rat je do~ekao kao direktor PTT-aPrijedor. Mobilisan je i prvu polovinu rataproveo kao pripadnik 43. motorizovanebrigade. Brzo je postao {ef DB-a za prije-

dorsku regiju, a kako je iz ovog kraja dolazioi {ef DB-a Du{ko Zgonjanin, obavje{tajneslu`be u ovom kraju bile su izuzetno jake.Kasnije su one odigrale klju~nu ulogu uplaniranju i izvo|enju etni~kog ~i{}enja,formiranju i upravljanju paravojnim formacija-ma i kriznim {tabovima.

Pavi} je, prema nezvani~nim informa-cijama, bio najzna~ajniji i najbitniji kadarslu`be Dràvne bezbjednosti RS-a i Vojneobavje{tajne slu`be na prostoru prije-dorske regije. Ozna~en je i kao glavnikoordinator u protjerivanju civilnogstanovni{tva, odvo|enju civilnog

stanovni{tva u logore smrti u op{tiniPrijedor.Kraj rata Pavi} je do~ekao u Petoj

kozarskoj brigadi koja je “branila” Br~ko i

Prijedor. Ve} na prvim izborima Pavi} jeupao u politiku postav{i narodni poslanik.Bio je ministar unutra{njih poslova u vri-

jeme sukoba Biljane Plav{i} i SDS-a,zatim ministar saobra}aja i veza i ponovonarodni poslanik. Gradona~elnik je

Prijedora u tre}em mandatu. Njegovnajve}i politi~ki kapital je to {to ga Dodikradije vidi kao saradnika nego kao pro-tivnika.

PLANER GENOCIDA

Marko Pavić, lider DNS-a, tokomrata bio prvi bezbjednjak ioperativac u prijedorskoj regiji


UDBA KAO SUDBAMarko Pavi} u ratu je bio {ef DB-a zaprijedorsku regiju

\OKI] U ZALE\INIPetar \oki} se u ratu nalazio na mjestu

povjerenika za izbjegla i raseljena lica

NA LINIJI ODBRANE RS-aRadoji~i} u ratu dobio ~in rezervnog kapetana



specijalizanta, koji godi{nje obave oko14.000 biopsija. Činjenica je da u Bosni iHercegovini generalno nedostaje ljekaraove specijalnosti - u cijeloj dràvi trenutnoima samo oko 30 patologa. Me|utim, na{izvor iz KCUS-a tvrdi da je zaklju~ivanjeugovora sa Mojom klinikom od samog

po~etka bilo neopravdano, te da je dvojcuTalirevi}-Gavrankapetanovi} jedini cilj bioizvu}i {to vi{e novca od kantonalnog

Zavoda zdravstvenog osiguranja.“Za razliku od patologa koji rade na

KCUS-u za fiksnu platu, Talirevi}evipatolozi pla}aju se po jedinici usluge. Jo{dok je bio direktor KCUS-a, FarisGavrankapetanovi} nije dozvoljavao da se

za ove usluge sklopi ugovor saMedicinskim fakultetom, {to bi bio logi~anput s obzirom da i bolnica pripadaSarajevskom univerzitetu. Ali, u tomslu~aju se ne bi mogli ‘taliti’ za pare“, kaèna{ sagovornik i dodaje: “Naru~eni tekstovikoji su u to vrijeme objavljivani u Avazu

bili su puni neta~nih navoda. Istina je daima puno posla, ali nije ta~no da se nalazitoliko dugo ~ekaju. Kada se po{alje uzorak

tkiva pacijenta sa sumnjom na malignooboljenje, nalaz bude gotov za manje od 48sati.“

Za pruène usluge patohistologije icitolo{kih pregleda, samo u periodu od

januara do decembra pro{le godine

Talirevi} je od Zavoda naplatio 801.35KM. Gotovo nevjerovatno zvu~i podatada je od ukupno pla}enih sredstava za sv

privatne poliklinike (ima ih dvanaest) kosu imale ugovor sa ZZO KS, Mojoj kliniupla}eno pomenutih 801.350 KM, a svimostalima zajedno samo 150.420 KM! NTalirevi}u ni to nije bilo dovoljno, pa je

periodu od marta do decembra pro{godine Zavodu fakturisao usluge za 2.78

pacijenata, {to je za 685 pacijenata vi{e ougovorenog broja. Po tom osnovu Talirevsada od ZZO potraùje dodatnih 403.32KM, a simptomati~no je da je samo

posljednja dva mjeseca pro{le godinfakturisano prakti~no 50% iznosa do tad

pla}enog za 2013. godinu.Upravni odbor ZZO Kantona Sarajev

na ~elu sa Esedom Radelja{em je nsjednici odrànoj u oktobru pro{le godinstavio van snage sve ugovore sa privatniklinikama koji su zaklju~eni bez prethodnsaglasnosti UO. Tu spadaju poliklinike ATawil, Eurofarm, dr. Kelle Fauzi, dr. JeliMedichol, Atrijum, dr. Mehmedba{iPoliklinika Sunce ... Me|utim, mjesec dankasnije, bez ikakvog valjanog razloga obrazloènja, UO Zavoda donosi odluku dse vrati na snagu samo ugovor sa Mojoklinikom, dok su ostali ugovori i dalje vasnage. Odlukom Upravnog odbora ssjednice odràne 30. januara ove godinTalirevi}evoj klinici odobreno je pla}an403.000 KM, plus dodatnih 200.00maraka iz budèta za ovu godinu, iako je nsnazi privremeno finansiranje. Svemovome treba dodati i da Zavod Klini~ko

centru Univerziteta u Sarajevu svako


LEGALNI ZDRAVSTVENI KRIMINA

Kako je dr. Emir Talirevi} od ZZO Kantona Sarajevo urekordnom roku izvukao stotine hiljada maraka

UZ MALU POMO] PRIJATELJA Biv{i direktor dr. Faris Gavrankapetanovi} i predsjednik Upravnog odbora Zavoda Esed Radelja{

RADELJA[EVA BLISKA SARADNICA Direktorica Op}e bolnice “Prim. dr. AbdulahNaka{“ Sebija Seka Izetbegovi}




MOJA MALA KLINIKA

Dr. Emir Talirevi} poslao jenam je e-mail u kojem reagirana izjave novoizabranogdirektora ZZO KS, KenanaCrnki}a, koje je Crnki} dao upro{losedmi~nom intervjuu zana{ magazin. Podsjetimo, napitanje {ta je sa ugovorimakoje Zavod ima sa privatnimklinikama, Crnki} je odgovorio:“Upravni odbor ZZO KantonaSarajevo je na sjedniciodrànoj u oktobru pro{legodine van snage stavio sveugovore koji su do tada bilizaklju~eni bez odobrenja UO.To su prakti~no ugovori sasvim privatnim zdravstvenimustanovama, ali nakon toga jena slijede}oj sjednici Upravniodbor van snage stavioponi{tenje ugovora koji jesklopljen sa privatnom Mojom klinikom , a ti~e sepatohistolo{kih nalaza. Neznam za{to je tako ura|eno jertada nisam bio na mjestudirektora. Kao {to je poznato,u posljednje dvije godine Moja

klinika radi patohistolo{kenalaze za potrebe KCUS-a. Pomom mi{ljenju, to je van svakepameti, jer unutar tran{e kojase prebacuje KCUS-u i Op}ojbolnici postoji dio sredstavanamijenjen za patohistologiju iKlini~ki centar je duàn pozakonu imati odjel zapatohistologiju. Ako ga nema,neka pravi ugovore saprivatnim klinikama, ali za{to biZavod to finansirao? Dok sam

ja ovdje, ZZO ne}e vi{e

finansirati takve stvari. Ivjerujte mi da sada trpimtopovske udare zbog toga, alito je moja odluka i ne èlimpodràvati ne{to {to jenezakonito.“

U svom reagiranju dr.Talirevi} izme|u ostalog navodida je Moja klinika prvi ugovorza pruànje patohistolo{kihusluga potpisala u avgustu2011. i to ne sa Zavodom,nego sa KCUS-om, “a nakonizja{njavanja kolegija ove

ustanove o potrebi skra}ivanjaperioda ~ekanja napatohistolo{ke nalaze“ (i tada

je direktor KCUS-a bio FarisGavrankapetanovi}, op.a.).

“Upravni odbor ZZOKS jepomenuti ugovor (sa Mojom klinikom ) vratio na snagu izvrlo jednostavnog razloga a to

je da Op{ta bolnica Prim.dr.

Abdulah Naka{ odoktobra 2010. nemastalno uposlenogpatologa te jeizdavanjepatohistolo{kihnalaza u ovojustanovi nemogu}ebez potpisanogugovora isaradnjom savanjskomustanovom koja jeregistrovana zaizdavanje ovog tipanalaza. Pored toga,Zavod za za{tituèna i materinstvatako|er nema nitisu ikada imalipatologa u radnomodnosu {to ihtako|e tjera napotpisivanjeugovora savanjskom ku}om zapruànje ovog tipausluga. Bez ovihugovora, bilo kakav

operativni tretman unavedenimustanovama nijemogu} kao nizakonski dopustiv(^lan 102. Zakonao zdravstvenojza{titi FBiH, 2010.godina)“, pi{eTalirevi}. “Nadalje,gospodin Crnki}navodi da ’on nezna za{to je to takoura|eno (misle}i na

produènje ugovorasa Mojom klinikom kao jedinomregistrovanomustanovom za

pruànje patohistolo{kihanaliza u Kantonu Sarajevopored KCU op.a.)’, iako je nasjednici Upravnog odbora ZZOKS odrànoj 30.01.2014.godine, a kojoj je u svojstvuv.d. direktora prisustvovao,

jednoglasno odobrenoproduènje istog ugovora

imaju}i u vidu zna~aj oveusluge za pacijente u KantonuSarajevo, o ~emu postoji istenogram kao i odluka koju jegospodin Crnki} li~no ipotpisao.“

Talirevi} dodaje da

Crnki}ev intervju otvara pitanje“za{to se vr{i segregacijapacijenata u Kantonu Sarajevona na~in da osiguranici ZZOKS patohistolo{ke nalaze uOp{toj bolnici Prim.dr. AbdulahNaka{ i Zavodu za za{tituèna dobijaju u roku od 48sati, dok se toleri{evi{emjese~no ~ekanje istih uKCUS-u“.

“Iz kojeg razloga ZZOKantona Sarajevo ne nudisvojim osiguranicima najbolju,najbrù i najjeftiniju uslugu koja

je u ponudi? Za{to se Klini~kicentar Univerziteta ne rasteretianaliza manjih i benignihoboljenja koja im oduzimajuvrijeme pri analizama punoozbiljnjih stanja, a spadaju univo sekundarne zdravstveneza{tite?“, pita Talirevi} i dodaje:“Kao potvrdu sveganavedenog, prilaèm Vamsamo dva od mno{tva dopisa itranskripta kojima

raspolaèmo. Iz prvog jevidljivo da su pacijentice naKlinici za ginekologiju iaku{erstvo ~ekale nalaze preko~etiri mjeseca do trenutka kadase PZU Moja klinika uklju~ila urad i pomogla, jako kvalitetnimali preoptere}enim, kolegamasa Klini~kog centra da uhvateritam sa ovim enormnimobimom posla. U drugom se

jasno navodi da je rukovodstvoKlini~kog centra Univerziteta,preoptere}eno poslom, i za ovu

(2014.) godinu tra ilo pomo} uvidu izrade 3.000 biopsija te1.000 citolo{kih pretraga. Li~nosmatram da Klini~ki centarUniverziteta treba dobiti svakupodr{ku za maksimalnokvalitetno djelovanje, a neuslovljavati pomo} zaobavljanje patohistolo{kihpretraga ukidanjem tran{e, kojau biti i nije odobrena u ciljupokrivanja svih tro{kova ovihanaliza ve} samo jednog,manjeg, dijela.“

TALIREVI] O IZJAVAMA DR. KENANA CRNKI]A

“Crnkić je lično potpisao produženjeugovora sa Mojom klinikom“

Dokumenti kojenam je poslaodr. Talirevi}



mjeseca posebnom tran{om upla}uje ne{tovi{e od 100.000 KM za patohistolo{keusluge, a paralelno se pla}aju i usluge

patohistologije Op}oj bolnici Prim.dr.Abdulah Naka{ !

Kako saznajemo, interna revizijaZavoda utvrdila je ogroman brojnepravilnosti u vezi sa ugovoromzaklju~enim s Mojom klinikom. Izme|uostalog, tu su isporu~ene fakture za

pacijente koji nisu osiguranici ZZOKS,ogroman broj faktura bez potpisa i pe~ata,nalazi ura|eni suprotno pojedinim~lanovima ugovora, a veliki broj nalaza

potpisali su drugi patolozi a ne ovla{teni patolog dr. Jelena [ehovi}, {to je direktnosuprotno ~lanu 7. Ugovora. Tako|er,

postoje indicije da su cijene pruènih ifakturisanih usluga Moje klinike dalekoiznad realnih, jer se nerijetko (bezopravdanja) primjenjuje ogroman brojtakozvanih bojenja, {to zahtijeva skupereagense. Teoretski, ukoliko Zavod u ovoj

godini nastavi realizaciju ugovora saMojom klinikom, ukupan iznos pla}anjamogao bi pre}i i pet miliona KM godi{nje.

RADONÎ] U ”SUKOBU INTERESA“Prostorije Moje klinike ina~e se nalaze

u Avazovom tornju, a Emir Talirevi} jedan je od privatnih ljekara predsjednika SBB-ai ministra sigurnosti BiH FahrudinaRadon~i}a. Poseban tretman koji Moja klinika ve} pune dvije godine uìva odstrane uprave ZZO-a, kako saznajemo,izazvao je ogor~enje kod Radon~i}evog

bliskog prijatelja i Talirevi}evog kolege dr.

Mirsada \uguma, vlasnika privatne poliklinike Atrijum, koja je me|u klinika-ma sa kojima je ZZO ugovore stavio vansnage. Navodno je \ugum, koji je ina~e i

predsjednik Udruènja ljekara privatne prakse Kantona Sarajevo, najavio i tu`bu protiv Zavoda jer su ostale klinike, uodnosu na Talirevi}evu, stavljene u dalekonepovoljniji poloàj. Tako se usred ovog

sukoba (ni kriv, ni duàn?!) na{ao iFahrudin Radon~i}. Ipak, kako saznajemo,Radon~i} je vi{e naklonjen svom dugogodi-{njem prijatelju \ugumu sa kojim ga, osim

privatnih, veù i bliske politi~ke veze.Pored prostora u Avazovom tornju, dr.Talirevi} ima i zakupljen prostor u Op}oj

bolnici Prim.dr. Abdulah Naka{ , sa kojomMoja klinika realizira zajedni~ke projekte i“kobranding“ - {ta god to zna~ilo. Najve}ilobisti za (pre)cijenjene usluge koje pruàTalirevi}eva klinika su upravo direktoricaOp}e bolnice Sebija Seka Izetbegovi} i

Esed Radelja{, kojeg se gotovo svakodneno moè vidjeti u Op}oj bolnici,kabinetu direktorice, gdje zajedno dogvaraju nove projekte koje bi radili s

Talirevi}em. Nezvani~no saznajemo da Federalnuprava policije intenzivno istraùje ovslu~aj kao jednu od mnogih koruptivnafera koje su se desile u mandatima FarisGavrankapetanovi}a, ali i njegovog prethonika, dugogodi{njeg direktora Zavodzdravstvenog osiguranja Kantona SarajevMahmuta \ape.


LEGALNI ZDRAVSTVENI KRIMINA

Moja banka 2014. godinu zapo~injebogatijom ponudom za jo{ jedan veomaatraktivan proizvod pod nazivom „MOJKREDIT“.

„Moj kredit“ budu}im korisnicimaobezbje|uje iznose do 50.000 KM bezìranata, sa otplatnim rokovima do 10godina, uz nenamjensku potro{nju i po-sebne uslove.

Zahvaljuju}i uspje{noj saradnji unutar ivan Banke, kreirani novi proizvod „Mojkredit“ predstavlja kombinaciju sa polisom

osiguranja koja za Korisnika kreditadonosi sigurnost u otplati kredita prilikomnastanka nekog od sljede}ih slu~ajeva:nesretan doga|aj (smrt usljed nezgode ilibolesti), invalidnost 50% i vi{e, nezaposle-nost i bolovanje.

Polisa osiguranja, uklju~ena u paket,premostit }e uobi~ajene problemepronalaènja ìranta kod traìoca kredita,a Banci olak{ati procedure odobravanjakredita, {to u kona~nici zna~i brì i sigurnijicjelokupni proces. Nesretni doga|aji na{a

su stvarnost i osiguravaju}a ku}a krozpreuzimanje otplate usljed nastankaosiguranog slu~aja minimizira ovaj,naro~ito ura~unljivi rizik. Za penzionere,koji spadaju u kategoriju stanovni{tva koja

je u nezahvalnom ekonomskom poloàju,kreirali smo proizvod pod nazivom „MOJKREDIT ZA PENZIONERE“ koji nudimogu}nost odobrenja iznosa do 10.000KM sa otplatnim rokom do 7 godina, {toovom kreditu daje jedinstveno mjesto natrì{tu.

Moj kredit – Nenamjenski gotovinski kredit bez ìranata

Novi proizvod Moja banka d.d. Sarajevo

PRIVATNI LJEKARI I STRANA^KI SAVEZNICIFahrudin Radon~i} na{ao se u konfliktu izme|u Talirevi}a i dr. Mirsada \uguma



Ro|en u Sarajevu 1949. godine,Dragan S. Stefanovi} je poputdesetina svojih vr{njaka slu{aorock and roll, ne{to malo ~a~kaooko o~evog “Kijev” aparata i

planirao studirati arhitekturu. No, krajem{ezdesetih su se u bosanskohercegova~komglavnom gradu po~ele doga|ati stvari koje}e oblikovati njegov ìvot umjetnikagrafi~kog dizajna: nakon prvih koraka uomladinskoj {tampi dizajn albuma sara-

jevskih bendova ga je vinuo u visine, akruna njegove doma}e karijere bile su

Zimske olimpijske igre u Sarajevu. Ume|uvremenu je obi{ao svijet, radio i sre-tao neke od najva`nijih pojava globalnogshow-businessa i skrasio se u Olimpu -{vicarskoj Laussani. Nedavno je u izdanjusarajevskog Rabica iza{la knjiga“Olimpijsko Sarajevo za nezaborav” koja je

podsjetila kako ne to doba, tako i na radovog iznimnog umjetnika, koji nekolikodecenija nije dao intervju nijednom medijus ovog govornog podru~ja.

Rekonstrukcije sarajevskih sedamde-setih i vremena u kojem je izgledalo da ba{sve {to ima na svijetu, na neki na~in posto-ji i u Sarajevu u svim glavama po~injurazli~ito: nekome sa omotima plo~aZdravka ôli}a, “Bijelog Dugmeta” iligrupe “Time”, nekom sa enterijerom kafi}a“Davor” na ~ijim su zidovima kao tapetestajala pisma oboàvatelj(ic)a, nekom sanovinama “Spektar” i “Na{i dani”, a onome{to ovo pita jednom reklamom: “[tedidanas {tedi sutra kod Privredne banke, pa}e{ i ti imati lopticu i sanke?” Kako ste‘najodgovorniji’ za vizualno oblikovanje


PRIZIVANJE “DUHOVA PRO[LOSTI”

Pi{e: AHMED BURI]

DRAGAN S. STEFANOVIĆ, prvoborac modernog grafičkog dizajna u Sarajevu, ali tadašnjoj zajedničkoj državi, autor, često osporavanih, nezaboravnih omota za

albume “Indexa”, “Bijelog dugmeta”, Zdravka Čolića…, koji već trideset godinaživi i radi u Švicarskoj, nakon svih tih godina prvi intervju dao je suradniku “SB”

KAKO SAM GRAFIČKIDIZAJNIRAO “SOCIJALIZAM

SA LJUDSKIM LIKOM”

D R A G A N S T E F A N O V I ]

UMJETNOST, PRIJE SVEGA

Dragan S. Stefanovi}, “odgovoran” zavizualni identitet realnog pop-socijalizma



tog vremena, valja vas upitati je li postojaoozbiljan koncept u stvaranju ne~ega {to jekasnije, mo`da i ne najsretnijom interpre-tacijom, prozvano “sarajevskom pop-rock{kolom” ili “sarajevskim duhom”?

Kad jedna generacija po~ne da ìvi iradi, tada ne postoje tajne i recepti kako sene{to pravi. Tek za dvadeset ili tridesetgodina ljudi poku{avaju da prona|u razlogeza{to i kako se ne{to desilo. Mi smo bili

jedna slobodna, vesela i mlada generacija,ìvjelo se dan za danom, i tako smo nekakosvojim emocijama i talentom odgovarali nasve to {to se oko nas doga|a. Jer, kad su seu Engleskoj pojavili Beatlesi , to nam sevi{e svidjelo nego zavijanje narodnjakakoje su vrtjele radio stanice. Jednostavno jeto bila èlja da se napravi ne{to {to nasveseli, a istovremeno ~ini odgovornim uonome {to radimo. Recimo, kad smo poko-

jni Dubravko Bibanovi} i ekipa krenuliraditi za Privrednu banku Sarajevo , to su

bili najsvjeìje, najljep{e, najpametnije i

najmodernije {tampani oglasi u to vrijeme.Sve banke koje su tada ne{to radile bile sukrute, sve je to izgledalo prili~no jednako.Mi smo se pojavili s tim novim identitetom,

ja sam uslikao neki lijepi, zaobljeni bosan-ski pejsa`, stavili na naslovnicu kataloga ito je bilo sve {to smo radili, u {ta smovjerovali. Onda je Bibanovi} do{ao sasloganom “[tednja je mudrost tro{enja”,

{to je re~enica koja je vaìla tada i vaì}e znarednih sto godina. A bilo je to vrijeme kojem 99 posto ljudi nije znalo {ta zna“slogan”.

Dok ste ìvjeli u Sarajevu bio vas glas da ste perfekcionist, prznica koja istrjava na svim svojim rje{enjima i ne odstupod njih ni za milimetar?

Taj sukob uvijek postoji kad ho}e{ dradi{ ne{to novo i druga~ije, i sukobi{ senekim uvrijeènim stavovima i u~malo{}ljudi. Tada, negdje 1974. godine, ve} sa

bio poznat tehni~ki urednik i dobijem posada za list Mladost , glasilo savezne omladinu Beogradu, uradim prelom za broj koji se dijeliti na stadionu JNA, za Titoro|endan. I ja zahtijevam da razmaizme|u svake slike od teksta bude

milimetra. Oni tamo ljudi u {tampariji mgledaju, kaù mi — “[ta je ovaj mali Sarajeva ovdje do{’o da zavodi red?” ostave me samog u kancelariji, i odu d

pu{e cigaru, misle da }u se ja ohladiti i pritati da radim po njihovom. Ja sam uvije

bio malo drzak i kaèm, ne treba mi ni{thvala. Oni se pokupe i odu, misle}i dnema nikakve {anse da ja sam to uradim

ja uradim prelom cijelog broja sam do {eujutro, oni do|u i ja to predam za {tampSad je ljudima te{ko objasniti da je ne{{to danas kliknete kompjuterom za dvisekunde, pa promijenite {est boja, nekad

trebalo nekoliko dana. A nije bilo nikoga o


DRAGAN S. STEFANOVI], DIZAJNE



koga ste mogli nau~iti kako se to radi.Danas, svaka curica moè napraviti omot zasvoj cd, klikne malo ovdje malo ondje i uredu je. A ja sam morao crtati slova kojaèlim. Pro{ao sam sve vrste tehnolo{kerevolucije, radio sam sa svim materijala odolova do i-pada, i to je veliko iskustvo.

OSVAJANJE UMJETNI^KE SLOBODE Naprimjer, {ta…?

Recimo, za fotografiju: imao sam dvaaparat Kowa Six i Hasselblad. Kowa je bilatakva da si morao biti oprezan, jer kad pri-tisne{ to je bilo kao da si opalio iz pi{tolja.

Ne znam ni da li bih se ikada i baviofotografijom da se nisam u jednom trenutkuoko ne~ega posva|ao s Hidajetom DegijemDeli}em, oko neke fotografije, ne znamvi{e ni {ta je bilo, do|e do sva|e, ja ga pitao“{to nisi ovo ovako napravio”, jednom,drugi put, i on meni ni manje ni vi{e - opali{amar~inu. I ja gdje }u {ta }u, odem u rad-nju i pitam — “[ta mi sve treba za fotografi-

ju?” Onaj me prodava~ gleda. I do|eSlobodan Vujovi} Vuja, ho}e plakat zaAmbasadore i traì da mu napravim. Janikad u ìvotu nisam napravio plakat, ali to

je bio veliki izazov i odvedem ih ja negdjeu {est ujutro iza Sloge, ja ~estito ne znam

pogoditi ni blendu ni ekspoziciju. Odem pogledati fotografiju, ona podeksponirana,ali kad je fotografija takva svi su na njoj

lijepi, bez ijedne bore, Ismeta Dervoz iona-ko lijepa, ja preko toga povu~em neke lini-

je i napravim prvi, prakti~no revolucionarni plakat.

Povijest nas u~i da najbolji stilovinastaju iz potrebe. I to je po~etak pri~e u

kojoj vi radite omote albuma, prakti~nsvih va`nijih jugoslovenskih grupa Indexa, Dugmeta, Timea, plakate za kogrese, omladinske novine. Moglo bi se reda ste vi “odgovorni” za vizualni identitrealnog pop-socijalizma.

Rijetko razmi{ljam o tome, osim kame neko ne{to pita, pu{tam da vrijeme izbri{e. Bili smo tada mladi, naivni i, recmo tako, ~isti, i brzo smo shvatali svstvari. Nisam siguran kome moè biti va`novo o ~emu mi razgovaramo, jer kod nas jtako da se sve ono {to je bilo nekad uni{ti…Kad se radila novina Spektar , pa do|e{rje{enjem bijelih slova na crnom papiru, neko te od onih starijih tipova gleda

pomalo za~u|eno pita: “[ta }e ti, bolan, t pa ima normalna {tampa?” A mi smo htjeda to izgleda druga~ije, kao u svijetMislim da sam u ta doba, krajem {ezdeset

bio jedini pretplatnik New MusicExpressa u Sarajevu. Dobio sam prvi prim

jerak plo~e Beatlesa Sgt. Peppers LoneHeart Club Band i odnio na RadSarajevo...

Nakon uspjeha u tada{njJugoslaviji i rada za najbolje i najpoznatiizvo|a~e na toj sceni koja je u svakopogledu bila zna~ajna, dobili ste anga`mau Americi. San, valjda, svakog dizajnera da zavr{i u New Yorku, i radi u tamo{njmuzi~koj industriji, vi ste dostigli ba{ toonda, kao u pjesmi Bijelog dugme

Goodbye, Amerika se……Vratio u Evropu. Znate, kad brz

shvatate dobre, tako je i sa lo{im stvarim Nije mi trebalo puno da shvatim da satamo nepotreban, da me to ne usre}uj

Vidio sam New York jedne nedjelje u t


PRIZIVANJE “DUHOVA PRO[LOSTI”

Ipak, ne moète pore}i da grafi~kidizajn, ~iji ste pionir, barem kod nas,

nije zauzeo ozbiljno mjesto u svakojindustriji. No, ìvot bez njega danas, ubanalnoj svakodnevici ili u najsofistici-ranijim web-aplikacijama izgleda neza-misliv.

Nisam siguran. Sve te nepotrebnestvari koje se doga|aju oko umjetnosti, tapredavanja na koja do|e dvadesetak ljudi,ili te ve~erinke i show-roomovi, to su la`nestvari koje ne pomaù umjetnosti. Ulikovnoj umjetnosti vlada bezvla{}e i haos.U Isto~noj Evropi ste imali, ili jo{ uvijekimate to da dràva stimulira umjetnika ieventualno ga pomaè ako smatra da je

njegova pozicija vrijedna, na Zapadu toniko ne {i{a, ako ne moè{ prodavati slike

budi po{tar… Onda se pojave te nekepoluhoh{taplerske organizacije koje tu tamo nekome daju stipendiju i ne{to malopomognu, ali vlada haos. Moj ìvot jeobezbije|en, i mogao bih ìvjeti samo odvizualnih kominikacija, dizajna i inovacijaa nezavisnu galeriju vodim jer volim takvestvari, ne mogu nositi {estore pantalone ilpojesti sedam ru~kova. Nemam sponzoraniti ih traìm, tako da je rad galerije pot-puno nezavisan, niko mi ne moè re}“stavi ovo ili ono na naslovnicu, ili izloòvo ili ono.” Ne moè. I na to samponosan.

DIZAJNIRANJE @IVOTA

U likovnoj umjetnosti vladajuhaos i bezvlašće



popodne i izgledao mi je kao jedno velikoselo. Pitao sam se — “[ta }u ja ovdje?” — isvom tada{njem menadèru DaviduMintzu (velika pojava u show businessu‘70-ih, menadèr zna~ajnih bendova iizvo|a~a i jedan od muèva Lize Minelli)da ho}u da se vratim. On ne}e ni da ~uje,kaè da imamo posla. Ja kaèm da seizvu~em da imam jedan ugovor zavr{iti, onkaè — “Pa otkupi}emo ugovor, kakve toveze ima?” Vidim ja da se ne}u lako izvu}i

pa kaèm da idem napuniti baterije. To gaodobrovolji, sredi mi kartu i ja odemnazad.

Sad izgleda malo nevjerovatno da stenapustili takvo okruènje. Za “AverageWhite Band” ste napravili znak i legendarniomot, njihov “Pick up the pieces” bio jesingl broj 1 u Americi, i omiljeni je komad

funk-velemajstora od Candy Dulfer doMacea Parkera.Da, bilo je tu “ozbiljnih” bendova:

Toots and the Maytals , recimo…

BOB MARLEY,MOJ CIMER

Veliki Toots Hibbert? Njega, valjda,jedinog kritika poredi s Otisom Redd n-gom.

S njim je bilo smije{no, jer sam ih zvaona slikanje za omot albuma u sedam ujutro,da u|u u more i da ih slikam. Kaè on meni:“Ja nikada nisam u{ao u more.” Onda se

dogovorimo za devet sati, i ja ga slikam, aoni njegovi se smiju. Oni ina~e, nisu pisalitekstove pjesama, nego su svirali onako“jamming”, pa {ta se zametne. Neko kaèneku temu ili re~enicu i onda oni to osvira-

ju i otpjevaju. Sje}am se da su ludjelitehni~ari iz Engleske koje je doveo ChrisBlackwell. Osniva~ Island Recordsa , velikima~ak, koji je otkrio Spencer Davis Group sa Steveom Winwoodom i sara|ivao saskoro svim relevantnim pojavama engleskemuzike od Traffica , preko Roxy Music doU2 . Pa Inner Circle , mo`da najpoznatiji

bend s Jamajke svih vremena. Pa, Bob

Marley je spavao kod mene u sobi naBahamima.

Marley ? To je bilo vrijeme kad jeradio Babylon by bus

Pa, tada sam imao ku}u na Bahamima, atamo je bio Compass Point studio gdje su seradili albumi za velike izdava~e. Moj

menadèr i ja smo dijelili jedan, zajedni~ki

bazen. I jednog dana do{li neki momciska~u u bazen, galama i tako, i kako mimamo neki osje}aj prema materijalnim vr

jednostima druga~iji nego Amerikanci, se poàlim Davidu, “Ko su ovi, {ta je ovniko se nije najavio?” Ma, kaè on, ovo sneki bezveznjaci iz Londona, Dire Straitsodemo mi u London, sjedimo u kafanisvira “Sultans of swing”. Kaèm ja “{to dobro ovo”, kad on kaè: “Dire Straits.” P

jesu li to oni {to su skakali u bazen, {to nirek’o, sviraju k’o bogovi. Kaè on: “Nisani ja znao.” A Marley, to {to su oni duvato je kao kad uzmete tubu majoneze, to toliko debelo bilo, ti jointi. Ali, nekako sase brzo zasitio tog ìvota, imao sam divastudio preko puta Cindy Crawford, anekako nisam bio impresioniran, jer smo m

bili apsolutno kompatibilni sa svijetom.U to sam vrijeme bio napravio on

omot “Bitanga i princeza”, gdje ènsknoga s mreàstom ~arapom udara mu{karcizme|u nogu, i to je onda bilo zabranjivan

jer htjeli-ne htjeli sve {to smo mi tada radu Sarajevu bili su prvi, pionirski koraci ne~emu druga~ijem i bili smo ispred svihJugoslaviji.

Danas ste stanovnik Laussane, gradkoji u izborima za grad u kojem je ìvnajljep{i uvijek zauzima jedno od najvi{mjesta? Jeste li sretan ~ovjek?

[to se moje sada{nje pozicije ti~e, mogda kaèm da sam apsolutno zadovoljan j

vodim galeriju Place Suisse des Arts, koja smatra najaktivnijom i ponajboljom romanskom dijelu [vajcarske, i u toj galer

ji su ljudi od profesije. Jer, u dana{njem sv jetu je rijetkost da imate galeriju koju vodobrazovani umjetnici, jer ja nisam nikakaadvokat ili èna nekog bogatog ljekara pmi dunulo u guzicu da imam galerijuzmem prostor ofarbam u bijelo i proglasito galerijom, kao {to je to sad praksa. Msmo prava, ozbiljna galerija koja izme|ostalog {tampa oko 1.000 stranica kataloggodi{nje, {to ni u ovom okruènju koje

bogato, ne radi nijedna druga galerija.


DRAGAN S. STEFANOVI], DIZAJNE

PJESME NJIHOVE JO[UVIJEK PJEVAMOStefanovi} je kao dizajner potpisao neke odnajva`nijih albuma u istoriji jugoslovenskogrock and rolla



Moète li nam re}i ne{to vi{e o knjizi

na kojoj ve} duè vrijeme radite, a ti~e seaeronauti~kih „incidenata“, odnosnosusreta sa NLO-ima iz vremena biv{eJugoslavije?

Godine 2011. po~eo sam intenzivnijeraditi na knjizi radnog naslova Krila i svjetla koja predstavlja svojevrsnu sintezu

prikupljenih aeronauti~kih incidenata kojisu se dogodili tijekom razdoblja biv{eJugoslavije. Rije~ je o specifi~nim incident-ima s nebeskim zra~nim anomalijama, ili

popularno nazvanima NLO-ima. Podatke prikupljam ve} gotovo 18 godina i

isklju~ivo me zanimaju vojni i zrakoplovniincidenti, a fenomen je znatno sloèniji odonoga na {to nas uobi~ajeni stereotipiasociraju. Ne mogu jo{ procijeniti kada }eknjiga biti dovr{ena, budu}i da seneprestano otvaraju novi tragovi. Neki odzrakoplovnih incidenata koji su se dogodiliu razdoblju biv{e Jugoslavije na razini su

prvoklasnih svjetskih slu~ajeva, a zapad-nim su istraìva~ima uglavnom nepoznati.U tom smislu nastojim {to je god mogu}e

bolje sve to dokumentirati za budu}egeneracije. U suprotnom, jedna specifi~na

povijest avijacije s ovih prostora ostala bi

izgubljena.

Nedavno je na nekoliko web portala u

regiji objavljeno svjedo~enje biv{eg piloJNA Suada Hamzi}a, koji tvrdi da se toko‘70-ih i ‘80-ih godina pro{log stolje}a vi{e navrata susretao sa NLO-ima. Vi stako|er razgovarali s njim. Koliko sovakvih slu~ajeva do sada zabiljeìli postoje li ikakvi materijalni dokazi fotografije, slu`bene zabilje{ke, dokumeniz pomenutog perioda koji se odnose ntakve susrete?

Suad Hamzi} samo je jedan od pilotaaeronauti~kih profesionalaca koji su susreli s takvom vrstom fenomena, {


S ONE STRANE ZNANOSTI

Razgovarala: MAJA RADEVI]

Novinar-istraživač iz Hrvatske i jedan od vodećihufologa u regiji GIULIANO MARINKOVIĆ već trigodine radi na knjizi u kojoj će po prvi put biti

objavljena svjedočanstva bivših pilota i visokih vojnihoficira JNA o njihovim susretima sa NLO-ima iz ‘70-

ih i ‘80-ih godina prošlog stoljeća; za naš magazinMarinković govori o ovim neobičnim aeronautičkimincidentima i jednoj specifičnoj povijesti avijacije s

naših prostora, te otkriva na koji se način vlast bivšedržave odnosila prema takvim fenomenima...

ZBOG NLO-a NA NEBUIZNAD JUGOSLAVIJE

INTERVENISALA JE I JNA

GIULIANO MARINKOVI]

Prikupio sam 15-ak vojnih i zra~nihincidenata iz razdoblja biv{e Jugoslavije, ao nekima postoje i slu`bene zabilje{ke



zna~i da u tom smislu nije usamljen. Sli~niincidenti dokumentirani su unutar civilne ivojne avijacije diljem svijeta, pa njegovslu~aj jo{ jednom potvr|uje stvarnostnebeskih zra~nih anomalija koje utje~u natijek leta~kih operacija. Prikupio sam 15-ak vojnih i zra~nih incidenata iz razdoblja

biv{e Jugoslavije uz jo{ nekoliko slu~ajevaiz drugih zemalja. Neki od doga|ajauklju~uju vi{estruke sudionike i o~evice, tusu i tragovi koji tek ~ekaju na provjeru... U

jednom slu~aju iz 1988. godine, iznadSlovenije, do{ao sam do bilje{ki kontroleleta zahvaljuju}i sudioniku koji je takvematerijale privatno sa~uvao. U bilje{kama

je opisano svjetlo jakog intenziteta koje jeosvjetljavalo i jednu kasarnu. Fenomen je

bio i radarski detektiran. U drugimslu~ajevima, sudionici su mi prenijeli svojasje}anja o slu`benim bilje{kama u ~ijim suizradama/pra}enjima i sami sudjelovali. Uodre|enim incidentima postoje vi{estrukio~evici koji se me|usobno nadopunjavaju.Posjedujem tragove gdje bi se neki slu`benimaterijali mogli nalaziti, ili tko je mogaoimati uvid u njih, tako da se istraganastavlja.

Detaljno ste istraìvali i tzv. „PanAdria incident“ iz 1977. koji predstavljajedno od najuvjerljivijih svjedo~enja oNLO-ima iz tog perioda. Moète li nammalo detaljnije pojasniti o ~emu je zapravorije~?

Osobno smatram da „Pan Adria incient“ posjeduje sve parametre prvoklasnoufolo{kog slu~aja na svjetskoj razini. Slu~se intenzivno istraùje 18 godina. Tek smnedavno otkrili i to~an datum doga|ajnakon mno{tva pogre{nih tragova razli~itih datuma. Poku{at }u prepri~ati {kra}u kronologiju: u kolovozu 197tijekom no}nog leta iz Zagreba premSur~inu, u zrakoplovu Fokker-227 letjela

posada tada{nje zrakoplovne tvrtke PaAdria . Tijekom leta zrakoplov je po~e

pratiti blje{tavo crveno svjetlo koje je bidetektirano radarima vojne mreè VOJINcivilne kontrole Beograd. Kontrola leobavijestila je posadu o neobi~no‘pratiocu‘. Fokker-227 naposljetku uspje{no spu{ta na Sur~in, dok je fenomeostao stajati na razini oblaka. me|uvremenu u kontrolu leta dolazi svojim pomo}nikom Zlatko Vere{tada{nji na~elnik kontrole leta Jugoslavijekoji osobno nadzire situaciju. Poslij

servisiranja zrakoplova, kapetan Fokkeipak odlu~uje nastaviti let prema Titograd No, ~im su uzletjeli, fenomen ih op po~inje pratiti. Tada je uslijedila instrukcikontrolora leta da Fokker kratko skrenulijevo. NLO se u tom trenutku veliko

brzinom po~eo pribliàvati prema FokkerTada dolazi i do detekcije NLO-a malifrontalnim radarom iz Fokkera . U strahu osudara, kontrolor po~inje vikati puteradio veze posadi da okrenu zrakoplo

NLO je tada smanjio brzinu nakon ~ega s po~eo vra}ati prema Batajnici tj. vojno beogradskom aerodromu. Poslije tog

nastupa vojna intervencija, uzlijetanjMIG-ova 21, a po iskazima nekoliksudionika i pogibija barem jednog, a mo`di dvojice, vojnih pilota tijekom presretanjOvo je izuzetno skra}ena naracidoga|aja. U ovom slu~aju identificirali smvi{e od deset sudionika.

SVJETLA IZNAD TITOGRADA Objavljena je i monografi

posve}ena 172. avijacijskom puku u kojoizme|u ostalog, penzionisani general-majoZvonko Jurjevi} detaljno opisuje vi{edne

ne pojave NLO-a iznad ju`nog dijela CrnGore...Za taj slu~aj moèmo re}i da ozna~av

stanovitu slu`benu potvrdu. Kao {to sspomenuli, doga|aji se odnose na u~esta

bliske susrete neobi~nih svjetala izuzetn„manevarskih performansi“ iznad Titgrada tijekom trena`nih letova 1974.-197godine. Zbog ~estih incidenata, NLO-i s

po~eli ometati letove JRZ-a, pa je tada{nkomanda zrakoplovstva prebacila nekolikMIG-ova 21 iz Beograda u Titograd

poku{aju da se fenomen presretne identificira. No, NLO-i su uvijek bili brìnadmo}niji pa poku{aji nisu uspjeli. O ti


JESMO L’ SAM

UVIJEK SU BILI BRŽI:Zbog čestih incidenata,NLO-i su počeli ometatiletove Jugoslovenskogratnog zrakoplovstva, pa je tadašnja komandazrakoplovstva prebacilanekoliko MIG-ova 21 izBeograda u Titograd upokušaju da se fenomen

presretne i identificira

DAL’ IMAJU DUGE KOSE, DAL’ TRAPERICE NOSE

Postojanje vanzemaljaca zvani~no je jo{ uvijek na nivouhipoteze, a istraga se nastavlja...



doga|ajima intervjuirao sam brigadiraMilana Ma~eka koji se spominje u jednom

poglavlju knjige, te jednog radarskogoperatera, a upravo radim i na nekolikonovih tragova.

Na koji na~in se vlast biv{eJugoslavije odnosila prema ovakvimfenomenima? Smatrate li da su ihpoku{avali zata{kati, ili prosto nisuvjerovali da su stvarni, unato~ brojnimizvje{tajima koje su dobijali prete`no

od pilota doma}e, ali i stranihavijacija?

Ako pod zata{kavanjem mislimo na poja~anu kontrolu prikupljenih podatakaneposredno poslije takvih incidenata, u tomene treba traìti ni{ta zlokobno jer je rije~ ostandardnoj operativnoj metodi. Primjerice,kod takvih doga|aja govorimo ~esto ozapljeni radarskih zapisa i potpisivanjadokumenata o {utnji. Takav je pristupnormalan za vojni aparat i pedantnoodràvanje sigurnosti. Koliko moje spoznajegovore, na podru~ju Jugoslavije nije

postojala neka dugoro~na komisija koja seisklju~ivo bavila NLO-ima, poput projektaPlava knjiga u ameri~kom zrakoplovstvu.Zahvaljuju}i privatnim razgovorima kojesam vodio u povjerenju s akterima takvihdoga|aja, drìm da je jedan diozrakoplovnog osoblja i du`nosnika VOJIN-a(mreà JRZ-a za osmatranje, javljanje inavo|enje) bio svjestan stvarnosti fenome-na, a povremeno su bili pisani i izvje{taji.Dakle, tu govorimo o izvanrednim incident-ima razbacanima vremenom i prostorom kodkojih se ograni~ena pozornost posve}ivala izve} postoje}e infrastrukture, ako je za to bilo

potrebe.

Op}enito vlada mi{ljenje da svjetskevlade, bez obzira o kojoj zemlji govorimo,rade sve kako bi prikrile takve incidente od

javnosti. Zbog ~ega je to tako?Takvo stajali{te ima odre|eno

upori{ta. Prije svega, treba napomenuti d jo{ uvijek ne postoji kona~ni konsenzus fizi~koj stvarnosti tog fenomena. S jednstrane imate dio astronomske zajednice koagresivno osporava fenomen, {to je donekrazumljivo zbog velikog broja neutemeljnih prijava. No, kao {to sam napomenuistraìvanje NLO-a ne ~ine samo slu~ajelaika promatra~a, ve} i vojni incidenTreba spomenuti i slu`bene istraìva~k

odbore koji se desetlje}ima bave totemom, poput komisija u Francuskoîleu, Urugvaju, Argentini, Peruu... ~lanku Suverenitet i NLO-i profesoAlexandera Wendta i R aymonda Duvallkoji je objavljen u znanstvenom glasiPoliti~ka teorija , autori u svojoj analitvrde da bi priznanje o nadmo}nimanifestacijama NLO-a moglo uru{ihijerarhiju i politi~ke autoritete na{edru{tvenog ustroja.


S ONE STRANE ZNANOSTI

Koliko je prema Va{im saznanjimapredsjednik SFRJ Josip Broz Tito bioupu}en u sve ove slu~ajeve - postoji~ak i pri~a da je 1969. na Brijunimali~no doìvio „bliski susret“?

Samo }u kratko komentirati da jeinternetska verzija pri~e o Brijunima

ispunjena faktografskim gre{kama koje selako mogu otkriti, {to naravno ne morazna~iti i da su navodi u samoj srìnaracije pogre{ni. Me|utim, neke dubljeindicije o tome su mi re~ene u povjerenjuod veoma cijenjenog izvora, pa tajsegment za sada ne bih komentirao.

STVARNI DOGA\AJ ILI MIT

Titov „bliski susret“ 1969. naBrijunima

PAN-ADRIA INCIDENT:Slučaj se intenzivnoistražuje 18 godina, a u tovrijeme osobno ga jenadzirao Zlatko Vereš,tadašnji načelnik kontrole

leta. Po iskazima nekolikosudionika, poginuo jebarem jedan, a možda idvojica vojnih pilotatijekom presretanja

SVJEDOCINEOBI^NIHFENOMENA

Piloti JNA Suad Hamzi}(lijevo) i Trifko Radetaopisali su svoje sus-rete sa NLO-ima prijevi{e od ~etiri decenije



Za razliku od perioda ‘70-ih i ‘80-ihgodina 20. stolje}a o kojem smo raz-

govarali, poslije raspada Jugoslavije,

odnosno u posljednjih dvadesetak godina,rijetko se govorilo o ovakvim fenomenima

na na{im prostorima?

Takvo ne{to je razumljivo budu}i da ssvi podaci o kojima danas govorimzabiljeèni unutar dràvne zajednice kovi{e ne postoji, pa tako i ne postoograni~enja ili vojne restrikcije konjihovih objavljivanja. Unato~ tome, mnood sudionika i danas nevoljko progovarajo svojim spoznajama. Ljudima treba pruìrazumijevanje i pokazati da je rije~ozbiljnom, a ne o tabloidnom interesu

njihovim spoznajama.

SVJEDOÊNJE TRIFKA RADETE Kako komentirate stavove mnog

stru~njaka da su „vi|enja“ NLO-a u raznidijelovima svijeta - bez obzira da li se rao oblicima letjelica, kuglama, blje{tavsvjetlosti i sl. - zapravo samo prirodatmosferski fenomeni koji se javljaju nnebu?

Dio fenomena svakako je obja{njiv ntakav na~in. No, kod odre|enih incidenata

NLO-ima fenomeni prate zrakoplove

korelaciji tijekom duèg vremenskorazdoblja. Primjerice, prate ili izbjegavazrakoplov u skladu s okolnostima letIstodobno su detektirani opti~ki od vio~evidaca, kao i razli~itim tipovima radar

Ne uklju~uju svi slu~ajevi samo svjetlosnfenomene ve} postoje izvje{taji i „metalnim“ ili „materijalnim objektima

poput iskustva pilota Trifka Radete koji po~etkom 1985. lete}i u Galebu sa svojikolegom zamijetio objekt u obliku cigakoji je velikom brzinom odletio premTrstu. Drugim rije~ima, nije va`no ono {znamo ili ono {to je vjerojatno obja{njiv

ve} je zanimljivo ono {to se i dalje opiobja{njenjima.

S obzirom da se bavite ufologijoovo pitanje }e mo`da biti suvi{no, avjerujete li zaista u postojanvanzemaljaca i ako da, kako to da jo{ nism- barem zvani~no - ostvarili kontakt njima?

Najpo{teniji odgovor koji Vam mogdati jest da istinski ne znam odgovor na

pitanje. Istraìvanje nije stvar vjerovanve} prikupljanja podataka. Izvanzemaljskhipoteza zaista bi mogla zadovolji

odre|ene parametre fenomena, ali nikona~no dokazana jer bi u suprotnodru{tvena rasprava o ovom fenomenu bive} zaklju~ena. Za sada je to samo jedna ohipoteza. Zato treba nastaviti s priku pljnjem podataka da bismo do{li do uvidkojih ju~er nismo imali.

(Pripadnici civilnog i vojnogzrakoplovstva koji su sudjelovali u

incidentima s NLO-ima u razdoblju biv{Jugoslavije mogu svoja svjedo~anstva i

spoznaje poslati Giulianu Marinkovi}u n

njegov email: omniradar gmail.com)

5

JESMO L’ SAM

Moram Vas pitati i za mi{ljenje ovjerovatno najpoznatijem NLOincidentu - onom iz ameri~kog gradaRoswell 1947. Brojne su teorije zavjereu vezi s ovim slu~ajem, pojavio se ~ak ifilm sa „obdukcije vanzemaljca“...Mislite li da }e javnost ikada saznatipravu istinu o tom doga|aju?

Treba odmah na po~etku ra{~istiti da je film britanskog producenta RayaSantillija, koji prikazuje navodnuobdukciju izvanzemljanina iz Roswella,laàn. Sam Santilli priznao je to prije

nekoliko godina. Kad smo ve} kod la`nihobdukcija, postoji i jedna takva jugoslavenska pri~a. Fotografije mrtvihizvanzemljana nad kojima se vr{iobdukcija po~ele su se {iriti pointernetskim forumima u regiji prijedesetak godina. Pri~a je i{la s tvrdnjomda su se izvanzemljani sru{ili u NLO-ukod slovenskog mjesta Oto~ec 1966.godine. Prije {est godina osobno samintervjuirao autora te la`ne obdukcije,Talijana Andreu Zobolija iz Modene, koji

ju je kreirao upravo zato jer je bioinspiriran Santillijevim filmom. Unato~

svemu tome, posljednjih godina bilo jenekoliko medijskih ’valova’ gdje su o tomslu~aju s velikom znatièljom pisale ivode}e novine u regiji. No, boriti se protivtakvih motiva je uzaludno. [to se ti~eslu~aja Roswell, o tom doga|aju do sadasu objavljena ~etiri slu`bena obja{njenjaVlade SAD-a - od toga da se radilo ometeorolo{kom balonu, pa do lutkipadobranaca koje su se rabile za vojnevje`be. No, u iskazima vojnih i civilniho~evidaca uporno se provla~e podaci opronalasku neobi~nih materijala i tijelahumanoida. Prije 17 godina prekoradioamaterskih veza otkrio sam vojnikaMariona Brimberryja koji je 1948.godine, dakle, godinu dana poslijeincidenta u Roswellu, bio stacioniran ubazi Forth Worth u Texasu. Jednomprigodom ~uo je razgovor izme|ugenerala Rogera Rameya i jednog~asnika. Ramey je tada spomenuo~asniku da ono {to se sru{ilo u Roswellu„nije bilo s ovoga svijeta“. Naravno, rije~

je o anegdotalnom sje}anju jednogvojnika, ali sli~an se uzorak provla~i i kodostalih o~evidaca.

LA@NE) OBDUKCIJE VANZEMALJACA OD ROSWELLA DO SLOVENIJE

General Ramey priznao je da onošto se srušilo u Roswellu „nije sovoga svijeta“


ROSWELL, 1947.Ameri~ka vlada do sada je ponudila ~etiri zvani~na obja{njenja, ali veliki dio javnosti idalje vjeruje da se zata{kavaju stvarni doga|aji



Tuzla je na zaista originalan na~inobiljeìla ~etrdeset godina odsmrti Brus Lija, velikana kungfua, zvijezdu malih ekrana ifilmskog platna, izuzetnog ~o-

vjeka. Tako {to je 19. decembra pro{legodine u tamo{njem Bosanskom kulturnomcentru uprili~ena premijera prvog bosansko-hercegova~kog kung fu filma Gor~ina osvete , reditelja Damira Piri}a. Film je dosada prikazan jo{ samo u @ivinicama i uČeli}u, da bi sarajevska premijera bilaorganizovana 11. marta u Art kinu Kriterion.

SVE SAMI Neposredno prije po~etka sarajevske

premijere, jedan od glavnih junaka uGor~ini osvete , Emir Tupkovi}, rekao je da

je “Bosna zemlja malih mogu}nosti u kojoj

je sve mogu}e”. Pa i kung fu film. A, po~elo je kada su ~lanovi Kung Fu Wu Shu Kluba Tuzla odlu~ili snimiti film. “Ideju osnimanju ovog filma prezentovala su midva divna ~ovjeka, majstori kung fua SadikKarahasanovi} i dr. Emir Tupkovi}. Dotrenutka kada ja ulazim u ovu pri~u oni suve} imali ura|en scenario, neki osnovni

plan snimanja, a ~ak su odradili i nekoliko proba zajedno sa ostalim ~lanovima Kluba .I to sve sami, onako kako su najbolje znalii mislili da treba. Obra}ali su se nekimljudima i produkcijama da im pomognu okosnimanja, ali nisu nai{li na pozitivan

odgovor i onda su odlu~ili da ne odustajuod ideje i da sami, makar i mobitelom,snime amaterski kung fu film. I njihova

prva re~enica je i bila, ‘mi u nedjelju po~injemo sa snimanjem, a ti ako ima{vremena pridruì nam se‘. Ostao sam bezteksta u prvi mah, nisam mogao davjerujem da sam napokon nai{ao na nekogako }e, nakon inicijalnog entuzijazma,


KUNG FU PRIÂ

Konačno je i u glavnom gradu naše države prikazan prvi bosanskohercegovačkikung fu film, GORČINA OSVETE, reditelja DAMIRA PIRIĆA; da se “sve može kad

se hoće”, uvjerite se još jednom, čitajući narednu priču

Damir Piri}: “Nije nam bilo lako, ali mi smo u mraku

tra ili svije}e i zapalili ih“

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ], PRODUKCIJA“GORÎNE OSVETE”, ARHIV “SB”

SVI SMO MI BRUS LISVE ZA FILMDamir Piri}, reìserbez dvoumljenja



stvarno ujutro da ustane i krene urealizaciju svoje ideje. To {to je tema kungfu i {to ja nisam nikada takvo ne{to radionije me pla{ila, nisam razmi{ljao o tome,samo sam htio biti dio te pri~e. Sa

prijateljima i kolegama posljednjih godinamnogo sam pri~ao o mogu}nostima iopcijama o snimanju nekog dugometra`nogfilma, ili serije, ali nekako je to uvijek ostajalo na nivou pri~e i èlje. Ja sam i kao

student Akademije dramskih umjetnostiTuzla, Odsjek produkcija , ali i privatno, ve}duè vrijeme radio na projektima kratkihigranih i dokumentarnih filmova, muzi~kihspotova i htio sam u}i u ne{to kom pliko-vanije, ve}e i konkretnije, htio sam to novoiskustvo i traìo sam ekipu i priliku. I to je

bila ta prilika”, obja{njava Damir Piri}.Od ideje do tuzlanske premijere u BKC-u

19. decembra pro{le su tri godine. [ta sesve doga|alo u tom periodu, {to zarealizaciju filma i nije ba{ tako dug period,

pitamo na{eg sagovornika: “Prema

prvobitnoj ideji i planu snimanja, koje suSadik i Emir napravili, film je trebao bitigotov za desetak dana. Kad sam to vidio, jasam onako kroz smijeh rekao da iskrenosumnjam da je to ba{ izvodivo u tom

periodu. Bio sam u pravu. Nakon {to smodefinitivno odlu~ili u}i u ovu pri~u, kolegaSamir Neimarlija i ja smo obavili nekolikorazgovora sa ~lanovima Kluba , htjeli smoda se upoznamo s njima a i da oni nasupoznaju. Obezbijedili smo kameru, nekuosnovnu tonsku opremu, video montaù ikrenuli smo sa snimanjem. Nismo imali niti

jedne marke budèta i, iskreno, nismo

uop{te o tome ni razmi{ljali. Imali smotehniku, imali smo pri~u, imali smoglumce, a kada smo ve} na prvom snimanjuvidjeli posve}enost i energiju sa kojom su~lanovi Kluba ulazili na set i radili, znalismo da }emo ostati uz ovaj projekat svimsvojim bi}em do kraja.”

Sve tro{kove snimanja, prevoza,rekvizita, cateringa , {minke... zajedni~ki susnosili, ~ak su skupili novac i napravili

jedan manji kran. Ogromnu pomo} im je pruìo Bosanski kulturni centar Tuzla idirektor Semir Fejzi}, koji im je iza{ao ususret i omogu}io produkcijsku bazu i dao

na kori{tenje svu infrastrukturu BKC-a.“Veliku podr{ku su nam pruìli i profesori ikolege sa Akademije dramskihumjetnosti Tuzla, kakokolege glumci tako ikolege sa Odsjeka

produkcija . Bilo je,naravno, puno

problema tokomsnimanja, po{to je sve bilozasnovano na tojvolonterskoj osnovi. Nikoga nismomogli usloviti na neke termine i ~esto

neke scene nismo mogli zavr{iti, jer je

glumac morao na posao, ili nije mogao sa

posla na vrijeme do}i na set. Onda bismosmi{ljali i dovijali se kako da iskoristimodan. Ali, sve se to de{avalo u jednojnevjerovatno pozitivnoj atmosferi, kojusmo mi izgleda prenosili gdje god smo se

pojavili i ljudi su nam pomagali i izlazili ususret, i uklju~ivali se i u neke scene kaostatisti. Snimali smo u Tuzli, Sapni,Lukavcu, Grada~cu, @ivinicama, Kalesiji,Kiseljaku, Br~kom, a u ta mjesta smo i{li

jer smo znali da tamo ima neka interesantnalokacija, ili neka osoba koja }e nam dati

prostor za snimanje, ili nam pomo}i na nekina~in. Stalno smo iznalazili na~ine kako

ne{to moèmo uraditi i zavr{iti”, velireditelj Gor~ine osvete .

NEOPTERE]ENOST FORMAMAFilm je ko{tao nulamaraka, a glumci su

amateri. Sve se tovidi u njegovomfilmu, ali baremiskrenosti nije

manjkalo... “Iskrenost je ono {to osloba|duh i ma{tu, u~vr{}uje timski rad i otvarnove prostore za rad i promi{ljanje. Jmislim da svako, ~ak i pripremanjdoru~ka, mora pristupiti iskreno, a kamo

jednom projektu poput filma. U startu sm bili iskreni jedni prema drugima i premna{im motivima i nismo bili optere}evelikim o~ekivanjima. Upravo neoptere}enost o~ekivanjima, rokovima

formama bila je struja koja nas je nosidalje. Svjestan sam da nema filma be

budèta, jer i vrijeme i znanje su nekulaganje, tako da u tom smislu ovo nije Nve} vrlo LOW BUDGET film, ali sa drugstrane, po{to mislim da su ljubav

posve}enost jednako esencijalni resursi z produkciju nekog djela, onda ustvari mogre}i da je u ovaj film uloèno jako punČini mi se da to publika osjeti u ovom film

pa nam oprosti neke propuste i amaterime”, isti~e Damir Piri}.

A, da li je na snimanju otkrio ne

gluma~ki talent, interesuje nas: “Definitino, gluma~ko otkri}e je dje~ak AjdKikanovi}. Rad s njim je bio vrlo zabavanlagan, vrlo brzo smo se sporazumijevali i sam jako zadovoljan rezultatom. I ono {meni mnogo zna~i, i on je zadovoljaGeneralno, rad i sa ostalim u~esnicima

bio jedinstven. Bilo je tu mnogo komi~nsituacija i ponavljanja scena, smi{ljanjaimprovizacija na licu mjesta. Opet moram pozvati na ono na{e ‘nemanjvelikih o~ekivanja, radili smo dok nism

bili zadovoljni, mo`da to nije najsavr{eniizvedeno, ali sluìlo je na{oj pri~i i poruci

Na kraju filma prikazan je making ofdakle scene koje nikako nisu mogle buvr{tene u film. Potvrda je to Piri}evrije~i da im je na snimanju bilo izuzetnzabavno... “Jedan od u~esnika je rekao da vrijeme koje je proveo rade}i sa nama nfilmu najbolji period u njegovom ìvotu. Jvam ne mogu opisati {ta meni te rijezna~e danas kada imamo film. Bilo jtrenutaka kada smo

KINESKO A NA[


VELIKI GAZDUdri Brus L

brate m

5



stali i skoro odustali, ali uvijek se desilaneka smije{na situacija koja nas je

podsjetila na to {ta i za{to ovo radimo, ivratila na onaj kurs spontanosti i uìvanja u

procesu. Majstor Sadik Karahasanovi} je

jedna vrlo pozitivna i motiviraju}a osoba, pored koga vam ni{ta nije mrsko, te{ko ineizvodivo. Dok smo Samir i ja dogovaralikako }emo snimati neku scenu on je saostalom ekipom dogovarao kako danaprave neku {alu da nas sve nasmiju, pa i

po cijenu ponavljanja scene. Hvala mu natome”, kaè na{ reditelj.

Mogu se u Gor~ini osvete vidjeti ikvalitetni kung fu udarci, a bilo je, re~enam to Damir prije projekcije, i modrica.“Jo{ jedna, nazovimo je, sretna okolnost

je bila ta {to ni ja ni ~lanovi Kung fu centra nismo imali iskustva na ovakvomfilmu, pa su oni borila~ke koreografije

pripremali i realizovali, a mi ih snimali u jednom kadru, pa poslije pravili nekeureze i detalje. Tako smo poku{ali dobititu autenti~nost borila~kih vje{tina injihovih sposobnosti. U ovakvim film-ovima se scene i potezi ~esto ubrzavaju,

ali ja to nisam htio da radim. Nisam ni utom segmentu htio ‘varati‘ ni sebe nigledaoce. U ve}ini kung fu filmova borciispu{taju mnogo zvukova prilikomudaraca, ali ja sam htio da i tu imamo na{

pristup, neki bh. kung fu. Sara|ivati satrideset majstora kung fua koji su bilivrlo, vrlo spretni, a i spremni realizovatisve na{e ideje i zamisli, predivno jeiskustvo i ja se samo pla{im da mi mo`danismo na najbolji na~in snimili i montiraliono {to su oni radili na licu mjesta.Mnogo puta, tokom snimanja tih scena

borbe, osjet ili smo tu na{u tehni~kuinferiornost i falila nam je ~esto barem jo{

jedna kamera, ili neki mikrofoni dasnimimo autenti~an ton, ili neka dodatnarasvjeta, ali imali smo {to smo imali pasmo improvizovali. Ni u jednom trenutkunisam posumnjao u vjerodostojnost ivirtuoznost izvedbe borila~kih scena svih~lanova Kluba i samo u zavisnosti odokolnosti u kojima je odre|ena scenasnimana imamo za rezultat dobro i malomanje dobro montiran final.”

Da li ste vi uop{te od nekoga traìli

novac za (post)produkciju Gor~ine osvet jer, ipak ste Vi, primarno, producent? “N po~etku projekta znali smo da su nam jakmale {anse dobiti nov~anu podr{ku zovakav film. Kome god smo rekli d

radimo film sa motivima borila~kvje{tina, prva reakcija je bila smijeh

pitanje ‘pa {to }e vam to?‘, tako da sm procijenili da imamo dovoljno resursa dsami zavr{imo film, na na{ gerila na~iProducent, naravno, treba da ima plafinansiranja projekta i da planidistribuciju i daljnji ìvot djela, ali mnismo planirali distribuciju. Ovo {to trenutno de{ava, da nas zovu da fil

prikaèmo i u drugim gradovima, ne{to {to dolazi spontano i neplanirano. Otvarajse nove mogu}nosti i nove okolnosti, p}emo u skladu s tim i mi dalje da radimoodgovara Piri} na na{e pitanje.

OSTAVI ME[U ZA KRAJDoma}i reditelji kao da ne mogu snimi

dugometra`ni igrani film bez veliko budèta. Pa je Danis Tanovi}, i to ba{okolini Tuzle, snimio film bez nekoozbiljnog novca i dobio Srebrenog mdvjeda u Berlinu. Njegova “poruka” mog

bi biti neka prekretnica i poziv d bosanskohercegova~ki umjetnici “podignru~nu” i po~nu snimati filmove nrazmi{ljaju}i o ogromnoj finansijskoj p

dr{ci: “Ja shvatam da je naru{en onskladni odnos izme|u filmskog djela publike. Publika ne ide u kina kao nekadatime se zna~ajno umanjuju mogu}nosfinansiranja, ili vra}anja uloènih srestava, pa se reditelji i producenti moradobro pripremiti, u finansijskom smislu, ztaj vrlo skup i neizvjestan poduhvat. Dobr

jeste naj~e{}e i skupo, pa pro|e jako punvremena izme|u projekata, dok se ne skupsredstva za rad. Ali ja mislim da i u onitrenucima ‘praznog hoda‘ ima prostora rad na nekim manje zahtjevnim projektimAutor i stvaralac mora da stvara i kad


KUNG FU PRIÂ

NA SNIMANJU...Vrijedna ekipa Gor~ine

osvete dogovaranaredni kadar



nema para, smi{lja i istraùje. Najve}a‘poruka‘ Danisovog filma umjetnicima, zamene li~no, jeste da se moè uraditifantasti~an projekat i u periodima izme|udva visokobudètna filma. @elja i potreba

za kreativnim izraàvanjem ja~a je odsituacije u kojoj se ìvi. Oko nas se

svakodnevno de{avaju stvari na kojeumjetnici mogu i moraju da ukazuju i

propituju kroz svoja djela. Ja se nadam dame se ne}e pogre{no shvatiti, ali mislim dauvijek treba teìti DOBROM ali je ponekad

i DOVOLJNO, dovoljno dobro da se ne{toradi, da se ne stagnira. Kada nema filmova

i predstava u ponudi publika se okre}drugim zabavama i polako zaboravlja kak

je to i}i u kina i pozori{ta.”Emir Tupkovi} je, vra}amo se do njeg

spomenuo i kinesku mudrost: “Bolje jzapaliti dvije svije}e nego preklinjamrak.” Zvu~i i kao savjet svima nama, beobzira ~ime se bavili... “Proklinjati mrak najlak{a opcija, re}i - tako je i gotovDru{tvo u kojem ìvimo je u veliki

problemima, i nama u tom dru{tvu nilako, ali ne pada mi na pamet da odustaneod svojih kreacija i vizija. Ja bih volio dovaj na{ film bude primjer da je stvarn‘sve mogu}e‘. Nije nam bilo lako, ali msmo u mraku traìli svije}e i zapalili isada idemo dalje, i dalje osvjetljavamo n

put. I ~esto volim re}i, da ako ovaj nafilm nekoga podstakne da se po~ne bavisportom, ili nekog filmskog entizijaskao {to sam i ja natjera da kaè ‘mogu

ja snimiti film kao i ovi iz Tuzle pa bolje‘, i ve} sutradan ustane i po~n

konkretno raditi na realizaciji svojideje, ja }u biti prezadovoljan. Tako i ostalim segmentima dru{tva i vrlo brz}e nam svima biti bolje”, nagla{avDamir Piri}.

A kad razgovara{ sa Tuzlakom, mnoo~ekuju i neki citat Me{e Selimovi}a. Ev

jedan, iz Tvr|ave : “Ro|en sam, izgleda, zsitne stvari, kao i ve}ina ljudi, i nije mi à{to je tako.” Mada nekad i od sitnice znispasti krupna stvar: “Pa da budem praTuzlak i dodam jo{ jednu njegov‘Najmanje se govori kada te se najviti~e.‘ Ja }u poku{ati da govorim, jer me

puno stvari ti~e. Ja sam odabrao umjetnoda kroz nju govorim i da se ispunim nekolijepom i pozivitnom energijom. Od srcèlim svima da se prona|u u onome {vole i èle da rade i da se njihov glas dalek~uje.”


KINESKO A NA[

Damir Piri} ro|en je 4. jula 1976.godine u Tuzli. Student je na Akademijidramskih umjetnosti u rodnom gradu.

Trenutno je uposlen u Bosanskom kulturnom centru Tuzla, u Umjetni~kom odjeljenju i aktivno je uklju~en u sveprocese produkcije teatarskih postavki,muzi~kih koncerata, festivala, izlo`bi,promocija i ostalih doga|aja koji se

de{avaju u i oko BKC-a Tuzla. Idejni jetvorac i producent Balkan Unplugged Acoustic Rock Festivala (BUARF). Pored

reìje, montaè i produkcije vi{e student-skih kratkih filmova, nekoliko doku-mentarnih i jednog igranog filma, reditelj jei producent vi{e od trideset muzi~kihspotova te brojnih TV i radio reklama,najava i jinglova.

SAMO AKTIVNO

Režija, montaža, produkcija,organizacija, promocija...

KRVI DOKOLJENA Scene iz prvogbh. kung fufilma



KULT MARKETBLACK SABBATH

Live... GatheredIn Their Masses

Jedan odnajdugovje~nijih

bandova upovijestirock’n’rolla Black Sabbath , pro{lu jegodinu obiljeìoizvrsnimpovratni~kimalbumom podnazivom 13 .

Ne{to ranije, prije objave studijskogalbuma band je odrào nekolikokoncerata, me|u kojima i onaj izMelbournea 1. svibnja pro{le godine, sakojeg stiè izdanje Live... Gathered ...

VINTAGE CARAVAN

VoyageVijest i zapoklonike hardrock zvuka.Band Vintage Caravan objavili sualbum podnazivomVoyage . Jo{

kad svemu dodamo kako je Vintage Caravan islandski band osnovan 2006.,kada su mladi rockeri sa sjevera imalisvega dvanaest godina, Voyage je jo{zanimljiviji. Rije~ je o njihovom drugomstudijskom albumu.

ZUCCERO

Una RosaBlanca

Talijanskikantautor

Zucceropromovirao jezapise sanjegovihnastupa uglavnomgradu Cube.Una Rosa

Blanca je zapravo dvostruko CD i DVDizdanje na kojem se nalazi 26 pjesama.Popularni talijanski glazbenik odlu~io jeobjaviti audio i video zapise sarasprodanog kubanskog koncertaodrànog 8. prosinca 2012. godine.

Jedan od najdarovitijih glazbenika izoblasti antifolka i eksperimentalnog rocka,Beck Hansen, nakon {est godina objavio jenovi studijski album pod nazivom Morning Phase . Prije godinu dana pisali smo onjegovom unikatnom projektu, kada jenapisao sve pjesme na albumu i oka~io ihna Youtube , ponudiv{i tako svimglazbenicima svijeta da naprave album sanjegovim stihovima. Produkt toga projekta

bio je album Beck Hansen Song Reader ,Portland Cello Projecta .

Beck Hansen je 44. godi{nji ameri~kiglazbenik koji je u dosada{njoj karijeriobjavio ~etrnaest studijskih albuma, od koji

je posljednji Modern Guilt snimljen 2008.godine. Album Morning Phase , pak, sadrìtrinaest kompozicija, a otvara ga intro podnazivom Cycle . Rije~ je o melankoli~nojinstrumentali u trajanju od svega 42sekunde. Ba{ kao i uvodna Cycle , cijeli

album Morning Phase mogao bi se nazvatimeditativnim, ambijentalnim albumom,odsviranim u hipu. Takvoga je karaktera iakusti~na pjesma Morning , obu~ena umelankoli~no ruho s izvrsnim aran`ma-nima.

Kroz pjesmu In My Life provla~e seteme koje je lako povezati sa soundomvelikih The Beatlesa , dok je u pjesmi Heart is a Drum, uz refrensko dvoglasje

prepoznatljiv utjecaj produkcije iz ‘60-ihgodina pro{loga stolje}a. Kombinira takoBeck i s country zvukom u pjesmi Say Goodbye , gdje podlogom “stidljivo”

provla~i zvuke bendà. Nevjerojatna

kombinacija ludih svemirskih synthov jazz dionica i depresivnog vokala, mozvu~ati dobro jedino kada to uglazbi pramajstor, {to Beck doista i jeste. Najbol

pjesma na iznimno kvalitetnom albumMorning Phase svakako je Blacbird Chai

Neprestano mije{anje durskih i molskakorda, kontra ritma, uz sklad gitara i glasna trenutke vu~e i na grunge kakav svojevremeno svirala Nirvana .

Tu su jo{ i ne{to depresivnija od ostali pjesma Wave , na kojoj se izvrsno upot pnjuju synthovi i Beckov melodi~ni glas, ki ne{to ìvlja, akusti~na pjesma CountDown. Izvrstan povratni~ki album BeckHansena Morning Phase , zatvara pjesmWaking Light . (M.Ili~i

MUZIKA

Beck, album “Morning Phase”

U jutarnjoj fazi

TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Daft Punk : Give life back to music 2. Pepe Deluxe: Go! Theme3. The Strypes: You can’t judge a book

by the cover 4. Villebillies: Love is kinda crazy 5. Primal Scream: Goodbye Johnny 6. Avicii: Hey Brother 7. Chase & Status ft. Jacob Banks:

Alive 8. Caro Emerald: I belong to you 9. Prince & 3RDEYEGIRL:

PretzelBodyLogic 10. Flo Rida: How I feel

“POVRATNIK U DJELU”Nakon {estogo-

di{nje pauzeBeck Hansensnimio jeizvrstan albumMorning Phase



Ona je znanstveno-fantasti~na roman-ti~na filmska drama. Scenario je napisao, tefilm reìrao i producirao nekonvencionalniSpike Jonze . Gluma~ka podjela je izvrsna:Joaquin Phoenix, Amy Adams, R ooneyMara, Olivia Wilde i, samo glasom, ScarlettJohansson.

Film Ona premijerno je prikazan naNew York Film Festivalu 2013. godine.Radnja, koja se odvija u bliskoj budu}nostiu Los Angelesu, bazira se na piscu koji semalo pomalo zaljubljuje u neopipljivo bi}e,zapravo njegov tj. njen glas koji kontroliraoperativni sustav. Theodore Twomly, kojegglumi Joaquin Phoenix, radi kao pisacdirljivih, osobnih pisama za druge ljude,koji mu za taj posao pla}aju. Slomljenog jesrca, zbog razvoda s osobom koju voli.

Theodorea zaintrigrira napredni ope-rativni sustav, samostalna umjetna intelig-encija. Nakon {to ga pokrene, upoznajeSamanthu, koju samo glasom “igra”,

“tuma~i”, iznimno dobro Scarlett Johan-sson. Njen glas mu je simpati~an, smije{an,osje}ajan. Mnogo mu zna~i. U po~etkuprijateljski odnos, ubrzo se razvija uljubavnu vezu. Ve}i dio filma Theodoresam provodi u kadru. Nastup JoaquinaPhoenixa je impresivan. Njega smatramjednim od nekoliko najboljih glumacasada{njice. U filmu je iznimno zanimljivascenografija, iznimno dobro, nepreten-ciozno su dizajnirani futuristi~ki, {araniambijenti...

Ovo je film o svijetu koji moèmo jakobrzo o~ekivati, ako ve} nije tu. Svijet u

kojem }e neljudsko imati vi{e ljudskosti od

ljudi, u kojem }e postojati neopipljiveimitacije ljubavi, sistemi koji mogurazvijati svijest, svijet u kojem }emo sve to

prihvatiti kao normalno. Albert Einstein jednom je prilikom rekao kako je postalostra{no o~ito da na{a tehnologija prema{ujena{u humanost.

S jedne strane, ovo je film o ljudskojneempatiji i suosje}anju jednog operati-vnog sustava. Ona je divan film o ljubavi izna~enju suosje}anja, te potrebi za njim ukojem god obliku ili agregatnom stanju.Ljubav, tuga, sre}a, bol, krivnja, to suemocije koje se osjete u ovom Jonzeovomostvarenju. (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “Ona” (SAD, 2013.), scenariste i reditelja Spikea Jonzea


KULT MARKETDAMA NA KOTAÎMA

LadislavRychman

Dama na

kota~ima~ehoslova~ki je film iz 1966.godine.Scenarij jenapisaoVratislav

Blazek , a reìrao ga je Ladislav Rychman.@ena vidi svog muà u gradu kako ljubidrugu ènu. Postaje odlu~na u namjeri daspasi svoj brak. Iznimno zanimljiva komedijaiz perioda kada je ~ehoslova~ki film bio navrhuncu u svijetu. Ocjena: 4

DAMA KOJA NESTAJE

Alfred HitchcockCrno-bijeli igranifilm velikanaAlfredaHitchcocka iz1938., po scenarijuSidneyja Gilliata iFranka Laundera,a na temelju

romana The Wheel Spins spisateljice EthelLinae White. Jedna mlada dama, IrisHenderson, vra}a se vlakom sa odmora. Uvlaku upoznaje jednu stariju damu. Uskorodobiva udarac i gubi svijest. Iris se budi izbunjena je, jer nitko od putnika ne govori da

je vidio damu koja je nestala. Gilbert jeglazbenik koji se priklju~uje potrazi zadamom. Sjajan {pijunski film AlfredaHitchcocka. Vjerovatno najkomi~niji film ovogànra koji je gospodin Alfred napravio.

Ocjena: 5

DAMA IZ [ANGAJA

Orson WellesCrno-bijelifilm Dama

iz [angajaigrani jefilm iz1947., koji

je reìraoOrsonWelles.Scenarij za

film je tako|er napisao Orson Welles, aprema romanu Sherwooda Kinga. MichaelO’Hara je irski mornar, koji pristaje raditi na

jahti odvjetnika Arthura, zbog njegove lijepeplavokose bogata{ice Else. Na putu sepridruùje Arthurov poslovni partner George,koji Michaelu predlaè da glumljenjem smrtiprevare osiguranje... Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. 300: Uspon carstva (Noam Murro)2. Mr. Peabody & Sherman (Rob Minkoff)3. Non-Stop (Jaume Collet-Serra)4. Lego (Phil Lord & Christopher Miller)5. Son of God (Christopher Spencer)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Ljubav je u zraku (AlexandreCastagnetti, Reverence, Blitz film ivideo)

2. Jobs (Joshua Michael Stern, OpenRoad Films, Blitz film i video)

3. Utrka ìvota (Ron Howard, Cross CreekPictures, Blitz film i video)

4. Diana (Oliver Hirschbiegel, EcosseFilms, Blitz film i video)

5. Riddick (David Twohy, One RaceProductions, Blitz film i video)

Kad glas zamijeni stas

SF ROMANTI^NA DRAMA Film o ljubavi i zna~enju suosje}anja



U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO

“Zbirka novela Koà i roman Dèlat ,autorice Angeline Petrovi}, promoviranisu 11. oùjka, u BKC-u u Sarajevu. “Oovim djelima, ali i cjelokupnom bogatomknjièvnom stvarala{tvu ove spisateljice,govorili su direktor izdava~ke ku}e Arte izBeograda Miodrag Jak{i} i knjièvnik iknjièvni kriti~ar Anto Pranjki}“, javljaju izBKC-a.

Udruènje Mladi Tuzle i Pozori{temladih Tuzla u ovom mjesecu obiljeàvajudesetogodi{njicu rada. “Bi}e to prilika dase tuzlanska publika podsjeti na brojneaktivnosti ~lanova ovih Udruènja, kojiglumom, plesom, pjesmom i muzikom,objedinjenim u pozori{ne predstave,upotpunjuju kulturnu scenu Tuzle i Bosne iHercegovine”.

“Ceremonija potpisivanja ugovora iprimopredaje donatorskog ~eka izme|uSOS Dje~ijih sela BiH i VGT osiguranjauprili~ena je 12. marta u SOS Ku}i zagoste . VGT osiguranje je jo{ jednauspje{na doma}a kompanija, kojadonacijom u vrijednosti od 15.000 KMpodràva rad SOS Dje~ijih sela BiH ”.

U ~etvrtak, 13. marta u 20 sati, bi}eodigran glazbeno-poetsko-scenski kola`

Hercegovina, i to na Maloj sceni Hrvatskog narodnog kazali{ta Mostar.Drugi je to dio poetske pri~e oHercegovini , koja predstavlja stihoveAntuna Branka [imi}a, Maka Dizdara,Ilije Jakovljevi}a, Petra Bakule, NikoleKordi}a...

Predavanje Rekonekcijsko iscjeljivanje bi}e, po prvi put u BiH, organizovano 19.marta, u Centru za rehabilitaciju sluha i govora, u ulici Asima Ferhatovi}a 2 . Ciljpredavanja je: upoznati ljude sa ljekovitimfrekvencijama, upoznati ih sa

mogu}nostima rekonekcije, ali i najavitiSeminar rekonekcije u junu ove godine, uBeogradu.

Grupa Divanhana iz Sarajevaspremna je za turneju, na kojoj }epromovisati svoj posljednji studijski albumBilje{ke iz [estice . “Turneju zapo~injukoncertima u Ljubljani, Grazu, Pragu i uBerlinu, a onda slijede koncerti uOlovu 28. marta, Br~kom 11. aprila,Zavidovi}ima 19.4., Zenici 23.4., Lukavcudevetog i u Maglaju 14. maja.”

Malo smo ne{to ove godine posvetili prostora Festivalu Sarajevska

zima . Ali, evo, poku{a}emo im seoduìti, najavljuju}i, djelimi~no, njihov

program od 13. do 19. marta.“U ~etvrtak }e u Turskom

kul t urnom cen t ru biti otvorenaSedmica indijskog filma, a narednogdana }e u prostoru Nacionalne i

univerzitetske biblioteke BiH bitipostavljena instalacija Walk: Enc

ounter, autora Namije Leigh i MagnusaBjerka”, najavljuje Ibrahim Spahi},direktor Festivala Sarajevska zima : “Uistom prostoru, istog dana, slijediKnjièvni susret posve}en Margaret

Duras. U subotu je u Bo{nja~kominstitutu na programu koncert GregoraVidovi}a, da bi u ponedjeljak u TKC-ugledali dramu Ek Hota Vidushak,reditelja Jabbara Patela, a potom,tako|e u Bo{nja~kom institutu, isrbijanski recital umjetni~ke muzike:nastupaju Vesna Rilak-Stranimirovi} iHristina Vukovi}-Jovanovi}, violina iklavir.”

Eto, nemamo vi{e prostora. Odkoga je, dovoljno je, kazali bi sar-kasti~no motivisani individualci.

DINO MUSTAFI , reditelj

Martovske (post)matineje

IBRAHIM SPAHI , direktor Festivala“Sarajevska zima”

DINOMUSTAFI]“Istorija i sudbinasu neumoljive zaBalkance”

F

o t o : M i l u t i n S t o j ~ e v i }

F o t o : M i l u t i n S t o j ~ e v i }



U utorak, 11. marta, u SARTR-u je obiljeèno petnaestgodina od premijernog izvo|enja predstave Ay Carmela,

reditelja Roberta Raponje, u kojoj, to valjda svi znaju, igrate Vi iDragan Jovi~i}. A, kako su Sarajevo i SARTR tada kao“podstanar” izgledali tog 19. marta 1999., kada je prvi putodigrana predstava po tekstu Josea Sanchisa Sinisterre?

Kada je izvedena premijera Ay Carmele mi smo kao i likoviiz ove predstave putovali sa koferima od mjesta do mjestaigraju}i predstave. Nismo kao teatar imali svoj prostor i zavisilismo od dobre volje kolega i prijatelja koji su nam izlazili u susreti primali nas pod svoje okrilje. U Sarajevu smo predstavu igralinpr. u amfiteatru Raguza , Kamernom teatru 55, Domu policije itd. A onda smo i{li diljem Bosne i Hercegovine i igrali u svimmalim i velikim mjestima i salama gdje nas je publika traìla i

èljela gledati. Sretali smo divne ljude i vidjeli pravu sliku svojezemlje nakon zavr{etka rata. Ova predstava nosi emotivnukatarzu koja je tada ljudima itekako trebala, a ta vrsta iskrene i

prave emocije je po mom mi{ljenju ovu predstavu i odràlatoliko godina u ìvotu. Pored, naravno, antifa{isti~ke ideje kojusa sobom nosi, a koja naàlost nikada nije prestala biti aktuelna.

A, jesu li Sarajlije tada bile nekako sretnije?U pravu ste, Sarajlije i drugi stanovnici BiH su tada bili

sretniji. Zavr{io se rat, ljudi su bili sretni {to su iza{li iz ratnogmraka, osje}ao se, ipak, neki entuzijazam da se moè nastavitidalje, da se u tom ludilu moè na}i neki smisao i neki tra~ak vjere

da se nekako gleda u budu}nost. Ay Carmela nosi poruku o

individualnoj mo}i pojedinca, o tome da je mogu}e izi}i iz masei di}i svoj glas protiv ludila koje se zove fa{izam, kao i protivsvih drugih -izama koji ugroàvaju ljudski ìvot. Naàlost,

petnaest godina poslije psihologija mase i stavljanja ljudi utorove nikada nije bila ja~a. Ako nisi u toru nisi nigdje, pa bio tajtor politi~ke, nacionalne, religijske, strana~ke, ili bilo koje druge

prirode. Sre}om, ima jo{ uvijek pojedinaca koji se bore savjetrenja~ama, ali ta borba je sada vi{e incidentna negosistemati~na, gu{i se glas i mo} pojedinca, i naravno da nastupaapatija i dezorjentiranost. Zato i dalje na na{oj predstavi ljudireaguju vrlo emotivno, ona je jedan tra~ak svjetlosti da ne treba

prestati vjerovati da smo ipak kao pojedinci najja~i.

SELMA ALISPAHI , glumica

Kada budete ~itali ovaj broj Slobodne Bosne , uBeogradu }e se sabirati utisci sa premijere

predstave Mali mi je ovaj grob od 12. marta, koju je po tekstu srbijanske knjièvnice Biljane Srbljanovi}u Bitef teatru reìrao na{ reditelj Dino Mustafi}.“Istorija i sudbina su neumoljive za Balkance,privezuju nas za grobove i uspomene, stalno nasdovode u nacionalnu nu`nost i du`nost dapreispitujemo svoje pozicije. Umjetnost ne zanima

istorijski fakat, ve} ljudska sudbina, strahovi inadanja poput mladobosanaca koji se nisu mirili sazate~enim svijetom, èljeli su da ga mijenjaju, sanjalisu slobodu ju`noslovenskih naroda. Kada sam ~itaotekst, mogao sam da ~ujem lupanje srca tih klinaca, jersu imali svoju utopiju i ostali joj vjerni, pravedni usvojoj nakani, ali su nosili sa sobom i dilemu,sigurnost i sumnju, mir i isku{enja, naposljetku, kaznui grijeh za u~injeno. Ovo nije ni politi~ka, niti istorijskadrama, ve} je angaòvana, jer vodi i prema na{ojstvarnosti koju prepoznajemo”, kaè Dino Mustafi}.

Balkan, kao valjda vje~no “bure baruta”, umjetnikeuvijek drì mobilnim: “Umjetni~ki jezik postavljapitanja eti~ke prirode, koja uznemiruju i koja se pamte.

Vjerujem da }e ova predstava pokazatikoliko je vaàn odabir i na~in onoga~ega se trebamo i moramo sje}ati kakobi osvijetlili i osvjestili na{u sada{njostkroz na{u pro{lost. Na{i ìvoti suoptere}eni ‘vi{kom istorije‘, to jeprostor manipulacije, generiranjanovih konflikata, umjetnost treba daotvara perspektivu druga~ijeg gledanja

na stvari koje su cementirane kaostereotip, predrasuda.”U predstavi igraju i

bosanskohercegova~ki glumci ErminBravo i Amila Terzimehi}. Imaju lioni respekt prema zaista zahtjevnoj beogradskoj publici? “Amila i Erminsu ostvarili vrlo dobre uloge, igrajubrata i sestru, Danila i Ljubicu Ili}.To je kontinuitet prisustva sjajnegluma~ke generacije na

regionalnim scenama, na{i glumci suosvojili prostor na filmu i u teatru, sada se ve} govori osarajevskoj gluma~koj {koli sa respektom”, veli Mustafi}.

Danas se gu{i glas i mo} pojedinca

Umjetnost ne zanima istorijski fakat, ve} ljudska sudbina



1. Da li u radiju ìve mali ljudi?Ma kakvi, to je mit! Pogledaj mene, ma{ala.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?Pamet u glavu.

19. Tange ili badi}?Priglavke.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?Sve gra|ane BiH, jer bi bili rahatniji na

pustom ostrvu.

7. Da niste to {tojeste, {ta biste bili?Da sam ptica i daimam krila...

3 Kako se osje}ate u Sarajevu?

K ada p la ti m p u ta ri n u, pa r k i ng, po pi je m pa r k af a

i po jede m po la k i le b u re k a os je}a m se k ‘o da

sa m u D u bai j u, je r b ude m f ro n ta l ni k o k uz.

2. A da li na TV u iko pjeva osim folk izvo|a~a?Z a p jev a M ilorad Dodik, t u i t amo.

4. [ta ne morate imati u friìderu?Kutiju eurokrema u kojoj je zimnica.

10. Koliko ima istine u izreci:“Prazna glava svaka je ohola,prazne tikve po vodi plivaju.”“Prazna glava zapravo nije

prazna, nego je puna sme}a.Zbog toga je takvu glavu te{konapuniti bilo ~ime pametnim.”(Eric Hoffer)

18. Kada }ete na svomKanalu 6 organizovati Farmu?Kad budem imao farmu. Sveostalo je lako na}i.

20. A begova i li {kembe ~orba?

Ci jela i dese t, re{ pe~e na, do b ro poli ve na lu k o m.

6. [ta obavezno nosite na plaù?Pretis lonac pun filovanih paprika,

par kunaza sladoled i kafu, deku“ambasadorku” sa detaljima ZOI‘84, kaseta{ sa bogatom kolekcijomnarodnjaka, karte, loptu na

napuhavanje i pola familije.

8 [ta ste bili u pro{lom ìvotu? Zv i jez d a V e l i k o g b r a t a .

by DINO BAJRAMOVIC

9. Jeste li meteoropata?Zavisi s koje stranezapu{e.

14. Da imate 15 minutavlasti, {ta ne biste u~inili?

Ne bih prestao raditi po 10sati dnevno.

16. S kim biste voljeliotplesati tango?Sa Angelom Merkel!@ico bih joj lovu zakakav projekat.

11. Da li je {utnja zlato?

Vidi{, to treba pitati kakvog zlatara.

13. Da li je bolje biti lijep ipametan ili ruàn i glup?

Najbolje je biti pametan a pravit se glup.

15. Opi{ite SeidaMemi}a Vajtu u tririje~i?Legenda. Travnik. Radio

17. Osoba koja Vamide na ganglije?Uh.

12 [ta obla~ite kad

a èlite

izgledati moderno?

T re ne r k u, b i je le ~

a ra pe i

c i pe le.

ALEM LOLI , direk tor medi jske grupe TN T Tra v

nika:

“NA T V-u, osim f olk iz vođača,

zap je va Milorad Dodik, tu i tamo”



KLIN ÔRBA

Ako je vjerovati popularnom slovenskom filozofu,sociologu i dru{tvenom analiti~aru Slavoju @ièku, ine samo njemu, kapitalizam je na samom kraju svog

vremena, a svi mi iz nekada{njeg socijalisti~kog blokaosu|eni smo da iskusimo samo ~emer poretka koji je stigaou svoju posljednju fazu globalnog ovladavanja trì{tem.[to je mrvica palo sa stola Gospodara ovog svijeta, palo je,i sve su to ve} pozobale koke koje su bile blièkapitalisti~koj trpezi. Nama je preostala samo doìvotnatranzicija od zvijezde u raspadanju do zvijezde u prividnomzenitu kojoj samo {to nije ponestalo goriva i natrag: u svojrazru{eni svijet koji se mora iznova graditi. A sve svjetovegrade ène kako bi mu{karci imali ~ime upravljati. Da biimali gdje i oko ~ega ratovati. Tako da, ja i dalje mislim da

je klica svih na{ih problema zametnuta u èni, u svijestikoja dominantno vjeruje da je mu{ko i u maj~inomstomaku starije od majke, na tragu monoteisti~kog

pou~avanja o postanku svijeta u kojem Prvi, Vrhovni On,nije ro|en nego je oduvijek bio. Dakle, svijet je njegov.

Zato mi je vrlo zanimljivo pratiti svaki novi 8. mart,dan u kojem se tu i tamo okupljaju ènenezadovoljne svojim poloàjem, ulogom, bivanjem.

Da{ sinovima bi~ u ruku, a onda se do kraja ìvota ~udi{{to tuku. Ne bi ba{ da se to odnosi na tebe, ali se pravi{ da

ne vidi{ kako su svoju mu{ku ulogu shvatili ozbiljno:dokopati se mo}i i istu demonstrirati nad drugima, u pravilu slabijima. [ta rade mame hairli sinova koji su postali multimilioneri, bogibatina politi~ki lideri ili slavniratnici zaslu`ni za bezbrojne smrti? Pa, ponose se,naravno. Sinovi su im uspjeli u vladavini ovim svijetom,a one su ba{ te sretnice koje su rodile takve izrode.Ostajem vjerna stavu da su majke krive i odgovorne zaono {to donesu na ovaj svijet. Pravo vrijeme za protest jekad zanese{, nosi{ i rodi{ - mu{ko ili ènsko, svejedno.Tad mu {apni na uho da je stigao na svijet jednakih po

pravima i obavezama, i njemu ili njoj pokaì i u pametusadi da je svaka diskriminacija, nasilje, nejednakost inepravda smrtni grijeh. [to bi rekao jedan strava tekst

turbofolk pjesmice: Kasno }e biti kasnije.

Kao i svake prethodne godine i ove je, u povodu Danèna, bilo raznoraznih protestnih mar{eva, perfomansa, okruglih stolova, panel diskusija, televizijsk

emisija i sli~nih okupljanja èna koje su imale potrebiskazati svoje nezadovoljstvo poloàjem u dru{tvu. Nemani{ta protiv, dapa~e. I svi ti transparenti, gnjevni povicgovor o tome {ta ne}emo i {ta ho}emo, sve bih to bez dvojb

potpisala. Zar nije super jedan od transparenata nosmomartovskom protestnom mar{u koji je u Sarajevorganizirala Fondacija CURE: Ne}u karanfil, ho}u posao! sli~ne poruke koje su, istim povodom i na isti datumorganizirale aktivistkinje Mreè èna u crnom Rekonstrukcija ènski fond, uz podr{ku Romske ènskmreè, koje su u Beogradu uzvikivale: Manite se poklanjancve}a, vratite nam na{a preduze}a! @ene u Srbiji ne samo dsu digle svoj glas “protiv patrijarhata i kapitalizmaukazuju}i na “poguban uticaj patrijarhata, crkve i pojedinzakona na enska reproduktivna prava”, nego su se i dodatnsolidarizirale sa radnicama u Bosni i Hercegovini, kao i sènama Banje Luke, transparentom: Hodamo i za onkojima je to zabranjeno, za ène Banja Luke.

Fino. @ene su, dakle, barem one ~iji se glas ~uje, suglasne d

je sav ovaj sistem oti{ao do |avola, i da bi se negdje, nnekom novom putu, ene morale staviti na ~elo kolone ko

se zaputila u neku novu, nadajmo se svjetliju budu}nost. budu}nost bez kapitalizma, bez svih njegovih halapljivih crnrupa koje gutaju svaki mogu}i poku{aj humanizma usmjerenona svako ljudsko bi}e kao centar ovog svijeta. Nema nas

jednakijih ni va nijih, ali nas ima svjesnijih i samim tiodgovornijih za sada{njost i budu}nost. Svim ivim bi}ima je dreproduktivni potencijal. Za ~ovjeka, to je jedino stvarno oru|e kreiranje novog, humanijeg svijeta. Prema tome, biti roditelj, napose majka, nije ma~ji ka{alj. Pravovremena prilika da se ènglas ~uje, razumije i uva i upravo je ona kad za~injemo, nosimora|amo. Tad se ne smije pogrije{iti. Kasno }e biti kasnije, kanarodnjak. Tad samo bezuspje{no poku{avamo ispraviti krivsrasle kosti tu|e djece, i dalje ne primje}uju}i da su nas na{i ro|esinovi odavno sahranili, jo{ onog davnog dana kad sm

povjerovale da je mu{ko i u maj~inom trbuhu starije od majke.

Žene su, dakle, barem one čiji se glas čuje, suglasne da je savovaj sistem otišao do đavola, i da bi se negdje, na nekom novomputu, žene morale staviti na čelo kolone koja se zaputila u nekunovu, nadajmo se svjetliju budućnost; u budućnost bez kapitalizma,bez svih njegovih halapljivih crnih rupa koje gutaju svaki mogućipokušaj humanizma usmjerenog na svako ljudsko biće kao centarovog svijeta

ZAPJEVALA SOJKA PTICAPi{e: FADILA NURA HAVER




PEUGEOT 108: Pravi ljetni hit!

Prvi Peugeot 106 proizveden je 1991.godine. Podaci govore kako je taj maligradski automobil u razdoblju od

1991. do 2004., do kada se proizvodio,prodan u gotovo tri milijuna primjeraka.Peugeot 106 svoj facelift doìvio je 1996., agodinu ranije proizvedena je elektri~na

ina~ica toga malog automobila. Nakon 106-tice stigao je model Peugeot 107 koji jetako|er biljeìo izvrsne rezultate.Stosedmica je prvi put s pokretne trakesi{la 2005., da bi facelift doìvjela prije dvijegodine. êlni ljudi korporacije PSA odlu~ilisu kako je do{lo vrijeme da i Peugeot 107 dobije zamjenu u jo{ modernijem izanimljivijem obliku. Ba{ kao i model 107 , injegov nasljednik Peugeot 108 zajedni~ki jeprojekt Peugeota, Citroëna i Toyote , pa suse 108-ici na Salonu automobila u @enevipriklju~ili i nove verzije Ayga i C1. S manjeod 3,5 metara, model 108 }e biti jedan od

najmanjih automobila na trì{tu, kra}i i odVW UP! -a i Hyundaija i10 .No, bit }e i lak{i od

konkurenata. Iz Peugeota najavljuju da }everzija s trima vratima teìti samo 840 kg,{to je 85 kilograma manje od karbonskeAlfe 4C . Upravo novi Peugeot 108 , koji jenedavno predstavljen i na doma}em trì{tu,savr{en je automobil za probijanje krozgradsku gu`vu. Na doma}e trì{te dolazi s

1,0 litrenim trocilindri~nim VVT-i benzinskimmotorom uz prosje~nu potro{nju od svega4,6 litra na 100 km. U opciji je i dizelskiagregat 1,4 HDi sa svega 54 konjske snagei potro{njom od oko 4 litre na 100 km.Potencijalni kupci i zaljubljenici u propetoglava na vrhu poklopca motora mogu biratiizme|u tri paketa opreme. U opciji su paketiUrban, Trendy i Urban Move . Zanimljivo jekako Peugeot 108 poprili~no li~i na starijubra}u, osobito na model 308 , koji je tako|ernedavno doìvio premijeru na doma}emtrì{tu. Peugeot 108 pokre}e {tedljivitrocilindarski litarski e-VTi benzinski motor

sa 68 KS. Prijenos snage na prednju

osovinu vr{i se preko petostupanjskoru~nog mjenja~a. Motor se moè dobiti i ssustavom stop/start, a u ponudi je automatski mjenja~. Duìna automobiiznosi 3,47 metara a {irina 1,62 metrKabrioletska ina~ica posjeduje i tzaeroakusti~ni deflektor koji minimizi

turbulenciju zraka u putni~kom prostoru. ponudi je i 1,2-litarski benzinski VTi motkoji razvija 82. konjske snage. U ovisnosod paketa opreme Peugeot 108 nudi se s14, odnosno 15-in~nim aluminijskinaplacima na kojima su gume dimenz165/65 R14, odnosno 165/50 R15. Svverzije u standardnoj opremi posjedusustav za pomo} prilikom pokretanuzbrdo, a tu je i sustav za nadzor tlaka gumama. Automobil je ve} premijernpredstavljen na Sajmu automobila u @enevkoji se odràva do 16. oùjka, dok bi se prodaji mogao na}i za nekoliko mjesec

Peugeot 108 u osnovnoj varijanti teàk svega 840 kilograma i ubraja se me|najlak{e automobile u svojoj klasi.

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]



Igor Radoji~i} - Uredni{tvu

Moja supruga je već 17godina državni službeniki za pomoćnika ministraizabrana je na javnomkonkursu

(îm je postao predsjednikSkup{tine RS-a, Igor Radoji~i}suprugu i rodbinu udomio uministarstva RS-a, SB, br. 902)

U broju 902 objavili ste tekst o meni, ukojem su iznesene neistine. U skladu saZakonom o za{titi od klevete, traìm da uprvom slijede}em broju objavite ovajdemant u inegralnom tekstu, kako bi seizbjegao sudski spor.

Nisam “zaposlio suprugu u Vladi”. Moja

supruga je ve} 17 godina dràvni slu`benik,pro{la je redovan put od pripravnika, dopomo}nika ministra, sa najboljim ocjenamau slu`bi. Pomo}nici ministara su dràvnislu`benici i ona je izabrana na javnomkonkursu, {to ste i sami napisali.

U vezi pominjanja pojedinih navodnihrodbinskih veza, koje su irelevantne zaobavljanje mog posla, èlim vas obavijestitida je moja posljednja tetka umrla prije trigodine u 80. godini ìvota i nikad nije bilaportparol.

Brat moje supruge nije sada i nikad nijebio moj voza~.

Moj kum nije ugostitelj i nemam nikakveveze sa “vlasnicima restorana u javnimpreduze}ima”.

Igor Radoji~i}

Poliklinika “Atrijum” Sarajevo -Uredni{tvu

Ugovori koje imamo saAgencijom za bankarstvo

FBiH, o sistematskimpregledima njihovihuposlenika, provedeni suu skladu sa propisima ojavnim nabavkama

(“Skandal nedjelje: Kako je dràvniposlanik Mirsad \ugum zaposlio MireluTuce“, SB, br. 904)

Molimo Vas da u svom prvom narednom

broju, u skladu sa vaè}im zakonskim

propisima, objavite na{ demantij sljede}esadrìne:

Molimo Vas da svu raspoloìvudokumentaciju kojom raspolaète, i kojommislite da moète da kompromitujete na{rad, dostavite nadle`nom tuìla{tvu. Mi}emo, sa svoje strane, nadle`nim organimauputiti tu`bu zbog kleveta i uvreda koje stenam doti~nim napisom nanijeli.

Vama i javnosti stavljamo na znanje:Dr. Mirela Tuce u Poliklinici “Atrijum”

zaposlena je prije 22 mjeseca. Time padajuu vodu va{e konstrukcije kojim na{ poslovniaran`man sa Agencijom za bankarstvoFBiH u kojoj radi njen otac, povezujete sanjenim upo{ljavanjem u na{oj Poliklinici. Tajposlovni aran`man traje ve} pet godina,dakle dvostruko duè od perioda u kojem jedr. Tuce kod nas zaposlena, te se to dvojeni na koji na~in ne moè dovoditi ukorelaciju koju ste Vi konstruisali. Po Vama,ona je uposlena da bismo mi dobili taj posaood Agencije u kojoj radi njen otac. Na Va{u

àlost, to jedno s drugim nema nikakveveze, o ~emu svjedo~e datumi njenogupo{ljavanja i po~etka na{eg poslovnogaran`mana sa tom ustanovom.

“Atrijum” je renomirana poliklinika u kojoj je uposleno 11 radnika, od ~ega {estlije~nika. Uspje{no radimo ve} 16 godina,vrhunski smo opremljeni i osposobljeni, ado sada smo imali oko 20 hiljada korisnikana{ih zdravstvenih usluga. U tom smislu,na{ renome u Sarajevu i BiH je vrhunski.

Ugovori koje imamo sa Agencijomza bankarstvo FBiH, o sistematskimpregledima njihovih uposlenika, provedeni

su apsolutno u skladu sa zakonskimpropisima o javnim nabavkama. PomenutaAgencija je, kao i druge ustanove, pozakonu obavezna da obezbijedi takvepreglede svojih uposlenika, pa je u tu svrhusa odgovaraju}om poliklinikom morala dauspostavi ugovorni odnos. Nas su odabralizato {to smo ponudili najpovoljniju cijenu ikvalitet usluga koje su im bile potrebne.

Na{e ponude bile su finansijski i nadruge na~ine kudikamo povoljnije odkonkurenata u sli~nim poslovima, od nekih idvostruko-trostruko, o ~emu }emo sudukojem }emo se obratiti za za{titu od Va{ih

kleveta dostaviti i pisane dokaze.U proteklih 16 godina rada nikad nijedna

inspekcija nije prona{la bilo kakvenepravilnosti, a pogotovo prekr{aje una{em radu. Svi porezi i doprinosi zauposlenike u cijelosti su i na vrijemeupla}ivani.

Upravo smo mi, u nekoliko navrata,nadle`nim organima podnosili prijave zbogpropu{tanja da se sankcioniraju drugezdravstvene ustanove, koje su nam pravilekonkurenciju, a da nisu ispunjavaleneophodne zakonske preduslove. Ako Vam

je stvarno stalo do istjerivanja pravde,

pozabavite se njima. Tamo mo`da ima

mjesta za optu`be za korupciju, koneosnovano upu}ujete na na{u adresisklju~ivo zbog politi~kog djelovanja dMirsada \uguma, zastupnika Saveza zbolju budu}nost (SBB BiH) u ParlamenBiH i vlasnika Poliklinike “Atrijum”, koji Vazbog ne~ega smeta.

Na{ san je miran. To je na{e velikbogatstvo. Uvijek smo dràli do ~istoobraza, pa ne dopu{tamo da ga Vi kaljatko zna ~ime i od koga ponukani.

Nakon Va{eg skandaloznog tekstzasnovanog na potpuno neosnovaninavodima, ima}ete priliku da na Sudpodastrete dokaze za svoje optu`be. Atamo }e odlu~ivati argumenti, koje nemate, a ne Va{a uredni~ka (zlo)volja kojipak, podlijeè zakonskim sankcijama zone koji ljude i institucije blate na osnovzlonamjernih konstrukcija, bez ikakvoupori{ta u relevantnim ~injenicama.

POLIKLINIKA “ATRIJUM

Prim. Dr. Mirsad \ugu

Borislav Mikeli} - Uredni{tvu

U tekstu ste iznijeli niznotornih neistina na mojračun

(“Dodik reaktivira svog lobistui ortaka za {verc Borislava Mikeli}a”,SB, br. 903)

U reviji “Slobodna Bosna” o27.02.2014. god., objavljen je ~lanak ponaslovom “Dodik reaktivira svog lobistuortaka za {verc Borislava Mikeli}a”, ~iji autor Mirha Dedi}, a u kojem je iznese~itav serijal notornih neistina na moj ra~un

U obra~unu sa predsjednikoRepublike Srpske Miloradom Dodikomautorka ~lanka je odabrala BorislavMikeli}a i Emira Kusturicu kao lobisMilorada Dodika, uvla~e}i u tu prljavi la`nu pri~u Aleksandra Vu~i}

predsjednika SNS i prvog potpredsjednikVlade Srbije.Nije se autorka ~lanka zadràla samo n

mom izmi{ljenom ortakluku i {vercu sDodikom, ve} se odlu~ila da na nedopustna~in na posebno osjetljivom pitanju, ka{to je tragi~na sudbina nekoliko stotinhiljada izbjeglih i prognanih Srba iz Krajinnakon vojnih akcija “Bljesak” i “Olujakvalifikuje mene da sam ih kao predsjednKomiteta za za{titu prava i interesplja~kao.

Iznosim Vam neoborive argumente, kojipotpunosti demantuju autorski ~lanak, u koje

su iznijete notorne neistine na moj ra~un.


REAGIRANJA



Nakon poznate hrvatske zlo~ina~kevojne operacije “Oluja”, po~etkom avgusta1995. godine, kad je sa vjekovnih ognji{taprotjerano oko 260.000 kraji{kih Srba, odkojih se 230.000 na{lo u Srbiji, Biro VladeRSK u Beogradu, uz 19 odranije zaposlenihradnika, zaposjeo je nakon operacije “Oluja”predsjednik Vlade RSK Milan Babi} sanekoliko ministara te Vlade i najbliìhsaradnika iz Knina, koju su u predve~erje“Oluje” zajedno sa Babi}em stigli uBeograd.

Dakle, nije Borislav Mikeli} uz pomo}Dràvne bezbednosti Srbije u jesen 1995.godine zaposjeo Biro Vlade RSK uBeogradu, ve} Milan Babi}, tada{njipredsjednik Vlade RSK sa svojim najbliìmsaradnicima iz Krajine.

Za vrijeme egzodusa Srba iz Krajine injihovog dolaska u Srbiju na razli~ite na~inepo~etkom avgusta 1995. godine, a najvi{esa traktorima i privatnim automobilima, teprebacivanja pokretne imovine: od

kamiona, cisterni, autobusa, putni~kihautomobila i druge opreme, kao idokumentacije u kojoj su se na{le mati~ne izemlji{ne knjige iz Knina i drugih kraji{kihop{tina, sve je bilo pod kontrolompripadnika MUP-a Srbije, od grani~nihprelaza do Op{tina {irom Srbije, kao izaposlenih radnika u Birou Vlade RSK na~elu sa Milanom Babi}em i njegovimnajbliìm saradnicima, koji su u Srbiju stigliprije akcije “Oluja”, a Borislav Mikeli} kaobiv{i premijer Vlade RSK tome nije imaopristupa, niti sam na bilo koji na~in poku{aoda se u sve to uklju~im.

Upravo je u tom periodu, za vrijemeegzodusa kraji{kih Srba i njihovog dolaskau Srbiju, bio lov u mutnom i najve}eotu|ivanje prenesene pokretne imovine izKrajine, kao i razne zloupotrebe zaposlenihu Birou Vlade RSK u Beogradu prilikomizdavanja raznih dokumenata i napla}uju}ite usluge u DM, kao i nezakonito izdavanjevoza~kih i saobra}ajnih dozvola sa{tambiljima iz kraji{kih op{tina.

To je bio osnovni razlog da se tainicijativa pretvori u osnivanje nevladineizbjegli~ke organizacije, Komiteta za za{tituprava i interesa raseljenih lica i povratak u

zavi~aj.Kroz potpise preko 50.000 izbjeglih i

prognanih Srba iz Krajine sa plebiscitarnimopredjeljenjem da Borislav Mikeli} bude na~elu Komiteta, jer je kraji{kim Srbima bilo usvjeèm pam}enju da sam upravo ja kaopredsjednik Vlade RSK bio na ~elupregovara~kog tima u odnosima saHrvatskom koncem 1994. godine, da binakon toga pustili u promet autoput krozZapadnu Slavoniju i stavili naftovod ufunkciju.

Nakon osnivanja Komiteta u martu1996. godine, te njegove registracije

polovinom 1996. godine, u saveznom

Ministarstvu pravde, prilikom ulaska u BiroVlade RSK, zate~ena je prava pusto{, jer jeMilan Babi} sa svojim najbliìm saradnicimaotu|io cjelokupnu opremu i namje{taj naTerazijama, {to smo morali prijavitinadle`nim dràvnim organima, te nabavitinovu opremu.

Notorna je neistina koju ste plasirali uautorskom tekstu da kad je Mikeli} koncemdevedesetih upao u probleme, da su kodmene u Kabinet dolazili @eljko Ra njatovi} iLegija, kako bi utjerivali dugove, jer ja nisamkoncem devedesetih imao bilo kakveprobleme, a pogotovo dugove, da bi ihutjerivali Arkan i Legija. U moj Kabinet uOmladinskih brigada 1 (SIV-3) nikad nisuu{li Arkan i Legija, jer sam ja Legijuupoznao u ljeto 2002. godine, a sa Arkanomnikad nisam imao bilo kakvu saradnju.

Nikada i nigdje nisam tvrdio da sam saJovicom Stani{i}em veliki prijatelj, kao i saekipom JSO kojom je rukovodio Legija.

U centar te jedinice u Kulu nisam kro~io,

niti poznavao bilo koga iz komandnogsastava JSO, pa ni Legiju, kog sam prvi putupoznao u ljeto 2002. godine, dok sam saJovicom Stani{i}em kao {efom DB Srbijesara|ivao 1994. i 1995. godine kao premijerVlade RSK.

Sramna je va{a konstatacija da sam jakoncem devedesetih pobjegao u RepublikuSrpsku, a jo{ sramnija va{a tvrdnja da sam1996. godine namjeravao kandidovati zapredsjednika RS-a.

Kupe}i spla~ine intrigatora biv{e DOS-ove vlasti Bebe Popovi}a i Milo{a Vasi}a pobeogradskim medijima iz vremena policijske

akcije “Sablja” 2003. godine, utrpali ste mikvalifikaciju da sam ja povezivao vo|e tzv.zemunskog klana sa odre|enim krugovimau RS-u, koji su bili uklju~eni u organizacijuatentata na Zorana \in|i}a.

Me|utim, ne rekoste ni vi ni oni, koji su tokrugovi i pojedinci iz RS-a, jer je to notornaneistina, pogotovo {to ja od ljeta 1999. godinenisam nogom kro~io u RS, sve do pro{le2013. godine, a mogao bih ja pitati one koji susvakodnevno okruìvali \in|i}a, a znali zaprethodna tri poku{aja atentata na \in|i}a,{to su ga pustili niz vodu 12.III 2003. godine.

Kako vas nije sramota da meni koji sam

kao presjednik Vlade RSK u ljeto 1994.godine nakon me|umuslimanskog sukobaDudakovi}evih i Abdi}evih snaga uzapadnoj Bosni, kad je na podru~jeKorduna izbjeglo oko 60. 000 muslimana odnajmla|ih do najstarijih, formirao Krizni {tabi obezbje|ivao svakodnevno hranu i svakudrugu pomo} punih tri mjeseca, podme}eteda sam organizovao 80 {lepera u kojima jebilo oru`je za Fikreta Abdi}a, a to zna~iizbjeglicama, dok sam ja brinuo kako }emoobezbijediti bra{no, ulje, {e}er, te pomo}i upe~enju hljeba.

Borislav Mikeli}, Beograd


REAGIRANJA



portal slobodne bosne

najveca tvornica

slobodna bosna [broj 905, 13.3.2014]

Documents