slobodna bosna 674

5/19/2018 Slobodna Bosna 674

1/84

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Preko Afrike u EvropuBOSANSKOHERCEGOVA^KI NOGOMETNI BUM

www.slobodna-bosna.ba

MUSTAFA MUJEZINOVI]: MOJA VLADA NE]E HAPSITI I PROGONITI

DODIKOV REFERENDUMVODI U NOVI RAT( )KOJI REPUBLIKA SRPSKA NE MO@E DOBITI

Igranje vatrom


2/84


3/84

PRESLAGIVANJEPOLITI^KE SCENETihi} okuplja novu parlamentarnu

ve}inu

Odnosi izme|u dugogodi{njih koalicionihpartnera, SDA i HDZ-a, i njihovih aktuelnihlidera Sulejmana Tihi}a i Dragana ôvi}a,pali na najniù ta~ku u posljednjih nekolikogodina; Slobodna Bosna otkriva stvarnupozadinu sukoba Tihi}a i ôvi}a i analizirarazloge iznenadnog pribliàvanja Tihi}a,Ljubi}a i Juri{i}a

ZA [TA (NI)JE KRIVA VLADAFEDERACIJEOtvoreno sa federalnim premijerom

MUSTAFA MUJEZINOVI], predsjednikVlade Federacije BiH, kojem je, netom

nakon preuzimanja te du`nosti, zapalaneugodna zada}a da provede mjere {ted-nje, na{ao se na udaru èstokih kritika rat-nih veterana, federalnih zastupnika i medi-ja; u razgovoru za SB federalni premijerje poru~io da od smanjenja pla}a Vladane}e odustati, objasnio da financijskiaran`man s MMF-om nema alternative inajavio uvo|enje imovinskog cenzusa zasva socijalna i veteranska davanja

@ENE ZLATNI LJILJANIêtiri preìvjele heroine

Nekada{nji borci na prvim borbenim linija-ma, ~etiri jedine preìvjele ène u BiHodlikovane najvi{im ratnim priznanjemZlatni ljiljan, ZLATA GAZIBARA, AIDAZUKO, D@EVADA TATARAGI]-[LJIVO i

FADILA PORÎ] danas vode svoje bitke

DOSJE SBPo~etak su|enja Radovanu

Karadì}u, napokon

Pred Tribunalom u Haagu bi krajemovog mjeseca trebalo po~eti dugoi{~ekivano su|enje protiv ratnog lideraRepublike Srpske RADOVANAKARAD@I]A; Na{e novinarke istraìlesu ko }e ovom najtraènijemoptuènom ratnom zlo~incu pomagatida prikuplja dokaze za ratne zlo~ine igenocid po~injen tokom rata u BiH

SVI ZLOÎNI SPC-aU ime Boga i ~asnog krsta

Kontroverzna izlo`ba beogradske umjet-nice BILJANE CINCAREVI] Gospode,pomiluj posve}ena kritici klera - korumpi-ranog pravoslavnog sve{tenstva, koje sebavi politikom i podgrijava nacionalizam,skriva i aminuje zlo~ine i zlo~ince, izazvalaje brojne polemike i o{trom kritikom crkve

isprovocirala brojne desni~arske organi-zacije; ova, nesumnjivo najve}a, kriti~arkaSrpske pravoslavne Crkve u Srbiji govorilaje za Slobodnu Bosnu

NA SETU KOD DANISA

Dolazi

Cirkus Columbia

Na{ oskarovac Danis Tanovi} po~injeovih dana snimanje svog ~etvrtog igra-

nog filma Cirkus Columbia ra|enogpo motivima romana Ivice \iki}a;respektabilna me|unarodna ekipaokupila se u âpljini, gdje }e bitisnimljena ve}ina scena ovog filmskog

ostvarenja

15.10.2009. I SLOBODN BOSN 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mehmed PARGAN, Mirha DEDI], Nermina [UNJ,Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Adisa BA[I], Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

FIMA BANKA d.d. SARAJEVO137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

16

22

32

54

62

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH


4/84

SLOBODN BOSN I 15.10.2009.4

SVILEN GAJTAN

Radon~i} priznao

vlastiti kadrovskiproma{ajOpoziciona partija u nastanku, Savezza bolju budu}nost BiH, FahrudinaRadon~i}a brutalno se obru{ila navladu Sarajevskog kantona i premijeraBesima Mehmedi}a, zvanog Svileni.Svoje zamjerke premijeru Mehmedi}uRadon~i} je uputio posredno, prekopropagandno-informativnog biltenasvoje partije, Dnevnog avaza, koji je o

premijeru Mehmedi}u sve donedavnoispisivao neumjesne hvalospjeve. No,kako Mehmedi} nije mogao ili nije htioispuniti neke specifi~ne zahtjevepoduzetnika Radon~i}a, do ju~ersposobni i okretni premijer Mehmedi}naprasno je postao korumpirani nes-posobnjakovi}!Na ~elo Kantonalne vlade Mehmedi} jedo{ao u oktobru pro{le godine, nakoniznu|ene ostavke ranijeg premijeraSamira Silajdì}a. I kod smjeneSilajdì}a i kod izbora Mehmedi}a,Radon~i} je igrao zapaènu ulogu

kadrovika iz sjene u kojoj se, premavlastitom priznanju, ba{ i nije proslavio.(M.A.)

Od ovog broja, naàlost, na velikuna{u àlost, i ogromnu tugu njegove

porodice, ime dugogodi{njeg {efa DTP-aAtifa Dìdi}a u impresumu Slobodne

Bosnebit }e uokvireno crnim okvirom.Na{ je Atif u posljednju nedjelju izgubiobitku sa opakom, smrtonosnom bole{}u.

Strpljivo, marljivo, pedantno iodgovorno Atif je tokom jedanaest godinakoje je proveo rade}i sa nama ostavioogroman, neizbrisiv trag na svaki, a nesamo grafi~ki, identitet na{eg lista. Bio jezaljubljenik, fanatik svoje struke, ~asnog,

po~esto potcijenjenog grafi~kog esnafa ukojem je proveo bezmalo ~etrdeset godi-na. Sve se u grafi~koj industriji u tih 40godina naglava~ke promijenilo, novetehnologije su i{~ezavale pred jo{ novijimi jo{ suvremenijim tehnolo{kim ~udesima,ali ni{ta od svega toga Atifa nije do~ekalo

nespremnog i nepripremljenog. Niko, pa~ak ni novinari, ne vole toliko od{tam-

pani primjerak novine nego {to ga volegrafi~ari. Posao istinskog zaljubljenika u

taj zanat nije ni{ta manje stresan, nibogdu manje odgovoran pred javno{}unego {to je posao novinarski. Ako garazumije{ i doìvljava{ odgovorno i pro-fesionalno. Kod Atifa je sve, ama ba{ sve,{to je radio bilo ekstremno odgovorno i

bez ostatka profesionalno.Zato, zbog vi{e od jedanest skladno i

prijateljski zajedno provedenih godina, uime vi{e od 600 zajedni~ki osmi{ljenih

brojeva SB i hiljade neprospavanihno}i i dana, u znak radosnog sje}anja nadobrotu i ljudskost koju je svojim prisu-stvom i radom {irio, velika hvala na{emkolegi, na{em prijatelju i na{em u~iteljuAtifu Dìdi}u!

ATIF DIDI (1950.-2009.)

MINI MARKETPOSLJEDNJI POZDRAV

BesimMehmedi}


5/84

FOTO NEDJELJE


DODIKU NIZ DLAKU

Mediji u RS-u

krivotvoriliIzvje{taj Evropskekomisije o BiHGodi{nji izvje{taj Evropske komisije onapretku zemalja zapadnog Balkanademaskirao je medijske manipulacije onavodnom sukobu evrounijske iameri~ke diplomatije oko ustavnihreformi BiH. Amerika se navodnozalagala za eliminiranje iz ustava

famoznog entitetskog glasanja, dok seEU tome usprotivio, pa je na krajuprihva}en stav EU-a.Rije~ je o prozirnoj laì Dodikovihmedijskih trabanata, o ~emu svjedo~iupravo objavljeni Izvje{taj Evropskekomisije u kojem su dva cijela pasusaposve}ena entiteskom glasanju.Sistem entitetskog glasanja spre~avaefikasnost u dono{enju odluka i zatopredstavlja zapreku za brì napredakprema EU, doslovno pi{e u jednompasusu Izvje{taja dok se u drugompasusu sugerira da se stroìja definici-

ja nacionalnog interesa mora na}i uUstavu BiH.Ve}ina medija u Republici Srpskojobjavili su vijest Srne o Izvje{taju EK-a,no svi su, bez izuzetka, izostavilisporne pasuse o uklanjanju enitetskogglasanja, koji se nimalo ne}e dopastisrpskom vo`du Miloradu Dodiku.Sli~no je me|utim postupio i gr~ki diplo-mata Dimitris Kourkoulas, {ef dele-gacije Evropske komisije u BiH, koji jeprili~no detaljno predstavio glavne porukeEU Izvje{taja, ali se ni jednom rije~ju nijedotakao najva`nijeg i najspornijeg

problema - entitetskog glasanja. (A. M.)

MINI MARKET

Sarajlije za spas mostarskogNarodnog pozorita

Vi{e desetina sarajevskih umjetnika izraziloje solidarnost sa svojim mostarskim kolegama

Vi{e desetina sarajevskih umjetnika izraziloje solidarnost sa svojim mostarskim kolegama

Glumci na okupu: Aldin Omerovi}, DraganJovi~i}, Ermin Sijamija,Aleksandar Seksan, Mediha Musliovi}...

Glumci na okupu: Aldin Omerovi}, DraganJovi~i}, Ermin Sijamija,Aleksandar Seksan, Mediha Musliovi}...

Meliha ]ilimkovi}, Ivica [ari},Drago Buka i Amila Bak{i}

na skupu u Sarajevu

Meliha ]ilimkovi}, Ivica [ari},Drago Buka i Amila Bak{i}

na skupu u Sarajevu

Foto:MilutinStoj~evi}

MiloradDodik


6/84

UIzvje{taju Evropske komisije objavljenom ove sed-mice, u dijelu koji se odnosi na stanje na Kosovu,

posebno se izraàva zabrinutost zbog ~injenice davlasti Srbije ne prestaju formirati paralelne institucijevlasti u toj me|unarodno priznatoj dràvi. To je razlog zbogkojeg je slu`beni Beograd sna`no upozoren i o{tro kri-tiziran. U poglavlju ovog izvje{taja koji problematizira pri-like u Bosni i Hercegovini, me|utim, nema zaklju~ka, dijag-noze, da i u na{oj zemlji srbijanski dràvni vrh, tako|er, naisti na~in, po istom scenariju i sa istim strate{kim ciljem kaoi na Kosovu formira i nadgleda paralelne institucije vlasti!Jer, nemojmo se praviti blesavim i naivnim: politika kojuvodi, prividno sama za sebe i sama po sebi, RepublikaSrpska i njen nedodirljivi diktator Milorad Dodikjeste para-lelna srbijanska institucija vlasti u Bosni i Hercegovini, diri-girana, vo|ena i ohrabrena od strane slu`benog Beograda.

I ne samo slu`benog, nego ni{ta manje i od neslu -`benog, opozicijskog i prividno nevladinog sektora. Evo

jedne male, zgodne, svjeè, ilustracije: gostuju}i ove ned-jelje na srbijanskoj nezavisnoj televiziji B92, u emisiji ucijelosti posve}enoj pregovorima u Butmiru, nezavisni

politi~ki analiti~ar dr. Obrad Kesi} dokazivao je, ladno,ta~ku po ta~ku, da ako ti pregovori tri naroda propadnu,

politi~ka i druga logika nalaè rukovodstvu RepublikeSrpske da zatraì pravo na otcjepljenje. Referendumom,kao najdemokratskijim izrazom narodne volje, naravno.Tri dana kasnije na razgovoru sa diplomatama Evropskeunije i Sjedinjenih Ameri~kih Dràva u Banjoj Luci,demokratsko pravo na referendum o otcjepljenju zatraìo

je i Milorad Dodik. Izme|u politike koju navodnoproevropska vlast i euroskepti~na nacionalisti~ka opozici-ja u Beogradu prakticira prema Kosovu, s jedne, i gledeBosne i Hercegovine, s druge strane, postoji potpunodijalekti~ko (bratstvo i) jedinstvo. Tako je bilo prije stoti-nu godina, tako je bilo prije 20 godina, a tako je i danas-danile.

Kada se vratio sa pregovora iz Daytona, ovjen~an sta-tusom faktora mira na Balkanu, srbijanski kasapinSlobodan Milo{evi} se najbliòj kamarili oko sebe

pohvalio: Izborili smo se za mnogo vi{e nego {to smo

pre dva meseca mogli sanjati - dobili smo polovinu Bosne

i Hercegovine

Sve je petooktobarskoj demokratskoj vlasti uSrbiji u Milo{evi}evoj politi~koj zaostav{tinisporno i podlo`no ozbiljnoj kritici i reviziji: i to

da je bio sumanuti diktator, da je bio ratni zlo~inac, daje uru{io zemlju i dru{tvo, da je u dogovoru saTu|manom ispumpao Hrvatsku od srpskog sta-novni{tva, da je izgubio Kosovo... sve, sve, sve; samomu se ne osporava (nego uvaàva) ~injenica da je izDaytona na sur~inski aerodrom u kofer~etu donio pola

Bosne i Hercegovine.A zbog ~ega Milo{evi} dva meseca pre Daytona nijemogao ni sanjati o tako izda{nom, obilatom bosansko-hercegova~kom ratnom plijenu?

Podsjetimo se malo, a moèmo se podsjetiti i nadu-ga~ko, ako ustreba.

Mo`da je najve}a gre{ka zapadne diplomatije bila ta

{to je u jesen 1995. godine sprije~ila Armiju Bosne i

Hercegovine da zauzme Prijedor, priznao je samokri~kiprije nekoliko godina ameri~ki diplomata Richard

Holbrooke, kreator Dejtonskog mirovnog pregovora.Sje}ate li se tih dana, slave i ponosa s kraja ljeta ipo~etka jeseni posljednje ratne godine? Zlo~ina~kuVojsku Republike Srpske pod komandom savremenogvojvode @ivojina Mi{i}a, a su{tinski masovnog ubojiceRatka Mladi}a, samo je nekoliko dana dodatnog ratovanjadijelilo od potpunog sloma i bezuvjetne kapitulacije.

Najprije je Mladi}eva granitno nepopustljiva vojska raz-montirana izuzetno brutalnim, ali ni{ta manje inteligent-nim i u~inkovitim zra~nim NATO udarima, nakon ~egasu uslijedili neminovni, predvidivi, te{ki vojni porazi.Zapadne granice srpstva, pred zdruènom hrvatsko-

bosanskom pobjedni~kom euforijom, topile su se poputsladoleda tih vrelih ljetno-jesenjih dana 1995. godine.

Bosanski Petrovac, Grahovo, Bosanska Krupa, SanskiMost, Klju~, Jajce, Mrkonji} Grad... u roku od nekolikodana prestali su postojati u granicama karadì}evsko-mladi}evskog famoznog 64-postotnog vjekovnog srpskog


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Kada se vratio sa pregovora iz Daytona, ovjenan statusom faktoramira na Balkanu, srbijanski kasapin Slobodan Miloevi senajblioj kamarili oko sebe pohvalio: Izborili smo se za mnogo vienego to smo pre dva meseca mogli sanjati - dobili smo polovinuBosne i Hercegovine!

BUTMIR, SURÎN, DAYTON I

OSTALE VOJNE BAZEPi{e: SENAD AVDI]

Republika Srpska funkcionira kao paralelna insti


7/84

teritorija u Bosni i Hercegovini. Nije se u danima, nego se u satimamjerilo kada }e se ista stvar desiti sa Prijedorom, Banjom Lukom,

pa sve dalje i sve bli`e prema istoku.

Upredve~erje jednog od tih dana u kojima je na zapadu (BiH)bilo sva{ta novoga, dok su gra|ani Prijedora i Banje Luke (amogu}e i Lakta{a) ubrzano pakirali najnu`nije stvari i

potrep{tine i formirali izbjegli~ke kolone u zgradu Predsjedni{tvaBosne i Hercegovine, direktno u kabinet Alije Izetbegovi}a utr~avaMalcolm Rifkind, tada{nji ministar odbrane Velike Britanije.Rifkind pani~no upozorava tada{njeg vrhovnog komandantaArmije BiH da je na pomolu humanitarna katastrofa planetarnihdimenzija i posljedica, ukoliko Izetbegovi} ne zaustavi svojuvojsku u oslobodila~kom pohodu. Britanski ministar odbrane,

prema svjedo~enju jednog od sudionika ovog dramati~kog sastan-ka, na kraju upozorava Aliju Izetbegovi}a da }e se, ukoliko ne paci-fizira svoju vojsku, prema relevantnim obavje{tajnim saznanjima i

procjenama, vrlo brzo tada{nja Savezna Republika Jugoslavija, sasvim svojim vojnim potencijalima, ljudstvom i tehnikom, otvorenouklju~iti u rat u Bosni i Hercegovini i da taj i takav rat niko vi{e nasvijetu ne}e mo}i kontrolirati, a kamoli zaustaviti.

Ubrzo nakon sastanka sa Rifkindom, Izetbegovi} okupljavojni vrh, predvo|en komandantom Rasimom Deli}em i tra`istru~nu procjenu da li se uop}e jugoslovenske vlasti namjerava-

ju vojno (otvoreno) uklju~iti u rat u BiH, te da li je Armija BiHspremna na takav ratni izazov. Zaklju~ak je bio da se ne bi treba-lo igrati sa |avolovim repom, te da treba obustaviti nepri-

jateljstva, odnosno daljnje vojno napredovanje. I pristupitimirovnim pregovorima na kojima je Milo{evi} bio uvjeren da jeBosancima poklonio Sarajevo a sebi, kasnije i Ko{tunici,\in|i}u, Tadi}u, danas-sutra i Tomislavu Nikoli}u, donio pola

Bosne.Potpuno je pogre{na teza da je Dajtonski mirovni sporazum,

kao najve}u i nepremjenjivu tekovinu, donio mir u BiH; tim jedogovorom spa{ena Republika Srpska, kao {to bi i RepublikaSrpska Krajina bila spa{ena da je glupavi drot Milan Marti}prihva-tio plan Z-4.

U svim daljnjim pregovorima koji }e se voditi, navodno, oustavnoj reformi, u Bosni i Hercegovini, a u osnovi u njenom doki-danju, ovda{nji pregovara~i moraju upozoriti da nikakav referen-dum o samoopredjeljenju odnosno otcjepljenju, {to je Tadi}eva,odnosno Dodikova polazna i zavr{na pregovara~ka pozicija, nijemogu} mirnim putem, da je neizvodiv bez novog, krvavog rata. Tomoraju sebi utuviti u glavu i me|unarodni diplomati, ali Boga mi,ozbiljno se zamisliti i Tadi} i Dodik! Jer Republika Srpska,}osi}evski kazano, jeste bila bezmalo izgubljena u ratu, ali jespa{ena u miru. A, mir bi trebao biti vrhunski, vrhunaravni interessvakoga na ovim prostorima.


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

tucija slu`benog Beograda formirana na teritoriji BiH

REFERENDUM-IGRANJEVATROM U BiHMilorad Dodik i Boris Tadi}


8/84

ÊTVRTAK, 8. OKTOBARU Evropskoj uniji je daleko odmakla

kampanja za zabranu prodaje ribe tune.Kneèvina Monaco ve} je tu zabranu uvela.Dok se ne pridruìmo Evropskoj uniji,mogli bismo povesti akciju za zabranu pro-

daje Tunje (Filipovi}a)...

PETAK, 9. OKTOBARVe~er u Talinu, pred velike doga|aje,

kratki hotelski razgovor sa izbornikomnogometne reprezentacije BiH ]IROMBLA@EVI]EM. U gr~u je, napet, ner-vozan, strog. Svi ga novinari oblije}u,traè}i njegovu poruku, prognozu predsutra{nju tekmu. Samo sam mu jo{ ja falio

da mu pristajem na muku! Prenesem muporuku koju mi je u ju~era{njem telefon-skom razgovoru poslao Sidran: Da sam ja]iro, igra~ima bih se pred utakmicu kratko

obratio sljede}om re~enicom: Djeco, ako

pobijedimo, to }e biti zato {to smo bolji od

Estonije; ako izgubimo, onda p...a nam

materina. Popusti ]iri stres, cr~e od {ege iklima glavom: Eh, dobar je moj sinAvdo...

SUBOTA, 10. OKTOBARU ranu zoru, zoru (dobri ~ovjek i veliki

umjetnik Affan Rami} sebi je u toku rata

pri{io titulu uzoriti- budu}i da seuglavnom u zoru vra}ao ku}i!) rastajem se

od desetak mladi}a koji su iz razli~itihdijelova svijeta do{li na utakmicu na{enogometne reprezentacije u Estoniju. Imaih ro|enih u Trebinju, Gacku, Vi{egradu,Rogatici, Rudom... Mole me i preklinju dautje~em koliko mogu da ih se u ovda{njim

medijima ne tretira kao dijasporu, to ihvrije|a; a ja kumim i molim da se uzdrè odbilo kakvog belaja tokom dana{nje utak-mice. Utom }e, duboko iza pono}i, dvojicahorda{a zla, pristiglih iz Sarajeva, i mene

po~eti prozivati i psovati usta{ku p...ku .Samo zbog toga jer sam dva-tri dana rani-

je na Hrvatskoj televiziji rekao da su se u[irokom Brijegu sukobile dvije navija-~ke, manje-vi{e huliganske skupine, a nedva naroda. Ovi momci {to ih vi{e nikadne}u zvati dijasporom u nevjerici slijeùramenima, jedan mi veli: Boga mi, tek sadvidim da nije ni na{e maslo za ramazana...

NEDJELJA, 11. OKTOBARPrijatelj iz Sarajeva me zove da pita ko

je sve od politi~ara putovao o tro{ku VladeFederacije u Estoniju, jer dana{nji mediji uBiH to na{iroko raspredaju. Pobrojim mudesetak politi~ara koje sam vidio i dvo-struko vi{e novinara (zapravo sve osimsebe) koji su o istom tro{ku (dakle javnimfederalnim novcem) pratili sino}nju utak-micu u Talinu.

PONEDJELJAK, 12. OKTOBARObukao se jutros za ugodan jesenji dan,

a vra}am se ku}i, istovjetno obu~en, usred

snje`ne me}ave. Kako ti nije hladno,~ovje~e?, pita me na ulici smrznuti poz-nanik. Ko kaè da mi nije hladno? ,kaèm cvoko}u}i.

UTORAK, 13. OKTOBARIspra}amo na sarajevskom groblju

Bare na posljednji po~inak na{eg koleguAtifa Dìdi}a. Mnogo finog svijeta seskupilo, ba{ onakvog kakav je i na{ Atko

bio. Pri~am sa poznatim karikaturistom,zaposlenim u Avazu \OKOM NINKO-VI]EM, Atifovim vi{edeceni jskim

prijateljem koji je jedno kratko vrijeme,godinu-dvije prije Atifa, bio grafi~ki ured-nik u SB. Govorio mi je da su godineprovedene u SB bile najljep{i dio njegov-

og profesionalnog ìvota, a i meni je bilo

zadovoljstvo {to sam radio sa vama, kaè\oko. Smijem li te citirati, pitam.Smije{ slobodno, odgovara.

SRIJEDA, 14. OKTOBAR[VABO OSIM ne prestaje prizivatiFrancusku kao idealnog protivnika na{ereprezentacije u baraù za Svjetskonogometno prvenstvo. On zna i razloge, a

ja ih naravno ne znam. Kada sam ga nekidan pitao za jednog na{eg talentovanogreprezentativca i rekao da je mogu vidjeti{ta sve de~ko ima od talenta, a da mi onstru~no kaè {ta mu nedostaje, {ta nema,[vabo je odgovorio: Nema ni{ta, {ta imakod tebe?


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI


9/84


10/84


ZAJEDNO SMO SKUPA

Le{inari iz

Banje Lukepodràliproteste{irokobrije{kih[kriparaNa pro{lotjednom skupu koji su podmotom Prosvjed za istinu, prosvjed za

pravdu organizirali navija~iNogometnog kluba [iroki Brijeg([kripari) okupilo se blizu deset tisu}anezadovoljnika - Hrvata iz cijele BiH iHrvatske. Pored stanovnika [irokogBrijega i okolnih mjesta, me|u prosvjed-nicima su bili i Hrvati iz drugih hercego-va~kih gradova, iz sredi{nje Bosne iPosavine, ali i iz Dalmacije i Zagreba,uglavnom navija~i nogometnih klubovaHajduk i Dinamo. No, da skup u[irokom Brijegu ne bude isklju~ivojednonacionalan, potrudili su se srpskinavija~i Fudbalskog kluba Borac iz

Banje Luke, poznati pod nazivomLe{inari. Kako doznajemo, podr{ku[irokobrijeànima dalo je i dvjestotinjakBanjalu~ana, koji su u taj zapadno-hercegova~ki gradi} stigli organizirano,u tri autobusa! (S. M.)

Ve} dulje vreme-na u pravosudnim i

politi~kim krugovi-ma Sarajeva kruèrazli~ite intrepretaci-

je korupcijske afereu kojoj su glavniakteri trojicaistaknutih ~lanovarukovodstva SDP-a

Damir Hadì},

Marin Ivani{evi} iAlija Behmen, tedirektor ASAHoldingaNihadImamovi}.

Prije skoro dvijegodine Imamovi} je u op}ini Novi Gradzapo~eo izgradnju poslovno-stambenogobjekta, bez prethodno pribavljenihsaglasnosti i dozvola nadle`nih vlasti. Posvoj prilici, Imamovi} je ra~unao na punu

podr{ku i za{titu Damira Hadì}a, na~elni-ka Novog Grada, s kojim je ve} godinama

u najboljim odnosima. No, stvari sukrenule po zlu: umjesto gra|evinskedozvole, Hadì} je Imamovi}u izdaorje{enje da obustavi radove i zemlji{tedovede u prvobitno stanje. Navodno,Hadì} je pred Imamovi}a iza{ao sa

zahtjevom da na ra~un SDP-a uplati poza-ma{nu sumu novca, nakon ~ega bi po hit-nom postupku gradski oci Alija Behmen iMarin Ivani{evi} pokrenuli proceduru zaizmjenu urbanisti~kog plana i naknadnouplanili Imamovi}ev objekat. NihadImamovi} je poku{aj iznude prijavio

Federalnoj upravi policije, nakon ~ega jeistragu preuzelo Tuìla{tvo BiH. Kakosaznajemo, pro{le je sedmice iskaz daogradona~elnik Sarajeva Alija Behmen, adan poslije njega i op}inski na~elnikDamir Hadì}. (S. B.)

MITO PARTIJA, OMLADINA AKCIJA

SDP potresakorupcijski skandal

MINI MARKET

Unato~ tome {to unutra{njim Pravi-lnikom o radu Fonda za povratak BiH,osim za pla}anje organiziranja stru~nihseminara, nije predvi|eno finansiranjefakultetskog obrazovanja uposlenika,internom Odlukom direktor FondaMla|en Boòvi} sa 4.000 maraka pomo-

gao je {kolovanje dva svoja uposlenika,pravnika i ekonomiste. Dràvni revizorisu u izvje{taju o poslovanju Fonda za

2008. godinu upozorili menad`ment dapreispita Odluku koja je jo{ apsurdnijabudu}i da taj novac ne}e biti potro{en uBiH. Iako i u Sarajevu i u Banjoj Luci iMostaru postoje i pravni i ekonomskifakultet, kako je navedeno u izvje{tajuUreda za reviziju institucija BiH,

uposlenici dràvnog Fonda za povratak{koluju se na Privrednoj akademiji uNovom Sadu?! (N. [.)

PRIVREDNA KAKADEMIJA

Administracija Fonda za

povratak koluje se nanovosadskoj Privrednojakademiji

SDP-ov DREAM TEAMLagumdìja, Kom{i}, Hadì} sa boljim polovinama na krstarenju

Mediteranom


11/84

PRO ET CONTRA


MOSTARSKIKOMBINAT(ORI)

HDZ obe}aoAluminijujeftinu strujuPremda su se ~lanovi visokog izaslanst-va HDZ-a BiH, za pro{lomjese~nogposjeta najuspje{nijem mostarskompoduze}u Aluminiju, naprosto utrkivali udavanju slatkorje~ivih obe}anja, sve suprilike kako od najavljene potporemenad`mentu te kompanije ne}e biti

ni{ta. Na sastanku koji su s rukovod-stvom Aluminija odràli lider te strankeDragan ôvi}, predsjednica FederacijeBiH Borjana Kri{to, federalni ministriVjekoslav Bevanda i Nevenko Hercegte mostarski gradona~elnik LjuboBe{li}, ~elnici su HDZ-a tvrdili da }eproblem opskrbe strujom kombinatauskoro biti rije{en. Kako su objasnilidoma}inima, HDZ }e preko svoje ~lan-ice u Regulatornoj komisiji za elektri~nuenergiju Federacije BiH (FERK-u)Sanele Pokraj~i} isposlovati daAluminij ubudu}e dobija struju po niìm

tarifnim cijenama, {to bi, dakako, imaloklju~nog utjecaja na privatizaciju togpoduze}a. No, kako Sanela Pokraj~i},gotovo posve izvjesno, ne}e postati~lanica FERK-a, budu}i da su svi argu-menti na strani njezinog protukandidataZdenka [imunovi}a, nije te{ko pret-postaviti da }e i posljednji HDZ-ovpohod na Aluminij zavr{iti jednakoneslavno. (S. M.)

MINI MARKET

TANJA TOPI]politi~ka analiti~arka izBanje Luke

DA/NERezultata }e, vjerujem, biti, ali }e oni biti

djelomi~ni. No, ne mislim da }e pregovoridonijeti su{tinske promjene, mislim prijesvega na dogovor o ustavnoj reformi.

Politi~ke pozicije u BiH o tom pitanju su uovom trenutku toliko razli~ite, isklju~ive, reklabih, da je te{ko povjerovati da }e se politi~kilideri dogovoriti o tome tokom butmirskihrazgovora.

LJUBOMIR BERBEROVI]akademik

NENe! Naro~ito ne o svim klju~nim pitanjima.Previ{e se problema nagomilalo i nisam uvjeren

da ih je sada mogu}e rije{iti na sastanku uButmiru. Nisam optimista u tom pogledu.

ADIS ARAPOVI]projekt menadèr Centracivilnih inicijativa

NETri su razloga {to ne vjerujem u pozitivan

ishod butmirskih razgovora. Prvo, nemadogovora politi~kih lidera o prioritetima iklju~nim problemima Bosne i Hercegovine.Nadalje, mislim da aktuelnoj vlasti u predizbor-

nom periodu ne odgovara postizanje dogovo-ra, naprotiv. I tre}i razlog je {to me|unarodnazajednica nema mehanizme za adekvatan pri-tisak ili nametanje rje{enja.

ASIM MUJKI]profesor na Fakultetupoliti~kih nauka Sarajevo

NENisam uvjeren, mada je veoma bitno, {to

pokazuje organiziranje skupa, da BiH dospije-va u centar ili bar bliè centru interesovanjaameri~ke administracije. Me|utim, ne moè biti

epohalnih rezultata sastanka u Butmiru, bar neu kvalitativnom smislu, jer se pregovori ne}edoticati trenutno jedne od najva`nijih tema uBiH, ustavne reforme.

DENIS HAD@OVI]generalni sekretar Centra

za sigurnosne studije

NENe vjerujem da su mogu}i neki posebni

dogovori u Butmiru. Prvenstveno zato jer su

politi~ki lideri u Bosni i Hercegovini isuvi{epodijeljeni u stajali{tima oko klju~nih pitanjazbog kojih se razgovori i organiziraju.

MOMIR DEJANOVI]direktor Centra za humanupolitiku Doboj

NE/DABio bih najsretniji kao gra|anin BiH da se

na{i politi~ari sami dogovaraju bez predstavni-ka me|unarodne zajednice. Jesam za to danam pomaù, ali ne i da nude rje{enja. Nisam

siguran da predstavnici me|unarodne zajed-nice uvijek èle dobro bh. gra|anima. S drugestrane, mi nismo u stanju da izaberemoodgovornije politi~are koji nas predstavljaju.

Vjerujete li da ebutmirski pregovorirezultirati dogovorom

politikih lidera okljunim pitanjima

u Bosni i Hercegovini?


12/84

Tokom proteklih desetak mjesecilider HDZ-a Dragan ôvi} gorlji-vo je zagovarao rekonstrukcijuizvr{ne vlasti, osobito VladeFederacije BiH, ~ijim je radom

navodno bio izrazito nezadovoljan.Povoljne rezultate s posljednjih lokalnihizbora iz oktobra 2008. godine ôvi} jenamjeravao kapitalizirati i na vi{im razina-ma vlasti, pa je uskoro za rekonstrukcijufederalne Vlade uspio zagrijati i lidera SDASulejmana Tihi}a. Zajedni~kim snagamaôvi} i Tihi} krenuli su u akciju preslagi-vanja parlamentarne ve}ine, {to je zapravo

bio {ifrirani naziv za eliminaciju iz vlastidvije rivalske partije - Stranke za BiHHarisa Silajdì}a i HDZ-a 1990 BoèLjubi}a. Iako je akcija ôvi}a i Tihi}aokon~ana neslavno, ideja o rekonstrukcijiizvr{ne vlasti ponovo je aktueliziranatokom posljednjih nekoliko sedmica, ali u

bitno izmijenjenom obliku. Kako doznaje-mo, lider SDA Sulejman Tihi} s velikimambicijama krenuo je u potragu za novimkoalicionim partnerima iz reda hrvatskihstranaka koje bi usko~ile umjesto HDZ-aDragana ôvi}a!

TIHI] I ÔVI] SPALILI MOSTOVE

Izme|u nekada vjernih politi~kih save-znika i koalicionih partnera ôvi}a i Tihi}aotvorena je golema pukotina, koju ni Tihi}

ni ôvi} vi{e i ne poku{avaju premostiti.Dapa~e, po ôvi}evom izri~itom nalogu,ve} je nekoliko sedmica skoro upotpunosti

blokiran rad Vlade Federacije BiH, ~ime je

na najizravniji na~in ugroèna realizacijanekoliko velikih infrastrukturnih projekata.

U takvim okolnostima, Tihi}u nije pre-ostalo ni{ta drugo nego da poku{a izgraditimost prema drugim partijama s hrvatskim

predznakom. Vo|en tom idejom, najprije sesastao s liderom HDZ-a 1990 BoòmLjubi}em a sli~an sastanak ve} je ugovorioi s liderom HSP-a Zvonkom Juri{i}em.

Nakon sastanka s Ljubi}em (utorak, 13.oktobra) Tihi} je pucao od zadovoljstvazbog postignutog visokog stepena

politi~ke suglasnosti a pred tv kamerama

posebno je istaknuo ~injenicu da je sLjubi}em dogovorio deblokadu cestograd-nje za koju je ranije obezbije|en kreditEIB-a i EBRD-a u visini od skoro milijarduKM. Taj je projekat ugroèn zbog nera-zumnog odbijanja predsjednice FederacijeBiH Borjane Kri{to da imenuje novogministra prostornog ure|enja u Vladi FBiH,odnosno da ovo imenovanje uveè u paket

s desetak drugih kadrovskih zahtjeva HDZ-a.Pored ostalog, HDZ izri~ito zahtijevaobnovu konkursne procedure za izbordirektora HT-a Mostar. Na prethodnom


PRESLAGIVANJE POLITI^KE SCENE

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Odnosi izmeudugogodinjih koalicionihpartnera, SDA i HDZ-a, injihovih aktuelnih lideraSulejmana Tihia iDragana ovia, pali nanajniu taku uposljednjih nekolikogodina; SlobodnaBosna otkriva stvarnupozadinu sukoba Tihia i

ovia i analizira razlogeiznenadnog pribliavanjaTihia, Ljubia i Juriia OTVORENRAT TIHI]

I ÔVI]Aôvi} se opredijelio za Dodika,a Tihi} za Ljubi}a i Juri{i}a


13/84

konkursu sve postavljene stru~nekriterije zadovoljio je kandidat StipePrli}. No, Prli}ev je problem {to nezadovoljava najva`niji kriterij -

politi~ku suglasnost HDZ-a i njegovoglidera Dragana ôvi}a, koji jeodlu~an u namjeri da preuzmeuticaj u jednoj od najpros-

peritetnijih kompanija u

Hercegovini.Po nalogu partijskog {efaôvi}a, predsjednica Fede-racije BiH Borjana Kri{to

nezakonito se upetljala u izbor~lana FERK-a, Regulatorne komi-

sije za elektri~nu energiju.Nakon provedene

konkursne proce-dure najvi{e bo-dova dobio jek a n d i d a tZ d e n k o

[imunovi} ,no Kri{to jepo nalogupar tij sk og

{efa odlu~ila imenovati drugoplasiranukandidatkinju Sanelu Pokraj~i}. (To jeimenovanje u me|uvremenu stopirano,nakon {to se u slu~aj upleo zamjenikvisokog predstavnika Raffi Gregorian).

HDZ-ov ULTIMATUM

ôvi}ev HDZ izri~ito zahtijeva ostanakJosipa Tomi}a na mjestu direktora Naftnih

terminala Plo~e, iako je u toj kompanijipo~injene drska milionska plja~ka zbogkoje je Vlada Federacije BiH umaloizbrisana iz vlasni~kih knjiga.

13

TIHI] OKUPLJA NOVU PARLAMENTARNU VE]INU

15.10.2009. I SLOBODN BOSN

IZNEVJERENO

PARTNERSTVOTrajni raspad prudske trojke,Tihi}a, Dodika i ôvi}a


14/84

Prema informacijama do kojih smodo{li u Vladi FBiH, postoji jo{ dvadesetaksli~nih kadrovskih ultimatuma HDZ-a.Zapravo, za sva imenovanja hrvatskihkadrova u javnim kompanijama, ustanova-ma, direkcijama i sl., HDZ traì potpunimonopol, na {ta je SDA manje-vi{e {utke

pristajala uz gun|anje ostalih koalicionihpartnera. No, pobuna u SDA nastala je onogtrenutka kada je predsjednica FederacijeBiH Borjana Kri{to bez ikakih argumenataodbila potpisati imenovanje SDA-ovogkandidata Harisa Kafedì}a za ministra

prostornog ure|enja, ~ime je na izravanna~in ugroèn nastavak izgradnje autocestena koridoru 5C. Ovaj nerazumni ultimatum

predsjednice Kri{to vremenski se poklapa sultimatumom predsjedavaju}eg Vije}aministara Nikole [piri}a, koji tako|er, bezikakvog pravnog osnova, odbija imenovatiministra sigurnosti Sadika Ahmetovi}a. Uvrhu SDA vlada nepodijeljeno mi{ljenje dasu ovi kadrovski ultimatumi nastali u tijes-

noj koordinaciji Milorada Dodika iDragana ôvi}a, koji su odnedavno, izaTihi}evih le|a, sklopili prili~no stabilan

politi~ki pakt. U nekoliko navrata Tihi} se

14

PRESLAGIVANJE POLITI^KE SCENE

Prva ozbiljnija pukotina u odnosimaizme|u Tihi}a i ôvi}a pojavila se potkrajavgusta, kada je objavljena vijest oDodikovoj i ôvi}evoj ekskurziji u Beogradu,i nekoliko dana kasnije, kada su se Dodik i

ôvi} sastali u Mostaru i postigli suglasnostoko ve}ine aktuelnih politi~kih pitanja u BiH.

No, politi~ki razlaz Tihi}a i ovi}a krenuoje puno ranije, prije vi{e od tri mjeseca,kada je Tihi} odbio ôvi}ev prijedlog o nas-tavku daljnjih pregovora u okviru tzv.prudske trojke. Tihi} se zalagao da se u pre-govore uklju~e sve partije vladaju}e parla-

mentarne ve}ine, budu}i da prudska troj-ka nema ni politi~ki legitimitet a ni parla-mentarni kapacitet za dono{enje tako krup-nih odluka kakve su pokrenute tokom prud-skog procesa. ôvi}u se me|utim jako

dopala uloga ekskluzivnog zastupnikahrvatskih nacionalnih interesa i nimalo muse nije dopao prijedlog da se u pregovoreuklju~i lider rivalskog HDZ-a 1990 BoòLjubi}. Prudska trojka prometnula se uprudsku dvojku pa je Tihi} bio prisiljenodgovoriti istom mjerom - okupljanjem noveparlamentarne ve}ine.

ZA[TO SU SE RASTALI TIHI] I ÔVI]

Dodik razvezao zastave SDA i HDZ-a

SLOBODN BOSN I 15.10.2009.

POTRAGA ZAPARTNERIMA: Nakonrazlaza sa oviem, Tihiunije preostalo nita drugonego da pokua izgraditimost prema drugim

partijama s hrvatskimpredznakom

HSP NAPOTEZU

Zapaènauloga u novoj

koalicionojveli~ini

namjenjena je

HSP-u ZvonkaJuri{i}a

NOVI TIHI]EVI PARTNERI

Nakon razlaza sa ôvi}em Tihi} seokrenuo Silajdì}u i Ljubi}u

ZAKULISNI DOGOVOR

PRUDSKE DVOJKEDodik i ôvi} potpuno suusuglasili politi~ke stavove


15/84

javno poàlio da je rije~ o neprincipijelnojsrpsko-hrvatskoj nagodbi, ali ta je izjavatoliko nasekirala Dragana ôvi}a da cijeluno} nije oka otvorio, kako je duhovito

prokomentirao analiti~ar internetskog por-tala SveVijesti.ba.

NOVA PARLAMENTARNA VE]INA

Prema Tihi}evoj zamisli, novu parla-mentarnu ve}inu u Federaciji BiH ~inile bi,kao i do sada, ~etiri politi~ke partije, SDA,

SBiH, HDZ 1990, i HSP, koje bi imalekomotnu ve}inu u oba doma ParlamentaFederacije BiH. Ne postoji dakle formalna

prepreka da se iz vlasti eliminira HDZDragana ôvi}a, jer bi u istom paketu bilarazrije{ena i predsjednica Federacije BiHBorjana Kri{to, dakako pod uvjetom da seusprotivi preslagivanju koalicione ve}ine.

U vrhu HDZ-a 1990 jo{ se ne èle javnoizjasniti, no doznajemo da bi golema ve}inastrana~kog rukovodstva ove partije

podràla Tihi}evu ponudu.S drugim potencijalnim saveznikom,

Zvonkom Juri{i}em, Tihi} }e razgovarati u~etvrtak, 15. oktobra, u Mostaru, i taj bi sus-ret umnogome mogao odrediti kona~ni ishodcijele akcije. U taboru HDZ-a, me|utim,vlada uvjerenje da se radi o Tihi}evom poli-ti~kom manevru kojim poku{ava zastra{itiDragana ôvi}a i pridobiti ga za suradnju.Ovo uvjerenje temelji se na pretpostavci dadvije bo{nja~ke politi~ke partije, SDA iSBiH, ne mogu posti}i dogovor ni oko

jednog zajedni~kog politi~kog cilja.Donedavno, ta je ocjena bila posve utemelje-na, no tokom posljednjih nekoliko sedmica

primjetno je otapanje ledenih me|u-

strana~kih odnosa. Najve}e zasluge zazbliàvanje dvije najja~e bo{nja~ke partijepripadaju Dodiku i ôvi}u, puno vi{e negoTihi}u i Silajdì}u!


TIHI] OKUPLJA NOVU PARLAMENTARNU VE]INU

Prema pouzdanim izvorima iz vrhadvije partije, doznajemo da su Tihi} i Ljubi}postigli visoku suglasnost oko glavnihpitanja koja }e se otvoriti tokom but-mirskih pregovora. Pored ostalog, sloìlisu se da je potrebno redizajnirati tzv.entitetsko glasanje i to na taj na~in {to bise u Predstavni~kom domu odlu~ivaloprostom ve}inom dok bi u Domu narodasva tri nacionalna kluba imala mogu}nostupotrebe veta.

Tako|er, Tihi} i Ljubi} imaju podudarnomi{ljenje i oko ostanka OHR-a u BiH,

odnosno transformacije OHR-a u kance-lariju specijalnog izaslanika UN-a.Smatraju da OHR mora ostati u BiH svedok se ne uspostave efikasni institucional-

ni mehanizmi za deblokadu sistema.Ljubi} se zaloìo za teritorijalnipreustroj BiH kojim bi se dokinuo dvoen-titetski ustroj dràve i obezbijedila punajednakopravnost tri konstitutivna naroda.

I Tihi} i Ljubi} potpuno su suglasni daje potrebno hitno deblokirati rad VladeFederacije BiH i zapo~eti izgradnju ~etiridonice autoceste 5C, za koje je ranijeosiguran novac.

Dva st rana~ka rukovodstva napregovore su do{la u najja~em sastavu: uzLjubi}a su bili Martin Ragu`, Damir

Ljubi}, Rudo Vidovi} i Perica Jele~evi},dok su uz Tihi}a sjedili Asim Sarajli},Mustafa Mujezinovi}, Amir Zuki} iMirsad Kebo.

VISOKA SUGLASNOST TIHI]A I LJUBI]A

Hitno deblokirati federalnu Vladu

PRIBLI@ENI STAVOVIStrana~ke delegacije HDZ-a 1990 i SDA postigle su dogovor o svim klju~nim pitanjima


16/84

Nakon vi{ednevnog boravka uTurskoj i Estoniji, federalnog

premijera Mustafu Mujezinovi}apo povratku u BiH nisu, kako sunajavljivali, do~ekali nezado-

voljni zlatni ljiljani, ali jesu brojni prob-lemi; izvjestan ste~aj Naftnih terminalaFederacije BiH u Plo~ama, zaklju~akFederalnog parlamenta da se primanjadobitnika najve}ih ratnih priznanja ne}eumanjivati, kojim je u opasnost dovedenaran`man s MMF-om, salva kritika na

ra~un njegovog odlaska u Talin, na utak-micu nogometnih reprezentacija Estonije iBiH, zbog ~ega je postao jedan odnajtraènijih politi~kih du`nosnika u BiH.Potom je premijer Mujezinovi}, zbog odlukeda samo nekoliko sati poslije dolaska uSarajevo sazove izvanrednu sjednicu Vlade,do{ao u sukob i sa svojim zamjenikom, ministromfinancija Vjekoslavom Bevandom. O svim

pote{ko}ama koje posljednjih mjesecioptere}uju Vladu Federacije BiH s premi-

jerom Mustafom Mujezinovi}em razgovaralismo u srijedu (14. oktobra), u pauzi zas-

jedanja Zastupni~kog doma Parlamenta

Federacije BiH.

Federalni ministar financija Vjeko-

slav Bevanda optuìo Vas je da ste u

ponedjeljak sazvali sjednicu Vlade bez nje-

gove suglasnosti i ranije dostavljenih

materi ala, odnosno, da ste prekr{ili Poslovnik

i Zakon o radu Vlade Federacije BiH.

Zna~i li to da je Vlada ponovno u krizi?

Ni{ta nije ura|eno protivno Pravilniku iZakonu, niti smatram da su doneseneodluke sporne. Ta~no je da smo morali rea-girati hitno, s obzirom na mogu}e pokretanjesta~aja u Naftnim terminalima FederacijeBiH, i svi su saglasni da smo dobro uradili.Uostalom, to potvr|uje i ju~era{nja sjedni-ca Vlade (u utorak, 13. oktobra, op.a.), nakojoj su svi zaklju~ci doneseni jednoglasnoi upu}eni Parlamentu. Jasno je da ima puno

politi~ke borbe, optuìvanja, krivi~nih pri-java i meni se ~ini da je krivi~ne prijavepodnosio ko je god pro{ao kroz Naftne ter-minale. Niko, me|utim, nije ni optuèn, niosu|en, niti mi znamo {ta je nestalo. S

jedne strane imamo informacije da je firmau odli~nom stanju, da posluje pozitivno, a sdruge strane nas upozoravaju da je ra~un

blokiran. Onda imamo informacije da jedug u Naftnim terminalima Federacije BiHnastao u periodu od 2000. do 2002. godine,kada je firma poslovala u sastavuEnergopetrola. Moj je stav da situacijutrenutno rje{avamo, i smatram da smorije{ili problem pokretanja ste~aja. Neka

pravosudni organi rade svoj posao, ne smiju~ekati ni na Vladu Federacije BiH, ni naresornog ministra, a posebno ne na federa-lnog premijera. Jer ako premijer budeodre|ivao gdje }e se pokretati istrage, onda}e to biti katastrofa.

Jeste li Vi pitali ministra energije,

rudarstva i industrije Vahida He}u za{to se

~ekao posljednji trenutak za rje{avanje

problema u Naftnim terminalima koji traju

godinama?

On mi je odgovorio da su mu uTerminalima Plo~e krili te informacije i da

je tek nedavno saznao. Desetak dana nakon{to sam preuzeo du`nost premijera, me|ujednim od ve}ih problema koji me jedo~ekao bili su Naftni terminali i prvo {to


ZA [TA (NI)JE KRIVA VLADA FEDERACIJE

Razgovarala: SUZANA MIJATOVI]

Foto: MILUTIN STOJÊVI]

MUSTAFA MUJEZINOVI, predsjednik Vlade Federacije BiH, kojem je, netomnakon preuzimanja te dunosti, zapala neugodna zadaa da provede mjere tednje,naao se na udaru estokih kritika ratnih veterana, federalnih zastupnika i medija;

u razgovoru za SB federalni premijer je poruio da od smanjenja plaa Vladanee odustati, objasnio da financijski aranman s MMF-om nema alternative i

najavio uvoenje imovinskog cenzusa za sva socijalna i veteranska davanja

INTERVIEW

Mustafa Mujezinovi federalni premijer

Ako federalni premijer budeodre|ivao protiv koga }e se voditi

istraga, to }e biti katastrofa

NAKNADE ZLATNIMLJILJANIMA: PredstavniciSaveza su ak predloilida imovinski cenzus bude1.200 KM, to odgovara

jednoj i po prosjenojplati. Svi oni koji imaju

ispod tog iznosa, dobijalibi razliku do 1.200maraka.


17/84


OTVORENO SA FEDERALNIM PREMIJEROM

FEDERALNI PREMIJERNA UDARU JAVNOSTIProtiv Mustafe Mujezinovi}a

zdru`eno su ustali ratni veterani,opozicija, pozicija i novinari


18/84

18


sam shvatio je da firma nema direktora.Zamolio sam ministra He}u da provede pro-ceduru izbora direktora, koja traje vi{e oddva mjeseca iz tog razloga {to kandidati ilinisu kompetentni, ili su ranije ve} bili nanekim funkcijama u Naftnim terminalima.

Moj je prijedlog da se dovedu potpuno noviljudi i u Terminale Federacije BiH i uNaftne terminale FBiH, jer jedino oni mogustvari izvesti na ~istac.

KANTONALNE VLADE SU

NAS IZNEVJERILE

Na posljednjoj sjednici Vlade Fede-

racije BiH ponovno je razmatran status

stand-by aran`mana s Me|unarodnim

mone arnim fondom u kontekstu najavlj-

enih u{teda. [to je, konkretno, zaklju~eno?

Mi moramo provesti umanjenja, jer jeto, jednostavno, uslov bez kojeg se ne

moè. Imamo problem s presudamaOp}inskog suda u Sarajevu koje se odnosena kona~ne isplate plata, a one }e biti kadase usvoji zakon o platama, ili kada se done-su druge mjere koje }e ovo pitanje reguli-rati. Naàlost, kantonalne vlade su iznevjerile,nisu imale snage i hrabrosti da daju saglas-nost na aneks kolektivnog ugovora. Dakle,imamo apsurdnu situaciju da su usvojeni

budèti, smanjene su stavke za plate, a nikonema hrabrosti da umanji plate. Svi suumanjili tople obroke, regrese i ostaladavanja koja nemaju karakter plata,me|utim, mora se i}i i u redukcije plata, jer

mora postojati solidarnost i jednak pristupna svim nivoima. Sada traìmo drugemodalitete kojima }emo pravno reguliratiovo pitanje. Sudske odluke se ne komentira-

ju, ali je Sud, zasigurno, duboko u sukobuinteresa i mislim da svoj status ne trebajurje{avati na ovaj na~in. Pomo} koju dobi-

jamo od MMF-a nije mala, ona je gotovobesplatna. Ljudi ne znaju da smo dobilisredstva kojima smo platili ranije dugove idobili jednu odgodu otplate tih dugova. Tonije novo zaduìvanje, tim smo paramavratili stare dugove, a onda smo bili umogu}nosti da teku}e prilive stavimo u

funkciju izmirivanja teku}ih obaveza.

Zna~i li to da }e naknade dobitnicima

najve}ih ratnih priznanja ipak biti umanjene

za deset posto?

Ja sam pro{log mjeseca imao sastanak spredstavnicima Saveza dobitnika najve}ihratnih priznanja i gotovo smo se bili dogovo-rili da se Zakon o posebnim pravima dobit-nika ratnih priznanja ne treba ukidati, po{tose kod nas medalja ne priznaje kao medaljaukoliko iza nje ne stoji novac. O tome smoobavijestili Svjetsku banku, s tim da, akoèlimo nastaviti saradnju, moramo izvr{itiodre|ene redukcije, odnosno, da naknade nedobijaju ljudi koji su izuzetno dobrosituirani i imaju primanja preko odre|enog

Stalno govorite o u{tedama, aliste, ipak, izdvojili 114.000 KM za pomo}Nogometnom savezu BiH, odnosno,iznajmljivanje ~arter-leta za Estonijukojim ste u Talin oti{li Vi, ministri Nail[e}kanovi}, Gavrilo Grahovac, Senad[epi}, zbog ~ega ste u medijima o{trokritizirani?

Novinarima treba tema. Me|utim, istimtim avionom su putovali i novinari, mislimda ih je bilo vi{e od dvadeset, ali oni nesmatraju da je to neki poklon.

Moje kolege iz Slobodne Bosne suu Estoniju putovali o svom tro{ku.Za{to i Vi i Va{e kolege ministri nistesami platili aran`man koji su nudile tur-isti~ke agencije?

Platio sam hotelski ra~un koji je bio vrlo

visok. Ja sam putovao kao federalni premi-jer koji daje podr{ku nogometnojreprezentaciji svoje zemlje, tako|er sam

se susreo s predsjednikom Estonije i biosam gost Ministarstva vanjskih poslova,gdje smo dogovorili privrednu konferencijunaredne godine. A Vi isto pitanje moètepostaviti novinskim redakcijama, za{to onenisu platile za svoje novinare? Vjerujem dasu gra|ani apsolutno saglasni da na{ureprezentaciju treba pomo}i. Moralnapodr{ka ne zna~i ni{ta, i kada smo sepojavili s prijedlogom da im platimo avion,oni su prvi put osjetili da imaju podr{kudràve. Ja }u pretrpjeti kritike, ali mislim daje to puno va`nije. Ako se na{areprezentacije plasira na Svjetsko prvenst-vo, vi{e im ne}e trebati nov~ana pomo},ali bi bilo dobro da fudbalerima, prije nego{to krenu na Prvenstvo, barem uru~imodiplomatske paso{e. Apelujemo naMinistarstvo civilnih poslova, Ministarstvo

vanjskih poslova i Predsjedni{tvo BiH da otome razmisle, da na{i fudbaleri budu na{inajbolji ambasadori.

IMA LI PREMIJERA U AVIONU

Vlada FBiH platila je avionske kartei za vie od dvadeset novinara

SLOBODN BOSN I 15.10.2009.

KONTRADIKTORNE INFORMACIJE: S jedne straneimamo informacije da je firma u odlinom stanju, daposluje pozitivno, a s druge strane nas upozoravaju da

je raun blokiran

SMETNJEU KOMUNIKACIJIFederalni ministar financija

Vjekoslav Bevanda optuìoje premijera da je prekr{ioPoslovnik i Zakon o raduVlade FBiH


19/84


OTVORENO SA FEDERALNIM PREMIJEROM

imovinskog cenzusa, ili dobijaju primanja

iz tri ili vi{e izvora. Predstavnici Saveza su~ak predloìli da imovinski cenzus bude1.200 KM, {to odgovara jednoj i po pros-

je~noj plati. Svi oni koji imaju ispod tog

iznosa, dobijali bi razliku do 1.200 maraka.

Mi, ipak, moramo voditi ra~una o porodica-ma poginulih boraca, i mislim da nije red daneko ko ima mjese~na primanja od ~etiri ili

pet hiljada KM, ili veliki biznis, sada iz

bu d` et a do bij a i 30 0 il i 40 0 KM.Istovremeno imamo jako puno stanovni{tvakoje je u stanju te{ke materijalne potrebe,moramo se i o njima pobrinuti. Moramodonijeti zakone o imovinskom cenzusu,utvrditi {ta je ekstremno siroma{tvo, utvrdi-

ti prag za civilna davanja, ali i veteranskadavanja.

Da, ali Vas, kao ni druge ministre iz

SDA u Vladi Federacije BiH, prije desetak

dana, nisu podràle ~ak ni strana~ke kolege

u federalnom Parlamentu?

Postavite se u poziciju poslanika u timokolnostima, kako biste Vi glasali? Na sjed-nici Parlamenta u utorak su dominiralami{ljenja da se dobitnici najve}ih ratnih

priznanja ne smiju zaboraviti, da se morajuza{titi oni koji imaju malo, ali da se morajuizna}i rje{enja kako naknade ne bi dobijali i

oni koji imaju puno.

KOLAPS FEDERALNOG BUD@ETA

Ministar financija Vjekoslav Bevanda

je upozorio da }e, ukoliko aran`man s

MMF-om bude ugroèn, traìti novi rebala-

ns prora~una koji bi bio manji za 123 milijuna

KM. Kakva je Va{a procjena, {to se moè

desiti ako Federacija BiH ostane bez sred-

stava MMF-a?

Upravo to {to govori ministar finansija.Vlada je jednoglasna da odustajanje odu{teda i reformi zna~i NE stand-byaran`manu i umanjenje budèta za 318 milionaKM, probleme s komercijalnim bankama,drugim entitetom, probleme na dràvnomnivou. I vi{e ne bismo razgovarali o uman-

jenju primanja za deset posto, ve} za 30 ili40 posto, jer jednostavno u budètu ne bi

bilo sredstava.

Ranije ste izjavili da bi u pitanje do{la

i isplata mirovina...

Mislim da budèt ne bi mogao servisira-ti davanja za izuzetne penzije. Zato jakaèm i poziciji i opoziciji da }e svi proble-mi koje mi danas ne rije{imo u duplo goremobliku do~ekati novu vladu i da barem jo{{est-sedam mjeseci, ne smijemo razmi{ljati

populisti~ki. Morate znati da nam Svjetskabanka nudi 100 miliona KM koji ne morajubiti iskori{teni kao pomo} budètima. Na{je plan da ta sredstva usmjerimo u razvojneprojekte.

Koji su to konkretno razvojni projekti?

Mala i srednja preduze}a u kojima semoè zaposliti najvi{e ljudi. Tako bi rije{ili

problem pomo}i demobilisanim neza-poslenim borcima koja je tako|er iznu|ena,a poslije vi{estruko zloupotrijebljena, jer su

ljudi davali otkaze da bi primali naknade, aonda radili na crno. Ho}e li ministar za pitanja branitelja

Zahid Crnki} biti smijenjen, {to je, tako|er,

SMJENA ZAHIDA CRNKIA: Ministar Crnki dobroradi, u korist borake populacije, on je bio na eluekipe koja je razgovarala s predstavnicimaSvjetske banke

DUGOGODI[NJAPODR[KA SDAAlija Izetbegovi} iMustafa Mujezinovi}

POSLJEDNJE

UPOZORENJEUkoliko mjere u{tede ne buduprovedene, pla}e budètskim

korisnicima bit }e umanjene za 40 posto


20/84



jedan od zahtjeva zlatnih ljiljana koji su

prihvatili federalni zastupnici?

Njemu je preporu~eno da podneseostavku, ali ne samo Crnki}u nego i nekimdrugim ministrima. Ministar Crnki} dobroradi, u korist bora~ke populacije, on je bio

na ~elu ekipe koja je razgovarala s pred-stavnicima Svjetske banke i isposlovao dase ne ukida Zakon o pravima dobitnika rat-nih priznanja, jasno im precizirao okolnostii na{e interese.

Kada ste imenovani za federalnog

premijera, kao prioritete u svom radu naveli

ste, izme|u ostalog, i ubrzanu privatizaciju

velikih poduze}a. No, ~ini se kako su

konkretni rezultati izostali.

Federalna Agencija za privatizaciju je,po na{em nalogu, pripremila plan i pro-gram, i ja ~ekam da nam dostave taj doku-

ment, jer ne moè Vlada raditi umjesto njih.Prema posljednjim informacijama, plan pri-vatizacije je pripremljen, {to ne zna~i da }ese raditi po svaku cijenu, nego po principi-

ma koji ne}e dozvoliti otu|ivanje i obezvrij-

e|ivanje imovine, otpu{tanje radnika...

SDA NIJE JEDNOUMNA STRANKA

Koja poduze}a prva idu na prodaju?

Jedan od visokih prioriteta je Aluminij i mis-lim da tu imamo i saglasnost rukovodstva kom-

panije. Tako|er smatram da je Energoinvestne{to najvrednije {to imamo. Naàlost, Energo-invest ne donosi dobit, pa nema dimenziju vri-

jednosti poput telekoma, elektroprivreda, koja zasada ne bi trebalo prodavati.

Imate li punu podr{ku Stranke demo-

kratske akcije?Imam. Ne moramo se slagati u svemu,normalno je da bude i razli~itih tonova, nisusvi jednako zainteresirani za odre|ena pitanja.

Ne pla{ite se da }e se ponoviti situaci-

ja kao s Va{im prethodnikom Nedàdom

Brankovi}em koji je imao opoziciju i me|u

strana~kim kolegama u Vladi i u

Parlamentu?

Morate nam dozvoliti da nismo jed-noumni i da imamo razli~ita mi{ljenja.

Nakon povratka iz Turske ste izjavili

kako ste imali uspje{ne kontakte s najvi{im

turskim politi~kim du`nosnicima i brojnim

biznismenima. Mogu li se uskoro o~ekivati

konkretni rezultati Va{ih susreta?

Razgovarao sam s turskim premi-jerom Recepom Tayyipom Erdoganom,

na{im ljudima-biznismenima koji tamoìve, i od kojih su neki ve} investiralinovac u BiH, a imaju dosta ambiciozne

planove. Dobili smo punu podr{ku VladeTurske, oni su od nas traìli konkretne pro-

jekte i mi smo im ponudili da kreditirajubilo koju dionicu na autoputu, ili na region-alnim putevima, kao i da se prijave na ten-dere za gradnju hidroelektrana. Nakon polasata premijer Erdogan je na{ao dvadesetturskih kompanija koje mogu ponuditi i

kredite i izvo|enje radova. Budu}i dasaradnja nije mogu}a bez dogovora dvijedràvne vlade, nadamo se da }e zajedni~kisusreti biti realizirani {to prije.

Kada }e biti imenovan novi mini-star prostornog ure|enja?

To morate pitati predsjednicu FederacijeBiH Borjanu Kri{to, jer ona imenovanjenovog ministra, bez ikakvog upori{ta, jo{nije dala u proceduru. Znam da je punokadrovskih rje{enja blokirano i moj jesljede}i zadatak da taj problem rije{imo posvaku cijenu, pa ~ak i ako ne budemo imalisaglasnosti strana~kih kadrovskih komisija.Nastojat }emo da unutar Vlade izna|emo

rje{enja {to je, na kraju krajeva, na{ formal-ni zadatak. Znam da je kadrovska politika

politika svih politika, ali do kraja mjesecamoramo donijeti odluke.

Da li je istina da je predsjednicaFederacije BiH Borjana Kri{to imeno-vanje novog ministra prostornog ure-|enja uvjetovala podr{kom SDA zaizbor novog direktora Hrvatskih teleko-munikacija Mostar?

Ne znam, ali problemi s imenovanjimapostoje. Me|utim, ovakva situacija ne moè

vje~no trajati i mi smo u nekim slu~ajevima,gdje je stanje bilo kriti~no, morali reagirati.

KADROVSKA SPORENJA

Imenovanje ministra prostornog

ureenja blokirala je Borjana Krito

APSURDNA SITUACIJA:Naalost, kantonalnevlade su iznevjerile, nisuimale snage i hrabrosti dadaju saglasnost na aneks

kolektivnog ugovora.Dakle, imamo apsurdnusituaciju da su usvojenibudeti, smanjene sustavke za plate, a nikonema hrabrosti daumanji plate PO ÎJEM DIKTATU

RADI BORJANA KRI[TOPredsjednica Federacije BiH

protiv federalne Vlade


21/84


22/84

Borci Armije BiH su ène u bor-

benim redovima zvali Amazonke.Bilo je to ime, bar tako legendakaè, iznimno hrabrih anti~kihèna-ratnika. Uzeti pu{ku i i}i u

rat a da uop{te ne mora{ jer si èna,

zavre|uje posebno po{tivanje, komentar jejednog biv{eg borca Armije BiH dok nampoku{ava pomo}i da saznamo adrese ~etirijedine preìvjele Amazonke, koje su zaposebnu hrabrost tokom rata odlikovanenajvi{im ratnim priznanjem Zlatnim ljilj-anom. Poslije dugog traènja pronalaziadrese Zlate Gazibare, Aide Zuko, DèvadeTataragi}-[ljivo i Fadile Por~i}. Jedino sove ~etiri ène nemaju ba{ mnogo kontaka-ta, jer nikada ni{ta ne traè, u sjedi{taUdruènja Zlatnih ljiljana skoro i ne dolaze,nikada se nina{ta ne àle...

U RATU SMO BILI MNOGO BOLJI LJUDI

Fadilu Por~i} prona{li smo u Biha}u.@ivi sama u stanu koji joj je dodijelilo biv{eMinistarstvo odbrane FBiH. K}erka, zet i

dva unuka su nakon rata odselili uSingapur. Nedavno je proslavila 50.ro|endan, naàlost, u bolesni~koj postelji

jer su ~etiri ratne godine provedene uvla`nim zemunicama ostavile posljedice.Pet puta je ranjena, u tijelu jo{ uvijek ima17 gelera. Ljekari su joj prije nekolikogodina dijagnosticirali rijetko oboljenjeHepatitis G1, te{ko oboljenje jetre... Zaizuzetnu hrabrost tokom rata, bore}i se samomcima u Izvi|a~ko-diverzantskoj jedini-ci Tigrovi, 502. vite{ke brigade odlikovana

je najvi{im ratnim priznanjem, Zlatnimljiljanom. Ne razmi{ljam mnogo o

zaslugama i pro{losti. Kad sam se

priklju~ila Armiji BiH, smatrala sam to

svojom obavezom. Danas imam druge

brige, bolest me ubija. Zbog lo{eg imuno-


@ENE ZLATNI LJILJANI

Pi{e: NERMINA [UNJ

Nekadanji borci naprvim borbenim linijama,etiri jedine preivjeleene u BiH odlikovanenajviim ratnimpriznanjem Zlatni ljiljan,ZLATA GAZIBARA,AIDA ZUKO, DEVADATATARAGI-LJIVO IFADILA PORI danasvode svoje bitke

KAKO @IVE BOSADèvada Tataragi}-[ljivo ne èli se

vra}ati u rodnu Fo~u, Zlata Gazibarazauvijek napustila BiH


23/84

lo{kog sistema ~esto gubim svijest. Strah

me je samo da mi se to ne desi dok sam

sama u stanu, kaè Fadila Por~i}. Moji iz

Udruènja Zlatnih ljiljana brinu o meni.

Do|u, obi|u me...

U Biha} je ìvotni put odveo po~etkom1992. godine i odmah se dobrovoljno pri-

javila za anga`man u Armiji BiH. Htjela je~ak biti me|u prvima, s diverzantima iz

jedinice Tigrovi. Ro|ena sam u

Bosanskom Petrovcu, ali sam godinama

ìvjela u Vukovaru. Zato mene nisu zvali

Amazonka ve} Vukovar~anka. Momci iz

jedinice ophodili su se prema meni kao

prema majci jer sam bila najstarija u jedini-

ci. Naàlost, od nas 117, danas nas je samo

sedmero ìvo. Kaè da ne razmi{lja

mnogo o ukupnoj situciji u kojoj se nalazibiv{a bora~ka populacija jer joj je ìvotponovo nametnuo neke nove brige. Pa ipak,osim {to je spomenula da joj nedostaje


ÊTIRI PRE@IVJELE HEROINE

Sanjanka Zlata Gazibara, jedna od~etiri dobitnice Zlatnog ljiljana, vi{e neìvi u Starom Majdanu u SanskomMostu. Odlu~ila je napustiti BiH i od2000. godine ìvi u Sloveniji. Zapravo,njeni suborci je od tada vi{e nikada nisuvidjeli. U odjelu Ministarstva za bora~ka

pitanja USK su nam samo ustupili tele-fonski broj koji im je ostavila prije devetgodina. Glas sa snimka slovena~kogtelefonskog operatera nam kaè da tajbroj telefona vi{e ne postoji. U porodiciGazibara, koja ìvi na Bledu, kaù namda su ~uli za Zlatu, ali da nemaju kon-takta s njom. Zlata Gazibara ro|ena je1957. godine u Sanskom Mostu. Bila jepripadnica 108. motorizovane brigadePetog korpusa a za posebnu hrabrost idoprinos odbrani BiH od agresije, Zlatniljiljan joj je dodijeljen 1994. godine.

KRAJI[KINJA U SLOVENIJI

Niko ne zna

gdje ivi hrabraSanjanka ZlataGazibara

SKE AMAZONKE

MIRNODOPSKE BITKE

Upe~atljive pri~e o ìvotnimputevima èna odlikovanihnajvi{im ratnim priznanjem

u BiH, Zlatnim ljiljanom

LJILJAN IZ SANSKOG MOSTAZlata Gazibara bila je pripadnica slavnekraji{ke 108. motorizovane brigade

LJILJAN IZ SANSKOG MOSTAZlata Gazibara bila je pripadnica slavnekraji{ke 108. motorizovane brigade

Foto:MilutinStoj~evi}


24/84

novca za posebne medicinske terapije uinostranstvu, niti jednom rje~ju se nije

poàlila na odnos dru{tva prema nosiocimanajvi{ih ratnih priznanja, bar ne prema njoj.Vjerujem da ne}e biti problema ni sa

pravnom procedurom oko stana koji sam

dobila od FMO-a i da mogu smatrati da je

moje stambeno pitanje rije{eno. Imam

vojnu penziju, koju sam stekla pod posebnim

uvjetima. Ne mogu re}i da nisam zbrinuta.

Ne mogu re}i ni da ljudi ne cijene dovoljno

moj ratni anga`man. Jedino {to mi nedosta-

je je novac za neophodnu terapiju u Italiji

za koju ljekari tvrde da bi mi pomogla.

Treba mi za nekoliko dana boravka u Italiji

oko 6.000 eura. Fadilina borba sa te{kombole{}u po~ela jo{ 1995. ali joj se zdra -vstveno stanje pogor{alo u ljeto 2006.

godine. Tada je, ali samo nakratko, pri~a oFadili bila tema nekoliko novina u BiH ito tokom dva i po mjeseca lije~enja naInfektivnom odjeljenju Klini~kogcentra Univerziteta u Sarajevu.

Danas 45-godi{njakinja, DèvadaTataragi}-Tre{njo stopostotni jeratni vojni invalid. Ro|ena jeFo~anka, ali kaè da nikada nakon ratanije oti{la u svoj rodni grad. Kad sampobjegla iz Fo~e 92., put me je doveo u

sarajevsko naselje Hrasnica. Bila sam

sama, moja je porodica bila rasuta po BiH.

Radila sam pred rat u vi{egradskom

Zavodu za djecu zaostalu u mentalnom

razvoju. Tamo sam stekla iskustvo medi-

cinske sestre. Po{to sam samo razmi{ljala o

tome kako da se vratim u Fo~u, odmah sam

se priklju~ila Armiji jer sam mislila da je to

jedino {to u tom trenutku treba da u~inim,

da pomognem da se rat {to prije okon~a.Nikada, kaè, nije razmi{ljala o tome da biza nju rat mogao biti okon~an ve} 1993.godine.

RO\ENJE K]ERKE JE MOJA

NAJVE]A NAGRADA

Kao medicinska sestra u Diverzanstsko-izvi|a~kom odredu Fikro, u ljeto 1993.godine te{ko je ranjena u eksploziji granate

podno Igmana. Tek od njenih suboraca}emo saznati, jer je te detalje tokom razgov-ora izostavila, da je neposredno prije ranja-vanja u augustu Dèvada oti{la tri kilometraduboko u neprijateljsku teritoriju da

pomogne ranjenom borcu Armije BiH.Nikome do danas nije jasno kako je ovaèna nje`ne gra|e na svojim ple}ima uspjela

donijeti ranjenika u krug hrasni~ke fabrikeFamos. Krenula je ponovo po drugog ran-jenog. Naàlost, tada su suborci morali oti}ida donesu Dèvadu. Probudila sam se ubolnici u Konjicu. Potom su me prevezli u

Split pa u Njema~ku, Tursku, [vicarsku...

Kraj rata sam do~ekala u bolni~koj postelji.

Ljekari su mi jedva spasili noge od

amputacije, ali za moju ruku nije bilo spasa.

U Sarajevo sam se vratila 1994. godine.Nakon rata je Dèvada odlu~ila ostati u

Hrasnici. U okviru jednog od programaMinistarstva za bora~ka pitanja KantonaSarajevo, dobila je stan na Gorici, ali ga je

zamijenila za stan u Hrasnici kako bi ostalada ìvi u naselju u kojem je uto~i{te na{la1992. godine. Zadovoljna sam. Imam pen-ziju, nov~anu naknadu za Zlatni ljiljan.

Vidje}emo jo{ {ta }e biti s tim. Imam stan.

Zaista ne mogu re}i da sam u ovom dru{tvu

zapostavljena u bilo kom smislu. Potpunose, kaè, posvetila privatnom ìvotu. Bila jeizuzetno nepovjerljiva i dugo je razmi{ljalada li da uop}e pristane na razgovor. @elimìvjeti svoj ìvot u miru. Imam k}erku od 11

godina. To je moja najve}a nagrada. Nakon

dugotrajnog lije~enja opet sam morala vodi-

ti bitku da rodim moju djevoj~icu. Imala

sam mnogo komplikacija zbog posljedica

ranjavanja, ali i gre{ke ljekara jer su mi

tokom transfuzije dali pogre{nu krv.K}erka Dèvade Tataragi}-Tre{njo

je od u~iteljice u {koli saznala dajoj je majka Zlatni ljiljan. Nisamjoj nikada mnogo pri~ala o ratu, tek

koliko je potrebno da zna {ta se

doga|alo. Ne èlim da dijete zamaram

pro{lo{}u. Jedino {to pri~am su anegdote

zbog kojih se i danas nasmijemo. Mo`da

nakon svega zvu~i ~udno, ali imam mnogo

lijepih uspomena iz rata. Bili smo tada

puno, puno bolji ljudi. Nikada ne}u zabo-

raviti medicinsku sestru u Splitu koja mi je

preko {tele nabavljala lijekove iz Karitasa.

Ne}u zaboraviti ni novinarku Dinu, zabo-


@ENE ZLATNI LJILJANI

NADLJUDSKA SNAGA: Nikome do danas nije jasnokako je ova ena njene grae na svojim pleima uspjeladonijeti ranjenika u krug hrasnike fabrike Famos.Krenula je ponovo po drugog ranjenog. Naalost, tadasu suborci morali otii da donesu Devadu

MOJA @IVOTNA PRIÂDèvada Tataragi}-Tre{njose nakon ratnog spa{avanjaranjenika, godinama moraboriti za svoje zdravlje


25/84

ravih joj prezime, koja je tada pisala za

~asopis Una. Obilazila me je i pazila kao

ro|enu sestru.Voljela bih znati gdje je, da li

je uop}e ìva. Ispri~ala nam je i nekolikoratnih nesta{luka njenih kolega uHrasnici. Jedan je od diverzanata ~ak uspionekom izbjeglici, koji nije znao da je u tojzgradi smje{tena zgrada komande uHrasnici, prodati iscjepana drva sloèna

pred ulazom. Jadan ~ovjek, po dogovoru,do{ao da vozi drva, me|utim, {alu je shva-

tio tek kad zamalo nije bio uhap{en.U sarajevskoj op}ini Ilidà danas ìvi

jo{ jedna dobitnica Zlatnog ljiljana, 39-

godi{nja Sarajka Aida Zuko. Od kanton-alnog Ministarstva za bora~ka pitanja dobi-la je stan u sarajevskom naselju Bu~aPotok, ali trenutno brine o bolesnoj majcina Ilidì. Neka vam Dèvada sve kaè omeni. Nisam vam ja za pri~u za novine.

Hajde, pri~a}emo neki drugi dan, kazalaje tokom telefonskog razgovora AidaZuko, nakon brojnih na{ih i Dèvadinihmolbi da razgovaramo. Aida se po~etkomagresije na BiH priklju~ila sarajevskoj

jedinici HVO-a Kralj Tvrtko. Za izuzetnuhrabrost, Zlatni ljiljan joj je dodijeljen1996. godine. Prije nekoliko godina su uSarajevo dolazili neki strani novinari.Razgovarali su s Dèvadom i Aidom, uzeli

im ono malo ratnih fotografija {to su imalei nikada se vi{e nisu javili. Poja{njava namDèvada da Aida nije imala ba{ prijatnoiskustvo tokom tog intervjua i da je zatotoliko nepovjerljiva. Aida Zuko ovih danaide i na neke terapije. Ima dva gelera u

predjelu glave. Trpi velike bolove. Ali,kaù njeni poznanici, nikada se i niza{to neàli. @ivi od nov~anih naknada za invalid-nost, nov~ane naknade za Zlatni ljiljan.

Navodno je njen kom{ija na Ilidì, pjeva~[erif Konjevi}, kada je ~uo za Aidu, poz-vao da ~uva njegovog sina. Aida Zuko itako zara|uje za ìvot, ali niko vi{e ne

vjeruje da je za posao motivira plata. Volida se brine o drugima, posebno o djeci,kaè o Aidi Dèvada, ali ne voli kada otome treba da pri~a.

15.10.2009. I SLOBODN BOSN25

ÊTIRI PRE@IVJELE HEROINE

Od 5.600 èna, koliko ih je premazvani~nim evidencijama bilo angaìrano uArmiji BiH tokom rata, devet èna jeposthumno odlikovano najvi{im vojnim ipolicijskim priznanjima. @ene zlatni ljiljanisu: Emira Ba{i}, Nevzeta Sefer, MevlidaEl~i}, Kornelija Juri}, Atifa Karali},Razija Meri}, Indira Pjani}. FadilaOdàkovi} @uta i Edina âmdì} su

pored Zlatnog ljiljana posthumno odliko-vane i Ordenom zlatnog grba sama~evima, odnosno Medaljom za

POSTHUMNA ODLIKOVANJA

ene ljiljani kojih vie nema

DJELA SVE KAU: Neka vam Devadasve kae o meni. Nisam vam ja za priuza novine. Hajde, priaemo neki drugidan, kazala je tokom telefonskograzgovora Aida Zuko, nakon brojnih naihi Devadinih molbi da razgovaramo

HRABRASARAJKAAida Zuko

UVIJEK NA PRVOJLINIJI ODBRANEFadila Por~i}, ratovala je rameuz rame sa momcima iz slavnekraji{ke diverzantske jedinice Tigrovi

ZVALI SU IH AMAZONKEU Armiji Bosne i Hercegovine je tokom rata bilo angaìrano 5.600 èna; trinaest ih je odlikovano najvi{im ratnim priznanjem, Zlatni ljiljan

@IVOT ZA ODBRANU SARAJEVAFadila Odàkovi} @uta poginula je na@u~i, u septembru 1992. godine


26/84


27/84


28/84

Golemi dio bo{nja~ke javnosti svelikom skepsom do~ekao je novidiplomatski anga`man CarlaBildta u BiH, makar bio upako-van u ameri~ko-evropsko partner-

stvo. [vedskog diplomatu bije glas da jeprosrpski orijentiran a takav imid` stekao

je davno, prije petnaestak godina, kada je udecembru 1995. godine imenovan za prvogvisokog predstavnika u BiH. Manje je va`no

je li ovaj imid` zasnovan na predrasudamaili na ~injenicama jer je ionako u politici per-cepcija va`nija od ~injenica. A percepcijaCarla Bildta izrazito je nepovoljna, i te{ko da

bi se prona{ao ijedan bo{nja~ki politi~ar kojibi posvjedo~io suprotno.

UTICAJ SUPRUGE

Prili~no nepovoljnoj bo{nja~koj percep-ciji Bildta pridonijela je i njegova suprugaAna Maria Corazza, zastupnica Evropskenarodne stranke u Evropskom parlamentu,koja se u nekoliko navrata vrlo gorljivozalagala protiv ukidanja viznog reìma zagra|ane BiH. [vedski diplomata Bildt i AnaMaria Corazza upoznali su se prije petnaes-tak godina u Sarajevu, kada je Bildt biovisoki predstavnik u BiH a Ana Maria

Corazza radila u tada{njem uredu WilliamaEagletona u Sarajevu. Rije~ je o uredu koji

je formiran 1994. godine sa zadatkom dapripremi projekte postratne rekonstrukcije i

obnove Sarajeva. Nakon rata, ovaj je uredrasformiran a njegovu ulogu preuzela jeSvjetska banka. Carl Bildt i Ana MariaCorazza vjen~ali su se prije 11 godina, uoktobru 1998. godine, upravo u Sarajevu.

O uticaju Ane Marie Corazza na obliko-vanje politike Carla Bildta postoje razli~itanaga|anja, ali se golema ve}ina slaè dasupru`nici tijesno koordiniraju politi~ke

poteze. Rasprostranjeno je mi{ljenje da jeizostanak BiH s liste balkanskih dràvakojima }e do kraja godine biti ukinute vize

polit i~ki mamac Carla Bildta kojimnamjerava privoljeti bo{nja~ke politi~ke

lidere na suradnju i popu{tanje.Bildtov imid` dodatno je pogor{an ubrutalnoj medijskoj kampanji koja jeo~igledno inspirirana u krugovima Bildtovih


BUTMIRSKI PREGOVORI

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Prvi krug butmirskih pregovora protekao je u atmosferi nepovjerenja bonjakihpolitiara prema namjerama vedskog diplomate Carla Bildta; Slobodna Bosna

otkriva zato je Bildtu stalo do uspjeha pregovora u BiH i zato bonjakipolitiari s vie povjerenja trebaju prii ameriko-evropskom paketu reformi

BEZ USPJEHA U BUTMIRU, BILDT

SARAJEVSKA LJUBAV[vedski ministar diplomatije Carl Bildt iAna Maria Corazza upoznali su se ivjen~ali u Sarajevu 1988. godine


29/84

potencijalnih rivala u utrci za mjesto prvog{efa evropske diplomatije.

TRKA EVROPSKIH ASOVA

Aktuelni predstavnik Evropske unije zavanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana

namjerava se povu}i do kraja godine, a kaojedan od najozbiljnijih kandidata za nasljed-nika Solane spominje se upravo {vedskidiplomata Carl Bildt. U me|uvremenu, tre-

bao bi na snagu stupiti Lisabonski sporazumkojim }e dodatno dobiti na va`nosti sada{njaSolanina funkcija. Solanin nasljednik bit }e

prvi {ef EU diplomatije i ~lan Evropskekomisje, dakle izvr{ne vlasti EU-a, koja bi udalekoj budu}nosti trebala prerasti u evropskivladu. Rije~ je dakle o jednoj od najatrak-tivnijih funkcija u EU pa je posve razumlji-vo {to se za ovu funkciju natje~u najja~iasovi evropske diplomatske nomenklature,

poput biv{eg premijera Belgije GuyaVerhostada, ili njema~kog ministra vanjskih

poslova Waltera Steinmeiera. U takvojkonkurenciji, Carl Bildt nema prevelikeizglede na uspjeh, osim u slu~aju da

Evropljane zadivi nekim velikim diplo-matskim uspjehom, da postigne uspjeh une~emu {to izgleda tako beznade`no kakodanas u o~ima Evrope izgleda slu~aj BiH.

Bildtu je dakle prijeko potreban uspjehu BiH, a BiH je prijeko potreban izlazak izdugogodi{nje agonije.

Stoga bi bo{nja~ki politi~ari s puno vi{eentuzijazma trebali pri}i butmirskim pre-govorima i iskoristiti Bildtovu àrku èljuda zabiljeì diplomatski uspjeh. To, dakako,ne isklju~uje oprez prema Carlu Bildtu injegovim ponudama, ali podrazumijeva

puno vi{e povjerenja u ameri~ko-evropski

paket reformi.Sli~na prilika ne}e se tako skoro

ukazati.

29

EMA [ANSU ZAMIJENITI SOLANU

15.10.2009. I SLOBODN BOSN

NEPOVOLJAN IMID:vedskog diplomatu bijeglas da je prosrpskiorijentiran a takav imidstekao je davno, prijepetnaestak godina, kada

je u decembru 1995.godine imenovan zaprvog visokogpredstavnika u BiH

BO[NJA^KI LIDERI NE VJERUJU BILDTU

EVROPSKI TUTORI BiHOllie Rehn, komesar EU zapro{irenje, i Carl Bildt, ministar

inostranih poslova [vedske

PRED POÊTAKPREGOVORA NA BUTMIRU

Iskusni diplomatski vuk HarisSilajdì} ve} deceniju i po u

permanentnom je sukobu sa CarlomBildtom

PRED POÊTAKPREGOVORA NA BUTMIRU

Iskusni diplomatski vuk HarisSilajdì} ve} deceniju i po u

permanentnom je sukobu sa CarlomBildtom

BO[NJA^KI LIDER, ILIJEDAN OD PREGOVARAÂ UIME BO[NJAKA

Sulejman Tihi}


30/84

Ako je suditi prema popisu nekretnina uvlasni{tvu uè i {ire obitelji Draganaôvi}a, lider HDZ-a BiH nije samo

briàn zet, nego i vrlo dare`ljiv punac.Nakon {to je na ime oca njegove suprugeBernardice ôvi}, skromnog mostarskog

penzionera Blage Prskala, s mjese~nommirovinom manjom od 400 KM, ljetos umjestu Podaci na Makarskoj rivijeri kupio

prostranu vilu vrijednu 320.000 eura (blizu640.000 KM!), ôvi} je i budu}em zetuMariju Krezi}u, nedavno, darivao kafi}Langkawlu strogom centru Mostara.

Mario Krezi} je dugogodi{nji mladi}ôvi}eve mla|e k}erke Sanje i do sada,koliko je poznato, nije imao ~ak ni stalnogzaposlenje, a kamoli oko pola milijuna

maraka, koliko je, navodno, pla}en kafi} iluksuzni inventar kojim je, naknadno, pouzoru na sli~ne objekte u Be~u, opremljencijeli prostor. Kako, istodobno, Krezi}

poti~e iz skromne obitelji - otac mu jevoza~ u Hitnoj pomo}i a majka radnica umostarskoj tiskari Fram Ziral, jasno je daiza njegovog naglog poslovnog usponastoji vispreni punac. Spekulira se, tako|er,

je Dragan ôvi} za budu}e mladence ve}odabrao i stan u centru Mostara, no, nije

poznato da li ga je i kupio. Sretni zet je,zauzvrat, puncu obe}ao da }e, uporedo s

poslom u kafi}u, upisati fakultet kako bistekao akademsko zvanje primjerenomladenki i njezinoj obitelji.

Starija ôvi}eva k}erka Danijela, kojase prije dvije godine udala za DaduPrimorca, sina direktora Teniskog klubaMostar Ranka Primorca, tako|er po pre-

poruci bri`nog tate, dobila je posao uRazvojnoj banci Federacije BiH.Podsjetimo da obitelj ôvi}, pored stana uMostaru i ku}e u Podacima koja je, istina, u

formalnom vlasni{tvu punca, od ljeta pro{legodine posjeduje i zemlji{te u mostarskomnaselju Bare, na jednoj od najatraktivnijihgradskih lokacija.


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Obiteljski poslovi

Dragan ovi buduem zetu Mariju Kreziu kupio

kafi u centru Mostara vrijedan pola milijuna KM

BRI@NI ZET I PUNACLider HDZ-a Dragan ôvi} je

za kupovinu luksuzne ku}e u Dalmacijikoja je uknjièna na njegovog punca ikafi}a u Mostaru koji je darivao zetu,

potro{io vi{e od milijun KM

BRI@NI ZET I PUNACLider HDZ-a Dragan ôvi} je

za kupovinu luksuzne ku}e u Dalmacijikoja je uknjièna na njegovog punca ikafi}a u Mostaru koji je darivao zetu,

potro{io vi{e od milijun KM


31/84

SLOBODN BOSN I 15.10.2009. 31


32/84


DOSJE SB

Pred Tribunalom u Haagu bi krajem ovogmjeseca trebalo poeti dugo iekivanosuenje protiv ratnog lidera RepublikeSrpske RADOVANA KARADIA;

Nae novinarke istraile su ko eovom najtraenijemoptuenom ratnom zloincupomagati da prikupljadokaze za ratnezloine i genocidpoinjen tokomrata u BiH

KO ]E, KAKO I ZA KOJE NOVCEBRANITI RADOVANA KARAD@I]A

Karad`i}u se kao pravni savjetnici nude i nekada{njibranitelji Slobodana Milo{evi}a i Sadama Huseina


33/84

N

ajizvjesniji datum po~etka su-|enja protiv Radovana Kara-dì}apred Ha{kim tribunalom

je 26. oktobar, potvrdio namje ovih dana i njegov pravnisavjetnik, ameri~ki odvjetnik PeterRobinson. Tome u prilog ide i ~injenicada je Apelaciono vije}e Ha{kog tri-

bunala, po~etkom ove sedmice, odbacu-ju}i Karadì}evu àlbu na odluku opo~etku su|enja, naloìlo da procesmoè po~eti sedam dana nakon {to seoptuènom dostavi kona~na verzijaoptu`nice, a Tuìteljstvu je ranijenaloèno da to u~ini do 19. oktobra. Nastatusnoj konferenciji pro{log mjesecaSudsko vije}e je Tuìteljstvu dodijelilo

300 sati, te naloìlo da do 19. oktobraove godine Sudu i Karadì}u dostavirevidiranu optu`nicu, u kojoj bi bilenavedene sve ta~ke koje }e biti obuh-va}ene u satnici Tuìteljstva, kako bioptuèni mogao ta~no znati kojeoptu`be i dalje stoje.

Na spomenutoj statusnoj konferencijitako|er je bilo govora o statusu PeteraRobinsona, Karadì}evog pravnog sav-

jetnika, za kojeg je optuèni zatra io datokom su|enja bude prisutan u sudnici iobra}a se Sudu. Tuìteljstvo se usprotivi-lo ovom prijedlogu, smatraju}i da bi bilo

bolje precizirati ko }e voditi odbranu. Ko}e pomagati Karadì}u tokom dugoi{~ekivanog su|enja je pitanje koje se

posebno aktuelizira otkako je njegovskori po~etak vrlo izvjestan.

POMO] ME\UNARODNIH PRAVNIH

STRU^NJAKA

Amerikanac Peter Robinson potvr-dio je za na{ list da u timu koji pruàpravu pomo} Radovanu Karadì}upred Me|unarodnim krivi~nim sudomza biv{u Jugoslaviju (ICTY) u Haaguima 27 odvjetnika, pravnih eksperata

i pripravnika.Odranije je poznato da je Sekre-tarijat Tribunala dozvolio Karadì}uosam osoba u timu odbrane. GoranPetronijevi} iz Beograda je koordina-tor odbrane, Marko Sladojevi} koor-dinator priprema za su|enje, a tu je

jo{ pet ljudi, me|u kojima su triistraìtelja. Budu}i da nema svog

branitelja, nego samo pravne savjet-nike, Karadì}eva odbrana, saznajemood Petera Robinsona, Haag ko{taizme|u 15 i 25 eura za sat. Toliko

moè zaraditi svaki od pravnih savjet-

nika koji su na ha{koj listi u slu~ajuKaradì}. [to se ti~e me|unarodnogdijela tima koji pomaè njegovu


POÊTAK SU\ENJA RADOVANU KARAD@I]U, NAPOKON

Pi{u: DANKA SAVI] I MIRHA DEDI]BEZ NOVIH ODGODA

Ha{ki sud je po~etkom sedmiceodbacio zahtjev RadovanaKaradì}a da mu se odobridodatnih deset mjeseci za

pripremu su|enja


34/84

odbranu, Robinson navodi da su u njemuangaìrani, izme|u ostalog, Goran Sluiter,univerzitetski profesor, sudac na okru`nomsudu u Utrechtu i autor nekoliko knjiga ome|unarodnom pravu. (University ofAmsterdam), Alexander Zahar, biv{i pravnisavjetnik u Tribunalu (Griffiths University,Australia), Gideon Boas, profesor pravakoji je tako|er radio kao pravni savjetnik uTribunalu, jedno vrijeme i kao vi{i pravnisavjetnik Sudskog vije}a na su|enjuSlobodanu Milo{evi}u (Monash Univer-sity, Australia). Kevin Jon Heller, profesor

prava na Univerzitetu Auckland (NewZealand), jedan je od {estpro bonoprofeso-ra prava koji (besplatno) pomaù pripremuistra`nog postupka i pisanju sudskih podne-saka. Pored toga, potvrdio nam jeKaradì}ev pravni savjetnik Robinson, pro-fesor Heller je zaduèn za regrutiranjestudenata prava koji }e staìrati na slu~ajuKaradì}.

PRAVO NA PRAVINO SU\ENJE

Peter Robinson je za SB ovako objasn-io svoje osobne motive zbog kojih se onodlu~io uklju~iti u Karadì}ev tim:

Mislim da svako ima pravo na pravi~no

su|enje i da mu je, s obzirom na teìnu

optu`nice, potrebno vi{e pomo}i da bi

dobio fer su|enje. Slu~aj Karadì} nije

Robinsonovo prvo iskustvo u Haagu,prethodno je bio angaìran na su|enjukoje se pred Tribunalom u Haagu vodilo

protiv srbijanskog generala DragoljubaOjdani}a, kasnije osu|enog na 15 godinazatvora za zlo~ine na Kosovu. Robinson je,ina~e, bio pomo}nik glavnog tuìteljaSAD-a. Autor je trilera Tribunal, o bran-itelju Kevinu Andersonu koji dolazi uHaag da brani Srbina optuènog za ratnezlo~ine u Bosni.

Iako nema zvani~nih potvrda, vjeruje seda se me|u Karadì}evim pravnim savjet-

nicima nalazi i nekada{nji ameri~ki tuìteljWilliam Ramsey Clark (pomagao jeodbranu Slobodana Milo{evi}a, a jedan odnjegovih klijenata je bio i Sadam Husein).^lanovi Karadì}evog tima ne}e imati

pravo da prate su|enje u samoj sudnici,nego }e proces promatrati sa galerije za

publiku. Sa optuènim }e mo}i kontaktiratii savjetovati ga u Karadì}evoj pritvorskoj}eliji, te u pauzi tokom su|enja.

Za godinu dana, koliko je Karadì} upritvoru u Scheveningenu, njegov pravnitim je pripremio i napisao stotine podnesa-ka, zahtjeva me|unarodnim organizacija-

ma i vladama. Iako je, kako se vjeruje,samo Tribunalu do sada upu}eno oko 400razli~itih zahtjeva, ve}ina ih je, prematvrdnjama upu}enih, odbijena. Osim profe-


DOSJE SB

U timu koji pruà pravu pomo}Radovanu Karadì}u pred Me|unarod-nim krivi~nim sudom za biv{u Jugoslaviju

(ICTY) u Haagu ima 27 odvjetnika,pravnih eksperata i pripravnika.

Nekolicini Karadì}evih pravnih savj-etnika Ha{ki tribunal sat rada pla}a od 15do 25 eura.

Goran Petronijevi} iz Beograda jekoordinator odbrane, Marko Sladojevi} jekoordinator priprema za su|enje.

U me|unarodnom dijelu tima, poredPetera Robinsona, angaìrani su izme|u

ostalih, Goran Sluiter, univerzitetski pro-fesor, sudac na okru`nom sudu uUtrechtu i autor nekoliko knjiga ome|unarodnom pravu. (University ofAmsterdam), Alexander Zahar, biv{ipravni savjetnik u Tribunalu (GriffithsUniversity, Australia), Gideon Boas, pro-fesor prava koji je tako|er radio kaopravni savjetnik u Tribunalu, jedno vri-jeme i kao vi{i pravni savjetnik Sudskogvije}a na su|enju Slobodanu Milo{evi}u,(Monash University, Australia).

Kevin Jon Heller, profesor prava naUniverzitetu Auckland (New Zealand),jedan je od {est pro bono profesoraprava koji (besplatno) pomaù pripremuistra`nog postupka i pisanju sudskihpodnesaka.

KO BRANI RADOVANA KARAD@I]A

SVI KARADIEVI SAVJETNICI: U timu koji pruapravu pomo Radovanu Karadiu pred Meunarodnimkrivinim sudom za bivu Jugoslaviju (ICTY) u Haaguima 27 odvjetnika, pravnih eksperata i pripravnika

SAM PROTIV SVIHOptuèni ratni zlo~inac Radovan

Karadì} nije odustao od namjere da seu sudnici brani sam, ali u pripremamaza nastupe }e mu pomagati timme|unarodnih i doma}ih pravnika

PRAVDA PRIJE SVEGA

Peter Robinson, pravni savjetnikRadovana Karadì}a, smatra dasvako ima pravo na fer su|enje te jezbog toga odlu~io da se priklju~injegovom timu


35/84

sora me|unarodnog prava i me|unarodnogdijela tima za odbranu, vrlo zna~ajnapodr{ka Karadì}u dolazi iz Srbije.

Svetozar Vuja~i}, pravni savjetnikRadovana Karadì}a iz Beograda, za na{list demantira informacije plasirane ovihdana u nekim medijima da }e se beograd-

skom timu odbrane priklju~iti ugledniadvokati iz Norve{ke.Ne, to nije istina, oni su ponudili svoje

usluge, kao {to je svoje usluge do sada

nudilo stotinjak advokata, ali mi ne da

nismo prihvatili nego na njih jednostavno

nismo odgovarali. Za sada advokatski tim

Radovana Karadì}a ~ini advokat Peter

Robinson, advokat Goran Petronijevi}, ja, i

imamo dva saradnika koji rade na sakuplj-

anju dokumentacije, a to su akademik

Kosta âvo{ki i dr Bata Ivani{evi}.Motivi norve{kih advokata da u~estvuju u

odbrani Radovana Karadì}a, kaè na{sagovornik, isklju~ivo su materijalne prirode.

POBUNA KARAD@I]EVIH

SAVJETNIKA U SRBIJI

Oni kaù da imaju neke dokumente

koji te{ko terete ameri~ke vojnike za neza-

konitu ume{anost u sukob koji se desio u

BiH, me|utim ako je to tako, zbog ~ega

onda to nama ne dostave, za{to zauzvrat

traè da budu na{i advokati. Do sada nam

se zaista nudio veliki broj advokata iz

mnogo zemalja, me|utim, niko kao Goran

Petronijevi} i ja nije nastupio dobronamer-

no da Karadì}a brani bez finansijske

nadoknade. Svi ho}e da do|u do nekih

velikih para. Ja ne mislim da je ijedan

norve{ki advokat, pa ~ak ni Jan Heftie Bler,

bolji od srpskog i da moè vi{e da voli

Radovana Karadì}a od mene. Ukoliko

Karadì} bude mene pitao, ja }u ga saveto-

vati da to svakako ne prihvati. Oni, kao,

imaju neke svedoke, ali bi verovatno za te

svedoke traìli velike pare, mi niti imamo te

pare niti nas pla}eni svedoci interesuju,kaè Vuja~i}.

I pored toga {to analiti~ari tvrde da jestrategija Karadì}eve odbrane da se {tovi{e produì pretprocesni period motivisananadom da Savjet bezbjednosti UN-a ne}e

produìti mandat Ha{kom tribunalu,Karadì} je prije nekoliko dana izrazio strahda }e se protiv njega voditi maratonski pro-

ces kao {to je to bio, kako je naveo, slu~aj sabiv{im predsjednikom SRJ SlobodanomMilo{evi}em. Karadì} kaè da vjerujekako Ha{ki tribunal ima namjeru da ga ubijeisto kao Milo{evi}a. Ova Karadì}evazebnja, kako saznajemo, nastala je nedavnokada mu je pravni savjetnik Peter Robinson

predo~io da Tuìla{tvo ha{kog Tribunalasprema dug proces jer je njegovom timudostavilo vi{e od milion stranica dokaznogmaterijala i listu od 530 svjedoka, kao i da

pred njima stoji komplikovan proces koji }etrajati najmanje nekoliko godina.

Vuja~i} tvrdi da stru~ni tim odbrane uBeogradu radi bez ikakve finansijskenadoknade, kao i da bi bili znatno efikasni-

ji ukoliko bi imali vi{e prihoda.


POÊTAK SU\ENJA RADOVANU KARAD@I]U, NAPOKON

POLITI^KI SPEKTAKL RADOVANA KARAD@I]ABiljana Kova~evi}-Vu~o, predsjednica beogradskog Komiteta pravnika za ljudska prava jeuvjerena da argumenti kojima }e se posluìti Karadì} ne}e imati onaj efekat kojim se on nada

SLI^NOSTI SA SU\ENJEM STOLJE]AKao i u slu~aju Slobodana Milo{evi}a, na su|enju Radovanu

Karadì}u se o~ekuje da }e optuèni sudnicu poku{ati koristitikao mjesto za politi~ke govore

SLI^NOSTI SA SU\ENJEM STOLJE]AKao i u slu~aju Slobodana Milo{evi}a, na su|enju Radovanu

Karadì}u se o~ekuje da }e optuèni sudnicu poku{ati koristitikao mjesto za politi~ke govore

HAKO ISKUSTVO: Sluaj Karadi nije Robinso novo prvo iskustvo uHaagu, prethodno je bio angairan na suenju koje se pred Tribunalomu Haagu vodilo protiv srbijanskog generala Dragoljuba Ojdania, kasnijeosuenog na 15 godina zatvora za zloine na Kosovu


36/84

Ha{ki tribunal pla}a simboli~no

advokata Robinsona, advokatu Goranu

Petronijevi}u pla}aju putne tro{kove, meni

do danas nisu dali ni jednu jedinu paru. Mi

smo osnovali Fond za odbranu Radovana

Karadì}a i iz svih krajeva sveta upla}uju

nam nekakve sitne novce dovoljne tek za

telefon i hranu.Karadì} je nedavno uputio pismo

visokom predstavniku Valentinu Inzku i unjemu naveo da iza masakra na Markalamastoje Armija BiH kojom je rukovodio gene-ral Rasim Deli}.

Na pi tanje kakve dokaze za ovesvoje tvrdnje ima Karadì}, advokatVuja~i} uzvra}a da postoje dokumenti

koj i na to ukazuju i da su nekizvani~nici me|unarodne zajednice ka-zali da su granate na Markale stigle samuslimanske strane.

Kako stvari stoje, Karadì} }e vjerovat-no poku{ati da negira i da se u Srebrenicidogodio genocid i da drasti~no umanji broj`rtava jer je prije po~etka su|enja ve}izjavljivao da je strijeljano svega nekolikostotina ljudi i da to strijeljanje nije bilounaprijed planirano.

Biljana Kova~evi}-Vu~o, predsjednicabeogradskog Komiteta pravnika za ljudskaprava, me|utim, kaè da sve ove i sli~netvrdnje, koje }e vjerovatno uskoro odjekivatiha{kom sudnicom, Karadì}u ne}e nimalo

pomo}i: U prilog njegove odbrane za onoza {ta je on optuèn, za najteè zlo~ine pro-

tiv ~ove~nosti, ratne zlo~ine i genocid, ti

argumenti zaista nemaju nikakve veze. Svi

njegovi argumenti su sra~unati na jedno,

zapravo, nipoda{tavanje zlo~ina kao takvog i

pokazivanje da je to bila velika politi~ka igra

u kojoj je on bio politi~ki igra~ podràn sa

svih strana. Ali, pravno govore}i, ti argu-

menti zaista nemaju nikakav zna~aj. Ne

utvr|uje se tamo odgovornost za rat, nego

pojedina~na odgovornost za u~injene

zlo~ine, pojedina~na i grupna, zato {to su

neki zlo~ini izvr{eni u grupi. Zna~i, ne

optuùju se ovde ni dràve, bez obzira {to

tamo mogu da iza|u na videlo odre|eni

argumenti koji govore u prilog ili protiv

odre|ene dràve {ta je radila. To su konkret-

ni optuènici za konkretna krivi~na dela za

najteè zlo~ine protiv ~ove~nosti, ratne

zlo~ine i genocid kao najteì zlo~in. Odbrana

Radovana Karadì}a }e biti politi~ka, to je

sasvim jasno. @ao mi je {to }emo prisustvo-

vati jednoj politi~koj predstavi koja }e pono-

vo razbuktati strasti, pre svega u Srbiji, i {to

}e Radovan Karadì} u javnom mnjenju

ponovo da ispadne `rtva - `rtva Zapada,kaè Biljana Kova~evi}-Vu~o.


DOSJE SB

slobodna bosna 674

Documents