ŠKVERSKA BESIDASlužbeno glasilo - izlazi po potrebi.

www.brodotrogir.hr

Godina VI - broj 42 - Trogir, listopad 2009. godine

RIJEČPREDSJEDNIKAUPRAVE

Poštovane kolegice i kolege,dragi škverani,

svjestan sam da itekako dobro pratite što se događa sa našim škverom, posebno u okviru nedavno otvorenog procesa privatizacije hrvatske brodogradnje.Iako je u današnjim gospodarskim i financijskim uvjetima jedne od najvećih kriza u svjetskoj povijesti, riječ o izuzetno teškoj i nezahvalnoj problematici, trebamo ulijevati optimizam.U traženju zajedničkog rješenja ,obzirom na postavljene uvjete Europske unije i hrvatske realnosti, naišli smo u okviru niza sastanaka sa potpredsjednikom Vlade RH i ministrom gospodarstva, rada i poduzetništva i u konačnici sa predsjednicom Vlade RH Jadrankom Kosor na razumijevanje. No, više nego ikad do sad ovaj optimizam valja pokrijepiti vlastitim naporom i povećanom osobnom koncentracijom na proces proizvodnje.Jer, što ekonomičnijem radu i visokoj kvaliteti isporučenog druge alternative za naš opstanak i daljnji razvoj nema !

Predsjednik Uprave

Mateo Tramontana

Sastanak u Vladi RH U ponedjeljak, 19.listopada o.g. u Vladi RH sastali su se predsjednici Uprava hrvatskih brodogradilišta i Hrvatske brodogradnje - Jadranbrod sa Jadrankom Kosor, predsjednicom Vlade RH ,Damirom Polančecom i Božidarom Pankretićem ,potpredsjednicima Vlade te Ivanom Šukerom, Božidarom Kalmetom, Darkom Milinovićem , Marinom Dropulić, članovima Vlade i resornim ministrima te Željkom Lovrinčevićem, kao nezavisnim stručnjakom. Dakle, skoro polovina Vlade RH sudjelovala je na ovom sastanku s brodograditeljima na kojem se razgovaralo otvoreno, ne skrivajući probleme i u dobroj vjeri. U konkretnom razgovoru tražilo se zajedničko i prihvatljivo rješenje za pronalazak puta iz trenutne situacije te se na istom naišlo na obostrano razumijevanje. Postignuto je suglasje oko okvira rješenja za, slikovito rečeno, izlazak iz tunela u kojem se hrvatska brodogradnja trenutno nalazi.|

Egzistencija za stanovnike šireg trogir-skog krajaKonačan broj prikupljenih potpisa jasno potvrđuje svjesnost građana Trogira o presudnom značaju opstanka škvera odnosno činjenice da veliki broj građana Trogira i šireg trogirskog područja neposredno ili posredno svoju egzistenciju temelji na Brodotrogirovoj proizvodnji. Poznato je da su sindikati svojim pismom

pravovremeno upozorili Vladu RH kako nije izabrano pravo vrijeme za natječaj o prodaji hrvatskih brodogradilišta, koji je hrvatska Vlada objavila u trenucima najveće svjetske i domaće gospodarske recesije i financijske krize.

Osigurati uvjete za normalno poslovanjePeticijom se zahtjeva od Vlade RH-a i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva da zatraže

od Europske komisije odgodu drugog kruga natječaja privatizacije radi što kvalitetnije pripreme odnosno dorade natječaja te izbora najpovoljnijeg ponuđača.Od Vlade RH i nadležnog Ministarstva očekuje se u razdoblju realizacije drugog kruga natječaja osiguranje kako uvjeta za normalno poslovanje tako i isplate plaća radnicima.Peticiju sa prikupljenim potpisima predstavnici SMH-a predali su 15. listopada ove godine u Ured Vlade RH.|

Potpisivanje peticije za spas hrvatskih brodogradilišta

VELIK ODAZIV – SVIJEST O ZNAČAJU BRODOGRADNJE Sindikat metalaca Hrvatske (SMH) organizirao je nedavno potpisivanje peticije za spas hrvatskih brodogradilišta pa tako i Brodotrogira d.d. U škveru ih je prikupljeno 1020, a preostalih 1789 na trogirskoj ribarnici i gradskom trgu gdje se peticija potpisivala. ‘’Sveukupno 2809 potpisa prikupljeno je u dva navrata u trajanju od po pet sati“, rekao je Slavko Bilota, glavni povjerenik Sindikata metalaca Brodotrogira d.d.

“Ibn Ouf’’, libijski ratni brod, isplovio je po obavljenim ra-dovima, koji su trajali više od dvije godine, iz brodoremonta Brodotrogira. Na brodu su u okviru procesa modernizaci-je, zahvaljujući kojoj je produljen njegov životni vijek, na probnoj vožnji postignuti puna operabilnost te maksimalna projektna brzina.

Promijenilo se čelika dvostruko više od planiranog‘’Ibn Ouf“ je uplovio u trogirski brodoremont 5. srpnja 2007.godine te prvi put dokovan u rujnu iste godine. Kako se nakon dokovanja i pregleda trupa broda ustanovilo da je potrebno promijeniti cca 300 tona (100 % više od planiranog prije dolaska) čelika na podvodnom dijelu trupa broda i to na vrlo zahtjevnim pozicijama, u doku je ostao više mjeseci. Posljednji put je dokovan početkom ožujka ove godine radi završnog bojanja u trajanju od sedam dana.

Zamijenjen cijeli podvodni dio trupa Na brodu dugom 100 m i širokom 15,7m obavljen je generalni remont na način da se slobodno može reći da je riječ o najvećem remontnom poslu kojeg je Sektor brodoremonta u svojoj povijesti ugovorio i izvršio. Primjera radi u doku je zamijenjen cijeli podvodni dio trupa do oko 600 mm iznad vodene linije, što vjerojatno predstavlja jedinstven slučaj u svjetskoj brodo-remontnoj djelatnosti. Nadalje, svi brodski sustavi u cijelosti su demontirani, rastavljeni i remontirani ili su zamijenjeni novima.

Preuređen brodski interijer Preuređene su sve brodske prostorije ,uključujući i zapovjednički most – kormilarnicu. Instaliran je potpuno nov brodski interijer - od podnih, zidnih i stropnih obloga do brodskog namještaja uglavnom izrađenog u škverovoj stolarskoj radionici. Ugrađeni su novi glavni i pomoćni brodski strojevi zajed-no sa generatorima, a nova je i sva oprema u strojarnici (sisaljke, postrojenja za tretman sivih voda, klima, centrala). I navigacijsko - komunikacijska oprema je također zamijenjena u cijelosti. U sferi elektro radova obavljen je generalni remont generatora za nuždu, te svih elektromotora i uputnika od kojih je nemali broj i zamijenjen. Provučeni su kilometri novih kabela te zamijenjeno više od 350 rasvjetnih tijela. Ugra-đena je i nova alarmna centrala sa svim udaljenim alarmnim jedinicama.Izuzetno zahtjevan sustav hidraulike ro - ro opreme je isto tako remontiran u cijelosti (uključivši i nabavku novih hidromotora i sisaljki ) te obavljen remont pramčanih vrata, pramčane rampe i palubne rampe uz zamjenu oko 400 metara cijevi hidraulike.

Ugradba više kilometara novih cijevi Cjevovodi gotovo svih brodskih sustava odnosno službi su zamijenjeni novim, što je podrazumijevalo ugradbu više kilometara novih cijevi svih dijame-

tara. Svi brodski prostori i površine su prebojani novim sustavom bojanja adekvatnim za višegodišnju zaštitu u uvjetima plovidbe u kojima će se brod nalaziti.

U dok ušao krmom U kakvom je stanju brod stigao na remont zorno svjedoče riječi brodore-montovih radnika: ‘’Sjećamo se kako je iz broda puštala voda na sve strane. Čudilo nas je kako brod nije potonuo na putu od Libije. Spasile su ga jedino crpke za vodu koje su neprekidno radile punim pogonom.“Posebna zanimljivost je da je prilikom zadnjeg ulaska,’’Ibn Ouf’’ iz tehnič-kih razloga u dok ušao krmom, što predstavlja također jedinstveni slučaj u trogirskom škveru . Budući da su svi radovi obavljeni isključivo po visokim standardima brodogradnje i važećim propisima, stečeno iskustvo na ovoj modernizaciji daje Brodotrogiru dragocjenu poslovnu referencu za buduće slične poslove. |

NOVOSTI IZ SEKTORABRODOREMONTA

NOVOSTI IZ SEKTORABRODOGRADILIŠTA

“Ibn Ouf” – jedinstven primjer u svjetskoj brodoremontnoj praksi

FOTO VIJESTObrada crne metalurgije za Novogradnju 323Sredinom rujna, točnije 14.09.2009.g., započela je obrada crne metalurgije (rezanje) limova za Novogradnju 323. Riječ je o chemical tankeru iz serije brodova za švedsku tvrtku Laurin Maritime AB. |

OSOBNA KARTA CHEMICAL TANKERADuljina preko svega 182,90 mŠirina 32,20 mVisina 17,20 mNosivost na gazu od 12,2 m 46,000 tdwVolumen teretnih tankova 52,410 m3Volumen slop tankova 1,043 m3

Ibn Ouf za vrijeme remonta

Uzvratna posjeta bračkih dobrovoljnih davatelja krvi

BRAČKI REKORDERI U BRODOTROGIRU Nakon što su obišli akciju davanja krvi 24. rujna o.g. predstavnici DDK-a s Brača u pratnji Kolje Šantića, predsjednika Udruge dobrovoljnih davatelja krvi (DDK Trogir) posjetili su trogirsko brodogradilište i članove DDK-a Brodotrogira. Riječ je o uzvratnom posjetu budući da su trogirski predstavnici u travnju o.g. bili gosti Bračana. Razmjena mišljenja i iskustava uvijek dobro dođe, složili su se prilikom ove posjete i gosti i domaćini.

Bračani prvi u županijiBračani su inače prvi u Splitsko-dalmatinskoj županiji po broju davanja krvi na broj stanovnika tj. otprilike svaki peti Bračanin na stotinu stanovnika ovog otoka dobrovoljno daruje svoju krv.‘’Zadovoljni smo što smo bili vaši gosti. Hvala na svemu i jedino što vam možemo reći jest da nam uzvratite posjet“, poručili su na odlasku svojim domaćinima brački dobrovoljni davatelji krvi.

Plaketa Brodotrogiru Napomenimo kako su trogirskom brodogradilištu predstavnici Udruge dobrovoljnih davatelja krvi iz DDK-a Trogir te predstavnici Kluba DDK-a Brodotrogir uručili početkom lipnja ,povodom 40-e obljetnice rada i napora na okupljanju dobrovoljnih davalaca krvi, Plaketu zahvalnosti u znak priznanja za svesrdno podržavanje ovog vida humanitarnog rada.To su i prilikom ove posjete još jednom potvrdili zahvalivši se na kraju na svemu domaćinima iz Brodotrogira,koji su uvijek u granicama svojih mogućnosti iskazivali razumijevanje za njihove aktivnosti. |

PRVI SUSRET SA TROGIRSKIM ŠKVEROM

Izdavač: Brodotrogir d.d., Put brodograditelja 16, 21220 Trogir

Preko stotinjak učenika i učenica četvrtog razreda u pratnji svojih učiteljica iz kaštelanske osnovne škole ‘’Bijaći’’ posjetilo je 18. rujna o.g. Brodotrogir d.d. u okviru programa upoznavanja gospodarstva primorskog kraja prema školskom godišnjem planu i programu rada. Sama brodogradnja se, inače, preporučuje učenicima u okviru tzv. učenja u neposrednom životu sukladno Hrvatskom nacionalnom standardu u obrazovanju (HNOS) kao životno važna gospodarska grana ovog područja. Raspodijeljeni u četiri grupe, učenice i učenici provedeni su u pratnji svojih domaćina iz Brodotrogira d.d kroz cijelo brodogradilište na način da spoznaju i djelomice dožive proces izgradnje tankera. Pri tom nisu krili svoje oduševljenje. Mnogima je ovo bio prvi susret s brodogradilištem uopće. ‘’Barba, koliko vama triba piture za ovoliki brod? Kako se vi popnete na ovako veliku dizalicu?“... bila su samo neka od pitanja postavljena radnicima škvera od djece zadivljene viđenim i naučenim. |

Dragi radnici!Ja sam bila prvi put u brodogradilištu. Meni se najviše svidjelo kada sam vi-djela tankere, svo to željezo i dizalice. Brodogradilište nisam tako zamišljala, bolje je nego moja zamisao.Meni je bilo super!

Vaša PetraPetra Ivančić

Najviše mi se svidio veliki tanker. Ja sam mislila da se brodovi rade samo sa jednim slojem željeza, ali nisu. Vidjela sam i puno dizalica na magnet. Svidjelo mi se sve u brodogradilištu jer volim brodove.Pozdrav radnicima.

Nikolina Kužet

Meni je bilo odlično u brodogradilištu. Najljepše mi je bilo kada sam gledala nedovršeni brod. Do sada sam vidjela samo dovršene brodove. Naučila sam da se brodovi rade od željeza.Nadam se da ćemo opet doći u brodogradilište.

Donatela Biljak

Brodogradilište je puno željeza kao željezni grad. Samo ljudi nisu roboti, a ni sunce, nebo i oblaci nisu željezni.Super mi je bilo kada smo gledali tan-ker koji se gradi. Radnici su izgledali kao mravi drago mi je što sam bila u brodogradilištu.

Lucia Kujundžić

U brodogradilištu mi se najviše svidio tanker koji se dovršavao, njegov dimnjak i dizalice. Nisam mogla vjerovati kako se radnici prže po suncu dok rade. A mi smo kukali onu uru vrimena.

Paula Veljača

Barba Mario nam je pokazao veliki tanker cijeli od željeza. Na njemu su ljudi kao mali mravi. U radioni smo vidjeli puno željeza, a ta se željeza pilaju pomoću CDa.

Katarina Gagić

Nisam mislio da će izgledati tako. Svidjelo mi se kako stroj sam pila željezo. Brod koji se tek gradi izgleda kao zgrada.

Teo Pajčin

Ja sam baš tako zamišljao brodogra-dilište jer je moj tata radio u njemu. Najviše mi se svidio tanker jer je velik.

Jure Lučić

Meni se svidio veliki tanker kojeg treba još samo obojati i lakirati. Iznenadio me veliki tanker koji je ogroman, a još nije gotov. Zanimljivo je to što se jedan brod gradi godinu dana, a radnicima to nije ništa.

Mandica Milan

Dojmovi učenika nakon posjete našem brodogradilištu

Unatoč svekolikoj globalnoj krizi i recesiji, hrvatsko gospodarsko čudo nezadrživim koracima grabi naprid i samo je pitanje vrimena kad ćemo postat prva zemlja u svitu koja neće proizvodit apsolutno ništa nego će živit od čiste arije i vode i tim grandioznim postignućem, živit ćemo u savršenoj ekološko-ekonomskoj ravnoteži. Ne samo da više neće bit tvorničkih fumara koji su i tako samo nagrđivali djevičanski okoliš, nego ćemo hrabrim koracima zakoračit u post-industrijsko doba. E nu, a zašto bi mi išta proizvodili kad se nama baš ništa ne isplati? Ajde, mogu još nekako razumit da mi škverani, nesposobni kakvi već jesmo, e razumimo se, ne možemo izgradit brod bez gubitaka. Možda bi čak i moga razumit da se nama ne isplati bavit poljoprivredom jer imamo strašne, bolje reć - ekstremne klimatske uvjete koji nam onemogućavaju bilo kakvu isplativu proizvodnju. Možete li vi zamislit da oni bili “vlaški” luk može bez problema uzgojit tamo niki Kinez u svome vrtlu i kako je čovik human jel, neće on to nosit na najbliži pazar, nego tu glavicu luka pošalje priko cile kugle zemaljske pa dok doputuje do nas, ta ista glavica luka usput prođe mali milijun carina, porezi, trgovačkih marži i trošarina i na kraju - još uvik bude jeftinija nego ona iz štatigajaznam - Ljubitovice!? Di je Kina, a

di je Ljubitovica?Dobro, bit će sigurno da Kinezi imaju nike kom-

bajne za vlaški luk koji ih i sadu i beru i pakiraju, ja drugoga objašnjenja ne vidim! Isto je tako i sa fažolom iz Kanade. Ne triba bit puno pametan, dovoljno je pogledat na kartu svita i odma zaključit da je Kanada bogomdana zemlja za proizvodnju fažola. A ne ka mi u ovim surovim uvjetima, di će se u nas fažol uprimit...

E, ma sve je to još dobro, ali sićate li se ono prije godinu i po dan, kad su cijene nafte na svjetskom tržištu podivljale i dosegle skoro sto i pedeset dolari za jedno barilo? Onda je jedan televizijski novinar intervjuira tamo nikoga stručnjaka za bušotine i pita ga da zašto u takvim kriznim vrimenima ne koristimo našu naftu. Fala Bogu, imamo i mi ispod Slavonije i Baranje naftnih rezervi! A znate li šta mu je uvaženi stručnjak reka? Da se to uopće ne isplati jerbo su nama još uvik puno veći troškovi kad crpimo naftu iz naših izvora i da je još uvik jeftinije da je kupujemo vanka, makar i po sto pedeset dolari!?

I šta ćemo više poć govorit?Uostalom, šta će

nama, ne samo radnici, nego i stručnjaci? Eto, predlažem da sve te mlade ljude koji vridno studiraju, odma idući dan nakon šta diplomiraju na fakultetu, pošaljemo u penziju! Oli to nije puno bolje nego da ih zaposli-mo u niko livo poduzeće di će samo proizvodit gubitke!?

Nego lipo - kume moj, imaš li diplomu, imaš, bravo svaka čast - evo ti penzija!

Ali, maknimo se barem malo od grubih stvari...

Vrime je berbe maslina. To je lipo. To nama skroz odgovara. Maslina je čudo jedno, dva-tri puta godišnje je obađeš, malo središ, ljudski porazgovaraš i ona ti na jesen donese mali milijun plodova. Samo je nezgodno šta stablo masline nema u sebi ugrađeno postrojenje za preradu ulja pa onda mi moramo nekako uskočit.

Iako još uvik volimo mislit kako je prije sve bilo puno bolje, odgo-vorno tvrdim da barem šta se maslina tiče, uopće nije tako.

Prije bi se ti posal razvlačija misec-dva, nikad kraja, najprije beri, češljaj, kupi sa tleja pa nosi u konobu potopit u badnje, bigunce, maštile, stavljaj krupnu sol, minjaj vodu da se ne usmrdu pa onda prid sami kraj zovi uljaru da ti odredu termin i onda dok sve to dočekaš, preradiš, prođe cila vječnost.

Danas je sve drugačije.Sve se mora ubrat u dva-tri dana, nove uljare niču

na svakome kantunu, jedva te čekaju vidit, učineš ulje i Bog te veselija!

E, ma da bi moga pobrat masline u dva-tri dana, ne mo’š sam, moraš zvat ljude da ti pomognu.

Eto baš nikidan, u subotu, sve sam lipo pripremija, siće, vriće, torbe, kupija specijalne češljeve, postavija lancune ispod masline, pozva desetak prijatelji (a i prijateljica, e), ma sve lipo da ne more bit lipše.

I stvarno, došli oni na vrime, mladi i poletni, nakon prve kafe svi skočili, ajmo ća na posal kad ono - nismo ubrali niti tri sića, počela padat kiša.

A ništa, šta ćemo sad, ajmo se sklonit ispo’ balkona pa malo marendat. Šta imamo, aj nariži malo sira, daj ljudima bokunić šunke, murtadele, buđole, još najbo-lje da mi posli brontulaju kako su ostali gladni...

Oko podne granilo malo sunca, ali di ćeš mokru maslinu dirat?

Opet se vratili oko stola, posli se skuva i lipi bronzin fažola, popilo se vina, počele rasprave, filozofiranja...

Uglavnom, toga dana se nismo baš iskazali spak-

takularnim rezultatima šta se berbe tiče, ali smo pritresli sve moguće teme, od povijesti staroga Egipta do suvremenih muško-ženskih odnosa.

Na rastanku smo sa žaljenjem zaključili kako se i ne možemo baš podičit obavljenim poslom ali eto - nismo mi krivi, bit će bolje drugi put.

Sutradan, u nedilju, eto ih opet!Za pravo reć, nije mi bilo krivo, jer je vrime bilo

malo bolje, ali nisam opet ljude tija maltretirat, ae...A onda kad su mi već drage volje došli, red ih je i

počastit, kupit malo mesa, kobaja, bržola, bacit na gradele, kako to već ide.

I stvarno, stimulativne mjere su se pokazale uspješ-nima, ubrali smo čudo toga!

Već sam u ponediljak odnija masline u uljaru, učinija lipo zlatno ekstraverđine ulje i bija sam sritan i zadovoljan, sve dok nisam učinija računicu na kartu. Kad sam vidija koliko sam pinezi potrošija, za benzin, za preradu, za marende, a koliko sam ulja sa druge strane dobija, ispalo mi je da me svaka litra koštala deboto duplo nego šta bi je platija u butigu!

I sad, aj ti budi pametan, provaj poslovat sa pozi-tivom.

Nije to lako! |