Hrvatski jezik

1

1. Abeceda, brojevi od 0-10, fraze kod upoznavanja

abeceda:

A- auto

B- brod

C- cipela

2

Ć- ćevap

Č- čaša

D- dijete

Đ- đavao

3

Dž- džamija

E- Europa

F- frižider

G- gitara

4

H- hlače

I- igla

J- jaje

K- kamion

5

L- lav

LJ- lješnjak

M- mačka

N- noć

6

NJ- Njemačka

O- oblak

P- pauk

R- ruka

7

S- sunce

Š- šuma

T- tramvaj

U- ulica

8

V- vuna

Z- zavoj

Ž- žaba

hrvatski glasovi: č četka, mačka, mačć kuća, peć

9

dž džem, džungla, bedžđ đavao, đurđicaš kiša, miš

Vježbe:1. Ponovite ove rečenice:Čudan ručak.Čovijek često nosi mač.Čitam priče o Čakovcu.Žaba je žalosna.Želim žuti sir.Neću ići noću. Stići ću noćas. Ljudi su ljubazni.Ljiljana je zaljubljena.U džipu sam poderao džep.Što šišti u šumi?Šest šešira šuška o prošlosti.Šime šiša mašinom i škarama.Njegov konj je njegovan. Njemu je potrebna njega.

brojevi do 100 nula1 jedan 2 dva3 tri4 četiri5 pet6 šest7 sedam8 osam9 devet10 deset

Korisni telefonski brojevi:92 policija93 vatrogasci94 hitna pomoć112 centar za obavješćivanje11888 telefonske informacije

fraze kod upoznavanjaDobro jutro! Dobar dan! Dobra večer! Bok!Ja sam Sanja. Kako se ti zoveš? Ja se zovem Marko. Otkud si? Ja sam iz Zagreba. Moja adresa je Ilica 35.

10

Koji je tvoj broj telefona? Moj broj telefona je 01 4565934.

Doviđenja! Laku noć! Vidimo se! Kako si? Odlično. Jako dobro. Tako-tako. Dobro. Nisam baš dobro. Loše sam. Izvrsno.

Izvoli. Hvala. Molim. Nema na čemu.

Dobar tek. Hvala, također.

Oprosti. Žao mi je. Ništa. Nema veze. Nema problema.

Vježbe:

1. Napiši slovima brojeve od 0 do 10!2. Napiši sve imenice s abecednog popisa!3. Ispuni!Ja sam ________ ___________ (ime i prezime).Ja sam iz ________________ (zemlja, grad).Moja adresa je _________________________________.Moj telefon je ________________________.

2. Glagol biti. Tko? Što? Da/ne

1. Čitaj!- Tko je ona gospođa? - To je Ivana, ona je moja susjeda. Ona je moja jako dobra prijateljica. Ona je prodavačica u trgovini, a njen muž je kuhar. U kući je njen pas, sada ga nije uzela u šetnju. Jesi li ga vidio već? - Nisam. Nisam često u ovoj ulici. A što je ono?- Ono je njen auto. Nije ga imala do sada, auto je nov.

osobne zamjenicejedinina:ja ti on, ona, onomnožina:mi vi/Vi – iz poštovanja!oni, one, ona

11

Tko? Što?tko – upitna zamjenica za osobešto – upitna zamjenica za životinje i neživo

Vježbe:Uvrsti tko/što.1. To je žena. ______ je to?2. To je auto. ______ je to?3. To je dijete. ______ je to?4. To je njena prijateljica. ______ je to?5. To je njen pas. ______ je to?6. To je moja susjeda. ______ je to?7. To je moja ulica. ______ je to?8. To je muškarac. ______ je to?9. To je šešir. _______ je to?10. On je Darko. _______ je on?

Glagol biti – naglašeni (dugi) oblik: ja jesam mi jesmoti jesi vi jesteon, ona, ono je oni, one, ona jesu

Dugi oblik upotrebljavamo samo na početku rečenice, uglavnom u upitnim rečenicama: Jesam li ja u Hrvatskoj? Jesam.Jesi li ti u Hrvatskoj? Jesi.Je li on u Hrvatskoj? Je.Je li ona u Hrvatskoj? Je.Je li ono u Hrvatskoj? Je.Jesmo li mi u Hrvatskoj? Jesmo.....

Kada se 2. lice množine upotrebljava iz poštovanja, imenica koja slijedi je u jednini, npr. Jeste li Vi učitelj?

Vježbe:Upotrijebi naglašeni oblik glagola biti u ispravnom obliku!1. _______ li ja u Zagrebu? _______ .2. _______ li Ivan kuhar? ______.3. _______ li Petra učenica? _______.4. _______ li ti gladan? _______.5. _______ li mi naučili hrvatski? ________.6. _______ li oni ovdje? __________.7. _______ li one u trgovini? ________.8. _______ li dijete u sobi? ________.

Upotrijebi ispravnu osobnu zamjenicu!1. Je li _____ u trgovini?2. Jesmo li ____ u gradu?

12

3. Jesu li ____ u šetnji? 4. Jesi li ____ na putovanju?5. Jeste li _____ na selu?6. jesam li ______ pogriješio?

nenaglašeni (kratki) oblik glagola biti:ja sam mi smoti si vi/Vi steon, ona, ono je oni, one, ona su

Nenaglašeni oblik nikada ne stoji na početku rečenice. Uvijek mora stajati iza neke naglašene riječi.Pazi! Vi (iz poštovanja) ste profesor.

Vježbe: 1. Upotrijebi ispravan nenaglašeni oblik glagola biti!1. Oni ______ brati i sestra.2. Ja _______ učitelj.3. Vi ________ marljivi.4. One _________ prijateljice.5. Vi _______ liječnik.6. Ana _________ je prodavačica. 7. Ti ________ dijete.8. Mi _______ prijatelji.

2. Složi rečenice! npr. ja/student: Ja sam student.1. mi, studenti2. ti, Anita3. ja, Marija4. on, moj prijatelj Ivan5. ona, mama6. one, sestre7. ti, Ivan8. oni, prijatelji9. on, prijatelj

3. Odgovori na pitanja! npr. Jesu li oni prijatelji? Da, oni su prijatelji.1. Jesu li oni učenici?2. Je li on kuhar?3. Jeste li Vi profesor?4. Jesam li ja marljiv? 5. Je li ono njen auto?6. Jesu li ono njene stvari?7. Jesi li gladan?

glagol biti – niječni oblikja nisam mi nismoti nisi vi/Vi nisteon, ona, ono nije oni, one, ona nisu

13

Pazi! Vi (iz poštovanja) niste učitelj.

Vježbe:1. Upotrijebi ispravni niječni oblik glagola biti!1. Marija _______ Amerikanka.2. Ti _________ Marijan.3. Ana ________ konobarica.4. Mi _________ tajnice.5. Vi ________ dobro.6. Marija i Jasna ________ prijateljice.

2. Složi rečenice! npr. ja/student: Ja nisam student.1. mi, u Francuskoj2. ona, talijanka3. Luka, sportaš4. Vi, pjevač5. Laura, manekenka6. ti, odvjetnik7. one, plesačice

3. Upotrijebi ispravan oblik glagola biti!1. Što _________ to? To ________ šešir. Ono _________ lopta.2. Tko _________ to? To _________ muškarac. Ono __________ žena.3. Tko __________ Vi? Moje ime __________ Marin. Ja ____________ profesor.4. Tko __________ ti? Ja ___________ Igor. Moje prezime ___________ Marić.5. Tko __________ vi? Mi ___________ Igor i Darko. Naše prezime _________ Marić.6. Vi ___________ profesor? Da, ja ____________ profesor, a ona ___________ liječnica.

Da/neDa, ovo je kuća. Ne, ovo nije kuća.

Vježbe: 1. Upotrijebi da ili ne!1. Ono je Vaš šešir? ______, ono nije moj šešir.2. Ovo je tvoja ulica? ______, ovo je moja ulica.3. Tvoje ime je Igor? ______, moje ime je Igor.4. Ono je muškarac? ______, ono je žena.5. Je li ovo njegov šešir? ______, ovo je njegov šešir.

2. Upotrijebi ispravni niječni oblik glagola biti!1. Ti si profesor? Ne, ja ________ profesor!2. Ti si Igor? Ne, ja ________ Igor.3. On je Darko. Ne, on _______ Darko.4. Vi ste Igor i Darko? Ne, mi _________ Igor i Darko.5. Ovo je tvoja ulica? Ne, ovo ________ moja ulica.6. To je tvoj šešir? Ne, to ___________ moj šešir.7. Jesam li ja sportaš? Ne, ti ________ glumac.

14

3. Prepiši tekst s početka lekcije!

FrazeKako se kaže...Kako se piše...Ne razumijem.Molim Vas, ponovite još jedanput.

3. Rod imenica, pokazne zamjenice, zanimanja

Čitaj!

Marijina obitelj je velika. U kući žive Marija, njen suprug i troje djece – Darija, Vesna i Igor. Marija je frizerka, a njen suprug je policajac. Najstarija kćer Darija je po zanimanju kuharica i ona je zaposlena u restoranu. Druga kćer Vesna je ekonomistica i radi kao tajnica kod poznatog odvjetnika. Marijin sin Igor još ide u školu. On će biti automehaničar. U slobodno vrijeme on trenira nogomet jer bi htio biti nogometaš. Marijina sestra živi u istom gradu i ona je medicinska sestra. Ona radi u bolnici zajedno sa svojom sestričnom koja je liječnica. Marijini majka i otac žive u drugom gradu. Oni su u mirovini, ali se Darijin, Vesnin i Igorov djed još uvijek bavi poljoprivredom, on je poljoprivrednik. Baka je bila konobarica. Marijina tetka je glumica u kazalištu, a njen je suprug pomorac.

Ostala zanimanja:poštarstolarzidarzubardimnjačarvatrogasacnovinarsportaščistačvozač

Fraze:Što si ti po zanimanju? Ja sam po zanimanju vozač.

Vježbe:1. Što si ti po zanimanju? Što su tvoji prijatelji i ukućani po zanimanju?

15

imenice – rod, brojImenice u hrvatskom jeziku mogu imati tri roda: muški, ženski i srednji. Rodove prepoznajemo po nastavcima. Imenice mogu biti u jednini ili množini. Imenice imaju sedam padeža (različitih oblika koje upotrebljavamo ovisno o kontekstu u kojem se imenica nalazi). To su: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, lokativ i instrumental. Nominativ je osnovni oblik i zasad ćemo se zadržati samo na njemu.

Imenice muškog roda u jednini završavaju na suglasnik (npr. poklon), a u množini imaju nastavak -i (npr. pokloni). Muškog roda su sve imenice koje označavaju bića muškog spola (muž, otac, brat, prijatelj).

Imenice ženskog roda u jednini imaju nastavak -a (npr. knjiga), a u množini nastavak -e (npr. knjige). Ženskog roda su sve imenice koje označavaju bića ženskog spola (žena, kćerka, majka, sestra).

Imenice srednjeg roda u jednini završavaju na -o (npr. stablo) ili -e (sunce), a u množini imaju nastavak -a (stabla, sunca). Hoće li imenica završavati na -o ili na -e ovisi o tome na koji suglasnik joj završava osnova. Imenice kojima osnova završava na č, ć, dž, đ, j, lj, nj, š, ž, št, žd, r, c imaju nastavak -e (npr. polje, sunce, more). Imenice srednjeg roda nemaju odgovarajući prirodni rod, ipak, imenice koje iznačavaju nazive mladih bića redovito su srednjeg roda (dijete, mače, pače, pile, janje...).

Muški rod Ženski rod Srednji rod

jednina ø a oč, ć, dž, đ, j, lj, nj, š, ž, št, žd, r, c + e

množina i e a

Iznimke:Auto, radio i video su muškog roda (jer su te imenice skraćene od automobil, radioprijemnik i videorekorder)! Obitelj, ljubav, radost, žalost su imenice ženskog roda. Taksi je imenica muškog roda. Množina od čovjek je ljudi.Množina od dijete je djeca.Množina od brat je braća.Imenice kao što su braća i djeca su srednjeg roda množine, ali se dekliniraju kao imenice ženskog roda jednine jer završavaju na -a. Tako se ponašaju i pridjevi ispred njih – iako se pridjev s imenicom slaže u rodu, broju i padežu, on će slijediti deklinaciju po kojoj se imenica mijenja. (Više o tome kod pridjeva u lokativu.)

Vježbe: 1. Razvrstaj sljedeće imenice po rodovima: avion, automobil, telefon, kuća, knjiga, bilježnica, olovka, pismo, poklon, sunce, stablo, sladoled, kofer, torba, autobus, hotel, polje, auto, čovjek, radio, biljka, povrće, klupa, prijatelj, kuhar, sportašica, baka, dijete, životinja, papir, godina, prozor. 2. Stavi imenice iz prethodne vježbe u množinu!

16

pokazne zamjenicePokazne zamjenice imaju rod, broj i padež kao i imenice. S imenicom ispred koje stoje slažu se u rodu, broju i padežu. Sada ćemo se baviti samo nominativom.

Pokazne zamjenice su:ovaj, ova, ovo//ovi, ove, ova ovaj poklon – ovi pokloniova žena – ove ženeovo stablo – ova stabla

taj, ta, to//ti, te, tataj poklon – ti poklonita žena – te žene to stablo – ta stabla onaj, ona, ono//oni, one, ona onaj poklon – oni pokloniona žena – one ženeono stablo – ona stabla

Fraza: Što je ovo/to/ono? Ovo/to/ono je knjiga. Ovo/to/ono su knjige.

Značenja su im različita. Ovo se odnosi na predmet koji je blizu mene.To se odnosi na predmet koji je blizu tebe.Ono se odnosi na predmet koji nije ni blizu mene ni blizu tebe. U razgovornom jeziku često pokazne zamjenice to i ono znače isto, dakle, nema razlike među njima.

Vježbe:1. Napravi množinu sljedećih rečenica!1. Ovo je automobil. 2. Ovo je avion.3. Ovo je knjiga.4. Ovo je bilježnica.5. To je stablo. 6. To je kofer.7. To je autobus.8. To je hotel.9. Ono je kuća.10. Ono je poklon.11. Ono je pismo.12. Ono je sladoled.

2. Upotrijebi pokaznu zamjenicu ovo u ispravnom obliku!1. ____ auto je blizu.2. ____ dijete je u gradu.3. ____ polje je kraj kuće.4. ____ rijeka je u planini.

17

5. ____ more je daleko.6. ____ mačka je na grani.

3. Rečenice iz prethodne vježbe stavi u množinu!

4. Upotrijebi pokaznu zamjenicu to u ispravnom obliku!1. _____ sunce je visoko.2. _____ prozor je nisko.3. _____ autobus je na stanici.4. _____ selo je blizu grada.5. _____ olovka je u torbi.6. _____ ogledalo je u sobi.

4. Rečenice iz prethodne vježbe stavi u množinu!

5. Upotrijebi pokaznu zamjenicu ono u ispravnom obliku!1. _____ staklo je u kuhinji.2. _____ frizerka je na poslu.3. _____ poštar je na motoru.4. _____ pismo je na stolu.5. _____ kuća je daleko.6. _____ pjevač je na televiziji.

6. Rečenice iz prethodne vježbe stavi u množinu!

tvorba imenica za ženska zanimanjaImenice za ženska zanimanja tvore se od muških imenica na koje se dodaju nastavci -ka ili -ca. Nastavak -ka dodaje se kad imenica muškog roda završava na -ar ili -er.Nastavak -ica dodaje se kad imenica muškog roda završava na suglasnik.

muški rod →ženski rod ø ica ar/er kaliječnik → liječnicaučitelj → učiteljicanovinar → novinarkafrizer → frizerka

Iznimke: zubar →zubarica

Vježbe:1. Napravi imenice za ženska zanimanja od sljedećih muških!političar, sportaš, zubar, dimnjačar, čistač, kuhar, konobar, frizer, ekonomist, automehaničar, nogometaš, liječnik, učitelj.

2. Prepiši tekst s početka lekcije!

18

4.Glagol zvati se. Posvojne zamjenice. Čiji? Čija? Obiteljsko stablo.

Čitaj!

Ja se zovem Tomislav. Živim u Zagrebu s roditeljima i sestrom i bratom. Imam 23 godine i radim. Moja sestra zove se Marija. Ona je mlađa od mene. Brat se zove Darko i stariji je od mene jednu godinu. Naša majka zove se Barbara. Naš otac zove se Branko. Ujak i ujna žive u Dalmaciji. Njihova kuća je na moru. Stric i strina žive u Slavoniji. Preko ljeta idem na more k rođacima, a preko zime idem u Slavoniju posjetiti strinu i strica.

Vježbe:1. Kako se zovu tvoji majka i otac? Kako se zovu tvoji djed i baka? Kako se zovu tvoja djeca? Imaš li ujaka, strica, tetku?

obiteljsko stabloprabaka, pradjedmajka, otac/mama, tatasestra, bratujak, ujnastric, strinatetak, tetkabratić, sestrična (rođak, rođakinja)unuk, unukanećak, nećakinja

glagol zvati seja se zovem mi se zovemoti se zoveš vi se zoveteon, ona, ono se zove oni, one, ona se zovu

Upitno: Zovem li se ja?Negacija: Ja se ne zovem .../ Ne zovem se...

Fraza: Kako se zoveš? Ja se zovem Sanja.

Vježbe:

19

1. Odgovori na pitanja! Npr. Kako se on zove (Milan)? On se zove Milan.1. Kako se oni zovu? (Andrija, Luka, Marijana)2. Kako se ona zove? (Maja)3. Kako se one zovu? (Sunčica, Jasmina)4. Kako se on zove? (Karlo)

2. Upotrijebi glagol zvati se u ispravnom obliku!1. Ti _________________ Goran. Kako ______ on _________ ?2. Oni ________________ Ana i Ivan.3. Kako _______ one _________________ ? One ___________________ Marica i Lucija.4. Vi __________________ Petar.5. Ja __________________ Ivana.

3. Napišite niječni i upitni oblik glagola zvati se! Npr. Ja se zovem Josip. Ja se ne zovem Josip. Zovem li se ja Josip?1. On se zove Aleksandar.2. Ona se zove Martina.3. Ti se zoveš Monika.4. Mi se zovemo Ana i Iva.

posvojne zamjenice

jednina, nominativ množina, nominativ

ja moj, moja, moje moji, moje, moja

ti tvoja, tvoja, tvoje tvoji, tvoje, tvoja

on, ono njegov, njegova, njegovo njegovi, njegove, njegova

ona njezin, njezina, njezino njezini, njezine, njezina

mi naš, naša, naše naši, naše, naša

vi (Vi) vaš, vaša, vaše (Vaš, Vaša, Vaše)

vaši, vaše, vaša (Vaši, Vaše, Vaša)

oni, one, ona njihov, njihova, njihovo njihovi, njihove, njihova

Posvojne zamjenice slažu se imenicom u rodu, broju i padežu.

Vježbe: 1. Upotrijebi posvojnu zamjenicu u ispravnom obliku!1. Ovo je ____________ stol. (ona) Ovo su _______________ stolovi. (ona)2. Ovo je ____________ rječnik. (ja) Ovo su _______________ rječnici. (ja)3. Ovo je _____________ stolica. (Vi) Ovo su _______________ stolice. (Vi)4. Ovo je _____________ auto. (mi) Ovo su _______________ auti. (mi)5. Ovo je _____________ papir. (one) Ovo su ______________ papiri. (on)6. Ovo je _____________ bilježnica. (ona) Ovo su _____________ bilježnice. (one)7. Ovo je _____________ prijatelj. (ti) Ovo su _______________ prijatelji. (ti)

2. Upotrijebi posvojnu zamjenicu u ispravnom obliku! npr. Ja sam Igor. To je moje ime.1. Ti si Nikola. To je _________ šešir.2. Ja sam Darko. Ovo je __________ kuća.

20

3. Ti si profesor. Ono je __________ knjiga.4. Ja sam Marija. To je __________ ulica.5. Ti si Perić. To je _________ prezime.6. Ti si žena. Ovo je __________ haljina.

3. Napiši rečenice! npr. on, pas → Ono je njegov pas.1. on, cvijet.2. mi, knjige3. one, češalj4. ona, poklon5. oni, stan6. ja, putovnica7. ti, čamac8. Vi, vrt

4. Upotrijebi posvojnu zamjenicu u ispravnom obliku. npr. Ovo sam ja. Moj cvijet je lijep. Moja kuća je velika. Moje dijete je tamo.1. To si ti._________ šešir je tamo._________ kuća je velika._________ drvo je visoko.2. Ono je on. _________ ime je Mario._________ šešir je ovdje._________ ulica je lijepa.3. Ovo smo mi._________ kuća je velika._________ dvorište je veliko._________ drvo je visoko.4. To ste vi._________ kuća je tamo._________ dvorište je veliko._________ drvo je visoko.5. Ono su Igor i Darko._________ mačka je tamo._________ drvo je ovdje._________ cvijet je lijep.

upitne zamjenice čiji? čija?

muški rod ženski rod srednji rod

jednina čiji? čija? čije?

množina čiji? čije? čija?

Čiji je ovo kofer? Čiji su ovo prijatelji?

Vježbe:1. Postavite pitanja! npr. Ovo je njegov brat. Čiji je ovo brat?1. Ovo su njezine sestre.

21

2. To je naše selo. 3. Ovo su tvoje olovke.4. To su njegovi auti.5. Ovo su njihovi konji.6. To je tvoj pas. 7. Ovo su naše knjige. 8. To je njezina torba.9. Ovo su naši pokloni.10. To je Vaš mobitel.11. To je tvoj prijatelj.12. To je naša prijateljica.

2. Upotrijebi upitnu zamjenicu u ispravnom obliku i odgovori na pitanja! npr. Čija je ovo knjiga? (ona) Ovo je njezina knjiga.1. _________ je ono stol? (one)2. _________ su ono haljine? (ona)3. _________ je ovo ogledalo? (ja)4. _________ je to boca? (ti)5. _________ su ovo polja? (Vi)6. _________ su ovo mobiteli? (mi)7. _________ je ovo cvijet? (ona)8. _________ je ono ručak? (on)9. _________ je ono obitelj? (vi)

3. Prepiši tekst s početka lekcije!

5. Životinje, duga množina za muški rod, glasovne promjene u nominativu

Čitaj!Marta i Lana šetaju parkom. One su prijateljice i obje vole pse. Izvele su ih u šetnju. Martin pas zove se Floki, a Lanin Reks. U šetnji pričaju o životinjama. Marta razmišlja o tome da udomi još i mačku, ali joj se čini da nema dovoljno velik stan. Lana ima veliko dvorište pa nema problema s kućnim ljubimcima. Reks ima svoju kućicu u dvorištu, a osim njega, Lana ima još i dvije mačke, zlatnu ribicu koja pliva u akvariju, papigu, kanarinca i kunića. Šetajući parkom, Marta i Lana došle su do zoološkog vrta. U zoološkom vrtu vidjele su mnogo divljih životinja. Tu su bili lavovi, vjeverice, slonovi, majmuni, tigrovi, medvjedi, vukovi, leopardi, zebre... Marta se nekih životinja bojala: zmije, miša, leptira i skakavca. Bilo im je žao što nisu vidjele i domaće životinje. Zato je Marta pozvala Laru da jednom odu zajedno kod njezine tetke. Ona živi na selu i uzgaja domaće životinje. Ona ima koze, kravu, ovce, kokoši, patke i purane.

22

životinjske obiteljiovca + ovan → janjekoza + jarac → kozlićkrava + vol → telekokoš + pijetao → pilićpatka + patak → pačićkonj + kobila

Vježbe:1. Koje životinje još poznajete? Koje životinje imate kod kuće? Koje životinje biste htjeli imati? Bojite li se nekih životinja?

duga množina muškog rodaDugu množinu imaju jednosložne imenice muškog roda. Za razliku od uobičajene množine, ove imenice u množini prije nastavka dobivaju umetak -ov ili -ev. Koji umetak će dobiti ovisi o tome na koji suglasnik završava osnova imenice. Ako zavšava na č, ć, dž, đ, j, lj, nj, š, ž, št, žd, c, r nastavak će biti -ev.

lav – lavovislon – slonovitigar – tigrovivuk – vukovi

Vježbe:1. Napiši rečenice u množini!1. To je most.2. To je nož.3. To je sat.4. To je vlak.5. To je zmaj.6. To je muž. 7. To je brod.8. To je trg.9. To je miš.10. To je park.11. To je tuš.12. To je vrt. 13. To je slon.14. To je vuk.15. To je tigar.16. To je lav.17. To je put.

sibilarizacija kod imenica muškog roda u nominativuKod muških imenica koje završavaju na -k u nominativu množine k postaje c. Ova glasovna primjena naziva se sibilarizacija.Npr. poznanik → poznanici

Vježbe:

23

1. Upotrijebi ispravan oblik imenice u nominativu množine!1. Jesu li oni ________________ ? (poznanik)2. Jesu li oni ________________? (vojnik)3. Jesu li oni ________________? (liječnik)4. Jesu li oni ________________? (radnik)5. Jesu li oni ________________? (dječak)6. Jesu li oni ________________? (učenik)7. Jesu li oni ________________? (bolesnik)8. Jesu li oni ________________? (pjesnik)

nepostojano a kod imenica muškog roda u množiniKod imenica muškog roda u svim padežima (osim u nominativu jednine i genitivu množine, te akuzativu jednine za neživo) javlja se glasovna promjena koju zovemo nepostojano a. Ona se javlja kod imenica čija osnova završava na -c ako se ispred nalazi samoglasnik a.amerikanac →amerikanciprosac→proscistolac→stolcikosac→kosciprasac→prasci

Vježbe:1. Stavi rečenice u množinu!1. On je Australac.2. On je Španjolac.3. On je Švicarac.4. On je Argentinac.5. On je Austrijanac.6. On je Marokanac.7. On je Pakistanac.8. On je Amerikanac.9. On je Čileanac.10. On je Britanac.11. On je Nijemac.12. On je Alžirac.13. On je Brazilac.14. On je Peruanac.

ponavljanje: množina imenica muškog rodaTo su papiri. (-i)To su stolovi/miševi. (-ov/-ev -i)To su rječnici. (k→c)To su muškarci. (a→ø)

Vježba:

1. Stavi rečenice u množinu!1. To je noj.

24

2. On je muškarac.3. To je policajac.4. Ona je žena.5. To je slovo.6. Ono je brod.7. On je čovjek.8. To je terorist.9. Ono je karta.10. On je Hrvat.11. To je političar.12. On je brat.13. Tu je vlak.14. Ono je čovjek.15. Ona je kuharica.16. Ovo je dijete.17. Ovo je obitelj.18. On je Portugalac.19. Tu je plan.20. Ona je studentica.21. To je polje.

Fraze:Jak kao bik.Brz kao zec.Spor kao puž.Lukav kao lisica.Lijen kao magarac.Gladan kao vuk.Vijeran kao pas. Malen kao miš.Velik kao slon.

Vježbe:1. Prepiši tekst s početka lekcije!

6. Brojevi do milijun. Redni brojevi. Računske operacije. Strane svijeta. Koliko

je sati? Republika Hrvatska.

Čitaj!Republika Hrvatska je europska država, zemljopisno smještena na prijelazu iz Srednje u Jugoistočnu Europu. Hrvatska graniči na sjeveru sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom, na jugu i istoku s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. S Italijom ima morsku

25

granicu. Prema popisu iz 2001. godine, Hrvatska ima 4.437.460 stanovnika. Hrvati čine 89.6% stanovništva, a najznačajnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4.5% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalih manjina čini manje od 0.5% stanovništva. Kopnena površina iznosi 56.542 km2, a površina teritorijalnog mora 31.067 km2. Glavni grad je Zagreb.

Hrvatska se dijeli na tri osnovne prirodne cjeline:– nizinska ili panonska Hrvatska na istoku (Slavonija, Baranja)– primorska Hrvatska na zapadu i jugu (Istra, Dalmacija, otoci)– gorska ili dinarska Hrvatska (Gorski kotar, Lika)

Plodna Panonska nizina pruža mogućnost za razvoj poljoprivrede, dok jadranska obala omogućuje razvitak ribarstva, brodogradnje i posebno turizma. Gorska Hrvatska nema tako brojne razvojne mogućnosti poput nizinske ili primorske Hrvatske, ali se uz tradicionalne djelatnosti vezane za tu regiju, poput šumarstva i stočarstva, u zadnje vrijeme razvija zimski i seoski turizam. Najviša planina Hrvatske je Dinara s istoimenim najvišim vrhom od 1831 m.

Hrvatska je teritorijalno podijeljena na 21 županiju. Povijesne regije su: Slavonija, središnja Hrvatska, Istra i Dalmacija. Klima u Dalmaciji i Istri je mediteranska, a u Slavoniji i središnjoj Hrvatskoj kontinentalna. Hrvatska ima puno otoka, većina njih je nenaseljena. Najveći su Krk, Cres, Pag, Hvar, Korčula, Brač. Najveći gradovi su Zagreb, Rijeka, Osijek i Split. Najveća planina u Hrvatskoj je Velebit. Ostale su: Dinara, Biokovo, Učka, Medvednica. Najduže rijeke u Hrvatskoj su: Dunav, Sava, Drava, Mura i Kupa.

izvor: Wikipediastrane svijeta

istokzapadsjeverjug

brojevi od 11 do milijun11 jedanaest 21 dvadeset jedan 30 trideset 300 tristo12 dvanaest 22 dvadeset dva 40 četrdeset 400 četiristo13 trinaest 50 pedeset 500 petsto14 četrnaest 60 šezdeset 600 šesto15 petnaest 70 sedamdeset 700 sedamsto16 šesnaest 80 osamdeset 800 osamsto17 sedamnaest 90 devedeset 900 devetsto18 osamnaest 100 sto 1000 tisuća19 devetnaest 151 sto pedest jedan 2000 dvije tisuće20 dvadeset 200 dvjesto 3000 tri tisuće

4000 četiri tisuće 1 000 000 milijun5000 pet tisuća 6000 šest tisuća

456 733 četiristo pedeset šest tisuća sedamsto trideset tri

26

Vježbe:1. Prepiši brojeve od 11 do milijun!2. Napiši slovima sljedeće brojeve: 22, 563, 980, 1007, 44, 37, 98, 161, 243, 456, 712, 1045, 19 431, 37 659, 65 786, 200 984, 565 984, 8 573 082.

računske operacijezbrajanje: + (plus)oduzimanje: - (minus)dijeljenje: : (podijeljeno s)množenje: x · (puta)= jednako je / je

3 + 2 = 5 tri plus dva jednako je pet // tri plus dva je pet3 – 2 = 1 tri minus dva jednako je jedan // tri minus dva je jedan6 : 2 = 3 šest podijeljeno s dva jednako je tri // šest podijeljeno na dva je tri5 x 2 = 10 pet puta dva jednako je deset // pet puta dva je deset

Vježbe: 1. Pročitaj!5 + 25 = 307 + 1 = 83 x 7 = 2116 : 2 = 8126 : 14 = 9765 – 248 = 51736 + 48 = 843 + 5 = 817 x 4 = 68324 : 12 = 273650 – 216 = 3434444 – 111 = 3339 x 7 = 63

redni brojeviRedni brojevi od 1 do 99 tvore se od osnove glavnih brojeva (osim brojeva prvi, drugi, treći i četvrti) nastavkom -i za muški rod, -a za ženski i -o za srednji rod jednine.

Kod brojeva sedam, osam ispada nepostojano a pa redni brojevi glase sedmi, osmi.

U višečlanim rednim brojevima samo poslijednji član ima oblik rednog broja, npr. dvasest drugi, osamdeset šesti.

Redni brojevi slažu se s imenicom koju pobliže označavaju u rodu, broju i padežu, npr. Ona je moja prva djevojka.

Redni broj napisan brojem piše se s točkom.

27

1. prvi prva prvo 2. drugi druga drugo3. treći treća treće4. četvrti četvrta četvrto5. peti peta peto6. šesti šesta šesto7. sedmi sedma sedmo8. osmi osma osmo9. deveti deveta deveto10. deseti deseta deseto11. jedanaesti jedanaesta jedanaesto ...35. trideset peti trideset peta trideset peto100. stoti stota stoto

Vježbe:1. Upotrijebi ispravan oblik rednog broja!1. Ona je __________ (1.) među sportašicama.2. Vi ste ___________ (5.) na redu kod zubara.3. On je njezin _____________ (3.) muž.4. ____________ (7.) dan u tjednu zove se nedjelja.5. _____________ (11.) mjesec u godini zove se studeni.6. To mu je već ______________ (6.) pivo.7. On je ________________ (30.) na listi čekanja.8. Oni su ________________ (1.) put u Hrvatskoj.9. Govorim ti to već po ______________ (100.) put!

Koliko je sati?jedan sat Sada je jedan sat. Jedan je sat.dva sata Sada su dva sata. Dva su sata.tri sata Sada su tri sata. Tri su sata. četiri sata Sada su četiri sata. Četiri su sata.pet sati Sada je pet sati. Pet je sati.šest sati Sada je šest sati. Šest je sati.sedam sati Sada je sedam sati. Sedam je sati.osam sati Sada je osam sati. Osam je sati.devet sati Sada je devet sati. Devet je sati.deset sati Sada je deset sati. Deset je sati.jedanaest sati Sada je jedanaest sati. Jedanaest je sati.

podne Sada je podne. Podne je.ponoć Sada je ponoć. Ponoć je.

30 min = pola sata

Sada je podne i pet minuta.Sada su dva sata i petnaest minuta. Sada su tri sata i trideset minuta. (Razgovorno: Sada su tri i pol. Sada je pola četiri.)Sada su četiri i trideset pet

28

Sada je pet i četrdeset. (Razgovorno: Sada je dvadeset do pet.)Sada je pet i četrdeset pet. (Razgovorno: Sada je petnaest do pet.)

Vježbe: 1. Napiši riječima koliko je sati!8:303:1512:551:052:302411:45

7. Opisni i posvojni pridjevi. Kakav? Kakva? Boje, osobine.

Čitaj!Bila jednom draga djevojčica koja je nosila crvenu kapu. Njezina majka poslala ju je da posjeti bolesnu baku. Majka joj je rekla da se na putu ne smije zaustaviti. Zli vuk vidio ju je u šumi i napravio opaki plan da je pojede. Pristojno je pitao djevojčicu kamo ide, a lakovjerna djevojčica prijateljski mu je odgovorila. Djevojčici je vuk ponudio da nabere šareno cvijeće za svoju baku. Za to vrijeme vuk je požurio do bakine kuće i pojeo staru baku. Na svoju glavu stavio je bakinu kapu i legao u krevet. Kad je djevojčica ušla u bakinu kuću, vuk ju je također pojeo. Drvosječa je došao i prerezao vuku trbuh. Djevojčica i njezina baka bile su spašene.

izvor: Wikipedia

opisni pridjeviPridjevi su riječi kojima se izriču svojstva predmeta i pojava i odnosi među njima. Npr. zelena livada, velika oluja, dječja knjiga, sestrina marama. Opisni pridjevi izriču osobine i odgovaraju na pitanje kakav?Pridjevi se s imenicom slažu u rodu, broju i padežu. Ovdje ćemo obraditi samo nominativ jednine i množine za sva tri roda.

Nastavci za pridjeve isti su kao i za imenice. Pravilo vrijedi i za srednji rod – pridjevi će u jednini imati završetak -e ili -o ovisno o tome na koji konsonant završava osnova. Ako osnova završava na č, ć, dž, đ, j, lj, nj, š, ž, št, žd, r, c pridjev će imati nastavak -e.

muški rod ženski rod srednji rod

jednina novø automobil nova torba novo odijelosmeđe odijelotuđe polješiroko polje

množina novi automobili nove torbe nova odijela

29

tuđa polja

Glasovne promjene kod pridjeva u nominativu:

1. nepostojano a javlja se kod pridjeva u ženskom rodu jednine i množine te u muškom rodu množine čiji par u muškom rodu između dva završna konsonanta ima samoglasnik a (dobar – dobra – dobro – dobri – dobre – dobra)2. vokalizacija l→o javlja se kod pridjeva muškog roda u nominativu čija osnova završava na samoglasnik (debeo – debela). Iznimka: bijel – bijela - bijelo3. ispadanje suglasnika t u skupini stn kod pridjeva ženskog i srednjeg roda (izvrstan – izvrsna – izvrsno)

Pazi! uzak – uska – usko – uski – uske – uska

Vježbe:1. Upiši ispravan oblik pridjeva!1. Avion je ___________ . (brz)2. Kuća je ____________ . (velik)3. Brdo je _____________ . (visok)4. Puževi su _____________ . (spor)5. Knjige su ______________ . (malen)6. Kriminalac je _____________ . (loš)7. Cipele su _______________ . (star)8. Džemper je ______________ . (nov)9. Prsteni su _______________ . (skup)10. Računala su ______________ . (koristan)

2. Napiši rečenice! npr. majke, dobar. Majke su dobre.1. žene, lijep2. ograde, visok3. dvorište, velik4. snijeg, bijel5. drva, visok6. liječnik, star7. Nikola, visok8. dijete, lijep9. djevojka, mlad10. cvijet, lijep11. kuće, star12. dječak, brz

3. Zamijeni imenice osobnim zamjenicama! npr. Igor je tamo. On je tamo.1. Nikola je liječnik.2. Kuhar je mlad.3. Djevojčica je lijepa.4. Dijete je malo.5. Drvo je visoko.6. Moja majka je lijepa.7. Igor i Darko su ovdje.

30

4. Poredaj riječi tako da dobiješ smislenu rečenicu! npr. sedam, to, kuća, broj, je → To je kuća broj sedam.1. Milan, dečko, je, lijep2. je, Nikola, visok3. broj, tamo, je, dva4. vi, učenici, ste, marljivi5. je, mačka, tamo, velika, njihova6. ograda, je, vaša, velika

5. Upotrijebi ispravan oblik pridjeva mokar!1. Kiša pada. Ulica je _________. I pločnik je _________.2. A dvorište? I ono je _________! A kuća? I ona je _________!3. Pazi! Auto! Moja haljina je _________. I ja sam _________.4. Diana, tvoje cipele su _________. I naše haljine su _________.5. A naši kišobrani? I oni su _________. I pločnici su _________.6. I ulice su _________. I kuće su _________. I kaputi su _________.7. Kiša ne pada, a mi smo _________. Da, Diana i Marija su _________.8. Je li Igor _________? Ne, on nije _________.9. A Darko? Ni Darko nije _________.10. A majka? Ni majka nije _________.11. Marija, jeste li ti i Diana _________? Da, mi smo _________.12. Jesu li Igor i Darko _________? Ne, oni nisu _________.13. Ono je Nikola. Je li njegov šešir _________? Da, njegov šešir je _________.14. Jesu li njegove cipele _________? Ne, njegove cipele nisu _________.15. Jesu li naši kišobrani _________? Ne, naši kišobrani nisu _________.16. A suknje? Ni naše suknje nisu _________.17. A dvorišta? Ona su _________.

6. Upotrijebi ispravan oblik pridjeva moderan!1. Ova trgovina je _________.2. Unutra su _________ haljine i šeširi.3. Ovaj šešir je _________, onaj šešir nije _________.4. Ta haljina nije _________, ova haljina je _________.5. Ove hlače su _________, one hlače nisu _________.6. Ova suknja je _________, ta suknja nije _________.7. Ovi šeširi su _________, taj šešir nije _________.8. Onaj kišobran je _________, ovi kišibrani nisu _________.9. Ovo odijelo je _________, ta odijela nisu _________.

7. Stavi rečenice u množinu!1. Šešir je velik.2. Haljina je skupa.3. Rukav je dug.4. Ogledalo je veliko.5. Dvorište je široko.6. Ulica je široka. 7. Kaput je uzak.8. Rukav je kratak.

31

upitna zamjenica kakav? kakva?

muški rod ženski rod srednji rod

jednina Kakav? Kakva? Kakvo?

množina Kakvi? Kakve? Kakva?

Kakav je ovo kofer? Kakvi su ovo auti?

Vježbe: 1. Upotrijebi ispravan oblik upitne zamjenice. npr. Kakav je avion?1. _________ je kuća?2. _________ je brdo?3. _________ su puževi?4. _________ su bilježnice?5. _________ su rječnici?6. _________ su računala?7. _________ su knjige?8. _________ su stolovi?9. _________ su olovke?10. _________ su papiri?11. _________ je ulica?12. _________ su cipele?13. _________ je džemper?14. _________ su prsteni?

2. Postavi pitanja i odgovori na njih. npr. Suknja je široka. Kakva je suknja? Široka je. 1. Ogledalo je maleno. 2. Ideja je dobra.3. Ulica je mokra.4. Šešir je velik.5. Cvijet je lijep.6. Vrijeme je lijepo.7. Haljine su moderne.8. Džemperi su veliki.9. Ogledala su velika.10. Ulice su široke.11. Cipele su mokre.12. Vrijeme je loše.

posvojni pridjevi za neživoPosvojni pridjevi označavaju pripadanje imenice uz koje stoje s onim što znače riječi od kojih su izvedeni. Odgovaraju na pitanje čiji? Posvojni pridjevi za neživo tvore se od imenice na koju dodajemo nastavke -ski, -ški ili -čki. Slažu se s imenicom u rodu, broju i padežu.

Švicarska -ski švicarski, a, oBelgija → belgijski, a, oFrancuska → francuski, a, o

32

Turska→ turski, a, oItalija→ talijanski, a, oNorveška→ -ški norveški, a, oGrčka→ -čki grčki, a, o

To je japanski auto. To je češki auto. To je njemački auto.

Vježbe:1. Napiši posvojni pridjev koji nedostaje!1. Ovo je __________________ autobus. (London)2. Ovo je __________________ hram. (Grčka)3. Ovo je __________________ dvorac. (Beč)4. Ovo je __________________ zid. (Kina)5. Ovo je __________________ piramida. (Egipat)6. Ovo je __________________ vino. (Italija)7. Ovo je __________________ pivo. (Belgija)

2. Napiši posvojne pridjeve! 1. Mađarska_______________ hrana_______________ kultura_______________ ples2. Švicarska_______________ sir_______________ čokolada_______________ satovi_______________ planine3. Italija_______________ cipele_______________ koža_______________ tjestenina_______________ jezik4. Hrvatska_______________ vino_______________ otoci_______________ rakija_______________ more5. Njemačka _______________ automobili_______________ pivo_______________ skladatelj_______________ torta

bojecrvena

33

plava

žuta

narančasta

zelena

ljubičasta

34

ružičasta

smeđa

bijela

crna

šareno

35

Vježbe: 1. Opiši kakve su zastave! Npr. Hrvatska zastava je crvena, bijela i plava.

Njemačka

Kanada

Afganistan

Jordan

Italija

Švedska

36

Amerika

Francuska

Mađarska

Kina

2. Napiši koje je što boje! npr. Sjena je crna.1. More je _________.2. Rajčice su _________.3. Cvijeće je _________.4. Trava je _________.5. Grožđe je _________.6. Lavanda je _________.7. Zemlja je _________.8. Sunce je _________.

37

ljudske osobinesebičan, veseo, tvrdoglav, društven, praktičan, siguran, povučen, pouzdan, neodgovoran, iskren, simpatičan, dosadan, zabavan, sramežljiv, strpljiv, smiren, lijen, nervozan, marljiv, osjećajan, duhovit, ambiciozan, uporan, zatvoren, inteligentan, lukav, umišljen, topao, hladan, komunikativan, strog, veseo, ljubazan, marljiv, odgovoran, neuredan, liberalan, ambiciozan, otvoren, uredan, antipatičan

1. Razvrstaj gore na vedene osobine na pozitivne i negativne!

2. Napiši tri pridjeva ispred imenice po izboru! Npr. Ovdje je lijep, visok, mlad muškarac.1. Ovdje je _________, _________, _________ žena.2. Ovdje je _________, _________, _________ profesor.3. Ovdje je _________, _________, _________ prodavačica.4. Ovdje je _________, _________, _________ učenik.5. Ovdje je _________, _________ ,_________ drvo.6. Ovdje je _________, _________, _________ prijatelj.7. Ovdje je _________, _________, _________ baka.8. Ovdje je _________, _________, _________ auto.

posvojni pridjevi za živoPosvojni pridjevi za živo tvore se pomoću nastavaka -ov- ili -ev- za muški rod i -in- za ženski rod koje dodajemo na osnovu. Na te nastavke dodajemo uobičajene nastavke za pridjeve. Nastavak -ev- za muški rod koristi se ako osnova završava na č, ć, dž, đ, j, lj, nj, š, ž, št, žd, r, c. Ako osnova imenice bilo kojeg roda koju pretvaramo u posvojni pridjev završava na -c tada c postaje č te dobivamo nastavak -čev- za muški rod, ili -čin- za ženski rod. (npr. zec →zečev, Janica→Janičin)Ako imenica muškog roda završava na -a, npr. tata, Ivica, posvojni pridjev tvorit će se pomoću nastavaka za ženski rod, npr. tatin, Ivičin.

muški rod-ov-jednina Martinov prijatelj Martinova prijateljica Martinovo pismo

množina Martinovi prijatelji Martinove prijateljice Martinova pisma

-ev- (č, ć, dž, đ, j, lj, nj, š, ž, št, žd, r, c) jednina Perićev prijatelj Perićeva prijateljica Perićevo pismo

množina Perićevi prijatelji Perićeve prijateljice

38

Perićeva pisma

pazi! c+ev→čev

ženski rod-in-jednina Marijanin prijatelj Marijanina prijateljica Marijanino pismo

množina Marijanini prijatelji Marijanine prijateljice Marijanina pisma

pazi! c+in→čin

Vježbe:1. Napiši ispravni posvojni pridjev!1. To je _____________ mačka. (Iva)2. To je _____________ pas. (Martin)3. Ovo su _____________ mačke. (mama)4. Ovo je _____________ kuća. (tata)5. Ovo je _____________ pivo. (Ivan)6. To je _____________ auto. (susjed)7. To su _____________ prijateljice. (sestra)

2. Odgovori na pitanja! npr. Čiji je to konj? (Marija) To je Marijin konj.1. Čija su ovo polja? (Boris)2. Čija je ovo slika? (profesor)3. Čija je ovo stolica? (Bačić)4. Čiji je ovo šešir? (kuhar)5. Čiji je ovo mobitel? (Ana)6. Čiji je ovo tanjur? (mačka)7. Čija je ovo kuća? (lutka)8. Čija je ovo igračka? (brat)

3. Napiši kako se zovu Zagrebačke ulice i trgovi!1. Ovo je _____________ trg. (Jelačić)2. Ovo je _____________ ulica. (Tkalčić)3. Ovo je _____________ ulica. (Preradović)4. Ovo je _____________ ulica. (Jurišić)5. Ovo je _____________ trg. (Marko)6. Ovo je _____________ trg. (Marulić)

4. Prepiši tekst s početka lekcije!

39

8. Akuzativ. Prezent glagola na -ati.

Čitaj!Čim proviri sunce, znamo da je vrijeme za sportove na otvorenom. Za mnoge od njih ne trebate imati mnogo novca!Tenis tako više nije privilegija bogatih: možete igrati i u komotnoj staroj trenirci. Da biste mogli trenirati trebaju vam tenisice koje sigurno već imate i reket. Set teniskih loptica košta između 45 i 60 kuna. Zakup terena za tenis stoji između 30 i 50 kuna. Tenis možete trenirati u bilo koje godišnje doba, iako ga je najljepše igrati na svježem zraku i umjerenom suncu.Bicikl većina ljudi zna voziti. Zašto ne biste opet sjeli na njega? Bez obzira na to koliko joj je radni dan stresan, 27-godišnja Zrinka, profesorica tjelesne kulture redovito trenira dva puta dnevno. Ako se ne želite profesionalno baviti biciklizmom, dovoljan će vam viti jeftiniji bicikl , tenisice i trenirka. U Hrvatskoj ima i mnogo planinarskih društava, a učlaniti se možete bilo kada. Jasno, za planinarenje treba vam i odgovarajuća oprema, a nije isto idete li na jednodnevne izlete, u niže ili više planine. Planinarenje je savršeno za one koji vole spoj sporta i prirode.

Ostali sportovi: košarka, nogomet, plivanje, atletika, skijanje, šah, boks, rukomet, odbojka, veslanje, ronjenje, ribolov

prezent glagola na -ATI: glagol imatija imam mi imamoti imaš vi imateon, ona, ono ima oni, one, ona imaju

upitno: Imam li ja?

negacija:ja nemam mi nemamoti nemaš vi nemateon, ona, ono nema oni, one, ona nemaju

Vježbe:1. Upotrijebi ispravan oblik glagola imati i zatim napiši rečenicu u negaciji!1. Martin __________ auto.2. Ja __________ sendvič.3. Oni __________ bicikl.4. Vi __________ stan.5. Ja __________ naočale.6. Moje kćeri __________ igračke.7. Ti __________ smeđe oči i smeđu kosu.8. Marin __________ suprugu.9. Danijela __________ supruga.10. Mi __________ dobre roditelje.11. Ja i ti __________ mali stan.12. Vi __________ test u ponedjeljak.

40

2. Upotrijebi glagol imati u upitnoj formi!1. ________________ ja naočale?2. ________________ moje kćeri igračke?3. ________________ Martin auto?4. ________________ ja sendvič?5. ________________ oni bicikl?6. ________________ vi stan?7. ________________ vi test u ponedjeljak?8. ________________ mi dobre roditelje?9. ________________ Danijela supruga?10. ________________ ja i ti mali stan?11. ________________ Marin suprugu?12. ________________ ti smeđe oči i smeđu kosu?

3. Odgovori na pitanja potvrdno i niječno! Npr. Imaš li šešir? Ne, nemam šešir. Da, imam šešir. 1. Imaš li cvijet?2. Ima li on televizor?3. Ima li ona džemper?4. Imaju li oni dvorište? 5. Imate li vi kauč?6. Imamo li mi automobil?

Fraza: Imati posla. Imam posla. Imaš posla. Imati pametnijeg posla. Nemati pametnijeg posla.

akuzativ – objektAkuzativ je četvrti padež u hrvatskoj gramatici. Padež je kategorija koja izriče različite odnose onoga što riječ znači prema sadržaju rečenice. Ti se odnosi izriču padežnim nastavcima. Akuzativ odgovara na pitanje koga? što? Neki glagoli uz sebe traže objekt u akuzativu. To su primjerice, glagoli imati, znati, trenirati.

muški rod ženski rod srednji rod

jednina, neživo otokø planinu more

živo prijatelja

množina otoke planine mora

Ja imam stan. Ja imam prijatelja. Hrvatska ima otoke, planine i brda.

Vježbe:1. Stavi imenicu u zagradi u akuzativ!1. Hrvatska ima ______________ . (zastava)2. Hrvatska ima ______________ . (more)3. Hrvatska ima ______________ . (gradovi)4. Hrvatska ima ______________ . (planine)5. Hrvatska ima ______________ . (brda)6. Hrvatska ima ______________ . (predsjednik)7. Hrvatska ima ______________ . (premijerka)

41

8. Hrvatska ima ______________ . (otoci)9. Hrvatska ima ______________ . (rijeke)10. Hrvatska ima ______________ . (jezera)

2. Stavi imenice u zagradi u akuzativ!1. Njemačka ima ______________. (pivo, auti)2. Švedska ima ______________ . (šume)3. Italija ima ______________. (pizza, odjeća)4. Švicarska ima ______________ . (satovi, banke)5. Francuska ima ______________ . (sir, vino)6. Amerika ima ______________ . (filmovi, glumci)

3. Preoblikuj rečenice! npr. Ovo je moja soba. Imam sobu.1. Ovo je tvoja haljina.2. Ono je njegova kuća.3. To je njena čokolada.4. To je vaša mačka.5. Ono je njihova fotografija. 6. Ovo su moji šeširi.7. Ovo su naši kaputi.

4. Napravi rečenice tako da kažete što volite! Imenica mora biti u akuzativu. npr. torta – Volim tortu.sladoledglazbamorečokoladaprijateljizabavamladićdjevojkamamatatasestrabratkavakazalištesportpivovinoobitelj

5. Stavi imenicu u zagradi u akuzativ!1. Anamarija ima ______________. (muž)2. Njegov susjed ima novi ______________. (auto)3. Imam ______________. (brat)4. Luka zove ______________ (susjed) na kavu.5. Večeram ______________ i ______________. (sendvič, jogurt, mn.)6. On ima ______________. (prijatelj, mn)7. Oni imaju ______________. (pas)

42

8. Vi svirate ______________. (klavir)9. Ti gledaš ______________. (film)10. Mi slušamo ______________ . (profesor)

6. Postavi pitanje na rečenicu tako da upotrijebiš koga ili što! npr. On ima prijatelja. Koga on ima? 1. On ima auto.2. Ona ima muža.3. Mi imamo obitelj.4. Ti imaš posao.5. Oni gledaju film.6. On dobro priča viceve.7. Naši susjedi imaju psa.8. Studenti čitaju knjige.9. Mi imamo poznanike.10. Kuhar kuha juhu.11. Svi vole djecu.12. Oni čitaju novine.

Pazi! imenica novine ima samo množinu

prezent glagola na -ATIinfinitiv: znatija znam mi znamoti znaš vi/Vi znateon, ona, ono zna oni, one, ona znaju

upitno: Znam li ja? niječno: Ja ne znam.

Ja sviram gitaru. Ivan i Kristina odgajaju djecu.

Fraza: Znati nešto napamet.

Vježbe:1. Upotrijebi glagol u zagradi u ispravnom obliku!1. Sandra ____________ (imati) mamu i tatu.2. Anita radi u dječjem vrtiću. Tamo ____________ (odgajati) djecu.3. Petra i Silvija ____________ (trenirati) skijanje.4. One rado ____________. (skijati)5. Andrija ____________ (pjevati) i ____________ (svirati) gitaru.6. Marija ____________ (navijati) za Dinamo.7. Mi ____________ (ponavljati) gramatiku.8. Vi ____________ (slušati) glazbu.9. Mama i Tomislav ____________ (kuhati) ručak.10. Oni ____________ (gledati) film.11. Ja ____________ (crtati) svoju kuću.12. Mi ____________ (čekati) prijatelje.13. On ____________ (igrati) nogomet.14. One ____________ (razgovarati) cijeli dan.

43

15. Ti ____________ (ručati) u 12 sati.16. Oni ____________ (čitati) novine.17. Mi ____________ (pitati): "Kako se zovete"?

2. Upotrijebi glagol u zagradi u ispravnom obliku!1. Ja ____________ (fotokopirati) knjigu.2. Vi puno ____________. (filozofirati)3. Ti stalno ____________. (provocirati)4. Mi ____________ (planirati) vikend.5. Ja ____________ (montirati) kuhinju.6. Tramvaji ne ____________. (funkcionirati)7. Mladi ____________ . (fantazirati)8. Gužve u prometu ____________ (blokirati) grad.9. On ____________ . (protestirati)

3. Napiši rečenice u množini! npr. Ja pjevam pjesmu. Mi pjevamo pjesme.1. Ja čekam prijatelja.2. On ima knjigu.3. Ona vježba pjesmu.4. Ti kuhaš juhu.5. Ja fotografiram grad.6. Ti slikaš selo.7. On montira kuhinju.8. On reklamira pivo.9. Ti imaš sat.10. Ja čitam novine.

4. Stavi glagol u zagradi u ispravan oblik!1. Mi _______________ (gledati) televiziju.2. Vi _______________ (svirati) klavir.3. Oni _______________ (pjevati) u zboru.4. Ja _______________ (šetati) po centru.5. Ti _______________ (sanjati) more.6. Oni _______________ (ne ručati) u kuhinji.7. Ona _______________ . (ne kuhati)8. Ona _______________ (ne spavati) u tramvaju.9. One _______________ (ne razgovarati) s tobom.10. Ono _______________ (ne znati) čitati.

5. Prepiši tekst s početka lekcije!

9. Prezent modalnih glagola. Homonimi.

44

Čitaj!Neki kažu da su ljudi po svom rođenju sebični, da ne znaju dijeliti i da se to uči kroz život s drugima. Vjerojatno su u pravu. Kažu i da oni koji imaju braću i sestre imaju više senzibiliteta prema drugima i radije dijele. Ja nemam ni brata ni sestru. Kažu da nikad nisam bio škrt, ali isto tako mi je trebalo puno vremena da mi dođu neke stvari. To je, valjda, normalno. U svakom od nas se krije to zrno davanja, kad smo više sretni kad dajemo nego kad uzimamo. Davanje krvi je nešto posebno jer dajemo nešto bez čega ćemo se brzo oporaviti za nekog tko bez toga neće moći preživjeti. U svijetu gdje oko nas hoda gomila ljudi lako je pomisliti: tamo je puno ljudi, netko drugi će sjesti na tu stolicu. Vidi koliko ih ima. U tom trenu vam ne pada na pamet da većina tako razmišlja. Ipak, jednog dana možda pomislite: nema nikog drugog! Vi ste ti koji možete, trebate i morate to napraviti. O davanju krvi kruže svakakve priče: kako to može biti štetno, kako se može dobiti neka zarazna bolest, kako uzrokuje slabljenje srca... Ovo su, naravno, gluposti. Ja bih rekao da je upravo suprotno – darivanje krvi je opasno jer uzrokuje povećanje srca i ljubav prema čovjeku u nevolji.

Mario Pranjić, www.strsljen.orgPrezent modalnih glagolaModalni glagoli su oni glagoli koji kada se koriste u rečenici uza sebe imaju još jedan glagol u infinitivu s kojim čine potpuno značenje.

morati + infinitija moram mi moramo ti moraš vi/Vi morateon, ona, ono mora oni, one, ona moraju

upitno: Moram li ja?niječno: Ja ne moram. modalni glagol + infinitiv: Moram ići u školu.

trebati + infinitiv ili imenica u akuzativuja trebam mi trebamoti trebaš vi/Vi trebateon, ona, ono treba oni, one, ona trebaju

upitno: Trebam li ja?niječno: Ja ne trebam.modalni glagol + infinitiv: Trebaš vidjeti Pariz.modalni glagol + imenica u akuzativu: Trebam cigarete.

smjeti + infinitivja smijem mi smijemoti smiješ vi/Vi smijeteon, ona, ono smije oni, one, ona smiju

upitno: Smijem li ja?niječno: Ja ne smijem. modalni glagol + infinitiv: Ja smijem piti kavu.

45

moći + infinitivja mogu mi možemoti možeš vi/Vi možeteon, ona, ono može oni, one, ona mogu

upitno: Mogu li ja?niječno: Ja ne mogu.modalni glagol + infinitiv: Ja mogu voziti bicikl.

htjeti (naglašeni oblik) + infinitiv ili imenica u akuzativuja hoću mi hoćemoti hoćeš vi/Vi hoćeteon, ona, ono hoće oni, one, ona hoće

upitno: Hoću li ja?

niječno:ja neću mi nećemoti nećeš vi/Vi nećeteon, ona, ono neće oni, one, ona neće

modalni glagol + infinitiv: Ja hoću plesati!modalni glagol + imenica u akuzativu: Hoćemo praznike!

Vježbe:

1. Upotrijebi glagol morati u ispravnom obliku!1. ______________ li on ići na fakultet?2. Ti ______________ učiti.3. Mi ______________ ići na fakultet.4. Ivana ne ______________ telefonirati.5. Oni ______________ nešto raditi. 6. ______________ li vi slušati roditelje?7. Ja ______________ vidjeti Pariz.8. Ona ______________ imati zadaću.

2. Upotrijebi glagol trebati u ispravnom obliku.1. Mi ______________ vitamine.2. Djeca ______________ mlijeko.3. Trava ______________ vodu.4. Ja ______________ govoriti.5. Mi ______________ prijatelje.6. Ti ______________ puno plivati.7. Vi ______________ hranu.

3. Upotrijebi glagol smjeti u ispravnom obliku!1. Ti ne ______________ brzo voziti.2. Marko ne ______________ piti alkohol. 3. Ja ne ______________ jesti svinjetinu.4. Jasna i Hrvoje ne ______________ ići u disko.

46

5. ______________ li ti jesti kolače?6. Mi ne ______________ brzo voziti.

4. Upotrijebi glagol moći u ispravnom obliku!1. ______________ li, Ana, molim te, kupiti kruh?2. Jasna ______________ brzo trčati.3. Ja ______________ voziti bicikl.4. Ivan i Hrvoje ______________ pomoći.5. Vi ______________ davati krv.6. Mi ne ______________ dobiti ulaznicu.7. ______________ li ti brzo pisati?8. Molim Vas, ______________ li otvoriti prozor?

5. Upotrijebi glagol htjeti u ispravnom obliku!1. ______________ li ići u Split?2. Mario ______________ znati gdje je njegov novčanik.3. Jasna ______________ (neg.) kolač, nego jabuku,4. Maja i Josip ______________ večerati zajedno.5. Ja radim što ______________.6. One ______________ (neg.) nove cipele.7. Mi ______________ čuvati prirodu.8. ______________ li vi vodu ili sok?9. Ti ______________ biti balerina.10. Vi ______________ upoznati nove zemlje.11. On ______________ novi auto.

6. Upotrijebi glagol u zagradi u ispravnom obliku!1. ______________ više učiti! (morati, ti)2. Sad ______________ ići na kavu. (moći, ja)3. ______________ li i ti ići na kavu? (moći, ti)4. ______________ li on sutra kuhati ručak? (trebati, on)5. ______________ ići u kino. (moći, mi)6. Petar i Marijen ______________ sok. (htjeti)7. Dijete ______________ ići na bazen. (smjeti, neg.)8. Jasna ______________ trenirati svaki dan. (morati)9. Mi ______________ kolač. (htjeti, neg.)10. Ti ______________ sad jesti. (smjeti, neg)11. Ona ______________ lijek. (trebati)12. On ______________ ići na put. (moći)

7. Dovrši rečenice!1. Čovjek mora imati ______________.2. Čovjek treba imati ______________.3. Čovjek može imati ______________.4. Čovjek hoće imati ______________.5. Čovjek ne smije imati ______________.

8. Preoblikuj natpise u rečenice! npr. Zabranjeno pušiti. Ne smijemo pušiti.1. Zabranjeno parkirati.2. Zabranjeno unositi oružje.

47

3. Zabranjeno plakatirati.4. Zabranjeno trubiti.5. Zabranjeno prolaziti. 9. Upotrijebi glagol u zagradi u ispravnom obliku!1. Mama i tata ______________ novi auto. (trebati)2. Ja ______________ puno učiti. (morati)3. ______________ li ti pušiti cigarete? (smjeti)4. Ti ______________ jesti sendviče. (htjeti)5. Oni ______________ ići na more. (htjeti, neg.)6. Vi ______________ puno pričati. (smjeti, neg.)7. ______________ li ti kuhati večeru? (trebati)

10. Prepiši jedan odlomak teksta s početka lekcije!

homonimiHomonimi su riječi koje se isto pišu ali imaju različita značenja.

vrijeme – meteorolški pojam vrijeme – fizikalni pojam

pas – životinja pas – pojas

mjesec – Zemljin satelit mjesec – kalendarski mjesec

blago – novac blago – stoka

rak – životinja rak – bolest

grad – tuča, vremenska nepogoda grad – naselje

list – dvije stranice papira list – dio biljke

glas – produkt govora, pjevanja glas – izjašnjavanje u odlučivanju ili na izborima

10. Prijedlozi uz akuzativ. Glagol ići. Dani u tjednu. Osobne zamjenice u akuzativu.

Čitaj!

Jedan dan đaka iz Tanzanije

Svako jutro od ponedjeljka do petka, već od 6:30 kolone djece u plavo-bijelim uniformama idu u škole. Đaci dolaze rano da prije početka nastave zaliju školski vrt i počiste dvorište. Nastava počinje u 7:00 i traje do 12:00. Zatim odlaze kućama. Oni koji žive daleko od škole uglavnom ostaju ispred škole i čekaju početak nastave. Nastava ponovo počinje popodne u 14 sati i traje do 16:30. Nakon završetka nastave, učenici odlaze po vodu da počiste učionice i pripreme školske prostorije za sljedeći dan. Odlaze kući iza 17 sati. Mnogi imaju kante za vodu pa nakon nastave odlaze po vodu koju nose kući.

48

U razredima je prosječno 120 učenika i sjede po četvero u klupama. U srijedu u svim školama nastava završava ranije da učenici imaju vremena oprati i osušiti svoje uniforme za sljedeći dan. Odjeću peru na obližnjem potoku i rasprostiru je na stabla da se osuši.

izvor: www.zdenac.org

glagol ićija idem mi idemoti ideš vi/Vi ideteon, ona, ono ide on, one, ona idu

upitno: Idem li ja?niječno: Ja ne idem.

Vježbe:1. Upotrijebi glagol ići u ispravom obliku!1. Kamo____________? ____________ na fakultet. (ona)2. Kamo ____________? (ti) ____________ u Zagreb. (ja)3. Kamo ____________? (Vi) ____________ na parkiralište. (ja)4. Kamo ____________? (one) ____________ u Pulu. (one)5. Kamo ____________? (mi) ____________ u kafić. (mi)6. Kamo ____________? (ti) ____________ na trg. (ja)7. Kamo ____________? (on) ____________ u školu. (on)8. Kamo ____________? (ona) ____________ na plivanje. (ona)

2. Poveži dijelove rečenice!Učenik ide na tržnicu. Turist ide na more.Baka ide u hotel.Mornar ide u banku.Lopov ide u školu.

3. Upotrijebi glagol ići u ispravnom obliku!1. Ja ____________ u trgovinu.2. Ti ____________ u školu.3. ____________ li u crkvu? (ti)4. Ona ____________ na Sljeme.5. On ____________ na tramvaj.6. Mi ____________ na izlet.7. Danas ____________ na koncert. (mi)8. ____________ li na izložbu? (vi)9. Oni ____________ u kafić.10. On i ona ____________ na vjenčanje.

4. Upotrijebi glagol ići u negaciji!1. Ti ____________ u banku.2. Ja ____________ u kino.3. Vi ____________ u crkvu.

49

4. Prijateljice ____________ u Zagreb.5. Ja i Goranka ____________ na Sljeme.6. Susjedi ____________ u trgovinu.7. Dijete ____________ u školu.8. Prijatelji ____________ u kafić.9. Hrvoje ____________ na otok.

5. Postavi pitanja na rečenice iz prethodne vježbe! npr. Ideš li u banku?

akuzativ s prijedlozimaAkuzativ ide s ovim prijedlozima: u, na, za, po.S kojim će prijedlogom ići koja imenica često nije logično pa je takve kombinacije najbolje zapamtiti i naučiti napamet.

u i na

kamo?

u gradu Berlin u Francuskuu kafiću restoranu muzeju kinou kazališteu dvoranuu kućuu školuu uredu kupaonicuu šumu

na otokna koncertna fakultetna posaona WCna sastanakna predavanjena tenisna izletna kavu, sok, pivona ručak, večeruna izložbuna filmna predstavu

Pozor!: u/na more u/na selo u/na tramvaj u/na rijeku

Vježbe:1. Imenicu u zagradi stavi u akuzativ!1. Idemo u ____________ . (Hrvatsku)2. Turisti idu u ____________ (Zadar) i na ____________ (otok, mn.)3. Mi idemo u ____________. (škola)4. On ide u ____________. (Rijeka)5. Djeca idu u ____________ (park, mn.) i na ____________ . (igralište, mn.)6. Idete li na ____________? (otok Krk)7. Tata ide u ____________. (vrt)8. Radnici idu u ____________. (tvornica, mn.)9. Iva ide u ____________. (Amerika)10. Mama ide na ____________. (terasa)

50

11. Večeras idem na ____________. (koncert)12. Zoran i Petra idu u ____________. (hotel)13. Ti ideš na ____________. (parkiralište)14. Učenici idu na ____________. (izlet)15. Vi idete u ____________. (knjižnica)16. Idemo li na ____________? (plaža)17. Prijatelji idu u ____________ (kafić, mn.) i ____________ . (restoran, mn,)18. Ona ide u ____________ (Beč) i ____________ . (Budimpešta)19. Mladići idu u ____________. (trgovina, mn.)20. Baka i djed idu na ____________. (selo)

2. Napiši u ili na!1. Učenici idu _______ školu.2. Idemo _______ brdo.3. Lina ide _______ crkvu.4. Mi idemo _______ park.5. Idete li _______ trg?6. Ona ide _______ muzej.7. Djevojke idu _______ trgovine.8. Hrvoje ide _______ kuhinju.9. Planinari idu _______ Medvednicu.10. Ti ideš _______ predstavu.11. Ona ide _______ Pulu.12. Djevojke i mladići idu _______ koncert.13. Djeca idu _______ vrtić.14. Ideš _______ otok Rab.15. On ide _______ kolodvor. 16. Idemo _______ ručak.17. Idete li _______ kavu?18. Ti ideš _______ centar.19. Oni idu _______ grad.20. Oni idu _______ tenis.21. Za vikend idemo _______ more.22. Oni idu _______ veliki grad.23. Idem _______ selo.24. Danas idemo _______ ručak _______ restoran.25. Moja prijateljica ide _______ fakultet.26. Darija ide _______ plivanje _______ bazen.27. Oni planiraju ići _______ otok Brač.28. Možda idu _______ izlet.

dani u tjednu, godišnja doba i dijelovi dana

kada?u ponedjeljak / ponedjeljkom = svaki ponedjeljaku utorak / utorkom = svaki utoraku srijedu / srijedom = svaku srijeduu četvrtak /četvrtkom = svaki četvrtaku petak /petkom = svaki petak

51

u subotu /subotom = svaku subotuu nedjelju / nedjeljom = svaku nedjelju

ujutrou ponoćprijepodneposlijepodnenavečeru podneljetizimina jesenna proljećeza vikendVježbe:1. Odgovori na pitanja! npr. Kada Marin ide u grad? (subota) Marin ide u grad u subotu.1. Kada ideš na izlet? (ponedjeljak)2. Kada je utakmica? (srijeda)3. Kada trebaš knjige? (četvrtak)4. Kada imaš vremena za kino? (ponedjeljak)5. Kada je koncert? (subota)6. Kada ručaju? (podne)7. Kada idu na odmor? (proljeće)8. Kada se odmarate? (vikend)9. Pada ideš spavati? (ponoć)10. Kada je kod vas hladno? (zima)11. Kada se oni kupaju u rijeci? (ljeto)12. Kada ideš na planinarenje? (jutro)

2. Dovrši rečenice! npr. U ponedjeljak idem u centar i šetam.1. U utorak idem....2. U srijedu idem...3. U četvrtak idem...4. U petak idem...5. U subotu idem...6. U nedjelju idem...

3. Odgovori na pitanja!1. Kada se odmaraš?2. Kada ideš u trgovinu?3. Kada ideš u šetnju? 4. Kada kuhaš?5. Kada ideš na spavanje?

akuzativ s prijedlozima za i po

Pripremam večeru za goste.Idem u trgovinu po vino.

52

Vježbe: 1. Stavi imenice u zagradi u akuzativ!1. Idem u Samobor po _____________. (kolač, mn.)2. Idem u Zagreb po zagrebački _____________. (odrezak)3. Idem na Pag po _____________. (sir)4. Idem na Jadran po _____________. (riba, mn.)5. Idem u Istru po _____________. (vino)6. Idem u Dalmaciju po _____________. (pršut)7. Idem na Hvar po _____________. (lavanda)8. Idem po _____________. (kruh)9. Marijan ide na kiosk po _____________. (razglednica. mn.)10. Ivan ide na poštu po _____________. (paket)11. Marijana ide po _____________. (cigarete)12. Vesna ide po _____________ (kruh) u _____________. (dućan)13. Muž ide po _____________. (žena)14. Mama ide po _____________ (dijete) u _____________. (vrtić)15. Mislav ide po _____________ (prijatelja) na _____________ . (aerodrom)16. Sanja ide po _____________ (prijateljica) na _____________. (kolodvor)17. Tata ide po _____________ (sin) u _____________. (škola)18. Ovo je poklon za _____________. (Tanja)19. Sat je za _____________. (Ivan)20. Torba je za _____________. (Neda)21. Ovo je ulaznica za _____________. (kino)22. Je li cvijeće za _____________? (mama)

2. Napiši za ili po!1. Ove knjige su _____ članove knjižnice.2. Idemo _____ baku na kolodvor.3. Ovo meso je _____ večeru.4. Poklon je _____ brata.5. Idem na kiosk _____ novine.6. Novine su _____ mamu.7. Ovaj novac je _____ hranu.8. Idem na aerodrom _____ prijateljicu.9. Idemo u dućan _____ novi stol _____ kuhinju.

3. Postavi pitanje na rečenicu! npr. Kava je za sestru. Za koga je kava? / Ova ulaznica je za muzej. Za što je ova ulaznica?1. Povrće je za mamu.2. Ideš po dijete.3. Idem po kruh.4. Poklon je za prijateljicu.5. Knjiga je za učenika.6. Idem u grad po mamu.7. Ona ide u knjižnicu po roman.8. Ivana ide po baku u bolnicu.9. Vegetarijanska hrana je za Jasnu.10. Josip ide po voće u supermarket.11. Idemo po pakete na poštu.12. Ove šalice su za čaj.

53

13. To su karte za tramvaj.14. Idete po novac u banku.

4. Stavi imenicu u zagradi u akuzativ!1. U trgovinu idemo po _______________ i _______________. (kruh, mlijeko)2. Na tržnicu idemo po _______________ i _______________. (voće, povrće)3. U mesnicu idemo po _______________ i _______________. (meso, kobasice)4. U ribarnicu idemo po _______________. (riba)5. U slastičarnicu idemo po _______________ i _______________. (kolač mn, sladoled)6. U ljekarnu idemo po _______________. (lijek mn)7. U butik idemo po _______________. (odjeća)8. Na kiosk idemo po _______________ . (časopis mn)9. U banku idemo po _______________. (novac)10. U poštu idemo po _______________. (paket)

5. Ovo je Zvjezdanin popis stvari koje mora kupiti:

jogurti, čokolada, kruh, piletina, jaja, mlijeko, ulje, sir, riba, meso, blitva, šampinjoni, jabuke, bon za mobitel, novine

Napiši po što Zvjezdana ide u trgovinu!Zvjezdana ide u trgovinu po.....

osobne zamjenice u akuzativuZamjenice su promjenjiva vrsta riječi. Mogu se mijenjati po padežima. Postoje naglašene osobne zamjenice (dulji oblik) i nenaglašene osobne zamjenice (kraći oblik). Naglašene osobne zamjenice upotrebljavaju se:

- kad se zamjenica ističe. Ona tada obično stoji na početku ili na kraju rečenice, npr. Njega zanimaju filmovi. Filmovi zanimaju njega. Ovim se rečenicama hoće reći da filmovi zanimaju njega, za razliku od npr. nje, koju filmovi možda ne zanimaju. Ili pak u rečenici: Ja njega dobro poznajem. Ovom se rečenicom želi posebno istaknuti da ga ja poznajem.

- kad se lica suprotstavljaju, npr. Pozvao je nas na večeru, a ne njih. - nakon prijedloga, npr. Pokloni su za mene. Majka dolazi po nju na

kolodvor.Nenaglašene osobne zamjenice koriste se kada želimo nešto izraziti bez stavljanja naglaska na osobu. One uvijek moraju stajati nakon naglašene riječi, najčešće glagola. Zamjenica za ženski rod jednine ju u standardnom hrvatskom jeziku upotrebljava se kad se iza nje nalazi glagol biti u 3. licu jednine, npr. On ju je dočekao. ili slog koji završava na -je, npr. Nije ju nikada vidio. Ne voli limunadu, ali pije ju kada je vruće. Ovo pravilo se često krši u razgovornom jeziku i u njemu se ove zamjenice upotrebljavaju bez posebnog pravila.

jednina množina

ja→me, mene mi→nas

ti→te, tebe vi/Vi→vas/Vas

on→ga, njega oni→ih, njih

54

ona→je/ju, nju one→ih, njih

ono→ga, njega ona→ih, njih

Vježbe:1. Stavi osobne zamjenice u akuzativ!1. Zanima _______ hrvatska kuhinja. (ja)2. Zanimaju _______ filomovi. (one)3. Zanima _______ posao. (ona)4. Zanimaju _______ nacionalni parkovi. (mi)5. Zanimaju _______ putovanja. (oni)6. Zanima _______ sport. (vi)7. Zanimaju _______ automobili. (ti)8. Zanima _______ umjetnost. (on)9. Zanimaju _______ žene. (oni)10. Zanima _______ filozofija. (ja)11. Zanima _______ poljoprivreda. (Vi)12. Zanima _______ glazba. (ja)13. Zanima _______ ta djevojka. (ti)14. Zanima _______ nogomet. (on)15. Zanima _______ matematika. (ona)16. Zanimaju _______ izleti. (vi)

2. Stavi osobne zamjenice u akuzativ!1. Za koga su pokloni? Za _______. (ja)2. Za koga je sat? Za _______. (ti)3. Po koga ideš? Po _______ . (oni)4. Za koga je bicikl? Za _______. (on)5. Po koga idemo? Po _______. (ona)6. Za koga je računalo? Za _______. (mi)7. Za koga je knjiga? Za _______. (on)8. Za koga je sok? Za _______. (ti)9. Po koga ide mama na kolodvor? Po _______. (oni)10. Po koga idu u školu? Po _______. (oni)11. Po koga idemo u Zadar? Po _______. (ona)

3. Postavi pitanja na rečenice tako da odgovor bude dio rečenice otisnut koso!1. Otac kuha večeru za nas.2. Otac kuha večeru za nas.3. Otac kuha večeru za nas.

4. Stavi osobne zamjenice u akuzativ!1. Čitam __________ kao knjigu! (ti)2. Želiš __________ prevariti. (ja)3. __________ ne zanimaju knjige. (oni)4. __________ sam upoznala prošle godine. (ona)5. Idem po __________ u restoran. (ona)6. Trebam __________ svaki mjesec. (on)7. Sutra pravim večeru za __________. (Vi)8. __________ vole dobri ljudi. (one)

55

9. Hoću __________ bolje upoznati! (ona)10. Gledam __________ cijeli dan. (vi)11. Vodim __________ u kazalište. (ti)12. Volim samo __________! (on)13. Slušam __________ cijeli dan! (oni)14. Znam __________ već dugo. (on)15. Volim __________! (ti)16. __________ zanimaju automobili. (on)17. Tražila sam samo __________! (ti)18. Čekam __________, (ona) a ne __________. (Vi)

5. Spoji riječi u ispravnu rečenicu!1. muči – problem – tvoj – mene2. te – u – šaljem – banku3. pišete – za – Vi – nas4. vidimo – mi – samo – vas5. nas – voli – on – ne – njih – a

6. Prepiši tekst početka lekcije!

11. Akuzativ zamjenica i pridjeva. Akuzativne funkcije.

Čitaj!Neki ljudi kažu da su stvarnost i želje nešto što ne ide zajedno. Mislite li i vi tako? Vjerojatno ćete reći da je to tako često u svakodnevnom životu, a možda nećete reći ništa. Ovo je moja priča o željama...Zovem se Ana i po zanimanju sam odvjetnica. Uvijek sam bila ambiciozna i marljiva, ali nikada sretna. Svaki dan sam željela nešto drugo – nove prijatelje, novu odjeću, novi auto i stan... Kada sam sve to dobila, tražila sam dalje i tako sam živjela godinama. Moja obitelj je bila jako nesretna, a moji prijatelji su otišli. Moje želje su postale moja stvarnost koja nije bila nimalo lijepa. Shvatila sam da sam željela krive stvari. Danas sam sretna jer znam što uistinu želim. Sada mislim i na druge ljude, a za sreću trebam njihove osmjehe. Kada su želje dobre i stvarnost postaje dobra.

izvor: Croaticum

Vježbe:Odgovori na pitanja!1. Tko je Ana?2. Koje su njezine osobine?3. Što je njezin problem?

akuzativne funkcije Za lakše razlikovanje jednog padeža od drugih, osim pitanja za padeže može pomoći i poznavanje funkcija koje neki padež ima u rečenici.

56

Akuzativ može imati sljedeća značenja:

1. Izravni objekt (koga? što?)Čitam knjigu.Volim mamu.Imam snove i želje.

Glagoli koji traže izravni objekt u akuzativu su:čistiti, otvoriti, zatvoriti, jesti, piti, nositi, gledati, slušati, upoznati, dobiti, kupiti, imati, voljeti, mrziti, tražiti, htjeti, znati, plesati, svirati...

2. Cilj, smjer (kamo?)Idem u grad. Idem na izlet.

Prijedlozi: u, na

3. Razlog kretanjaIdem u trgovinu po kruh.Idem u _______ po _______.

Prijedlozi: po

3. Vrijeme (kada?)U ponedjeljak idem na posao.

Prijedlozi: u

4. Akuzativ svrheImam poklon za Marka.

Prijedlozi: za

5. Nositelj stanjaAnu boli grlo.Petra boli grlo.Dijete boli grlo.

Ostali prijedlozi: kroz, niz, uzPtica je uletjela kroz prozor.Otišli su niz ulicu.Stojimo uz prijatelje.

akuzativ pridjeva

muški rod ženski rod srednji rod

jednina za živo -og(a) dosadnog(a) prijatelja-eg(a) smeđeg(a) konja

-u dosadnu ženu -o veselo janje-e smeđe janje

za neživo ø loš dan -u lijepu vazu -o dobro vino

57

-e smeđe odijelo

množina -e dosadne prijateljeloše dane

-e dosadne žene -a dobra vinasmeđa odijela

Vježbe:1. Stavi pridjev i imenicu u zagradi u akuzativ!1. Vi ste upoznali _________________________. (Ivanova žena)2. Ti imaš _________________________. (velika kuća)3. Svaki dan nosim _________________________. (skupa odjeća)4. Volim kupiti _________________________. (jeftina cipela, mn.)5. Moram ići po _________________________. (ljubazni muškarac)6. Ti mrziš _________________________. (glupi muškarac, mn.)7. Imaš _________________________. (lijepo, smeđe odijelo, mn.)8. Idem posjetiti _________________________. (Marijanin prijatelj)9. Ona ima _________________________. (moderni sat)10. Ti poznaješ _________________________. (Ivanin prijatelj, mn.)11. Ona voli nositi _________________________. (lijepa haljina, mn.)12. Ja hoću _________________________. (novi susjed)13. Jadranka ima _________________________. (stara kuća)14. Vidjeli ste_________________________. (zli muškarac)15. On traži _________________________. (draga djevojka)16. Upoznala je _________________________. (hrabri vojnici)

akuzativ pokaznih zamjenicaPokazne zamjenice su pridjevne, što znači da su njihovi nastavci za akuzativ jednaki nastavcima za akuzativ kod pridjeva. One kazuju u blizini kojega lica se nalazi ono što znači riječ uz koju stoji.

muški rod ženski rod srednji rod

jednina za živo -og(a)ovog(a) prijateljatog(a) prijateljaonog(a) prijatelja

-uovu prijateljicutu prijateljicuonu prijateljicu

-oovo dijeteto dijeteono dijete

za neživo -øovaj strojtaj strojonaj stroj

-uovu olovkutu olovkuonu olovku

-oovo dvorišteto dvorišteono dvorište

množina -eove prijateljete prijateljeone prijatelje

-eove prijateljicete prijateljiceone prijateljice

-aova dvorištata dvorištaona dvorišta

Vježbe:1. Stavi sadržaj zagade u akuzativ!1. Gledam ___________________________________ .(ona lijepa žena, mn.)2. Moram kupiti ___________________________________. (taj crni kaput)

58

3. Hoću ___________________________________. (ovo odijelo, mn.)4. Ne smiješ tražiti ___________________________________. (onaj muškarac)5. Moram svirati za ___________________________________. (onaj bogati čovjek, mn.)6. Čitam ___________________________________. (ona zanimljiva knjiga)7. Za rođendan moram kupiti ___________________________________. (ova skupa hrana)8. Gledam ___________________________________ već godinama. (ovaj dječak)9. Hoću nositi ___________________________________. (ovaj crveni šešir, mn.)10. Hoću vidjeti ___________________________________. (ono malo selo, mn.)

akuzativ posvojnih zamjenicaPosvojne zamjenice također su pridjevne, dakle, nastavci su im jednaki onima za pridjeve. One kazuju kojem govornom licu pripada ili u kakvom je odnosu s njim ono o čemu se govori. Neke posvojne zamjenice imaju i duge i kratke oblike. Oni su međusobno zamjenjivi, odnosno, ne postoji posebno pravilo kada se koristi jedan oblik, a kada drugi.

muški rod ženski rod srednji rod

jednina za živo -og-egmojeg, mogtvojeg, tvognjegovognjezinog, njenognašegvašegnjihovog

-u

mojutvojunjegovunjezinu, njenunašuvašunjihovu

-o/e

mojetvojenjegovonjezino, njenonaševašenjihovo

za neživo -ømojø

množina -emojetvojenjegovenjezine, njenenaševašenjihove

-emojetvojenjegovenjezine, njenenaševašenjihove

-amojatvojanjegovanjezina, njenanašavašanjihova

Vježbe:1. Stavi sadržaj zagrade u akuzativ!1. Moram čistiti _________________________________. (tvoja velika kuća)2. Trebam bilježnice za _________________________________. (moj sin, mn.)3. Moraš upoznati _________________________________. (moj suprug)4. Kupujem poklon za _________________________________. (njihova majka)5. Ne volim _________________________________. (njezin pas, mn.)6. Prvo idemo po _________________________________ pa onda idemo u kino. (njezin dečko)7. Jučer sam srela _________________________________. (tvoja sestra, mn.)8. Moji roditelji idu na _________________________________. (vaša izložba, mn.)9. Volim slušati _________________________________. (naša glazba)10. Ana je vidjela _________________________________. (njegov prijatelj, mn.)

59

2. Odaberi točan odgovor!1. Danas sam posjetila:a) njezin dobrog prijatelja b) njezinog dobar prijateljac) njezinog dobrog prijatelja

2. Moram otvoriti:a) taj veliki prozorb) tog velikog prostorac) taj velik prozor

3. Ona želi upoznati:a) zanimljiv pisacb) zanimljivog pisacc) zanimljivog pisca

4. Ti imaš:a) velika crna mačkab) veliku crnu mačkuc) velika crnu mačku

5. Sutra ćeš piti:a) ono staro vinob) onog starog vinac) onog stara vina

povratno-posvojna zamjenica svoj u akuzativuPovratno-posvojna zamjenica svoj iskazuje pripadanje subjektu bilo kojeg roda ili broja. Dakle, upotrebljava se umjesto posvojne zamjenice onda kada se pripadanje nečega odnosi na subjekt. Npr: Mi se brinemo za svoj posao, a vi se brinite za svoj.Povratno-posvojna zamjenica svoj ne upotrebljava se u nominativu!npr. Akuzativ: Ona hoće svoju staru kuću. Nominativ: To je njezina stara kuća.Povratno-posvojna zamjenica svoj zamjenjuje sve posvojne zamjenice.Muški rod jednine za živo ima dva oblika koja su međusobno zamjenjiva u rečenici.Povratno-posvojna zamjenica potrebna je u jeziku da ne bi došlo do nesporazuma. Usporedimo sljedeće rečenice:Marko ima ženu Irenu. On voli svoju ženu. NE: On voli njegovu ženu.Ivan ima ženu Maju. Ivan voli Markovu ženu. DA: Ivan voli njegovu ženu.

muški rod ženski rod srednji rod

jednina za živo -og(a)-eg(a)svojeg(a) / svog(a)

-usvoju

-esvoje

za neživo -øsvoj

množina -e -e -a

60

svoje svoje svoja

Vježbe:1. Napiši odgovarajući oblik posvojne zamjenice za povratno-posvojnu. npr. Svoj stan (ja) – moj stan1. svog muža (ona)2. svoju kćerku (ona)3. svoj život (oni)4. svog prijatelja (ja)

2. Proširi početnu rečenicu pomoću povratno-posvojne i posvojne zamjenice! npr. Ti imaš kuću. Ti imaš svoju kuću. To je tvoja kuća.1. On ima sina.2. Vi imate auto.3. Mi imamo prijatelje.4. Oni imaju dijete.5. Ja imam mačku.6. Ti imaš avion.7. One imaju lijepe haljine.8. On ima motor.

3. Napiši posvojnu ili povratno-posvojnu zamjenicu!1. Ona ima dečka. Danas je vidjela __________ dečka.2. Ti imaš mamu. Moraš voljeti __________ mamu.3. Vi imate vesele rođake. To su __________ veseli rođaci.4. Oni ne žele novu profesoricu. Oni imaju __________ profesoricu.5. Želim čitati dobru knjigu. To je __________ dobra knjiga.6. Mi imamo dobre sinove. To su __________ dobri sinovi.7. Ovaj auto je pokvaren. Ja imam __________ auto.8. Marko ima šarenu kapu. Uvijek nosi __________ šarenu kapu na posao.9. Ivan ima djevojku. Često kupuje cvijeće za __________ djevojku.10. Anin otac je strog. Ana voli __________ strogog oca.

4. Pročitaj tekst s početka lekcije!

12. Hrana i okusi. Glagoli piti i jesti.

Čitaj!Povrće je sastavni dio naših svakodnevnih jelovnika. Povrće sadrži različite korisne tvari koje djeluju na probavu, razna eterična ulja koja daju poseban miis i okus (mrkva, peršin, celer) te djeluju na bolje iskorištavanje ostalih jela, prvenstveno mesa. Mnoge vrste povrća imaju svojstva koja djeluju ljekovito protiv raznih bakterijskih bolesti, kao npr. luk, hren, češnjak. U svježem stanju upotrebljavaju se: salata, rotkvica, luk, peršin, celer, . U svježem i u prerađenom stanju upotrebljavaju se: rajčica, krastavci, paprika. Pretežno u prerađenom

61

stanju upotrebljavaju se: poriluk, cikla, blitva, krumpir, špinat, grašak, grah. Kiseljenje kupusa, krastavaca i zelenih rajčica ne izaziva znatne gubitke minerala i vitamina, a organizam ih dobro probavlja.

Razlika između voća i povrća nije oštra. U pravilu, voće potječe od višegodišnjih, a povrće od jednogodišnjih biljaka. Osim toga, sadržaj šećera je kod voća uglavnom veći. Jedna od podjela voća je ona na kontinentalno i južno voće. U kontinentlno spadaju: jabuke, kruške, dinja, šljive, višnje, trešnje, breskve, marelice, jagode, kupine, maline, grožđe, ribiz, borovnice, orah, lješnjak, badem, kesten, kikiriki, lubenice. U južno voće ubrajaju se: limun, naranča, mandarina, grejp, smokva, kivi, ananas, banana, datulja, kokos, avokado.

izvor: Lešić – Pavlek – Borošić, Povrće iz vlastitog vrta / Wikipedia

glagol pitija pijem mi pijemoti piješ vi/Vi pijeteon, ona, ono prije oni, one, ona piju

Nakon glagola piti dolazi imenica u akuzativu! Npr. Ja pijem kavu.

upitno: Pijem li ja?negacija: Ja ne pijem.

Vježbe: 1. Upotrijebi ispravan oblik glagola piti!1. Martina _______________ vodu. 2. Ja _______________ Cedevitu.3. Ana obično ne _______________ kavu.4. Marko i Ivan _______________ sok.5. Dijete _______________ mlijeko.6. Vi _______________ vino.7. Mi ne _______________ rakiju.8. Petar ne _______________ pivo.

2. Upotrijebi ispravan upitni oblik glagola piti! npr. Pije li Martina vodu?1. _______________ ti čaj?2. _______________ vi bijelo vino?3. _______________ Boris vodku?4. _______________ ja mlijeko?5. _______________ Ivan i Marko prirodni sok?6. _______________ mi crno vino?

3. Dovrši rečenicu!1. Molim Vas _____________. (kava)2. Molim Vas _____________. (limunada)

62

3. Molim Vas _____________. (čaj)4. Molim Vas _____________. (mlijeko)5. Molim Vas _____________. (pivo)6. Molim Vas _____________. (fanta)7. Molim Vas _____________. (sok)

4. Napiši sljedeće rečenice u negaciji!1. Ja hoću piti čaj!2. Silvija pije tablete za temperaturu.3. Mislav i Ljiljana piju dvije litre vode dnevno.4. Ti piješ previše kave!5. Mi pijemo pivo.6. Vi pijete vino.7. Slavko pije čaj.

glagol jestija jedem mi jedemoti jedeš vi/Vi jedeteon, ona, ono jede oni, one, ona jedu

Nakon glagola jesti dolazi imenica u akuzativu! Npr. Ja jedem večeru.

upitno: Jedem li ja?negacija: Ja ne jedem.

Vježbe:1. Upotrijebi ispravan oblik glagola jesti!1. Mislav _____________ meso. 2. Jasna _____________ jagode.3. Mi ne _____________ pršut.4. Ja _____________ goveđu juhu.5. _____________ li ti ribu?6. Martina i Hrvoje ne _____________ palačinke.7. _____________ li vi meso?

2. Dopuni rečenice sadržajem iz zagrade!1. Elizabeta i Mislav ___________________________. (jesti, povrće)2. Martin ne ___________________________. (jesti, sir)3. Mi ______________ i ______________. (jesti, pršut, masline)4. Ti uvijek ___________________________? (jesti, juha)5. One ne ___________________________. (jesti, meso)6. Ja često ___________________________. (jesti, riba)

3. Upotrijebi ispravan oblik glagola jesti i piti!1. U restoranu ____________ meso i povrće. (jesti, ja)2. U kafiću ____________ pivo ili kavu. (piti, ja)3. ____________ li ti meso? (jesti)

63

4. Marina ____________ (jesti, neg.) jaja. Ona ____________ (jesti) povrće. 5. Oni ____________ samo rakiju i vino. (piti)6. Mi ____________ ribu i blitvu. (jesti)7. Ti ____________ (jesti) krumpir i ____________ (piti) sok.8. ____________ li one kavu? (piti)9. One ____________ (piti, neg.) kavu i ____________ (jesti, neg.) kolače.10. Ti ____________ (jesti, neg.) piletinu i ____________ (piti, neg.) pivo.11. Ja ____________ (jesti, neg.) ribu i ____________ (piti, neg.) rakiju.

okusiOkusi su po vrsti riječi pridjevi, dakle, mogu se primijeniti isti nastavci.

jednina množina

ljut, ljuta, ljutosladak, slatka, slatkogorak, gorka, gorkokiseo, kisela, kiseloslan, slana, slano

ljuti, ljute, ljutaslatki, slatke, slatkagorki, gorke, gorkakiseli, kisele, kiselaslani, slane, slana

Vježbe: 1. Napiši kojeg je okusa pojedina hrana ili piće!1. Kolači su _____________.2. Kava je _____________.3. Limun je _____________.4. Pivo je _____________.5. Juha je _____________.6. Paprika je _____________.

začini: sol, papar, ružmarin, majčina dušica, ulje, ocat, bosiljak, celer, peršin

pribor za jelo: šalica, salveta, čaša, duboki tanjur, plitki tanjur, nož, žlica, žličica, vilica

dnevni obroci: doručak, marenda, ručak, užina, večera

hranamlijeko i mliječni proizvodi: jogurt, sir, maslac, vrhnje, mlijekožitarice, kruh: kukuruz, leća, grah, riža, kruh, pšenica, pecivo, zobene pahuljice, burekmeso, jaja, ribe: pašteta, hrenovke, jaja, riba, piletina, teletina, govedina, janjetina. šunkapovrće: luk, kupus, krumpir, rajčica, grašak, mahune, blitva, brokula, krastavci, zelena salata, tikvice, cvjetača, mrkva, paprika, češnjak

64

voće: jagoda, kivi, grožđe, trešnje, višnje, breskve, kruška, naranča, limun, marelica

Vježbe:1. Stavi gore navedene imenice za hranu koje su u jednini u množinu! Pazi, neke su imenice već u množini.2. Opiši što jedeš i piješ za doručak, ručak i večeru!

Pročitaj!Recept za pizzu

Sastojci:Brašno 375 gramaSvježi kvasac 20 gramaVoda 225 mlSuncokretovo ulje 40 mlSol 1 žličicaŠećer pola žličicešunka 200 gramasir 200 gramaoriganopasirana rajčica 150 gramamasline 10 komada

Pomiješamo svježi kvasac, šećer, dvije žlice brašna i toplu vodu. Smjesu dodamo u preostalo brašno i ulje. Mijesimo dok ne dobijemo čvrsto tijesto. Ostavimo da se diže oko pola sata. Razvaljamo ga i stavimo u pleh za pečenje. Tijesto namažemo pasiranom rajčicom, posipamo origanom i na to poslažemo šunku i sir. Na vrh stavimo masline. Peći u pećnici oko dvadeset minuta na 200 stupnjeva.

Vježbe: 1. Što ti znaš skuhati? Opiši pripremu nekog jela!2. Prepiši jedan odlomak teksta s početka lekcije!

13. Odjeća. Prezent glagola na -iti i -jeti. Prezent glagola slati.

Čitaj!Odjevni predmeti namijenjeni su zaštiti čovjekovog tijela od klimatskih i drugih vanjskih utjecaja. Prva odjeća izrađivala se od raznih prirodnih materijala, kao što su koža, krzno, lišće i trava i potječe iz starijeg kamenog doba. Komade krzna čovjek je sušio i uz njegove krajeve bušio je rupe oštrim kamenom i kosti, zatim je provlačio vrpce ili kore drveta (prvo šivanje). Odjeća je u početku bila jednostavna, da bi se kasnije pronašle različite nove forme – rukavi, nogavice. Moda se javlja vrlo rano, i to onda kada čovjek prvi put stavlja na sebe

65

predmete koji nemaju neku određenu svrhu. Za masovnu proizvodnju odjeće najvažnija je bila pojava šivaćeg stroja u drugoj polovici 19. stoljeća. Dvadeseto stoljeće doba je velih promjena u modi. Najveća promjena u muškom odijevanju došla je s odijelom za šetnju koje se sastojalo od kraće jakne, prsluka i hlača. Ono se često nosilo sa šeširom. Za žene je najveća promjena bila odbacivanje korzeta te pojava novog, mekanog donjeg rublja. Tu je promjenu uvela francuska modna dizajnerica Coco Chanel koja je odbacila neudobnu žensku odjeću i uvela svakodnevnu, praktičnu odjeću u modu.

Ljerka Čulina, Povijest odjeće

odjeća:marama, torba, odijelo, jakna, suknja, natikače, kapa, šešir, naočale, sunčane naočale, rukavice, hlače, haljina, pidžama, jakna, majica, kaput, pulover, košulja, sako, torba, šal, kravata, remen, najlonke, donje rublje: gaće, grudnjak, boksericeobuća: tenisice, cipele, čizme, čarape, papuče, sandale, japanke

prezent glagola na -ITI: glagol nositija nosim mi nosimoti nosiš vi/Vi nositeon, ona, ono nosi oni, one, ona nose

upitno: Nosim li ja?niječno: Ja ne nosim.

Glagol nositi ide s imenicom u akuzativu: Ja nosim cipele broj 38.

Vježbe: 1. Upotrijebi ispravan oblik glagola nositi!1. On _______________ papuče.2. Mi _______________ praktičnu odjeću.3. Oni _______________ sportsku odjeću.4. On _______________ odijelo i kravatu.5. Ti _______________ trenirku i tenisice.6. Vi _______________ elegantnu odjeću.7. Ona ne _______________ odjeću, nego kupaći kostim.8. Ti ne _______________ japanke.

2. Što ti danas nosiš? Kakvu odjeću nosiš za sport? Kakvu odjeću nosiš za vjenčanje? Što nosiš kada je vruće? Što nosiš kada je zima?

3. Upotrijebi ispravni oblik glagola u zagradi!1. Ona ____________ elegantne cipele. (tražiti)2. ____________ li da je ona dobra učenica? (misliti)3. Kad ____________ vozački ispit, možeš voziti auto. (položiti)4. ____________ li Vi rođendan kod kuće? (slaviti)5. Oni ____________ na ljetovanje. (odlaziti)

66

6. ____________ li uniformu u kuhinji? (nositi, vi)7. Što djevojke ____________ za plažu? (oblačiti)8. Što mladići ____________ za plažu? (nositi)

4. Upotrijebi ispravan oblik glagola u zagradi!1. Oni ____________ (učiti), a oni ____________. (razgovarati)2. One ____________ (pušiti), a one ____________. (pričaju)3. Oni ____________ (nositi) odijelo, a oni ____________ (imati) trenirke. 4. One ____________ (dolaziti) na posao, a one se ____________ . (odmarati)

5. Upotrijebi osobnu zamjenicu u akuzativu umjesto imenice! npr. Moram probati haljinu. → Moram je probati.1. Želimo kupiti cipele.2. Moram kupiti auto.3. Ne volim čokoladu.4. Planiramo posjetiti baku i djeda. 5. Imaš li olovku?6. Poznaješ li Marka?

6. Upotrijebi ispravan oblik glagola u zagradi!1. Mi ____________ hrvatski. (učiti)2. Vi ____________ od 8 do 16. (raditi)3. Oni ____________ posao. (tražiti)4. Ja ____________ u ponoć. (dolaziti)5. Ti ____________ u jedan. (odlaziti)6. Oni ____________ talijanski. (učiti, neg.)7. Ona ____________ torbu na ramenu. (nositi, neg.)8. Ona ____________ na predstavu. (žuriti, neg.)9. One ____________. (žmiriti)10. Ja ____________ bananu. (guliti)

7. Napravi rečenice! npr. ja – nositi – haljina → Ja nosim haljinu.1. Robert – nositi – kravata2. Vi – nositi – haljina, mn.3. Mi – nositi – odlijelo, mn.4. Branka – nositi – trenirka5. Vi – nositi – suknja i bluza6. Mira i Ines – nositi – hlače7. Ti – nositi – jakna, mn.8. Tata – nositi – košulja, mn.

8. Izbaci riječ koja ne pripada grupi i reci zašto!1. sandale – kravata – čizme – tenisice2. pulover – šal – rukavice – kupaći kostim3. dres – trenirka – vjenčanica – tenisice4. prsten – narukvica – ogrlica – suknja

9. Upotrijebi ispravan oblik glagola u zagradi!1. Karla ____________ cijeli dan. (raditi)2. ____________ na Petra. (misliti, ti)

67

3. Vesna ____________ u subotu. (raditi)4. Tata ____________ dijete. (oblačiti)5. Oni ____________ Davida. (tražiti)6. Ti ____________ rođendan. (slaviti)7. ____________ hrvatski. (učiti, ja)8. Ja u petak ____________ na more. (odlaziti)9. Mi ____________ na posao. (žuriti)10. Marija i Josip ____________ . (kasniti)

prezent glagola na -JETI: glagol željetija želim mi želimoti želiš vi/Vi želiteon, ona, ono želi oni, one, ona žele

upitno: Želim li ja?negacija: Ja ne želim.

Glagol željeti ide s imenicom u akuzativu: Ja želim kaput i haljinu.

Vježbe: 1. Upotrijebi glagol u zagradi u ispravnom obliku!1. _____________ nove cipele. (željeti, ja)2. Mi _____________ lijepo vrijeme. (željeti)3. Ti _____________ Josipa. (vidjeti)4. Oni _____________ novac. (štedjeti)5. Oni _____________ novi posao. (željeti)6. Ona _____________ muža. (voljeti)7. Ti _____________ lijepu djevojku. (željeti)8. On _____________ pivo. (voljeti)9. _____________ li kavu ili čaj? (željeti, Vi)10. One _____________ modernu odjeću. (željeti)11. Ti _____________ problem. (vidjeti)12. Vi _____________ u Ameriku. (letjeti)13. Ja _____________ cvijeće. (voljeti)14. Hrvoje _____________ Zrinku. (voljeti)15. Ja _____________ mineralnu vodu. (željeti)16. _____________ li prijatelje? (vidjeti, ti)17. Mi _____________ ovdje. (živjeti)18. _____________ u Pariz. (letjeti, vi)19. Djed i baka _____________ kune. (štedjeti)20. Ja ne _____________ vrućinu. (trpjeti)

2. Upotrijebi glagol u zagradi u ispravnom obliku!1. Učenici _____________ matematiku. (učiti)2. Brati i sestra _____________ u centar. (ići)3. Roditelji _____________ televoziju. (gledati)4. Odmah _____________ odmor. (trebati, ja)5. _____________ li ti svaki dan? (kuhati)6. Djevojke _____________ vino. (piti)

68

7. Jako _____________ glazbu. (voljeti, mi)8. Vi _____________ posjetiti Zagreb! (morati)9. Mi _____________ pametni. (biti)10. _____________ li Vi ribu? (jesti)11. Turisti _____________ katedralu. (fotografirati)12. _____________ u London. (letjeti, Vi)13. Često _____________ na roditelje. (misliti, mi)14. _____________ li nešto pitati? (smjeti, ja)15. Ti _____________ godišnji odmor. (planirati)16. On sad _____________ . (raditi)17. Vi _____________ čaj? (htjeti, neg.)18. Tko _____________ ići u trgovinu? (moći)19. Mi _____________ plesati cijeli dan. (željeti, neg.)20. Sara rado _____________ visoke pete. (nositi)

prezent glagola slatija šaljem mi šaljemoti šalješ vi/Vi šaljeteon, ona, ono šalje oni, one, ona šalju

upitno: Šaljem li ja?negacija: ja ne šaljem

Šaljemo pakete, pisma, poruke, pozdrave, razglednice...

Vježbe: 1. Upotrijebi glagol slati u ispravnom obliku!1. Ja _____________ pisma mojoj obitelji.2. Reci Nadi da joj Andrija _____________ pozdrave!3. Igor i Sanjin _____________ pakete u skladište.4. Vi _____________ previše poruka.5. Petar _____________ Sandri cvijeće.6. Ti _____________ razglednice iz Zagreba.7. Mi _____________ pisma.

2. Napiši rečenice iz prethodne vježbe u negaciji!3. Prepiši tekst s početka lekcije!

14. U kući. Lokativ imenica. Prezent glagola na -ovati, -evati, -ivati.

Sibilarizacija u lokativu.

Čitaj!

69

Ljudi u Hrvatskoj žive u kućama ili u stanovima, u zgradama i u neboderima. Kuće mogu imati samo prizemlje ili prizemlje i katove. Kuće često imaju podrume i tavane. Zgrade imaju nekoliko katova i široke su. Neboderi su visoki i imaju puno katova. Stanovi obično imaju nekoliko prostorija: kuhinju, spavaću sobu, dnevnu sobu, kupaonicu, wc. U kuhinji su štednjak za kuhanje s pećnicom za pečenje hrane, sudoper, stol, stolice, ormari za posuđe, frižider. U dnevnoj sobi su obično televizor, fotelja, radio, tepih, kauč. U sobi su krevet, ormari za odjeću i police. Danijela ima unajmljeni stan. Njezina soba je uredna. Na krevetu su samo jastuk i pokrivač. Na stolu su knjige. Na kauču su jastučići. Uz krevet su papuče. Na podu je tepih. Predmeti su u kutijama. U ormaru je odjeća. Na policama su knjige i bilježnice. Na zidovima su slike. Na prozoru je zanvjesa. Na televizoru je vaza. U akvariju je zlatna ribica.

izvor: Croaticum

lokativLokativ je šesti padež u hrvatskoj gramatici. Njime se ponajprije označava mjesto, gdje je nešto. Odgovara na pitanja gdje? o komu? u čemu? Uvijek dolazi s prijedlozima ispred imenice i po njima se može prepoznati. Ti prijedlozi su: na, o, po, u.Kada su dvije imenice jedna iz druge od kojih jedna pobliže označava drugu, obje se dekliniraju! Npr. Marijana je na otoku Krku.

muški rod ženski rod srednji rod

jednina na stolu u sobi na predavanju

množina na stolovima u sobama na predavanjima

Ljiljana živi u Zagrebu. Ivana živi u Italiji.One su sada zajedno u sobi u Zagrebu.Ivanine sestre su u kući u Osijeku.

Pazi!posao → poslu / poslovimadijete → djetetu / djeci

Vježbe: 1. Imenicu u zagradi stavi u lokativ!1. Olovka je na ______________. (stol)2. Knjiga je na ______________. (polica)3. Mi smo u ______________. (soba)4. Marko je u ______________. (grad)5. Oni su na ______________. (more)6. Kava je u ______________. (šalica, mn.)7. Dobre ideje su u ______________. (glava, mn.)8. Mladi ljudi su u ______________. (klub, mn.)9. Odjeća je u ______________. (ormar, mn.)10. Jeste li u ______________? (trgovina)

2. Opiši svoju sobu! Gdje je tvoja odjeća? Što imaš na stolu? Što imaš na policama?

70

3. Imenicu u zagradi stavi u lokativ!1. Mladi su u ______________. (kafić)2. Ja sam u ______________. (restoran)3. Knjige su u ______________. (knjižnica)4. Turisti su na ______________. (more)5. Ljudi su u ______________. (grad)6. Putnici su u ______________. (avion)7. Jasna je na ______________. (otok Hvar)8. Mi smo na ______________ (bazen), a vi ste na ______________. (more)9. Ribe su u ______________. (more, mn.)10. Knjige su u ______________. (knjižnica, mn.)11. Planinari su na ______________. (planina, mn.)12. Ana živi u ______________. (Pula)13. Maja radi u ______________. (Zagreb)

4. Imenicu u zagradi stavi u lokativ!1. Amerika je poznata po ______________. (film, mn.)2. Grčka je poznata po ______________. (Sokrat)3. Hrvatska je poznata po ______________. (Marko Marulić)4. Tibet je poznat po ______________. (budist, mn.)5. Rusija je poznata po ______________. (Sibir)

5. Po čemu je poznata tvoja zemlja?

6. Imenice u zagradi stavi u lokativ! Rečenice koje nemaju zagradu odnose se na tebe.1. Ivana živi u ______________. (Osijek)2. Sandra živi u ______________. (Split)3. Gdje ti živiš? Ja _______________________.4. Danijel radi u ______________. (Zagreb)5. Anton radi u ______________. (Samobor)6. Gdje ti radiš? Ja ______________________.7. Mario uči hrvatski u ______________. (soba)8. Milan uči hrvatski u ______________. (knjižnica)9. Gdje ti učiš hrvatski? Ja ____________________.

7. Imenice u zagradi stavi u lokativ!1. Učenici su u ______________. (razred, mn.)2. Učenici su u ______________. (škola)3. Ti su u ______________. (vrt)4. Nofometaši su na ______________. (igralište)5. Turisti su na ______________. (otok Brač)6. Ja sam u ______________. (Rovinj)7. Baka i djed su na ______________. (selo)8. Oni su u ______________. (knjižnica)9. Knjige su na ______________. (polica, mn.)10. Bilježnica je na ______________. (stolica)11. Navijači su na ______________. (stadion)12. Sportaši su na ______________. (natjecanje, mn.)13. Oni su u ______________. (auto)

71

14. Brodovi su na ______________. (more, mn.)15. Alen je na ______________. (selo)16. Djeca su u ______________. (park, mn.)17. Olovke su u ______________. (ladica, mn.)

8. Opiši prostoriju u kojoj se nalaziš!

prezent glagola na -OVATI, -EVATI, -IVATI

npr. stanovatija stanujem mi stanujemoti stanuješ vi/Vi stanujeteon, ona, ono stanuje oni, one, ona stanuju

upitno: Stanujem li ja?negacija: ja ne stanujem

npr. iznajmljivatija iznajmljujem mi iznajmljujemoti iznajmljuješ vi/Vi iznajmljujeteon, ona, ono iznajmljuje oni, one, ona iznajmljuju

upitno: Iznajmljujem li ja?negacija: ja ne iznajmljujem

npr. prijateljevatija prijateljujem mi prijateljujemoti prijateljuješ vi/Vi prijateljujeteon, ona, ono prijateljuje oni, one, ona prijateljuju

upitno: Prijateljujem li ja?negacija: ja ne prijateljujem

Vježbe:1. Upotrijebi glagol u zagradi u ispravnom obliku!1. Jasna ______________ u Zagrebu (stanovati)2. Oni ______________ svježe voće i povrće na tržnici.3. Ja ______________ na otoku Krku.4. ______________ li ti u Gorskom kotaru?5. Svako jutro ______________ u menzi. (doručkovati, mi)6. Petar i Maja ______________ goste. (očekivati)7. U Velikoj Britaniji ______________ kraljica Elizabeta II. (kraljevati)8. Boris i ja ______________ odjeću. (izmjenjivati)9. ______________ li vi u sudbinu? (vjerovati)10. Znaš li tko ______________ udoban i povoljan stan u Zagrebu? (iznajmljivati)

72

11. Mi nikad ne ______________. (psovati)12. Svaki dan sve više ______________. (napredovati, vi)13. Oni puno ______________. (putovati)14. Neki ljudi ne ______________ hrvatski i srpski. (razlikovati)

2. Upotrijebi glagol u zagradi u ispravnom obliku!1. _________________ u centru. (stanovati, ja)2. Svaki dan _________________kruh i mlijeko. (kupovati, mi)3. Turisti danas _________________ u inozemstvo. (putovati)4. _________________ li stan? (iznajmljivati, Vi)5. Tanja _________________ u 8 sati. (doručkovati)6. Goran _________________ na Hvaru. (ljetovati)7. Oni _________________ u Austriji. (zimovati)8. _________________ li goste? (očekivati, ti)9. Neki ljudi _________________ Anine sinove. (razlikovati, neg.)10. _________________ Vam. (zahvaljivati, mi)11. Mi _________________ u duhove. (vjerovati, neg.)12. Filip nikad _________________. (psovati, neg.)13. Tko _________________ u Španjolskoj? (kraljevati)14. Mnoge zemlje _________________. (ratovati)15. Novinari _________________ o vijestima. (izvješćivati)

3. Upotrijebi glagol u zagradi u ispravnom obliku!1. Mario i Ana _________________ u kući. (stanovati)2. Često _________________ na more. (putovati, ja)3. Mi _________________ goste ovaj vikend. (očekivati)4. _________________ li ti novine svaki dan? (kupovati)5. Marta _________________ prijatelje. (iznenađivati)6. _________________ li vi češki i slovački jezik? (razlikovati)

4. Upotrijebi glagol u zagradi u ispravnom obliku!1. Ona _________________ tebi. (vjerovati)2. Oni _________________ u Grčku. (putovati, neg.)3. Oni _________________ stanuju u neboderu. (stanovati, neg.)4. Ja _________________ u Konzumu. (kupovati)5. Ti _________________ u Mercatoru. (kupovati, neg.)6. Vi _________________ kruh i mlijeko. (doručkovati)7. Mi _________________ na otoku Krku. (ljetovati, neg.)8. On _________________ u Alpama. (zimovati)

nazivi za zemlje na -ska, -ška, -čka u lokativuNazivi za zemlje koje završavaju na -ska, -ška i -čka imaju u lokativu poseban nastavak!

Hrvatska→u HrvatskojČeška→u ČeškojNjemačka→u Njemačkoj

Vježbe:

73

1. Stavi nazive za zemlje u zagradi u lokativ!1. Pariz je u _________________. (Francuska)2. Rim je u _________________. (Italija)3. Prag je u _________________. (Češka)4. New Delhi je u _________________. (Indija)5. Budimpešta je u _________________. (Mađarska)6. Ljubljana je u _________________. (Slovenija)7. Peking je u _________________. (Kina)8. Buenos Aires je u _________________. (Argentina)9. Atena je u _________________. (Grčka)10. Kabul je u _________________. (Afganistan)11. Berlin je u _________________. (Njemačka)12. Venecija je u _________________. (Italija)13. Vukovar je u _________________. (Hrvatska)14. Oslo je u _________________. (Norveška)15. Helsinski je u _________________. (Finska)16. Beč je u _________________. (Austrija)

sibilarizacija imenica u lokativuSibilarizacija je glasovna promjena u kojoj se u dativu i lokativu ženskog roda jednine i u nominativu, dativu, lokativu i instrumentalu muškog roda jednine provodi kada ispred samoglasnika i i e suglasnici k, g, h, prelaze u c, z, s.

k,g,h + i, e → c, z, s

majka → majci, vuk → vucima, noga → nozi, propuh → propusima

Iznimke: – imenice ženskog roda koje završavaju na -cka, -čka, -ćka, -ska, -tka, -zga.kocka → kocki, mačka → mački, voćka → voćki, pljuska → pljuski, patka → patki, mazga → mazgi– imenice odmila: baka → baki, seka → seki, zeko → zeki– imenica dečko → dečki

Vježbe: 1. Imenice u zagradi stavi u lokativ!1. Egipat je u ________________. (Afrika)2. Gospić je u ________________. (Lika)3. Tekstovi su u ________________. (knjiga)4. Prijatelji su na ________________. (praznik, mn.)5. Narukvica je na ________________. (ruka)6. Čarapa je na ________________. (noga)7. Na ________________ je Ivanina obitelj. (slika)8. Riječi su u ________________. (rječnik, mn.)9. Mladići razgovaraju o ________________. (djevojka)10. Političari raspravljaju o ________________. (politika)11. Djeca sanjaju o ________________. (igračka)

74

2. Imenice u zagradi stavi u lokativ!1. Cipela je na ______________. (noga) 2. Turist pliva u ______________. (rijeka)3. Ja razgovaram o ______________. (majka)4. Ona sanja o ______________. (praznik)5. Turist je na ______________. (otok)6. Igračka je na ______________. (tepih)7. On govori o ______________. (Grk)8. Ona razmišlja o ______________. (Čeh)

3. Rečenice iz prethodne vježbe prebaci u množinu! npr. Cipele su na nogama.

4. Imenice u zagradi stavi u lokativ!1. Mi razgovaramo o ______________. (prijatelj, mn.)2. Oni pjevaju o ______________. (sreća)3. Ti stalno govoriš o ______________. (računalo, mn.)4. Vi sanjate o ______________. (uspjeh, mn.)5. Sportašica sanja o ______________. (medalja, mn.)6. Novinari raspravljaju o ______________. (političar, mn.)7. Roditelji razgovaraju o ______________. (posao)8. Majka misli o ______________. (dijete)9. Oni razgovaraju o ______________. (dijete, mn.)

5. Prepiši tekst s početka lekcije!

15. Vrijeme. Mjeseci u godini. Lokativne funkcije. Zamjenice u lokativu.

Čitaj!Vremenska prognoza: Nakon (pre)toplog i sunčanog vikenda u ponedjeljak i utorak dolaze nam pljuskovi uz osvježenje

Iznadprosječne temperature nastavljaju se i idućih dana, no uz nestabilno vrijeme. U ponedjeljak predvečer i u utorak očekuju se pljuskovi zbog čega će doći i to prolaznog osvježenja. Poput ožujka, koji je unatoč hladnijem početku i osvježenjima tijekom mjeseca ipak bio topliji od prosjeka, za travanj se isto tako očekuje da će biti iznadprosječno topao. Najviše temperature u travnju se očekuju u tjednu od 18. do 24. travnja.

izvor: Jutarnji list

75

Kakvo sve vrijeme može biti?Vrijeme može biti sunčano, oblačno, vjetrovito, hladno, svježe, ledeno, vruće, toplo, ugodno, kišno.Može padati kiša. Može padati snijeg. Može puhati vjetar. Može sjati sunce. Može grmiti. Može sijevati. Može padati tuča.

Vježbe:1. Kakvo je sada vrijeme vani?

mjeseciJedna godina dijeli se na mjesece. U jednoj godini ima dvanaest mjeseci. U jednom mjesecu su četiri tjedna. Ovo su hrvatska imena mjeseci u godini:

siječanj→u siječnjuveljača→u veljačiožujak→u ožujkutravanj→u travnjusvibanj→u svibnjulipanj→u lipnjusrpanj→u srpnjukolovoz→u kolovozurujan→u rujnulistopad→u listopadustudeni→u studenomprosinac→u prosincu

Vježbe: 1. Koji je tvoj omiljeni mjesec u godini? U kojem mjesecu si rođen/a?

2. Dopuni rečenice!1. U ___________________ idem na more. (kolovoz)2. U ___________________ idem na snijeg. (siječanj)3. U ___________________ sam u Zagrebu. (veljača)4. U ___________________ idem u Split. (ožujak)5. U ___________________ sam opet u Zagrebu. (travanj)6. U ___________________ idem u Ameriku. (svibanj)7. U ___________________ idem na odmor. (lipanj)8. U ___________________ sam na otoku Rabu. (srpanj)9. U ___________________ idem na otok Krk. (kolovoz)10. U ___________________ idem svaki dan u vinograd. (rujan)11. U ___________________ sam u Zagrebu i Varaždinu. (listopad)12. U ___________________ sam u Rijeci. (studeni)13. U ___________________ sam u Puli. (prosinac)

3.. Postavite pitanja pomoću: kada / o kome / po kome / gdje / o čemu / po čemu. Odgovor

76

mora biti podcrtani dio rečenice. Npr. Idemo na more u kolovozu. Kada idete na more?1. Barcelona je u Španjolskoj. 2. Egipat je poznat po piramidama.3. Političari raspravljaju o politici. 4. Rusija je poznata po snijegu.5. Mamin rođendan je u veljači.6. Irak je poznat po nafti.7. Kairo je u Egiptu.8. Svi govore o glumcima.9. Imamo godišnji odmor u srpnju.10. Ivana živi u Osijeku.11. Mirjana piše o kulturi.12. Prijatleji razgovaraju o sportu.13. Turisti šetaju po gradu.14. Trg u Zagrebu je nazvan po banu.

lokativne funkcijeLokativ može imati sljedeća značenja u rečenici:

1. Mjesto (U čemu? U komu? Gdje?)

Djeca su u parku na travi.Šetamo po šumi.

Prijedlozi: u, na, po

2. Tema

Razgovaramo o prijateljima.On govori o djetetu.

Prijedlog: o

3. Vrijeme

U srpnju je vruće, a u kolovozu također.

Prijedlog: u

Vježbe:1. Napiši odgovarajući prijedlog i imenicu u lokativu!1. Volim emisije _____________________ . (životinja, mn.)2. Marijan želi živjeti _____________________ (Split), ali Nada sanja _____________________. (Trogir)3. Mrzim filmove _____________________. (lopov)

77

4. Čekamo vas _____________________. (kolodvor)5. Djevojka je ostavila ključeve _____________________. (recepcija)6. Otac i sin igraju se _____________________. (park)7. Alen je upoznao Sanju _____________________. (Rijeka)8. Osijek i Vukovar su _____________________ (Slavonija), a Gospić je _____________________ . (Lika)9. Mađioničar _____________________ (ruka) drži pticu.10. Ona radi _____________________ . (knjižnica)11. _____________________ (knjiga) sam našla ljubavno pismo.

2. Napiši odgovarajući prijedlog!1. Ljudi su _____ kućama.2. Šešir je _____ glavi.3. Žena je _____ trgovini.4. Automobili su_____ ulici. 5. Ljudi su _____ dvorištu.6. Čokolada je _____ stolu.7. Maramica nije _____ džepu. 8. cvijet je _____ vazi.9. _____ televiziji je film.10. Torba je _____ stolici.

osobne zamjenice u lokativu

jednina množina

ja→o meniti→o tebion→o njemuona→o njojono→o njemu

mi→o namavi/Vi→o vama/Vamaoni→o njimaone→o njimaona→o njima

Razgovaramo o tebi. Marko razmišlja o njoj.

Vježbe:1. Napiši osobnu zamjenicu u lokativu!1. Roditelji raspravljaju o ___________. (on)2. Dečki razgovaraju o ___________. (one)3. Prijatelji govore o ___________. (ja)4. Želim reći nešto o ___________. (mi)5. Novinari izvještavaju o ___________. (oni)6. On hoće pisati o ___________. (ti)7. Ivan mašta o ___________. (ona)8. Hrvoje priča o ___________. (vi)9. Djeca razmišljaju o ___________. (ona, mn.)

lokativ pridjeva

muški rod ženski rod srednji rod

jednina -om, -emo dobrom čovjekuo smeđem psu

-ojo dobroj ženi

-om, -emo dobrom vinuo smeđem odijelu

78

množina -imo dobrim ljudimao smeđim psima

-imo dobrim ženama

-imo dobrim vinimao smeđim odijelima

Ponavljanje:

Imenice kao što su braća i djeca su srednjeg roda množine, ali se dekliniraju kao imenice ženskog roda jednine jer završavaju na -a. Tako se ponašaju i pridjevi ispred njih – iako se pridjev s imenicom slaže u rodu, broju i padežu, on će slijediti deklinaciju po kojoj se imenica mijenja. Tako imamo: o pametnoj djeci, o majčinoj braći.

Vježbe: 1. Stavi imenicu i pridjev u zagradi u lokativ!1. On može živjeti i na ___________________________. (pust, otok)2. Bili smo na ___________________________ u Dubrovniku. (bračno putovanje)3. Bili smo na ___________________________ u Dubrovniku. (medeni mjesec)4. Hvala na ___________________________. (ukusan, večera)5. Govore o ___________________________. (mlad, djevojka, mn.)6. U ___________________________ (Hrabro srce) glumi Mel Gibson.7. Izlazimo na ___________________________. (sljedeća stanica)8. Pišem pismo na ___________________________. (drven, stol)9. Ivanina obitelj je na ___________________________. (velik, fotografija)10. Marko živi u ___________________________. (velik, grad)11. Markova baka živi u ___________________________. (malen, selo)12. U ___________________________ je sve uredno. (Danijelin, soba)13. Na ___________________________ su jastuci. (širok, krevet)14. Knjiga je na ___________________________. (smeđ, polica)15. Ne volim slušati o ___________________________. (loš, djeca)

lokativ pokaznih zamjenica

muški rod, srednji rod ženski rod

jednina o ovom(e)o tom(e)o onom(e)

o ovojo tojo onoj

množina o ovim(a)o tima(a)o onim(a)

o ovim(a)o tim(a)o onim(a)

Vježbe:1. Stavi ove sintagme u lokativ!1. ovaj kratak život2. ona kamena kuća3. onaj luksuzni hotel4. onaj velik ormar5. ovaj dosadan grad6. one lijepe boce7. ti glupi razgovori

79

2. Sintagme iz prethodne vježbe stavi u odgovarajuću rečenicu!1. U ___________________________ mladi ljudi nemaju kamo izlaziti.2. Ne želim sudjelovati u ___________________________.3. Trebamo uživati u ___________________________.4. Oni žive u ___________________________.5. Odjeća je u ___________________________.6. Moj prijatelj je recepcionar u ___________________________.7. Vina su u ___________________________.

3. Riječi u zagradi stavi u lokativ!1. Mi gradimo terasu na ___________________________. (ovaj, lijep, dvorište)2. Ne znam ništa o ___________________________. (onaj, velik, škola)3. Oni voze po ___________________________. (taj, poznat, autocesta)4. Pazi da ne udariš u ___________________________. (onaj, smeđ, stablo)5. U ___________________________ (onaj, šaren, izlog) vidim zanimljive stvari.6. U ___________________________ (ovaj, velik, tvornica) ima puno radnika.

lokativ posvojnih zamjenicaDugi i kratki oblici koji pojedine posvojne zamjenice u lokativu imaju međusobno su zamjenjivi, dakle, mogu se koristiti ovisno o volji govornika. Isto vrijedi i za naveske kod muškog roda u zagradama.

muški rod, srednji rod ženski rod

jednina o mojem(u), o mom(e)o tvojem(u), o tvom(e)o njegovomo njezinom, o njenomo našemo vašemo njihovom

o mojojo tvojojo njegovojo njezinoj, o njenojo našojo vašojo njihovoj

množina o mojim(a)o tvojm(a)o njegovim(a)o njezinim(a), o njenim(a)o našim(a)o vašim(a)o njihovim(a)

o mojimo tvojimo njegovimo njezinim, o njenimo našimo vašimo njihovim

Vježbe:1. Koja rečenica je točna?1. a) Oni stalno razgovaraju o njegova djevojka. b) Oni stalno razgovaraju o njega djevojci, c) Oni stalno razgovaraju o njegovoj djevojci.2. a) Raspravljamo o njihova djeci. b) Raspravljamo o njihovoj djeci. c) Raspravljamo o njih djeci.3. a) Na njezina ruka je sat. b) Na njezinoj ruci je sat.

80

c) Na njezino ruka je sat.4. a) U tvoj kvart je jako mirno. b) U tvoja kvartu je jako mirno. c) U tvojem kvartu je jako mirno.

2. Dovrši rečenicu!1. Zora je u _____________________. (tvoja kuća)2. Čokolada je u _____________________. (desna ruka)3. Cipela je na _____________________. (lijeva noga)4. Cigarete su na _____________________. (njegov stol)5. Nikola je u _____________________. (Milanovo dvorište)6. U _____________________ nema ništa. (desni džep)7. U _____________________ ima puno slika. (njihova kuća)

3. Dovrši nastavke!1. Zora je u Nadin__ dvorištu.2. Svi su u kuć__.3. Nada i Nikola su u fotelj__.4. Darko i mačka su na krevet__.5. Darko i Igor čitaju knjig__.6. Djeca gledaju televizij__.7. Cigarete nisu ni u lijev__, ni u desn__ džep__.

lokativ povratno-posvojne zamjenicePovratno-posvojna zamjenica svoj znači da nešto pripada subjektu. Ona zamjenjuje sve posvojne zamjenice.

muški rod, srednji rod ženski rod

jednina o svojem(u), o svom(e) o svojoj

množina o svojim(a) o svojim

Vježbe:1. Stavi povratno-posvojnu zamjenicu u lokativ!1. Roditelji žele znati sve o ______________ djetetu.2. Djed spava u ______________ sobi.3. On radi u ______________ uredu.4. U ______________ životu vidjela sam svašta.5. On živi u ______________ svijetu.6. Pjevačica razmišlja o ______________ karijeri.

2. Preoblikuj rečenice tako da upotrijebiš povratno-posvojnu zamjenicu! npr. Moja soba je velika. Znam, pričala si mi o svojoj sobi.1. Moje cipele su nove. Znam, pričao si mi o ______________________.2. Moj automobil je brz. Znam, pričao si mi o ______________________.3. Moje dvorište je veliko. Znam, pričao si mi o ______________________.4. Moj krevet je širok. Znam, pričao si mi o ______________________.5. Moja baka je na selu. Znam, pričao si mi o ______________________.

81

6. Moji stričevi su iz Osijeka. Znam, pričao si mi o ______________________.

3. Preoblikuj rečenice tako da upotrijebiš povratno-posvojnu ili posvojnu zamjenicu! npr. To je moj djed. Znam, pričao si mi o svom djedu!1. To je moja baka. Znam, pričao si mi o ______________________.2. To je njihov stric. Znam, pričao si mi o ______________________.3. To je moja tetka. Znam, pričao si mi o ______________________.4. To je njihova majka. Znam, pričao si mi o ______________________.5. To je naš ujak. Znam, pričao si mi o ______________________.6. To su njihovi roditelji. Znam, pričao si mi o ______________________.7. To su njegovi prijatelji. Znam, pričao si mi o ______________________.8. To su njezini stričevi. Znam, pričao si mi o ______________________.

4. Upotrijebi posvojnu ili povratno-posvojnu zamjenicu!1. U ______________ kući ja sam gazda!2. Oni imaju velik stan. U ______________ stanu bit će tulum.3. On je pisac ali u ______________ knjizi ništa nije zanimljivo. 4. Profesori razmišljaju o ______________ učenicima.5. Martina ima novog dečka. Ja nemam dobro mišljenje o ______________ dečku.6. Liječnik razmišlja o ______________ pacijentu.7. Oni u ______________ ormarima drže nepotrebne stvari.

5. Prepiši tekst s početka lekcije!

16. Prezent glagola pisati. Perfekt glagola biti. Perfekt glagola na -ati, -iti, -ovati, -

evati, -ivati.

Čitaj!Ivanov rođak Marko živi u maloj, tihoj ulici na sjeveru grada. Marko je pozvao Ivana da dođe u posjet. Ivan je otišao k Marku jedne sunčane subote. Marko je čekao Ivana na zadnjoj tramvajskoj stanici. Zajedno su pješke stigli do Zelene ulice. Tamo stanuje Marko sa svojim roditeljima. Kuća je velika, ima prizemlje, jedan kat, potkrovlje, crveni krov i crni dimnjak. Oko kuće je mali vrt sa starim stablima. Između vrta i ceste je kamena ograda. Na prednjoj strani kuće nalaze se dva balkona. Marko i Ivan sjede na balkonu, piju crnu kavu i gledaju ulicu. Markova mama ispekla je ukusne kolače sa šumskim voćem, a Markov otac je natočio domaći sok od jabuke. Dok sunce polako zalazi, razgovaraju o svemu i svačemu.

izvor: Croaticum

82

Vježbe:1. Zaokruži je li rečenica točna ili netočna!1. Marko živi u velikoj, bučnoj ulici na jugu grada. T N2. Markovi roditelji su pozvali Ivana. T N3. Ivan je posjetio Marka za vikend. T N4. Marko je čekao Ivana na autobusnoj stanici. T N5. Autom su došli do Markove kuće. T N6. Marko stanuje sa svojim roditeljima u Zelenoj ulici. T N

2. Odgovori na pitanja!1. Kako izgleda Markova kuća?2. Što rade Ivan i Marko?3. O čemu razgovaraju?

perfektPerfekt je složeno prošlo glagolsko vrijeme. Složeno je jer se tvori od dvije riječi: nenaglašenog prezenta glagola biti i glagolskog pridjeva radnog. Glagolski pridjev radni dobijemo tako da od glagola koji želimo staviti u perfekt odbacimo infinitivni nastavak -ti i na osnovu dodamo nastavke za glagolski pridjev radni. Nastavci su: -o, -la, -lo, -li, -le, -la. Glagolski pridjev radni ponaša se kao pridjev u nominativu pa tako ima i iste nastavke. Dakle, ovisno o tome govori se o muškom, ženskom ili srednjem rodu, o jednini ili o množini, upotrebljavat će se odgovarajući nastavci.Kada ispred glagola stoji zamjenica, subjekt ili priložna oznaka upotrebljava se oblik "sam bio", npr. Ana je bila u trgovini. U subotu sam bio na utakmici., a kad glagol stoji na početku rečenice koristi se oblik "bio sam", npr. Bio sam u Americi. Bili smo kod prijatelja. Ne može se reći: Smo bili kod prijatelja. Glagol biti može se razdvajati od golagolskog pridjeva. Nenaglašeni oblik glagola biti teži početku rečenice i tome da stoji na drugom mjestu. Npr. Ja sam doista bila sretna kad sam vas vidjela.

Perfekt:

sam, si, je, smo ste su + bi(ti) + -o, -la, -lo, -li, -le, -la prezent glagola biti + glagolski pridjev radni

perfekt glagola biti

ja sam bio/bila bio/bila samti si bio/bila bio/bila sion je bio bio jeona je bila bila jeono je bilo bilo je

mi smo bili/bile bili/bile smovi ste bili/bile bili/bile steoni su bili bili suone su bile bile su

83

ona su bila bila su

Ja sam bila u kupovini.On je bio na utakmici.

Vježbe:1. Imenice u zagradi stavi u lokativ!1. Petar je bio u _______________. (Varaždin)2. Ja sam bio u _______________. (Zagreb)3. Bila je u _______________. (Dubrovnik.)4. Bila je u _______________. (Pula)5. Bili smo u _______________. (Osijeku.)6. To je bilo u _______________. (Osijek)7. Vi ste bili u _______________. (Split)

2. Stavi glagol biti u perfekt!1. Petar _______________ u Amsterdamu.2. _______________ u Londonu. (ja, ž.r.)3. Sanja _______________ u Budimpešti.4. _______________ u Budimpešti. (mi, m.r.)5. _______________ u Beču. (one)6. _______________ u Rimu. (ti, m.r.)

3. Stavi glagol biti u perfekt!1. Prošli vikend _______________ na izletu. (ona)2. Ja _______________ u radionici cijelu subotu.3. U nedjelju _______________ na izletu. (on)4. Ja _______________ na moru. 5. _______________ u kupovini. (vi, m.r.)6. Dijete ne zna gdje _______________ .7. Pas _______________ u parku. 8. Mačka _______________ u šumi.9. Mi _______________ u Njemačkoj. _______________ ludo i nezaboravno!

4. Stavi glagol biti u perfekt!1. Ivan _______________ na moru, a Ana _______________ u Zagrebu.2. Mi _______________ u kinu,3. Vi _______________ na Krku.4. Ja _______________ na Sljemenu. (ž.r.)5. Ti _______________ na večeri. (m.r.)6. Oni _______________ u Amsterdamu.

perfekt glagola biti – negacijaja nisam bio/bila nisam bio/bilati nisi bio/bila nisi bio/bilaon nije bio nije bioona nije bila nije bila

84

ono nije bilo nije bilo

mi nismo bili/bile nismo bili/bilevi niste bili/bile niste bili/bileoni nisu bili nisu bilione nisu bile nisu bileona nisu bila nisu bila

Ona nije bila u kinu. Nismo bili u školi.Vježbe: 1. Stavite rečenice iz prošlih zadataka u negaciju!

perfekt glagola biti – upitni oblikJesam li (ja) bio/bila u kinu?Jesi li (ti) bio/bila u kinu?Je li (on) bio u kinu?Je li (ona) bila u kinu?Je li (ono) bilo u kinu?

Jesmo li (mi) bili/bile u kinu?Jeste li (vi) bili/bile u kinu?Jesu li (oni) bili u kinu?Jesu li (one) bile u kinu?Jesu li (ona) bila bila u kinu?

Jeste li vi bili u Rijeci?Jesu li one bile u knjižnici?

Vježbe:1. Stavi glagol biti u perfekt!1. On _______________ u radionici.2. Ona _______________ u kupovini.3. Dijete _______________ u parku.4. Vi _______________ u Amsterdamu. (m.r.)5. Ti _______________ u kinu.6. Oni _______________ na utakmici.7. Mi _______________ u Zagrebu.

2. Postavi pitanja na rečenice iz prethodnog zadatka, npr. Je li on bio u radionici?

3. Postavi pitanja na rečenice iz vježbi s glagolom biti!

perfekt glagola na -ati, -iti, -ovati, -evati, -ivati

Perfekt ovih glagola tvori se uobičajeno, od nenaglašenog oblika glagola biti i glagolskog pridjeva radnog kojeg dobijemo tako da od glagola koji želimo staviti u perfekt odbacimo infinitivni nastavak -ti i na osnovu dodamo nastavke za glagolski pridjev radni. Nastavci su:

85

-o, -la, -lo, -li, -le, -la.

pričati – ja sam pričao / pričao sam, nisam pričao, jesam li pričao?nositi – ja sam nosio / nosio sam, nisam nosio, jesam li nosio?kupovati – ja sam kupovao / kupovao sam, nisam kupovao, jesam li kupovao?prijateljevati – ja sam prijateljevao / prijateljevao sam, nisam prijateljevao, jesam li prijateljevao?dozivati – ja sam dozivao / dozivao sam, nisam dozivao, jesam li dozivao?

Vježbe:1. Glagole u zagradi stavi u perfekt!1. Martin ___________________ knjigu. (kupiti)2. Otac ___________________ večeru. (kuhati)3. Djeca ___________________ televiziju. (gledati)4. Računalo ___________________ staro. (biti)5. Marija ___________________. (telefonorati)6. Mi ___________________ pjesme. (pjevati)7. One ___________________ auto. (voziti)8. Vi ___________________ kuću. (kupovati)

2. Glagol u zagradi stavi u perfekt u negaciji!1. Martin ___________________ knjigu. (kupiti)2. Jasna ___________________ ovaj vikend. (planinariti)3. djeca ___________________ tenis. (igrati)4. Hrvoje ___________________ nove cipele. (kupiti)5. Dijete ___________________. (plakati)6. Vi ___________________ glazbu. (slušati)7. Oni ___________________ u Splitu. (stanovati)

3. Postavi pitanje na rečenicu! npr. Martin je kupio knjigu. Je li Martin kupio knjigu?1. Jasna je planinarila. 2. Prijatelji su igrali šah.3. Mi smo sreli Damira u gradu.4. djeca su pjevala.5. Ti si prije pio zeleni čaj.6. Vi ste učili cijeli tjedan.7. Dijete je spavalo.

4. Glagol u zagradi stavi u perfekt!1. Ja ___________________ cijeli dan. (raditi)2. Ona ___________________ gradom. (šetati)3. Vi ___________________ cijelu noć. (plesati)4. Marija i Maja ___________________ u Brazilu. (biti, neg.)5. Marko i Josip ___________________ o poslu. (razmišljati, neg.)6. Ti ___________________ televiziju. (gledati)7. Oni ___________________ novi auto. (kupiti)

5. Opiši što si radio jučer!6. Napiši glagol u prezentu (pz) ili perfektu (pf)!

86

1. Ivan i Marko ___________________ u trgovini. (raditi, pz)2. Antonija ___________________ u Ameriku. (otputovati, pf)3. Ti najviše ___________________ sladoled od čokolade. (voljeti, pz)4. ___________________ li mi sutra donijeti knjigu? (moći, pz)5. Ana ___________________ u prvi razred. (ići, pz)6. On ___________________ svaki dan zube. (prati, pz)7. Oni ___________________ da nema više karata. (kazati, pz)8. Svaki dan ___________________ pola sata na posao. (putovati, ja, pz)

7. Prepiši tekst s početka lekcije!

17. Politički ustroj Republike Hrvatske. Perfekt glagola na -jeti i -ći. Perfekt

nepravilnih glagola.

Čitaj!

Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Od 2004. kandidat je za Europsku uniju u koju bi trebala ući 2013. Referendumom održanim 19. svibnja 1991. većina birača odlučuje se za osamostaljenje od SFRJ (Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija). Oružanom pobunom dijela srpskog stanovništva 1991. počinje Domovinski rat koji završava 1995. hrvatskom pobjedom u operaciji Oluja. Prvi hrvatski predsjednik do 1999. godine bio je Franjo Tuđman. Nakon toga za predsjednika je izabran Stjepan Mesić. Od 2010. godine predsjednik je Ivo Josipović. Dvije najveće stranke su konzervativni HDZ (Hrvatska Demokratska Zajednica) i liberalni SDP (Socijaldemokratkska Partija). U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku.Zakonodavna vlast: Hrvatski sabor je zakonodavno tijelo s najviše 160 zastupnika, a bira se općim izborima na mandat od četiri godine. Izvršna vlast: Predsjednik republike bira se svakih pet godina i on je vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, imenuje predsjednika vlade. Vlada Republike Hrvatske predlaže zakone i proračun, izvršava zakone te vodi domaću i inozemnu politiku zemlje. Na čelu Vlade nalazi se predsjednik Vlade, trenutno je to Jadranka Kosor. Vlada ima 15 ministara zaduženih za određena područja upravljanja. Sudbena vlast: Sudbenu vlast obavljaju sudovi koji sude na temelju Ustava i zakona. Ustavni sud nije dio sudbene vlasti i on donosi odluke o pitanjima suglasnosti drugih

87

propisa s Ustavom i zakonima. Ustavni sud nije dio trodiobe vlasti i može se smatrati četvrtim dijelom ustroja Republike Hrvatske.

izvor: Wikipedia

perfekt glagola na -JETI: glagol željetiGlagoli koji završavaju na -jeti mijenjaju svoju osnovu kod glagolskog pridjeva radnog. Naime, ispred samoglasnika -je- postaje -i-. Tako je u muškom rodu ispred samoglasnika osnova želi + o, a u svim ostalim slučajevima ispred samoglasnika želje + nastavak.

ja sam želio/željela želio/željela samti si želio/željela želio/željela jeon je želio ...ona je željelaono je željelo

mi smo željeli/željelevi ste željeli/željeleoni su željelione su željeleona su željela

upitno: Jesam li ja želio?negacija: ja nisam želio

Ona je željela ići na izlet. On je želio ići na utakmicu.

Vježbe:1. Napiši perfekt glagola živjeti!1. One _________________ u Dubrovniku.2. Ti _________________ tri godine u Americi.3. On nikad _________________ u Zagrebu. (neg.)4. Novinar _________________ u hotelu.5. Miro je Slovenac. _________________ u Sloveniji dok nije došao u Hrvatsku.6. Vi _________________ u Siriji.

2. Napiši perfekt glagola vidjeti!1. Ja ______ jučer ____________ prijatelja.2. Josip _________________ Gorana u gradu.3. Mi ________ u subotu ________________ prijatelje u klubu.4. One _________________ pljačku!

3. Napiši perfekt glagola razumijeti!1. On ____ dobro _____________ hrvatski.2. Radnik _________________ upute.

88

3. Dijete _________________ priču.4. _________________ što ste mi rekli. (ja, neg.)

4. Napiši perfekt glagola htjeti!1. Hrvoje _________________ voćni čaj.2. Učenik _________________ domaću zadaću. (neg.)3. Mi _________________ mir i tišinu.4. _________________ da dođeš kod mene. (ja)5. _________________ da odeš. (ja, neg.)

5. Napiši perfekt glagola šutjeti!1. Marko ____ stalno _____________. 2. Oni _________________ cijeli dan.3. Kristina nikad _________________.4. Zašto ____ ti ______________?

perfekt glagola na -ći: glagol ićiKod glagola koji završavaju na -ći u glagolskom pridjevu ispred nastavka na osnovu se dodaje umetak – ša – ispred samoglasnika npr. i-ša-o i -š- ispred suglasnika, npr. do-š-li.

ja sam išao/išlati si išao/išlaon je išaoona je išlaono je išlo

mi smo išli/išlevi ste išli/išleoni su išlione su išleona su išla

upitno: Jesam li ja išao?negacija: ja nisam išao

Igor i Jadranka išli su u kino.

Vježbe:1. Napiši perfekt glagola u zagradi!1. Ja _________________ u kino. (ići)2. Gosti _________________ u 5. (doći)3. Kad _________________ Ana i Petar? (doći)4. Kolegice _________________ na godišnji odmor. (otići)5. Ana _________________ vozački ispit. (proći)6. Vi _________________ novi posao. (naći)7. Oni _________________ u stan.8. __________ li jučer _________________ u grad? (izići, Vi)

89

9. Mi _________________ išli u kazalište jučer. (ići, neg.)10. Ti _______ jučer kasno _____________ u grad? (izaći)

nepravnilni glagolijesti – ja sam jeo, jela; mi smo jeli, jelesresti – ja sam sreo, srela; mi smo sreli, srelesjesti – ja sam sjeo, sjela; mi smo sjeli, sjele

Vježbe: 1. Napiši perfekt glagola u zagradi!1. Ne bih, hvala, _________________ kod kuće! (jesti)2. Mi _________________ Tatjanu na ulici. (sresti)3. _________________ u restoranu, ali se nismo najeli! (jesti)4. _________________ na nešto prljavo. (sjesti, ja)5. Petar _________________ na fotelju. (sjesti)6. Danijel _________________ prijateljicu kada se nije nadao. (sresti)7. Gladan sam, _________________ od jučer! (jesti, neg.)8. Rekao sam da sam sit pa _________________ ono što je Marija skuhala. (jesti)9. _________________ me prošli put, sjećate li se? (sresti, Vi)10. Darija _________________ jer je bila umorna. (sjesti)11. _________________ na najbližu klupu. (sjesti, mi)

perfekt glagola rećiIsti perfekt kao glagol reći tvore i glagoli peći i vući. Njihov perfekt glasi: ja sam pekao/pekla; ja sam vukao/vukla.

ja sam rekao/reklati si rekao/reklaon je rekaoona je reklaono je reklo

mi smo rekli/reklevi ste rekli/rekleoni su reklione su rekleona su rekla

upitno: Jesam li rekla?negacija: ja nisam rekla

Što je rekla Petrova mama? Marko je rekao da je dobro.

Vježbe: 1. Napiši perfekt glagola reći!1. Ti _________________ da si sretan.

90

2. Jadranka _________________ da je vidjela susjeda. 3. Ja _________________ da nešto nije u redu.4. _________________ ti! (ja)5. _________________ da možeš doći. (mi)6. Ida i Denis _________________ da im je bilo lijepo.

2. Napiši perfekt glagola u zagradi!1. Zorana _________________ tortu. (peći)2. Turisti _________________ teške torbe. (vući)3. On _________________ da dolazi. (reći)4. _________________ kolače za tvoj rođendan. (peći, mi)5. Vi _________________ da znate odgovor. (reći)6. _________________ više nego što smo trebali.

3. Rečenice iz predhodnih vježbi stavite u negaciju!

perfekt glagola moćija sam mogao/moglati si mogao/moglaon je mogaoona je moglaono je moglo

mi smo mogli/moglevi ste mogli/mogleoni su moglione su mogleona su mogla

upitno: Jesam li (ja) mogla?negacija: Ja nisam mogao/mogla.

On nije mogao ići na izlet. Morao je raditi.

Vježbe:1. Napiši perfekt glagola moći!1. Ti __________________ uživati.2. Oni __________________ telefonirati.3. On __________________ doći na vrijeme.4. Djeca __________________ puno jesti.5. __________________ sam to napraviti, ali sam zaboravio. (ja)6. __________ više ______________ napraviti ništa. (mi, neg.)7. __________________ samo stajati i gledati. (vi)8. Silvana __________________ bolje proći.9. Dario i Ana __________________ otići.

2. Postavi pitanja na rečenice! npr. On je mogao doći jučer. Je li on mogao doći jučer ?1. Silvio je mogao naučiti svirati.

91

2. Ja sam mogao skakati po krevetu.3. Mi smo mogli naći put.4. Ti si mogao biti točniji.5. David i Franjo su mogli reći istinu.6. Vi ste mogli daleko plivati.

18. Godišnja doba. Dativ.

Čitaj!Proljeće dolazi u ožujku. U ožujku je vrijeme promjenjivo i kišno, a u travnju i svibnju je ugodno. Toplo je, ali nije vruće. Sunčano je, a kiša pada samo ponekad. Ljeto dolazi u lipnju. U lipnju, srpnju i kolovozu je vruće. Temperature su jako visoke. Nebo je vedro, ne pada kiša.Jesen dolazi u rujnu. Rujan je umjereno topao mjesec. U listopadu i studenom nebo je oblačno i često pada kiša. Vjetrovito je i maglovito. To su prilično hladni mjeseci. Zima dolazi u prosincu. U prosincu i siječnju vrijeme je vrlo hladno. Temperature su niske. Često pada snijeg. U veljači je vrijeme promjenjivo, a snijeg se polako topi.

dativ imenicaDativ je po nastavcima jednak lokativu. Za razliku od njega, može stajati i bez prijedloga. Odgovara na pitanje komu? čemu?Veznici koji idu s dativom su: k, prema, nasuprot, unatoč/usprkos.Glagoli koji idu s dativom su: radovati se, veseliti se, smijati se, pomagati, vjerovati, dati, kazati, reći, govoriti, progovarati, smetati, pisati, slati, darovati, pokloniti, čuditi se, diviti se, zahvaljivati...Pravila o sibilarizaciji o kojima smo govorili kod lokativa vrijede i za dativ.

muški rod ženski rod srednji rod

jednina studentu studentici stablu

množina studentima studenticama stablima

Idem prema izlazu. Idem kući. Idem (prema) kući.

92

Pazi! vrijeme - vremenu

Vježbe: 1. Imenice u zagradama stavi u odgovarajući padež!1. Mi idemo na ______________. (more) Mi idemo prema ______________. (more)2. Idemo na ______________. (vrh) Idemo prema ______________. (vrh)3. Ti ideš na ______________. (parkiralište) Ti ideš prema ______________ . (parkiralište)4. On ide u ______________. (park) On ide prema ______________. (park)5. Vi idete na ______________. (fakultet) Vi idete prema ______________. (fakultet)6. Mi idemo na ______________. (jezero, mn.) Mi idemo prema ______________. (jezero, mn.)7. Učenici idu u ______________. (učionica, mn.) Oni idu prema ______________. (učionica, mn.)

2. Imenice u zagradi stavi u dativ!1. Volim putovati unatoč ______________. (vrijeme)2. Mi putujemo unatoč ______________. (kiša)3. On putuje unatoč ______________ . (poledica)4. Ti putuješ unatoč ______________. (snijeg)5. Ona putuje unatoč ______________. (vrućina)6. Vi putujete usprkos ______________. (vjetar)7. Oni putuju usprkos ______________. (magla)8. Ja putujem unatoč ______________. (hladnoća)

3. Imenicu u zagradi stavi u dativ!1. U subotu idem k ______________. (Darko)2. Sutra možemo ići k ______________ u Osijek. (prijatelji)3. Zašto rijetko ideš k ______________? (sestra, mn.)4. Maja i Ivana idu k ______________ na praznike. (brat)5. Žurim se k ______________. (Dinka)6. Auto je u kvaru pa idemo k ______________. (automehaničar)

4. Stavi imenice u zagradi u ispravan padež!1. Poklanjam ____________ (mama) ____________. (ruža)2. Za rođendan Ivan poklanja ____________ (supruga) ____________ . (vino)3. Za blagdane djeca poklanjaju ____________ (roditelj, mn.) ____________. (ukras, mn.)4. Za Valentinovo Damir poklanja ____________ (djevojka) ____________ . (prsten)5. Za Valentinovo Sanja poklanja ____________ (dečko) ____________. (novčanik)6. Za vjenčanje ____________ (sestra) poklanjam ____________. (naušnice)7. Za uspjeh na poslu ____________ (brat) poklanjam ____________. (mobitel)8. Za godišnjicu braka muževi poklanjaju ____________ (žena, mn.) ____________ (cvijeće), a žene ____________ (muž, mn.) ____________. (vino)

5. Imenicu u zagradi stavi u dativ!1. Veselimo se ____________. (sunce)2. Ona se veseli ____________. (kupovina)3. On se veseli ____________. (motor)4. Dijete se veseli ____________. (lopta)5. Učenici se vesele ____________. (praznik, mn.)6. Sportaši se vesele ____________. (rezultat, mn.)

93

7. Baka i djed se vesele ____________. (zdravlje)8. Zaposleni ljudi se vesele ____________. (odmor)9. Nezaposleni se vesele ____________. (posao)10. Turisti se vesele ____________. (putovanje, mn.)

6. Imenice u zagradi stavi u odgovarajući padež!1. Pokazala sam _______________ (Marija) _______________. (svoja kuća)2. Nasuprot _______________ (ormar) nalazi se prozor.3. U _______________ (ladica) nije bilo ničega.4. Oni se voze prema _______________. (stadion)5. Ja i Ivana idemo k _______________. (prijatelj, mn.)6. Vi volite gledati _______________. (nogomet)7. U _______________ (nogomet) se puno trči.

dativne funkcijeDativ u rečenici može imati sljedeća značenja u rečenici:

1. Primatelj (Komu? Čemu?)

Dajemo Ivi knjigu.Dajemo Petri knjigu. Dajemo djetetu knjigu.

Bez prijedloga.

2. Cilj, smjer kretanja (Kamo?)

Idemo k baki.Idemo k djedu.Idemo prema dvorištu.

Prijedlog: k, prema

3. Mjesto

Stanujemo nasuprot pošti, kazalištu i muzeju.

Prijedlog: nasuprot

4. Dopusnost

Putujemo unatoč gripi.

Prijedlog: Unatoč/usprkos

5. Nositelj stanja

Ani je hladno. Petru je vruće. Djetetu je lijepo.

94

6. Usmjerenost

Vjerujemo sestri i bratu.

Glagoli: radovati se, veseliti se, diviti se, vidjeti, htjeti, čistiti, voljeti...

Vježbe: 1. Napiši odgovarajuće prijedloge!1. Ribar je živio sam _____ pustom otoku.2. Hvatao je ribe _____ udicu.3. Bio je sretan _____ siromaštvu.4. Ribar si je stavio _____ glavu da vidi bogat kraj. 5. Obećao je da će tri dana sjediti _____ brodu.6. On krene _____ djevojci.7. _____ strahu, rekao joj je što je mislio.

2. Stavi imenice u zagradi u dativ!1. "Idi ___________ (kuća), naći ćeš što ti treba!", reče ___________ (ribar) Zora-djevojka.2. Idem k ___________ (majka) da joj dam cvijet.3. Dao sam knjigu ___________. (stric)4. Hvala ___________! (Bog)5. On je svakom ___________ (lonac) poklopac!6. ___________ (vojnik, mn.) treba odnijeti hrane.7. Ja sam ___________ (baka) najdraža unuka.8. Idemo k ___________! (sestra, mn.)

osobne zamjenice u dativuOsobne zamjenice u dativu jednake su onima u lokativu, osim što u dativu uz duge naglašene oblike postoje i kraći nenaglašeni. Dugi oblici koriste se na početku rečenice ili na kraju kada se zamjenica naglašava, npr. Tebi je dosta plesanja. Rekao sam to tebi, a ne njoj. Dođi k nama. Kratki oblici dolaze unutar rečenice, npr. To mi u životu nije trebalo. Što mi to govoriš!

jednina množina

ja→ meni, miti→ tebi, tion→ njemu, muona→ njoj, jojono→ njemu, mu

mi→ nama, namvi/Vi→ vama/Vama, vam / Vamoni→ njima, imone→ njima, imona→ njima, im

95

Vježbe:1. Napiši osobnu zamjenicu u dativu!1. Dosta ________ je nepravde! (ja)2. Dao sam ________ olovku, gdje je sada? (ti)3. ________ je ovo dosadno, zar ne? (ti)4. Košulja ________ je bila bijela kao snijeg. (ona)5. ________ smeta tvoje ruganje. (mi)6. ________ ne treba vjerovati. (oni)7. Za rođendan, dali su ________ lijepe rukavice. (on)8. Moram ________ priznati da sam zaboravio. (Vi)9. Nema ________ spasa! (mi)10. ________ smo dali jabuke (vi), a ________ (one) smo dali grožđe. 11. Lijepo ________ je ovdje! (mi)12. Zanimljivo ________ je raditi ovdje. (ja)13. Dosadno ________ je. (oni)14. Vruće ________ je! (on)15. Hladno ________ je! (ona)

2. Napiši osobnu zamjenicu gdje nedostaje i zatim preoblikuj rečenice! Npr. Meni je dosadno. Dosadno mi je.1. ________ je teško. (ti)2.________ je svejedno. (on)3. ________ je zabavno. (Vi)4. ________ je lako. (oni)5. ________ je dosadno. (mi)6. ________ je naporno. (ona)7. ________ je toplo. (one)

3. Dopuni rečenice stavljanjem imenica i osobnih zamjenica u lokativ!1. (Hrvoje)_____________ se sviđa Silvija. ________ se sviđa Silvija. Sviđa _____ se Silvija.2. (Silvija) ______________ se sviđa glazba. _______ se sviđa glazba. Sviđa ____ se glazba.3. (Luka) ______________ se sviđa boks. ________se sviđa boks. Sviđa ____ se boks.4. (Oni) ______________ se sviđaju djevojke. Sviđaju _____ se djevojke.5. (Ti) ______________ se sviđaju filmovi. Sviđaju ______ se filmovi.6. (Ja) ___________ se sviđa priroda. Sviđa ____ se priroda.7. (Vi) ____________ se sviđa hrvatski jezik. Sviđa ________ se hrvatski jezik.

lokativ pridjevaNastavci za pridjeve u dativu jednaki su onima u lokativu.

muški rod ženski rod srednji rod

jednina -om, -emdobrom čovjekusmeđem psu

-ojdobroj ženi

-om, -emdobrom vinusmeđem odijelu

množina -imdobrim ljudima

-imdobrim ženama

-imdobrim vinima

96

smeđim psima smeđim odijelima

Vježbe: 1. Stavi imenicu i pridjev u zagradi u dativ!1. Prema ______________________ uvijek ću biti ljubazan! (dobar, čovjek, mn.)2. Kad idem prema ______________________ pazim kako vozim. (star, grad)3. Nasuprot ______________________ (ogromni, neboder) nalazi se moja kuća.4. ______________________ (dobar, učenik, mn.) dajem dobru ocjenu.5. Divim se ______________________. (sposoban, žena, mn.)6. Vjerujem ______________________ (miran, pas) da me neće ugristi.7. Kako ne bih vjerovao ovako ______________________ ! (pametan, djevojčica)8. Sutra moram pomagati ______________________ (Ljiljanin, majka) oko vrta.9. Smijem se ______________________ . (mali, mačka)

2. Preoblikuj rečenice! npr. Njena kosa je duga. Kosa joj je duga.1. Njegov nos je mali.2. Tvoje čelo je visoko.3. Moj vrat je dug.4. Vaš nos je velik.5. Tvoj lakat je oštar.6. Tvoja stopala su velika.7. Njene noge su krive.8. Naša stopala su velika.9. Moj zubi su zdravi.10. Njezine uši su velike.11. Njihove traperice su duge.12. Vaše noge su krive.13. Naši zubi su bijeli.14. Njihove oči su plave.15. Njihova koljena su oštra.

dativ pokaznih zamjenicaPokazne zamjenice u dativu jednake su onima u lokativu.

muški rod, srednji rod ženski rod

jednina ovom(e)tom(e)onom(e)

ovojtojonoj

množina ovim(a)tima(a)onim(a)

ovim(a)tim(a)onim(a)

Vježbe:1. Pokazne zamjenice stavi u dativ!1. Dala sam novac _____________ ženi.

97

2. _____________ ljudima nije se svidjela naša predstava.3. _____________ čovjeku možeš vjerovati.4. Prema _____________ stvarima treba biti pažljiv!5. Nasuprot _____________ semaforu je banka.6. _____________ stablu treba omogućiti da raste.7. Veselila sam se _____________ danima!8. Nasmiješi se _____________ ljudima!9. Nemoj prigovarati _____________ gospođama!10. Jesi li pisao _____________ djeci?11. Rekao sam _____________ učeniku da donese loptu.12. Čudim se _____________ gospodinu da ne može naći ženu. 13. Poslao sam pismo _____________ ujaku.14. Divim se _____________ glumici!

dativ posvojnih zamjenicaDugi i kratki oblici koji pojedine posvojne zamjenice u dativu imaju međusobno su zamjenjivi, dakle, mogu se koristiti ovisno o volji govornika.

muški rod, srednji rod ženski rod

jednina mojem, momtvojem, tvomnjegovomnjezinom, o njenomnašemvašemnjihovom

mojojtvojojnjegovojnjezinoj, o njenojnašojvašojnjihovoj

množina mojimtvojmnjegovimnjezinim, njenimnašimvašimnjihovim

mojimtvojimnjegovimnjezinim, njenimnašimvašimnjihovim

Vježbe:1. Sadržaj zagrade stavi u dativ!1. ___________________ (njezin, hir, mn.) ne treba udovoljavati.2. Mi vjerujemo ___________________ (vaš, sestra)3. Nasuprot ___________________ (tvoj, soba) nalazi se kupaonica.4. Nasuprot ___________________ (njihov, stol) nalaze se vrata.5. Prema ___________________ (vaš, istraživanje), ljudi će živjeti 200 godina.6. Idemo k ___________________ !(tvoj, roditelj, mn.) 7. ___________________ (moj, mama) treba pokazati gdje je pošta.8. Smijem se ___________________. (vaš, šala)9. Dalibor pomaže ___________________ (moj, prijateljica) da nađe izgubljeni prsten.10. Izrađujemo namještaj prema ___________________! (vaš, želja)11. ____________________ (njihov, priča, mn.) nitko više ne vjeruje.

98

daativ povratno-posvojne zamjenicePovratno-posvojna zamjenica svoj znači da nešto pripada subjektu. Ona zamjenjuje sve posvojne zamjenice.

muški rod, srednji rod ženski rod

jednina svojem, svom svojoj

množina svojim svojim

Vježbe:1. Povratno-posvojnu zamjenicu stavi u dativ!1. On daje popuste ____________ stalnim mušterijama.2. Ja dajem hranu ____________ malom sinu.3. Radujem se ____________ uspjesima!4. Oni se smiju ____________ vicevima.5. Marina treba pomagati ____________ roditeljima.6. Vi vjerujete ____________ pričama.7. Mirjana daje poklone ____________ unucima.

19. Futur. Prezent i futur povratnih glagola.

Čitaj!HOROSKOP

OvanVaša koncentracija bit će slabija. Pomagat će Vam prijatelji, posebno u poslovima povezanim s modom i umjetnošću. Trebali biste odgoditi donošenje važnih odluka, posebno onih vezanih za nekretnine.BikPred Vama su dani uspjeha i češćih putovanja. Mogli biste značajno napredovati na poslu zahvaljujući teškoćama suparnika. Mogli biste mnogo zaraditi.BlizanciNajvažniji će Vam biti mir i razumijevanje. Tome ćete težiti i u radnom okruženju. Neće Vam nedostajati izazova. Trebat ćete donositi vrlo važne odluke. RakBit ćete spremni ispraviti greške koje ste uočili. Ne ide sve glatko, ali ipak ide prema boljem. Ljubav će Vam donijeti nadoknadu za ljubavne probleme.LavPoslovna situacija je dobra. Morat ćete se suočiti s nekim svojim krivim procjenama. Naći ćete se u prilično zanimljivom ljubavnom razdoblju. DjevicaSljedeći tjedan neće Vam donijeti nikakva iznenađenja. Bit ćete optimistični, ali ne bez razloga. Drugima će se ipak činiti da su vaše želje neutemeljene. VagaProblemi postoje, ali niste sigurni kako ih riješiti. O svemu ćete razgovarati s prijateljima,

99

ali Vam to neće pomoći. Odluka će biti samo Vaša. U provatnom životu neće se događati ništa posebno, ništa što bi Vam remetilo mir. ŠkorpionNastojat ćete svima pokazati da ste sposobni. Imate želju napraviti nešto kvalitetno čime se možete istaknuti. Vaš partner poklanjat će Vam više pažnje. StrijelacPred vama je prilično miran, posve običan tjedan bez teškoća i ozbiljnijih problema. Neće biti ni napetosti ni nervoze. Najbolje ćete se osjećati u krugu obitelji.JaracPazite da ne potrošite iznad svojih mogućnosti. Također, treba paziti da netko od Vas ne traži novac. VodenjakBit će dosta napeto, nemir koji je u Vama neće Vam dozvoljavati da samo mirno stojite na jednom mjestu ili da o bilo čemu odlučno razmišljate. Nemojte donositi nikakve odluke koje bi bile vezane za financije.RibeNe treba uvijek očekivati samo pobjede, postoje trenuci kada se treba smiriti i malo pažljivije gledati što se događa. Nije uvijek vrijeme za velike akcije, postoji vrijeme za razmišljanje i promatranje, kao što je sada slučaj.

izvor: Novi List

futurFutur je buduće složeno glagolsko vrijeme. Tvori se od nenaglašenog prezenta glagola htjeti (ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će) i infinitiva.

potvrdni oblik upitni oblik niječni oblik

ja ću zvati Hoću li ja zvati? ja neću zvati

ti ćeš zvati Hoćeš li ti zvati? ti nećeš zvati

on, ona, ono će zvati Hoće li on zvati? on, ona, ono neće zvati

mi ćemo zvati Hoćemo li mi zvati? mi nećemo zvati

vi/Vi ćete zvati Hoćete li vi/Vi zvati? vi/Vi nećete zvati

oni , one, ona će zvati Hoće li oni zvati? oni, one, ona neće zvati

Ja ću zvati Natašu i Luciju.

Vježbe:1. Glagol u zagradi stavi u futur!1. Ona ____________________ sendviče. (nositi)2. Ja ____________________rječnike. (kupiti)3. Mi ____________________ prijatelje. (vidjeti)4. Oni ____________________ televiziju. (gledati)5. Ti ____________________ u subotu. (planinariti)6. Vi ____________________ šah. (igrati)7. On ____________________ novac. (štedjeti)

100

2. Napiši niječni futur!1. To ____________________ zanimljivo. (biti)2. Mi ____________________. (pušiti)3. Ja ____________________ košarku. (trenirati)4. Oni ____________________ ribu. (jesti)5. Ona ____________________ utakmicu. (gledati)6. Vi ____________________ kuću. (prodati)7. Ti ____________________ djevojku, (ostaviti)

3. Napiši pitanja u futuru!1. __________ li mi ____________ u subotu? (plivati)2. __________ li ti ____________ ulaznicu za predstavu? (kupiti)3. __________ li mi ____________ kavu i kolače? (naručiti)4. __________ li ja sutra ____________ ovo? (znati)5. __________ li ona sutra ____________ gitaru? (uzeti)6. __________ li one ____________ ovdje? (biti)7. __________ li vi ____________ liječnicu? (vidjeti)

futur u inverziji glagola na -TINenaglašeni, kratki oblik prezenta glagola htjeti (ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će) nikad ne može biti na početku rečenice. Ne može se reći: Ću čitati knjigu. Ako futur stoji na prvom mjestu u rečenici onda upotrebljavamo futur u inverziji. Tada glagol htjeti dolazi na drugo mjesto: Čitat ću knjigu. U tom slučaju infinitiv koji završava na -ti gubi -i na kraju. Kod glagola koji završavaju na -ći to se ne događa, pa imamo: Reći ću da si pojeo sladoled.

Ako upotrebljavamo futur sa zamjenicom, onda je na prvom mjestu zamjenica, potom kratki oblik prezenta i treći je glagol (infinitiv). Ja ću pojesti sladoled. Ja ću reći sestri.

glagol zvatizvat ću zvat ćemozvat ćeš zvat ćetezvat će zvat će

glagol reći

reći ću reći ćemoreći ćeš reći ćetereći će reći će

Glagoli na -ći: ići, doći, naći, reći, peći, stići u futuru ne gube završno -i

Vježbe: 1. Glagol u zagradi stavi u futur!1. _________________ novi auto. (kupiti, on)2. _________________ novi kaput. (kupiti, ja)

101

3. _________________ mami ogrlicu. (pokloniti, mi)4. _________________ prijateljima. (pisati, one)5. _________________ ovaj grad. (voljeti, ti)

2. Glagol u zagradi stavi u futur!1. _________________ na sastanak. (doći, vi)2. _________________ posao, sigurna sam! (naći, ja)3. _________________ na izlet. (ići, mi)4. _________________ na vrijeme. (stići, on)5. _________________ na večeru? (doći, ti)6. _________________ u 6, a vi u 7 sati. (poći, oni)

3. Glagol u zagradi stavi u futur !1. Ja _________________ knjigu cijelo popodne. (čitati)2. _________________ knjigu cijelo popodne. (čitati, on)3. Vi _________________ u Puli. (ljetovati)4. _________________ u Puli. (mi)5. Ti _________________ sretan. (biti)6. _________________ sretan. (biti, oni)7. Ja _________________ istinu Ivani. (reći)8. _________________ istinu Ivani. (reći, ti)9. Oni _________________ novi film. (gledati)10. _________________ novi film. (gledati, ja)11. Mi _________________ u Split u nedjelju. (doći)12. _________________ u Split u nedjelju. (doći, on)13. Mi _________________ zdravu hranu. (jesti)14. _________________ zdravu hranu. (jesti, vi)15. Ona _________________ manekenka. (postati)16. _________________ manekenke. (postati, one)17. One _________________ zadovoljne. (biti)18. _________________ zadovoljni. (biti, oni)19. Ja _________________ prijatelja. (posjetiti)20. _________________ prijatelja. (posjetiti, vi)

4. Glagol u zagradi stavi u prezent (pz), perfekt (pf) ili futur (fu)!1. Ivan i Marko _________________ u trgovini. (raditi, fu)2. Antonija _________________ u Ameriku. (otputovati, pf)3. Ti najviše _________________ sladoled od čokolade. (voljeti, pz)4. _________________ li mi sutra donijeti knjigu? (moći, pz)5. Ana _________________ u prvi razred. (ići, fu)6. On _________________ zube svaki dan. (prati, pz)7. On _________________ da nema više karata. (reći, pf)8. Svaki dan _________________ pola sata na posao. (putovati, ja, fu)

5. Na praznu crtu umetni točan glagol s lijeve strane!1. Ja _________________ u kafiću. Igrat ćemo2. _________________ u 10 na trg. će živjeti3. Mi _________ nikada ____________ kineski. ću biti4. ___________ li _____________ zadaću za sutra? Doći će5. Ona _________________ u Hrvatskoj. Hoćeš napisati

102

6. _________________ tenis sutra. nećemo učiti

prezent povratnih glagola: glagol pripremati sePovratni glagol uza sebe ima još i povratnu zamjenicu se. Ona se ne mijenja. Kad se ispred glagola nalazi zamjenica ili subjekt, red riječi je sljedeći:

osobna zamjenica + povratna zamjenica se + glagol u prezentusubjekt

Osobna i povratna zamjenica ne mogu se razdvajati nekom drugom riječi. Između glagola i povratne zamjenice može stajati druga riječ, npr. On se jako dugo priprema za vozački ispit.

potvrdni oblik upitni oblik niječni oblik

ja se pripremamti se pripremašon, ona, ono se pripremami se pripremamovi/Vi se pripremateoni, one, ona se pripremaju

pripremam li se ja?pripremaš li se ti?priprema li se on?pripremamo li se mi?pripremate li se vi?pripremaju li se oni?

ja se ne pripremamti se ne pripremašon, ona, ono se ne pripremami se ne pripremamovi/Vi se ne pripremateoni, one, ona se ne pripremaju

Mladići se oblače u odijela.

Vježbe:1. Glagol u zagradi stavi u prezent!1. Sandra _________________. (češljati se)2. On _________________ Petar. (zvati se)3. Mi _________________ svečano. (oblačiti se)4. One _________________ za večeru. (uređivati se)5. Vi _____ lijepo ____________. (šminkati se)6. Alen _________________ u kupaonici. (tuširati se)7. Jelo _________________ u pećnici. (spremati se)8. Ivan i Vera _________________ večeras u kafiću. (nalaziti se)9.Mi _____ baš ____________ u ovom gradu. (snalaziti se, neg.)10. Kada treba nekamo ići, Marija _________________ dugo. (spremati se, neg.)11. Marin _________________ lako u djevojku. (zaljubiti se, neg.)12. U trgovini _________________ nagradna igra za kupce. (pripremati se)

2. Postavi pitanja na sljedeće rečenice!1. Da, Maja se oblači.2. Ne, mi se ne nalazimo u centru grada.3. Da, ja se volim dugo oblačiti.4. Da, kod Ivane se peku kolači.5. Ne, vi se ne šminkate.6. Ne, oni se ne nalaze sutra s nama. 7. Da, Karlo se tušira.8. Da, ja se uvijek žalim na nešto.

103

9. Ne, mi se ne veselimo zimi. 10. Da, turisti se dive prirodi.11. Ne, vi se ne smijete šali.12. Da, oni se raduju putovanju u Beč.

povratni glagoli – prezent u inverziji: glagol pripremati seKad ispred glagola ne stoji zamjenica ili se glagol nalazi na početku rečenice, tada se glagol upotrebljava u inverziji. To znači da će redosljed riječi biti ovaj:

prezent glagola + povratna zamjenica se

potvrdni oblik upitni oblik niječni oblik

pripremam se pripremaš sepriprema sepripremamo sepripremate sepripremaju se

Pripremam li se? Pripremaš li se?Priprema li se?Pripremamo li se?Pripremate li se?Pripremaju li se?

ne pripremam sene pripremaš sene priprema sene pripremamo sene pripremate sene pripremaju se

Pripremamo se za vozački ispit.

Vježbe:1. Glagol u zagradi stavi u prezent!1. _________________ Petar i Ivana. (zvati se, mi)2. _________________ Ivana. (zvati se, ona)3. _________________ svečano. (oblačiti se, mi)4. _________________ za večeru. (uređivati se, ona)5. _________________ za posao. (šminkati se, one)6. _________________ u kadi. (kupati se, ja)7. _________________ po gradu. (snalaziti se, vi)8. _________________ najljepše djevojke. (birati se, one)9. _________________ velikim planinama. (diviti se, mi)10. _________________ povratku kući. (radovati se, ja)

2. Rečenice iz prethodne vježbe stavi u negaciju!

povratni glagoli – futur: glagol zaposliti se

potvrdni oblik upitni oblik niječni oblik

ja ću se zaposlititi ćeš se zaposlition, ona, ono će se zaposlitimi ćemo se zaposliti

Hoću li se ja zaposliti?Hoćeš li se ti zaposliti?Hoće li se on zaposliti?Hoćemo li se mi zaposliti?

ja se neću zaposlititi se nećeš zaposlition, ona, ono se neće zaposlitimi se nećemo zaposliti

104

vi/Vi ćete se zaposlitioni, one, ona će se zaposliti

Hoćete li se vi zaposliti?Hoće li se oni zaposliti?

vi/Vi se nećete zaposlitioni, one, ona se neće zaposliti

red riječi

potvrdni oblik upitni oblik niječni oblik

1. lična zamjenica2. prezent glagola htjeti3. povratna zamjenica se4. infinitiv

1. prezent glagola htjeti2. upitna riječ li3. povratna zamjenica se4. lična zamjenica5. infinitiv

1. lična zamjenica2. povratna zamjenica se3. negacija glagola htjeti4. infinitiv

Vježbe:1. Glagole u zagradi stavi u futur!1. Ivan ______________________ poklonu. (veseliti se)2. Ti ______________________. (šminkati se)3. Mi ______________________ vječno. (voljeti se)4. Ona ______________________ . (udati se)5. Vi _____________ puno______________. (svađati se)6. Mi ______________________ u sobi. (češljati se)7. Ja ______________________ na fakultet. (upisati se)

2. Rečenice iz prethdne vježbe stavi u negaciju!

3. Glagole u zagradi stavi u upitni oblik futura!1. _______________ Ivan _____________ poklonu? (veseliti se)2. _______________ ti ____________ šali? (smijati se)3. _______________ ja ____________ na fakultet? (upisati se)4. _______________ oni ___________ u drugi grad? (preseliti se)5. _______________ vi ____________ ove godine? (oženiti se)6. _______________ mi ____________ zbog gluposti? (posvađati se)

povratni glagol – futur u inverziji: glagol zaposliti se

potvrdni oblik upitni oblik niječni oblik

zaposlit ću sezaposlit ćeš sezaposlit će sezaposlit ćemo sezaposlit ćete sezaposlit ćete se

Hoću li se zaposliti?Hoćeš li se zaposliti?Hoće li se zaposliti?Hoćemo li se zaposliti?Hoćete li se zaposliti?Hoće li se zaposliti?

neću se zaposlitinećeš se zaposlitineće se zaposlitinećemo se zaposlitinećete se zaposlitineće se zaposliti

red riječi

potvrdni oblik upitni oblik niječni oblik

1. infinitiv 1. prezent hlagola htjeti 1. negacija glagola htjeti

105

2. prezent glagola htjeti3. povratna zamjenica se

2. upitna riječ li3. povratna zamjenica se4. infinitiv

2. povratna zamjenica se3. infinitiv

Vidjet ćemo se. Naći ćemo se.

Vježbe:1. Glagol u zagradi stavi u futur!1. ______________________ u Osijek. (preseliti se, ja)2. ______________________. (iznenaditi se, ona)3. ______________________ poklonu. (veseliti se, on)4. ______________________ šalama. (smijati se, ja)5. ______________________ u školu stranih jezika. (upisati se, ti)6. ______________________ u kafiću. (naći se, mi)7. ______________________ kad nas vidite. (veseliti se, vi)

2. Glagol u zagradi stavi u negaciju u futuru!1. ______________________ u Osijek. (preseliti se, on)2. ______________________ večeras. (čuti se, vi)3. ______________________ sutra. (sresti se, oni)4. ______________________ u gradu. (naći se, mi)5. ______________________ u Londonu. (zaposliti se, ti)6. ______________________ ničemu. (čuditi se, ja)

3. Glagol u zagradi stavi u upitni oblik u futuru!1. _______________ mi _____________ u Osijek? (preseliti se)2. _______________ Petar _____________ knjigama na podu? (čuditi se)3. _______________ Sandra _____________ haljinama? (veseliti se)4. _______________ oni _____________ u centru? (naći se)5. _______________ ja _____________ šalama? (smijati se)

20. Prezent glagola na -ati→-em. Perfekt povratnih glagola. Imperativ.

Čitaj!Gospođa Perić budi se svako jutro već u 6:30. Ide u kupaonicu i umiva se. Odmah zatim ide u kuhinju. Ondje brzo doručkuje i pije kavu. Zatim se opet žuri u kupaonicu, pa se tušira, briše se i pere zube. Onda se dugo češlja i pravi frizuru. Kad je gotova, ide u sobu i oblači se za posao. Nikada nije spremna prije 8 sati. Njezin supruga, gospodin Perić, budi se svako

106

jutro u 7 sati. On svlači piđamu i ide u kupaonicu. Ondje se umiva, pere zube i brije se. Odmah poslije ide u sobu i odmah se oblači za posao. Pije kavu pola sata i čeka suprugu da zajedno idu na posao. Kad završe posao u pet sati, gospođa i gospodin Perić dolaze kući. U hladnjaku nema ničega pa kuhaju ručak. Gospođa Perić čita iz kuharice:

"Blitvu očisti i dobro operi, skuhaj i posoli s malo soli. Nakon toga je ocijedi i izreži. Stavi je u zdjelu, dodaj tučena jaja i sir. Preostalu juhu kuhamo i kad zavri dodamo blitvu. Miješamo na laganoj vatri toliko dugo dok se ne zgusne."

Kada je ručak gotov, obitelj Perić jede. Navečer Perići zajedno gledaju televiziju. Obavezno gledaju dnevnik i vremensku prognozu u sedam sati, zatim informativne emisije, filmove i serije. Gospođa Perić voli gledati kvizove i sapunice, a gospodin Perić sportski program.

prezent glagola na -ATI→-EMKod nekih glagola na -ati nastavci u prezentu su drugačiji. Najčešći takvi glagoli su:brijati se – brijem sebrisati se – brišem seprati se – perem sepisati – pišemdisati – dišempokazati – pokažemskakati – skačemvikati – vičemvezati – vežemšaptati – šapćemlagati – lažemplakati – plačempomicati – pomičemjahati – jašemstrugati – stružemnicati – ničemmazati – mažem

Kod ovih se glagola u prezentu događa glasovna promjena jotacija. Jotacija je glasovna promjena koja nepalatalne suglasnike k, g, h, c, t, d, s, z, l, n u dodiru s j pretvara u palatale č, ž, š, ć, đ, lj, nj. Ova promjena se u prezentu događa zato što nastavak za prezent kod ovih glagola nije -em, eš, e itd. kao kod drugih glagola, nego -jem, -ješ, -je, -jemo, -jete, ju.

brijati seja se brijem mi se brijemoti se briješ vi/Vi se brijeteon, ona, ono se brije oni, one, ona se briju

upitno: Brijem li se ja?negacija: ja se ne brijem

107

brisati se ja se brišem mi se brišemoti se brišeš vi/Vi se brišeteon, ona, ono se briše oni, one, ona se brišu

upitno: Brišem li se ja?negacija: ja se ne brišem

prati se (pr→per)Ova promjena nastaje zbog povijesnih razloga.

ja se perem mi se peremoti se pereš vi/Vi se pereteon, ona, ono se pere oni, one, ona se peru

upitno: Perem li se ja?negacija: ja se ne perem

Vježbe:1. Upotrijebi ispravan oblik prezenta glagola pisati!1. Marina ____________ razglednice za mamu. 2. Prijatelji ____________ pisma.3. Pisac ____________ roman.4. Ti ____________ mejlove.5. Mi ____________ zadaću iz hrvatskog.6. Vi ____________ dobro latincu.

2. Rečenice iz prethodne vježbe napiši u negaciji i upitno!

3. Zaokruži točno napisane rečenice!1. Vi jeste pizzu. Vi jedete pizzu. Vi jedete pizza.2. Oni ne piju sok. Oni ne piji sok. Oni ne pij sok.3. Ja pišam pismo. Ja pišim pismo. Ja pišem pismo. 4. Ona šljam poruku. Ona šalje poruku. Ona šalje poruka.5. Majka pere rublje. Majka peri rublje. Majka pera rublje.6. Ja moža sve. Ja možem sve. Ja mogu sve.7. Ti ne hoćeš pivo. Ti nećeš pivo. Ti ne ćeš pivo.8. Mi nemamo psa. Mi ne imamo psa. Mi ne mamo psa.

4. Glagol u zagradi stavi u prezent!1. Ja ___________________ ujutro. (kupati se)2. Ana ___________________ navečer. (kupati se)3. Mirta ___________________ kosu. (brisati)4. Mi ___________________ pred ogledalom. (češljati se)5. Vi ___________________ svaki dan. (šminkati se)6. Ante ___________________ lijepo. (oblačiti se)7. Mi ___________________ zube. (prati)8. Oni ___________________ poslije kupanja. (brisati se)

108

9. Marko ___________________ svaki dan. (brijati se)10. Ti ___________________ teško i sporo. (buditi se)11. Martin ___________________ i pjeva. (tuširati se)12. Ljudi ___________________. (prati se)13. Mi ___________________. (svlačiti se)

5. Opišite svoje jutro koristeći se glagolima i skupovima riječi:buditi se, umivati se, tuširati se, brisati se, kupati se, šminkati se, oblačiti se, prati zube, doručkovati, piti kavu

6. Glagole u zagradi stavi u prezent!1. Ti ___________________ olovkom. (pisati)2. Mi ___________________ pismo prijatelju. (pisati)3. Ja ___________________ tebi. (pisati)4. Vi ___________________ duboko. (disati)5. Marko ___________________ brzo. (disati)6. Marija i Ana ___________________ na sliku. (pokazati)7. Neka Ivan ___________________ Marku put do bolnice. (pokazati)8. Ti lijepo ___________________ u more. (skakati)9. Mi isto dobro ___________________. (skakati)10. Andrija ___________________ na psa. (vikati)11. Mi ___________________ kad igramo nogomet. (vikati)12. On ___________________ paket. (vezati)13. Seljaci ___________________ paket. (vezati)14. Milan ___________________ u školi. (šaptati)15. Vi ___________________. (šaptati)16. Prijatelj nikada ne ___________________. (lagati)17. Oni ___________________ teške stvari. (dizati)18. ___________________ li često? (plakati, vi)19. On ___________________ svoj prst po karti. (pomicati)20. ___________________ li ti svaki dan? (jahati)21. Majka ___________________ dijete kremom. (mazati)22. Biljke ___________________ iz zemlje. (nicati)

perfekt povratnih glagola

potvrdni oblik:

ja sam se upoznao/upoznalati si se upoznao/upoznalaon, ona, ono se upoznao/upoznala

mi smo se upoznali/upoznalevi ste se upoznali/upoznaleoni, one, ona su se upoznali/upoznale

upitni oblik:

109

Jesam li se ja upoznao/upoznala?Jesi li se ti upoznao/upoznala?Je li se on upoznao/upoznala?

Jesmo li se mi upoznali/upoznale?Jeste li se vi upoznali/upoznale?Jesu li se oni upoznali/upoznale?

niječni oblik:

ja se nisam upoznao/upoznalati se nisi upoznao/upoznalaon, ona, ono se nije upoznao/upoznala

mi se nismo upoznali/upoznalevi se niste upoznali/upoznaleoni, one, ona se nisu upoznali/upoznale

red riječi:

potvrdni oblik upitni oblik niječni oblik

1. osobna zamjenica2. prezent glagola biti (on, ona, ono ne trebaju glagol biti!)3. povratna zamjenica se4. radni glagolski pridjev

1. prezent glagola biti2. upitna riječ li3. povratna zamjenica se4. lična zamjenica5. radni glagolski pridjev

1. osobna zamjenica2. povratna zamjenica se3. niječni oblik prezenta glagola biti4. radni glagolski pridjev

Potvrdni oblik 3. l. jednine u standardnom jeziku ne sadrži pomoćni glagol biti (je): Jasmina se upoznala s Kristinom.

Vježbe: 1. Glagol u zagradi stavi u perfekt!1. Oni ________________________ na planinarenju. (upoznati se)2. Mi ________________________ jučer. (upoznati se)3. Ja ________________________ . (tuširati se)4. Vi ________________________ knjigama. (radovati se)5. On ________________________ u kupaonici. (prati se)6. Oni ________________________ u kupaonici. (brijati se)7. Ti ________________________ s prijateljima. (zabavljati se)

2. Glagol u zagradi stavi u negaciju u perfektu!1. Ja ________________________ . (sunčati se)2. Ona ________________________ . (češljati se)3. Ja ________________________ . (dosađivati se)4. Ti ________________________ . (smijati se)5. Mi ________________________ . (svađati se)6. Oni ________________________ . (kupati se)7. Ja ________________________ . (češljati se)

110

3. Napiši upitni oblik perfekta!1. _________________ ti ______________? (češljati se)2. _________________ ti ______________? (dosađivati se)3. _________________ oni ______________? (voljeti se)4. _________________ mi ______________? (upoznati se)5. _________________ vi ______________? vjenčati se)6. _________________ one ______________? (svađati se)7. _________________ ja _______________? (zaljubiti se)

povratni glagol – perfekt u inverziji

potvrdni oblik upitni oblik niječni oblik

upoznao/upoznala sam seupoznao/upoznala si seupoznao/upoznala se upoznali/upoznale smo se upoznali/upoznale ste seupoznali/upoznale su se

Jesam li se upoznao/upoznala?Jesi li se upoznao/upoznala?Je li se upoznao/upoznala?Jesmo li se upoznali/upoznale?Jeste li se upoznali/upoznale?Jesu li se upoznali/upoznale?

nisam se upoznao/upoznalanisi se upoznao/upoznalanije se upoznao/upoznalanismo se upoznali/upoznaleniste se upoznali/upoznalenisu se upoznali/upoznale

red riječi:

potvrdni oblik upitni oblik niječni oblik

1. glagolski pridjev radni2. prezent glagola biti3. povratna zamjenica se

1. prezent glagola biti2. upitna riječ li3. povratna zamjenica se4. glagolski pridjev radni

1. niječni oblik prezenta glagola biti2. povratna zamjenica se3. glagolski pridjev radni

Potvrdni oblik 3. l. jednine u standardnom jeziku ne sadrži pomoćni glagol biti (je): Upoznala se s njegovim prijateljem.

Vježbe:1. Glagol u zagradi stavi u perfekt!1. ________________________ na moru. (upoznati se, mi)2. ________________________ . (zaljubiti se, ja, neg.)3. ________________________ u sobi. (šminkati se, one)4. ________________________. (svađati se, vi)5. ________________________ dok je telefon zvonio. (oblačiti se, ja)6. ________________________ u gradu. (vidjeti se, vi)7. ________________________ filmu. (smijati se, oni, neg.)8. ________________________ za glavu kad je vidio što je napravio. (uhvatiti se, on)9. ________________________ za njezino vjenčanje. (urediti se, ja)10. ________________________ prošle jeseni. (vjenčati se, mi)11. ________________________ ujutro. (tuširati se, ti)12. ________________________ njegovim vještinama. (diviti se, ja)13. ________________________ danas dosta kasno. (ustati se, one)

111

2. Glagole u zagradi stavi u negaciju u perfektu!1. ________________________ kako smo htjele. (našminkati se, mi)2. Ovog jutra ________________________. (umiti se, mi)3. ________________________ jer smo bili umorni. (zabavljati se, mi)4. ________________________ njegovim trikovima. (čuditi se, vi)5. Dobro sam, ________________________. (ozlijediti se, ja)6. ________________________ planinareći. (umoriti se, oni)7. ________________________ dovoljno toplo. (obući se, ti)8. Dijete ________________________ da ima dobre ocjene. (hvaliti se)9. Sandra ________________________ za to što je učinila. (ispričati se)

imperativImperativ je zapovijedni način. Ne postoji oblik za prvo lice jednine. Za treće lice jednine i množine koristi se složeni oblik neka + glagol u prezentu. Osnovu za tvorbu imperativa dobijemo tako da od 3. lica množine prezenta odbijemo nastavak -u. Na takvu osnovu dodajemo nastavke ovisno o završetku osnove. U imperativu se također događa sibilarizacija. To znači da će k,g, h ispred i prijeći u c,z,s. Npr. glagol tući. U 3.l. jd. prezenta on glasi tuku. U 2.l.jd. imperativa na osnovu tuk- dodajemo -i i u tom će slučaju k postati c i dobit ćemo pravilan imperativ za drugo lice jednine: tuci.

Ovisno o okolnostima u kojima je rečenica u imperativu izrečena, ta se rečenica može smatrati zapovijedi, zamolbom ili zahtjevom. Budući da imperativ najčešće predstavlja izravnu zapovijed, gotovo se isključivo izriče uskličnom rečenicom:

Prestani pričati!

Osim za zapovijedi, imperativ se rabi u naputcima i receptima:

Razbijte jaja. Potom dodajte šećer i miješajte po potrebi.

U naputcima za uzimanje lijekova, kuharskim receptima, administrativnim tekstovima umjesto imperativa rabi se infinitiv za izricanje zapovijedi, zabrane, poticaja, savjeta ili uputa, zbog toga što se može odnositi na svako lice i broj:

Uzimati s malo vode tri puta dnevno.

1. Ako osnova završava na slovo -j nastavci su:

2. l. jd. -j1.l. mn. -jmo2.l. mn. -jte

Takav je glagoli čekati (oni čekaju u prezentu):

ti čekaj

112

on, ona, ono neka čekami čekajmovi čekajteoni, one, ona neka čekaju

Čekajmo Alena!

2. Ako osnova završava na suglasnik nastavci su:

2.l. jd. -i1.l. mn. -imo2.l. mn. -ite

Takav je glagol raditi (oni rade u prezentu):

ti radion, ona, ono neka radimi radimovi raditeoni, one, ona neka rade

Radi svoj posao!

Imperativ glagola biti

ti budion, ona, ono neka budemi budimovi buditeoni, one, ona neka budu

Budi dobar!

Vježbe:1. Glagol u zagradi stavi u imperativ!1. _______________ mi da ovo nije zbogom! (obećati, ti)2. _______________ pisma! (čitati, ti)3. _______________ zajedno! (pjevati, mi)4. _______________ na odmoru! (uživati, mi)5. _______________ prirodu! (čuvati, ti)6. _______________ se životu! (radovati se, vi)7. _______________ svoje roditelje! (pozdraviti, ti)8. Molim te, _______________ mi! (pisati)9. _______________ na more! (ići, mi)10. _______________ se opet u Hrvatsku! (vratiti, vi)11. _______________ hrvatski! (učiti, mi)12. _______________ ono što voliš! (raditi, ti)13. _______________ da ovo nije zbogom! (reći, ti)

113

14. _______________ vrata za sobom! (povući, vi)15. _______________, zakasnit ćeš! (obući se, ti)16. _______________ palačinke! (ispeći, mi)17. _______________ u Hrvatsku! (doći, vi) 18. _______________ po kruh! (otići, ti)19. _______________ križanje! (prijeći, mi)20. _______________ s prijateljima! (izaći, ti) 21. _______________ hrvatski! (učiti, ti)22. _______________ razglednice s prijateljima! (napisati, ti)23. Molim Vas, _______________ mi dokumente! (poslati)24. Povremeno _______________ novine! (pročitati, vi)25. _______________ ručak zajedno! (skuhati, mi)26. Bolestan si, odmah _______________ u krevet! (ići)27. Molim Vas, _______________ nam gdje je Trg bana Jelačića! (reći)28. _______________ zajedno! (zapjevati, mi)29. Dobro se _______________! (zabavljati, vi)30. _______________ svoju sobu! (spremiti, ti)31. _______________ zajedno! (zapjevati, mi)32. Za goste _______________ palačinke! (ispeći, ti)33. _______________ mi! (vjerovati, ti)34. _______________ da ovo nije zbogom! (obećati, on)35. _______________ u Hrvatskoj! (uživati, on)36. _______________ u šetnju! (ići, one)37. _______________ novine! (čitati, ona)38. _______________ ručak! (kuhati, oni)

niječni imperativZapovijed, zabrana ili zahtjev mogu se izreći izravno ili blaže. Izravni imperativ označava strožu zabranu i tvori se od negacije i oblika za imperativ. Blaži imperativ ima značenje molbe i tvori se od niječnog izravnog imperativa glagola moći i infinitiva glagola.Kod izravnog imperativa negacija je odvojena od glagola, osim kod negacije glagola moći – nemoj, nemojte, nemojmo.

izravni imperativ: Ne radi! Neka ne radi! Ne radimo! Ne radite! Neka ne rade!blaži imperativ: Nemoj raditi! Neka ne radi! Nemojmo raditi! Nemojte raditi! Neka ne rade!

Ne parkiraj auto ovdje!Nemoj parkirati auto ovdje!

Ponekad se koristi samo nemoj, nemojte, nemojmo za izricanje zabrane bilo koje radnje.

Vježbe: 1. Napiši izravni i blaži imperativ u negaciji! npr. Budi tvrdoglav! Ne budi tvrdoglav! Nemoj biti tvrdoglav!1. Kupujmo previše!2. Radi nered!3. Viči!

114

4. Bacajmo smeće po ulicama!5. Vjerujte medijima!6. Slušajmo Plavi radio!7. Čekajte doktora!8. Skreni desno!9. Popijmo pivo!10. Neka kupi stan!11. Puši na balkonu!12. Neka govore o politici!13. Idite van!14. Zovimo policiju!

2. Glagol u zagradi stavi u imperativ!1. _______________ - oštar pas! (paziti, ti)2. _______________ - visoki napon! (dirati, ti, neg.)3. _______________ polako! (voziti, ti)4. _______________ po travi! (gaziti, vi, neg.)5. _______________ hrvatske proizvode! (kupovati, vi)6. _______________ krv! (darovati, vi)7. _______________ svoj PIN! (upisati, ti)8. Nakon zvučnog signala _______________ poruku! (ostaviti, vi)

3. Poveži lijevu i desnu stranu!1. Oblačno je, padat će kiša... Daj mi jesti!2. Nema više mlijeka u frižideru... Javi se!3. Gladan sam kao vuk... Uzmi kišobran!4. Muzika je glasna, ništa ne čujem... Mirno spavaj! Lijepo sanjaj!5. Ne razumijem te što pričaš... Stišaj malo!6. Vani je jako hladno... Kupi jednu litru kad ideš van!7. Idem u krevet! Kasno je... Govori hrvatski!8. Zvoni telefon... Obuci topliju jaknu!

4. Prepiši prvi odlomak teksta s početka lekcije!

21. Instrumental.

Čitaj!

Juraj: Svaki dan koristim se javnim prijevozom. Stanujem na Borongaju i vozim se autobusom na Kvatrić. Dalje idem tramvajem broj 11 ili 12 u centar. Imam auto, ali u gradu su česte gužve pa se nemam gdje parkirati. Javni prijevoz je praktičan. Ne moram tražiti mjesto za parkiranje.Snježana: Vozim se automobilom. Ne koristim se javnim gradskim prijevozom – u

115

tramvajima i autobusima često je gužva. Imam mali automobil kojim se mogu lako parkirati, što je jako važno.Klara: Ja stanujem u centru i idem pješice u trgovinu, na tržnicu ili na kavu. Kada je lijepo vrijeme, idem na Gornji grad. Tada se vozim uspinjačom jer sam stara i bole me noge. Željko: Živim na Jarunu. Vozim se tramvajem, ali samo u siječnju i veljači ili kada pada kiša. Kad je lijepo vrijeme vozim se biciklom ili rolama. To je brzo, praktično, jeftino i zdravo!Kristijan: Živim u Novom Zagrebu i jako volim sport i prirodu. Svaki vikend idem na Sljeme. Kad je toplo i sunčano idem pješice, a kada je hladno vozim se žičarom. Po gradu se vozim tramvajem.

instrumental imenicaInstrumental je sedmi, posljednji padež u hrvatskoj gramatici. Odgovara na pitanje s kim? s čim? Može se javljati bez prijedloga kada na njega utječe glagol, ili s prijedlogom. Prijedlozi za instrumental su: s/sa, nad, pod, pred, među.

U rečenici može imati sljedeće uloge:

1. Sredstvo (čime?)

Pišemo olovkom.

2. Društvo (s kim?)

Putujemo s Ivanom.

Prijedlog: s/saHoće li se prijedlog pisati s ili sa ovisi o tome kojim slovom počinje imenica koja slijedi. Kad imenica počinje sa suglasnicima s, z, š, ž ili s, z, š, ž dolaze u riječi drugi po redu, veznik će biti sa: sa ženom, sa zastavom, sa šumom, sa žirafom, sa Ksenijom, sa psom, sa pšenicom. Inače: s konjem, s mačkom, s djetetom.Iznimka: sa mnom

3. Vrijeme (koliko dugo?)

Danima ne jedem slatkiše. Godinama nisam vidjela brata. Ponedjeljkom igram tenis. Srijedom pjevam.

4. Mjesto

Šetamo gradom. Mačka je pod stolicom.Auto je pred zgradom.Svjetiljka je nad stolom.Olovka je među papirima.

Prijedlozi: s, pod, pred, nad, među

116

muški rod ženski rod srednji rod

jednina autom/s prijateljem s mamom selom/morem

množina autima/s prijateljima s mamama selima/morima

Kod muškog i srednjeg roda nastavak će biti -em ako imenica završava na č, ć, š, dž, đ, ž, j, lj, nj, št, žd, r, c!

Putujemo brodom./Vozimo se tramvajem.

iznimke: otac→s ocem očevi→s očevima dijete→s djetetom djeca→s djecom strana ženska imena (Doris, Ines...) ne dekliniraju se!

Vježbe: 1. Imenicu u zagradi stavi u instrumental!1. Često se vozim ________________. (auto)2. Rijetko se vozim ________________. (avion)3. Nikad se nisam vozila ________________. (helikopter)4. On se vozi ________________. (romobil)5. Ja se vozim ________________. (vlak)6. Poštari se voze ________________. (bicikl, mn.)7. Mi se vozimo ________________ i ________________. (tramvaj, mn., autobus, mn.)8. Dalibor se vozi ________________. (motor)9. Ti se voziš ________________. (uspinjača)10. Lina i Danko se voze ________________. (žičara)11. Jesi li se ti vozila ________________? (balon)

2. Imenicu u zagradi stavi u instrumental!1. Pišem ________________. (olovka)2. Olovke šiljimo ________________. (šiljilo)3. Meso režemo ________________. (nož)4. Liječnici operiraju ________________. (skalpel)5. Češljamo se ________________. (češalj)6. Slikar slika ________________. (kist)7. Rižu jedemo ________________. (štapići)

3. Napiši prijedlog s ili sa i imenicu stavi u instrumental!1. Maja ide ________________ na službeni put. (šef)2. Maja ide ________________ na službeni put. (diretor)3. Moje sestre žive ________________ i ________________. (otac, majka)4. Alen putuje ________________ na more. (Zdravko)5. Naš prijatelj Toni hoda ________________. (Željka)6. Razgovaram ________________. (dijete)7. Idemo u zoološki vrt ________________. (dijete, mn.))8. Tata igra nogomet ________________. (sin, mn.)

117

9. Josip ide na koncert________________ i ________________. (supruga, kćerka)10. Idem u kino ________________ i ________________. (Nives, Petar)11. Razgovaram ________________. (prijatelj, mn.)12. Bila sam na sastanku ________________. (šeficom)13. Idu u park ________________. (dijete)14. Ručam ________________. (otac)15. Učimo ________________ . (dijete, mn.)16. Pijem čaj _________________. (limun)17. Pijem limunadu _________________. (led)18. Pijem vino _________________. (voda)19. Pijem kava _________________. (mlijeko)

4. Imenice u zagradi napiši u instrumentalu množine!1. Mario razgovara s _________________ u kupeu. (putnik)2. Majka je razgovarala s _________________. (liječnik)3. Mučim se s teškim _________________. (kovčeg)4. Planinari se penju s _________________ na leđima. (ruksak) 5. Volim jesti palačinke s _________________. (orah)6. Novinari su razgovarali s _________________. (arheolog)7. Gospođa gleda ljubavni film s _________________. (uzdah)

5. Dopuni rečenice prijedlozima pred, nad, pod, među!1. Mačka je ______ stolom.2. Avion leti ______ gradom.3. Ključ je ______ tepihom.4. Oni rone ______ morem.5. Učenici stoje ______ školom.6. Ana voli biti ______ ljudima.7. Vidimo se ______ kinom!8. Vidimo se danas u pet na trgu ______ satom!9. Pada snijeg. Ne vidimo ni prste ______ nosom.10. Lijepo je imati vlastiti krov ______ glavom.11. Ne vidim Alena ______ gostima.12. Tko je ______ vratima?

6. Imenicu u zagradi stavi u instrumental!1. Josipa _______________ ne izlazi iz kuće jer puno uči. (dan, mn.)2. Veljko _______________priprema težak ispit. (tjedan, mn.)3. Martina _______________ ne jede kolače jer je na dijeti. (mjesec, mn.)4. Maja _______________ ljetuje na Jadranu. (godina, mn.)5. On je rođen u Rijeci, ali već _______________ živi u Splitu. (desetljeće, mn.)6. Čekam već _______________! (sat, mn.)

7. Imenice u zagradi stavi u instrumental, a zatim u drugoj verziji i u dativ ispred kojeg dolazi prijedlog po! npr. Turisti vole šetati plažom. Turisti vole šetati po plaži.1. Goran šeta _________________. (grad)2. Prijateljice hodaju _________________. (ulica)3. Turisti šetaju _________________. (trg)4. Djeca _________________. (park, mn.)5. Brodovi plove _________________. (more, mn.)

118

6. Oblaci lete _________________. (nebo)

8. Imenice u zagradi stavi u instrumental!1. Možete platiti ______________. (kartica)2. Ja plaćam ______________. (gotovina)3. Oni plaćaju ______________. (ček, mn.)4. Karl plaća ______________. (euro, mn.)5. Hrvati plaćaju ______________i ______________. (kuna, mn., lipa, mn.)6. Amerikanci plaćaju ______________. (dolar, mn.)

instrumental osobnih zamjenica

ja→ sa mnomti→ s tobomon→ s njimona→ s njomono→ s njim

mi→ s namavi→ s njimaoni→ s njimaone→ s njimaona→ s njima

Bila sam s njim na kavi.

Vježbe:1. Osobnu zamjenicu stavi u instrumental!1. Branko se upoznao s _________ u Osijeku. (ona)2. Mogu li ići s _________ u kino? (vi)3. Hoćete li pjevati sa _________ ovu pjesmu? (ja)4. Razgovarali smo s _________ o novom projektu. (one)5. Ivana je jučer bila na kavi s _________? (ti)6. Rođaci će ići s _________ u kazalište. (mi)7. Jako smo zadovoljni s _________! (oni)8. Zar si se posvađao s _________? (on)

2. Upotrijebi s kim/čime i postavi pitanja u instrumentalu!1. Idemo na more s Ivanom. _________ idemo na more?2. Djeca se igraju kockama. _________ se igraju djeca?3. Marijan ide na posao tramvajem. _________ ide na posao?4. Naši roditelji putuju s bakom. _________ putuju naši roditelji?5. Volim putovati brodom. _________ volim putovati?6. Tata igra tenis sa sinom. _________ tata igra tenis?7. Domaćica se pozdravlja s gostima. _________ se pozdravlja domaćica?8. Mi nismo razgovarali s Petrom. _________ mi nismo razgovarali?9. Majstor radi čekićem. _________ radi majstor?10. Mirko je stanovao s roditeljima. _________ je stanovao Mirko?

instrumental pridjeva

muški rod, srednji rod ženski rod

jednina -im -om

119

s pristojnim muškarcems čvrstim stablom

s plavokosom ženom

množina -ims pristojnim muškarcimas čvrstim stablima

-ims plavokosim ženama

Vježbe:1. Pridjev u zagradi stavi u instrumental!1. Putujemo u Zagreb s _______________ prijateljima. (dobar)2. Kralj vlada _______________ državom. (velik)3. Širio se glas o pobjedi nad _______________ šahistom. (poznat)4. Za rukovanje _______________ strojevima potrebno je znanje.5. Ivan se hvali _______________ igračkama. (šaren)6. Zvali smo je _______________ vilom. (lijep)7. Postao je _______________ učiteljem. (strog)8. Idem na posao s _______________ poznanikom. (zajednički)9. Dočekao me sa _______________ smješkom. (širok)10. Auto je bio parkiran pred _______________ zgradom. (plav)11. S _______________ vremenom doći će do poboljšanja raspoloženja.12. Zamislio se nad svojim _______________ postupcima. (okrutan)13. Bila je to kuća sa _______________ krovom. (zelen)14. Odugovlačio je s _______________ odluka. (konačan)

2. Imenicu i pridjev u zagradi stavi u instrumental!1. Vozio se ___________________________. (nov, auto)2. Svi su bili prožeti ___________________________. (istinski, vjera)3. Nazvao me ___________________________. (glup, magarac)4. Hodao sam ___________________________ ulice. (sunčan, strana)5. Ne radimo ___________________________. (parni, dan, mn.)6. Bavio se ___________________________. (nevažan, stvar, mn.)7. ___________________________ se rađaš! (velik, pjesnik)8. Lopta je pod ___________________________. (Ivanin, noga, mn.)9. Putovao sam ___________________________. (hrvatski, vlak)10. Jeo sam ___________________________. (plastični, vilica)

instrumental pokaznih zamjenica

muški rod, srednji rod ženski rod

jednina ovim, tim, onim ovom, tom, onom

množina ovim, tim, onim ovim, tim, onim

Ne želim razgovarati s onom ženom.Milica se druži s onom djecom.S tim cipelama ne možeš u planine.

Vježbe:

120

1. Riječi u zagradi stavi u instrumental!1. Odi na piće s ___________________________. (onaj, prijatelj)2. Ana plače za ___________________________. (onaj, odbjegli, mačka)3. To stoji među ___________________________. (taj, lijep, knjiga, mn.)4. Volim kavu s ___________________________. (taj, određeni, okus)5. ___________________________ nećete stići na cilj. (ovaj, tempo)6. Mi radimo s ___________________________. (ovaj, mali, životinja, mn.)7. Šetamo ___________________________. (ovaj, kamen, ulica)8. Plovimo ___________________________. (ovaj, uzburkan, more)

instrumental posvojnih zamjenica

muški rod, srednji rod ženski rod

jednina mojimtvojimnjegovimnjezinim, njenimnašimvašimnjihovim

mojomtvojomnjegovomnjezinom, njenomnašomvašomnjihovom

množina mojimtvojimnjegovimnjezinim, njenimnašimvašimnjihovim

mojimtvojimnjegovimnjezinim, njenimnašimvašimnjihovim

Dario ide u školu s njihovim sinom. S mojim prijateljicama nema šale!

Vježbe:1. Posvojne zamjenice u zagradi stavi u instrumental!1. Bio sam na kavi s ____________ prijateljima. (naš)2. Ostavio sam to negdje među ____________ knjigama. (njezin)3. Ne idem na izlet s ____________ rodbinom. (naš)4. Nad ____________ kućom letjela je velika ptica. (vaš)5. Sutra putujemo u Split ____________ automobilom. (vaš)6. Hodamo ____________ gradom. (tvoj)7. S ____________ se vrtovima možemo hvaliti. (naši)8. Tako se nećeš ponašati dok si pod ____________ krovom! (moj)9. S ____________ ženom ne da se pričati. (njegov)10. Stojimo pred ____________ školom. (njihov)11. S ____________ savjetima nećeš skuhati dobar ručak! (njezin)12. Pijem čaj s ____________ domaćim limunima. (naš)

121

instrumental povratno-posvojne zamjenice

muški rod, srednji rod ženski rod

jednina svojim svojom

množina svojim svojim

Vježbe:1. Povratno-posvojnu zamjenicu stavi u instrumental!1. Sljedeće godine idem na more sa ____________ prijateljicama.2. Uspio je to napraviti ____________ snagama.3. Dobro se slažem sa ____________ sinovima.4. Sa ____________ olovkama radite što vas je volja, moje ne dirajte! 5. On se druži sa ____________ djecom.6. Kapu je našao pod ____________ krevetom. 7. Među ____________ bilješkama našla je ono što joj je trebalo.

2. Prepiši nekoliko odlomaka teksta s početka lekcije!

22. Genitiv.

Čitaj!

Kako unajmiti stan?

Lokacija samog stana vrlo je bitna zbog radnog mjesta, blizine i organiziranosti javnog prijevoza, centra grada ili nekog drugog mjesta koje vam je od životne važnosti. Kada mislite da ste pronašli dobru lokaciju, predlažemo da prije samog razgledavanja stana dođete na lokaciju i razgledate okoliš. Odnosno, ima li zgrada parkiralište, je li ulica bučna (zbog prometa, izgradnje infrastrukture ili nove zgrade), ima li u blizini trgovina, pekara...

Prilikom telefonskog raspitivanja za stan, pokušajte saznati kolike su mjesečne režije ako one već nisu uračunate u cijenu, ima li stan plinsko etažno grijanje ili se grije iz zajedničke toplane, ili pak na struju, drva i ugljen, ili neko drugo gorivo. Također, raspitajte se ima li stan svoja zasebna brojila za vodu, struju, plin, toplinsku energiju. O tome će uvelike ovisiti visina vaših režija.

Prilikom obilaska stana, nemojte se ustručavati pogledati u svaki kutak stana jer, na kraju, vi ćete živjeti u njemu. Njuškanje stana podrazumijeva i pregled kutova i stropova stana, kako bi se utvrdilo ima li stan problem s vlagom. Također, ako i ne primjećujete vlagu, ne znači da je nema. Vlagu vam mogu navijestiti brojne mušice u stanu koje vole vlagu, te naravno, miris vlage. Isto vrijedi za područje balkona ako ga stan ima. Dobro pogledajte u kakvom su stanju prozori i vrata, treba li im promjena ili popravak.

122

Isprobajte sve rolete jesu li su ispravne za dizanje i spuštanje, a posebno obratite pozornost na rolete koje su spuštene. Zatražite da se nabavi namještaj koji nedostaje ili da se ukloni namještaj koji vam je viška. Zamjena pohabanog namještaja često je najteži dio na koji će neki vlasnik stana pristati, ali nije nemoguće. Zavirite kako izgleda namještaj iznutra i provjerite jesu li kućanski aparati ispravni. Ukoliko nisu, tražite da se poprave ili zamijene. Posebnu pozornost obratite na plinske i električne bojlere, rade li i jesu li redovito servisirani.

genitivGenitiv je drugi padež u hrvatskoj gramatici. Prepoznaje se po tome što odgovara na pitanja čiji? od koga? od čega?

muški rod ženski rod srednji rod

jednina prijatelja mame mora

množina prijatelja mama mora

djevojka→djevojke djevojaka student→studenta studenata muškarac→muškarca muškaracaruke, noge →ruku, nogu

Dobio sam pismo od prijatelja.

Vježbe:1. Imenice u zagradi stavi u genitiv!1. Mario je iz ___________________, iz ___________________. (Lisabon, Portugal)2. Anna je iz ___________________, iz ___________________. (Rim, Italija)3. Lenka je iz ___________________, iz ___________________. (Prag, Češka)4. Filip je iz ___________________, iz ___________________. (Zagreb, Hrvatska)

2. Imenice u zagradi stavi u genitiv!1. Otok Brač je blizu ___________________. (otok Hvar)2. Otok Cres je pokraj ___________________. (otok Lošinj)3. Šibenik je između ___________________ i ___________________. (Zadar, Split)4. Opatija je mali turistički gradić kraj ___________________. (grad Rijeka)

funkcije genitivaGenitiv može imati sljedeće funkcije u rečenici:

1. Subjekt kojeg nema (koga? čega)

123

Petre nema ovdje. Antona danas nema. Nema djeteta.

2. Posvojnost (koga? čega?)

Ovo je Trg bana Jelačića. Ovo je Ulica Ivana Gundulića.

3. Partitivnost, dio cjeline (koga? čega?)

Izvoli komad torte. Molim šalicu čaja. Dodaj mi malo soli.

Prilozi količine: malo, puno, više, manje, još, premalo, previše, nekoliko, toliko...

4. Vrijeme (kada?)

To se dogodilo prošle godine. Sljedećeg mjeseca putujemo. Poslije škole idemo u kino. Poslije praznika idemo na posao.

Prijedlozi: poslije, nakon, prije, od, do

5. Mjesto

Stanujem kraj pošte. Živimo blizu mora.

Prijedlozi: kraj, do, blizu, pored, između, izvan, ispred, ispod, iznad, oko, kod, od, iz, s/sa

Razlika između iz i s/sa : Iz označava kretanje ili vraćanje iz unutrašnjosti nekog prostora ili mjesta (glagoli odlazim, izlazim): Izašli su iz ureda. Vraćaju se iz grada.

S/sa označava kretanje s gornje ili vanjske, povišene strane ili kad je riječ o kakvoj ustanovi:Siđite s motora. Još se nisu vratili s mora. Još nisu došli sa sela. Vraćam se s posla.

6. Uzrok

On se brine zbog problema. Brinemo se zbog djeteta.

Prijedlog: zbog

7. Namjera

Idem u školu radi učenja. Oni putuju na more radi odmora.

Prijedlog: radi (u razgovornom jeziku često se zamjenjuje sa zbog)

8. Izuzimanje

Na izlet idu svi osim Jasne. Svi idu osim djeteta.

Prijedlog: osim

124

9. Suprotnost

Igramo protiv Dinama. Ja sam protiv korupcije.

Prijedlog: protiv

10. Materijalni genitiv (od čega?)

sok od jabuke, juha od kupusa, stol od drva, čaša od stakla

Prijedlog: od

--------------------------

Prijedlozi koji idu s genitivom: od, do, iz, s(a), ispred, iza, izvan, van, unutar, iznad, ispod, više, poviše, niže, prije, uoči, poslije, nakon, za, tijekom, tokom, dno (podno, nadno, odno), vrh (povrh, navrh, uvrh, zavrh), čelo, nakraj, krajem, potkraj, sred (nasred, posred, usred), oko, okolo, blizu, kod, kraj, pokraj, pored, nadomak, nadohvat, i, u, mimo, duž, uzduž, širom, diljem, preko, bez, osim, mjesto (umjesto, namjesto), uime, putem, (s) pomoću, posredstvom, između, (na)spram, put, protiv, nasuprot, usuprot, usprkos, unatoč, zbog, uslijed, radi (zaradi, poradi), glede, prigodom, prilikom, povodom

Vježbe:1. Opiši gdje se nalazi tvoja zemlja!Između___________________ i ___________________. Blizu ___________________.Pokraj ___________________.Sjeverno od ___________________.Južno od ___________________.Zapadno od ___________________.Istočno od ___________________.Daleko od ___________________.

2. Riječi poveži u ime ulice ili trga! npr. Trg, ban, Jelačić → Trg bana Jelačića1. ulica, Petar, Preradović2. Ulica, Marin, Držić3. Ulica, kralj, Zvonimir4. Trg, kralj, Tomislav

3. riječi u zagradi stavi u genitiv!1. Trg Dražena Petrovića je između ___________________ i ___________________. (Tratinska, Savska ulica)2. Ulica grada Vukovara je između ___________________ i ___________________. (Držićeva, Savska ulica)3. Ulica Republike Austrije je blizu ___________________. (Ilica)4. Trg Vlatka Mačeka je između ___________________ i ___________________. (Ulica Republike Austrije, Klaićeva ulica)5. Trg žrtava fašizma je blizu ___________________. (Zvonimirova ulica)

125

6. Trg bana Jelačića je između ___________________ i ___________________. (Jurišićeva ulica, Ilica)

4. Imenicu u zagradi stavi u genitiv!1. Jedem puno ____________________. (čokolada)2. Molim Vas još malo ____________________. (šećer)3. Pročitala sam nekoliko ____________________. (stranica, mn.)4. Marko je sinoć popio previše ____________________. (pivo)5. Za veliku večeru trebamo nekoliko ____________________ (kilogram, mn.) ____________________. (meso)6. Kupili smo puno ____________________ na tržnici. (voće)7. Imamo premalo ____________________ za goste. (kruh)

5. Imenice u zagradi stavi u genitiv!1. Imamo li brašna za ____________________? (palačinke)2. Imaš li ____________________ kod kuće? (kava)3. Imamo li ____________________ za kavu? (mlijeko)4. Kupili smo ____________________ na tržnici. (voće)

6. Imenicu u zagradi stavi u genitiv!1. Kolač od ______________. (sir)2. Salata od ______________. (rajčica, mn.)3. Juha od ______________. (povrće)

7. Nabroji čega sve ima u hladnjaku: mlijeko, marmelada, pileća juha, rajčica mn., sir, voće. Nabroji čega sve ima u kuhinji: šećer, sol, vino, kruh, čaša mn., čokolada, keks mn.

8. Nabroji bez čega sve ne može Ivana: telefon, glazba, društvo, internet, enciklopedija, mobitel, kompjuter, šah, šetnja.

9. Imenice u zagradi stavi u genitiv!1. Zbog ______________ ne mogu na ručak. (dijeta)2. Zbog ______________ ne putujem u Švicarsku. (posao)3. Jasna zbog ______________ u kući ne može ići u disko. (problem)4. Jutros su autobusi sporo vozili zbog ______________. (snijeg)5. Zbog ______________ ne želim ići iz ______________ . (prijateljica, Zagreb)6. On ima glavobolju zbog ______________ . (vino)7. Ne možemo se sunčati zbog ______________ . (alergija)8. Zbog ______________ avion nije mogao poletjeti. (magla)

10. Imenicu u zagradi stavi u ispravan padež!1. Prije ______________ trči po parku. (doručak)2. Nakon ______________ doručkuje i čita novine. (trčanje)3. Poslije ______________ se vozi autom kroz ______________ . (doručak, gužva)4. Radi u ______________ i ide na sastanak. (ured)5. Prije ______________ telefonira supruzi. (ručak)6. Odlazi sa ______________ na ______________ . (supruga, ručak)7. Nakon ______________ opet radi i ponekad ide na ______________ . (ručak, sastanak)8. Poslije ______________ ide u teretanu. (posao)9. Nakon ______________ ide na poslovnu večeru. (teretana)

126

11. Napiši ispravan prijedlog s/sa ili iz!1. Siđite _______ bicikla!2. Oni se vraćaju _______ grada.3. Spustite se _______ krova.4. Idem _______ šume.5. Odlazim _______ posla.6. Vraćam se _______ škole.7. Silazimo _______ broda.8. Vraćamo se _______ centra.9. Vraćaju se _______ posla.10. Silazimo _______ brda.

genitiv osobnih zamjenica

ja→ mene, meti→ tebe, teon→ njega, gaona→ nje. jeono→ njega, ga

mi→ nasvi→ vasoni→ njih, ihone→ njih, ihona→ njih, ih

Naglašene (duge) oblike upotrebljavamo:1. uz prijedloge (Usamljena sam bez tebe.)2. na prvom mjestu u rečenici (Njega se sigurno sjećate.)3. kao kratak odgovor na pitanje (Koga se sjećate? - Njega.)4. kada želimo istaknuti tu osobu (Sjećam se njih jako dobro!)5. kad se osobe suprotstavljaju (Ne snalazim se bez njega, a ne tebe.)

Nenaglašene (kratke) oblike upotrebljavamo unutar rečenice. (Sjećam ga se.)

Vježbe:1. Zamjenice u zagradi stavi u genitiv!1. Živjeli smo blizu _________. (oni)2. Stanovali smo pokraj _________. (ona)3. Iza _________ visi strašna slika. (ti)4. Ne bojim _________ se. (on)5. Ne plašim _________ se. (vi)6. Svi su ovdje osim _________. (ona)7. Bez _________ ne možemo nastaviti. (oni)8. Oni su nešto napisali protiv _________, a ne protiv mene. (vi, ja)9. Sjećat ću _________ se. (ona)10. Koga se bojite? - _________. (oni)11. Nisam _________ se bojala! (ti)12. Oslobodila _________ se. (on)13. Sanja sjedi između _________ i _________. (ja, on)14. Marko ne može živjeti bez _________. (ona)15. Vesna je napustila posao zbog _________. (ona, mn.)

127

16. Stanko i Ana žive blizu _________. (mi)17. Vera je iza _________. (on)18. Tko sjedi pokraj _________? (ti)19. Bili smo kod _________ prošlu subotu. (vi)20. Ne idemo na izlet bez _________. (oni)21. Danas _________ nema na poslu. (ona)

genitiv pridjeva

muški rod ženski rod srednji rod

jednina -og/egmladog čovjekatuđeg šešira

-emlade studentice

-og/egvelikog ogledalatuđeg sela

množina -ihmladih ljudituđih šešira

-ihmladih studentica

-ihvelikih ogledalatuđih sela

Vježbe:1. Imenice i pridjeve u zagradi stavi u genitiv!1. On je iz ___________________________. (daleki Brazil)2. Vi ste iz ___________________________. (daleka Argentina)3. Mi smo iz ___________________________. (susjedna Slovenija)4. Oni su iz ___________________________. (hladan Sibir)5. Vi ste iz ___________________________. (sunčana Australija)6. Ona je iz ___________________________. (Velika Gorica)7. Ja sam iz ___________________________. (Gorski kotar)8. On je iz ___________________________. (Mali Lošinj)9. Mi smo iz ___________________________. (Slavonski brod)10. Ti si iz ___________________________. (Staro Petrovo Selo)11. Ona je iz ___________________________. (Dugo Selo)12. Mi smo iz ___________________________. (Duga Resa)

genitiv pokaznih zamjenica

muški rod, srednji rod ženski rod

jednina ovog, tog, onog ovih, tih, onih

množina ovih, tih, onih ovih, tih, onih

Od onog sam čovjeka dobio knjigu.

128

Vježbe:1. Riječi u zagradi stavi u genitiv!1. Prije ___________________________ nosila sam stare, poderane cipele. (te tenisice)2. Poslije ___________________________ s njim osjećala sam se tužno. (onaj susret)3. Bojim se ___________________________: pauka, zmije, skakavca. (ove životinje)4. Sjećam se ___________________________. (ono bezbrižno djetinjstvo)5. Stajao sam ispod ___________________________ satima u nadi da ću je opet vidjeti.6. Čekali smo te ispred ___________________________. (taj mali kafić)7. Prije ___________________________ nisam znao što sam želio. (ovaj automobil)8. Prošle smo pored ___________________________ u parku. (one smeđe klupe)9. Sjećate li se ___________________________? (onaj hladni zimski dan)10. Prvi put smo se sreli ispred ___________________________. (ova neuredna trgovina)11. Gledali smo ih bez ___________________________ u očima. (onaj hladni strah)12. Dugo smo stajali ispred ___________________________ (ti ljudi) i ___________________________. (ta djeca)

13. Iza ___________________________ ne vidim ništa. (ona polja)14. Dijete se sakrilo iza ___________________________. (oni zidovi)

genitiv posvojnih zamjenicaDugi i kratki oblici zamjenica međusobno su zamjenjivi.

muški rod, srednji rod ženski rod

jednina mojeg, mogtvojeg, tvognjegovognjezinog, njenognašegvašegnjihovog

mojetvojenjegovenjezine, njenenaševašenjihove

množina mojihtvojihnjegovihnjezinih, njenihnašihvašihnjihovih

mojihtvojihnjegovihnjezinih, njenihnašihvašihnjihovih

Bez njezinog glasa ne možemo pobijediti. Ne mogu bez njenog glasa.

Vježbe: 1. Riječi u zagradi stavi u genitiv!1. Sjećam se _________________________________. (tvoj prvi pad)2. Ne mogu živjeti bez _________________________________. (naša ljubav)

129

3. Stajao je iza _________________________________. (tvoja leđa)4. Papiri su ispod_________________________________. (vaše knjige)5. Pas je ispod _________________________________. (njihov automobil)6. Djevojke su se sakrile ispod _________________________________. (vaši stolovi)7. Mi smo otišle na putovanje bez _________________________________. (tvoj suprug)8. Ne mogu pronaći ključeve, sigurno su ispod _________________________________. (tvoj krevet)9. Nastavit ćemo raditi bez _________________________________. ( vaša pomoć)10. Oslobodile smo se bez _________________________________. (njezin dosadni rođak)

genitiv povratno-posvojne zamjeniceDugi i kratki oblici međusobno su zamjenjivi.

muški rod, srednji rod ženski rod

jednina svojeg(a), svoga svoje

množina svojih svojih

Još uvijek se znam sjećati svoje sreće kad sam bila s njim. Ne volim stalno držati na lancu svojega psa. Otac je ostavio svog sina u vrtiću.

Vježbe:1. Riječi u zagradi stavi u genitiv!1. Ne mogu živjeti bez ____________________. (svoje stvari)2. Osjećam se usamljeno bez ____________________. (svoji prijatelji)3. Oslobodili su se ____________________. (svoji roditelji)4. Moj muž se oslobodio ____________________. (svoj dug)5. Oni ne mogu živjeti bez ____________________. (svoj pas)6. Ona ne može živjeti bez ____________________. (svoja mačka)7. Sjećamo se ____________________. (svoji problemi)8. Sjećam se ____________________. (svoj djed)

2. Napiši povratno-posvojnu ili posvojnu zamjenicu u genitivu!1. Ona ne može živjeti bez ____________ muža.2. Oslobodili su se ____________ strahova.3. Sjećam se ____________ prvog poslovnog sastanka. (sastanka na kojem si bio ti)4. Otišli su bez ____________ djeteta. (dijete je Vaše)5. Suzana je nešto rekla protiv ____________ sina. (Martininog i Ivanovog sina)6. Oni su glasali protiv ____________ kolega. (Markovih kolega)

redoslijed nenaglašenih oblika osobne zamjeniceOsobne zamjenice imaju duge i kratke oblike u genitivu, dativu i akuzativu. Pravilo je da dativ dolazi ispred genitiva i akuzativa, npr.:

Nema mi ga već nekoliko dana. (mi=dativ, ga=akuzativ)Daje nam ih kad god treba. (nam=dativ, ih=akuzativ)

130

U perfektu i futuru redoslijed je isti, samo što zamjenice dolaze iza nenaglašenog oblika pomoćnih glagola biti i htjeti, npr.:

Donio sam im ih. (im=dativ, ih=akuzativ)Donijet ću joj ih. (joj=dativ, ih=akuzativ)Sjetili smo ih se. (ih=genitiv)

Zamjenice dolaze jedino ispred nenaglašenog oblika pomoćnog glagola biti u 3.l. jd.!

Posudio mi ga je prije dva dana. (mi=dativ, ga=akuzativ)

Vježbe:1. Zaokruži krivo napisane rečenice!1. Sjećali smo ih se.2. Dala mi je poljubac.3. Vidjeli smo ih.4. Zbog te smo zakasnile.5. Sjećam se ih.

2. Riječi u zagradi stavi u genitiv!1. Eto ________________ ! (Martina i Kristijan)2. Evo ________________ ! (moji prijatelji)3. Eno ________________ ! (daleki rođaci)4. Eto ________________ ! (Marijan i Vera)5. Eno ________________ ! (susjed i susjeda)

23. Dijelovi tijela. Deklinacija iznimaka. Vokativ imenica. Komparacija pridjeva.

Kondicional.

Čitaj!Silvija je bolesna. Sve je boli, ima visoku temperaturu, povraća... Odlučila je poći liječniku. U čekaonici je bilo mnogo ljudi. Ostavila je svoju zdravstvenu iskaznicu u kutiji za iskaznice, sjela i pričekala. Cijelo je vrijeme brisala nos jer joj curio. Srećom pa je sa sobom ponijela maramice. Nakon pola sata došla je na red. Ušla je kod medicinske sestre, uzela svoj karton i zatim otišla kod liječnika. Opisala mu je svoje tegobe. Pitao ju je kada su simptomi počeli. Silvija se razboljela jučer. Cijelu je večer kašljala i povraćala. Imala je temperaturu 39. Požalila se kako je sve boli: grlo, glava, pluća, leđa... sve kosti. Zbog bolova nije cijelu noć mogla

131

spavati. Liječnik je prema onome što mu je Silvija rekla zaključio da se radi o virusu. Nije ništa opasno, ali treba izdržati. Usput je pogledao Silvijin karton i vidio da već dosta vremena nije vadila krv. Zato joj je dao uputnicu za laboratorij, da provjeri je li sve u redu. Pogledao joj je i grlo, bilo je crveno. Zbog šumova na plućima liječnik joj je dao uputnicu za slikanje pluća. Savjetovao joj je da ostane u krevetu, odmara se koliko može, jede laganu hranu i pije puno čaja s medom i limunom. Da joj viroza bezbolnije prođe, liječnik je Silviji napisao i recept za sirup i tablete. Ona je otišla kući u krevet i nadala se da će sve proći što prije.

Vježbe:1. Napiši na sliku sljedeće dijelove tijela: glava, vrat, prsa, ruka, trbuh, struk, leđa, prsti, šaka, koljeno, noga, stopalo, peta

2. Napiši na sliku sljedeće dijelove lica:oči, obrva, trepavice, kapak, nos, obraz, brada, usta, uho, kosa, zjenica, obraz

132

posebne deklinacije

1. deklinacija imenice posao

jednina množina

NGDAVLI

posaoposlaposluposao-o posluposlom

posloviposlovaposlovimaposlove-o poslovimaposlovima

Filip ima dobar posao.

2. deklinacija imenice misao Imenica misao je ženskog roda!

jednina množina

N misaoø misli

133

GDALI

mislimislimisaoø(o) misli(s) misli

mislimislimamislimislimamislima

Ti si mi u mislima.

3. imenice ženskog roda s osnovom na suglasnik

jednina množina

NGDALI

kostøkostikostikostø(o) kosti(s) kosti

kostikostikostimakostikostimakostima

Imenice ženskog roda koje se dekliniraju po ovoj deklinaciji su:

bolest, bol, večer, noć, jesen, povijest, krv, glad, žeđ, obitelj, riječ, stvar, ljubav, vijest, smrt, strast, laž, vlast, cijev, četvrt, žuč, nit, vlas, vlast, zavist, srž, peć, pamet, sol...

3. imenice na -OST (apstraktne imenice)Imenice koje završavaju na -ost su ženskog roda i dekliniraju se po deklinaciji za imenice ženskog roda s osnovom na suglasnik. To su imenice koje označavaju nešto apstraktno:

zaljubljenost, mladost, starost, zrelost, radost, žalost, dužnost, vrijednost, javnost, znanost, aktivnost, slučajnost, glupost, prošlost, sadašnjost, budućnost, ličnost, kreativnost, nježnost, vječnost, svjetlost, književnost, mudrost, hrabrost, mogućnost...

Vježbe:1. Imenice u zagradi stavi u ispravan padež!1. Znaš li što o hrvatskoj _______________? (povijest)2. On je bio njezina prva _______________. (ljubav)3. Ona mi je u _______________. (misao, mn.)4. Vi ste čovjek od _______________. (riječ)5. Svi smo mi od _______________ i _______________. (krv, meso)6. Nije mogao govoriti od _______________. (zaljubljenost)7. Mi živimo u _______________. (sadašnjost)8. Zanima ne hrvatska _______________. (povijest)9. Oni govore _______________. (glupost, mn.)10. Često razmišljamo o _______________. (budućnost)11. Naša ljubav trajat će do _______________. (smrt)

134

2. Imenice u zagradi stavi u ispravan padež!1. Mogu li te zamoliti za ________________? (pomoć)2. U juhi nema dovoljno ________________. (sol)3. Jeste li čuli ________________? (vijest)4. Marko dobro zna ________________. (povijest)5. Danas smo naučili mnogo ________________. (riječ, mn.)6. Stari ljudi osjećaju promjenu vremena u ________________. (kost, mn.)7. Pričali smo o ________________. (knjiga mn.)8. To su ________________. (laž, mn.)9. Idem po ________________. (kruh)10. Veselim se ________________. (praznik, mn.)11. Brinem se za ________________ . (sestra)12. Svi su otputovali osim ________________. (Ivan)13. Poslije ________________ idem kući. (nastava)

3. Riječi u zagradi stavi u ispravan padež!1. S pedeset godina doživio je ________________________. (druga mladost)2. Ona je dočekala ________________________. (duboka starost)3. Sa _______________ dolaze i nevolje koje ona nosi. (starost)4. Kad je vidio moj poklon, rastopio se od _______________. (radost)5. To je sve prava žalost od _______________. (posao)6. Na ______________________, nisam mogao napraviti drugačije. (moja žalost)7. On je na ________________________. (službena dužnost)8. Shvatit ćeš ________________________ kad ode. (njezina vrijednost)9. Službene tajne izbile su u ______________. (javnost)10. On radi u ______________. (znanost)11. Od njega možeš čuti ________________________. (prava glupost, mn.)12. Danas ćemo govoriti o ________________________. (naša prošlost)13. Otišla sam kod gatare da mi kaže _______________. (moja budućnost)14. To nema _________________. (budućnost)15. Njegov govor je trajao ________________________. (cijela vječnost)16. U ________________________ nema takvih likova. (hrvatska književnost)17. Nema ________________ da se to ostvari. (mogućnost)

vokativ imenicaVokativ je peti padež u hrvatskoj gramatici. Upotrebljava se za dozivanje. Zbog toga je vokativ izvan strukture rečenice i može se koristiti samostalno, npr. Ivane! Majko! Sestro!Vokativ se u govoru kod većine imenica rijetko koristi.U vokativu se događa glasovna promjena palatalizacija – k,g,h iz osnove imenice ispred nastavka -e postat će č,ž,š, npr. bože, oče, junače. Kod imenica muškog roda, nastavak -u imat će imenice čija osnova završava na č,ć,dž, đ, j, lj, nj, š, ž, št, žd. Nastavak -e imat će sve ostale imenice. Kod imenica ženskog roda, imenice koje završavaju na -ica u nominativu imat će u vokativu nastavak -ice. Sve ostale imenice imaju nastavak -o.Vokativ srednjeg roda jednak je nominativu.Kod muškog roda prezimena se dekliniraju, kod ženskog roda ne. Npr. Dobar dan, gospodine Jurkoviću! Dobar dan, gospođo Jurković. U razgovornom jeziku obično se ne dekliniraju ni muška prezimena.

135

muški rod ženski rod srednji rod

jednina Ivanemužučovječe (čovjek)oče (otac)bože (bog)

ženoLjubiceljepotice

sunceselo>jednak nominativu jednine

množina jednaka nominativu množine

>jednak nominativu množine

>jednak nominativu množine

Vježbe:1. Imenice u zagradi stavi u vokativ!1. _______________, nije mi dobro! (doktor)2. Hvala lijepa, _______________! (brat)3. _______________, prestani pušiti! (Ivan)4. _______________, dođi na ručak! (Maja)5. _______________ moj! (prijatelj)6. _________________________, izvolite sjesti! (gospodin Jurković)7. Dragi moj _______________, molim te, skuhaj ručak! (muž)8. Hvala Vam lijepa, _______________! (učitelj)9. _______________, ne ljuti se! (čovjek)10. _______________, budi dobar! (dječak)11. Dragi _______________! (bog)12. Što ti je, _______________? (žena)13. Dobar dan, _______________! (majka)14. _______________ moja! (duša)15. _______________, nazovi me! (sestra)16. _______________, možete li mi pomoći? (gospođica)17. _______________, kako si? (Zlatica)18. Draga moja _______________! (dušica)19. Mila _______________! (majčica)20. _______________ moje! (srce)21. _______________, dođi! (zlato)22. _______________ moje! (dijete)23. ______________________________, mogu li Vas nešto pitati? (gospodin profesor)24. _______________, slatki _______________! (dom)25. Žao mi je, _______________, ali danas ne radimo. (gospodin)26. _______________ moja, igrajte se! (dječica)

komparacija pridjeva

U hrvatskom postoje tri stupnja opisnih pridjeva:

pozitiv, kojim se iskazuje apsolutno svojstvo, npr. Ivana je brza.

komparativ, kojim se iskazuje svojstvo u odnosu na neko drugo, npr. Ivana je brža od Marije.

superlativ, kojim se iskazuje svojstvo u odnosu na sve s kojima nešto uspoređujemo, npr.

136

Ivana je najbrža.

Pozitiv je oblik koji je "uobičajen", nalazi se u rječnicima i najčešće se upotrebljava.

Komparativ se tvori od pozitiva na sljedeće načine:

1. dodavanjem nastavka -(i)ji, pri čemu može doći do glasovnih promjena: crven: crveniji ukusan: ukusniji dubok: dublji (dub-ji)

2. dodavanjem -ši, samo kod sljedećih pridjeva: mek: mekšilijep: ljepšilak: lakši

3. od druge osnove: dobar: boljizao: gorivelik: većimalen: manji

Superlativ se tvori dodavanjem prefiksa naj- na komparativ:

veći: najveći

Komparativ i superlativ dekliniraju se po uobičajenoj pridjevskoj deklinaciji.

Vježbe:

1. Pridjeve u zagradi stavi u komparativ!

1. Gospođa Horvat je _____________ od gospođe Ivić. (mlad)

2. Gospodin Horvat je _____________ od gospodina Ivića. (mlad)

3. Gospođa Horvat je _____________ od gospođe Ivić. (elegantna)

4. Gospodin Horvat je _____________ od gopodina Ivića. (bogat)

5. Moji prijatelji su _____________ od tvojih. (simpatičan)

6. Moja prijateljica je _____________ od tvoje. (inteligentiji)

7. Moj tata je _____________ od tvojeg! (dobar)

8. moja djeca su _____________ od njihovih. (star)

9. Moj prijatelj je _____________ od tvojega. (sretan)

10. Njihova tvrtka je _____________ od njihove. (uspješan)

11. Ona knjiga je _____________ od ove. (dobar)

137

12. Onaj ponor je _____________ od ovog. (dubok)

2. Od sljedećih pridjeva napravi komparativ i superlativ!

sebičan, veseo, tvrdoglav, društven, praktičan, siguran, povučen, pouzdan, neodgovoran, iskren, simpatičan, dosadan, zabavan, sramežljiv, strpljiv, smiren, lijen, nervozan, marljiv, osjećajan, duhovit, ambiciozan, uporan, zatvoren, inteligentan, lukav, umišljen, topao, hladan, komunikativan, strog, veseo, ljubazan, marljiv, odgovoran, neuredan, liberalan, ambiciozan, otvoren, uredan, antipatičan.

kondicionalKondicional je pogodbeni način. Koristi se za izricanje želje, mogućnosti, pogodbe, za izricanje radnje čije je ispunjenje nesigurno ili nemoguće, npr. Popio bih kavu s tobom da nisam u velikoj žurbi. Može se koristiti i kao izraz uljudnosti umjesto imperativa: npr. Biste li mi dodali kavu?Pravila za predoslje riječi jednaka su onima za perfekt.

Tvori se od aorista glagola biti:

ja bihti bion, ona, ono, bimi bismovi bisteoni, one, ona, bi

i glagolskog pridjeva radnog. (radio, radila, radili, radile)

ja bih radioti bi radilaon bi radioona bi radilaono bi radilomi bismo radilivi biste radilioni bi radilione bi radileona bi radila

Vježbe:1. Glagol u zagradi stavi u kondicional!1. Ja ______________________ kavu. (piti)2. Mi ______________________. (spavati)3. Djeca ______________________. (igrati se)4. Moj prijatelj ______________________ na kavu. (ići)5. ______________________ k vama, ali moram raditi. (doći)6. Ivan ______________________ naučiti hrvatski. (željeti)

138

7. Oni ______________________ u Hrvatsku. (vratiti se)8. Ja ______________________ u knjižnici. (učiti)9. Da mogu, ______________________ svijet. (promijeniti)10. ______________________ na more da imam godišnji odmor. (putovati)11. ______________________ do 11 da ne moram raditi. (spavati)

139