skripta za osposobljavaje zastite na radu

Pravni osnov zaštite na radu

Pripremio: Sandro Zovko, dipl.ing.el.

"ZAGREBINSPEKT"Poduzece za kontrolu i inženjering d.o.o. Mostare-mail: [email protected]

O V J E K

S T R O J O K O L I N A

1. PRAVNI OSNOV ZAŠTITE NA RADU

• Ustavna na ela o zaštiti na radu Polaze i od ustavom BiH zagarantiranog prava zaposlenika na sigurnost života i zgravlja, kao jednog od temeljnih prava proistekla je potreba ure enja sustava zaštite na radu da se opasnosti na radu svedu na najmanju mogu u mjeru.

• Zakon o zaštiti na radu ( lanak 39 i 40 Sl. list SRBIH 22/90)

Shodno lancima 39 i 40 poslodavac je dužan da upozna sa svim apasnostima koji mu prijete na radnom mjestu


• Zakon o zaštiti na radu

Ustav BIH (FBiH)Zakon o zaštiti na radu (Sl. list SR BiH br 22/90)

Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomo neprostorije i prostore ( Sl. list BiH br. 5/88)

Pravilnik o pružanju prve pomo i radnicima na radu(Sl. list BiH br. 53/83)

Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru tereta ( Sl. list BiH br. 49/86)

Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru tereta ( Sl. list BiH br. 49/86)

Pravilnik o op im mjerama i normativima zaštite na raduod buke u radnim prostorijama ( Sl. List br. 29/81)

Maksimalno dopuštene koncentracije škodljivih gasova , para i aerosola u atmosferi radnih prostorija i radilišta. Z.B0.001.

Pravilnik o na inu i postupku vršenja periodi nih pregleda i ispitivanja iz oblasti Zaštite na radu. ( Sl. List SR BiH br. 2 /91)

Pravilnik o evidenciji, ispravama, izvještajima i knjizi nadzora iz podru ja zaštite na radu (SL. List SRBiH broj 52/84)

Zaposlenici

Sredstva rada i postupci


• Zakon o standardizaciji BIH ( lanak 3. Sl.list SRBIH 19/01)• Podzakonski akti, Standardi, Uredbe• Me unardno konvencije, Direktive, Preporuke, Europske norme• Kolektivni ugovor• Op i akti poduze a (Pravilnik o zaštiti na radu 01-360/2007 od

24.01.2007.g. i prilozi)

ZNA AJ I CILJ ZAŠTITE NA RADU



2.1. Zna aj i cilj zaštite na radu

• Možemo re i da je zaštita na radu skup nau nih i prakti nih spoznaja ija je svrha stvaranje sigurnih uvjeta rada.

• To je skup aktivnosti i mjera: tehni kih , pravnih, organizacijskih, ekonomskih, zdravstvenih i drugih, kojima se osiguravaju uvjeti rada bez opasnosti za život i zdravlje.

• Svrha i cilj zaštite na radu je sprje avanje povreda na radu, profesionalnih oboljenja i drugih bolesti vezanih za rad, a postiže se prvenstveno otkrivanjem, eliminiranjem i smanjenjem opasnosti koje ih u odre enim okolnostima mogu prouzrokovati.

• Kona an cilj je stvaranje sigurnih uvjeta za rad

2.2. Pravo na zaštitu na radu imaju:

• Radnici u radnom odnosu

• Sva lica koja se po bilo kojem osnovu nalaze na radu, kao i u enici i

studenti na nastavi i stru noj praksi u organizaciji, odnosno kod

poslodavca

• U enici, odnosno studenti na prakti noj nastavi i stru noj praksi u

vaspitno-obrazovnoj organizaciji

• Lica na stru nom osposobljavanju, prekvalifikaciji ili dokvalifikaciji,

odnosno profesionalnoj rehabilitaciji u organizaciji odnosno kod

poslodavca

• U esnici dobrovoljnih ili obaveznih radova, radnih akcija ili takmi enja

• Osobe koje se nalaze na izdržavanju kazne

2.3. Obveze poslodavca

• Poslodavac je obavezan donijeti vlastite op e akte na temelju zakona –

Poduze e Elektroprijenos a.d. Banja Luka je na temelju Zakona o zaštiti na radu (Sl. list SRBIH 22/90) donijelo Pravilnik sa pripadaju imprilozima o zaštiti na radu 24.01.2007.g. u kome su jasno definirana prava i obveze kako zaposlenika tako i poslodavca

• Poslodavac je dužan organizirati poslove zaštite na radu i osigurati njihovo izvršavanje , tako da se svakom zaposleniku omogu iobavljanje radnih zadataka u uvjetima za siguran rad

2.4. Obveze i prava zaposlenikaPrava zaposlenika

• Pravo na sigurnost i zaštitu zdravlja tijekom rada• Pravo na usluge medicine rada (posebno u svezi s obavljanjem poslova s

posebnim uvjetima rada)• Pravo na posebnu zaštitu (mladež, invalidi,žene i stariji)• Pravo na izbor povjerenika zaštite na radu• Pravo na odbijanje rada u slu aju neposredne opasnosti za život i zdravlje i u

slu aju neprovo enja pisanih mjera zaštite na radu• Pravo na naknadu štete kojoj je uzrok ozljeda na radu, profesionalna bolest ili

bolest u svezi s radom• Pravo na pisane upute poslodavca , te obavještavanje o opasnostima na

mjestu rada, sredstvima rada i pripadaju im instalacijama• Pravo da propisi o zaštiti na radu , Kolektivni ugovor i Pravilnik o zaštiti na

radu budu na prikladan na in dostupni radnicima• Pravo na obaviještenost o svim promjenama u radnom procesu koji utje u

na sigurnost i zdravlje radnika• Pravo na pomo inženjera zaštite na radu• Pravo na prvu i medicinsku pomo u slu aju ozljede

Obveze zaposlenika• Teoretsko i prakti no osposobljavanje za rad na siguran na in

• Odazivanju na lije ni ki pregled na koji ga uputi poslodavac prije rasporeda na poslove s posebnim uvjetima rada i tijekom obavljanja takvih poslova

• Obavještavanje poslodavca prije rasporeda na poslove s posebnim uvjetima rada i tijekom obavljanja takvih poslova, o bolesti ili drugoj okolnosti koja radnika onemogu i ili ometa u provo enju obveza iz ugovora o radu

• Obavljanje poslova s dužnom pozornoš u u skladu sa propisima i pravilima zaštite na radu

• Pridržavanje Uputa za rad na siguran na in

Zaposlenici su odgovorni ako:

- Ne obavljaju poslove s dužnom sigurnoš u

- Tijekom rada ne koriste osobna zaštitna sredstva i opremu

- Ne izvijeste neposredno nadležnog,a za provo enje mjera zaštite na radu odgovornog rukovoditelja o neposrednoj opasnosti za sigurnost i zdravlje

- Ne izvijeste neposredno nadre enog o odbijanju rada zbog prijetnje neposredne opasnosti za život i zdravlje

- Puše u prostorijama i prostorima gdje je to zabranjeno

- Unose i piju alkoholna pi a za vrijeme rada ili ako obavljaju rad pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti

- Ne provode mjere zaštite na radu propisane Zakonom, podzakonskim aktima, tehni kim normama, kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu i odredbama ovog Pravilnika

- Poslove radnog mjesta obavljaju suprotno pravilima i mjerama zaštite na radu

- Ne pristupe obrazovanju i osposobljavanju za samostalan rad na siguran na in

- Propuste ili odbiju raditi pod nadzorom radnika osposobljenog za rad na siguran na in, dok uspješno ne obave provjeru svoje osposobljenosti za rad na siguran na in

- Ne postupaju prema Uputama za rad na siguran na in

- Odbijaju prihvatiti raspored na drugo radno mjesto za koje se mogu osposobiti za rad na siguran na in i ako u tri pokušaja ne obave uspješno provjeru osposobljenosti za rad na siguran na in

- Odbijaju napustiti mjesto rada kada to od njih traži rukovoditelj radova radi sigurnosti i zaštite zdravlja

- Ne prekinu rad kad su im izravno ugroženi život i zdravlje, zato što nisu primijenjena pravila i mjere zaštite na radu

- Rade suprotno pravilima i mjerama zaštite na radu i ugrožavaju sigurnost i zdravlje drugih

- Ne obave pravodobno lije ni ki pregled na koji su upu eni

Organizacija zaštite na radu u Kompaniji i operativnim podru jima

- Elektroprijenos BiH a.d. je poduze e koje se sastoji od 4 operativna podru ja: OP Mostar, OP Sarajevo, OP Tuzla i OP Banja Luka

- Niža struktura upravljanja su Terenske jedinice, kojih ima 9: TJ Mostar, TJ Trebinje, TJ Sarajevo, TJ Zenica, TJ Banja Luka, TJ Doboj, TJ Višegrad, TJ Biha i TJ Tuzla

- Zaštita na radu je organizirana na nivou cjelokupnog poduze a, a

provo enje zaštite na radu je organizirano po terenskim jedinicama

Tehni ke mjere zaštite



3. Tehni ke mjere zaštite3.1. Podjela objekata visokog napona na zone s obzirom na

stupanj opasnostiS obzirom na stupanj, a u cilju reguliranja pristupa, uvedena je podjela objekata visokog napona na zone i to:I zona – zona slobodnog kretanja – zona u kojoj nisu

potrebnaPosebna upozorenja i uputstva o ponašanju (npr. Radne

prostorije)U ovu zonu spadaju:• tehni ko administrativne prostorije (prostorija koja služi kao skladište, radionica, ured u

komandno pogonskoj zgradi kao i pristupni putevi koji povezuju ove prostore i sve ostale prostore, a da su od dijelova postrojenja pod naponom odijeljeni zidom ili ogradom, odnosno tako udaljen od dijelova pod naponom da je dodir istih nemogu i sa alatom).

II zona – zona manipulacije i kontrole – To je podru je na kome se obavljaju manipulacije i radovi, a po pravilu pristupa no odgovornim licima slu be za odr avanje i nadzor, kao i licima sa posebnim dokumentima za ulaz, rad ili posjetu.

U ovu zonu spadaju:- komande prostorije (uklopnica, VF-prostorija, AKU-baterija),- hodnici koji povezuju gore navedene prostorije,- prostor ispod aparata u vanjskom rasklopnom postrojenju visoke izvedbe, ako su

uzemljeni dijelovi postolja tih aparata udaljeni od tla najmanje 2,5 m,- radni i kontrolni putevi u vanjskom razvodnom postrojenju .

3. Tehni ke mjere zaštite3.1. Podjela objekata visokog napona na zone s obzirom

na stupanj opasnostiIII zona – zona opasnosti – je prostor oko dijelova pod

naponom na udaljenosti manjoj od sigurnosnog razmaka

I zona – zona slobodnog kretanja – dozvoljeno kretanje svim radnicimasa radnim zadatkom, a za posjetitelje obavezna pratnja

II zona – zona manipulacije i kontrole – dozvoljeno kretanje radnicima poduze a elektro struke koji dolaze po radnom zadatku.

Za sve ostale shodno njihovom stupnju obu enosti iz podru ja ZNR i stupnja opasnosti objekta u koji dolaze, ocijenit e

se potrebna pratnja, nadzor i mjere zaštite

III zona – zona opasnosti – dozvoljen pristup kod radova u beznaponskom stanju:

Radnicima koji osiguravaju mjesto radaRadnicima navedenim u dokumentu za rad,

poslije osiguranja mjesta radaOsobama unutarnjeg i vanjskog nadzora

Izvan postrojenja

I zona - U ovoj zoni je dozvoljeno kretanje:- svim radnicima OP Mostar koji se nalaze na radnom zadatku,- svim stranim osobama kao posjetiocima uz

“Dozvolu za ulazak u postrojenje” i uz pratnju osobe koja im je za to dodijeljena,

- pripadnicima službi bezbjednosti i vatrogascima uz pratnju pogonskog osoblja.

II – zona - U ovoj zoni je dozvoljeno kretanje:- operativnom pogonskom osoblju i nadzornom osoblju

na obavljanju radnog zadatka,- ostalim radnicima koji imaju odre eni radni zadatak

u toj zoni i to samo na mjestu izvo enja radova,- stranim osobama angažiranim na radovima uz

“Nalog za rad” uz nadzor pogonskog osoblja i uz nadzor pogonskog osoblja i odgovornog rukovoditelja radova,

- stranim osobama kao posjetiocima uz “Dozvolu za ulazak u postrojenje” i uz pratnju za to odre ene osobe i to samoza podru ja koja su nazna ena u “Dozvoli za ulazak u postrojenje”,

- pripadnicima službi bezbjednosti i vatrogascima uz pratnju pogonskog osoblja.

III zona – zona opasnosti –U ovoj zoni je dozvoljeno kretanje:- osobama navedenim u “Nalogu za rad”

odnosno u “Dozvoli za rad” uz provo enje svih mjera sigurnosti obaveznih za rad u III zoni,

- rukovode em pogonskom osoblju, nakon što su provedene sve mjere sigurnosti i uz prethodnu prijavu odgovornom rukovoditelju radova.

Izvan postrojenja

3.2. Osnovni principi sigurnosti u elektroenergetskim objektima

• Rad mora biti organiziran tako da osigurava najve umogu u sigurnost

• Za vrijeme rada na objektima prijenosne mreže moraju postojati detaljna Interna uputstva o manipulaciji, radu i sigurnosti

• Izdavanja naloga za rad , nadzor i organizaciju rada vrše samo ovlaštene i odgovaraju e kvalificirane osobe

• Ovlaštenim osobama koji organiziraju rad, vode nadzor ili samostalno rade na opsluživanju i održavanju objekata moraju biti osigurana sva sredstva za tu svrhu kao i sva potrebna dokumentacija radi pravilnog nadzora i rukovanja

- Manipulacije može obavljati samo jedna osoba, dobro upoznata sa postrojenjem

- Vizualni pregled objekata i pregled Buholc releja može obavljati samo jedna osoba

- Za obavljanje svih radova u visokonaponskom postrojenju, uklju uju i i osiguranje mjesta rada uz pove ane opasnosti, obavljaju dvije osobe

- Ako rad izvodi više osoba jedna osoba mora bitiodre ena za rukovoditelja radova

- Prije po etkaradova rukovoditelj radova mora dobiti Nalog za rad od ovlaštene osobe

- Može biti izdan pismeno, putem telekomunikacijskihveza uz upisivanje podataka u odre ene obrasce i verbalno ako postoji mogu nostsnimanja izdanog naloga

- Prije po etkaradova rukovoditelj radova tako ermora dobiti Dozvolu za rad

- Dozvola za rad se izdaje za radove u beznaponskomstanju u III zoni

- Može biti pismena i izdana putem telekomunikacijskihveza uz upisivanje podataka u odre ene obrasce

- Prije po etka radova rukovoditelj radova mora na mjestu rada:- Provjeriti provedene mjere sigurnosti - Utvrditi susjedne dijelove pod naponom- Sam provesti ostale potrebne mjere za osiguranje mjesta rada

- Prije po etka radova rukovoditelj radova mora upozoriti radnike na susjedne dijelove pod naponom i na opasnost na radu

- Upoznaje zaposlenike sa provedenim mjerama sigurnosti i upozorava na primjenu osobnih zaštitnih sredstava

- Zabranjuje se pocetak rada sarno na osnovu prethodnog dogovora.- Provjera provedenih mjera sigurnosti obavlja se neposrednim uvidom, uvidom u sheme

s naznacenim iskljucenjima i uzemljenjima, uvidom na signalne i komandne elemente koji pokazuju uklopna stanja daljinski upravljanih postrojenja iii na drugi pouzdan nacin.

- Provedene mjere osiguranja mjesta rada se ne smiju uklanjati sve do zavrsetka radova. Izuzetno od navedenog, mjerenje i ispitivanje (ako to postupak zahtjeva) se obavlja na dijelovima koji nisu uzemljeni i kratko spojeni. Pritom se mjerni spojevi postavljaju i skidaju kada je provedeno uzemljenje i kratko spajanje.

- Po zavrsetku rada, rukovodilac radova provjerava ispravnost izvrsenih radova, daje nalog radnoj grupi za uklanjanje alata, pribora i osiguranja (Cije je postavljanje on proveo) i napustanje mjesta rada. Po obavljanju navedenog, rukovodilac radova, na pouzdan nacin obavjestava ovlastenu osobu za izdavanje dozvole za rad o zavrsetku radova i sprernnosti objekta za pogon.

- Po dobivenom obavjestenju o zavrsetku radova i sprernnosti objekta za pogon, ovlastena osoba za izdavanje dozvole za rad pristupa uklanjanju onih mjera osiguranja mjesta rada koja je ona postavila ili su postavljene po njenom nalogu. Nakon toga objekat se moze staviti pod napon, po propisanom postupku.

- Zabranjeno je uklju ivanje postrojenja samo na osnovu prethodnog dogovora, bez pouzdanog obavještenja o završetku radova i spremnosti objekta za pogon

3.3. RADOVI U BEZNAPONSKOM STANJU

Prije po etka rada u beznaponskom stanju provode se mjere osiguranja

rada i to:

1. ISKLJU ENJE – VIDLJIV PREKID

2. SPRIJE AVANJE SLU AJNOG

PONOVNOG UKLJU IVANJA

3. UTVR IVANJE BEZNAPONSKOG STANJA

4. UZEMLJENJE

I KRATKO SPAJANJE

5. OGRA IVANJE OD

DIJELOVA POD NAPONOM

3.4. ISKLJU ENJE – VIDLJIV PREKID

Isklju enje – vidljiv prekid se ostvaruje na slijede i

na in:

- Prekida em ili sklopka rastavlja em

- Rastavlja em

- Va enjem uložaka niskonaponskih osigura a

- Rastavljanjem provodnika

3.5. SPRJE AVANJE SLU AJNOG PONOVNOG UKLJU ENJA

3.5.1. Ostvaruje se na jedan ili više na ina (u ovisnosti od izvo enja postrojenja)

3.5.2. Postavljanjem tablica zabrane (pored navedenog u to ki

2.1.1.) na mjestima upravljanja postrojenja prema potrebi

postavljaju se:

3.5.3. Utvr ivanje beznaponskog stanja

3.5.4. Uzemljenje i kratko spajanje

3.5.5. Ogra ivanje od dijelova pod naponom

3.5.6. Mjere osiguranja mjesta kod postrojenja kojim se daljinski upravlja iz centra DC OP/DC NOS

- Ako se postrojenjem daljinski upravlja iz centra DC OP/DCNOS može se tako er daljinski izvršiti isklju enje, pri emu se moraju pouzdano prenijeti povratni signali

položaja uklopnih stanja na mjesto daljinskog upravljanja

- U daljinski upravljanim transformatorskim stanicama prije pristupa osiguranju mjesta rada na licu mjesta potrebno je isklju iti daljinsko upravljanje za cijeli objekt ili za dio objekta na kojem se radi

- U novim konstrukcijama postrojenja (Magnefix, Isopont i dr) vidljiv prekid se ostvaruje izvla enjem odgovaraju ih elementa

3.6. RADOVI U BLIZINI NAPONA

- Radovi u blizini napona predstavljaju pove anu opasnost za ljude i postrojenja. Zbog toga je potrebno sve radnike upozoriti na dijelove koje se nalaze pod naponom i to noodrediti opseg rada i podru je kretanja

- Radom u blizini napona smatra se svaki rad pri kojem zaposlenik dijelom tijela, alatom, ili bilo kojim predmetomulazi ili se nalazi u zoni približavanja, a postoji mogu nost,odnosno opasnost od zadiranja u zonu opasnosti

- Zaštita od elektri ne opasnosti postiže se:

Zaštitnim izolacijskim napravama (navlake,omota i,plo e,pregrade i sl.)Održavanjem sigurnosnog razmaka i trajnim nadzorom

- Tijekom izvo enja radova, svaki izvršitelj je obavezan s posebnompozornoš u raditi i kretati se, a rukovoditelj radova je obavezan nadzirati sve radove i izvršitelje

- Potrebna je posebna opreznost pri rukovanju komadima žice, cijevima alatima i sl u neposrednoj blizini dijelova pod

• Kod upotrebe ljestava, glomaznih predmeta i transportnih sredstava u vanjskim postrojenjima i kod radova na vodovima, najmanji sigurnosni razmaci približavanja dijelovima pod naponom prikazani su u slijede oj Tabeli.

Radovi u blizini napona su zabranjeni:

• Za vrijeme nevremena pra enog atmosferskim

pražnjenjem

• Za vrijeme smanjene vidljivosti na otvorenom

• Za vrijeme jakog vjetra i padavina na

otvorenom

3.7. RADOVI POD NAPONOM

- Radom pod naponom se smatra onaj rad za vrijeme kojega se dijelovi objekta koji su pod naponom dodiruju prema propisanom postupku

- Radovi pod naponom, tj. na dijelovima elektroenergetskih objekata koji su pod naponom, do 50 V naizmjeni nog i 120 V jednosmjernog, dozvoljeni su uz korištenje kožnih zaštitnih rukavica i izolacijskog alata koji je ispitan

- Radovi na dijelu objekata koji su pod naponom iznad napona do 50 V izmjeni nog i 120 V jednosmjernog, dozvoljeni su pod slijede im uvjetima:

1. Da je radni postupak utvr en i provjeren

2. Da postoje interna uputstva za svaku vrstu rada

3. Da postoji odgovaraju i izolacijski alat,pomo na

sredstva,zaštitna oprema, osobna zaštitna sredstva

4. Da je radnik osposobljen za ovakvu vrstu radova

Rad pod naponom je zabranjen:

- Ako na mjestu rada elektri na iskra može izazvati požar ili eksploziju

- Za vrijeme nevremena pra enog

atmosferskim pražnjenjem koje se može

primijetiti sa mjesta rada

- Za vrijeme smanjene vidljivosti

- Za vrijeme jakog vjetra i padavina na

3.7.1. NAPON DODIRA I NAPON KORAKA2.1. Mjerenje parametara uzemljenja

dodirni napon je dio napona uzemljiva a što ga ovjek može premostiti dodirom;napon koraka je dio napona uzemljiva a što ga ovjek može premostiti korakom dužine 1 metar;zaštitno uzemljenje je izravno uzemljenje kovinskih dijelova elektroenergetskog postrojenja koji ne pripadaju strujnom krugu, radi zaštite ljudi od opasnog dodirnog napona i napona koraka;pogonsko (radno) uzemljenje je uzemljenje kovinskih dijelova koji pripadaju strujnom krugu elektri nog postrojenja;Narinu em izmjeni nog napona mrežne frekvencije izme u kontroliranog uzemljiva apostrojenja i pomo nog uzemljiva a, na uzemljiva postrojenja se dovodi ispitna struja Iv koja treba da iznosi 50–100 A kako bi prouzrokovala mjerljivo podizanje potencijala kontroliranog uzemljiva a.

• Pri mjerenju u principu ne smiju od kontroliranog uzemljiva a postrojenja biti odvojena zemna užad dalekovoda i kabelski plaštevi, koji su u normalnom pogonu priklju eni na uzemljivapostrojenja.

• Mjerenje ukupnog napona sistema uzemljiva a vrši se digitalnim voltmetrom koji ima visok unutrašnji otpor, a priklju uje se jednim krajem na ispitivani uzemljiva , a drugim krajem na naponsku sondu pobodenu u zoni referentne zemlje.

• Raspodjela potencijala izvan ograde ispitivanog postrojenja se mjeri po profilima. Pri mjerenju jedan kraj digitalnog voltmetra je priklju en na ispitivani uzemljiva , a drugi na sondu koja se pomjera po profilu. Kod mjerenja napona dodira i koraka, na ulaz digitalnog voltmetra paralelno se priklju uje otpor od 1 k koji zamjenjuje otpor ljudskog tijela (vidi sliku 1). Karakteristi niizmjereni rezultati se prera unavaju na struju stvarnog jednopolnog kratkog spoja.

3.7.1. NAPON DODIRA I NAPON KORAKA

V

min 250 N400 cm2

min 250 N400 cm2

1k

3.7.1. NAPON DODIRA I NAPON KORAKAPrema Pravilniku o tehni kim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog

napona iznad 1000 V, u mrežama sa direktno uzemljenim zvjezdištemmaksimalno dozvoljeni napon dodira, za vrijeme trajanja kvara od 0,5 s iznosi: u postrojenju do 150 V van postrojenja do 75 V

Maksimalno dozvoljeni napon koraka, za vrijeme trajanja kvara od 0,5 s iznosi:van postrojenja sa javnim saobra ajem do 75 Vna ostalim mjestima van postrojenja i u ogradi postrojenja do 150 V u krugu postrojenja uz upotrebu zaštitne izolacione obu e do 320 V

Dokumenti za rad i podjela Dokumenti za rad i podjela nadlenadležžnostinosti

Za djelatnike poduze aElektroprijenos

a.d. Banja luka, Operativno podru jeMostar


• U skladu s clankom 57. stavak 2. tocka "a" "Elektroprenosa-Elektroprijenosa BiR" a.d. BanjaLuka (Sl. glasnik BiH 86/05 i 103/06), Upravni odbor "Elektroprenosa-Elektroprijenosa BiH"a.d. Banja Luka na 31. sjednici odrzanoj 05. 12.2007. godine donesen je Pravilnikom o radu Dispecerskih centara u Operativnim podrucjima

• Pravilnikom su utvr eni poslovi, odgovornosti i nadleznosti Dispecerskog centra u Operativnom podrucju Kompanije kao i odnosi Dispecerskog centra OP-a s Neovinsim operatorom sustava Bosne i Hercegovine (NOS BiH), susjednim OP-ima, objektima prijenosne mreže, proizvodnim, distributivnim organizacijskim cjelinama i direktnim potrosa ima.

• Pravilnik je suglasan Zakonu o prijenosu, regulatoru i operatoru sustava elektricne energije u Bosni Hercegovini (Sl. glasnik BiH 07/02 i 13/03), Zakonu o utemeljenju Neovisnog operatora sustava za prijenosni sustav u Bosni i Hercegovini (Sl. glasnik BiH 35/04) i Zakonu o utemeljenju Kompanije za prijenos elektricne energije u Bosni i Hercegovini (Sl. glasnik BiH 35/04), te Mrežnom kodeksu (Odluka DERKA br. 05-28-083-16/06, Sl. glasnik BiH 48/06) i "Sporazumu o dodjeli ovlastenja Elektroprenosu-Elektroprijenosu BiH a.d. Banja Luka za upravljanje radom odredenih 110kV uredaja" (Sporazum br. 01-1730/2006).

4.1. Upravljanje u elektroenergetskom sektoru

Model upravljanja elektroenergetskim sustavom (u daljnjem tekstu: EES) Bosne i Hercegovine zasniva se na trostupanjskoj strukturi upravljanja:

1. stupanj upravljanja: NOS-om BiH, 2. stupanj upravljanja: cetiri DC-a OP-a (Banja Luka, Mostar,

Sarajevo i Tuzla) 3. stupanj upravljanja: upravljacki centri proizvodnje, distribucija i

direktnih potroša aShodno lanku 3 Mrežnim kodeksom su definirani odnosi, ponasanje i rad energetskih subjekata u EES-u.

4.2. Djelokrug rada DC Operativnih podru ja

DC OP je mjesto odakle se obavlja nadzor i upravljanje nad objektima prijenosne mreze za koju je nadležan.

DC OP nadzire kompletnu prijenosnu mrežu na svome podrucju i upravlja transformatorima 110/x kV i mrežom 110 kV, na osnovu Sporazuma o dodjeli ovlastenja za upravljanje 110 kV mrezom od strane NOS-a BiH.

DC OP je odgovoran za upravljanje dijelom prijenosne mreze BiH za koju je nadležan u realnom vremenu.

DC OP-a vrsi operativno upravljanje dijelom prijenosne mreže na sljede i na in:

pri ispadu dalekovoda, transformatora i drugih elemenata postrojenja iz pogona, prikuplja podatke o djelovanju zastita u cilju identifikacije uzroka ispada, mijesta i vrste kvara,

u slucaju prolaznih kvarova uspostavlja normalno uklopno stanje,u slucaju trajnog kvara izvjestava odgovorne osobe o nastalom kvaru,osigurava iskljucenje dalekovoda, transfonnatora i dijelova postrojenja radi radova na

• istim. a nakon izvrsenih radova osigurava ukljucenje, u skladu s nadleznostima upravljanja,uskladuje i provodi nova uklopna stanja dijela mreze u cilju redovne opskrbe potrosaca elektricnom energijom,na podrucju ugrozenog dijela EES-a po nalogu NOS-a BiH, a po potrebi s nadležnim dispecerskim centrom elektrodistribucije (DDC) provodi redukcije, prati njihovo

• izvrsenje, prati i regulira nivo napona i obavlja sve druge poslove s ciljem kako bi• ugrozeno podrucje bilo sto kvalitetnije i sigurnije opskrbljeno elektricnom energijom,

koordinira i upravlja radom prijenosne mreze u realnom vremenu s drugim nadleznim centrima,u slucaju totalnog raspada EES-a, uspostavlja sustav na osnovu Plana obnove rada

• elektroenergetskog sustava Bosne i Bercegovine,

DC OP-a sudjeluje u izradi:

Plana obnove rada EES-a BiH,Pogonskih uputa o manipulacijama i mjerama sigumosti na radu u TS-u i RP-u,Godisnjeg i mjesecnog plana odrzavanjalizgradnje/rekonstrukcije DV -a, TS-a i RP-a,Programa radova,Analiza o vaznijim pogonskim dogadajima.

4.3. Evidencija pogonskih doga aja i registriranje razgovora

Dispecer DC OP vodi evidenciju o pogonskim dogadajima, promjenama uklopnih stanja mreze,upravljanja i o ostalim podacima iz sustava i okoline.

Evidencija o pogonskim dogadajima se kronoloski vodi u Pogonskom dnevniku (Knjiga primopredaje duznosti) DC OP-a.

U Pogonskom dnevniku (Knjiga primopredaje duznosti) DC OP-a dispeceri potpisima obavljaju primopredaju dumosti. Prilikom primopredaje duznosti

usmeno se iznose i sve ostale cinjenice bitne za rad EES-a.Pogonski dnevnik (Knjiga primopredaje duznosti) mora biti tvrdo ukoricen s

numeriranimstranicama, pocevsi od stranice 1, a listovi se ne smiju kidati kao ni prepravljati.

4.3. Evidencija pogonskih doga aja i registriranje razgovora

Dispeceri DC OP-a vode i Knjigu depesa (naloga).Depesa za izvrsenje manipulacija, dostavlja se nekom od raspolozivih

komunikacija i treba sadržavati: broj depeše, datum i tocno vrijeme predaje depese, ime i prezime davatelja i primatelja depese, objekt na kojem se izvodi manipuIacija, na in predaje depese, te kratak i jasan sadrzaj depese. Primatelj depeše je duzan ponoviti tekst primljene depese i dati svoje ime i prezime davatelju depese. Nakon obavljene manipulacije primatelj depese je duzan odmah javiti dispeceru vrijeme izvedene manipulacije. Za vrijeme izvodenja manipulacije u pravilu ne treba prekidati vezu izmedu primatelja i davateIja depese. Depesa se direktno citko upisuje u Knjigu

depesa (primateIja i davatelja), kemijskom olovkom. Depese po svom sadrzaju moraju biti jasne i u skladu s pogonskim uputama o manipulacijama i mjerama sigumosti na radu na elektroenergetskim postrojenjima.

Depese dispecera su izvrsne, osim u slucajevima kada nisu u skladu s Pogonskim uputma o manipulacijama i mjerama sigumosti na radu u TS-u i RP-u, odnosno kada bi njihovo izvrsavanje dovelo u opasnost zdravlje iIi zivot Ijudi ili bi moglo prouzro iti kvar i stetu elektroenergetskim postrojenjima.

4.6. Osnov za vršenje manipulacija i redosljed vršenja manipulacija

Manipulacije elektroenergetskim postrojenjima obavljaju:• u TS s posadom dežurni elektri ar po depeši nadleznog centra upravIjanja,• u daljinski upravljanim TS dispecer DC OP po depesi nadleznog centra

upravljanja.Manipulacije rasklopnim uredajima mogu biti izvodene i bez naloga dispecera

nadleznog centra upravijanja u posebnim uvjetima koja su odredena:• Uputom za samostalne manipulacije rasklopnim uredajima u postrojenju za

vrijemenestanka napona na sabirnicama,

• u slucaju kada su direktno ugrozeni Ijudski zivoti iIi kada moze doCi do vecihmaterijalnih steta.

Nalog za izvrsenje manipulacija daje se u obliku depese. Jedna depesa za ukljucenje/iskljucenje DV polja podrazumijeva pored ukljucenja/iskljucenja prekidaca i ukljucenje/iskljucenje sabimickog i linijskog rastavljaca ukoliko se u depesi drugacije ne navede. Depesa ukljucenja/iskljucenja transformatora podrazumijeva ukljucenje/iskljucenje prekidaca svih naponskih nivoa transformatora i pripadajucih rastavljaca, ukoliko se u depesi druga ije ne navede.

Jednom depesom se obavljaju i manipulacije prijelaza s jednog na drugi sustav sabirnica (110 kV i SN), iskljucenja/ukljucenja mjernog polja (110 kV i SN),

4.6. Osnov za vršenje manipulacija

- Manipulacije rastavIjacima za uzemljenje svih naponskih nivoa izvode se po posebnimdepešama.

- Za izvrsenu manipulaciju ukljucenja rastavljaca, za uzemIjenje i izvrsenumanipulaciju iskIjucenja rastavljaca te za uzemljenje izvrsilac naloga/dežurni elektricar je duzan depesom obavijestiti operativnog dispecera o vremenu izvrsenja manipulacije.

- Rad dispecera DC OP-a se odvija neprekidno 24 sata, po principima smjenskograda.

4.7. Eksploatacija objekata prijenosne mreže

Eksploatacija objekata prijenosne mreze se provodi u skladu s: Pogonskom uputorn za svaki objekt prijenosne mreze, tehnickim propisima, tehnickim preporukama i uputama proizvodaca opreme.

Zahtjev za planska iskljucenja nadlezna sluzba dostavlja DC OP-u u pismenoj formi najkasnije 2 radna dana prije potrebnog iskljucenja, a 3 radna dana ako pri tome potrosaci ostaju bez napajanja. U oba slucaja, DC OP je duzan odgovoriti nadleznoj sluzbi da Ii daje suglasnost iIi ne, najmanje 1 radni dan prije pocetka radova.

Za radove van plana odrzavanja nadležne sluzbe dostavljaju DC OP-u zahtjeve najmanje 2 radna dana prije pocetka radova, a DC OP je duzan odgovoriti nadležnoj sluzbi daje Ii suglasnost iIi ne, najmanje 24 sata prije pocetka radova.

DC OP moze odgoditi obavljanje odobrenih radova na objektima prijenosne mreze ukoliko to ne dozvoljavaju trenutne prilike i ostale okolnosti u EES-u.


Za radove na dalekovodovima kojima upravlja NOS BiH, nakon izvrsenih obostranih iskljucenja i uzemljavanja dalekovoda, NOS BiH predaje depešu u DC OP da je vod obostrano iskljucen i uzemljen. Dežurni dispecer DC OP dalje provodi proceduru izdavanja Dozvole za rad glavnom i odgovomom rukovoditelju radova na dalekovodu. Dozvola za rad se izdaje telefonom iIi drugim sredstvom veze uz istovremeno upisivanje u Knjigu dozvola za rad, koju imaju glavni i odgovomi rukovoditelj radova i dežurn dispecer u OP.

Po zavrsetku radova na dalekovodu glavni i odgovomi rukovoditelj radova zakljucuje dozvolu za rad na dalekovodu na nacin tako sto dežurnom dispeceru DC OP salje obavijest o zavrsetku radova kojom potvrduje zavrsetak radova, kako su Ijudi i oprema povuceni s mjesta rada, pomocna uzemljenja uklonjena te kako se predmetni dalekovod sto se tice radova u njegovoj nadležnosti moze pustiti pod napon (na isti na in kao kod otvaranja dozvole za rad). Dezurni dispecer DC OP depesom obavjestava NOS BiH o završetku radova na dalekovodu u okviru OP-a za koji je nadležan NOS BiH nakon dobivenih obavijesti o zavrsetku radova od svih OP-a koji

su bili ukljuceni u radove na dalekovodu dalje postupa prema procedurama svojih potreba.


Za radove na dalekovodima kojima upravlja vise operativnih podrucja (nisu u nadležnosti NOS-aBiH) dispeceri DC OP-a uz prethodnu medusobnu koordinaciju vrse iskljucenje, rastavljanje i uzemljenje dalekovoda okviru OP-a za koji je nadležan. Nakon medusobne razmjene depesa da je vod iskljucen i uzemljen, svaki dispecer DC OP-a, na osnovu ranije dostavljenog Naloga za rad, izdaje dozvolu za rad glavnom i odgovornom rukovoditelju radova iz svog OP-a. Dozvola za rad se izdaje telefonom iIi drugim sredstvom veze uz istovremeno upisivanje u Knjigu dozvola za rad, koju imaju glavni i odgovomi rukovoditelj radova i dežurni dispecer u OP-u.

Po zavrsetku radova na dalekovodu glavni i odgovorni rukovoditelj radova zakljucuje dozvolu za rad na dalekovodu na nacin tako sto dežurnom dispeceru svog OP salje obavijest o zavrsetku radova kojom potvrduje zavrsetak radova, kako su Ijudi i oprema povuceni s mjesta rada, pomocna uzemljenja uklonjena te kako se predmetni dalekovod sto se tice radova u njegovoj nadleznosti moze pustiti pod napon (na isti nacin kao kod otvaranja dozvole za rad). Dežurni dispeceri DC OP koordiniraju zavrsetak radova na dalekovodu. Nakon svih obavljenih radova skidaju uzemljenja s dalekovoda, a sto potvrduju medusobnim razmjenom depesa. Ukljucenje dalekovoda s jednog iIi drugog kraja obavlja se u skladu s dogovorom dispecera OP-a.


Za radove u trafostanicama u poljima koje izvodi OP Kompanije, a za cije upravljanje je nadlezan NOS BiH, nadležni DC OP pribavlja suglasnost za iskljucenje istog, NOS BiH izdaje depesu za iskljucenje dežurnom elektricaru u TS i obavjestava DC OP. Na osnovu pismenog naloga za rad defurni elektricar u TS izdaje dozvolu za rad glavnom i odgovornom rukovoditelju radova i obavjestava DC OP o vremenu pocetka radova. Nakon zavrsetka radova u TS dežurni elektricar depesom obavjestava DC OP o zavrsetku radova i spremnosti polja za ukljucenje sto se tice obavljenih radova u TS. Dispecer DC OP obavjestava NOS BiH o vremenu zavrsetka radova u TS i spremnosti polja za ukljucenje.


Za radove u trafostanicama u poljima iz nadležnosti OP, strucne sluzbe OP podnose zahtjev za iskljucenje dispeceru OP. Dispecer DC OP nakon pribavljanja potrebnih suglasnosti odobrava izvodenje planiranih radova i obavjestava podnosioca zahtjeva. Strucna sluzba koja izvodi radove u TS jedan primjerak Naloga za rad dostavlja i DC OP. Na osnovu pismenog naloga za rad dezumi elektricar u TS izdaje dozvolu za rad glavnom i odgovomom rukovoditelju radova i obavjestava DC OP o vremenu pocetku radova. Nakon zavrsetka radova u TS dežurni elektricar depesom obavjestava DC OP o zavrsetku radova i spremnosti polja za ukljucenje sto se tice obavljenih radova u TS. Dispecer OP dalje postupa po procedurama svojih potreba.

Za svaku promjenu uklopnog stanja, kvara iii pojave opasnih pogonskih stanja u TS, dežurni elektricar duzan je odmah obavijestiti DC OP-a.

Nakon zavrsetka radova saniranog/rekonstruisanog/novoizgradenog prijenosnog objekta DC OP ukIjucenje se obavlja uz suglasnost Direktora OP.


U slucaju pojave opasnih pogonskih stanja u TS (predhavarijsko stanje), te potrebe za hitnim iskljucenjem objekta prijenosne mreze, dezumi elektricar usmeno zahtjeva njegovo iskljucenje od nadleznog centra upravijanja.

Dispecer nadleznog centra upravljanja usmeno odobrava iskljucenje, te zajedno s dežurnim elektricarom poduzima daljnje potrebne radnje na iskIjucenju postrojenja u kvaru. Nakon obavljenog posIa dezumi elektricar obavjestava DC OP o nastaloj situaciji koji poduzima daljnje potrebne radnje obavjestavanja nadležnih osoba iIi angaziranja potrebnih ekipa.

U slucaju totalnog iIi djelimicnog raspada EES-a, DC OP-a ce u suradnji s NOS-om BiH, CUP-ovima i dispecerskim distributivnim centrima izvrsiti obnavljanje istog, u skladu s Planom obnove rada EES-a.

Mjere sigurnosti pri radovima na elektroenergetskim postrojenjima


1. Organizacijske mjere i osnovni principi zaštite na radu

• Rad na objektima treba biti organizirana tako da je osigurana najve a mogu a sigurnost• Izdavanje naloga za rad, nadzor, organizacija rada i neposredne tehni ke radove za vrijeme

opsluživanja i održavanja objekta, a od kojih zavisi sigurnost ljudi i objekata, mogu vršiti samo osobe koje imaju odgovaraju e stru ne kvalifikacije i ovlaštenja prema Pravilniku o organizaciji i sistematizaciji u kompaniji

• Prije po etka radova rukovodilac radova treba dobiti od ovlaštene osobe Nalog za rad, Dozvolu za rad i ostala dokumenta

2. Pet pravila sigurnosti “ZLATNA PRAVILA”

3. Mjere sigurnosti u razvodnim postrojenjimaBoravak u elektromagnetskom postrojenju povezan je sa životnom opasnoš u, pa je potrebito da sepridržavate slijede ih uputa:• Pristup u elektromagnetno postrojenje je dopušten samo uz Nalog za rad i potpisanu Izjavu za radnike

drugog poduze a koje rade u postrojenju• Najstrože je zabranjeno svako kretanje izvan dopuštene zone kretanja i mjesta rada• Upozoravate se da su u pogonu i pod naponom svi dijelovi postrojenja izvan dopuštene zone kretanja i

mjesta rada, te je strogo zabranjeno približavanje i dodirivanje istih• Duga ke predmete nije dopušteno nositi na le ima niti uspravno, nego isklju ivo rukama ispruženim

prema tlu• Radove sa ljestvama, dizalicama, prijevoznim sredstvima, vitlima, velikim i duga kim predmetima

potrebito je izvoditi sa dužnom pozornoš u i uz obavezno prisustvo rukovoditelja radova i nadzorne osobe

• Prilikom kretanja i rada u postrojenju obavezna je upotreba osobnih zaštitnih sredstava i pridržavanje svih ostalih mjera zaštite na radu

• Zabranjeno je ometanje radnika koji izvode radove• Najstrože je zabranjeno pomicanje i uklanjanje bilo koje od poduzetih mjera sigurnosti• Sve djelatnike je potrebno upozoriti na mogu e opasnosti i pokazati im dopuštenu zonu kretanja i

mjesto rada.• Nadzornu osobu obavezno je potrebno upoznati o svim planiranim radovima• Isklju ivo prema odobrenju nadzorne osobe smije se oti i na mjesto rada i zapo eti radove• Nakon što su radovi završeni i pregledani potrebno je objaviti završetak radova• O obavljenom završetku radova potrebno je upoznati sve radove i da je od tog trenutka najstrože

zabranjeno kretanje u postrojenju i odlazak na mjesto rada• Nakon toga je potrebit opotpisati Obavjest o završetku radova

4. Mjere sigurnosti u transformatorskim stanicamaRukovanje i radovi na otklanjanju kvarova, održavanju i remontu elektroenergetskih postrojenja mogu vršiti samo stru no kvalificirane i iskusne osobe.Radove na iš enju postrojenja u beznaponskom mogu vršiti i nestru na lica koja moraju biti upu ena umogu e opasnosti i uz prisustvo rukovodioca radova.Svi navedeni poslovi osim normalnog pogonskog rukovanja mogu se vršiti samo uz prisustvo rukovodioca radova.Radno osoblje mora biti osposobljeno, potpuno zdravo i opremljeni potrebnim alatom, opremom i osobnim zaštitnim sredstvima.Pogonske radove isklju enja pojedinih dijelova vršiti ovim redom:1.ISKLJU ITI PREKIDA2.UVJERITI SE DA JE MEHANIZAM PREKIDA A STVARNO ISKLJU EN3.ISKLJU ITI RASTAVLJA E I ZAKLJU ATI – BLOKIRATI4.POSTAVITI TABLICE UPOZORENJA – NE ISKLJU UJ, RADOVI U TIJEKU5.PROVJERITI BEZNAPONSKO STANJE ISKLJU ENOG DIJELA POSTROJENJA6.IZVRŠITI UZEMLJENJE I KRATKO SPAJANJE NA MJESTU RADAKod normalnih pogonskih isklju ivanja dovoljno je izvršiti samo radnje 1 i 2, ali kada se vrši bilo kakav pregled ili rad na postrojenju potrebno je izvršiti sve navedene radnje od 1 do 6. Izuzetno može uz pismeno odobrenje odgovornog rukovodioca izostati radnja pod brojem 6 ako su prekidi vidljivi i ako ne postoji nikakva opasnost od neovlaštenog ponovnog uklju enja, povratnog napona, indukcije i kapaciteta.

REDOSLJED UKLJU ENJA TREBA VRŠITI OBRNUTOM REDOM

4. Mjere sigurnosti u transformatorskim stanicama

•Poslije svakog automatskog izbacivanja prekida a treba pregledati taj dio postrojenja iako nisu zapažene nikakve nepravilnosti odnodno ako nije dojavljen nikakav kvar na mreži, prekida se može ponovno uklju iti ali tek za 5 minuta poslije automatskog isklju enja.

•Ako prekida ponovno izbaci može se pokušaj ponoviti nakon daljnjih 5 minuta•Ako prekida opet izbaci može se ponoviti novi pokušaj za daljnjih 5 minuta•Ako prekida opet izbaci, treba ga ostaviti isklju enog i pristupiti ispitivanju, odnosno pronalaženju i otklanjanju kvarova. O kvaru je uklopni ar – dežurni elektri ar dužan izvjestiti odmah najkra im putem nadležni DC i svog pretpostavljenog, te potražiti pomo radi pronalaska i otklanjanja kvara.. Tek pošto je utvr en i otklonjen kvar, može se pristupiti ponovnom uklju enju.

•Vrata VN elija ne smiju se otvarati za vrijeme dok su ure aji pod naponom•Malouljnim prekida em snage smije da se uklju ujue i isklju uje odnosni dio postrojenja pod teretom samo ako je u stublinama – prekida a nivo ulja na propisnoj visini

Rastavlja i se smiju uklju ivati-isklju ivati samo kada ne prolazi struja odnosnim strujnim krugom, odnosno kada je prekida prethodno prekinuo struju. Izuzetno moze se rastavlja em isklju iti transformator u praznom hodu nazivne snage najvise do 250 kVA, a pod optere enjem do najvise 50 kVA.

4. Mjere sigurnosti u transformatorskim stanicama

•Prilikom izmjene osiguraca visokog i niskog napona ne smiju se upotrebljavati improvizirani ni krpljeni ulošci, ve originalni, koji stite odnosne elemente razvodnog postrojenja od nedozvoljenog porasta struje i pouzdano prekidaju struju kratkog spoja.

Patrone osiguraca visokog i niskog napona mijenjaju se pomo u izolacionih klijesta i odgovarajucih rucki za osigurace i to po pravilu u beznaponskom stanju.

Kod redovnih obilazaka u trafostanieama vrsiti pregled cjelokupnog postrojenja a naro ito:

• Strujno optere enje transformatora, visinu napona, me ufazni i prerna nuli i upisati u pogonsku knjigu;

• Temperaturu i nivo ulja u transformatoru , silikagel i da Ii je zvuk transformatora normalan;

• Polozaj prekidaca snage i nivo ulja u stublinama;

• Polozaj rastavljaca i da Ii nozevi rastavljaca pravilno naIijezu kontaktne žabice;

• Da Ii cure kablovske glave i da li su ispravni patroni osiguraca niskog napona na razvodnoj tabli;

• Da Ii se primjecuje grijanje iIi varnicenje na spojnim mjestima i da Ii su vrata na VN celijama zatvorena;

• Prekontrolirati da Ii je ispitna spojnica zastitnog i radnog uzemljenja ispravna i neostecena.

Svaki zapazeni kvar treba javiti najkraeim putem nadleznom DC i pretpostavljenom licu

a u slucaju neposredne opasnosti za Ijude, za pogonsku sigumost drugih dijelove postrojenja ili za stetu na postrojenju koja moze nastati, treba odmah iskljuciti dio postrojenja koj i je u kvaru, a nakon toga obavijestiti nadlezni DC Operativnog podrucja.

5. Mjere sigurnosti na nadzemnim vodovima visokog napona

Radove na otklanjanju kvarova, održavanju, remontu i izgradnji dalekovoda mogu vrsiti sarno strucnokvalifikovana i u praksi dovoljno iskusna lica. Svi navedeni radovi osim normalnog pogonskog rukovanja mogu se vrsiti sarno u prisustvu rukovodioca radova, koji mora imati nalog za rad i dozvolu za rad. Radno osoblje mora biti obuceno, potpuno zdravo i opremljeno potrebnim alatom, opremom i sredstvima za licnu zastitu.

POGONSKE RADNJE ISKLJUCENJA DALEKOVODA VRSITI OVIM REDOM:

I. RADNJE KOJE OBAVLJA LICE KOJE VRSI ISKLJUCENJE I UZEMLJENJE

1. ISKLJUCITI PREKIDAC I UVJERITI SE DA JE ISKLJUCEN,

2. ISKLJUCITI RASTAVLJACE I ZAKLJUCATI- BLOKIRATI,

3. STAVITI TABLlCE UPOZORENJA “NE UKLJUCUJ“ RADI SE,

4. PROVJERlTI BEZNAPONSKO STANJE NA MJESTU ISKLJUCENJA,

5. UZEMLJITI I KRATKO SPOJITI NA MJESTU ISKLJUCENJA.


II RADNJE KOJE PROVODE RUKOVODIOCI RADOVA

1. PROVJERlTI BEZNAPONSKO STANJE DV NA MJESTU RADA,

2. IZVRSITI UZEMLJENJE DV NA MJESTU RADA SA OBE STRANE ILl NA SVAKOM STUBU,

3. ISKLJUCITI SUSJEDNE VODOVE AKO SU POD NAPONOM, AKO JE POTREBNO,

4. PROVJERITI ISPRAVNOST STUBOVA NA MJESTU RADA,

5. KORISTITI ODGOVARAJUCA SREDSTVA ZA LlCNU ZASTITU, ISPRAVAN ALAT I OPREMU,

6. PROVESTI I OSTALE MJERE AKO SU POTREBNE.

REDOSLJED UKLJUCENJA TREBA VRSITI OBRNUTIM REDOMREDOSLJED UKLJUCENJA TREBA VRSITI OBRNUTIM REDOM


Kod redovnih obilazaka dalekovoda vrsiti pregled cjelokupnog voda, a naro ito:

• Stanje stubova, izolatora i vodova kao i njihov provjes;

• Da Ii se primjecuje grijanje iIi varni enje na spojnim mjestima i da Ii su spojevi dobri;

• Da Ii je udaljenost objekata i rastinja od vodova zadovoljavajuca;

• Stanje uzemIjivaca i mjerenje otpora uzemIjenja.

Svaki zapazeni kvar treba odmah javiti nadležnom DC i pretpostavljenom licu, a u slu ajuneposredne opasnosti za Ijude, za pogonsku sigurnost drugih dijelova postrojenja iIi za stetu na postrojenju koja moze nastati, treba odmah isklju iti dio dalekovoda koji je u kvaru, a nakon toga obavijestiti nadležni DC Operativnog podrucja.

6. Mjere sigurnosti na kablovskim mrežama

Radu beznaponskom stanju

Prije pocetka rada na kabelskom vodu, potrebnoje potanko razmotriti kabelsku trasu, locirati mijesto rada i primijeniti potrebne zaštitne mjere, uklju uju i i pravila za rad na javnim i prometnim površinama.

Za siguran rad na kabelskom vodu, preporu a se izraditi posebne upute za svaku pojedinu kategoriju i/ili vrstu kabelskih vodova, a osobito glede mogucnosti pojave iznošenog potencijala i/ili induciranih napona

Od provjere beznaponskog stanja kabelskog voda na mjestu rada može se odustati ukoliko postoji samo jedan kabel i ukoliko je na krajevima kabela utvr eno beznaponsko stanje ili je identifikacija kabelskog voda provedena na neki drugi na in.

Ukoliko na mjestu rada nije moguce pouzdano identificirati kabelski vod, za utvr ivanje beznaponskog stanja koristi se ure aj za probijanje kabela . U ovom slu aju , nužno je pridržavati se uputa za rad na siguran na in navedevog ure aja

Kabelski vod mora biti uzemljeni i kratko spojen na svim mjestima isklju enja i odvajanja od napon, kao i na mjestimaprijelaza na nadzemni vod

Prije po etka rada na kabelskom vodu obvezno je:

- isprazniti zaostali naboj (dovoljno dugim pražnjenjem) i

- onemogu iti pojavu opasnih napona na mjestu rada (iznošeni potencijali i/ili inducirani napon).

Na mjestu rada može se odustati od uzemljivanja i kratkog spajanja ukoliko se zbog tehnologije i vrste rada to ne može izvesti (primjerice rad na kabelskoj glavi ili spojnici)


Ako je kabelski vod s uzemljenim metalnim plaštom položen u zoni utjecaja mreže istosmjerne ili izmjeni ne

struje za elektrovu u(željeznice, tramvaje ili sli no), odnosno ako se potencijal iz takvih mreža i postrojenja može prenijenti na mjesto rada preko metalnog plašta, obvezno treba premostiti metalni plašt kabela na mjestu rada s bakrenim vodi em presjeka ne manjeg od 16 mm2 i to prije po etka rada odnosno prije rezanja kabela.

Na kabelskom vodu preko kojeg se može prenijeti opasni potencijal iz susjednih postrojenja na mjesto rada, kao i u slucaju mogucnosti pojave lutaju ih struja (postrojenja elektricne vu e i slicno), potrebno je prora unom ili analizom odrediti moguce iznose opasnih napona dodira, na in i mjesta uzemljivanja i kratkog spajanja, odnosno odrediti nacin zaštite.

Kod radova na kabelu bez metalnog plašta ( s ekranom) kabel smije biti uzemljen i kratko spojen samo na jednoj strani, a na drugoj strani se kabel samo kratko spaja.

Ako treba kratkotrajno uzemljiti kabel na mjestu rada, mora se za to vrijeme skinuti uzemljenje s kraja kabela (ne smije postojati zatvorena petlja izme u kabela i zemlje).


Ostale zaštitne mjere

Prije po etka radova iz kabelske kanalizacije otvora i sli no, nužno je:

1. Iscrpiti svu vodu,

2. O istiti i provjetriti, te

3. Prema potrebi ispitati sadržaj otrovnih i/ili eksplozivnih plinova u zraku.

Zagrijavanje kabelske mase izvodi se u za to odre enim posudama i na otvorenom prostoru. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti tijekom pripreme kabelske mase, te njenom prenošenju i ulijevanju u spojnice i kabelske glave.

Tijekom rada na kabelskoj glavi na stupu zabranjeno je dizanje prepunjene i teške posude s kabelskom masom.

U spojnicama i kabelskim završnicama, posebnu pozornos treba posvetiti bojama žila kabela. Obvezno je ispitivanje istofaznosti i redoslijeda faza.

Mehani ke izvori opasnosti i mjere zaštite

Sandro Zovko, dipl. ing.el

Sandro Zovko, dipl. ing.

Vrste opasnosti, štetnosti i napora na radu

Opasnosti na radu:- Mehani ke opasnosti- Opasnost od padova na radu- Opasnosti pri kretanju na radu- Opasnosti od elektri ne struje- Opasnosti od požara- Toplinske opasnosti



Štetnosti na radu:- Nepovoljna mikroklima- Štetna buka i vibracije- Štetne kemijske tvari- Štetne biološke tvari- Štetna zra enja i polja- Neodgovaraju a rasvjeta- Opasnosti i štetnosti pri radu s ra unalom



Napori na radu:- Tjelesni napori- Psihofiziološki napori


Zakonska osnovaTemeljem Zakona o zaštiti na radu (SL. List SR BIH broj 22/90), te podzakonskih

akta proizaslih na osnovu navedenog Zakona regulrana su prava i obaveze poslodavca i zaposlenika

• PoslodavacJe dužan organizirati poslove zaštite na radu i osigurati njihovo izvršavanje, tako da svakome uposleniku omogu i obavljanje radnih zadataka u uvjetima za siguran rad

• Zaposlenik• Ima pravo odbiti rad ako mu neposredno prijeti opasnost za život i zdravlje zbog

toga što nisu primjenjena propisana pravila zaštite na radu.• Zaposlenik je dužan obavljati poslove dužnom pozornoš u sukladno pravilima

zaštite na radu i to po slijede em postupku:• prije po etka rada pregledati mjesto rada, te o eventualno uo enim nedostacima

izvjestiti voditelja poslova ili poslodavca• posao obavljati sukladno pravilima struke, uputama proizvo a a strojeva i ure aja,

osobnih zaštitnih sredstava i radnih tvari, te uputama poslodavca i njegovog ovlaštenika

• prije napuštanja mjesta rada ostaviti sredstva rada u takvom stanju da ne ugrožavaju druge uposlenike i sredstva rada


OP E UPUTE ZA SIGURAN RAD NA STROJU

• NA STROJU SMIJE RADITI SAMO RADNIK KOJI ISPUNJAVA POSEBNE UVJETE ZA RAD NA TOM STROJU I KOJI JE OSPOSOBLJEN ZA RAD NA SIGURAN NA IN.

• PRI RADU NA STROJU RADNIK JE IZLOŽEN OPASNOSTIMA OD ZAHVA ANJAPOKRETNIM I ROTIRAJU IM DIJELOVIMA STROJA, VRA ANJA ILI ODBACIVANJA PREDMETA OBRADE, LETE IH KOMADA I ESTICA, PADOVA PREDMETA I SLI NO, ŠTO MOŽE IZAZVATI TEŠKE OZLJEDE.

• PRIJE PO ETKA RADA OBAVEZNO PROVJERITI ISPRAVNOST SVIH DIJELOVA NA STROJU, A POSEBNO DA LI SU SVI POKRETNI DIJELOVI STROJA ZATVORENI ZAŠTITNOM NAPRAVOM.

• DOK STROJ RADI ZABRANJENO GA JE ISTITI, PODMAZIVATI ILI POPRAVLJATI.• PROSTOR OKO STROJA MORA UVIJEK BITI O IŠ EN, A PRISTUP STROJU

SLOBODAN.• SA STROJA JE ZABRANJENO SKIDATI ZAŠTITNE NAPRAVE.• ZA VRIJEME RADA RADNIK MORA KORISTITI ZADUŽENA OSOBNA ZAŠTITNA

SREDSTVA.• U SLU AJU BILO KAKVOG KVARA NA STROJU ILI ALATU, NA ZAŠTITNOJ NAPRAVI

ILI UREÐAJIMA ZA UKLJU IVANJE, STROJ TREBA ZAUSTAVITI I KVAR DOJAVITI ODGOVORNOM VODITELJU POSLOVA.


OP E UPUTE ZA SIGURAN RAD NA STROJU

• ZA VRIJEME RADA TREBA SE USREDOTO ITI NA RAD I NE RAZGOVARATI S DRUGIM RADNICIMA, POSEBNO SU OPASNE RAZLI ITE ŠALE I IGRE OKO STROJA JER MOGU BITI UZROKOM OZLJEDE.

• NAKON ZAVRŠETKA RADA POTREBNO JE POTPUNO ISKLJU ITISTROJ. TADA SE STROJ MOŽE POPRAVLJATI, PODMAZIVATI I ISTITITE POSPREMATI I ISTITI U NJEGOVOJ NEPOSREDNOJ OKOLINI.


Što su to zaštitne blokade i koja je njihova najzna ajnija funkcija?

• Zaštitne blokade (zaštitni ure aji za blokiranje) su ure aji kojima se osigurava me uovisnostdjelovanja zaštitnih naprava ili ure aja i oru a odnosno njegovih dijelova.

• Me uovisnost djelovanja osigurava se osobito u slu ajevima kad se zahtijeva da se oru e ili njegov dio ne može staviti u pogon dok se ne postavi ili dovede u ispravno stanje zaštitna naprava ili ure aj odnosno da se zaštitna naprava ili ure aj ne mogu skinuti dok se oru eodnosno njegov dio ne zaustavi.

• Zaštitne blokade moraju biti tako izvedene da su zaštitne naprave i zaštitni ure aji automatski u funkciji od po etka nastajanja opasnosti odnosno od po etka rada oru a s opasnim tvarima.

• Ovisno o vrsti oru a, zaštitne blokade prema zaštitnim napravama i ure ajima moraju osiguravati:

– da za vrijeme opasnog gibanja odnosno rada oru a s opasnim tvarima zaštitna naprava ili zaštitni ure aji budu sve vrijeme u radu djelotvorni;

– da se u slu aju skidanja ili otvaranja zaštitne naprave ili zaštitnog ure aja automatski zaustavi rad oru a;

– da je skidanje odnosno otvaranje zaštitne naprave ili zaštitnog ure aja mogu e tek kad je potpuno zaustavljeno opasno gibanje odnosno rad oru a s opasnim tvarima i onemogu enodjelovanje preostale energije nakon isklju enja oru a.


OPASNOSTI PRI ELEKTROLU NOMZAVARIVANJU

– Udar elektri ne struje na primarnoj ili mrežnoj strani.– Udar elektri ne struje na sekundarnoj ili zavariva koj strani.– Opekline pojedinih dijelova tijela zbog prskanja užarenih metalnih estica te pri dodiru

s vru im ili užarenim metalnim površinama.– Ošte enje o iju zbog štetnog zra enja na vidljivom podru ju, koje se o ituje jakim

bliještanjem i zasljepljenjem, a posljedica može biti bolna upala o iju.– Ošte enje o iju zbog štetnog ultraljubi astog i infracrvenog zra enja.– Ošte enje kože u obliku upala, na nezašti enim dijelovima tijela, koje nastaju pod

utjecajem jakih ultraljubi astih zraka.– Ošte enje o iju zbog pada iskre i lete ih estica te estica šljake (kod iš enja

šljake).– Ošte enje organizma udisanjem šletnih plinova, para i dimova koji nastaju pri

zavarivanju.– Štetne tvari u obliku dimova ovise o vrsti elektrode te, u manjoj mjeri, o vrsti predmeta

obrade.– Posebno su opasni spojevi kroma, tzv. kromati i spojevi nikla koji mogu uzrokovati rak

te manganovi oksidi (mangan je otrovan).– Tako er su opasni svi dimovi koji nastaju pri zavarivanju kao što su željezni oksidi,

silicijum-dioksid, kalcijum-oksid. magneziju m-oksid, fluoriden. titan-dioksid.– Požar zapaljivih tvari blizu mjesta zavarivanja.


UPUTE ZA SIGURAN RAD PRI ELEKTROLU NOM ZAVARIVANJU

• Zavariva ki se ure aj mora priklju ivati na mrežu na ispravan na in, a uti nicesa zaštitnim kontaktom i s dovoljne snage u odnosu prema potrošnji ure aja.Zaštita od udara elektri ne struje na primarnoj ili mrežnoj sirani zavariva kogure aja mora se provoditi kao i pri radu s bilo kojim drugim elektri nimtrošilom. Zaštita od izravnog ili direktnog dodira provodi se naj eš eizoliranjem svih dijelova pod naponom. Kod zavariva kih ure aja to zna i da su ku išta ure aja zatvorena i neošte ena te da su svi priklju ni kabeli i utika iispravni. Zaštita od posrednog ili indirektnog dodira postiže se naj eš eautomatskim isklju ivanjem napajanja pomo u osigura a, koji u slu aju kvara na zavariva kom ure aju isklju uju strujni krug.



• Zaštita od udara elektri ne struje na sekundarnoj zavariva koj strani provodi se korištenjem ure aja sa sniženim naponom praznog hoda te korištenjem ispravnog zavariva kog pribora i odgovaraju ih zaštitnih sredstava. Negativni pol zavariva kogstrujnog kruga mora se spajati uvijek neposredno na predmet koji se zavaruje, i to stoje mogu e bliže to ki zavarivanja. Tako se sprje ava pojava lutaju ih struja koje mogu oštetiti vodi e u elektri noj instalaciji. Drža elektroda mora biti izoliran i potpuno ispravan. To se odnosi i na kabele na zavariva koj strani, koji po cijeloj dužini moraju biti izolirani i ispravni. Ošte ene dijelove treba odmah zamijeniti novima. Tijekom rada, radnik mora na objema rukama nositi kožne zaštitne rukavice za zavariva e i zaštitne cipele s gumenim potplatom, a promjenu elektroda obavljatisamo sa suhim rukavicama.

• Kako elektri ni luk proizvodi jako zra enje L_ vidljivom, ullraljubi astom i infracrvenom podru ju, radi zaštite o iju od tih štetnosti mora se pri elektrolu nomzavarivanju nositi posebni zavariva ki štitnik za zaštitu o iju i lica, s tamnim staklima takvog zasjenjenja koje odgovara vrsti posla odnosno jakosti zavariva ke struje (prema DIN-u izme u 9 i 14).



• Pri iš enju šljake mora se, radi zaštite o iju od mehani kih ošte enja, koristiti prozirno staklo na zavariva kom štitniku ili zaštitne nao ale s prozirnim staklima i sa strani nom zaštitom.

• Pri elektrolu nom zavarivanju u zatvorenom prostoru moraju se koristiti ventilacijski ure aji za odsisavanje plinova i dimova neposredno s mjesta rada, naro ito ako se radi na predmetima od kroma, nikla, cinka, mjedi ili ostalih obojenih i štetnih metala, ili na predmetima koji su obojeni minijem i si.

• Pri zavarivanju dijelova koji su bili odmaš ivani klor ugljiko vodicima, npr. Tri ili Per, ili ako se zavaruje u njihovoj blizini, može se pojaviti fosgen koji je otrovan. Zbog toga je odmaš ene dijelove prije zavarivanja potrebno brižljivo osušiti.

• Pri elektrolu nom zavarivanju moraju se koristiti sva propisana osobna zaštitna sredstva kao što su posebni zavariva ki Štitnik za o i i lice s tamnim staklima, zaštitna kapa, zaštitno odijelo, ali ne iz sintetske tkanine zbog opasnosti od zapaljivosti, zaštitna kožna prega a, zaštitne kožne rukavice za zavariva e, zaštitne nao ale s prozirnim staklima, zaštitne cipele s neošte enim gumenim potplatom i eli nomkapicom, razne izolirane zaštitne prostirke i dr.

• Iz okoline mjesta zavarivanja moraju se maknuti sve lakozapaljive tvari kao što su masne krpe, drvo, zapaljive teku ine itd., kako ne bi nastao požar.



• Iz okoline mjesta zavarivanja moraju se maknuti sve lakozapaljive tvari kao što su masne krpe, drvo, zapaljive teku ine itd., kako ne bi nastao požar.

• Zavarivati se smije isklju ivo na mjestima koja su sigurna od nastanka požara. To se naro ito odnosi na privremena mjesta rada, na kojima se ne zavaruje stalno, nego prema potrebi. Pri zavarivanju se uvijek stvara vrlo visoka temperatura, pa se mnogi materijali, koji do u u dodir s dijelovima koji se zavaruju, mogu zapaliti. Uz to, najve a opasnost za nastanak požara jesu užarene estice koje se stvaraju pri zavarivanju i padaju uokolo mjesta zavarivanja, ak na udaljenost i do 10 m. Ako takve vru e ili užarene estice do u u dodir sa zapaljivim materijalima, mogu uzrokovati požar ak i nekoliko dana nakon zavarivanja. Zbog toga se na mjestu rada moraju osigurati svi uvjeti kako ne bi nastao požar te pribaviti odgovaraju a dokumentacija, a nakon završenih radova obaviti zapisni kaprimopredaja radova.


UPUTE ZA SIGURAN RAD NA MOSNOJDIZALICI

• DIZALICOM SMIJE UPRAVLJATI SAMO RADNIK KOJI ISPUNJAVA POSEBNE UVJETE ZA RAD S TIM STROJEM TE KOJI JE OSPOSOBLJEN ZA RAD NA SIGURAN NA IN. DIZALICOM SE MORA UPRAVLJATI U SKLADU S UPUTAMA PROIZVO A A TE PROPISANIM PRAVILIMA ZAŠTITE NA RADU.

• PRIJE PO ETKA RADA DIZALI AR JE DUŽAN PROVJERITI ISPRAVNOST DIZALICE. AKO OPAZI OPASNOST ILI KVAR, ODMAH TREBA PREKINUTI RAD I OBAVIJESTITI VODITELJA POALOVA.

• AKO TIJEKOM RADA DIZALICE, POD OPTERE ENJEM, NESTANE ELEKTRI NE STRUJE, SVE UPRAVLJA KE MEHANIZME TREBA STAVITI U NULTI POLOŽAJ, A DIZALICU RASTERETITI SPUŠTANJEM TERETA NA TLO POMO U RU NE ILI NOŽNE KO NICE. AKO TO NIJE MOGU E, TREBA OSIGURATI PROCTOR ISPOD VISE EG TERETA.

• DIZALI AR JE DUŽAN UPRAVLJATI DIZALICOM PREMA ZNAKOVIMA SIGNALISTA ILI VEZA A TERETA. TREBA S POZORNOŠ U PRATITI KRETANJE TERETA I DAVATI UPOZORAVAJU E SIGNALE. AKO SE ISPOD TERETA NALAZE DRUGE OSOBE.



• TERET SE MORA PRENOSITI NAJMANJE 2 METRA IZNAD NAJVIŠIH OBJEKTA.• TERET SE SMIJE PODIZATI I SPUŠTATI SAMO KADA JE “MA KA”

ZAUSTAVLJENA IZNAD MJESTA UTOVARA.• ZABRANJENO JE PODIZATI TERET NEPOZNATE ILI SUMNJIVE TEŽINE, AKO NA

DIZALICI NIJE UGRA EN GRANI NIK PREOPTERE ENJA.• ZABRANJENO JE OPTERE IVATI DIZALICU TERETOM VE IM OD DOPUŠTENE

NOSIVOSTI DIZALICE.• ZABRANJENO JE PODIZATI TERET S KOSO POSTAVLJENIM UŽETOM.• ZABRANJENO JE LJULJANJEM SPUŠTATI TERET IZVAN MANIPULATIVNOG

PROSTORA.• ZABRANJENO JE PRENOSITI RADNIKE NA TERETU ILI ZAHVATNOM SREDSTVU.• ZABRANJENO JE OSTAVITI TERET DA BEZ POTREBE VISI NA KUKI• ZABRANJENO JE OPTERE ENOM DIZALICOM OBAVLJATI ISTODOBNO VIŠE

RADNIH OPERACIJA NEGO ŠTO DOPUŠTA UPRAVLJA KI SUSTAV DIZALICE TE DIZATI ILI SPUŠTATI TERET UZ ISTODOBNO KRETANJE “MA KE” NA NOSE EMUŽETU.

• ZABRANJENO JE PODIZATI TERET KOJI NIJE SLOBODAN ILI UPATIPREDMETE U VRŠ ENE ILI ZAMRZNUTE U ZEMLJI.



• U SLU AJU BILO KAKVOG KVARA NA DIZALICI, DIZALI AR MORA ODMAH PREKINUTI RAD I KVAR DOJAVITI ODGOVORNOM VODITELJU POSLOVA.

• ZA VRIJEME RADA DIZALI AR MORA KORISTITI ZADUŽENA OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA.

• PRIJE NEGO ŠTO NAPUSTI RADON MJESTO, DIZALI AR TREBA RASTERETITI DIZALICU I PODI I KUKU DO NAJVIŠE VISINE, A DIZALICU POSTAVITI NA ODRE ENO MJESTO. SVE UPRAVLJA KE SUSTAVE TREBA POSTAVITI U NULTI POLOŽAJ, A PREKIDA U KABINI ISKLJU ITI.

• AKO DIZALICA IMA DOVOD STRUJE PREKO KABELA, ISKLJU IVA STRUJE TREBA I ZAKLJU ATI OD NEŽELJENOG KRETANJA DIZALICU TREBA OSIGURATI KO NIM NAPRAVAMA.


Sigurnost na radu s eonomglodalicom

• Opasnosti pri radu:• Prsti ruku ili šaka mogu Vam do i u dodir sa glodalom ako nije propisno

zašti eno.• Glodalo za vrijeme rada može puknuti te Vas odlomljeni dijelovi mogu

ozlijediti.• Glodalo može izletjeti iz ležišta ako nije dobro montirano (u vrš eno) ili

nedovoljno u vrš eno u glavi vretena.• Glodalo može puknuti ako se neodgovaraju e upotrebljava u odnosu spram

vrste obrade.• Nehotice se može spustiti glava glodala ako pedala ili ure aj za spuštanje

glodala nije odgovaraju e ogra eno.• Možete naletjeti na glodalo ako obra ujete komad upotrebom

neodgovaraju eg šablona ili ako predmet obrade loše u vrstite.• Negdje se može oštetiti elektri na instalacija, te je mogu nastanak strujnog

udara.


Sigurnost na radu s eonom glodalicom

Upute za siguran rad:• Prije po etka rada ustanovite da li je glodalo ispravno i dobro u vrš eno u ležištu, te

da li je stroj ispravan.• Prije po etka rada s neposrednim rukovoditeljem dogovorite maksimalnu dopuštenu

brzinu u odnosu spram svojstva glodala.• Glodalo treba ograditi sa gornje i donje strane vrstom i prozirnom zaštitnom

napravom.• Zaštitna ograda glodala mora biti pomi na (podesiva).• Treba provjeriti da li je nožna pedala ili ure aj za uklju ivanje ogra ena kako se ne

bi mogla nehotice aktivirati.• Upotrebljavajte prikladne šablone pri obradi manjih i nepravilnih komada.• Koristite zaštitnu odje u priljubljenu za tijelo.• Svaku neispravnost ili opasnost odmah prijavite neposrednom rukovoditelju.• Ako nastane kvar na bilo kojem dijelu stroja, odmah prekinite rad.• Ne napuštajte stroj dok je radno vreteno u pokretu.• Stroj i radni prostor moraju se držati u urednom stanju.


Sigurnost na radu sa vili aromOsnovni izvori opasnosti pri radu su:

– Pad tereta koji se prevozi na tlo ili na druge radnike u blizini.

– Zapinjanje teretom za okolne predmete ili osobe.

– Sudar s drugim vozilom unutarnjeg prijevoza ili udaranje u okolne predmete i objekte.


Sigurnost na radu sa vili aromUPUTE ZA SIGURAN RAD

• Teret na vili aru treba uvijek smjestiti što bliže jarbolu s vodilicama.

• Teretu se obvezno mora pri i s najpristupa nije strane i to tako da vilice stoje pod pravim kulom u odnosu prema teretu. Zahvatne krakove vilica treba postaviti na odgo-varaju i razmak koji odgovara širini tereta. Vilice treba poravnati u odnosu prema tlu i spustiti na takvu visinu da se mogu nesmetano podvu i pod teret.

• Ta radna operacija se ne smije izvoditi ako teret nije postavljen na podmeta e ili na paletu.

• Teret treba najprije malo podignuti od tla i provjeriti njegovu stabilnost. Ako je teret stabilan, jarbol s vodilicama treba nagnuti unatrag. Potom teret treba podi i od tla na visinu od 30 do 50 cm.


Sigurnost na radu sa vili arom

• Kako bi se sprije ilo zapinjanje teretom ili jarbolom, treba s pozornoš u promatrati prijevozni put, a napose prepreke, visinu otvora i prolaza. Ako teret onemo-gu avadobni vidljivost u vožnji naprijed, tada se treba voziti unatrag.

• Najve i dopušteni nagib po kojem se vili ar smije kretati jest 30".

• Pri vožnji uz kosinu teret treba biti na prednjoj strani. Ako se teret vozi niz kosinu, vili ar treba voziti unatrag, tako da se teret nalazi na suprotnoj strani od smjera vožnje.

• Kod odlaganja tereta, vili arom treba pri i na oko 1 metar od mjesta za odlaganje. Zahvatne naprave treba postaviti oko 15 cm iznad mjesta za odlaganje. Vili ar se potom treba pri-bližiti neposredno do mjesta odlaganja i naginjanjem jarbola dovestivilice u vodoravan položaj. Teret mora biti to no iznad mjesta za odlaganje. Vozilo treba zako iti ru nom ko nicom i pažljivo spustiti teret.


Sigurnost na radu sa vili aromPOZOR - ZAPAMTITE

• Vili arom smiju upravljati i rukovali samo zdravstveno .sposobni radnici, stru no osposobljeni za rad s vili arom.

• Gledajte uvijek u smjeru kretanja vozila i nastojite pravodobno uo itisvako zbivanje na prijevoznom putu.

• Tijekom vožnje nadzirite stabilnost tereta, a posebice pri vožnji u zavojima. Prije ulaska u zavoj obvezno smanjite brzinu.

• Kada se približavate pješacima smanjite brzinu i upozorite ih zvu nimsignalima da nailazi vili ar.

• Pri promjeni smjera kretanja obvezno uklju ite pokaziva e smjera, a ako vili ar nema pokaziva e, u inite to rukom.

• Na prometnim površinama kre ite se samo dopuš-tenom brzinom.• Izbjegavajte nagla zaustavljanja, kretanja i skretanja.• Tijekom vožnje poštujte sve prometne znakove, znakove sigurnosti i

obavijesti.


Opasnosti pri radu na strojevima i ure ajima

- zahva anje rotiraju imi ostalim pokretnim dijelovima

- odlijetanje estica pri obradi

- rasprsnu a i odlijetanje dijelova

- ubodi na oštre i šiljaste predmete



Tuesday, October 20, 2009 Sandro Zovko, dipl. ing.110



Opasnosti pri radu s ru nimalatom


Opasnosti pri radu s ru nimalatom

- neispravan ru nialat

- neodgovaraju ina in rada

- uporaba ru nogalata u neodgovaraju esvrhe


Opasnost od padova na radu

- padovi radnika na razini (npr. skliski i neravni podovi)

- padovi radnika s visine (npr. ljestve, podesti, skele, stube)

- padovi radnika u dubinu (npr. otvori u podu, reviziona okna)

- zatrpavanja








Opasnost od zarušavanja na radu


Opasnosti pri kretanju na radu


Nepovoljnamikroklima

Temperatura zraka- Laki ru ni rad u sjede em

položaju od (19 do 25) °C- Srednje teški rad od (18 do 24)

°C- Teški i najteži rad najmanje 12

°CVlažnost zraka- Relativna vlažnost zraka od (40

do 60) %Brzina kretanja zraka- Ovisi o vrsti rada i kre e se od

(0,5 do 0,8) m/sekundu

Sandro Zovko, dipl. ing.120

Štetna bukaRazina

zvu nog tlaka dB(A)

Mjesto ili izvor buke

130 Hitac iz puške, avion, vatromet120 Pneumatski eki , bušilica, rock glazba,(granica

boli)110 Motorna pila, pjeskarenje, kova nica100 Kružna pila, tkala ki stroj, rotacija u tiskari90 Kompresor, stroj za predenje, sirena80 Alatni stroj, unutrašnjost tramvaja70 Usisava , prometna ulica50 Ured, obi an razgovor, tiha ulica40 Stan, prigušen govor20 Tih nenastanjen predio


Štetna bukaOpasnost od ošte enja sluha- dopušteno vrijeme dnevnog izlaganja buci razine do 90 dB(A) 8 sati

- dopušteno vrijeme dnevnog izlaganja buci razine do 92 dB(A) 6 sati- dopušteno vrijeme dnevnog izlaganja buci razine do 95 dB(A) 4 sata- dopušteno vrijeme dnevnog izlaganja buci razine do 100 dB(A) 2 sata

Otežano obavljanje poslova i komuniciranje- normalni govor na udaljenosti 1 m = 68 dB(A)- zadovoljavaju e sporazumijevanje telefonom 55 dB(A)

Do 60 dB(A) podru je psihološkog djelovanjaIznad 120 dB(A) podru je akutnog ošte enja (kod dužeg trajanja –gluho a)


Štetna buka


Štetna buka

Sredstva za zaštitu sluha epi i za zaštitu sluhaŠtitnici za zaštitu sluha


Tjelesni naporiOpasnosti kod ru nog podizanja i

prenošenja teretaDopuštene težine teretaSiguran na in rada


Tjelesni naporiRu no podizanje i prenošenje raznih tereta iziskuje odre eni fizi ki napor i optere enje pojedinih dijelova tijela, a može uzrokovati i mogu aošte enja kralješnice.Težina tereta ne smije biti ve a od 15 kg za žene i 25 kg za muškarce a iznimno jedan radnik može prenositi i terete od 50 kg, no to se onda smatra poslom s posebnimuvjetima rada.


Dopustivete ineTereta

15 kg za ene

25 kg za muškarce


Psihofiziološki napori

- Razlozi za mogu i stres- poslovni razlozi- štetna radna okolina

- Posljedice- ošte enje zdravlja

- Što u initi?



Zaklju ak

Oprema i sredstva za osobnu zaštitu pri radovima na elektroenergetskim

postrojenjima

Za djelatnike poduze aElektroprijenos

a.d. Banja luka, Operativno podru jeMostar


1. OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA, ZASTITNA OPREMA I IZOLACIONI ALATIOsobna zastitna sredstva, zastitna oprema i izolacioni alat, koji sluze za rad u elektroenergetskim objektima moraju biti

ispitana i atestirana shodno BAS-standardima, odnosno prema odgovaraju im stranim standardima ukoliko domaci ne postoje.

Izolaciona zastitna oprema i izolacioni alat, moraju biti odabrani prema nazivnim naponima mjesta rada u objektu

Osobna zastitna sredstva, zastitna oprema i izolacioni alat moraju biti odrzavani u besprijekornom stanju i cuvani na adekvatan na in prema uputstvu proizvodaca.

Osobna zastitna sredstva, zastitnu opremu i izolacioni alat treba prije upotrebe vizualno pregledati, da ne postoje vidljiva ostecenja. Osteceni primjerci se ne smiju upotrebljavati i moraju se zamijeniti ispravnim.

Izolaciona zastitna sredstva, izolaciona zastitna oprema i izolacioni alat se moraju cuvati u prikladnim i suhim prostorima u kojima nisu izlozena stetnim utjecajima okoline.

Izolaciona zastitna sredstva i izolacionu opremu treba periodicno detaljno pregledati i ispitati u odredenim vremenskim razmacima, odnosno u skladu s odgovaraju im standardima.

Radi kontrole rokova ispitivanja, na sredstvima i opremi mora postojati oznaka ili žig ovlastene organizacije koja je obavila ispitivanje i datum ispitivanja.

Za vrijeme obavljanja manipulacija i rada na objektima koriste se odgovaraju a sredstva osobne zastite i zastitna oprema i to:

a) Zastitni sljem (BAS EN 397:2001). Koristi se prilikom manipulacije i radova na objektima.

b) Indikator napona. Primjenjuje se za utvrdivanje beznaponskog stanja (lEC 1243-1: 1997).





Pruzanje prve pomo i


1. Prva pomo

Zakonom o zaštiti na radu propisano je da je potrebno sve djelatnike obvezno osposobiti za

pruzanje prve pomoci u slu aju ozljede na radu.

Poslodavac preuzima obvezu oslguranja potrebnog materijala i organizaciju pruzanja prve pomo i u slu aju ozljede ili bolesti. Na radnim mjestima, gdje postoji mogucnost ozlje ivanja djelatnika, nalazi se oprema, odnosno ormari za pruzanje prve pomo i koji treba sadrzavati najmanje sljedece:

Prva pomo se pruža na mjestu doga aja, a ozlje enik se izuzetno premješta bez pružene

pomo i ako okolica ugrožava njegov život.


2. Pravila pružanja prve pomo i

• Prije pružanja prve pomo i uo ite promjene na ozlje eniku

• inite uvijek samo što je potrebno da se ukaže prva pomo

• Ne upuštajte se u zahvate koje ne poznajete

• Radite mirno i sabrano, ne pani arite jer to negativno utje e na ozlje enog. Tijekom pružanja prve pomo i pošaljite nekoga iz vaše blizine da izvjesti hitnu medicinsku pomo na telefon 124 o nastaloj ozljedi tako da stru na medicinska ekipa što prije krene prema ozljedjeniku

• Ne premještajte uposlenika nakon pružene osnovne prve pomo i ako nije nužno

• Prijelomi natkoljenice ili kralježnice zahtjevaju da ih zbrine stru na ekipa hitne medicinske pomo i, jer uprotivnom mogu uslijediti nepredvidive posljedice. Ako je mogu dolazak ekipe hitne pomo i pri ekajte stru nu ekipu

• Ozlje enika treba premjestiti sa mjesta doga aja samo ako prijeti opasnost od širenja požara, mogu ih eksplozija, urušavanja i sl.


3. Pregled ozlje ene osobe• Svijest... Postavite ozljedeniku nekoliko pitanja. Ako ne odgovara nanesite mu laganu bol

tako da ga uštinete za podlakticu iii potkoljenicu . Ako ne reagira. nastupio je gubitak svijesti.

• Disanje... Disanje cujemo, vidimo i osje amo, a moze biti ubrzano, usporeno ili otezano. Ako osoba ne dise, uvjerite se u to na taj nacin da joj glavu zabacite unazad i prislonite svoje uho ispred nosa i usta ozljedenika. Ako ne osjetlte I ne cujete disanje, zapocnlte odmah umjetnim disanjem.

• Rad srca.... Puls osje amo na jagodicama prstiju ako opipamo vratnu žilu kucavicu. Ako pulsa nema, zapo nite odmah umjetnim disanjem i masazom srca.

• Boja koze... Modra boja kože upu ujee na gušenje, blijeda na stanje straha i iskrvarenje, siva s grašcima znoja na stanje šoka.

• Ozljeda s krvarenjem.... Lako se uo avaju. Unutarnje ozljede naslu ujemo prema mjestu boli, znacima krvarenja, oteklinama i sl.

• Prijelom kostiju i ozljede zglobova... Prepoznaju se po bolovima na koje se žali ozljedenik, po promjeni oblika ozljedenog dijela tijela u odnosu na zdravi dio, a kod otvorenog prijeloma vidi se rana i kost.

• Ozljede kralježnice... Prepoznaju se po bolovima koj i nastaju na mjestu ozljede, nemogu nosti pokretanja nogu ili ruku ako je ozlje en vratni dio.


4. Nesvjest

• Osoba se srusila , ne reagira na pitanja i dodire, ali dise i srce joj radi. Osobu odmah okrenite na bok s licem prema podlozi. Onesvjesteni ne smije ležati na ledima (vidi donju sliku) jer bi se ugusio vlasti tim jezikom. Do dolaska strucne medicinske ekipe hitne pomo i pratite diše Ii i radi Ii mu srce.


• Disni putevi koje u nesvjesnom stanju zatvara vlastiti jezik, oslobadaju se za prolaz zraka zabacivanjem glave unazad ili podizanjem donje celjusti.

• Pruzanje pomoci osobi u nesvijesti treba zapoceti odmah. U protivnom prestat ce disati, a zbog prestanka disanja stat ce i srce. Osobu u nesvjesti treba okrenuti u bo nipoložaj

• Do dolaska hitne medicinske pomoci ostanite uz osobu. Provje ravajte dise Ii, pipajte joj puis na vratu da osjetite rad srca. Ako je dostupan prilaz ekipi hitne pomoci, ne treba ozljedenu osobu prenositi jer moze imati i druge ozljede koje ne mozete prepoznati u takvom stanju.



5. POSTUPAK OZIVLJAVANJA

• Kad se ozljedenik na e u stanju klinicke smrti, provodimo postupak ozivljavanja. Prividna iii klinicka smrt je stanje u kojem osoba nije pri svijesti, ne dise i srce joj ne radi, ali nema sigurne znakove smrti (zjenice reagiraju na svjetlo i nema mrtvacke pjege).

• Najcesce nastaje kod udara elektricne struje, udara groma, utapljanja, smrzavanja, trovanja ugljikovim monoksidom, alkoholom, drogama, kod infarktnog stanja.

PRAVILA OZIVLJAVANJA:PRAVILA OZIVLJAVANJA:

1. Ozljedeniku koji · je bez svijesti otvorite disne putove (zabacite ozljedeniku glavu unazad i podignite mu donju celjust)

2. Ako ne dise uspostavite disanje (umjetno disanje usta na usta ili usta na nos)

3. Ako nema bila (srce ne radi) uspostavite cirkulaciju (zapocnite s masazom srca).


6. UMJETNO DISANJE

Ako je ozljedenik prestao disati , odmah zapocnite umjetnim disanjem. Ako se osoba nalazi u zatrovanom prosloru, izmesite je na svjezi zrak, a pritom kad ulazite u zatrovan i prostor, upotrijebite za sebe zastitna sredstva.

POSTUPAK UMJETNOG DISANJA:

1. Zabacite ozljedeniku glavu unazad

2. Zatvorite ozljedeniku nos palcem i kaziprstom jedne ruke

3. Udahnite duboko

4. Obuhvatite svojim ustima ozljedenikova usta i izdahnite

5. Da li je zrak usao u ozljedenikova pluta vidjet ete po pomicanju prsnog koša

6. Odmaknite glavu od ozlje enikovih usta i ponavljajte radnje 12 - 14 puta u jednoj minuti.



7. MASAZA SRCA

• Ako ozlje enik nema pulsa na vratu, zapocnite masazom srca. Umjetno disanje i masazu srca radi uvijek jedna osoba, a kad se ona zamori, zamjenjuje je druga osoba. Na taj nacin jedna osoba provjerava u injeno jer bi dvije osobe tesko uskladile izvrsavanje radnji, ako to rade prvi put. Dvije osobe mogu ozivljavati ozljedenika ako su zdravstveni zaposlenici koji su u tim radnjama dobro uvjezbani.


POSTUPAK OŽIVLJAVANJA

• kod udara elektricne struje provjerite je Ii osoba jos uvijek u dodiru s vodi em struje

• zapo nite odmah ozivljavanje, ne gubite vrijeme jer mozak ne podnosi nedostatak kisika i hranjivih tvari, zbog ega nepovratno odumire

• upuhnite 2 puta zrak u plu a

• odredite mjesto masaze na donjoj trecini prsne kosti

• na odredeno mjesto polozite zapesce svoje ruke, drugu ruku prebacite preko ruke na podlozi i pritisnite snagom gornjeg dijela tijela da pritom ne savijate laktove

• ponavljajte pritisak 15 puta

• opet ozljedeniku zabacite glavu i duboko udahnite u njegova plu a

• ponovite 15 masaza srca

• cinite to dok osjecate da možete ostvariti kvalitetne radnje, a kada se zamorite,

• neka vas netko zamijeni

• ponavljajte ove postupke do dolaska stru ne lije ni ke ekipe hitne pomoci

• ako je osoba pocela sama disati, prekinite radnje, okrenite je u bo eni položaj i promatrajte dise Ii osoba, a opipom pulsa na vratu provjeravajte rad srca.


8. POSTUPAK S RANOM

• Rane se ne smiju dirati prstima. Onakvu ranu kakva jest, pokrijte sterilnom gazom koju ucvrstite zavojem ili trokutnom maramom.

• Ako iz rane viri krhotina, postavite gazu oko nje i ucvrstite zavoj tako da ne prelazi preko nje.

• Ako ozljedenik ima nož u rani, ne vadite ga, ve okolo postavite gazu i zavoj. Nakon zavijanja pokrijte nož ili krhotinu. Blago prebacite kakvu tkaninu da se ne vidi zbog negativnog psihickog djelovanja na ozljedenika i okolinu.

• Kod rana iz kojih jace curi krv, pritisnite zilu koja vodi krv prema rani, a zatim izravno na ranu postavite kompresivni zavoj koji e na duze vrijeme sprijeciti dalje krvarenje.


NACINI ZAUSTAVLJANJA KRVARENJA

1. Digitalna kompresija - pritisak prstima na zilu koja vodi krv prema rani













9. PRUŽANJE PRVE POMO I KOD UDARA ELEKTRI NE STRUJE

• Glavno pravilo pri pružanju prve pomo i kod udara elektri ne struje jest brzina akcije. To zna i da treba što prije osloboditi ozlije enog od djelovanja struje, a nakon toga odmah zapo eti oživljavanje, ako ozlije eni ne diše ili mu ne radi srce.

OSLOBA ANJE OD DJELOVANJA ELEKTRIOSLOBA ANJE OD DJELOVANJA ELEKTRI NE STRUJENE STRUJE

• Postupak osloba anja ozlije enog od djelovanja elektri ne struje zavisi od okolnosti u kojima se desila nesre a, te od toga da li je struja niskog ili visokog napona. Prije svega toga, pokušati isklju iti napon u onom dijelu postrojenja ili instalacije koji je u dodiru sa ozlije enim.


NISKI NAPON

Isklju iti napon pomo u prekida a, sklopki ili va enjem utika a ili osigura a, eventualno prerezati vod ilzolovanim kliještima. Ako ni to nije mogu e, odvaja se unesre eni od dodira sa naponom pomo u izolovane kuke ili motke. Tom prilikom spasilac stane na suhu dasku, hrpu odje e ili slo ene novine, te izbjegava dodir zidova, konstrukcija ili drugog pomo nika.

VISOKI NAPON

Struju smije isklopiti samo stru no osposobljen radnik pomo u prekida a ili sklopke. Prije isklapanja unesre eni se ne smije dodirivati niti pomo u izolovanih sredstava, niti mu se smije neko približavati. Nakon isklapanja treba isklju ene dijelove uzemljiti da se poništi kapacitivni napon. Za odvajanje unesre enog od dodira sa naponom služe kuke, motke ili kliješta izolirana za doti ni napon, po mogu nosti uz upotrebu gumenih izama i rukavica. Pri svim postupcima osloba anja iz kruga struje potrebno je

osigurati da ozlije eni ne zadobije nove i još teže ozlijede.


OŽIVLJAVANJE

Nakon osloba anja od djelovanja struje treba utvrditi zdravstveno stanje ozlije enog,a prije svega da li krvari, da li diše i da li mu radi srce. Ako ozlije eni krvari prvo treba zaustaviti krvarenje. Ako se utvrdi da je to potrebno, treba zapo eti na samom mijestu nesre e s primjenom slijede ih metoda o ivljavanja:

- umjetnog disanja u slu aju prestanka disanja,

- vanjske masa e srca,

- kombinirane metode oživljavanja u slu aju prividne smrt.

U tim slu ajevima treba obavezno obavjestiti zdravstvenu ustanovu.

Oživljavanje e imati izgleda na uspjeh samo onda, ako stanje prividne smrti nije trajalo

duže od 10 do 15 minuta.


skripta za osposobljavaje zastite na radu

Documents