PREKRCAJNA SREDSTVA

1. DIZALICE Pod pojmom dizalica razumijeva se prekrcajno tehniko sredstvo s povremenim djelovanjem koje je, svojom konstrukcijom i pogonskim ureajima, namijenjeno za premjetanje gotovo svih vrsta tereta u prometnom i gospodarskom sustavu.

Temeljna svojstva dizalice su slijedea:

Nosivost, koja se definirao kao doputena koliina ili masa podizanog tereta u (t) ili (kN);

Brzina podizanja sloenog i zakaenog tereta koja obuhvaa brzinu vonje, zakretanja i prenoenja tereta do mjesta odlaganja;Pogon, koji oznaava pogonski motor koji moe biti elektrini i sa unutarnjim sagorijevanjem hidrostatski (hidrauliki) i pneumatski motori, ija se snaga mjeri u (KW);

Uinak ili kapacitet, koji se definira kao funkcija nosivosti i brzine gibanja pojedinih pominih elemenata dizalice i koji se iskazuje u (t/h) ili (kom./h);Veliina dizalice, kojom se odreuju njezine fizike dimenzije, kako je prezentirano u shemi 1 gdje se vidi njihova podjela na: male i velike dizalice, a sastoje se od tehnikih elemenata i sklopova, pri emu se pojedini elementi javljaju kod vie tipova dizalica u istom ili neznatno izmijenjenom obliku.Koritenje, odravanje i remont (popravljanje) dizalica znaajno olakava njihova standardizacija sastavnih elemenata i sklopova, koja se manifestira kroz koritenje istih ili malo razliitih elemenata i sklopova sa slinim ili istim dimenzijama, to praktino znai da se mogu jednostavno mijenjati.Temeljne sklopove kod dizalica i slinih prekrcajnih sredstava sainjavaju:

kuite ili nosea konstrukcija,

mehanizmi za podizanje tereta,

mehanizmi za rukovanje dizalicama,

mehanizmi vonje ili kretanja

1.1. Pogonske klase dizalicaS obzirom na nain rada, odnosno uvjeta eksploatacije dizalice se, prema hrvatskim i meunarodnim (ISO) standardima, razvrstavaju u jednu od etiri klase:laka klasa,srednja klasa,teka klasa,vrlo teka klasa.Kao kriterij za razvrstavanje dizalica u odreenu pogonsku klasu slue brojane vrijednosti slijedeih veliina ili parametara:broj radnih ciklusa na sat rada (h)nazivno optereenje (masa tereta) Qn (t),Prosjeno prenoena masa tereta Qs (t) ,Relativno optereenje qr (%),stvarno radno vrijeme Ts (h),teorijsko radno vrijeme Tt (h),godinje radno vrijeme Tg (h),teorijski vijek trajanja dizalice Vt (h)1.2. Definicije strunih pojmova uz dizalicea) Pod pojmom pogonska klasa dizalice (PKD) razumijeva se oznaka kategorije dizalice s obzirom na teinu uvjeta u kojima se dizalica preteito koristi, ako je teina tih uvjeta izraena u brojanim vrijednostima konkretnih veliina.PKD moe se odnositi na dizalice u cjelini ili samo na pojedine njezine glavne sklopove (pogone). Na temelju predviene ili poznate klase dizalice i njenih pogona odreuju se pri proraunu odreenih elemenata i pojedinih sklopova odgovarajui koeficijenti sigurnosti.b) Pod radnim ciklusom razumijeva se skup tehnolokih operacija za koje se dizalica i njezini pojedini pogoni obavi u okviru jednokratnog dizanja, premjetanja i sputanja tereta te dovoenja u stanje pripravnosti za slijedei zahvat, odnosno radni ciklus.c) Pod nazivnim optereenjem Qn razumijeva se najvee doputeno optereenje dizalice u tonama, koje je naznaeno na tablici (deklaraciji) dizalice. Deklaracija je uvijek istaknuta na vanjskoj konstrukciji dizalice u vidnom polju koje korisnik dizalice mora lako uoiti.d) Pod prosjenim prenoenim teretom Qs razumijeva se aritmetika sredina u odreenom vremenskom intervalu (u principu 24 sata) prenoenih pojedinih tereta Qx (za x=1 do p u tonama)e) Pod relativnim optereenjem razumijeva se omjer prosjeno prenijetog tereta prema nazivnom optereenju q izraeno u (%):f) Pod stvarnim radnim vremenom Ts (h) razumijeva se zbroj trajanja svih radnih ciklusa koje dizalica, odnosno njezini pojedini pogoni obave za 24 sata.g) Pod teorijskim radnim vremenom Tt razumijeva se duljina vremena u satima u tijeku kojeg dizalica, odnosno njezini pojedini pogoni trebali raditi dnevno (24 sata) pod nazivnim optereenjem, a da vijek trajanja dizalice (njezinih pogona) bude isti kao pri stvarnom radnom vremenu (prosjenom prenoenju tereta). Na temelju opeg odnosa izmeu vijeka trajanja V, optereenja Q i duljine radnog vremena T moe se izraziti vijek trajanja empirijskim obrascem:h) Pod godinjim stvarnim radnim vremenom g(h) razumijeva se zbroj svih stvarnih radnih vremena za godinu dana.i) Pod teorijskim vijekom trajanja Vt razumijeva se desetogodinji zbroj teorijskog radnog vremena raunajui godine po 365 dana, to iznosi po obrascu:1.4. Elementi dizalicaPrema funkciji i namjeni osnovne elemente dizalica mogu se razvrstati u 2 skupine: elementi za zahvat tereta, elementi transportnih ureaja

1.4.1. Elementi za zahvaanje teretaU elemente za zahvaanje tereta ubrajaju se: - konopi, - elina uad, - klijeta, - elektromagnetski hvatai, - grabilice 1.4.1.1. Konopi-Konopi predstavljaju gotovo univerzalni element za zahvaanje tereta kako bi ga se moglo zakaati za kuku dizalica. Vrlo su pogodni za vezivanje tereta, jer su relativno gipki, ne oteuju teret, ne izazivaju mogue ozljede, a mogu se vezati u vor do 70 mm promjera.

-Na otrim bridovima sanduka ili transportiranog predmeta dobro je teret zatiti razliitim ulocima (podmetaima).

-Konop koji se obino upotrebljava za zahvat tereta kod dizalica isprepleten je od 4 pramena, a moe biti i od 3 pramena -Konopi se izrauju od 13 150 mm promjera. -Konopi se izrauju od slijedeih materijala: konoplja, sisal, manila, sintetikih vlakana (najlon, dakon, polietilen, polipropilen).-Za zatitu od vlage konopi od organskih vlakana natapaju se po potrebi vruim katranom, ime se vrstoa smanjuje za oko 10%.Konop moe zadrati kvalitetu 3-4 godine uz uvjet dobrog skladitenja, tj. da je uskladiten na temperaturi od 10oC 20oC i vlanosti zraka izmeu 40 60 %.1.4.1.2. ELINA UAD-Koriste se kao zahvatna uad u obliku beskonanog ueta ili u kombinaciji s uicom, prstenom ili kukomelina uad obino je sastavljena od mnogo elinih ica koje su u jednostrukoj ili viestrukoj zavojnici usukane (ovijene, upletene) oko jezgre.jezgra ueta moe biti elina, biljna (juta, konoplja i manila), mineralna (azbest), plastina (najlon, perlon i sl.).ice su promjera od 0,3 3 mm, a izraene su od ugljinog elika prekidne vrstoeprekidna vrstoa se postie vuenjem elika u hladnom stanju.Postoji velik broj razliitih elinih ueta koji se meusobno razlikuju po nainu izrade, tj. po nainu i vrsti sukanja.U osnovi razlikuju se: spiralna, pramena i kabelska uada) SPIRALNA UAD omota li se oko jedne jezgre, nekoliko slojeva (redova) ica dobiva se spiralno elino ue,to je ue sa icama koje ine jednostruku zavojnicu, ice za spiralnu uad relativno su debele i dobro ispunjavanju presjek ueta,prijelomna je sila spiralne uadi velika, ali njihova savijenost malena, spiralna uad se upotrjebljava samo kao nepomina uad (nosiva uad za iare, uad za mostove i sl.), uad koja imaju sredinju icu, tj. jezgru istog promjera kao i usukane nazivaju se elina uad bez jezgre i imaju u prvom sloju 6 ica, u drugom dvanaest, u treem osamnaest,Razlikuju se otvorena spiralna uad koja se izrauje samo od ica okruglog prosjeka i potpuno zatvorena spiralna uad sa icama oblikovanog kalibriranog presjeka koje su najee smjetene po obodu uetaPRAMENA UADOmota li se jednom i vie slojeva (redova) ica oko jezgre koja moe biti jedna ica ili sastavljena 3- 5 ica ili neka mekana jezgra (juta, manila, konoplja) dobiva se pramen (struk).Omota li se rep pramenova oko neke jezgre dobiva se elino ue koje se naziva pramenim uetom. To je ue sa icama koje ine dvostruku zavojnicu. Samo se pramena upotrjebljava kao pomina uad jer se zbog velike gipkosti lako namata na bubanj i lako prelazi preko uetnika. Pramena uad moe biti usukana udesno ili ulijevo, a obje te vrste uadi mogu se izraditi kao istosmjerno upletena uad i kao kriana (suprotna) usukana uad.U istosmjernoj upletenoj uadi ice i pramenovi su usukani u istom smjeru. U krinoj usukanoj uadi ice su usukane u pramen u obrnutom smjeru nego to su pramenovi usukani u ue (cf. sliku 5). Istosmjerno ue se pod optereenjem odvija i to se znatno produljuje, a rastereeni opet stee pa se lako stvaraju petlje. Zbog toga se sitosmjerna upletena uad upotrebljava na mjestima gdje ue ostaje neprestano dovoljno zategnuto i gdje su mu oba kraja tako privrena da se ne moe odviti. Za dizalice se gotovo uvijek upotrebljava kriana uad, jer se praktino ne odvre.KABELSKA UADProizvode se tako da se red pramenih uadi omota oko neke jezgre. ice kabelskog ueta ine trostruku zavojnicu. Danas se za transportna sredstva, odnosno prekrcajna kabelska uad ne upotrjebljavaju. Zbog zahvata i sigurnosti kraj ueta moe se pripremiti i osigurati motiv odvrtanja na razliite naine i to:uplitanje ice )sa stezaljkama,elinim tuljkom ili pak aluminijski, bakreno, klinom,lijevanjem IANE TRAKEiane trake su vrlo gibljive i savitljive te imaju veliku nalenu povrinu i osigurava veliku stabilnost tereta kod prijenosa i prekrcaja. Kod osjetljivih dijelova upotrjebljavaju se trake presvuene plastinom masom, odnosno plastificiranje. iane trake izrauju se irine od 75 450mm2. Za opetereenje od 10 10 kNPLASTINE TRAKEPlastine trake slue za zahvaanje fino obraenih dijelova u funkciji izradematerijala i objeenja,

LANCILanci se upotrjebljavaju za zahvat tereta za kuke, za noenje tereta, za pogon, kao i vuni elementi na prekrcajnim sredstvima kontinuirane dobave (transporterima). Dobre su strane lanaca to omoguuju zakretanje s vrlo malim polumjerom zakretaja, to su otporniji prema koroziji i troenju i to je gipkost vrlo velika. Loe su strane lanaca: velika vlastita teina, mala brzina rada, vea osjetljivost na udarno optereenje, preoptereenje i niske temperature, te mogunost iznenadnog loma.Lanci se razvrstavaju u:kolutne (zavarene) koji se mogu gibati u svim smjerovima u prostoru.Zglobne lance koji se redovno mogu kretati samo u jednoj ravnini. Ima mnogo vrsta zglobnih lanaca pa i takvih koji se mogu gibati u svi smjerovima u prostoru, kao npr. specijalni lanci za krune visee transportereA) KOLUTNI LANCI upotrjebljavaju se za potrebe zahvata tereta u istim izvedbama kao i elina uad Prsteni za ovjeenje o kuku i prelazni prsteni izrauju se iz materijala jae vrstoe od lanaca. Kolutni lanci se izrauju prema razliiti standardima s obzirom na primjenu i izvedbu. Kolutni lanci se rade kao ne kalibrirani i kalibrirani, to znai da se za opu uporabu koriste ne kalibrirani, a za pogonske svrhe, gdje se lanac mora uklopiti u ljebove lananika onda se koriste kalibrirani lanci.Kalibriranje se obavlja da se ne kombinirani lanac proputa kroz stroj za izvlaenje koji izravnava dimenzije svakog koluta (lanka ili karike) do tolike mjere da se razlike dimenzije koraka lanca ne prelaze 3% od promjera karike (koluta).Kolutni lanci mogu biti sa kratkom karikom, dugom karikom, karikom s rebrom ili tzv. jambeni lanac.kratka karika je kad je svjetla duljina h 3d ili tonije h= 2,6 dduga karika je kad je h>3d ili tonije h=3,5 dPostupak s lancima i nadzor u pogonu treba biti vrlo savjestan. Moraju se redovito mazati da im se uspori troenje. Lanci od navedenih materijala pri niim temperaturama od 20% smiju se opteretiti samo polovicom njihovog normalnog optereenja. Kolutne lance treba najmanje dva puta godinje savjesno pregledati da bi se ustanovilo nije li koja karika oteena ili deformirana. Da bi se mogao izvriti takav pregled lanca potrebno je prethodno lanac odmastiti (osloboditi masti). Nakon svakog drugog ili treeg pregleda treba izvriti i pokusno (propisano) optereenje lanca teretom koje je za 50 % vee od normalnog optereenja lanca. Nakon tog optereenja treba svaki lanak (kariku) ponovo pregledati. Sve ovakve postupke s lancima treba unositi u posebnu knjigu lanaca kako bi se eventualno sprijeilo iznenadno pucanje lanaca. Lance kojima je na bilo kojem mjestu smanjen promjer za vie od 20% ili poveana duina karike za vie od 5 % treba odbaciti u staro eljezo. Lanci se spajaju spojnicama koje su standardizirane. Ako lanci moraju prelazit preko lananika ili se trebaju namotati na bubanj da spojnica ima oblik lanka b. ZGLOBNI LANCIZglobni lanci izrauju se za noenje tereta, te kao pogonski i vuni lanci kod transportera. Zglobni lanci sastavljeni su od lamela i dijelova zgloba. One omoguavaju veu brzinu i osiguravaju veu pouzdanost nego kolutni lanci. Takvi se lanci mogu veoma razliito oblikovati pa im je i primjena vrlo raznovrsna.a) lanci za noenje tereta su: GALLOV I FLEYEROV LANAC 1. Gallovi upotrjebljavaju se za prijenos sile i za noenje najteih tereta i to do 300 kN i male visine dizanja, a brzine su im do 0,3 m/s. Pri veim brzinama do 1 m/s treba im znatno smanjiti doputeno optereenje i ak do 8 puta. Gibljivi su samo u uzdunom smjeru. Izraavaju se prema hrvatskom 2. FLEYEROV LANAC Odlike su mu niski povrinski pritisci u zglobovima i razmjerno visoko lomno optereenje u odnosu na irinu lanca.Materijal lamela i svornjaka je siti kao i kod Gallovih lanaca. Druga grupa lanaca su b) POGONSKI LANCI razliitih izvedbi. Najee se upotrjebljavaju sljedei lanci:3. LANCI SA TULJKOM prema HRN.M.C1.830 koji se koriste do brzine do 5 m/s. 4. VALJKASTI LANCI prema standardu HRN.MC1820, koriste se za brzine do 15 m/s.5. ROTARY LANAC je valjkasti lanac, a pregib lavela mu daje elastinost pa se koristi za teke i udarne pogone. 6. ZUBATI LANAC koristi se za brzine do 20 m/s. karakteristika im je da se prijenos sile na lananik vri zubatim oblikom lamele a ne svornjacima. Pregib lamele (najvie do 30%) vri se puten kliznog leaja ili jo ee valjanim leajem. Voenje lanca vri se srednjom lamelom ili dvjema trajnim lamelama.Materijal za lanac je elik za poboljanja.c) KONTEJNERSKI LANCI 7. TRAKASTI LANAC upotrjebljava se kod odreenih transportera.8. RASTAVLJIVI LANAC koristi se za jednostavnije poduhvate kod transporta, a brzina im je do 2 m/s. Lako se montira i otporan je protiv troenja i korozije.9. SVORNI LANAC koristi se kod brzine do 3 m/s i po svojstvima je slian rastavljenom lancu. Svorni i rastavljeni lanci se izrauju iz temper lijeva, kuglastog lijeva i elinog lijeva. A, svornjak iz elika za cementaciju.10. KOVANI RASTAVLJENI LANCI koriste se za ovjesne transportere i izrauje se iz elika za poboljanjePODMAZIVANJE LANACAPogonski lanci, koji se koriste na otvorenom skladitu, a nisu izloeni oneiavanju, podmazuju se runo uljem viskoznosti 5 15o E na pogonskoj temperaturi (kao mjera za kinematiku viskoznost, osobito kod ulja u srednjoj Europi, upotrjebljavaju u ENGLEROVIM STUPNJEVIMA (O E)Lanci koji su izloeni oneiavanju potrebno je prije podmazivanja dobro oistiti u petroleju, benzinu, triklolretilenu ili vruoj luini. Potpuno ist lanac zaranja se u mast rastopljenu grijanjem dok se lanac ne zagrije na temperaturu masti. Najpovoljnija je mast od kalcijevog sapuna toke kapanja od 50 60o C. Lanac se moe zaroniti jedan sat i u ulju viskoznosti 10 E na 50oC. Zglobni lanci zatvoreni u kuita brzine do 5 m/s podmazuju se kapanjem ulja. Broj kapi ulja u minuti po jednom nizu lamela jednak je brzini lanca Visoko optereeni lanci veih brzina podmazuju se prskanjem pod tlakom za takva podmazivanja upotrjebljavaju se ulja od 3 5o E na pogonskoj temperaturi. Lanci za transportere konvejerski lanci podmazuju se pumpom za mast, a to se obavlja runo ili automatski. KUKEKuke se ubrajaju meu univerzalne elemente dizalica te njihov oblik i dimenzije moraju biti unificirane i standardizirane. Kuke se izrauju kao jednostruke (jednostrane) i dvostruke, a mogu nositi teret teine od 2 3,5 kN. Za rad na visokim temperaturama i za najtee terete (do 3,5 kN) upotrjebljavaju se lamelaste kuke. U nomenklaturi meunarodnog standarda ISO 1837 predvieni su slijedei oblici kuka okasta jednostruka kuka, vretenasta jednostruka kuka, okasta juka oblika C, vretenasta kuka oblika C.Okaste i vretenaste kuke razliitih oblika Oblici kuka su prilagoeni optereenjima i razlike na pojedinim mjestima izmeu naprezanja materijala su minimalne. Savinute dijelovi jednostrukih i dvostrukih kuka imaju sline poprene presjeke trapeznog oblika s blago zaobljenim osnovkama od kojih je vea okrenuta prema sjeditu kuke. Trapezni oblik presjeka prelazi u okrugli i zavrava s narezom od vretenastih kuka ili okruglim otvorom kod okastih kuka. Kod vretenastih kuka najopasniji presjek nalazi se na mjestu gdje vreteno ima suenje jednako jezgri navoja s promjerom d1.Spajanje i fiksiranje kuka moe biti s lancem s uicom s kotrljajuim leajevima radi lakeg okretanja, te s jednom, dvije ili vie uetnika ili lananika. Kuke se izrauju od elika vlane vrstoe 420 530 N/mm2.STREMENIStremeni se koriste za najtea optereenja (vie od 1000 KN) i laki su od kuka, ali se teret tee vee za stremen. Stremeni mogu bit jednodijelni i trodijelni (zglobniGREDEGrede se upotrebljavaju za razliite dugake terete u kombinaciji s kolutnim lancima, bragama (pasicama) plastinim trakama, kukama i dr. KLIJETAKlijeta su izraena tako da u trenutku povlaenja ueta ili lanca za podizanje sami obuhvaaju ili steu. Klijeta raznih oblika upotrebljavaju se za sanduke, bubnjeve ploe i trupce. Izrauju se motorna klijeta pa i za terete do 800 kN kao npr. za zglobove lima irine 1800 mm i duljine 4200mm.ELEKTROMAGNETNI ZAHVATAIElektromagnetski zahvatai esto se upotrebljavaju za dizanje i prijenos dijelova od elika i lijevanog eljeza. Njihovo je dobro svojstvo to otpada vrijeme potrebno za zakaivanje tereta pa se poveava uinak prijenosa. Iskoristivost magneta ovisi o obliku materijala koji se prenosi.Tako npr uinak im je za masovne blokove 100%, za kuglu 30 %, za krhotine 6,5%, a strugotinu 2-4 %. Vru elik dri magnete samo do 500o C zbog osjetljivosti elektrine izolacije.elik s vie od 5% mangana ne prihvaa magnet. Magnetni zahvatai se izrauju do maksimalne nosivosti od 1.000 KN. Za magnet se koristi istosmjerna struja napona od 110 do 600 V, zato je potreban ispravlja struje. Nedostatak magnetnog zahvataa, to pri nestanku struje teret padne i gdje se ne moe izbjei nazonost osoblja, magnet mora imati sigurnosni akumulator koji se automatski ukljuuje kad nestane struje. PNEUMATSKA (VAKUMSKA) HVATALAPneumatska (vakumska) hvatala rade na principu podtlaka gdje se u prihvatnom tanjuru,koji se polae na prekrcajni predmet, izaziva podtlak, a time i sila privlaenja.Prihvatni tanjur je brtven gumenim prstenom koji podnosi temperature do 400oC.Za materijale grube povrine upotrebljavaju se i dodatni brtveni prsteni od spuvaste gume. Nosivost krunih tanjura promjera od 300 600 mm, je 2,5 do 8 kN. Pneumatska hvatala su spremna za rad kada im je u vakumskoj posudi (recipijent) postigne vakum od 0,1 MN/m2, tj. od 1 bara. Hvatanjem tereta vakum pada na 0,08 MN/m2.Sposobnost noenja tereta se odraava do vakuma oko 0,048 MN/m2.VILJUKASTI HVATAIViljukasti hvatai omoguuju zahvaanje i podizanje paletiziranih slobodnih dugakih predmeta, te paletizirane robe.GRABILICEGrabilice slue za mehaniki prekrcaj sipkog materijala razliite granulacije. Grabilica ima raznih vrsta, kako po namjeni, tako po izvedbi. Po nainu aktiviranja razlikuju se aktiviranje uetom, motorno aktiviranje, grabilice i kombinirano (spec. izvedbe)AKTIVIRANJE UETOM 1. Grabilice s jednouetnim upravljanjem. Na jedno ue koriste se za pogon dizalice s jednim bubnjem, pa im je to glavna prednost. Izrauju se za razne svrhe: za prekrcaj itarica, kod bageniranja obala, kanala i sl. u graevini itd. Veinom su to grabilice s dvije eljusti (koljke), a obino su obujma do 5 m3. Grabilice se otvaraju a) povlaenjem zapora posebnim uetom; b) nasjedanjem grabilice na materijalu; c) kombiniranim postupkom, tj. povlaenjem posebnog ueta ili nalijeganjem na materijal; d) pomou posebnog zvona.2. Grabilice s dvouetnim upravljanjem imaju uvijek dulje eljusti ili su polip izvedbe. Slue za prekrcaj rudae, itarica, starog eljeza i drugo. Izrauju se u elianama od 0,5 24 m3. Rad grabilica s dva ueta prikazan je na slici 53. Detaljan nain rada je slijedei: 1, prazna grabilica se sputa na teret, visi na uetu 1 za dizanje, a ue 2 je potpuno labavo. Kontrolorom se oba bubnja upute prema sputanju da bi se grabilica svojom teinom zakopala u teret,2, grabljenje, zatvaranje grabilice se vri tako da se olabavi ue 1 za dizanje, a aktivira se ue 2 za zatvaranje. Kad se grabilica potpuno zatvori onda se oba ueta napnu tako da zajedniki nose tereti kontroloru se dadne komanda dizanja,3, grabilica je upravo zahvatila teret 1 visi na uetu 2, a ue je olabavljeno,4, istresanje tereta ue 1 za dizanje je preuzelo teret, a ue 2 za zahvaanje se poputa. 3. Grabilica s etiri uetaKod grabilica veeg kapaciteta koja rade s 4 ueta postoje takoer 2 bubnja samo to su krajevi ueta uvijek vezani na bubnjevima, to znai umjesto jednog ueta postoje dva ueta za pridravanje i dva ueta za zatvaranje grabilice.B) MOTORNO AKTIVIRANJEMotorno upravljanje grabilica vri se elektromotornom, elektrohidraulikim, hidraulikim ili pneumatskim nainom. Specijalne izvedbe grabilica su:1,polip grabilice, koje se upotrebljavaju za materijale koji se teko zahvaaju, kao to je veliko kamenje, elini otpad i sl.,2, trim grabilice se upotrebljavaju u lukama i pogodne su za uske brodske prostore3, imaju poseban oblik, dosta su uske i dugake, a kada se otvori imaju vei zahvat od normalne grabilice.ELEMENTI TRANSPORTNIH UREAJAU elemente transportnog ureaja spadaju lananici, bubnjevi, koloturnici, uetnici koji slue za pridravanje, namotavanje i usmjeravanje lanaca, konopa i uadi, te razliite konice, zadrai, kotai, reduktori i pogonski motoriLANANICILananici slue za voenje, promjenu smjera lanca ili za prenoenje sile lanca na druge pomine dijelove, odnosno drugih pomonih dijelova na lanac. Lananici se izrauju za nekalibrirane, kalibrirane i zglobne lance, a razvrstava ju se u tri grupe s obzirom na funkciju1, Slobodni lananici i vodei lananici2, Pogonski lananik3, Lananik za zglobne lance (gallov)Ad 1 Slobodni lananici i vodei lananici mogu biti izvedeni u raznim oblicima kanala (sa zubima i bez zubi) za voenje lanaca. U zubima slobodnih i vodeih lananika lee lanci isto kao i u zubima pogonskih lananika, samo mnogo slobodnije, tj. s vie zranosti. Promjeri tih lananika u strojnom pogonu iznosi D 3, a kod runog D 20d, gdje je D promjer lananika, d promjer ipke/karike, lanca.Ovi lananici primjenjuju se za nekalibrirane lance jer lananik ovdje slui samo za promjenu smjera lanca ili za prenoenje putem trenja samo malih sila.Ad 2 Pogonski lananik je vrsto nasaen na pogonsko vratilo koje ga okree i time podie/vue radni element i teret. Za pogonske lananike lanac mora biti kalibriran. Oni se izrauju od lijevanog eljeza, a rjee od lijevanog elika. Broj zubi pogonskog lananika je relativno malen, a najee se odabire izmeu 5 i 8. Pri prijelazu lanca preko pogonskog lananika dolazi do velikog gubitka uslijed trenja izmeu lanca i lananika pa je zbog toga stupanj iskoristivosti relativno malen i iznosi = 0,92.Dobrim mazanjem lananika mau i grafitom, smanjuje se trenje, kao i troenje. Ad 3 Lananik za zglobni lanac izrauje se iz lijevanog eljeza a s malim brojem zubi (8 10) iz lijevanog elika. I to glodanjem sa specijalnim glodalom sa zubima gdje je donji dio profila zubi unutar podnog kruga u obliku polukruga sa polumjerom osovine zgloba s gornji dio profila zuba je evolventa.BUBNJEVIZa namatanje konopa uadi i kolutnih lanaca koriste se bubnjevi od lijevanog eljeza ili od lijevanog elika, te eventualno od zavarenih elementa. Razlikuju se bubnjevi za elina ueta i konope, te bubnjevi za lance.Bubnjevi za elina ueta (i konope) mogu biti izvedena s glatkom povrinom ili povrinom u kojoj su tokareni utori (lijebovi). Glatki se bubnjevi obino upotrebljavaju u sluajevima kada se ue namata na njih u nekoliko redova (slojeva) i to maksimalno 3. To je sluaj s dizalicama velikih visina dizanja, kao to je sluaj u graevinarstvu. Normalno je da se ue namotava, odnosno lei u tokarenim utorima na povrini bubnja. Na taj je nain ue pri namotavanju voeno, te je ujedno i zatieno od znatnijih deformacija. Utori na bubnju mogu biti duboki ili normalni.Utori se mogu izvesti na normalan nain i prema razliitim standardima i tablicama. Kad se istovremeno namataju oba kraja ueta na bubanj da bi se teret dizao vertikalno, onda je na jednom kraju bubanja utor izveden kao lijevo-vojna zavojnica, a na drugom kraju kao desno-vojna zavojnica. Utori se tokare do sredine bubnja, jer na najviem poloaju kuke, razmak ueta mora biti takav da se ue ne tare o stjenke uetnika sklopa kuke. Privrenje elinih ueta na bubanj treba biti tako izvedeno da se ue moe lako izmjeriti. Za konope iz biljnih i umjetnih vlakana upotrebljavaju se bubnjevi kao kod ueta na koje se moe namotati vie slojeva (redova). Bubnjevi za konope su manjih dimenzija, nego za elina uad. Bubnjevi za lance mogu biti glatki ili izvedeni s utorima koji idu po zavojnici na povrini bubnja. Oblik utora moe biti razliit. Razmak izmeu pojedinih utora lanaca iznosi 2-5mm ve prema debljini lanca. Na bubanj se mogu namatati kalibrirani i nekalibrirani lanci. Inae bubnjevi za lance izrauju se od lijevanog eljeza, a rijetko kada od lijevanog elikaKOTAI Kotai su jedni od glavnih elemenata transportnih i prekrcajnih sredstava i slue za njihovo kretanje, te za kretanje raznih pominih ureaja i mehanizama.Prema namjeni kotae se dijele na: (1) krute, (2) polukrute i (3) kotae s pneumatikom1) KRUTI KOTAIKruti kotai slue gotovo iskljuivo za dizalice, ovjesna vozila i kamenjare. Za posve neodreene svrhe upotrebljavaju se i kod runih industrijskih kolica i vozila. Kotai za dizalice, izrauje se za dva glavna grebena s jednim grebenom ili bez grebena) u kojem sluaju mora biti na odgovarajui nain osigurano kretanje po tranicama. Pogonski kotai mogu imati konian vijenac u omjeru 1:16 do 1:20 zbog dobrog odravanja smjera. Materijal kotaa je elini lijev ,a za kotae runih kolica moe se upotrijebiti sivi lijev. Promjer kotaa prvenstveno ovisi o povrinskom pritisku izmeu kotaa i tranice i o samom materijaluPOLUKRUTI KOTAIPolu kruti kotai upotrebljavaju se za motorna i runa industrijska vozila, a u manjoj mjeri za transportere i ovjesna vozila. Polu kruti kotai imaju na svoj vijenac vulkanizirane gume. Za vea optereenja se vulkanizira prsten i armira sa ianim tkivom pa se to natiskuje na kota.Gume koje se navlae ili ulau mogu se izvesti s elastinijim svojstvima koristei tzv, elastik gume. U polu krute kotae spadaju i pune gume visokog elasticiteta. One imaju puni otpor kotrljanja kod pneumatskih, ali lako kliu, te dovoljno ne priguuju udare prilikom vonje. Trajnost ovih guma je u prosjeku 15 ak tisua kilometara. esto se koriste kotai od plastinih materijala, a prednost im je vea trajnost.KOTAI S PNEUMATIKOM Kotai s pneumatikom koriste se za industrijska motorna vozila. Otpor gibanja je vei nego kod punih guma (za oko 15%), ali im je prednost vea elastinost. Trajnost im je oko 20.000 km vonje. Upotrebljavaju se niskotlane i visokotlane gume. Niskotlane su obino automontane i iznose od 1,6 5 bara, a visokotlane od 5 8 bara i to specijalne za industrijske gume. Guma se smije optereivati u doputenim granicama, jer preoptereenje znatno smanjuje trajnost guma, tako npr. preoptereenje gume od 20, 60 i 80 % smanjuje broj prevaljenih kilometara na 70, 50 i 30%4. POGON TRANSPORTNIH SREDSTAVATransportna sredstva postavljaju vrlo razliite zahtjeve na pogon jer pogon treba biti sposoban: za isprekidan rad (preko 150 pa do i 600 ukljuenja na sat), za pokretanje iz mirovanja pod optereenjem, za promjenu smjera gibanja, za neprestane promjene optereenja te za finu regulaciju poda. U transportna sredstva se danas ugrauju razliite vrste pogona ali na prvom mjestu je elektrini pogon, a ostale vrste su pogon motora s unutarnjim izgaranjem (SVI), parni stroj, hidrauliki pogon, pneumatski pogon i runi pogon.4.1. ELEKTROMOTORIZa pogon transportnih sredstava danas se najvie upotrebljavaju elektromotori. Prednosti su im:jednostavan dovod energije,velika sigurnost u pogonu,pri estom sputanju i koenju neprestana spremnost za rad, mogunost velikog optereenja tijekom kratkog vremena, velika ekonominost. Njihov glavni nedostatak predstavlja ogranien djelokrug rada s obzirom na dovod struje, te velika brzina vrtnje pogonskih elektromotora zahtijeva prijenosnike s velikim prijenosnim omjerima s kojim rastu gubitci. Uinak elektromotora ogranien je visinom zagrijavanja, to je ovisno o toplinskoj izdrljivosti izolacije. Izolacija kod obinih elektromotora omoguuje zagrijavanje do 105oC,a kod specijalnih do 155oC. Zagrijavanje motora proporcionalno je kvadratu jakosti struje i vremenu prolaska te struje. Iz tog slijedi da isti motor podnosi i vee optereenje za krae vrijeme ili manje optereenje za due vrijeme.Razlikuju se 3 vrste pogona:TRAJAN POGON pri kojem se elektromotor radei neogranieno dugo ne prelazi doputenu radnu temperaturu. Snaga motora u trajnom pogonu naziva se NOMINALNA i naznaena je u tablici.KRATKOVREMEN POGON pri kojem motor radi krae vrijeme, a u vrijeme stajanja motor se ohladi na temperaturu okoline (20oC). Vrijeme za koje je preraunat rad motora naznaeno je na tablici uz odgovarajuu minimalnu snagu.OPETOVANO KRATKO-VREMENSKI POGON pri kojem se, u kratkim vremenskim razdobljima, izmjenjuje rad i stanka s time da vrijeme ne prelazi 10 minuta. Karakteristika ovakvog pogona izraunava se relativnim trajanjem optereenja. INTERMITACIJA se izraunava u postocima, Standardne vrijednosti za intermitaciju su 20, 40 i 60%. Snaga motora i odgovarajua intermitacija su naznaeni na tablici materijala i moe se koristiti neogranieno dugo. Na izbor elektromotora utjeu:relativno trajanje optereenja intermitacija, radnja ubrzanja, broj ukljuivanja u satuRadnja ubrzanja sastoji se od radnje za pojedinanih masa i uestalosti ubrzanja. S obzirom na broj ukljuivanja razlikuju se na :obini pogon (do 30 ukljuivanja/h), na fino pokretanje (do 300 ukljuivanja/h), ubrzan pogona (do 600 ukljuivanja/h)Za transportna sredstva koriste se: izmjenini, istosmjerni motoria) IZMJENINI MOTORITrofazni motori su redovito asilirani s indukcijskim djelovanjem. Sinkrona brzina vrtnje magnetskog toka je priblino jednaka brzini vrtnje prelaznog hoda, a ovisi o broju polova i frekvenciji, te iznosi:Rotor motora se okree o ovisnosti od optereenja neto manjom brzinom sinkrone, pa se zato i nazivaju asimilirani motori. U odnosu na izvedbu rotora motori se izrauju kao kratkospojeni kavezni ili kao klizno kolutni motori.KAVEZNI MOTORI - izrauju se sa vie brzina i to sa specijalnim namotajom ili vie namotaja. Preklapanjem namotaja moe se mijenjati broj polova i time i broj vrtnje. Postoje motori sa 2,3,4 brzine vonje. Snage ovih motora su u razliitim granicama.KLIZNOKOLUTNI MOTORI se izrauju za manje snage sa monofaznim, a za vee snage s trofaznim navojem. Navoj statora prikljuuje se izravno na mreu. Krajevi namota motora povezani su sa 3 klizna koluta na koje je prikljuen promjenjivi pred-otpornik zbog pokretanja.b) ISTOSMJERNI MOTORI Moment okretanja istosmjernog serijskog motora je za 2,5 3 puta vea od izmjeninog. Brzina vrtnje jako opada s optereenjem. Neoptereen motor okree se za gotovo 2 puta bre nego pod optereenjem, to mu je velika prednost kod motora za dizanje tereta kod dizalica. Preoptereenost je ograniena samo-zagrijavanjem, a postoji mogunost znatnog optereenja za kratko vrijeme. MOTORI S UNUTARNJIM IZGARANJEM (SVI)Motori su podijeljeni na dvije osnovne grupe i to prema pronalazau, odnosno primjeni stvaranja smjese:1. OTTO MOTORI stvaraju smjesu izvan cilindra (u karburatoru) i smjesa goriva se u cilindru upaljuje sa elektrinom snagom iskrom.2. DIESEL MOTORI (DIZEL) kod njih se gorivo ubrizgava preko sustava za ubrizgavanje goriva u cilindar i upaljuje se zbog velike temperature komprimiranog zraka. Kod oba tipa motora postoje 2 tipa rada motora i to: 4 taktni i 2 taktni. Primjena ovih motora ima iroku primjenu u prometnom segmentu kao i u drugim industrijskim podrujima. Kod dizalice se takoer upotrebljavaju posebno kad je problem elektrina struja ili kad dizalica treba biti neovisna o elektrinoj mrei. Za pogon se sve vie upotrebljavaju tzv. motor GENERATORI, koji daju elektrinu energiju za pogon radnih elektromotora ime se omoguuje znatno bolje prilagoavanje raznim uvjetima rada i optereenje transportnih sredstava.PARNI STROJJo i danas rijetko slui u pogonu dizalica, ali samo kad dizalica radi u dalekim zabitim krajevima, gdje je na raspolaganju jeftino drvo, a osobito ugljen ili tamo gdje treba izgorjeti otpatke.HIDRAULIKI POGONDanas se zadrao na malim, ali jakim dizalicama, jer omoguuje veliki prijenosni omjer uz malu teinu i mali volumen dizalice. Oni se grade za nosivost do 300 t i podizanje od 160 mm na dalje. Ove dizalice s hidraulikim pogonom se upotrebljavaju za montane radnje i u brodogradilitima. Posljednjih godina se sve vie upotrebljavaju uljni hidrauliki pogoni manjih snaga na raznim dizalicama, malim bagerima i sl.Prednost hidraulikog pogona:omoguuje kontinuiranu promjenu brzine vrtnje u omjeru 1:1 do 1:200Nedostatak im je:nii stupanj iskoristivosti, kompliciranija proizvodnja dijelovaPNEUMATSKI POGONOdnosno, pneumatski motori koriste se za stacionarne dizalice malog uinka i rade sa tlakom od 4 do 18 bara. Izrauju se za kruno i pravocrtno gibanje, a koriste se u pogonima gdje se u veoj mjeri troi komprimirani zrak. Pneumatski motori za kruno gibanje izrauju se poput hidraulikog pogona.RUNI POGONRuni pogon obavlja se ruicom ili pomou lananika. Budui da je ruica kraka 350 400 mm s najpovoljnijom visinom okretita od tla, ovjek moe davati snagu prosjeno od 58 75 W i to za vrijeme od 15 min djelujui silom na ruicu od 150 N.Za due trajanje rada od 15 min rauna se sa silom na ruici od 70 120 N, a za znatno krai rok par minuta (silom od 250 N ). Kod pogona lananika radni poloaj je povoljniji pa se rauna sa silom od 150 200 N po ovjeku za vrijeme od 15 minuta.MALE DIZALICEZa prigodno podizanje tereta na male visine ili za premjetanje na kratkim udaljenostima tj. koje se rijetko i neredovito obavlja upotrebljavaju se male dizalice koje su raznih konstrukcijskih oblika i izvedbi. Ovdje se ubrajaju rune i mehanike. Kratko podizne dizalice s raznim ugraeni mehanizmima za podizanje rune i mehanike ekrkne, te runa i mehanika vitla.Meu male dizalice spadaju razliiti liftovi, a dizalice mogu biti prijenosne, stabilne, ugraene u radne strojeve i kao pomona oprema u radionicama. PODNE DIZALICEZUPANA (PODNA) DIZALICAZupana (podna) dizalica graena je tako da zubna letva (ozubnica) preuzima optereenje od podizanog tereta i ostaje nepomina. Pogon dizalice je runi pogon, preko runice uz odgovarajui zupani prijenos, a radi osiguranja posljedica kod iskliznua ruice dizalica ima mehanizam zadraa. Ovakve dizalice se izrauju za nosivost od 5 250 kN, a visina dizanja je do 350 mm. Stupanj iskoristivosti iznosi od 0,5 0,7VIJANA DIZALICAVijana dizalica je dizalica sa trapeznim ili pravokutnim narezom. Dizalica je samo kona zbog samokonog nareza Nosivost dizalice je od 20 250 kN, a visina podizanja od 100 300 mmBrzina dizanja je 0,25 0,6 m/sNosei elementi dizalice, tj. vijak i matica HIDRAULINE DIZALICEHidrauline dizalice mogu biti razliitih izvedbi i imaju mogunost podizanja velikih tereta ija se nosivost nalazi u granicama od 20 3.000 kN. Djelovanje hidrauline konice sastoji se od toga da tlak koji stvara klip s malim promjerom d se prenosi putem tekuine (razliita hidraulika ulja ili moda) i djeluje na klip s velikim promjerom D koji na taj nain moe stvarati silu podizanja za toliko puta veu koliko je puta vea njegova povrina poprenog presjeka od malog klipa. Na slici 89 prikazana je hidraulika dizalica koja se sastoji od radnog cilindra (2) i radnog klipa (1) (promjera D na kojeg se oslanja teret i rezervoara spremita za tekuinu u koju je smjetena pumpa).Klip pumpe promjera (d) pomie se runom polugom, sie tekuinu rezervoara i tlai je u radni cilindar. Teret se moe odrati na bilo kojoj visini, jer se tekuina ne moe vraati kroz tlani ventil. Sputanje tereta vri se pomou ventila za sputanje (7).Promjer d radnog klipa odreuje se na temelju: tlaka tekuine pri punom optereenju koji iznosi i do 500 PNEUMATSKE DIZALICEPrincip rada pneumatskih dizalica je isti kao kod hidraulikih, samo kod pneumatskih dizalica na klip ne djeluje tekuina nego zrak. Kod pneumatskih ureaja zbog opasnosti eksplozije nije doputeno stvaranje velikih tlakova.Zbog toga pneumatske dizalice i drugi ureaji prilagoeni su za radni tlak od 3 8 bara. Najee se pneumatske dizalice prikljuuju na mreu komprimiranog zraka na pogonu od zajednikog kompresora. Budui da je tlak zraka ogranien, vea se nosivost dizalice moe postii poveanjem promjera radnog klipa, a time i dimenzije cijele dizalice te njihova nosivost ne prelazi 100 kNPODIZNI STOL DIZALICE

Podizni stol slui za postizanje prikladne radne ili vozne razine. Stol se podie sustavom kara (cf. sliku 90) ili teleskopskim ureajem (cf. sliku 91). Podizni ureaj moe biti vijani za manje jedinice sa karama, hidrauliki, pneumatski ili kombinirani. Nosivost najvie koritenih stolova nalazi se od 2,5 50 kN s izmjerom stola 450 x 1.300 mm do 1.000 x 2.000 mm i podizanjem stola koji se moe regulirati od 100 do 1.500 mm. Postoje i razliite izvedbe nosivih stolova s dimenzijama stola 4,5 x 12 i podizanjima preko 9 m.

OVJESNE DIZALICE I EKRCI

Najstarije i najpoznatije ovjesne rune dizalice su koloturnici koji kao vuni i nosivi element koriste konope i elina ueta koji su omotani oko vie kotura. S obzirom na njihov ogranieni prijenosni omjer izrauju se samo do nosivosti 2,5 KN. Oni se upotrebljavaju kao samostalne dizalice ili kao sastavni dio drugih dizalica. Kao ovjesne dizalice tretiraju se svi ekrci koji se izrauju u raznim izvedbama s runim i motornim pogonima, te posjeduju kuku za ovjes, da bi se mogli montirati na bilo kojem mjestu.

PUNE DIZALICE ILI EKRCI

Pune dizalice (cf. sliku 92) upotrebljavaju se za tereta od 5 200 kN i visine dizanja do 10 m. Za noenje tereta do 100 kN slui kolutni lanac za vea optereenja zglobni lanac. Pu (puni vijak) je obino dvobojan s kutom uspona oko 20oC. Za koenje dizalice slui aksijalna sila pua. Stupanj iskoristivosti pune dizalice je 0,6 0,75, a brzina dizanja je v = 0,01 0,02 m/s

DIZALICE (EKRCI) S PLANETARNIM PRIJENOSOM

Dizalice s planetarnim prijenosom (cf. sliku 93) imaju nosivost od 1 200 kN i upotrebljavaju se za visine dizanja do 10m. Oni mogu imati runi i mehaniki pogon. Od lananika 1 preko vratila 2 i zubanika 3, pogon se prenosi na satelite 4 i dalje na zubanik 5 koji se montira na zajedniko vratilo s nosivim lananikom.

PRITEZNA DIZALICA

Pritezna dizalica (cf. sliku 94) je varijanta zupane dizalice i nosivost se kree od 7,5 60 kN. Pokree se djelovanjem popratne poluge. Priklada je za skuene prostore. Prebacivanje sa dizanja na sputanje vri se pomou ruke na poluzi. Okretanjem runog kola na vratilu poluge oslobaa se pogon pa se lanac slobodno povlai ime se postie brzo prilagoavanje radnim potrebama.

Posebna konica odrava teret na eljenom mjestu.

MOTORNE DIZALICE

Za uestala dizanja upotrebljavaju se motorne dizalice u razliitim izvedbama i raznim pogonima (elektrini, motorni i dr.).PNEUMATSKA LANANA DIZALICA

Pneumatska lanana dizalica (cf. sliku 95) su uglavnom za nosivost od 0,9 30 kN. Brzina dizanja je od 0,06 do 0,4 m/s, a visina dizanja od 3 8 m. Vuni element je kolutni ili zglobni lanac

VITLA

Vitla su ureaji za dizanje ili povlaenje tereta najee pomou elinog ueta koje se namata na bubanj ili punicu. Upotrebljavaju se potpuno samostalno ili se ugrauju u razna transportna sredstva. Postoji mnogo razliitih tipova vitla od kojih su najbrojnija: podna, zidna, manevarska, vitlo dizalica i vitlo liftova

PODNA VITLA

Najee se upotrebljavaju kao pomono sredstvo na raznim montanim i prekrcajnim radovima. Prijenosni odnos podnog vitla je i = Mb/Mp, gdje je Mb moment vrtnje bubnja, Mp moment vrtnje ruice, odnosno pogonskog vratila, stupanj iskoristivosti vitla

Prijenos se postie elnim zupanicima ili punim prijenosom. Pogon bubnja (koji je veinom gladak) je runi ili motorni. Vitla se izrauju s jednom ili dvije brzine upotrebom potisnim zupanika. Vlana sila runom podnog vitla normalne izvedbe iznosi 50 kN a specijalne izvedbe ili one s motornim pogonom mogu biti dvostruko vea. Na slici 96 prikazano je podno vitlo s dvije brzine i s ravnom povrinom bubnja s mogunosti namotaja i 300 m ueta u vie slojeva. Podna vitla se izrauju i s pogonom pomou toplinskog, odnosno malog benzinskog motora (cf. sliku 97).ZIDNA I STUPNA VITLA

Po konstrukciji su podnom vitlu identina zidna vitla (cf. sliku 98) i stupna vitla (cf. sliku 99), koja se izrauju za nosivost od 2,5 32 kN. Stvarna snaga potrebna za dizanje tereta je:

Gdje je:G teina tereta (kN),

v brzina dizanja tereta (m/s),

v ukupni stupanj iskoristivosti vitla.

MANEVARSKA VITLA

Manevarska vitla slue za povlaenje vagona i brodova, a na brodovima se upotrebljavaju za dizanje sidra i povlaenje razliitih tereta. Izrauju se sa horizontalnim ili vertikalnim tamnim bubnjem. Za razliku od podnog vitla gdje je jedan kraj ueta privren za bubanj, kod manevarskog vitla ue je nekoliko puta ovijeno na tarni bubanj, a oba kraja ueta su slobodna.

Okretanjem bubnja jedan kraj ueta (slobodni) se povlai silom F2 (slika 100 a), pa se zbog trenja izmeu ueta i bubnja drugim slobodnim krajem ueta moe povlaiti teret silom Ft F1. Omjer tih dviju sila iznosi:

;

Gdje je:

- sila kojom se povlai teret,

- sila kojom se povlai ue,

koeficijent trenja ueta i bubnja koje iznosi oko 0,1 za elino ue i oko 0,25 za konop.

Manevarsko vitlo omoguuje rad s dugakim uetima na malom bubnju. Ako se slobodni dio ueta povlai rukom, maksimalna duina ueta nije vea od 0,5 m/s, a duljina povlaenja je 100 m. Za vee duljine povlaenja do 600 m potrebno je osigurati samostalno namatanja slobodnog kraja ueta. Manevarska vitla izrauju se za vlane sile od 1,25 50 kN. Za vee vune sile preko 100 kN bubanj se izrauje s dva promjera.

VITLO ZGRTALICE

Grabilice lake izvedbe s mehanikom lopatom prikazan je na slici 101 i slue za iskrcaj ita iz vagona u silosima ili iskrcaj sipkih materijala te drugih radova. Vitlo je uvreno na zid ili pod , a mehanika lopata je vezana elinim uetom za vitlo. Upravljanje se obavlja tako da radnik koji rukuje lopatom ima prekida i prema potrebi elektrinim putem aktivira elektromotor i vitlo

VITLA ZA RAZNA DIZALA

Kod raznih dizala upotrebljavaju se razliite izvedbe vitla koji se sastoje od mnogih sklopova i elemenata, kao npr. elektromotor sklopke s konicama, reduktor, bubanj za namatanje elinog ueta i drugi sklopovi. Postoje razliita vitla s obzirom na namjenu i

vodna vitla za dizalice i branike

vitla za liftove

vitla za grabilice i druga vitla

LIFTOVI

Liftovi su stacionarna dizala u zgradama ili na gradnjama. Kabina ili koevi za prenoenje tereta giba se meu vrstim vodilicama i neprestano je vezana za nosivo sredstvo (npr. elino ue).

Ulazak ili silazak osoba, te ukrcaj i iskrcaj robe se provodi samo na predvienim stajalitima. Meu stacionarne liftove, ubrajaju se liftovi na brodovima. Najvanije grupe liftova su: uetni hidrauliki i lanani s obzirom na pogob, a s obzirom na namjenu osobni, teretni, graevinski i drugi.

UETNI LIFT

Uetni liftovi (cf. sliku 102) najee imaju pogonski lananik ili uetnik smjeten na vrhu okna lifta. Pogonski uetnik okree ue kojemu su na krajevima privreni kabina i protuuteg. Kabina i protuuteg gibaju se u vrstim vodilicama uzdu okna lifta. Na svakom katu oknu ima otvore s vratima za ulazak i izlazak iz lifta, odnosno stajalita za ukrcaj i iskrcaj. Gibanje ueta i pogon lifta ostvaruju se trenjem ueta i pogonskog uetnika. U tu je svrhu na pogonskom uetniku za svako ue urezan drijeb odreenom oblika, a kabina i protuuteg ne vise vie na jednom uetu nego na 3 8 ueta.

Raspored uetnika i ueta za liftove je prikazan na slici 103 gdje je pogonski uetnik na vrhu opna. Shema ovjeenja kabine i protuutega prikazana je u razliitim izvedbama na slici 104. izvedba a je izravno ovjeenje s obuhvatnim kutom od 180o,

izvedba b je uvjetovana veliinom kabine, a ostale izvedbe su u funkciji prijenosa, brzine prijenosa i veliine kabine. Osobni liftovi mogu nositi od 4 20 osoba, a brzina vonje iznosi od 0,5 4 m/s. Ekspresni (brzi osobni liftovi) imaju brzinu dizanja od 6 8 m/s. teretni liftovi imaju nosivost 3,2 50 kN s brzinom vonje 0,5 m/s.

Kao pogonski motori za liftove do brzine od 2m/s upotrebljavaju se trofazni asinkroni motori, a za brzine vee od 2 m/s upotrebljavaju se istosmjerni elektromotori. Slika 104a: Shema teretnih skladinih liftova

Teorijska potrebna snaga se izraunava:P = F v (W, kW); F .. (N, kN) i .(m/s)HIDRAULIKI LIFT

Slika 105 ima kabinu (ko) obino izravno oslonjenu na tlani klip voen u cilindru kojemu pogonski ureaj lifta dobavlja tlano ulje. Tlani klip moe bit jednoserijski, dvostupanjski ili teleskopski. Hidrauliki se liftovi upotrebljavaju u skladitima, bolnicama, garaama i slino za dizanje velikih tereta na male visine (2 4 kata). Prednosti hidraulikih liftova glede uetnih liftova jesu: konstrukcija je samoprenosiva, pa zidovi okna mogu biti slabije izvedeni, ne trebaju imati izgraen prostor na krovu za smjetaj lifta jer im se pogonsko postrojenje nalazi na dnu okna u blizini tlanog klipa, nemaju protuuteg, pa je presjek okna manji, ne trebaju napravu za hvatanje kabine, jer kabina ne moe pasti, trokovi odravanja su niski. Glavni nedostatci hid. Liftova su : ograniena visina dizanja od samo 10 12 m i male brzine vonje od 0,2 0,4 m/s. Nosivost hidraulikih liftova iznosi do 500 kN uz pogonski tlak od 100 bara.KRUEI LIFT

Slika 106 ima na itavom putu u jednakim razmacima podjeljene kabine koje neprestano krue i u koje ljudi ulaze i izlaze za vrijeme vonje. Kabine su s prednje strane otvorene, a ovjeena su dva precizna lanca koja se neprestano gibaju preko dva lananika smjetena na vrhu i na dnu okna. Jedan par lananika je pogonski, a drugi par slui kao ureaj za napinjanje. Na otvorima opna nema vrata. Brzina vonje je oko 0,3 m/s. U jednoj kabini smiju biti najvie dvije osobe. Maksimalna visina dizanja krunih liftova ne smije prelaziti 10 katova. Veoma su prikladni za uredske zgrade, ali ih ne smiju koristiti invalidi niti prenositi roba.

GRAEVINSKI LIFTOVI

Slue za transport materijala, a eventualno i ljudi pri izvoenju graevinskih radova. Najee se postavljaju na vanjskoj strani zgrade koja se gradi. Vozni ko ili kabina vodi se po jednoj ili dvjema meusobno povezanim tranicama koje mogu biti privrene na skelu.l Pogonsko postrojenje lifta s bubnjem na kojeg se namata elino ue smjeteno je na zemlji. Postoji jo graevinski lift s opremom gdje je ono sastavljeno kao slobodno stojea elina skela na kojoj su uvrene dvije vodilice za vozni ko. Nosivost lifta je do 20 Kn, a visina dizanja do 200 m

VELIKE DIZALICE

Slue za transport materijala unutar odreenih granica bilo u proizvodnim radionicama, bilo u zatvorenim ili otvorenim skladitima i prostorima ili pak u svrhu prekrcaja u lukama ili na brodovima. Prema mjestu i nainu rada velike dizalice moemo podijeliti na:

- stabilne,

- pomine,

- granike kranove

- specijalne

STABILNE (VELIKE DIZALICE)

Meu stabilne dizalice moemo ubrojiti zidne, stubne, na platou ili stoeru, jarbolne, uatne ili kabolske.

ZIDNA i STUBNA DIZALICA

Zidne i stubne dizalice su oslonjene na zid graevinskog objekta ili na betonski metalni usidreni stup i imaju mogunost zakretanja za 180o i mogu podizati i prenositi teret (posluivati) u obliku polukrunice, u granicama svog dohvata. Primjenjuju se na prekrcajnim rampama u skladitima ili radionicama gdje teret podignut na odreenu visinu pa se mora premjestiti na neznatnu udaljenost. Zidne dizalice imaju nosivost od 5 30 kN, a doseg im moe biti do 6m.

STUBNA DIZALICA

Slika 108 najee se fiksira na betonskom temelju koji ima oblik prizme ili valjka. Na povrini temelja fiksira se elina ploa pomou specijalnih temeljnih vijaka. U sredini ploe ugraeni su aksijalni i valjani leajevi. Ovakve dizalice esto se primjenjuju na eljeznici za prekrcaj otvorenih vagona i za ukrcaj ugljena u tendere lokomotiva. Nosivost i doseg su kao i kod zidnih dizalica.

DIZALICE NA PLATOU

Najee se primjenjuju u lukama. Konzola ovakve dizalice najee se sastoji od va dijela povezana meusobno pomou zglobova (cf. sliku 109). Prilikom podizanja tereta istodobno se mijenja kut poloaja gornjeg dijela u odnosu na donji i donjeg dijela prema vodoravnom poloaju te kao rezultat ovih gibanja objeeni teret se premjeta priblino uzdu vodoravne crte.

JARBOLNA DIZALICA

Slui za montane radove, za prekrcaj materijala na otvorenim skladitima i u graevinarstvu. Njena nosivost je od 20 250 kN, a max domet je od 10 50 m. Mogunost zakretanja je oko 280 oC. Jarbolna dizalica na slici 110 ima vertikalni okretni stup kojeg dre dva kruta nosaa koja su preko leajeva privrena na gornji dio dizalice.

Postoji jo jarbolnih dizalica gdje se vertikalni okretni stup pridrava s vie jednoliko rasporeenih elinih ueta koja su nategnuta izmeu okretnih leajeva na vrhu stupa i usidrena na zemlji.

UADNE (KABELNE) DIZALICE

Upotrebljavaju se za opsluivanje vrlo velikih otvorenih skladita, kamenoloma, povrinskih rudnika i sl, a osobito gdje su terenske prilike veoma teke, pa ne omoguavaju ekonomino koritenje druge vrste transportnih sredstava. To znai da rasponi dizalica moraju biti vrlo veliki. Uadne dizalice imaju izmeu dva upornika razapeto jedno ili vie elinih ueta, po kojima se giba vitlo. Na slici 11 je prikazana uadna dizalica ili kabelni granik sa svojim osnovnim elementima. Za nosivu uad slue zatvorena, poluzatvorena i spiralna uad. Vonja vitla i dizanje tereta obavlja se pomou zasebnog ueta, za vonju i zasebnog ueta za podizanje a to su uvijek pramena uad. Postoje posebne izvedbe uadnih dizalica kao to su:portalna uadna dizalica, brodogradilina uadna dizalica i druge koje su sastavljene od vie paralelnih uadnih dizalica na zajednikim upornicama portalnog oblika.

POMINE DIZALICE (VOZNE)

U pomine dizalice se ubrajaju cestovne, eljeznike i plovne (plovee)

CESTOVNE DIZALICE

Cestovne dizalice razvrstavaju se na cestovne dizalice s reetkastim dohvatnikom i na cestovne dizalice s teleskopskih dohvatnikom koji na donjem kraju lei na aksijalnom ili valnom leaju, a gornji kraj pridrava jedno ili vie elinih ueta. Konstrukcija dohvatnika omoguuje podizanje velikih tereta na velike visine jer je dohvatnik povoljno optereen preteno tlanim silama. Dohvatnici s reetkastim dohvatnikom se moraju na mjesto dolaska na rad montirati, a nakon zavretka rada demontirati i sloiti za prijevoz na drugo gradilite. Cestovni branici s reetkastim dohvatnikom rade se za nosivost od 200 1400 kN.

AUTOMIBILSKE DIZALICE

U prvom redu su namjenjeni za ukrcaj i prekrcaj vozila i na automobilu imaju ugraenu dizalicu (cf. sliku 113). Takve dizalice imaju hidrauliki pogon, a napravljeni su s teleskopskim dohvatnikom ili nekom drugom kombinacijom.

Na slici 113 prikazana je auto-dizalica, a nosivost takvih dizalica iznosi 5 95 kN.

ELJEZNIKE DIZALICE

eljeznike dizalice slue za raiavanje pruge nakon eljeznikih katastrofa, za montane radove na mostovima, pruzi i dr. Na slici 114 prikazana je eljeznika dizalica s osnovnim elementima vezano za pogon. Brzina vonje eljeznike dizalice s vlastitim pogonskim ureajem iznosi od 3,6 9 km/h, a kad ih vue lokomotiva, mogu podnijeti brzinu vonje 80 100 km/h. nosivost elj. Dizalice iznosi od 30 2.500 kN, a pogon im je dizelsko elektrini ili dizelsko hidrauliki. U grupu elj. Dizalica spadaju i prune dizalice koje se gibaju po tranicama. Postoje dvije vrste takvih dizalica, i to jedne koje rade na prugama velikih poduzea i luke i druge koje rade na prugama javnih eljeznica.

PLOVNE DIZALICE

Plovne dizalice koriste se u lukama za prekrcaj tekih strojnih dijelova, lokomotiva, tekog vozila za izgradnju luka i montau lukih postrojenja, te kao pomo brodogradnje pri gradnji brodova i dizanju brodskih olupina. Najjednostavnije plovne dizalice imaju na pontonu nepomini dohvatnik ili dohvatnik koji se moe naginjati na radno mjesto ili dovode tegljae ili remorker.

Osim tih dizalica, postoje jo plovne dizalice s okretnim dohvatnicima i vlastitim pogonom pontona. Pogon plovnih dizalica je dizelsko elektrini. Brzina plovidbe pl.dizalica iznosi 5 10 vorova. Na slici 115 daje se opis jedne plovne dizalice za luko transportni rad.

GRANICI KRANOVI

Granici kranovi predstavljaju najvie primijenjene velike dizalice kod prekrcajnih radova i u industrijskim pogonima. Granikom se naziva postrojenje koje die i vodoravno prenosi teret. Visina dizanja moe se mijenjati i obino iznosi samo nekoliko m pa do 10 m. Vodoravni prijenos takoer se moe mijenjati, a ogranien je raspoloivim prostorom. S obzirom na koritenje izvedbe granika dijel se na: mosne, visee, konzolne i portalne

MOSNI GRANIK

Mosni granik slui uglavnom za transport sipkog materijala, predmeta i drugih stvari unutar industrijskog pogona za premjetanje materijala i predmeta u skladitima te za prekrcaj kamiona eljeznikih vagona i dr. Nosni granici se sastoje od mosta, vitla, strojnih sklopova i elektrinih ureaja. Na glavnim nosaina nosnog granika (cf. sliku 116) smjetene su tranice vitla granika. Krajevi glavnih nosaa kruto su vezani za poprene nosae u kojima su smjeteni vozni nosai granika. Obino je samo polovica tih kotaa vezana na pogonski mehanizam za vonju. To su pogonski kotai, a ostali su slobodni kotai.

Mosni granici imaju pogon elektromotorima. U njihovim konstrukcijama primjenjuju se hidrauliki motori za vonju i dizanje. Mosni granici grade se u veoma mnogo razliitih izvedbi s obzirom na mjesto uporabe, nosivost, visinu dizanja, brzinu dizanja i brzinu vonje. Nosivost granika, odnosno kuke, iznosi 32 500 kN, a ponekad i do 500 kN.

Visine dizanja su preteno od 8 16m, no mogu biti i nie i vie. Uobiajene brzine su: 0,03 0,5 m/s za dizanje 0,25 1 m/s za vonju vitla i 0,4 1,6 m/s za vonju granita. S obzirom na razliite predmete koje treba dizati, mosni granici imaju razliita sredstva za prihvaanje tereta kao to su: zahvatai, kuke, elektromagneti, klijeta, stezaljke i sl. Rasponi mosnih granika iznose i do 32 m i oni imaju duge tranice.

Slika 116a: Mosni granik za prekrcaj rasutih tereta

VISEI GRANICI

Na slici 117 prikazan je visei granik s osnovnim svojim elementima u gradnji. Visei granici su dvoosni granici s voznim prugama objeenima preteno na stropu ili krovu konstrukcije. Nosa granika je najee stropna greda, a vitlo granika se giba po donjem pojasu po rubu nosaa. Vitlo visi na dvije naprave za vonju koje su ugraene za gibanje po donjoj prirubnici nosaa. Nosivost viseih granika ovisi o doputenom optereenju stropa i iznosi 5 100 kN. Raspon ovih granika najee iznosi od 4 16 m, a ponekad i do 50 m

KONZOLNI GRANICI

Konzolni granici mogu se smatrati posebnom izvedbom mosnog granika. Vitlo konzolnog granika giba se na dva konzolna nosaa koja su na krajevima povezani s poprenim nosaima (cf. sliku 118). Ovi granici uzrokuju velike momente savijanja u stupovima pa se zbog toga oni upotrebljavaju u elianama i ljevaonicama gdje oni posluuju povrine s kalupima. Nosivost granika iznosi 20 100 kN, pritom se pri rasponu 4 10 m, a brzina vonje je do 2 m/s.

PORTALNI GRANICI

Portalni granici razlikuju se od viseih i mosnih po tome to im je nosiva greda (most) noena vlastitim nogama postavljenim na tranicama poloenim u ravnini zemlje (cf. sliku 119). Portalni se granici grade za gibanje po podu bez tranica ali kao i nepomini granici. Na postolju portalnih granika gibaju se vitla razliitih konstrukcija. Ako portalni (nogari) postoje samo s jedne strane, a s druge strane je tranica granika postavljena visoko kao zamosni granik. Takvi granici se nazivaju poluportalnim granicama (cf. sliku 119). Postoje razliite izvedbe portalnih granika obzirom na primjenu i to:

BRODOGRADILINI PORTALNI GRANIK

Brodogradilini portalni granik (cf. sliku 120) slui za noenje velikih sekcija brodova nosivosti 7.500 kN raspona 130 m i visine dizanja do 8,1 m. On se sastoji od dva vitla koja se kreu po mostu sastavljenom od 2 kutijasta nosaa trapeznog oblika. Manje vitlo, tzv. vitlo za pokretanje ima nosivost 2.500 kN. Vee vitlo ispod kojeg moe prolaziti vitlo za pokretanje ima 2 meusobno neovisna mehanizma za dizanje svaki nosivosti 2.500 kN. Pomou ta 3 mehanizma diu se i prenose sekcije broda.

PORTALNI GRANIK ZA PREMJETANJE LJUNKA

Prikazan je na slici 121 i sastavljen je od elinih cijevi. Most portalnog granika za premjetanje ljunka produen je preko portala s obje strane i tako omoguuje vei put premjetanje ljunka.

KONTEJNERSKI PORTALNI GRANICI

Slue za prekrcaj kontejnera na kontejnerskim terminalima i kolodvorima (cf. sliku 122).

POSEBNE GRUPE

U posebne grupe meu portalnim granicima spadaju: prekrcajni (pretovarni) poslovi, brodski istorivai (iskrcivai) i brodski utovarai (ukrcivai)

PREKRCAJNI (PRETOVARNI MOSTOVI)

Upotrebljavaju se za premjetanje komadne robe, a mnogo ee za sipke terete. Glavno im je obiljeje dugaak most, a esto i veliki raspon tako da premouju itava skladita zajedno sa eljeznikim kolosijecima, a u lukama seu i iznad brodova (cf. sliku 123).

Drugo im je obiljeje mala brzina vonje granika, a velika brzina vonje vitla jer tijekom rada smo vitlo radi a most stoji. Brzina vitla je u granicama od 2 6 m/s a brzina branika od 0,3 0,5 m/s. Brzina dizanja iznosi do 2 m/s.

BRODSKI ISTOVARIVAI

Brodski istovarivai (cf. sliku 124) oni su konstrukcijski uinjeni iz prekrcajnih mostova tako da su im nogari (stupovi) toliko zblieni da ne mogu premoivati itava skladita. Zahvata brodo-iskrcavaa zahvaa sipke materijale iz brodskog skladita i prenosi ga na trakasti transporter kojim se dalje materijal prenosi u vagon, skladite ili slino. Nosivost brodskih iskrcavaa sa zahvatom iznosi 300 kN, a brzina vonje vitla je do 3,5 m/s.

BRODSKI UKRCIVAI (utovarivai)

Brodski ukrcivai (utovarivai) (cf. sliku 125) imaju u osnovi jednaku elinu konstrukciju kao i brodski istovarivai, ali i brodska vitla sa zahvataem koji je ugraen na ukrciva i zahvaa teret, prenosi i isputa na trakasti transporter s kojeg sipki materijal pada na brod. Za teret koji se prilikom pada lomi ili se razvija praina stavlja se na kraju prepusta naprava za usporeno putanje tereta. To mogu biti teleskopske cijevi, ravni i zavojiti lijebovi i drugo.

SPECIJALNE DIZALICE

Meu razliitim vrstama specijalnih dizalica koje nalaze estu primjenu kod prekrcajno manipulativnih poslova moe se ubrojiti:

zakretnice

okretai vagona

istovarai vagona kipperi

skladina dizala

ZAKRETNICE

Na slici 126 prikazana je zahvatnica koja se primjenjuje na eljeznici, u industrijskim pogonima za zakretanje lokomotiva i velikih strojeva zbog promjene poloaja ili usmjeravanja na odgovarajui poloaj.

OKRETAI VAGONA

Okretai vagona (cf. sliku 127) slue za okretanje jednog ili vie vagona i to na nain to vagon ue u posebnu komoru na ijem se kraju nalaze dva kotaa dovoljno jaka da mogu nositi cijeli vagon ili vie vagona.

Ta posebna okrugla komora se okrene za 180o i tako istrese sadraj vagona u bunker ispod komore od kuda se teret rasporeuje na transporteru. Kapacitet okretaa je oko 2.000 t/h za dva vagona odjednom.

ISTOVARIVAI VAGONA (KIPPERI)

Istovarivai vagona (kipperi) (cf. sliku 128) takoer se upotrebljavaju za iskrcavanje robe iz vagona. Vagon se podigne za oko 180 stupnjeva pri emu dolazi do istresanja tereta u posebne bunkere ispod kojih prolaze trakasti transporteri koji teret prenose do skladita ili u brod. Nosivost kippera je 400 kN.

SKLADINA DIZALA

Skladita za dugorono uskladitavanje robe, koja su izgraena kao viekatna skladita, ne mogu se zamisliti bez teretnih dizala (liftova). Ona su glavna transportna sredstva za vertikalni transport robe iz prizemlja skladita na katove i obratno. Skladina dizala (cf. sliku 129) montirana su na laganim mosnim komorama i omoguavaju max koritenje skladinog prostora, te mogu posluiti kao temelj za uvoenje automatizacije kod manipulativnih operacija. U ovisnosti od broja katova i povrina skladita, te frekvencije okretaja prometa robe, u skladitima se postavi odreeni broj dizala u svako skladite. Nosivost teretnih dizala je od 10 50 kN, a brzina u skladitima je od 0,3 0,5 m/s. Glavni dijelovi postrojenja dizala su strojarnica, vodno vitlo, kabina, protuuteg i vodilice. Na slici 130 prikazan je izgled skladinog dizala sa svim glavnim dijelovima.

MANIPULATIVNA SREDSTVA

U ovu grupu prekrcajno transportne mehanizacije ubrajaju se: univerzalna i specijalna mala i srednja vozila za prekrcaj i transport robe na kratkim udaljenostima sa i bez ureaja za samoukrcaj i iskrcaj komadnih roba. Sve vrste ovakvih vozila, zavisno o veliini, mogu imati razliite pogone, ali u prvom redu su to runi i motorni pogoni. Manipulativna sredstva (vozila) su namijenjena za premjetanje robe u skladitima i pogonima na eljeznikim postajama, lukama u robnim kuama i svugdje tamo gdje prekrcajne operacija zahtijevaju meufazno prenoenje roba ba kratkim udaljenostima. Pomou manipulativnih vozila (sredstava) u najveoj mjeri moemo olakati rad ljudima. Zavisno o veliini i primijenjenom pogonu vozila moemo podijeliti na: vozila s runim pogonom i vozilo s motornim pogonom.

UNIVERZALNA RUNA VOZILA

Univerzalna runa vozila koriste se za prijevoz ili premjetanje lakih tereta (do 30 kN) i na krae udaljenosti do 50m. Vozila se izrauju za opu namjenu ili za usko specifini podruje i potrebe pa im se izvedbe u znatnoj mjeri razlikuju. Vozila se pokreu, najee povlaenjem rudom (str 101) ili guranjem. Najpovoljnija visina za guranje je 90 cm, a za povlaenje 75 cm. O nainu pokretanja vozila ovisi najee i sustav zakretanja za vozila sa vie od 2 kotaa. Kod vozila s povlaenjem upravlja se rudom, opim poznatim zakretnim sustavom, a kod vozila s guranjem pomou slijednih kotaa. Na slici 131 prikazane su neke izvedbe slijednih i nepominih kotaa. U ovisnosti o vrsti tereta, pakovanju i masi univerzalna runa vozila su razne izvedbe i konstrukcije pa ih dijelimo u grupe

VALJANICI S KOTAIIMA

Su transportni podmetai s nizom valjia (slika 132) ili pak kolica s kotaima vrlo malog promjera. Valjanici dolaze u obzir samo za vrlo kratke transporte komadne robe do 3,5 KN ili pak za povremeni transport tekih tereta (remont strojeva i sl.).

Na slici 132 prikazani su valjanici sa 3,4 i 8 kotaia. Visina im je do 190 mm, a promjeri kotaa od 75 125 mm.

KOLICA ZA SIPKE TERETE

Kolica za sipke terete (kariola ili take) (cf. sliku 133) slue za prijevoz sipkog materijala. Teite tereta na dobro konstruiranim kolicima je to blie kotau. Mogunost je laganog, prostranog pokretanja kolica zbog pranjenja. Sadraj koa kolica ne prelazi 100 litara, a obino je konstruiran za 70 litara.

ZAHVATNE DVOKOLICE

Zahvatne dvokolice slue za tee sipke ili komadne terete (do 5 kN). Pozornost treba posvetiti laganom i brzom ukrcaju/iskrcaju. Dvokolice za vree ili sanduke prikazuje slika 134. Teite praznih dvokolica mora biti takvo da kolica sigurno stoje u uspravnom poloaju.

KOLICA

Kolica se izraunavaju s 3 i vie kotaa i slue za terete do 15 kN. Za tee terete koriste se samo kao prikolice. Ima ih sa vlastitom platformom ili podlogom za teret, a dijelimo ih u tri grupe

KOLICA S NEPOMINOM PLATFORMOM

U raznim izvedbama kolica s nepominom platformom prikazana su na slici 135. Na slici 136 prikazana su dva primjera izvedbe na 4 kotaa.

PODIZNA KOLICA (kornjaa)

Standardizirana po DIN 15131 koriste se za transport materijala putem stakla. Podizaj platforme kolica prikazanih na slici 138 vri se rudom (ruica) koja djeluje poput poluge. Sputanje platforme koi se hidraulikim priguivanjem. Nosivost kornjae se od 2,5 20 kN

POLIARI

Poliari su kolica s visoko podiznom platformom i slue za premjetanje robe na policama. Nosivost je od 2,5 10 kN a visina podizanja je 1,5 3,5 m. Izvedba poliara s runim dizanjem tereta je na slici 139.

KOLICA S PREKRETNIM KOOM Prikazana su na slici 137

VILJUKARI (VILIARI)

Viljukari (viliari) su najkorisnija i najpraktinija prekrcajno manipulativna vozila koja su ubrzala razvoj paletizacije. Na sadanjem stupnju razvoja konstrukcijsko rjeenje viliar je postao s jedne strane nezamjenjiv u paletizaciji, a s druge strane osposobljen za mnoge druge prekrcajne operacije. Nosivost viljukara je 5 50 kN. Zavisno o vrsti primijenjenog pogona viljukare moemo podijeliti na: rune, akumulatorske i motor s unutarnjim izgaranjem (svi).

RUNI VILJUKARI

Postoje dvije vrste runih viljukara, i to: niskopodizni, visokopodizni runi viljukari.

NISKOPODIZNI RUNI VILJUKARI

Niskopodizni runi viljukari (cf. sliku 140) ubrajaju se meu najjednostavnije transportne ureaje koji slue za podni transport paletizirane robe, tj. nije potrebno naslagivanje. Podizanje viljuki vri se hidraulikim ureajem (dizalica) kod kojeg je za upravljanje ulja u radni cilindar iskoriteno malo kolica. Nosivost viliara je 10 30 kN a podizaj je 105 mm.

VISOKOPODIZNI RUNI VILJUKARI

Ne mogu se upotrebljavati za velike mase zbog prevrtanja i kao gornja granica smatra se 600 kg ili 6 kN. Na slici 141 prikazan je viliar koji die teret od 600 kg na visini od 1,5 m

AKUMULATORSKI VILJUKARI

U akumulatorskom elektrinom pogonu olovni akumulator, a rjee nikal kadmij akumulatori opskrbljuju strujom 1 ili vie isto smjernih serijskih elektromotora. Napon akumulatora iznosi od 12-80 V, a kapacitet je 100 1000 Ah, to jednom transportnom vozilu omoguuje normalan rad tijekom 6-8 sati. Brzina vonje transportnog vozila s akumulatorskim elektrinim pogonom iznosi 10 15 km/h. Na slici 142 prikazan je eoni akumulatorski viljukar sa svojim osnovnim dijelovima.

MOTORNI VILJUKARI

U ovu grupu ubrajamo viljukare s motorima i unutarnjim izgaranjem.Dizelov motor je gotovo sasvim istisnuo benziski (otto) motor, jer je ekonominiji, ima dui vijek trajanja, sadri manje ugljinog monoksida i drugo.

Konstrukcija eonog motora viljukara (cf. sliku 143 i 143a) je potpuno slina konstrukciji, funkciji i nainu rada akumulatorskom viljukaru.

Slika 143a: eoni akumulatorski viliar

Razlikuju se samo pogonskim motorom i prijenosom snage na pogonske kotae. Veina viljukara ima nagibni jarbol koji se zbog lakeg zahvataja tereta nagiba prema naprijed za oko 3 stupnja, dok se za vrijeme vonje zbog sigurnijeg noenja tereta nagiba za oko 11 stupnjeva. Viljukari imaju nosivost od 2,5 500 kN, a najee se koriste od 6 100 kN. Brzina vonje je od 10 40 km/h, to je u funkciji pogona i broja kotaa (3ili 4).

Pored eonih viljukara postoje jo i boni viljukari s razliitim pogonima. Boni viljukari upotrebljavaju se za obavljanje prekrcajnih manipulacija dugakih predmeta koji se zbog prostora i drugih smetnji moraju transportirati s bone strane. Na slici 144 prikazan je viljukar za obavljanje navedenih poslova koji uvlai, odnosno izvlai eljusti prema potrebi.

UVJETI RAVNOTEE I STABILNOSTI

Uvjeti ravnotee i stabilnosti elnog viljukara se izraunavaju iz uvjeta ravnotee (uzdune) za postavljene teinske uvjete. Kako se teret nalazi izvan podruja teita vozila stvara se opasnost od prekretaja, koji ovisi o masi tereta i udaljenosti tereta od prednjih kotaa (cf. sliku 145). Nazivna nosivost viljukara dana je za teret ije teite pada otprilike na polovinu duljine vilica.

Smjetajem teita tereta na duljem kraku smanjuje se nosivost viljukara prema uvjetu ravnotee za sliku 146. Za sliku uvjet uzdune ravnotee je ; Ovisnost nosivosti viljukara od smjetaja tereta proizlazi iz uvjeta ravnotee za sliku 146:

G nazivna nosivost (N/kN)

G' nosivost za teite na udaljenosti b'

Stabilnost viljukara moe se promatrati djelovanjem sila inercije (tromosti) pri koenju ili pri poetku natrane vonje, te silo vjetra. Koeficijent stabilnosti u najosjetljivijem poloaju tereta jednak je temeljem slike 147:

Gdje je:F sila vjetra,Mx moment zamanih sila,SD koeficijent stabilnosti.SD = >1, SD 1,15

Ako je SD =1 onda je labilna ravnotea, ako je SD