skripta - obrada materijala ii -i dio

OBRADA MATERIJALA II2 . 4 . 18 .

zanimanje 010104 - strojarski tehniar

dipl. ing. strojarstva

Ivo Slade

Obrada materijala II

1.0

UVOD

Ova skripta je namjenjena uenicima I. tehnike kole TESLA u Zagrebu smjer strojarski tehniar, za lake praenje predmeta Obrada materijala 2. Raena je u dva dijela, po jedan za svako polugodite. Obrada materijala 2 se nastavlja na predmet Obrad materijala 1. Skripta obuhvaa strojnu obradu odvajanjem estica, toplinsku obradu, zatitu povrine metala, odravanje strojeva te postizanje kvalitete. Sadraj skripte je u cijelosti prilagoen okvirnom nastavnom planu i programu predmeta Obrada materijala za 2. razred strojarskih tehnikih kola. Kako su nastavni sadraji dosta loeni, gradivo je podijeljeno u tematske cijeline koje su pak podijeljene u manje podcjeline. Na kraju svake cjeline nalaze se pitanja i zadaci za provjeru usvojenosti sadraja. Pri izradi ove skripte koristio sam se uglavnom mojim pripremama za predavanja i materijalima pogotovo slikama, koje sam naao na internetu. Kako slika govori tisuu rijei tako sam nastojao skriptu to vie oslikati fotografijama i ilustracijama. Skripta nije komercijalnog karaktera, niti je zamjena za bilo koji udbenik, ve je pomo mojim uenicima u savladavanju gradiva. Zahvaljujem se svima koji su korisnim savjetima pomogli da se ova skripta izradi. Takoer u biti zahvalan i na budui dobronamjernim prijedlozima i savjetima kako poboljati i osuvremeniti skriptu. Slade Ivo

I. tehnika kola TESLA

Ivo Slade

2


SADRAJ1. Uvod ........................................................................................................... 2 2. Sadraj ....................................................................................................... 3 3. Strojne obrade odvajanjem materijala ....................................................... 53.1 Obrada odvajanjem estica na alatnim strojevima s definiranom geometrijom 3.1.1 Tokarenje ............................................................................................... 3.1.2 Povrinska hrapavost ............................................................................. 3.1.3 Tokarski no .......................................................................................... 3.1.4 Parametri obrade tokarenjem ........................................................... ......... 3.1.5 Strugotina ............................................................................................. 3.1.6 Tokarilice ............................................................................................. 3.1.7 Pitanja 1 ............................................................................................... 3.1.8 3.1.9 3.1.10 3.1.11 3.1.12 3.1.13 3.1.14 3.1.15 3.1.16 3.1.17 3.1.18 3.1.19 3.1.20 3.1.21 3.1.22 3.1.23 Glodanje .............................................................................................. Glodalo ................................................................................................ Kutovi alata .......................................................................................... Sile pri glodanju .................................................................................... Reimi rada .......................................................................................... Glodalice .............................................................................................. Pitanja 2 ............................................................................................... Buenje ................................................................................................ Zabuivanje .......................................................................................... Proirivanje rupe ................................................................................... Uputanje ............................................................................................. Razvrtanje ............................................................................................ Urezivanje navoja ................................................................................. Builice ................................................................................................ Paramatri buenja ................................................................................. Pitanja 3 ............................................................................................... alata 7 9 11 13 14 15 18 19 22 24 25 26 27 29 30 30 30 31 32 33 35 38 39

3.1.24 Blanjanje 3.1.25 Dubljenje 3.1.26 Provlaenje 3.2 Obrada odvajanjem estica na alatnim strojevima bez definirane geometrije alata 3.2.1 Bruenje 3.2.2 Brusovi 3.2.3 Brusilice

4. Ostali postupci4.1 4.2 4.3 Poliranje Lepanje Honanje

5. Nekonvencionalni postupci obrade5.1 5.2 5.3 Plazma Erozija Ultrazvuk


Ivo Slade

3

Obrada materijala II 6. Obrada postizanjem strukture6.1 Osnove toplinske obrade metala 6.2 Postupci toplinske obrade metala 6.2.1 Kaljenje 6.2.2 arenje 6.2.3 Poputanje 6.2.4 Poboljavanje 6.2.5 Cementiranje 6.3 Oprema za toplinsku obradu 6.3.1 Pei

7. Zatita povrine7.1 Korozija 7.2 Zatitne prevlake 7.2.1 Galvanizacija 7.2.2 Metalizacije 7.3 Bojanje 8.

Kvaliteta Odravanje strojeva i opreme9.1 9.2 Pregled organizacije Odravanje alata i strojeva

9.


Ivo Slade

4

Obrada materijala II3. Strojne obrade odvajanjem materijala Ljudska potreba i izazov je da se napravi neto novo, bolje, ljepe, vre, vee, bre, ekonominije, ... Pri tome stalno treba mijenjati postojee ili stvarati nove proizvode. Razne inovacije stvaraju nove proizvode, poboljavaju stare, ali bilo da se radi o potpuno novom proizvodu ili se izrauje stari, dobro uhodani proizvod, materijali od kojih se oni sastoje stalno se moraju obraivati.Tokarenje

Obrada materijala je promjena oblika, dimenzija ili svojstava materijala radi daljnje upotrebe. Moe se podijeliti na: - runu i - strojnu obradu. Strojna obrada se obavlja na alatnom stroju sa unaprijed odreenim alatima, kako bi se u to kraem vremenu dobio proizvod zadovoljavajue kvalitete. Alatni strojevi su strojevi na kojima ovjek u proizvodnom procesu upravlja alatom. Osnovni zadatak alatnih strojeva je: zamjena ljudskog rada uz poveanje tonosti, produktivnosti, ekonominosti, ... Postupci strojne obrade odvajanjem estica mogu se podijeliti na nekoliko naina, a svaki od njih u nekoliko skupina. Prikazana je podjela prema obliku otrice noa: 1 - Postupci obrade definiranom geometrijom alata - Tokarenje - Glodanje - Blanjanje / dubljenje - Buenje - Provlaenje - Piljenje - Ozubljivanje 2 - Obrada bez definirane otrice alata - Bruenje 3 - Obrada slobodnom otricom - Poliranje - Honanje - Lepanje Superfini 4 - Obrada bez otrice - Elektroerozija - Ultrazvuna obrada - Obrada plazmom - Rezanje vodenim mlazom - Obrada laserom

Glodanje

Blanjanje

Buenje

Honanje

Lepanje Provlaenje


Ivo Slade

5


3.1 Obrada odvajanjem estica na alatnim strojevima s definiranom geometrijom alata Obrada odvajanjem estica je postupak promjene oblika sirovca, gdje dolazi do smanjenja volumena obratka zbog djelovanja reznog sredstva alata. Osnovni oblik reznog alata je klin. Njegova zadaa je razdvajanje materijala i odvajanje estica materijala. Prednosti obrade odvajanjem estica su: omoguuje postizavanje tonosti i preciznosti (uske tolerancije) te dobre kvalitete obraene povrine, esto bez potrebe za naknadnim zavrnim obradama, najbolji, pa i esto jedini nain da se oblikuju otri rubovi, ravne povrine, te unutarnji i vanjski profili, moe se primjeniti pri obradi gotovo svih materijala, jedini nain preoblikovanja toplinski obraenih i krtih materijala, mogue je obraivati i kompliciranu geometriju, mogue su obrade u irokom rasponu dimenzija (od makropoizvoda poput turbina i zrakoplova do mikroproizvoda, pri odvajanju malo se mijenja struktura materijala obratka (samo tanki sloj), pogodna je za automatizaciju, ekonominost i produktivnost (jeftinija i bra) kod maloserijske i pojedinane proizvodnje. Nedostaci obrade odvajanjem estica su: stvara odvojene estice, za izradu jednog elementa obratka (tolerirani provrti, utori,..) potrebno je vie obadnih postupaka i vie raznovrsnih alatnih strojeva, neki dijelovi zahtijevaju primjenu CNC strojeva i komplicirano programiranje, alatni strojevi i potreba za rukovanjem alatima i obratcima zahtijevaju velik prostor, na mikroklimu jako utjeu obradni procesi (toplina, buka, rashladne tekuine, ulja, ...), visoki udio pomonih i pripremno-zavrnih vremena (vrijeme zahvata alata i obratka je esto manje od 2 % ukupnog vremena protoka pozicije). Definirana geometrija alata je obrada noevima kod kojih se kutevo obrade i namjetanja alata mogu mjeriti i mijenjati. To su obrade: tokarskim noevima, noeve za blanjanje ili dubljenje, glodlima, svrdlima, razvrtalima, uputalima, iglama ili motkama za provlaenje, pilama,...

Alat u obliku klina

Obrada elektroerozijom

Elektrokemijska obrada

Ultrazvuna obrada

Definirane povrine tokarskog noa


Ivo Slade

6

Obrada materijala II3.1.1 Tokarenje Tokarenje je postupak obrade skidanjem estice kojim se proizvode obratci rotacijskih povrina (valjkasti proizvodi). Izvodi se na alatnim strojevima, tokarilicama. Obradak obavlja glavno gibanje, dok alat obavlja posmino, pripremno i dostavna gibanja.Definirana geometrija tokarskog noa

Tokarenje se moe podijeliti na vie naina: 1. Prema obliku tokarene povrine:

Popreno tokarenje

(plansko

ili

eono)

- okruglo (uzduno, aksilalno) - posmino gibanje je u smjeru osi rotacije - plansko ili popreno - posmino gibanje je okomito na smjer osi rotacije

Popreno tokarenje izrada utora ili odrezivanje

Profilno tokarenje

- konusno - posmino gibanje je pod nekim kutom u odnosu na os rotacije - prifilno koriste se profilni noevi i pposmino gibanje je pod nekim kutom na os rotacije. Kod profilnog tokarenja pravac ulaza noe moe varirati od paralelnog sa osi rotacije do okomitog na os rotacije ali se tijekom obrade ne mijenja Ivo Slade 7


Obrada materijala II- kopirno - posmino gibanje je u obliku krivulje u odnosu na os rotacije. No putuje po krivulji koju definira ticalo kopirnog ureaja putujui po abloni (modelu)

Kopirno tokarenje

Neokruglo tokarenje

- tokarenje navoja - posmino gibanje je u smjeru osi rotacije i definirano je korakom navoja - neokruglo - posmino i dostavno gibanje su u meusobnoj ovisnosti o glavnom gibanju 2. Prema poloaju tokarene povrine: - vanjsko tokarenje - unutarnje tokarenje 3. Prema kinematici gibanja noa: - uzduna tokarenja (aksijalna) - poprena tokarenja (radijalna) - istovremeno uzduna i poprena tokarenja (konusi, krivulje)

Istovremeno vanjsko i unutarne tokarenje

3. Prema kvaliteti obraene povrine: - grubo tokarenje - polugrubo tokarenje (zavrno, isto) - fino tokarenje Tokarenjem se postiu obrade u kvaliteti N4 do N12.

Idealno ravna povrina

N1 do N12 su razredi hrapavosti. Povrine nakon obrade skidanjem estica, ma kako ona bila fina i precizna, nisu idealno glatke. Mikroskopski gledano one su hrapave i pune neravnina raznih oblika, veliina i smjerova. Ivo Slade 8

Realno stanje povrine


Obrada materijala II3.1.2 Povrinska hrapavost Povrinska hrapavost su mikrogeometrijske nepravilnosti na povrini nekog obratka. One su standardizirane. Oblik neravnina se mjeri na nekom presjeku obratka. Promatra se samo odreeni dio koji je definiran referentnom duinom mjerenja l. Linija m predstavlja srednju crtu profila tako da zbroj kvadrata udaljenosti svih toaka od srednje crte m bude minimalan. Prosjeno odstupanje profila Ra je aritmetika udaljenost profila od srednje linije m. Prosjena visina neravnina Rz je prosjek od pet uzastopnih mjerenja izmau maksimalne i minimalne vrijednosti neravnina na referentnoj duini. Najvea visina neravnina Rmax je udaljenost izmeu najvie i najnie toke profila na referentnoj duiniStanje povrine kod poveanja 52x

Presjek povrine na kojoj se mjeri hrapavost

Referentne duljine mjerenja

Povrina uveana

bakrene

ipke

10x

Stanje povrine prije bruenja i nakon bruenja Mjerenje neravnina obavlja se mjeraima koji mogu biti runi ili stacionarni.

Vidljiva hrapavost povrine kod poveanja 150x

Hrapavost kod 560x poveanja


Ivo Slade

9



Ivo Slade

10


3.1.3 Tokarski no Prema postupcima tokarenja potrebno je koristiti adekvatne tokarske noeve. Tokarski no se razvijao tijekom dugog razdoblja i stano se usavrava. Danas se za izradu tokarskog noe koriste brzorezni elik, tvrdi metal, cermet, keramika, CBN, dijamantSet tokarskih noeva

Tokarske noeve je mogue podijeliti na nekoliko naina: 1. Noevi prema vrsti obrade 2. Noevi za grubu obradu Noevi za polugrubu (istu) obradu Noevi za finu obradu Noevi prema poloaju tokarenja Noevi za vanjsko tokarenje Noevi za unutarnje tokarenje

Grubi vanjski desni tokarski no

-

Fini vanjski desni tokarski no

Grubu unutarnji desni tokarski no

Fini unutarnji desni tokarski no

3. Noevi prema orjentaciji vrha alata Fini vanjski neutralni tokarski no

Lijevi tokarski no Neutralni tokarski no Desni tokarski no

Na gornju povrinu noa se poloi dlan ruke. Kad se pravac vrha noe i palca ruke poklope odreen je smjer orjentacija noa.

Fini vanjski desni tokarski no

Lijevi i desni tokarski no za vanjsko tokarenje izraeni od vrlo tvrdog elika Fini vanjski lijevi tokarski no


Ivo Slade

11

Obrada materijala II4. Noevi za utore i odrezivanje Noevi za odrezivanje Noevi za vanjsko dubljenje Noevi za unutarnje dubljenje No za eono dubljenje Noevi za unutarnje i vanjsko podrezivanje Noevi za unutarnje i vanjsko profiliranje,.....

Tokarski no za odrezivanje

Tokarski no za eono dubljenje

Tokarski no za vanjsko dubljenje

Tokarski no za unutarnje dubljenje

5. Noevi za navoje Noevi za vanjske navoje Noevi za unutarnje navoje

Tokarski navoja

no

za

narezivanje

Tokarski no za urezivanje navoja

6. Profilni noevi Profilni noevi kod tokarenja imaju samo jedno gibanje radijalno ili aksijalno do odreene dubine te povratno ene Mogu biti ravni ili okrugli profilni noevi.

Ravni profilni tokarski no

Okrugli profilni tokarski no

Ravni profilni noevi

Tokarenje profilnim noem


Ivo Slade

12

Obrada materijala II3.1.4 Parametri obrade tokarenjem Kod tokarenja potrebno je definirati : - vrstu obrade - dubinu rezanja - glavnu brzinu tokarenja (broj okretaja) - posmak Brzina rezanja vc je brzina kojom se alat giba kroz neki materijal. Ona je specifina za odreeni materijal i za odreeni no ovisi o materijalu alata, dubini rezanja ap, snazi alatnog stroja, stanju obraene povrine hrapavosti, ... Kod tokarenja glavnu brzinu rezanja ima obradak. Mjeri se u mm/min, odnosno kod tokarenja se preraunava u n broj okretaja u minuti

G glavna brzina rezanja P posmak D dostavno gibanje

n=

f - posmak (mm/o) b irina obraene estice strugotine (mm) h debljna obraene estice strugotine (mm) ap dubina rezanja - obrade (mm)

Posmak f je relativno gibanje alata prema obratku. Okomit je na glavnu brzinu rezanja vc. Ovisi o vrsti materijala obratka, dubini rezanja, stanju povrine hrapavosti, suhom ili hlaenom tokarenju, alatu,.... Kod tokarenja posmak obavlja alat. Mjeri se u mm/o (milimetrima po okretaju glavnog radnog vretena odnosno obratka). Dostavno gibanje je gibanje alata u materijal i ono daje dubinu rezanja ap. Ovisi o vrsti obrade, alatu, hlaenju, snazi stroja,... Kod tokarenja dostavno gibanje obavlja alat. Definira se dubinom reza ap (mm), a brzina odgovara brzini posmaka. Prazni hod, povratno gibanje, mrtvi hod to su nazivi gibanja pri povratku noa u ponovno pozicioniranje za novi rez. Vrsta obrade se definira prema hrapavosti povrine i kod tokarenje se najee koriste termini grubo tokarenje, isto ili polugrubo tokarenje i fino tokarenje.

Oblilci strugotine parametrima obrade

ovise

o


Ivo Slade

13

Obrada materijala II3.1.5 Srugotina Strugotina je odsjeeni dio materijala koji moe prema strukturi imati tri oblika: - lomljena (mrviasta) strugotina - nasjeena (rezana) strugotina - tekua (trakasta) strugotina

Izvedba stepenicom

sa

ubruenom

Neki oblici strugorine su povoljni u proizvodnji dok drugi oteavaju rad te ih je dobo tijekom obrade usitnjavat - lomiti Dodavanje lomila strugotine na no je jo jedan nain produljenja trajanja noa (osim optimalnih kutova noeva, kutova postavljanja noeva, zaobljenja vrha noa i ubruivanja faze noa). etiri osnovna oblika lomila strugotine: 1 - Izvedba sa ubruenom stepenicom Najee upotrebljavani oblik lomila srtugotine (Slika Ovaj oblik prisiljava strugotinu da se savija na stranu i time ostavlja slobodnu otricu noa. Ovisno o kutu, radijusu, dubini i irini stepenice odreuju se parametri tokerenja 2 - Izvedba sa ubruenim lijebom Plitki lijeb ( dubina 0,12 0,25 mm, irina 1,6 3,2 mm ) se ubrusi paralelno sa otricom noa i zavrava ispred vrha noa 3 - Izvedba sa negativnim bonim kutom Negativnom bonim kutom od 3o do 5o mogue je dobro kontrolirati odvoenje strugotine 4 - Mehaniko lomilo strugotine Koristi se kod velikih alataMehaniko lomilo strugotine

Izvedba sa ubruenim lijebom

Izvedba kutom

s

negativnim

bonim


Ivo Slade

14

Obrada materijala II3.1.6 Tokarilice

Alatni strojevi za obradu odvajanjem estice pomou kojih se rezanjem obrauju i izrauju dijelovi rotacionog oblika.

Tokarilice se dijela: - Jednostavne tokarilice Suport slui samo kao dra alata i nije predvien posmak (samo runi). Broj okretanja glavnog vretena odreuje se remenskim prijenosom prebacivanjem remena. - Univerzalne tokarilice Imaju elaktromotorni pogon (trofazni asinkroni kavezni elektromotor). Glavni prigon je spojen na glavno radno vreteno na kojem se nalazi centrirajua stezna glava (amerikaner). Iz dva posmina prigona izlaze navojno vreteno za tokarenje navoja i posmino (glatko) vreteno. Oba prolaze kroz suport. Navojno vreteno se spaja preko dvodjelne (rasklopne) matice i osigurava posmak suporta koji odgovara koraku tokarenog navoje. Posmino vreteno se u suportu spaja preko padnog pua mehanizma koji omoguava uzduni i/ili popreni posmak kod tokarenja. Na suportu se nalazi dra noa u koji se upinju tokarski noevi. Suport klizi po vodilicama koje se nalaze na krevetu tokarilice. Na vodilice se moe montirati i lineta kojom se centriraju dua i tanja vratila kao bi se izbjegao mogui progib i velike vibracije tijekom tokarenja. Konji na kraju tokarilice slui za centriranje duljih predmeta zbog to tonije obrade Na njima se osim operacija tokarenja (unutarnjeg i vanjskog obodnog tokarenja, konusnog tokarenja, planskog tokarenaj, urezivanja i odrezivanja, profilnog i kruvuljnog tokarenja) mogu se izvoditi operacije buenja, uputanja, razvrtanja, rezanja unutranjih i vanjskih navoja, ljutenja, vrtloenja, iztokarivanja,.....


Ivo Slade

15

Obrada materijala II- Kopirne tokarilice Kopirne tokarilice obrauju samo pomou kopirnog ureaja. Na tokarilici se nalazi model ablona po kojoj klizi ticalo. Ticalo je povezano s alatom koji kopira poloaj ticala. Alat je jednostavni tokarski no masivnih dimenzija. Nalazi se u drau alata koji je na suportu. Suport je smjeten pod kutom u odnosu na os rotacije, kako bi se mogli kopirati i stepenasti oblici. Sistemi za kopiranje su: - mehaniki - elektrini - hidrauliki - kombinirani (npr elektrohidrauliki)

- Planska tokarilica Planska tokarilica slui za izradu obradaka velikih dimenzija. Izradak se upinje u plansku plou. Moe se poduprijeti konjiem. Planske tokarilice imaju dimenzije planske ploe od 1000 - 4000 mm

- Karusel tokarilica

Karusel tokarilica ima horizontalno poloenu steznu plou za prihvat izratka. Postoje karusel tokarilice sa jednim ili dva vertikalna stupa za okomito pomicanje grede. Po horizontalnoj gredi se kreu jedan (kod jednostupne) ili dva suporta (kod dvostupne). Promjeri tokarenja kod jednostupnih su od 630 do 1500 mm, dok su kod dvostupnih od 1500 do 25 000 mm


Ivo Slade

16

Obrada materijala II- Revolverska tokarilica Revolverske tokarilice slue u serijskoj proizvodnji za kompletnu obradu izratka u jednom zahvatu. Naziv su dobile po karakteristinom nosau alata - revolverskoj glavi. Revolverska glava moe prihvatiti vei broja alata, koji u jednom zahvatu izvre sve potrebne operacije obrade. Pri tome se pojedini rezni alati ili slogovi alata ukljuuju jedan za drugim u obradu. Danas se sve vie zamjenjuju CNC tokarilicama

- CNC tokarilice CNC (Computer Numerical Control) brojano upravljani alatni strojevi danas su sve vie u upotrebi. Strojevi imaju jednu ili dvije stezne glave (amerikanera), jedan ili dva suporta sa revolverskom glavom . Alati mogu biti bez ili s pogonom te se tokarilice pretvaraju u obradne centre. Jednostavnim programiranjem mogue je proizvoditi komplicirane predmete. Takoer je mogue CAD-CAM tehnologijom programskie naredbe iz 3D crtea.


Ivo Slade

17

Obrada materijala IIPitanja 1 1. to je obrada materijala i kao se dijeli ? 2. to su alatni strojevi ? 3. Kako se dijele postupci strojne obrade ? 4. to znai definirana geometrija alata ? 5. to su alati sa slobodnom otricom ? 6. Koji je osnovni oblik reznog alata ? 7. Koje su prednosti obrade odvajanjem estice ? 8. Koji su nedostaci obrade odvajanjem estice ? 9. to je tokarenje ? 10. Koja se osnovna gibanja alata i obratka pojavljuju kod tokarenja ? 11. Kako se moe tokarenje podijeliti (sistematizirati) ? 12. to je kvaliteta obrade ? 13. to je povrinska hrapavost ? 14. to je l kod mjerenja hrapavosti ? 15. to je m kod mjerenja hrapavosti ? 16. to je Ra kod mjerenja hrapavosti ? 17. to je Rz kod mjerenja hrapavosti ? 18. to je Rmax kod mjerenja hrapavosti ? 19. emu slui tokarski no ? 20. Kako se dijele tokarski noevi ? 21. to su parametri obrade kod tokarenja ? 22. O emu ovise parametri obrade 23. to je glavna brzina rezanja ? 24. to je posmak ? 25. to je dostavno gibanje ? 26. to je strugotina ? 27. Kakvi su oblici strugotine ? 28. O emu ovise oblici strugotine ? 29. to je lomilo strugotine i kako se dijele ? 30. to su tokarilice ? 31. Kakvih tokarilica ima ? 32. to se sve moe obraivati na univerzalnoj tokarilici ? 33. Kako radi kopirna tokarilica ? 34. Po emu se karusel tokarilica razlikuje od ostalih tokarilica ? 35. to je CNC tokarilica ?


Ivo Slade

18

Obrada materijala II3.1.8 Glodanje Glodanje je nakon tokarenja najvaniji postupak obrade materijala skidanjem estice. Tim postupkom moemo obraditi ravne plohe, prizmatine ljebove i utore, zupanike, navoje te uzduno i prostorno profilirane povrine. Glodanje je postupak obrade skidanjem estice kod kojeg alat obavlja glavno gibanje. Posmino gibanje je uvijek pod nekim kutom u odnosu na os rotacije alata i obavlja ga ili obradak ili alat. Obavlja se alatima sa vie jednakih otrica ili sa sastavljenim alatima. Sve otrice toga alata nisu istodobno u zahvatu. Zato je glodanje sloenija operacija od tokarenja ili buenja zbog veeg broja otrica alata i zbog promjenjivog presjeka strugotine koju skida pojedini zub za vrijeme obrade. Zubi glodala dolaze jedan za drugim u zahvat sa materijalom i za vrijeme zahvata jako se mijenja optereenje zuba. Prema kombinaciji glavnog i posminog gibanja glodanje se dijeli na: a) OBODNO GLODANJE koje moe biti:Obodno glodanje protusmjerno i istosmjernoi

Glodanje

1. plono (pravocrtno) Kod obodnog plonog glodanja skidanje estica obavlja se obodom glodala koje izvodi glavno gibanje, dok je posmak pravocrtan. Plono glodanje se dijeli na: protusmjerno istosmjerno

Izgled strugotine protusmjernog glodanja

kod

Protusmjerno glodanje (konvencionalno glodanje) Rotacija alata (glavno gibanje) je u obrnutom smjeru od smjera posmaka. Strugotina se stvara od malog prema veem presjeku.Sile koje nastaju prilikom glodanja su prema gore i ele izbiti obradak iz kripca. Istosmjerno glodanje Rotacija alata (glavno gibanje) je u istom smjeru kao smjer posmaka. Strugotina se stvara od veeg prema najmanjem presjeku.Sile koje nastaju prilikom glodanja su prema dole i ele zabiti obradak u kripac. Ivo Slade 19

Izgled strugotine protusmjernog glodanja

kod


Obrada materijala II2. Kruno Kod obodnog krunog glodanja skidanje estica obavlja se obodom glodala koje izvodi glavno gibanje, dok je posmak kruni. Ovisno o izgledu alata i smjetaju obratka kruno glodanje moe biti vanjsko, unutarnje ili obilazno.Kruno glodanje

vanjsko,

unutarnje,

obilazno

Vanjsko kruno glodanje

Meu kruna glodanja spadaju odvalna glodanja navoja,

Vanjsko navoja

planetarno

glodanje

Vanjsko kruno glodanje navoja

Unutarnje kruno glodanje navoja

glodanja zupanikaGlodanje zupanika odvalnim glodalom

Glodanje zupanika segmentnim zubima glodala

Glodanje punog kola

Glodanje zupanika


Ivo Slade

20

Obrada materijala IIb) EONO GLODANJE

eono glodanje skida estice materijala zubima koji su smjeteni na elu glodala ili glave alata i moe bitiSimetrino Nesimetrino

eono glodalo (glava za glodanje)

Prstasto glodanja

glodalo

za

Kod simetrinog glodanja alat obrauje cijelom irinom prolaz alata jednak je promjeru alata. Nesimetrino glodanje ima trag alata manji od promjera glodala.eona

Prstasta glodala osim za eono poravnavanje slue za obradu rubova, utora, depova, profila, ...

Glodanje utora

eono poravnavanje

eono glodanje spiralnog profila Glodanje zareza pod kutom

Tragovi glodanja razliitim glodalima

Glodanje u nagibnom kripcu


Ivo Slade

21

Obrada materijala II3.1.9 GlodaloGlodalo s glodanim zubima

Glodalo slui za raznoliku upotrebu obrade materijala odvajanjem estica, npr. za poravnavanje, izradu prizmatinih rubova, izradu epva, depova, izrezivanje, urezivanje, prerezivanje, izradu razliitih utora na osovinama, izradu zubaca zupanika, za rezanje navoja itd... Zbog toga je i oblik glodala raznolik. U osnovi se dijele na vie naina: 1. Prema nainu izrade dijele se na: - glodala s glodanim zubima - glodala s natrano tokarenim i bruenim zubima - glodala ili glave s umetnutim zubima

Glodalo s umetnutim zubima od tvrdog metala

2. Prema obliku zubi se dijele na: - glodala sa ravnim zubima - glodala sa spiralnim zubima - glodala sa krinim zubima 3. Prema obliku tijela dijele se na: - valjkasta glodalaGlodalo s spiralnim zubima

Glodalo s ravnim zubima

- valjkasta eona glodala - valjkasto glodalo za ozubljenjeGlodalo s krinim zubima

- valjkasto glodalo za navoje - ploasta (plosnata) glodala

Valjkasto glodalo za navoje

- ploasto glodalo s umetnutim zupcima


Ivo Slade

22


- pilasta glodala

- profilna glodala - modulna glodala

Profilna glodala

- glave za glodanje

Vretenasto (prstasto, utorno) glodalo

-

vretenasta glodala

-

konusna glodala

Vretenasto glodalo s ploicama od tvrdog metala


Ivo Slade

23

Obrada materijala IIspecijalna glodala

Sve vrste glodala se izrauju za rezanje u lijevom ili desnom smjeru okretanja.Specijalno glodalo

3.1.10 Kutovi alata Pri pojedinim nainima glodanja razliit je i oblik dobivene povrine. Kako bi se odredio oblik strugotine potrebno je prouiti putanju jednog zuba glodala. Strugotina ima oblik savinutog klina ija se debljina mijenja od nule do maksimuma kod protusmjernog glodanja, odnosno od maksimuma do nule kod istosmjernog glodanja. Na taj nain se mijenja i sila koja djeluje na alat. Nejednoliko optereenje loe utjee na alat i stroj. Da bi se taj loi utjecaj izbjeglo kod ravnih zubi poveava se broj zubaca u zahvatu. to je vei broj zubaca na glodalu i to je vea dubina glodanja vie e zubaca biti u zahvatu i biti e mirniji rad, jednolinije optereenje alata i stroja, manje vibracije, bolja kvaliteta obraene povrine. Drugi nain postizanja jednolinijeg optereenja je upotreba spiralnih zuba. Veliki utjecaj na jednolikost optereenja ima kut spirale odnosno nagib zavojnice zuba, irina obraivane povrine, dubina glodanja. to je vei nagib zavojnice i to je vea irina obraivane povrine biti e i vei broj zubaca u zahvatu. Time dobivamo jednolinije optereenje, bolju obradu. Kod glodala sa ravnim zubima kutovi rezanja se ne razlikuju od kutova koje imamo kod tokarskog noa.

Oblik strugotine protusmjernog glodanja

kod

Oblik strugotine kod istosmjernog glodanja

slobodni (leni) kut kut otrenja (klina) prednji (grudni) kut

Kod alata sa spiralnim zubima posebno se oznaavju kutovi u normalnom i eonom presjeku. U normalnom presjeku (presjeku okomitom na otricu zuba) su: normalni slobodni (leni) kut

normalni kut otrenja (klina) normalni prednji (grudni) kut


Ivo Slade

24

Obrada materijala IIU eonom presjeku (presjeku okomitom na os glodala) su: eono slobodni (leni) kut

eoni kut otrenja (klina) eoni prednji (grudni) kut

Smjer spirala kod desnovojnog i lijevovojnog glodala

Razliiti nagibi spiralnih utora kod glodala

3.1.11 Sile pri glodanju Kod glodanja svaki zub u pojedinom trenutku skida strugotinu druge debljine pa se tako mijenjaju i sile koje djeluju na zub. Zbog toga se pojavljuje neravnomjernost rada koja je posljedica promjena pojedinih faza kod odvajanja strugotine, ali je i posljedica periodikih ulazaka i izlazaka zuba u i iz materijala. Kod protusmjernog glodanja pojavljuje se sila F na zubu blodala koja se moe rastaviti u: Fa natranu silu u smjeru osi glodala Fh glavnu silu rezanja u smjeru brzine rezanja Taj zub djeluje i na obradak silom F koja je iste veliine kao i sila F ali je suprotnog smjera. Sila F se rastavlja u dvije komponente jednu u smjeru suprotnom brzine posmaka Fs i jednu okomito na obradak Fv. Sila Fs se suprotstavlja posmaku i optereuje posmini prigon, dok sila Fv mijenja svoj poloaj zavisno od poloaja zuba, promjera glodala i dubine glodanja. Ako obradak nije dobro privren za radni stol sila Fv e obradak podii sa stola. Kod istosmjernog glodanja pojavljuje se sila F na zubu glodala koja se moe rastaviti u: Fa natranu silu u smjeru osi glodala Fh glavnu silu rezanja u smjeru brzine rezanja (suprotnog smjera nego kod protusmjernog glodanja) Sila F i komponente Fs i Fv pojavljuju se na obratku. Sila Fs podvlai posmini prigon i moe dovesti do loma glodala.

Sile koje se javljaju na zubu glodala kod protusmjernog glodanja

Sile koje se javljaju na zubu glodala kod istosmjernog glodanja


Ivo Slade

25

Obrada materijala II3.1.12 Reimi rada Koji alat koristiti, kojom brzinom se alat okree, koja je dubina rezanja, kojim posmakom, s hlaenjem ili bez su pitanja koja moraju biti detaljno rijeena prije poetka rada. Prije pristupanja samoj obradi materijla potrebno je pripremiti tehniko tehnoloku dokumentaciju iz koje su vidljivi i reimi rada kod pojedinih zahvata. Operacijski list je osnovni matini dokument tehnoloke pripreme. Izrauje se za svaki pojedini dio proizvoda. U njemu je definiran tehnoloki proces, a izgled ovisi o poduzeu - radionici te o nainu upotrebe. Najei sadraj operacijskog lista su : operacija, zahvat, stroj ili strojna grupa, alat ili naprava te njihovi reimi rada tj brzina rezanja, posmak, dubina rezanja, broj prolaza, tehnoloka i pomona vremena izrade, itd. Operacija je onaj dio strojne obrade koji se obavlja na jednom radnom mjestu od uzimanja obratka do njegovog odlaganja (tokarenje, buenje, glodanje, rezanje, preanje, sastavljanje,..) Zahvat je odreena logika cjelina unutar operacije (glodanje alatom D=40mm, buenje svrdlom D=5mm, narezivanje navoja M10, tokarenje grubim lijevim tokarskim noem, ...) Brzina rezanja v (m/min) ovisi o materijalu obratka i materijalu alata. Svaki proizvoa alata daje svoje brzine rezanja za taj alat. Postoje preporuene brzine rezanja koje se nalaze u raznim tablicama. Kod grube obrade koriste se manje brzine rezanja i vei posmaci, dok se pri finoj obradi koriste vee brzine rezanja, a mani posmaci. Broj okretaja glodala se prema brzini rezanja rauna n = (1000*v) / (D * ) Posmak po zubu glodala sz (mm) ovisi o materijalu, alatu i dubini rezanja. Posmak glodala po okretu s = sz * z (mm/okr) Posmak u minuti s' = sz * z * n (mm/min) Brzine posmaka glodala se kreu kod grubog glodanja izmeu 100 i 500 mm/min dok se kod finog glodanja kreu od 10 do 50 mm/min. Ovo su ope preporuke, ali one ovise o vrsti alata, materijalima, snazi stroja,... Dubina obrade (strugotine) a (mm) ovisi o alatu i snazi alatnog stroja. Takoer postoje razliite tablice i preporuke za dubinu strugotine u ovisnosti od materijala obratka. Broj prolaza i potrebno ponavljanje obrade, ovisno o dubine strugotine, od sirove mjere do eljene dimenzije obratka Da se odredi specifikacija alata potrebno je napraviti detaljni tehnoloki proces odnosno razraditi proces po operacijama i zahvatima (fazama). Potrebno je odrediti optimalni alat za predvien stroj i postupak kako bi se u najkraem vremenu dobili optimalni rezultati.

Koraci kod odabira alata i reima rada iz kataloga alata 1 Odabir naina glodanja: - eono glodanje - obodno glodanje - glodanje ruba - profilno glodanje - utorno glodanje

2 Odabir materijala obratka - elik - nehrajui elik - lijevano eljezo - aluminij - toplinski otporne i titan legure - tvrdi metali 3 Odabir glodala: - eono glodanje - obodno glodanje - profilno

Ako je alat predvien za ploice od tvrdog metala treba odrediti koje e se koristiti prema potrebnoj geometriji ploice

Odabrani alat i ploica imaju preporuenu maksimalnu brzinu rezanja i dubinu reza te debljinu srugotine koju mogu pri tome skidati. Iz tih ppodataka rauna se brzina posmaka.


Ivo Slade

26

Obrada materijala II3.1.13 Glodalice Alatni strojevi za obradu odvajanjem estice pomou kojih se rezanjem obrauju dijelovi preteno ravnog oblika (poravnavanja, utori, ljebovi,..) te profili, navoji, zubi, ... Glavno gibanje je uvijek rotaciono dok je posmino gibanje pravocrtnog ili krunog oblika i uvijek je okomito ili pod nekim kutom na os rotacije..Shema koordinatnog horizontalne glodalice sustava

Glodalice se dijele prema poloaju glavnog radnog vretena na horizontalne i vertikalne, dok su ostale u podskupinama: Horizontalne glodalice Nazivaju se konzolne ili jednost avne glodalice. Slue za obradu obodnim glodanjem (istosmjernim ili protusmjernim) Glodalo se upinje u horizontalno vratili i obavlja glavno gibanje. Obradak je stegnut na radnom stolu koji obavlja posmino gibanje. Planske glodalice su podgrupa horizontalnih. Ime su dobile jer se na njima najee glodaju ravne horizontalne plohe. Imaju krutu konstrukciju i visoku produktivnost. Izvedene su tako da se radni stol po vodilicama na kuitu moe gibati samo uzduno. Univerzalna glodalica

Shema koordinatnog vertikalne glodalice

sustava

Glodanje glodalici

na

horizontalnoj

Set za pregradnju univerzalne horizontalne glodalice u vertikalnu glodalicu

Izvode se slini kao i horizontalne glodalice, ali imaju radni stol koji se osim uzduni i popreno moe gibati i oko svoje vertikalne osi. To se postie ugradnjom krunih utora za voenje.


Ivo Slade

27


Vertikalne glodalice Izvode se tako da im os glodala stoji vertikalno dok je ostali dio stroja jednak horizontalnim. Pogodne su za eono glodanje, glodanje utora, kanala, rubova utornim glodalima, profilno glodanje,.. Kopirna glodalica Slui iskljuivo za kopiranje pomou kopirnih ureaja koji ticalom prelaze po abloni

Glodanje na vertikalnoj glodalici

Kopirna kljueva

glodalica

za

izradu

Upravljaka glodalice

konzola

CNC

CNC glodalica Upravlja se programski. Moe imati vieosno upravljanje ime je mogue izraditi najkompliciranije obratke u jednom stezanju.


Ivo Slade

28


Pitanja 2 36. to je glodanje ? 37. to se moe obraditi glodanjem ? 38. Zato se mijenja optereenja na zubu glodala ? 39. Kako se glodanje dijeli ? 40. to obodno glodanje ? 41. Koje su vrste obodnog glodanja ? 42. Koje su vrste plonog (pravocrtnog) glodanja ? 43. Kako se obavlja protusmjerno glodanje ? 44. Kako se obavlja istosmjerno glodanje ? 45. Koje su vrste krunog glodanja ? 46. Kako se dijeli eono glodanje ? 47. to je asimetrino eono glodanje ? 48. to je simetrino eono glodanje ? 49. Kako se mijenja sila na zubu tijekom eonog glodanja ? 50. to se moe eono glodati ? 51. Kako se openito dijele glodala ? 52. Kako se dijele glodala prema nainu izrade ? 53. Kako se dijele glodala prema obliku zubi ? 54. Kako se dijele glodala prema obliku tijela ? 55. Koji su kutevi ravnog zuba glodala ? 56. Koji su kutevi spiralnog zuba glodala? 57. Zato se kod glodanja pojavljuje naravnomjernost rada ? 58. Kako djeluju sile na zub alata kod protusmjernog glodanja ? 59. Kako djeluju sile na zub alata kod istosmjernog glodanja? 60. Kakav je posmak u odnosu na glavno gibanje alata ? 61. to su reimi rada kod glodanja ? 62. to je operacijski list ? 63. to operacija, a to zahvat ? 64. to je brzina rezanja, a to broj okretaja glavnog vretena ? 65. Kako se sve mjeri posmak ? 66. O enu ovisi dubina obrade ? 67. Kako se dijele glodalice i kako dobivaju naziv ? 68. to obrauju i kako rade horizontalne glodalice ? 69. to obrauju i kako rade vertikalne glodalice ? 70. to je CNC glodalica ?


Ivo Slade

29

Obrada materijala II3.1.15 Buenje Buenje je nain obrade odvajanjem estica kojim se specifinim alatom izraduju cilindrine rupe u obratku. Alat obavlja glavno rotacijsko gibanje i pravocrtno posmino gibanje koje mora biti u smjeru osi rotacije.Svrdlo za centralni uvrt

Buenje je povezano s predradnjom zabuivanja i naknadnim operacijama proirivanja, uputanja, razvrtanja i izbuivanja. 3.1.16. Zabuivanje je proces oznaavanja sredita rupe specijalnim svrdlima zabuivalima. Svrha zabuivanja je centriranje rupe kako ne bi

NC zabuivalo

Proirivanje postojee rupe

spiralno svrdlo prilikom buenja rupe napravilo otklon. Alati za zabuivanje su svrdla za centralni uvrt ili NC svrdla. 3.1.17 Proirivanje je proces buenja svrdlom veeg promjera od promjera ve postojee rupe. Proirivanja se moe obaviti vie puta, ali je preporuljivo da promjer svake slijedee vee rupe bude izmeu 50% do 100% vei od prethodne rupe.Buenje

Proirivanje

Set spiralnih svrdala od 1-10mm I. tehnika kola TESLA Ivo Slade 30


3.1.18 Uputanje je postupak obrade ulaza ili izlaza okrugle rupe Uputala su rezni alati koji se upotrebljavaju za proirivanje ulaza ili izlaza rupe te za postizanje tonijeg oblika postojeih rupa. Reu kao i svrdla i izrauju se sa dvije, tri ili vie reznih otrica. Uputanje je gruba obrada materijala.Konusno uputen ulaz u rupu

Njima obraujemo elne plohe ravno ili pod kutom. Slue za: - proirivanje - uputanje za glave vijka - obradu kosih krajeva rupe - poravnavanje uzdignutih dijelova obratka

Konusno uputanje

Prema obliku i svrsi dijele se na: - spiralna ili navojna uputala (a) - vratna uputala (b) - konusna uputala (c, d, e, f) - nasadna uputala (g) - jednostrana elna uputala (h) - specijalna uputala (i,k)Proiren ulaz rupe

Uputanje vratnim uputalom

Vratno uputalo


Ivo Slade

31


3.1.19 Razvrtanje - je postupak fine (zavrne) obrade cilindrine rupe. Tonost dimenzije, geometrijski oblik i hrapavost povrine koja se u dobije nakon obrade svrdlom ne zadovoljava u veini sluajeva. Razvrtala su rezni alati koji se upotrebljavaju za zavrnu obradu rupe i slue za finu obradu ve postojeih rupa, tj. za dotjerivanje glatkoe povrine i postizanje vee tonosti izbuenih rupa.

Razvrtanje

Cilindrina razvrtala

Razvrtalo skida relativno mali sloj materijala sa relativno malom brzinom obrade. Alat postupno aksijalno ulazi u rupu. Razvrtalo obrauje samo prednjim konusnim dijelom, dok cilindrini dio slui kao vodilica i za zaglaivanje rupa. Duina konusnog dijela ovisi o vrsti obraivanog materijala. Vea duljina konusnog dijela daje ljepu i iu obraenu povrinu. Pravilan rad razvrtala ovisi od njegove konstrukcije, izrade i naina upotrebe ( reimima rada ). U radu se susree puno vrsta i veliki broj razvrtala. Dijele se prema konstrukciji zuba, vrsti materijala, nainu primjene, obliku obraivane rupe, nainu privrenja,.Specijalno razvrtalo za sjedite metka u puanoj cijevi

Konusno razvrtalo

Kod konusnih razvrtala javljaju se posebni uvjeti rezanja zbog njihove konstrukcije. Garnitura se u principu sastoji od tri razvrtala. - Prvo razvrtalo slui za grubu obradu i ima stepeniaste bridove zube. - Drugo razvrtalo ima sitne zube koji pri razvrtanju lome strugotinu i slui za finu obradu. - Tree razvrtalo ima ravne ili spiralne zube kontinuirano po cijeloj duljini brida i slue za najfiniju obradu.


Ivo Slade

32


3.1.20 Urezivanje navoja u rupi - je postupak izrade spiralnih utora u postojeoj rupi. Ureznica ulazi okomito u okruglu rupu definiranim brojem okretaja te odreenim posmakom koji mora odgovarati koraku navoja. Navoji mogu biti lijevi ili desni. Mogu biti grubi, srednji ili fini. Utori mogu biti razliitih profila pa se tako razlikuju metriki, navoji, trapezni navoji, pilasti navoji, Withwortovi navoji,...Metriki navoj

Vrste navoja: M Metriki MF Metriki fini navoj Whitworth-ov cijevni navoj Trapezni navoj Pilasti navoj Obli navoj Obli elektro navoj Edisonov navoj

Fini metriki navoj

Primjer postupka izrade navoja Za izradu navoja M10 u rupi potrebno je: 1. Na odabranoj poziciji zabuiti navrt NC zabuivalomWhitworth-ov cijevni navoj

Trapezni navoj

2. Prema dimenziji i vrsti navoja odabire se potrebno svrdlo koje bui okruglu rupu. (npr za M10 potrebna je rupa prema proraunu D = 8,376 mm odabire se spiralno svrdlo D=8.4mm Ako je potrebni izvri se predbuenje spiralnim svrdlom npr D= 5mm


Ivo Slade

33

Obrada materijala II3. Preporuka je uputanje ulaza rupe zbog lake daljnje obrade te lakeg kasnijeg uvoenja vijka

4. Takoer se odabire ureznica sa definiranim profilom koja urezuje navoj. Prema tablocama M10 ima korak 1,5 mm re se prema njemu definira brzina rezanja (S) i posmak (F).Pilasti navoj

Npr S=400 o/min, F=400x1.5=600 mm/min ili 1,5 mm/okr

Obli navoj

Za M10 definirane su slijedee vrijednosti: D, d = 10 mm D1, d1 = 8,376 mm D2, d2 = 9.026 mm P = 1,5 mm H = 1,2990 mm D, D1 I D2 su dimenzije matice D, d1 I d2 su dimenzije vijka

Edisonov navoj


Ivo Slade

34

Obrada materijala II 3.1.21 BuiliceBuilice su alatni strojevi kojima se pomou alata za buenje izrauju okrugle rupe Dijele se na: - stolne builice - stolno stupne builice - stupne builice - redne builice - revolverske builice - vievretene builice - radijalne builice - horizontalne builice - builice glodalice - koordinatne builice - builice za duboko buenje - builice za urezivanja navoja

Runa stolna builica iz prelaza 19. na 20. stoljee

Stolna builica

Radni stol kod stolnih builica nalazi se na podlonoj ploi. Vretenite se moe visinski pomicati. Prijenos snage u vretenitu sa motora na glavno vreteno vri se klinastim remenom. Radno vreteno je uleitano u pinoli koja omoguuje posmino gibanje runom polugom.

Stolna builica

Remenski prigon builice

Stolno stupna builica

Razlika stolno stupnih i stolnih builica je u random stolu koji se nalazi konzolno smjeten na stupu builice i koji se moe pomicati i zakretati Stolne i stolno stupne builice moraju biti smjetene na povieno radon mjesto radni stol.

Stolno stupna builica


Ivo Slade

35

Obrada materijala II Stupna builica

Stupne builice se izrauju sa okruglim stupom za manje promjere buenja ili sa sanduasto oblikovanim stalkom za vee dubine promjere buenja. Podlona ploa se kod stupnih builica privruje na temelje. Za prijenos snage se koristi vieosovinski zupasti prijenosnik Radni stol se visinski pomie i mogue ga je, kod builica sa okruglim stupom, zakretati Bue se dublje rupe veeg promjera. U podnoju je najee spremnik i pumpa za rashladnu tekuinu.

Pinola builice

Redne builice

Stupna builica sa sanduastim stupom

Redne builice se sastoje od jednog vrstog stola na koji je privreno vie stolnih, stolno stupnih builica ili builica na stalku. Slue za obradu veeg broja rupa raznih dimenzija u istom obratku. Upotrebljavaju se zbog bolje ekonominosti u serijskoj proizvodnji. Lako se automatiziraju.

Revolverske builice namjenski su sline rednim builicama, ali ih karakterizira specijalna revolverska glava. Njima se obrauje rupa ija obrada zahtjeva razliite operacije. Obradak stegnut u steznoj napravi obrauje u jednom zahvatu.

Revolverske builice

Glava revolverske alatima

builice

s


Ivo Slade

36

Obrada materijala II Vievretene builice

Slue u serijskoj i masovnoj proizvodnji za istovremenu obradu vie rupa, odnosno svih vrsta uvrt, provrta, uputanja, navoja, na jednom obratku u jednom zahvatu. Razvile su se iz stupnih builica dodavanjem zvona sa nizom paralelno ukopanih radnih vetena.

Vievretena builica

Glavo vretenite sa bunim vretenom pomie se po konzoli. Konzola se moe vertikalno pozicionirati te zakretati oko stupa. Ovime se poveava radni prostor u kojem mogu precizno buiti. Radijalne builice slue za obradu buenja na velikim i tekim predmetima koji bi se teko pomicali ispod bunog vretena. Sva gibanja obavlja alat, dok je obradak privren za radni stol na temeljnoj ploi (podnoju).

Radijalne builice

Radijalna builica

Slue za vrlo tonu obradu buenjem najveih dijelova u jednom zahvatu. Time se omoguuje toan odnos meu osima raznih provrta. Zbog traene tonosti horizontalne builice moraju biti jako krute. Na postolju je radni stol koji moe prihvatiti izrazito velike i teke obratke. Jedan stup nosi vretenite sa glavnim vretenom, dok drugi stup ima prihvatni leaj za prihvat i centriranje bune motke.

Horizontalne builice

Primitivna horizontalna builica

Moderna horizontalna builica


Ivo Slade

37


3.1.22 Parametri buenjaKod buenja svake rupe potrbno je definrati parameter ili reime rada. Osnovni parametri su brzina rezanja, brzina okretanja svrdla, posmak, promjer svrdla i dubina buenja. - Brzina rezanja vc je obodna brzina na svrdlu tj brzina s kojom alat obrauje sirovac. Ona ovisi o materijalu koji se obrauje. Svaki materijal ima svoju brzinu kojom se moe rezati. Brzina rezanja ovisi o alatu kojim se bui, o potrebnom stanju povrine nakon buenja, o hlaenju za vrijeme buenja, o snazi stroja, o posmaku,... Brzine rezanja se mogu nai u obliku dijagrama, tablica, a ima i software-skih programa koji sami raunaju potrebne parametre.

Oblik spiralnog svrdla - na spoju dva utora ima poprenu otricu

Raspored brzina na otrici svrdla u sredini na poprenoj otrici je brzina 0

Vani faktori kod buenja promjer svrdla i dubina buenja Dijagramski prikaz obisnosti brzine rezanja, broja okretaja svrdla i promjera svrdla (primjer: uz D=8mm i vc=44m/min dobije se n=1750 okr/min)

Broj kretaja glavnog radnog vretena u (okr / min) ili (min-1)

=

D

se mjeri

Primjer: uz D=8mm i vc=44m/min dobije se n=1750 okr/min)

=

= 1750 min-1

Posmak vf je relativna brzina gibanja alata prema obratku kod buenja uvijek u pravcu osi rotacije. To je brzina ulaza (penetracije) alata u materijal. Mjeri se u mm / min. Posmak po okretaju fn (mm/okr) definira se kao aksijalni pomak alata tijekom jednog okretaja. Koristi se za raunanje dubine penetracije te za definiranje posmaka buenja

Prema odreenoj vrsti materijala sirovca definiraju se i kutevi alata (vrni kut i kut uspona spiralnih utora)


Ivo Slade

38

Obrada materijala IIPitanja 3 1. to je buenje ? 2. Koji alat je potreban za buenje ? 3. Koje su sve operacije povezane s buenjem ? 4. to je zabuivanje ? 5. Kakvi alati se koriste kod zabuivanja ? 6. Kako se radi predbuenje, odnosno proirivanje okrugle rupe ? 7. to je uputanje ? 8. Kakvih ima uputala ? 9. to je razvrtanje ? 10. Koje su vrste razvrtala ? 11. Kako se obavlja zahvat razvrtanja kod konusne rupe ? 12. to je urezivanje navoja ? 13. Koji alati se kuriste za izradu navoja ? 14. Kakve vrste navoja se najee izrauju ? 15. Kako se definiraju broj okretaja i posmak kod narezivanja navoja ? 16. Objasniti postupak izrade navoja u rupi. 17. Koji su parametri buenja ? 18. Kako je definirana brzina rezanja vc ? 19. to je posmak kod buenja ? 20. to je posmak po okretu i enu slui ? 21. Kako promjer alata i dubina utjecu na faktore buenja ? 22. O emu ovise kutevi alata ? 23. O emu ovise vrni kut i kut uspona spiralnih kanala ? 24. Kako se dijele builice ? 25. Koja je razlika izmeu stolnih i stolno stupnih builica ? 26. Kako se dijele stupne builice i koje su im karakteristike ? 27. Kada se koriste redne builice, a kada revolverske ? 28. to bue vievretene builice ? 29. Kako rade i gdje se primjenjuju radijalne builice ? 30. Objasniti horizontalne builice


Ivo Slade

39

skripta - obrada materijala ii -i dio

Documents