seminarski rad - izrada antena - kompletno prevedeno (1)
TRANSCRIPT
V I S O K A T E H N I Č K A Š K O L A N I Š
Smer: Komunikacione tehnologije
SEMINARSKI RAD
Izrada antenaPredmet: Digitalni telekomunikacioni sistemi
Mentor: Student:Mr. Srđan Jovković Stojanović Milorad KTs 6/10
Sadržaj
UVOD........................................................................................................................................2
1. IZRADA USMERENE ANTENE OD KONZERVE..........................................................3
1.1 Ugradnja zračećeg elementa...........................................................................................10
1.2 Obli zračeći element.......................................................................................................12
1.3 Klinasti zračeči element.................................................................................................13
1.4 Završno konstruisanje i podešavanje..............................................................................15
1.5 Simulacija antene i uzorci..............................................................................................17
2. MODIFIKOVANJE VAŠEG PRISTUPA SA VISOKODOMETNOM ANTENOM.....20
2.1 Izbor antene....................................................................................................................21
2.2 FCC Point to Multipoint pravila.....................................................................................24
2.3 FCC Point to Point pravila.............................................................................................25
2.4 Propagacijski gubitci (Gubitci širenja)...........................................................................27
2.5 Višestruki gubitci i interferencija (Smetnje)..................................................................29
2.6 Priključivanje visokodometne antene............................................................................30
3. KORIŠĆENJE GPS-a NA VAŠEM LAP TOPU...............................................................39
3.1 Globalno pozicioniranje vašeg sistema..........................................................................39
3.2 Izabiranje GPS interfejsa................................................................................................40
3.3 Izabiranje prave antene...................................................................................................41
3.4 Napajanje vaše opreme...................................................................................................43
3.5 Instaliranje sistema u vašem automobilu........................................................................44
ZAKLJUČAK.........................................................................................................................50
LEGENDA..............................................................................................................................51
LITERATURA........................................................................................................................52
1
Uvod
Bežično (wireless) umrežavanje prožima svaki aspect naseg modernog društva.Deca
koriste wireless mobilne telefone i SMS poruke da bi ostali u kontakt na načine koji su ranije
bili nezamislivi. Odrasli koriste wireless umrežavanje da bi radili od kuće ili kada su na
odmoru.Wireless mreža i podaci se koriste na brodovima i u avionima najčešće.Entuzijasti
kao što ste vi prelaze preko svih produkata da bi ušli u carstvo konekcija i
mobilnosti.Wireless je posebno podoban za eksperimentisanje po vašem nahođenju.Nove
socijalne i personalne dinamike su stvorene svakodnevno zahvaljujući wireless-u.Ovaj rad
ima za cilj da istraži praktičnu primenu wireless mreže tj. bežičnog umrežavanja.Ovi projekti
ovde će vam pomoći da razumete ovu naprednu revolucionarnu silu.
Wireless je rastuća revolucija koja menja način komuniciranja ljudi i razmenu ideja.Od
mobilnog telefona,preko GPRS-a pa do mobilnog računara,wireless pristup vam omogućava
stalan pristup s milionima ljudi širom zemlje.Wi-Fi u osnovi pokazuje kako ljudi pristupaju
internetu sa lap-top-a ili sa GPRS-a. To je jedno ubrzano rešenje (alternativa) za telefonski
servis, koje bi čak moglo da zameni i regularne telefonske linije tako što će telefonska
konverzacija biti preusmerena preko Wi-Fi mreže u velikom broju.
Wi-Fi je taj podset,wireless komunikacije dizajnirao za internet pristupe velike
brzine.Ponekad jednostavno naznače kao « wireless » ili poznato po višeslovnim
specifikacijama IEEE 802.11b, a, g , i tako dalje, Wi-Fi omogućuje kompatibilnim uređajima
da se povežu bez kabla ili fizičke konekcije.Sa brzinama u pristupu daleko većim nego kod
većine kablovskih modema, i DSL-a, Wi-Fi ubrzano postaje standard za pristup internetu.
Police u prodavnicama su preplavljene Wi-Fi uređajima, klijentima, muzičkim plejerima,
mrežnim habovima, štampačima i mnogim drugim uređajima.Nekoliko proizvoda će sada
moći da povežu vaše digitalne medije sa vašeg računara na vaš televizor preko Wi-Fi.
Wireless je odličan,ali je takođe i ograničen.Hardware koji možete kupiti u vašim
prodavnicama je za masovno tržište i masovno se proizvodi.
2
1. Izrada Usmerene antene od konzerve
Naučili smo kako se izrađuje Wi-Fi antenski kabl koji se može koristiti za povezivanje
spoljašnje antene sa našom Wi-Fi karticom ili pristupom.Sada je vreme da se napravi antena i
postavi kabl,tj poveže kabl sa antenom.Pošto ima puno dostupnih komercijalnih antena na
tržištu,danas te antene mogu biti skupe.Suočimo se sa tim,povezavši komercijalnu antenu sa
našom Wi-Fi mrežom,možda i dobijemo volju za izradu naše lične antene.
Ima nekoliko različitih tipova antena koje se mogu napraviti.Najpoznatije Wi-Fi antene
napravljene su od konzervi za kafu ili čips.U ovom poglavlju ćemo naučiti kako da
napravimo antenu od obične metalne konzerve za kafu.Bićemo u mogućnosti da je napravimo
brzo i jeftino.Kao dodatni bonus imaćemo kafe na pretek,koja će nam omogućiti da ostanemo
budni za izradu drugih projekata.
Evo nekoliko stvari koje su nam neophodne za ovaj projekat:
Koaksijalni kabl
Metalna konzerva koja je 100 mm u prečniku i 135 mm dužine
Konektor tipa N
Dugačka klešta
Male cvikcangle za sečenje žice
Skalpel
Makaze,Čekić,Bušilica
Lemilica i lem
Bakarni embos
Vrste antena od konzervi: Postoji nekoliko tipova Wi-Fi antena koje se izrađuju u kućnim
uslovima.Najpoznatija je limena antena od konzerve i antena od konzerve za čips.Obe imaju
istu svrhu,što se tiče snage signala na izlazu u jednom pravcu,ali se razlikuju radikalno u
pojačanju i konstrukciji.
Pringls antena je Yagi antena koja je pokrivena pringls konzervom,koja se koristi za
povezivanje antenskih komponenti.Yagi antena koristi jedan element kao što je radijator sa
dodatnim metalnim elementima.Jednostruki reflektujući element i višestruki rukovodeći
element pomažu da se stvori zrak u rukovodećem uzorku.Ustvari pringls konzerva nije prava
3
konzerva,to je samo cilindrični kartonski kontejner.Slika 1.1 prikazuje unutrašnje
komponente pringls antene.Primarne komponente su radijator i elementi za stvaranje snopa
(zraka).Sve ostale komponente služe da drže antenu zajedno u pravilnoj poziciji radi najbolje
efikasnosti.
Dok je pringls konzerva samo oklop,limena konzerva je u stvari antena na limenoj
konzervi.To je tako zato što je antena od limene konzerve „talasovodna“ antena (vidi sliku
1.2).Ovo je veličina,oblik i električna provodljivost limene konzerve naspram radio
frekventnog signala.Ako postavite mali radijator na pravoj lokaciji,dimenzije same konzerve
će formirati snop.
Slika 1.1 Popularna pringls konzerva,Yagi antena i njena unutrašnjost.
Slika 1.2 Limena talasovodna antena.
4
Talasovod je tip prenosnog puta radio frekvencije (RF).Dok niskofrekventni sistemi mogu
da koriste bakarne žice,kao što se koriste u vašim kasetofonima za auto,visoke frekvencije
(RF) će ponekad koristiti talasovode da usmere vrlo snažne i visokofrekventne signale.Vojni
radarski sistemi često koriste talasovode za prenos (transmisiju).
Razumevanje talasa: Talasovod je tip transmisione linije kao što je koaksijalni kabl (Vidi
sliku 1.3).Ali za razliku od koaksijalnih kablova,talasovodi mogu da prenose mikrotalasne
frekvencije skoro bez gubitaka.RF energija jačine 60 GHz ili jače putuje lako kroz
talasovodni prenos.Talasovod je sastavljen od metala vrlo specifične veličine i oblika,obično
pravougaonog.Takođe skup je za proizvodnju,instalaciju i komplikovan je za
održavanje.Talasovodne linije za prenos su veoma rigidne,zato što su napravljene od metala i
moraju biti tačno određene dimenzije.Talasovodi iskorišćavaju vrlo interesantan aspekt
elektro magnetne RF energije,dvojnost elekto magnetizma.Elekto magnetna energija je
sastavljena od električnog i magnetnog polja (odatle joj i ime).U koaksijalnom kablu ova
polja se nalaze duž centralnog provodnika i odbijaju se od spoljašnjeg izolatora.U talasovodu
ova dva polja se pružaju duž talasovoda bez potrebe za centralnim provodnikom.
Pravougaoni Kružni 90-stepeni konektor
Prorezana talasovodna antena
Slika 1.3 Primeri različitih talasovoda.
Unutrašnja površina talasovoda znatno usmerava signal kroz prazan prostor same
unutrašnjosti.Talasovodna teorija pobija sve elemente radiofrekventne transmisije.Detalji su
veoma komplikovani.Vrlo važna stvar na koju treba obratiti pažnju,vezano za
5
talasovode,jeste ta što je za veličinu i oblik samog talasovoda bitan i položaj radijatora u
samom talasovodu.Konstrukcija talasovodne linije za prenos je komplikovana.Potreban je
mali deo talasovodne putanje da bi se napravila antena.I Wi-Fi frekvencije dihtiraju veličinu i
oblik koji se lako može naći u bilo kojoj prodavnici antena.
Dimenzije talasovodne antene: Kao što znate talasovod treba da bude specifičnih
dimenzija.Talasovodna antena mora biti tačne veličine za frekvenciju sa kojom radite.U
ovom slučaju radimo sa Wi-Fi opsegom širine od 2,4 GHz.
Hajde da napravimo antenu sa srednjim opsegom na kanalu 6 koji ima frekvenciju od
2,437 GHz (Pogledaj frekvencije u tabeli 1.1).Sa određenom konstrukcijom ova antena bi
trebalo da radi dobro kroz sve Wi-Fi frekvencije od 1. do 14. kanala.Da bi ste bili sigurni da
je konzerva dobre veličine,trebalo bi da pratite dimenzije date na slici 1.4.
123 mm
Radiator
Radiator Offset
Slika 1.4 Dimenzije za talasovodnu antenu od konzerve.
Dimenzije za antenu napravljenu u ovom poglavlju su:
Prečnik: Idealno 100 mm plus minus 10 % (90-110 mm)
Dužina: Oko 123 mm ili puna talasna dužina, plus minus 10 %
Formirani zračeći element 24 mm (otprilike 1/5 talasne dužine)
Prekid radijatora (Radiator offset) 27 mm (otprilike 7/32 talasne dužine)
Da bi ste izračunali talasnu dužinu koristite formulu talasne dužine u (mm) jednako 300
podeljeno frekvencijom u GHz.Dakle talasna dužina za kanal 6 je 300 / 2,437 = 123 mm.
6
10
0 m
m
Tabela 1.1 Frekvencije za kanale od 1. do 14.
Traženje prave konzerve za izradu antene: Za ovaj projekat možemo jednostavno koristiti
bilo koju kafenu konzervu.Postoje nekoliko stvari koje treba imati na umu: Konzerva mora
biti metalna i mora biti približnih dimenzija kao što je navedeno u predhodnom
odeljku.Možemo koristiti Maxwell house i Folgers kafene konzerve,jer one odgovaraju
dimenzijama koje su potrebne za ovaj projekat,a i same konzerve su identičnih dimenzija.
Priprema konzerve: Vreme je da se konzerva pretvori u usmerenu antenu.Možete to uraditi
u dva koraka:Priprema i Čišćenje.
Korak 1: Pripremanje konzerve – Skinuti plastični poklopac koji ćete koristiti
kasnije.Pobrinite se da konzerva nije oštećena,jer ta oštećenja mogu kasnije da utiču na
efikasnost antene.Otklonite poklopac i skinite foliju.
7
Tabela 1.1 Pravilom 802.11b Određeni kanaliKanali Frekvencija u (GHz) Zemlja 1 2,412 USA,Evropa,Japan 2 2,417 USA,Evropa,Japan 3 2,422 USA,Evropa,Japan 4 2,427 USA,Evropa,Japan 5 2,432 USA,Evropa,Japan 6 2,437 USA,Evropa,Japan 7 2,442 USA,Evropa,Japan 8 2,447 USA,Evropa,Japan 9 2,452 USA,Evropa,Japan 10 2,457 USA,Evropa,Japan,Francuska,Španija 11 2,462 USA,Evropa,Japan,Francuska,Španija 12 2,467 Evropa,Japan,Francuska 13 2,472 Evropa,Japan,Francuska 14 2,484 Japan
Slika 1.5 Prazna kafena konzerva.Korak 2: Čišćenje konzerve – Potrudite se da dobro očistite konzervu od lepkova i drugih
nečistoća i kad to uradite konzerva bi trebalo da izgleda kao na slici 1.5.
Gde bušiti konzervu: Koristićemo bakarni klin kao vodeći element ili radijator.Lokacija i
dužina elementa su veoma važni.Iako nećemo duboko zalaziti u matematiku,važno je
razumeti gde će vodeći element biti postavljen.Pravilo je da vodeći element treba da bude na
1/4 od „zatvorenog prostora talasne dužine,od unutrašnje ivice konzerve gde je konektor
postavljen.Teškoća je prisutna pošto zatvoreni prostor talasne dužine varira na osnovu
dimenzije konzerve i radijatora.
Tabela 1.2 prikazuje dimenzije za sledeće kanale: 1,6 i 11,koristeći pri tom dva različita
tipa radijatora za uski opseg i široki opseg.Široki opseg klina mora se napraviti samo za kanal
6,jer on operira preko celog Wi-Fi dometa frekvencije.Na našoj konzervi sa unutrašnjim
prečnikom od 100 mm,nagib je bio nešto veći od 27 mm.Jednom kad dobijete te
dimenzije,vreme je da se pripremi rupa u konzervi gde će se N konektor postaviti tj.
instalirati.Zapamtite da morate sve pažljivo izmeriti.
Tabela 1.2 Nagib radijatora: Udaljenosti od zadnjeg dela konzerve do tačke bušenja.
Tabela 1.2 Nagib radijatora: Udaljenosti od zadnjeg dela konzerve do tačke bušenja
RadiatorType
Channel Frequency(Hz)
Offset for CanDiameter 90 mm
Offset for CanDiameter100 mm
Offset for CanDiameter110 mm
Round pole or wire 1 2.412 53 mm 45 mm 42 mmRound pole or wire 6 2.437 51 mm 44 mm 41 mmRound pole or wire 11 2.462 50 mm 44 mm 40 mmWedge 6 2.437 29 mm 27 mm 26 mm
8
Slika 1.6 Obeležavanje preciznog mesta za N Konektor.
Korak 1: Merenje udaljenosti od otvora – Kao što je ranije naglašeno,merenje udaljenosti
od otvora kritično je za operaciju i efikasnost antene,zato dva puta meri jednom seci kaze
poslovica,dok je kod nas slučaj dva puta meri,jednom buši.Izmerite pravilno udaljenost od
vrha do ruba dna konzerve kao što je prikazano na slici 1.6.
Dok merite udaljenost zaobiđite rub dna konzerve.Savijena ivica konzerve nema uticaj na
unutrašnji rad talasovoda.Vas samo interesuje dno materijala konzerve,koji će postati zadnji
deo vaše antene.
Korak 2: Mali početak – Ima nekoliko načina da bi se napravila rupa pravilne veličine za N
konektor.Na vama je koji ćete metod da koristite.Finalna rupa bi trebala biti prečnika osnove
N konektora.Napravićemo malu rupu i polako proširiti dok ne dobijemo rupu određene
veličine.Druga metoda koja troši više vremena jeste da se uzme ekser sa kojim se napravi
početna rupa i uzme se proširivač da bi se povećala rupa.Ako koristite ovaj metod pazite da
ne ulubite stranu konzerve.Konzerva mora ostati potpuno obla.Za bušenje rupe koristimo 3/4
inča burgiju kao što je prikazano na slici 1.7.
9
Slika 1.7 Bušenje rupe u konzervi.
Korak 3: Priprema za konektor – Postoje nekoliko tipova N konektora koje možemo
koristiti u ovom projektu.Tip konektora nije bitan.Kao što možete videti na slici 1.8 naš
konektor ima četiri rupe (po jedna na svakom uglu).Najbolji način da budete sigurni da je
konektor pravilno postavljen jesta da ga ubacite u otvore koje ste napravili u drugom koraku i
zašrafite,ali prvo obeležite rupe za četiri šrafa.Čim ste to uradili možete ih bušiti istom
veličinom burgije kao što su šrafovi.
Korak 4: Završetak pravljenja rupe – Poslednji korak u pripremi rupe za N konektor jeste
čišćenje.Koristeći malu turpiju potrudite se da ne bude ivica i oštrina duž otvora.Ovo će
osigurati tesno prijanjanje kada se konektor ubaci i poveže sa konzervom.
Slika 1.8 N Konektor.
1.1 Ugradnja zračećeg elementa
Jedan od najvažnijih delova antene je zračeći element.Dok će različiti oblici menjati način
rada antene,njenu jačinu signala i efikasnost,nije strašno ako se tačno ne spoji taj zračeći
element.
Zračeći element može imati tri oblika (Vidi sliku 1.9): Obli,Klinasti i Konusni.
10
Slika 1.9 Tri oblika zračećih elementa.
Tabela 1.3 Dužine zračećih elemenata.
Tabela 1.3 Dužine zračećih elemenataRadiatorType
Channel Frequency(Hz)
Wavelength ofFrequency (mm)
Length of Radiator(mm)
Round pole or wire 1 2.412 124 31.0
Round pole or wire 6 2.437 123 30.7
Round pole or wire 11 2.462 122 30.5
Wedge 6 2.437 123 24
Dok je konusni oblik najefikasniji,takođe ga je najteže napraviti.Zato ćemo jedino ići u
detalje sa oblim i klinastim elementom.
Obli element je jednostavno napraviti,kao što je jednostavan bakarni provodnik od LMR
400 koaksijalnog kabla.Obli element takođe ima najuži frekventni opseg.Ako kreirate antenu
koristeći obli element,efektivna snaga će znatno padati kroz sve kanale.
Klinasti element se pravi malo komplikovanije,ali ima veću pokrivenost Wi-Fi
kanala.Malo manje je efikasniji nego konusni,ali ne nešto znatno.
Konusni element je od prilike iste dimenzije kao klinasti element.Ako pokušate da
napravite jedan,koristite iste prostorne dimenzije kao klin (6 mm prečnika na vrhu i 1 mm
prečnika na dnu).
Dužina zračećeg elementa je važna.Tabela 1.3 prikazuje specifične dužine vaših zračećih
elemenata.Imajte na umu da dimenzija konzerve ne utiče na veličinu elementa.Za našu
klinastu antenu bio nam je potreban zračeći element dužine 24 mm.Slika 1.10 prikazuje kako
se meri zračeći element.
11
d u ž d i u n ž a i
n a
Obli Klinasti
Slika 1.10 Mere zračećeg elementa.
Slika 1.11 Start sa delom koaksijalnog kabla.
Dužina zračećeg elementa se meri od kraja džeka za povezivanje,a ne od dužine gole
bakarne žice.Sačekajte da načinite završni potez,nakon lemljenja konektora i merenja
elementa i konektora zajedno.
1.2 Obli zračeći element
Pravljenje oblog zračećeg elementa je veoma jednostavno,jer je to bakarni provodnik od
koaksijalnog kabla.Da bi ste napravili obli zračeći element pratite nekoliko koraka:
Korak 1: Isecite više – Čim saznate dužinu zračećeg elementa,pobrinite se da imate pravilnu
dužinu i vodite računa da ne isečete koaksijalni kabl iste dužine kao što treba da iznosi
12
zračeći element,umesto toga isecite malo više.Počnite sa duplo većom dimenzijom
koaksijalnog kabla,kao što je prikazano na slici 1.11.
Korak 2: Skinite izolaciju – Koristeći skalpel,skinite spoljašnji džek,unutrašnji omotač i
dielektrično jezgro.Kao što slika 1.12 ilustruje,ostajete sa golim bakarnim
provodnikom.Pobrinite se da dobijete veću dužinu konektora poštujući dužine ispisane u
tabeli 1.3.Pobrinite se da se zračeći element može ubaciti i zalemiti na N konektor.
Korak 3: Iseći na odgovarajuću dužinu – Pošto imate bakarni provodnik na raspolaganju
za rad,počnite tako što ćete iseći jednu stranu ispravno sa ivicom ako je moguće.Nakon toga
izmerite željenu dužinu od isečene ivice i isecite konačnu dužinu.Pobrinite se da uzmete u
obzir mere provodnika koji će odgovarati telu N konektora.Ako niste sigurni za dužinu
pričekajte nakon što zalemite provodnik u telo,pre nego što načinite završna podešavanja
dužine.
Slika 1.12 Jezgro bakarnog provodnika.
1.3 Klinasti zračeći element
Pravljenje klinastog zračećeg elementa nije komplikovana procedura,ali zahteva veštinu i
znanje da bi se zalemio za konektor.Da bi se pokrio Wi-Fi spektar klinasti zračeći element
mora biti 1 mm širine pri osnovi (gde se povezuje sa N konektorom), i 6 mm na vrhu.Slika
1.13 prikazuje klin.
6 mm
13
24 m
m
1 mm
Slika 1.13 Dimenzije savršenog klinastog zračećeg elementa.
Jedan način da se napravi klin je da se otpočne sa bakarnim embos papirom,dostupnim u
mnogim zanatskim prodavnicama.Jednostavno izmerite željenu veličinu klina zračećeg
elementa i isecite do te veličine nožem ili jakim makazama.Mi smo kreirali klin na slici 1.14
koristeći bakarni embos lim određene veličine.Drugi način da se napravi klin je da se koristi
čekić na čekić za oblikovanje lima.Kao što možete da zamislite proces je intenzivniji,ali
zahteva manje preciznosti.Objekat u slici 1.15 je ukršten između klina i oblog elementa.
Slika 1.14 Bakarni klin i embos papir.
14
Slika 1.15 Okrugli konektor sa klinastim krajem.
Ovaj proces proizvodi element koji je poluklinastog oblika i koji nije tako efikasan kao
„pravi“ klinasti zračeći element,ali je bolji nego obli zračeći element.
1.4 Završno konstruisanje i podešavanje
Ovo je završni korak projekta antene od konzerve za kafu.Vreme je da spojimo sve delove
u jednu celinu.
Korak 1: Izrada N konektora – Spajanje je prilično jednostavno.Zračeći element bi trebalo
da pasuje sa otvorom N konektora.Ovo bi moglo da bude tesno prijanjanje,ali je u redu.Ako
se desi da zračeći element ne pasuje kako treba,isšmirglajte jedan kraj konektora
šmirglom,dokle god se element ne upasuje.Kada se uklope tesno zalemite zračeći element za
konektor da bi ste načinili trajnu i električno jaku vezu.Ako zalemite čak i mali deo primetiće
se razlika između dobre i loše antene.Kad je to gotovo trebalo bi da imate završen konektor-
element spoj,sličan onome prikazanom na slici 1.16.
Slika 1.16 Kompletirana skupina konektor-element.
15
Korak 2: Montiranje N konektora – Sada možete ubaciti kompletiranu skupinu u rupu koju
ste izbušili sa strane kafene konzerve.Kao što je napomenuto,vaš N konektor bi mogao da se
razlikuje od našeg na slici.Naš ima četiri pripremljene rupe.Pripremite se za montažu
konektora na kafenu konzervu koristeći odgovarajuće šrafove.Postarajte se da šrafovi budu
odgovarajuće dužine ili nešto duži.Ako su suviše dugački i ulaze više od nekoliko mm u
konzervu,loše će uticati na signal.Slika 1.17 prikazuje konektor spojen sa konzervom.Takođe
se postarajte i osigurajte da je ravna ivica klina,paralelna sa dnom konzerve (vidi sliku
1.18).Ovo nije kritično,ali izgleda bolje.
Korak 3: Podešavanje antene – Podešavanje antene je lako.Ako planirate da koristite
antenu spolja,koristite farbu u vidu spreja za spoljašnji deo antene,otpornu na rđu.Da bi ste
zaštitili unutrašnjost antene jednostavno pokrite otvor originalnim plastičnim čepom koji ide
uz konzervu ili čep zalepite lepkom.
Slika 1.17 Konektor spojen sa konzervom.
16
Slika 1.18 N konektor spojena skupina.
Malo plastike blokira mikrotalasnu energiju.Da bi ste proverili da li je poklopac konzerve
propustljiv za mikrotalase i da će dopustiti da vaša antena radi dobro,pokušajte sledeće:
Koristeći standardnu mikrotalasnu pećnicu postavite poklopac na dno mikrotalasne najmanje
5 cm udaljeno od šolje sa vodom.Uključite mikrotalasnu dokle god voda ne krene da ključa.
Pažljivo proverite i vidite da li je poklopac vruć ili nije.Ako je hladan poklopac na
dodir,mikrotalasna energija ne utiče na plastiku i poklopac je dobar za zatvaranje.Poklopac
od antene koji je otporan na vremenske uslove i ne remeti antenin signal zove se
radome.Plastični poklopac vaše antene od konzerve je radome.Vaša antena od konzerve je
sada gotova.Sada krenite sa korišćenjem vaše antene tako što ćete je spojiti sa kablom i
izradite priključak (vidi sliku 1.19).
Slika 1.19 Kompletirana antena od konzerve spojena sa lap-topom.
1.5 Simulacija antene i uzorci
17
Evo slobodnog simulacijskog softvera za antenu dostupnog na web stranici pod imenom
4NEC2.Baza simulacije je „Numerički elektromagnetni kod,skraćeno NEC“.Ovaj softver se
koristi za simulaciju hiljade različitih antena.Jedna takva antena je i naša talasovodna antena.
Skrinšot na slici 1.20 prikazuje simulaciju antene koju smo napravili u ovom
poglavlju.Možete dobiti skorašnju kopiju NEC2 na linku www.nec2.org i skinuti simulaciju
za antenu od konzerve tj. njen model sa sajta www.nec2.org/coffe.txt.
Uzorci zračenja antene su kreirani da prikažu snagu i smer za antenu.Postoje dva tipa
takvih uzoraka: Vertikalna ravan ili (E ravan) i Horizontalna ravan ili (H ravan).Fabrike za
proizvodnju antena koriste oba ova dijagram uzorka da bi prikazali kako antena radi.
Slika 1.20 Simulacija za antenu uz korišćenje 4NEC2.
Uzorci zračenja antene na slici 1.21 su za zajednički dipol usmerene antene u oba pravca
ili više pravaca.Tip simulacije antene pravi razliku između vertikalne naspram horizontalne.
Uzorak zračenja antene u više pravaca izgleda kao spljoštena krofna.Dijagram na slici 1.22
prikazuje vezu između dva dijagram uzorka.Primetićete da je vertikalna ravan normalna na
zemljinu površinu,dok je horizontalna ravan paralelna sa zemljinom površinom.Svaka ravan
je kao dvodimenzionalni isečak ili kao krug sa centrom isečka u centar antene.I pored svega
toga 4NEC2 ima uredan 3-D prikaz,da bi vam prikazao kako bi izgledala antena ako biste
mogli videti RF zračenje.Pogledajte sliku 1.23 za 3-D simulaciju antene od konzerve iz ovog
rada.
18
Slika 1.21 Uzorak zračenja antene u više pravaca. Vertikalno
Horizontalno
Zemljina površina
Slika 1.22 Odnos vertikalne (E) ravni i horizontalne (H) ravni.
Slika 1.23 Trodimenzionalna simulacija talasovodne antene.
19
Antena radi odlično u jednom opštem pravcu.Takođe imamo isti dobitak kako vertikalno
tako i horizontalno.
2. Modifikovanje vašeg pristupa sa Visokodometnom antenom
Bez obzira na to gde se nalaze pristupne tačke u vašem domu,postoje nedostupni predeli
gde vaš lap top ne može da održava konekciju i skidanje sadržaja sa interneta traje
zauvek.Drugim rečima u tehničkom smislu ovde nešto ne valja,šta uraditi?Odgovor je
prost,koristite high-gain (visokodometnu) antenu kao pristupnu tačku.
Visokodometne (High-gain) antena uvišestručuje domet pristupne tačke za transmisiju i
prijem.Ona povećava i osetljivost prijemnika i predajnika na izlazu.Povećana jačina signala
znači i brži prenos takođe,jer su većina pristupnih tačaka konfigurisane da opadnu na najnižu
vrednost prenosa,kada se kvalitet konekcije pogoršava.Iako visokodometna antena za kućne
uslove košta od prilike isto kao sama pristupna tačka (model za van kućne uslove košta i
više),biće dobro ako se napravi razlika između ograničene nepouzdane mreže i one koja je
brzo dostupna,dalekosežna i robusna.Uzorak za podešavanje je dat na slici 2.1.
20
Slika 2.1 Sistem koji koristi Linksis Wap 1.1 sa visokodometnom spoljašnjom antenom.
Mehanizmi povezivanja antene mogu biti laki,posebno ako imate „Linksis“ pristupnu
tačku.Morate biti sigurni da ste kupili ili napravili ispravan kabal za povezivanje pristupne
tačke sa antenskim kablom.Takođe izaberite antenu koja će pokriti određeno područje,dok će
minimizirati smetnje.Pozicioniranje i usmeravanje antene za najbolje rezultate može biti deo
malog eksperimenta.Morate biti svesni da je moguće napraviti vašu Wi-Fi mrežu suviše
snažnu.Pošto wireless mreže pružaju veliki domet,najvažnije je da će se signali preplitati
jedni sa drugim.Vaš komšija može da uhvati vaš signal,ali i vi možete da uhvatite njegov
signal.FCC ima zadatak tj. pravilo da zadrži smetnje na razuman nivo.Postoje takođe FCC
sigurnosna pravila,o tome koliko ljudska bića smeju biti izložena RF energiji i koliko
vremenski dugo.Zaštitićete sebe i druge tako što ćete imati interferencu i smernice za
bezbednost na umu dok dizajnirate sistem i znaćete da pravilno postupate.
Male su šanse da nas uhvate ako prekoračite granice mreže u kućnim uslovima.U osnovi
neko bi trebalo da se žali pre nego što FCC uradi nešto.U principu ako računate na ovaj
sistem,da kažemo za neki vaš posao,najbolje bi bilo ostati pri pravilima.Dobićete pristojne
performanse dok su pristupna tačka i klijent zatvoreni,ali stvari postaju čudnije što dalje
idete,visokodometna antena na ovoj pristupnoj tački bi bila stvarčica koja bi služila da
napumpa vaš signal.
Evo šta vam treba za ovaj projekat:
1. Bežična pristupna tačka sa spoljašnjim antenskim konektorom i odvojiva antena,
2. Visokodometna antena,
3. Kabal za povezivanje,
4. Antenski kabal,
5. Hardver i alati (kao što su šrafovi i šrafcigeri) za montiranje antene.
Mada 2,4 GHz-na tehnologija je relativno jedinstvena i rasprostranjena širom sveta,pravilo
oko toga ko može da ga koristi i kako može biti korišćeno varira od zemlje do zemlje.
2.1 Izbor antene
21
Postoje dve vrste visokodometnih antena: kružne (omni) i usmerene (directional).
Kružne antene prenose i primaju u svim pravcima,mada više horizontalno nego
vertikalno.Njen uzorak ili model zračenja izgleda kao krofna sa antenom na rupi od krofne.
Usmerena antena prenosi i prima u uskom snopu obično od 30-60 stepeni „isečak punog
kruga“ (vidi sliku 2.2).Možete zamisliti svoj obrazac zračenja kao tačkicu svetlosti.Usmerena
antena sa prilično širokim snopom,kao na primer od 120 stepeni zove se sektor antena.
Fokusirani snop usmerene antene obezbeđuje tri prednosti:Prva prednost; fokusirajući vaš
snop dobijate moćni signal za istu prenosnu snagu.Druga prednost; manje su šanse da
izazovete probleme sa interferencom,smetnjom,zato što možete da usmerite vaš prenosni
snop i fokusirate vašu prijemnost.Treća prednost; usmerena antena zbog smanjene
mogućnosti za smetnje,obično može da ima veći domet od višesmerne antene.Ako je moguće
koristite usmerenu antenu.Ako vam je potrebna šira pokrivenost nego što to može da
obezbedi usmerena antena,možete kao kompromis upotrebiti sektor antenu i postavite je u
jedan ugao odgovarajućeg pokrivajućeg područja (vidi sliku 2.3).
Slika 2.2 Kružna antena (levo) i usmerena antena (desno).
22
Slika 2.3 Usmerena antena (levo) u uglu pokrivajućeg područja.
Kod kružnih i usmerenih antena postoji inverzni odnos između dobitka i pokrivenosti.Za
kružnu antenu veći dobitak laska zračenju.Dakle ako želite jednom pristupnom tačkom da
pokrijete dva sprata vaše kuće,na primer možda je bolje da koristite srednjedometnu
antenu,nego visokodometnu.Slično tome visokodometne usmerene antene obično imaju
fokusirani snop.Ako vam je potrebna široka pokrivenost i visok domet,možda ćete morati da
uzmete dve antene i usmeriti ih u različitim pravcima.Na primer možete da postavite dve
sektor antene od 120 stepeni za pokrivenost od 240 stepeni.Uobičajeni pristup za ovakvu
vrstu instalacije je da se priključe antene na dve različite pristupne tačke i da se pokrenu
pristupne tačke na dva različita kanala kako bi se smanjile moguće smetnje.
Ostanite ispravni: FCC regulative navode tri stvari:
1. Maksimalno dozvoljena snaga predajnika na izlazu (TPO) u pristupnoj tački pre nego
što antena dosegne signal.
2. Maksimalno dozvoljeno pojačenje antene bez potrebe smanjenja u (TPO).
3. Neophodno smanjenje u (TPO) za svaki decibel (dB) pojačanja antene iznad tog
maksimuma.
Ovde ćemo predstaviti samo jednu mernu jedinicu koja nije predstavljena a to je (dBi) –
decibel standardizovano na izotropni radijator.
Izotropni radijator prenosi podjednako u svim pravcima.Uzorak zračenja savršene
izotropne antene bi izgledao kao lopta za plažu,sa antenom u centru lopte.Termin izotropni u
suštini se odnosi na idealnu kružnu antenu.Na primer pošto svaka 3 dB predstavljaju
udvostručivanje snage, 6 dBi opisuje kružnu antenu koja udvostručuje snagu 2 puta tj. jedan
takav množilac snage sa faktorom četiri.
FCC regulative ne govore o kružnim i usmerenim antenama.Umesto toga one govore o
„Point to Multipoint“ i „Point to Point“ mrežama.Strogo govoreći svaka mreža u kojoj se
pristupnoj tački pristupa od strane klijenta je „Point to Multipoint“. Međutim očigledna
namera propisa je da se dozvoli veće pojačanje za više fokusiranih transmisija,jer su manje
verovatnoće da će se prouzrokovati smetnje.To je namera koju prati uobičajena
praksa.Tako,kružna antena se tretira kao „Point to Multipoint“,dok se usmerena antena tretira
23
kao „Point to Point“.Slika 2.4 prikazuje „point to point“ u odnosu na više tačaka mreže.Pored
toga regulativa nam kaže da svaki specifičan model antene mora da bude sertifikovan za
svaki specifičan model pristupne tačke,pre nego što se mogu legalno zajedno
koristiti.Međutim,mi nismo svesni svakodnevnog napora da se ovo sprovede na nivou
krajnjeg korisnika,i praksa izgleda da želi da ostane u okviru sertifikacionih smernica,za
razliku od aktuelnih sertifikacija,u svakom slučaju.Naše tumačenje FCC propisa i prakse nije
merodavno.U stvari mnogo toga je u razmatranju od strane FCC i industrije.Propisi ili
zakonske regulative se mogu promeniti u svakom trenutku.
2.2 FCC Point to Multipoint pravila
Evo rezimea FCC propisa za Point to Multipoint transmisije ili prenose.Emitovanje u
pristupnoj tački može da ima i više od 30 dBm (TPO).Možete dobiti 6 dBi antenu bez
smanjenja (TPO),pod predpostavkom da je 30 dBm (TPO) ustvari 36 dBm antenskog signala.
TPO treba da se smanji 1 dB za svaki dB pojačanja antene preko 6 dBi,drugim rečima za
svaki korak napred morate da napravite i jedan korak nazad.
Slika 2.4 Jednostruka putanja Point to Point sistema i višestruka putanja Multipoint sistema.
30 dBm znači da možete uzeti 1 mW i udvostručiti ga 10 puta (jer 30 je 10 puta 3,i 3 dB je
dupliranje).Ovo funkcionise tako da broj koji je tako blizu 1W (da budemo precizniji 1,024
W),svi zaokružujemo na 1 W.Svaka 3 dB predstavljaju dupliranu snagu (watažu),6 dBi znači
24
da je maksimalno dozvoljeni prenosni signal od antene 4 W,Ekvivalent izotropnoj snazi
zračenja (EIRP).(1 W 2 2).Dolazimo do zaključka; ako koristite kružne antene,uradite vaš
sistem tako da ne zrači više od 4 W (EIRP).
Emitovanje u Linksys BEFW11S4 pristupnoj tački,na primer,troši od 68 do 78 mW u
zavisnosti od kanala.Čak i pod predpostavkom da imamo 100 mW TPO, 9 dBi antena će
dobiti pojačanje od samo 800 mW EIRP.Morali bi ste da idete preko 15 dBi pre nego bi sebe
doveli u opasnost od prekoračenja granice od 4 W EIRP, (100 2 (15/3) 3200).Sa 78 mW
TPO, 17 dBi antena je još uvek jedva ispod granice. (78 2 (17/3) 3962).Možete pretražiti
maksimalne izlazne snage emitovanja vaše pristupne tačke na FCC sajtu,ako imate FCC
registraciju,koja bi trebalo da bude obezbeđena na pristupnoj tački.Na primer na našem
Linksys BEFW11S4, FCC ID ili registracija emitovanja je MXF-C901114.Možete otići na
www.fcc.gov/oet/fccid i potražiti informacije o FCC ID ili registraciji.TPO informacije treba
da budu navedene pod informacijama o radio frekventnim (RF) talasima.
Kružna antena dolazi sa pristupnom tačkom od oko 3 dBi,dakle nešto manje od 6 dBi će
biti samo neznatno bolja od antene proizvođača.Većina dodataka kružnih antena na tržištu su
dometa od 6 dBi do 15 dBi, i pristupne tačke koje proizvodi kompanija Linksys su sigurne i
legalne.
2.3 FCC Point to Point pravila
Point to Point pravila su ista kao i Point to Multipoint pravila,osim što treba da se smanji
TPO 1 dB za svakih 3 dBi pojačanja antene preko 6 dBi, drugim rečima tri koraka
napred,jedan korak nazad.Ovo je veliki napredak u odnosu na odgovarajuća Point to
Multipoint pravila.Na primer 24 dBi antena je 18 dB preko 6 dBi antene.Dakle da bi ste
koristili 24 dBi antenu trebalo bi da smanjite za 1 W (30 dBm) emitovanja 18/3,ili 6 dB na 24
dBm ili 1/4 W, (drugim rečima 18 koraka napred,6 koraka nazad).U praksi mnoge pristupne
tačke vam ne dozvoljavaju da podesite TPO.Međutim možete uzeti u obzir činjenicu da je
postojeći TPO pristupne tačke manji od 1 W.Na primer 125 mW je 9 dB manje od 1 W.Dakle
bili bi smo veoma sigurni korišćenjem 24 dBi antene u predhodnom primeru sa našim
Linksys BEFW11S4,zato što emitovanje dolazi presporo,više nego što je potrebno 6 dBm.
Neki bežični uređaji vam omogućavaju da smanjite TPO,što vam omogućava da koristite
moćnije antene bez povećanja EIRP. Glavna prednost ovoga je povećanje osetljivosti
moćnijih antena.U stvari Linksys TPO od 78 mW je u stvari oko 11 dBm ispod 1 W. Zato
ako ste želeli da pomerite granice možete da koristite 39 dBi antenu, 33 dB iznad 6 dBi, zato
25
što je 33 dB podeljeno sa tri 11, (drugim rečima 33 koraka napred,11 koraka nazad).U praksi
većina dostupnih usmerenih antena za Linksys pristupne tačke su u dometu od 12 dBi do 27
dBi,skrećući pažnju na FCC propise.
FCC pravila za bezbednost: 2,4 GHz frekventni opseg se koristi u mikrotalasnoj peći,jer RF
na ovoj frekvenciji ima tendenciju da generiše mnogo toplote kada na nešto deluje.Ova
toplota može da predstavlja opasnost za ljudsko telo. Iz tog razloga FCC ima
specifične,maksimalno dozvoljene limite izlaganja (MPE) za 2,4 GHz-ne signale.FCC takođe
izdaje izveštaj OET 65, „Procena usklađenosti sa FCC specifikovanim direktivama za
izlaganje čoveka zračenju radio frekvencije“.Taj izveštaj detaljno objašnjava direktive i
nalazi se na sajtu (http://ftp.fcc.gov/oet/info/documents/bulletins/#65). Ove direktive nam
objašnjavaju kolika količina radijacije pogađa ljude i koliko antena troši.Kod mikrotalasne
pećnice veličina grejnog tela je takođe važna.Konkretno FCC direktiva navodi da se
potencijalno opasna izlaganja javljaju na nivoima preko (4 W/Kg) telesne težine.Čak i
izlaganje u kontinuitetu na 4 W/Kg ili manje bilo bi u redu.Nećemo ulaziti u matematička
izračunavanja nivoa izlaganja.Takođe nismo doktori niti delimo medicinske savete,ali ćemo
zapaziti da je izlaganje obrnuto proporcionalno kvadratu rastojanja (dvostruko
rastojanje,četvrtina izlaganja).
Pored toga jednostavan način da se smanje opasnosti po zdravlje je izbegavanje
produženog izlaganja pored visokodometnih antena.Slika 2.5 prikazuje relativno izlaganje
nekog koji stoji 90 cm ili 180 cm od antene.Ne bi smo smeli stajati 60 cm od obične Linksys
pristupne tačke sa 3 dBi antenom,više od 5 min na regularnoj daljini.Mi bi smo udvostručili
rastojanje na svakih 6 dBi dodatnog antenskog pojačanja.
90 cm 180 cm Antena
Slika 2.5 Dijagram koji prikazuje relativna RF izlaganja.
26
Premeravanje položaja: Da bi smo vam pomogli da izaberete pravu antenu za vaš
posao,prvo premerite položaj da bi ste dobili ideju o pokrivenosti dela koji želite,i na koji
stepen gubitka signala trenutno nailazite.Počnite sa mapiranjem položaja na parčetu grafičkog
papira beležeći moguće lokacije za visokodometne antene.Onda postavite pristupnu tačku sa
(postojećom antenom) u mogućoj lokaciji i idite unaokolo sa vašim lap-topom kroz područja
koja želite da pokrijete.Ako imate NetStumbler na vašem lap topu možete ga koristiti da
izmerite odnos signal/šum (SNR),u svakoj željenoj pokrivenoj lokaciji.Što je veći (SNR) to je
bolje.U nedostatku toga samo pripazite kad se lap top može konektovati na mrežu,a kad se
konektuje,koliko je potrebno da se izvedu neki obični zadaci kao što je prenos fajlova ili
datoteka.Pogledajte osnovna dokumenta o nadgledanju položaja na slici 2.6.Ako ništa drugo
ovo će vam dati tačku komparacije da odredite koliko porasta dobijate od vaše
visokodometne antene.U stvari,verovatno ćete steći novu ideju koje vrste gubitaka transmisije
doživljavate.Tipično možete videti 3 vrste gubitaka:
Propagacijski gubitci ili gubitci širenja
Višestruki gubitci (slabljenje signala)
Smetnje ili interferencija
2.4 Propagacijski gubitci (Gubitci širenja)
Gubitci širenja predstavljaju „Otpor“ svega kroz šta RF mora da prođe.Svaki
medijum,uključujući i vazduh ima delimičan gubitak na datoj frekvenciji.Gubitak je
proporcionalan udaljenosti putanje preko koje signal putuje kroz medijum.
Kvalitet signala: Odličan Dobar Baš loš
Kuhinja Konferenc. Soba
Gostinska Soba
Slika 2.6 Dokument premeravanja položaja kreiran crtanjem na grafičkom papiru.
27
Slika 2.7 Fresnelova zona je oblika fudbala.
Na primer signal će verovatno izgubiti oko 6 dB idući kroz zid sa 2-4 drvena stuba i
kamenim pločama sa obe strane.Šest metara iza pristupne tačke,gubitci širenja se mogu
povećati do 30 dB na 30 metara u zavisnosti od građevinske konstrukcije i spoljašnjeg
izgleda.Imaćete gubitke na samo od zidova,tavanica i podova,nego čak i od nameštaja i od
ljudi.Vizualizujte signal kao polovinu fudbala sa antenom u tački.Šest metara iza od pristupne
tačke,sve što doseže u tu zonu (zovemo je Fresnelova zona) degradiraće signal.Videti sliku
2.7 kao primer.
Upadi u Fresnelovu zonu su sekundarni faktor kada dolazi do interference.Najkritičniji
faktor su objekti koji su u pravolinijskom vidnom polju (LOS) između pristupne tačke antene
i klijenta.Međutim,objekti ispod LOS ali u Fresnelovoj zoni mogu imati značajan uticaj i to
dobro.Zato su antene obično postavljene više nego što je neophodno samo za LOS u van
kućnim instalacijama dugih distanci.Na otvorenom to je standardna praksa da se izračuna
veličina Fresnelove zone i da se to iskoristi kako bi se odredilo kolika će biti visina antene.U
kućnim uslovima antene se mogu instalirati na tavanu ili na plafonu da bi se izbegli upadi
Fresnelove zone.Ako to nije moguće morate nabaviti jaču ili moćniju antenu da bi se
prevazišli gubitci.Gde god možete da otklonite prepreke,ili gde god možete da ih
kompenzujete,dobro je znati gde ste bezbedni za Fresnelovu zonu.Postoje jednostavne
računice dostupne na internetu,koje će vam dozvoliti da računate ovo veoma brzo.Na primer
(www. thirdheight.com/support/downloads/wireless/SOM_calcs.xls .).
Ova računica će vam pomoći ne samo sa Fresnelovom zonom nego sa celokupnim link
budžetom,takođe računanjem će moći da se odredi da li je prenos signala kroz vašu antenu
dovoljno jak da stigne do namenjenog prijemnika.Kalkulacija link budžeta obuhvata različite
faktore uključujući TPO,prenosni domet antene,gubitke prenosa kroz antenski kabal,slobodan
prostor gubitka širenja,gubitke Fresnelove zone,gubitke u prijemu antenskog kabla,domet
prijema antene i osetljivost prijema.Drugi faktori kao što su konektori i uzemljenja u
kablovima mogu se takođe uzeti u obzir. (Slika 2.8 prikazuje varijable uključene u tipičnu
link budžet kalkulaciju). Osnovno pravilo palca je da bi signal trebao da bude 10 dB jači nego
28
što je minimalno potrebno za komunikaciju.Ovih 10 dB se odnose kao Operativni sistem
margina (SOM).
Slobodan prostor gubitci širenja Domet prijema antene
Prenosni domet antene
Gubitci u prijemu antenskog kabla
Gubitci prenosa kroz antenski kabal Radio TPO Gubitci u Fresnelovoj zoni Osetljivost prijema
Slika 2.8 Faktori koje treba da uzmemo u računicu u link budžet kalkulaciji.
2.5 Višestruki gubitci i interferencija (smetnje)
Višestruki gubitci se pojavljuju kad signal ima različite putanje do prijemnika.Ako je
jedna putanja značajno duža nego ostale,bregovi i dolje dva signala biće znatno van
sinhronizacije jedan od drugog (van faze) kad dođu na prijemnik.Signali koji su totalno van
faze (180 stepeni) potpuno će poništiti jedan drugog,kao što dolje jednog signala poništavaju
bregove drugog (videti sliku 2.9).U praksi faze dvaju signala obično će ići polako konstantno
tako da se signalno poništavanje menja rezultirajući konstantni promenljivi signal („bledi
signal“).Obično suštinski pomaže ako imamo dve prijemne antene.Poništavanje faze biće
različito za obe antene,zbog razlike u dužini dveju putanja neophodnih za dosezanje antena.
Sa pravilno raspoređenim antenama,signal na jednoj anteni može biti jak kada je drugi
signal slab.
Višestruki signali
Neto primljeni signali
Slika 2.9 Poništavanje faze izazvano višestrukim smetnjama.
29
Ako priključite visokodometnu antenu za pristupnu tačku,gubite prednost dveju antena sa
tendencijom povećanja višestrukih gubitaka.Visokodometna antena je više nego načinjena za
to,ali ćete možda želeti da se ova posledica uzme u obzir pri izračunavanju zahteva za
pojačanje antene.Ako vam se čini da vam konekcije kontinuirano opada posumnjajte u
višestruke gubitke.
Interferencija (smetnje) može doći od bilo koje opreme koja radi na 2,4 GHz (uključujući i
ostale Wi-Fi mreže),naročito ako koriste isti kanal kao i vi,ili opremu koja generiše RF
spektar.Interferenca je često žestoka po prirodi,kao što interferentna oprema retko operira
nepotpuno sve vreme.Ako vaša mreža iskusi iznenadan i naočit,nasumičan napad pogoršanog
rada,pronađite izvor smetnji.Moći ćete da promenite kanale ili da locirate vašu mrežnu
opremu i antenu,da bi je udaljili od negativnog izvora.U protivnom moraćete da povećate
snagu da bi ste preovladali interferencu (smetnje).
2.6 Priključivanje visokodometne antene
Da bi ste priključili visokodometnu antenu do pristupne tačke,vi u osnovi morate izraditi
lanac ili mrežu sa četiri veze u pristupnoj tački,spojnom kablu,antenskom kablu i anteni.
(videti sliku 2.10). Da bi ste priključili antenu na pristupnu tačku pratite sledeće korake.Pod
predpostavkom da pristupna tačka već radi ispravno,i imate dobre kablove sa odgovarajućim
konektorima,ova tri koraka će vam oduzeti samo nekoliko minuta. (Govorićemo više o
kablovima).
1. Konfigurišite pristupnu tačku da koristite samo jednu od ove dve antene (neobavezno,ali
se preporučuje ako vaša pristupna tačka ovo podržava),
2. Priključita spojni kabal do pristupne tačke,
3. Pustite antenski kabal iz spojnog kabla do antene,
4. Pozicionirajte i instalirajte (postavite) antenu.
30
Slika 2.10 Sistem komponenti u vašem projektu antene.
Trebamo povećati dobit na pristupnoj tački.Ova antena radi dobro,kako na pristupnoj tački
tako i na lap top računaru.
Korak 1: Konfigurisanje pristupne tačke za korišćenje samo jedne antene – Kada ste
prošli kroz sve nevolje instaliranja visokodometne antene,želećete da proverite da li se
pristupna tačka koristi dosledno.Konfigurišite ovo koristeći „Firmware“ za pristupne
tačke.Potrebno je samo minut,dva.
Evo smernica za postupak podešavanja na Linksys WAP11 ili Linksys BEFW11S4
pristupne tačke:
1. Pristupite pristupnoj tački pomoću pretraživača.Ako niste promenili IP adresu ona je
192.168.1.1. Upišite vaše korisničko ime i lozinku.Ako je već niste promenili po
difoltu je prazno korisničko ime,a lozinka je „admin“.
2. Kada stignete do ekrana za podešavanje,kliknite na Advanced tab (karticu) u gornjem
desnom uglu.
3. U sekciji Advanced kliknite na Wireless tab (karticu).
4. Idite na izbor antene padajućeg menija,i izaberite Right Spread ili Left Spread,u
zavisnosti od toga koji antenski izlaz koristite.(Pogledajte u pristupnu tačku dok
gledate u prednji panel pri određivanju desnog i levog).
5. Kliknite na dugme Apply (Promeni) na dnu ekrana.
Slika 2.11 prikazuje wireless karticu u odeljku Advanced za Linksys konfiguracioni program.
U slučaju da ste radoznali,podrazumevana postavka je „diversity“ setting,ili postavka u
kojoj su obe antene aktivne.Diversity Spread bi trebalo automatski da izabere antenu sa
najjačim signalom.Međutim,pošto vi znate koja će uvek biti visokodometna antena,naš izbor
je da ne zavisimo od automatskih funkcija.
31
Slika 2.11 Linksys konfiguracioni program: Advanced section (odeljak),Wireless tab (karticu) i
Antenna Selection menu (Meni izbora antene).
Neke pristupne tačke prenose kroz samo jednu antenu.Pobrinite se da izaberete pravu
antenu.Prodavci imaju tendenciju da se uzdrže od unosa ovih inženjerskih anomalija,tako da
je najbolje da se testira antena nakon instalacije da bi ste bili sigurni koja prenosna antena
najbolje funkcioniše.
Korak 2: Priključivanje spojnog kabla na pristupnu tačku – Povezivanje spojnog kabla
do pristupne tačke može biti izuzetno jednostavno,ako imate spojni kabal sa odgovarajućim
konektorom,i ako je pristupna tačka proizvođača napravljene antene lako uklonjiva.Linksys
pristupne tačke na primer imaju opciju za lako uklanjanje antene (easy to remove).Teškoće u
pronalaženju odgovarajućeg konektora,tvrde da je radije bolje kupiti,nego napraviti spojni
kabal.
Linksys olakšava: Ako imate Linksys WAP11 ili Linksys BEFW11S4 pristupne tačke
povezivanje visokodometne antene do pristupne tačke je prenagljeno,zato što Linksys
pristupne tačke imaju odvojive antene.Samo uhvatite osnovu antene čvrsto između palca i
kažiprsta i okrenite suprotno smeru kazaljke na satu,da bi ste je skinuli.Pogledajte sliku 2.12.
Ostale pristupne tačke možda neće biti tako jednostavne.Preporučujemo pristupne tačke sa
spoljašnjim konektorima i odvojivim antenama,jer ćete u suprotnom morati da otvorite
pristupnu tačku,isključite postojeću antenu,i zalemite novi konektor na žici–što je nesumnjivo
gubljenje vremena.Slika 2.13 pokazuje čvrsto povezanu antenu u Cisco pristupnoj tački.
32
Slika 2.12 Skidanje originalne antene.
Slika 2.13 Cisco pristupna tačka sa zalemljenim antenskim konektorom.
FCC otežava: Druge oblasti gde možete naići na tanak led je izrada spojnice za povezivanje
pristupne tačke sa kablom antene.Strana antene gde je spojnica nije problem:Vaš antenski
kabal sigurno ima standardni ženski N konektor.Dakle da bi napravili vezu,spojnica treba da
ima standardni,lako ga je naći,muški N konektor.
Muški konektor ima iglu u sredini,a ženski konektor ima utičnicu (rupicu).Zatim muški
konektori imaju navoj na unutrašnjoj strani tela konektora,dok ženski konektori imaju navoj
na spoljašnjoj strani tela konektora (vidi sliku 2.14).
33
Slika 2.14 Standardni muški konektor (levo) i standardni ženski konektor (desno).
Problem potiče od konektora na pristupnoj tački.FCC mandatira sa čudnim konektorom za
Wi-Fi antene,jer su se plašili da će možda hobisti povezati visokodometne antene na
pristupne tačke i verovatno podići snagu njihovih Wireless mreža izvan legalnih granica.
(Zašto bi iko želeo to da radi)? Nisu činili nezakonita priključivanja visokodometne antene,ali
su pokušali da obezbede da koristite samo antene posebno namenjene za Wireless (bežični)
sistem.Uspeli su to pomoću specifičnih konektora koji se ne mogu naći u vašoj lokalnoj radio
prodavnici,i koji su nekompatibilni sa standardnim antenskim konektorima.
Linksys na primer,zadovoljava neobične zahteve sa suprotnim polaritetom (RP) TNC
konektorima.Na prvi pogled,suprotni polaritet (zovu se i suprotni pol) konektori izgledaju
kao normalni muški i ženski konektori.Kada bolje zagledate ipak ćete naći veliku
razliku:Muški konektor ima utičnicu (rupicu),a ženski konektor ima iglu.Linksys pristupne
tačke na primer,imaju suprotnog polariteta ženske konektore (žensko telo sa iglom),tako da
spojnica mora da ima suprotno polarisane muške konektore (muško telo sa utičnicom ili
rupicom).Slika 2.15 prikazuje RP-TNC konektore.
34
Slika 2.15 Suprotno polarisani TNC konektori.
Još jedan čest primer je suprotno polarisan SMA konektor koji se koristi u mnogim D-link
proizvodima.Slika 2.16 prikazuje RP-SMA konektore.Nemojte pomešati RP sa suprotnim
navojem (RT),koji očigledno isto zadovoljava čudne zahteve i koji se odnosi na muško telo
navoja koje se zateže suprotno od smera kazaljke na satu,za razliku od normalnog muškog
tela koje se zateže u smeru kazaljke na satu.
Želja FCC-a da osujeti želje korisnika da priključe standardne antene na Wi-Fi
opremu,bile su manje više uspešne.Ipak neobični zahtevi su stvorili naprednu industriju
spojnica,koja će sada biti potpora skromnoj kupovini (pod predpostavkom da pratite savete iz
sledećeg pasusa).
Preporučujemo kupovinu unapred konfigurisanih spojnica za Wireless klijent adaptere ili
punjače,zbog teškog lemljenja sićušnih konektora potrebnih da se uklope u vezu sa PC
karticom.Kupovanjem spojnica je lakši način da se dođe do pristupnih tačaka takođe.Ne
postoje nikakvi sićušni PC card konektori da se ovim bave.Ali bi vi verovatno imali posebne
zahteve,RP konektori sa spojnicom u svakom slučaju,pa zašto ne krenete napred sa posebnim
zahtevima i napravite spojnicu sebi.
Slika 2.16 Suprotno polarisani SMA konektori.
35
Korak 3: Puštanje antenskog kabla od spojnice do antene – Konačno,verovatno ćete
instalirati antenu,a zatim povezati kabal sa njom.Međutim,pre nego što to uradite predlažemo
vam da stavite sve zajedno u jednu prostoriju.Na taj način,ako vam se ne čini da radi
ispravno,lako ćete moći da uradite testove (kao što su testovi za neprekidnost kabla),bez
pokretanja napred i nazad između pristupne tačke i antene.Kada to uradite postavite kabal u
konačnu poziciju,izbegavajući presovanje i prekomerno savijanje kabla.Takođe izbegavajte
moguće izvore smetnji,tako što bi prvenstveno ostala oprema trebalo da radi na opsegu od 2,4
GHz (kao što su bežični telefoni i mikrotalasne pećnice),ali mogu da uključe izvore širokog
spektra RF kao što je fluorescentna svetlost.Kraći kabal je bolji.
Razmislite o lociranju pristupne tačke i antene na nekoliko metara jednu od druge,jel to će
vam dati najvišu izlaznu snagu za vašu antenu.U spoljašnjim instalacijama,ovo neće biti
moguće,jer možda ćete morati da stavite antenu u mestu gde snaga ne može lako da
prođe.Međutim u zatvorenom prostoru trebalo bi da dobijete snagu veoma lako skoro
svuda,čak i ako to znači razvlačenje dugog produžnog kabla.
Korak 4: Pozicioniranje i instaliranje antene – Pozicioniranje antene može biti učestali
postupak.Ako imate više mogućih lokacija za antenu,želećete da uradite neka testiranja na
svakoj lokaciji,pre konačnog izbora najbolje lokacije.Montiranje antene visoko na zidu ili na
vrhu ormara je obično bolje,ali vodite računa o sijalicama i svetionicima.Da li soba svetli
bolje kada je svetlost bliže plafonu daleko od prepreka ili dole na podu iza stola? Slika 2.17
prikazuje tipičnu instalaciju visokodometne antene.
Slika 2.17 Na zidu postavljena visokodometna antena.
36
Nemojte oštetiti kućište antene ili bilo koje metalne površine.Često će antena koristiti
metalno područje kao reflektor da poveća dobit ili pojačanje.Ako bušite kroz taj
reflektor,pojačanje ili dobit će biti ugroženo tj. biće negativno.Kao završni korak,uzmite
drugi položaj premeravanja kao što je opisano ranije u ovom poglavlju.Ovaj put koristite
novu konfiguraciju sa novom antenom.Slika 2.18 prikazuje položaj premeravanja probnog
mesta za visokodometnu antenu.Za maksimalnu pokretljivost napunite tašnu baterijama od 12
V, DC u AC invertorima i pristupnom tačkom.Pristupna tačka je konfigurisana da prenese
svetlo tako da klijent može da kontroliše jačinu signala.Ovo podešavanje vas drži izuzetno
mobilne satima tokom pregleda kablova za napajanje.
Slika 2.18 Antena na stubu u položaju premeravanja probnog mesta.
Šta je sa pojačanjem signala: Ovo je pravo mesto da pomenemo alternativne upotrebe
pojačavača nasuprot antenama,koji pojačavaju signale.Na primer Linksys prodaje Wireless
pojačavač signala (WSB 24) koji pojačavaju oba tj. i prijemne i predajne signale.Testovi
pokazuju da su efikasni pojačavači,za poboljšanje veza,pouzdani i propustljivi,unutar
postojeće zone pokrivanja.Međutim visokodometna antena je još uvek put kojim treba ići,ako
vam je potrebno da se proširi pokrivenost. (Pogledajte www.smallnetbuilder.com/Reviews-
38-ProdID-WSB24-1.php.). Slika 2.19 prikazuje test Linksys-a WSB 24 koji koristi
NetStumbler u režimu kontrolnog uređaja.
37
Slika 2.19 Linksys WSB 24 koji dodaje snagu na Linksys pristupnoj tački.
RF pojačavači signala rade na različite načine.Uverite se da razumete ulazne i izlazne
uslove,pre nego što uložite u antenu i konfigurišete vašu pristupnu tačku.Na primer,Linksys
WSB 24 zahteva raznovrsne antene dostupne na njegovom ulazu.On onda konvertuje signal
da prenosi kroz desnu,a prima samo na levu utičnicu antene ili džek antene.
38
3. Korišćenje GPS-a na vašem Lap topu
Biće vam potreban Globalni sistem za pozicioniranje (GPS) prijemnik da bi ste opskrbili
lokaciju informacija na lap topu.Želećete da znate malo oko postavke uređaja u
automobilima,povezanim preko GPS satelita koji prati vašu poziciju.
GPS je sačinjen od sazvežđa 24 satelita koji kruže oko Zemlje.Ovi sateliti kontinuirano
šalju lokacije signala Zemlji. GPS prijemnik koristi tačno vreme i lokaciju satelita,da bi se
precizno odredila lokacija bilo gde na kugli zemaljskoj.Tačnost vaše informacije gde vam je
pozicija je direktno povezana sa kvalitetom vaše GPS opreme.Izraz GPS se generalno koristi
i promenljivo se odnosi,ujedno i na satelite i na prijemnike.
Slika 3.1 GPS aparat povezan sa GPS prijemnikom.
3.1 Globalno pozicioniranje vašeg sistema
39
Kao što se očekuje postoje mnoge forme GPS prijemnika.Najuobičajniji su: Ručni GPS
(handheld),GPS montiran na instrument tabli auta (dashmounted) i GPS prijemnik povezan
preko USB-a (dedicated receivers),koji su prikazani na slici 3.1.Najpopularniji oblici GPS-a
za korišćenje u automobilu su: Ručni GPS (handheld) ili GPS prijemnik montiran na
instrument tabli automobila (dash-mounted receiver).Nedavno je postao dostupan i GPS
prijemnik povezan preko USB-a (dedicated receiver) koji se koristi samo za povezivanje sa
računarom.Ovi (dedicated) prijemnici su povezani direktno na vaš lap top ili PDA i zahtevaju
kompijutersko napajanje ili napajanje preko USB-a za prikaz podataka.Mada ne možete da
ponesete sa sobom (dedicated) GPS na putu ako nemate računar,oni su se odlično pokazali.
Universal serial bus (USB) konektori su se pojavili da zamene starije 9-to pinske serial
portove na mnogim lap topovima.Namenski (Dedicated) GPS prijemnici često koriste USB
za povezivanje sa lap topom. GPS hardver se isporučuje sa softverskim drajverima,koji
osposobljuju GPS i napajaju ga kada je ubačen u USB port.Pratite instrukcije koje su vezane
za GPS softver,da bi on mogao da proradi na vašem računaru.
Mnogi noviji automobili imaju u sebi ugrađen GPS navigacioni sistem.Ovo vam
omogućuje da nađete vaš željeni smer po celom gradu.Ali generalno nemaju izlaze
neophodne za povezivanje sa lap topom.Da bi ste našli lokaciju na računaru,GPS treba da
pošalje softveru informacije o geografskoj dužini i širini.Kada softver detektuje (wireless)
bežičnu mrežu,on ne samo što snima informacije o pristupnoj tački i o jačini signala,već
takođe dodaje i informacije o lokaciji.Informacija o geografskoj širini i dužini može biti
eksponirana kasnije,da bi se naneli podaci u jedan od mnogih dostupnih programa za
mapiranje.
3.2 Izabiranje GPS interfejsa
Softveru je potrebno da se uklopi sa GPS-om putem serial COM porta na vašem
operativnom sistemu.Ovaj COM port može biti fizički port,kao što je 9-to pinski konektor
pozadi na vašem računaru povezan preko COM 1,ili može biti virtuelni mapirani
port.Virtuelni mapirani port je neophodan kada se koristi USB ili Bluetooth GPS
prijemnik.To je takođe neophodno ako koristite konvertor iz serial u USB,što bi bilo potrebno
na vašem lap topu bez 9-to pinskog serial interfejsa.Neki novi PDA i GPS prijemnici imaju u
sebi ugrađenu Bluetooth konekciju.Možete konfigurisati GPS i PDA da bi ste komunicirali
40
koristeći Bluetooth,sa virtuelnim serial portom.Postavite Bluetooth serial interfejs da bi se
imitirao COM port,kao što je COM 5. Podesite WD softver da bi ste slušali na COM 5.
Drajver za interfejs (na primer USB ili Bluetooth) bi trebalo da se instalira da bi izveli ovo
virtuelno mapiranje.Slika 3.2 prikazuje USB,GPS prijemni port na ekranu ili monitoru.
Softver mora biti konfigurisan da na portu posluša da li je postavljen na fizičkom ili
virtuelnom portu. Pored toga pobrinite se da su vaš GPS i softver konfigurisani za
komuniciranje koristeći isti GPS protokol kao što je industrijski standard 4,800 baud
protocol, “NMEA 0183.”
Slika 3.2 USB u COM virtuelno port mapiranje.
Sa mnogo GPS prijemnika na tržištu verovatno će biti potrebno da zavaravate vaš
operativni sistem da bi ste imitirali vidljivi serial port.Tip GPS-a odrediće interfejs podoban
za vaš računar.Konačno,GPS protokol za komunikaciju treba da bude kompatibilan sa ovim
softverom.Mnogi GPS uređaji imaju selektivne izlaze.Samo se postarajte da sve bude
povezano po istom protokolu na oba kraja.
3.3 Izabiranje prave antene
Za najbolje rezultate koristite spoljašnju antenu za bežični (wireless) adapter.Pošto vam
lap top stoji u kolima signal će biti veoma slab.Spoljašnja antena (posebno magnetno
montirana) sa magnetnim podnožjem,će pokupiti više pristupnih tačaka sa duže
41
distance.Neobavezno,USB adapter koji leži na instrument tabli ili na krovu,smatra se da
proizvodi dobre rezultate.
Poprečni preseci nekoliko tipova antena prikazani su na slici 3.3.Antena koju smo napravili u
prvom poglavlju može se koristiti da poveća distancu.Pored toga pošto je visoko
usmerena,navigator će morati da sedi na suvozačevom mestu da bi izbegao smetnje od
zanimljivih oblasti i zgrada.Znate da veće nije uvek i bolje.Visokodometna antena ujedno
postaje usmerenija,kako vertikalno tako i horizontalno.Odabiranje idealne antene će zavisiti
od vašeg geografskog položaja.U ravničarskim predelima koristimo visokodometnu antenu sa
nižim vertikalnim profilom,a u brdovitim predelima manje dometna antena radi
najbolje.Pogledajte sliku 3.4 za bočni pregled antenskih profila.Srednje dometna kružno
usmerena antena kao što je prikazano na slici 3.5 je najfleksibilnija za raznorazne terene i
visoke zgrade.
Slika 3.3 Različiti tipovi antena (počevši odozgo sa leve strane): Usmerena Yagi,Usmerena panel,Kružna sa magnetnim podnožjem,Desktop kružna,Usmerena sektor,
Usmerena antena od konzerve napravljena u kućnim uslovima i Kružna antena napravljena u kućnim uslovima.
Visoko-dometna antena
42
Nisko-dometna antena
Slika 3.4 Vertikalni profil visoko-dometne i nisko-dometne krovne antene.
Slika 3.5 Obično korišćena srednje dometna antena,napravljena sa magnetnim podnožjem za lako montiranje na krovu automobila.
3.4 Napajanje vaše opreme
Dugovečnost zahteva napajanje.Ako želite koristiti opremu više od nekoliko sati,morate
koristiti energiju automobila,da bi je dopunili.Evo nekoliko uređaja koji se koriste za
produžetak vremena korišćenja vaše opreme:
1. DC napajanje - (DC Power Supply): Mnogi lap topovi imaju pribor za spajanje lap
topa,na mestu gde stoji upaljač u automobilu.Ručne (handheld) GPS jedinice imaju
dva u jedan napajanje i serijske kablove.
43
2. DC u AC invertor: To je glavna potpora fleksibilne instalacije.Ovo konvertuje DC
napajanje automobila u 110 V-AC koji se koristi na lap topovima,punjačima za
mobilne telefone,TV i DVD plejerima itd.
3. Rastavljač snage koji se postavlja na mestu gde stoji upaljač – (Lighter power
splitter): Mali broj automobila ima više od jednog ili dva dostupna porta za
napajanje.Pretvorite jedan port u tri i priključite sve vaše DC uređaje od jednom.
Slika 3.6 prikazuje sve te stvari koje harmonično rade.Kao što možete da vidite upravljački
kabal postaje problem.Kad se koristi invertor napajanja DC u AC pobrinite se da invertor ima
dovoljnu snagu ili watažu na ulazu vašeg lap topa.Pogledajte uslove napajanja na vašem lap
topu.To se obično nalazi na nalepnici koja je na dnu lap topa.Potražite DC izlaz.Koristite
formulu za snagu (power),napon (volts) i struju (amperes).Na primer ako je vašem lap topu
potrebno 15 V i 4 A,biće vam potreban invertor kabal snage najmanje 60 W ( 15 4 60 ).
Vidite tabelu 3.1 koja prikazuje aktuelna napajanja popularnih lap topova.Loša strana
korišćenja visoko watažnog invertora je ta što se snaga odliva na električni sistem vozila i na
ventilatore.Dobra strana je da je moguće opteretiti invertor,ali ćete izazvati toplotu i moguća
preopterećenja strujnog kola.Mi preferiramo invertore čija vrednost snage iznosi duplo od
snage koja je potrebna.
Tabela 3.1 Potrošnja snage na različitim modelimaModel Volti (V) Ampera (A) Zahtevi za napajanje W (Wati )
Dell Inspirion 20 3.5 70Compaq Presario 19 3.16 60.04
Sony Vaio 19.5 5.13 100.035Tabela 3.1 Potrošnja snage na različitim modelima.
44
Slika 3.6 DC adapter,DC u AC invertor,Rastavljač koji se deli u tri pravca.Ova opremamože raditi večno.
3.5 Instaliranje sistema u vašem automobilu
Vreme je da instaliramo sistem u automobilu.Sve gore navedene stavke biće zajedno
skupljene i brzo instalirane.Kada je idealna konfiguracija ostvarena,mogu se istraživati
najtrajnije montažne opcije.Za sada napravimo ih sigurnim,lakim i fleksibilnim.Instalacija je
relativno brza i jednostavna i može se odraditi u šest koraka:
1. Pobrinite se da je wireless kartica propisno instalirana,
2. Pozicionirajte lap top na idealno mesto,
3. Priključite krovnu antenu,
4. Dodajte Globalni sistem pozicioniranja GPS,
5. Priključite ih sve zajedno,
6. Pokrenite softver.
Svaki od ovih koraka je opisan na stranicama koje slede.
Korak 1: Instaliranje Wireless kartice – Lap top treba da ima wireless karticu već
instaliranu i verifikovanu za rad sa ovim softverom.Ako imate nevolje bolje je da ih rešite bez
napora dodavanjem ili priključivanjem tastature.
Spojnica i konektor koje su sparene,su fizički veoma osetljive komponente u ovom
podešavanju.Lakše je i sigurnije da priključite spojnicu sa kablom,pre nego što lap top
bezbedno povežete.Takođe donesite dodatne spojnice u slučaju kvara konektora.
Korak 2: Pozicioniranje lap topa – Idealni položaj vašeg lap topa je da bude na dohvat
ruke,ali da ne ometa vaš pogled.Kada radite privremeno postavljanje opcija možete
obezbediti da lap top ne sklizne,korišćenjem sigurnosnih pojasa za suvozača.Slika 3.7
prikazuje ovo podešavanje.Upamtite,pažljivo i lepo postupajte sa kablovima.Nemojte previše
savijati RF kablove i nemojte vršiti pritisak na konektore.
45
Slika 3.7 Lap top postavljen bezbedno na suvozačevom sedištu.
Korak 3: Priključivanje krovne antene – Evo najzgodnijeg mesta za montiranje magnetne
antene.Postavite antenu što je moguće bliže centru krova,ali gledajte da antena bude dalje od
krovnih nosača,ili drugih antena.Sprovedite kabal od antene do unutrašnjosti automobila,ali
gledajte da to uradite na najmanje štetan način po kabal.Možete ostaviti spušten prozor,ali to
je daleko od idealnog.Ako je kabal dovoljne snage,možete ga provući kroz zatvorena vrata i
to bez mnogo gubitaka. LMR 400 je veoma dobar i može da podnese manja priklještenja,bez
da se mnogo ošteti.Slika 3.8 prikazuje tipičnu antenu sa magnetnim podnožjem postavljenu
na krovu automobila.Obratite pažnju kako je antena postavljena daleko od krovnih nosača i
kako kabal silazi kroz vrata automobila.Vodite računa o postavljanju i uklanjanju antene sa
magnetnim podnožjem.Da bi ste izbegli oštećenja,izvucite iz osnove samo antenu.Takođe
pokušajte da antenu izvučete direktno na gore kako bi izbegli grebanje.
Slika 3.8 Antena sa magnetnim podnožjem postavljena na krovu automobila sa kablomkoji prolazi kroz vrata.
Korak 4: Dodavanje GPS-a – GPS prijemnik treba da ima jasan pogled na veći deo
neba.Danas su prijemnici prilično dobri u dobijanju signala,bez mogućnosti da mogu jasno da
vide celo nebo.Prednji ili zadnji prozor automobila obično ima dovoljnu vidljivost da održi
46
pristojan signal.Ako imate problema sa dobijanjem lokacije za zaključavanje,pokušajte da
repozicionirate GPS ili pokušajte sa magnetno montiranim spoljnjim GPS-om.
Privremeno,ali funkcionalno postavljanje USB GPS-a je prikazano na slici 3.9. GPS
prijemnici imaju mnogo opcija.Pogledajte sve od opcija kako bi ste bili sigurni da je GPS
ispravno konfigurisan.Posebno se uverite da GPS nije postavljen u demo ili simulacionom
režimu.
Korak 5: Spajanje svih komponenti u jednu celinu – Za sve ove različite komponente
treba jedinstven izvor energije.Pogledajmo kako da ih prikopčamo sve zajedno.Slika 3.10
prikazuje podešavanje kada je sve priključeno i spremno za korišćenje.
1. Lap top koristi sopstveno AC napajanje,priključeno na napajanje invertora,koji je i
sam priključen na upaljač za cigarete.
2. USB-GPS povlači snagu iz lap topa. Alternativno, DC izvor napajanja je dostupan za
većinu GPS prijemnika.
3. Dodatni portovi su dostupni za mnoštvo prenosivih komponenti koje se koriste u toku
vožnje.
Ako samo eksperimentišete,snaga baterije je dovoljna.Lap topovi i GPS jedinice imaju
baterije,ali radio na vašem (wireless) bežičnom adapteru,povlači mnogo snage sa vašeg lap
topa,tako da očekujte skraćeno trajanje rada baterije.
Slika 3.9 Instrument tabla je pogodno mesto za ovaj USB GPS.
47
Slika 3.10 Sve je spremno za korišćenje.
Korak 6: Pokretanje softvera – Sada kada je vaša oprema puštena u rad,samo napred
pokrenite softver.Najbolje je da to uradite u blizini poznate pristupne tačke,da bi ste proverili
da li softver radi.Uverite se da je vaš softver podešen za rekonfiguraciju adaptera u letu.Ovo
može biti menjač kanala koji se koristi u „Kismetu“ ili opcija za automatsko rekonfigurisanje
koja se koristi u „NetStumbleru“.Nevolje sa softverom počinju kada prestane da detektuje
nove mreže.Ako imate dve poznate pristupne tačke,to čini dobar test,pre nego što se previše
udaljite niz drum.Na kraju,proverite da li softver prima GPS podatke.Ako ga pokrenete,status
će reći nešto kao „sticanje“ ili „lociranje“.Kada je stečena vaša pozicija,status treba da
pokaže svoje stvarne koordinate geografske dužine i širine.
Sve je spremno,vreme je da se krene.Krenite polako na početku.Vozite auto gore dole duž
ulice da bi ste videli koliko daleko je vaša kućna mreža vidljiva.Onda počnite da vozite oko
komšiluka.Bićete u iskušenju da gledate u ekran dok vozite.Ova navika je veoma opasna i
definitivno se ne preporučuje.Poklopite vaš lap top da bi ste izbegli ometanje.Postarajte se da
„Power Management“ opcija bude uvek podešena za operaciju „Always On“,tako da lap top
ne pređe na „Sleep“.Lap top radi sav posao za vas.Ne postoji razlog koji će vam skrenuti
pogled sa puta dok vozite.Uvek pazite na put.Ako se nešto dogodi sistemu nađite sigurno
mesto i zaustavite se pre nego što pokušate da koristite lap top.Diskonektujte kablove koji bi
mogli da vam stanu na put pre ulaska i izlaska iz automobila.Neoprezan izlazak može
počupati kablove i onemogućiti konekciju.
Istraživanje Nevidljivog: Bićete iznenađeni gde se sve (wireless) bežične mreže pojavljuju.
Bićete čak još više iznenađeni kada se pojave imena ljudi preko vašeg ekrana,koja su izabrali
za njihovu SSID mrežu.Budite spremni na humoristička,smešna i bizarna imena.
48
Primetan broj pristupnih tačaka koriste konfiguraciju po difoltu.Mnogi ljudi kupuju AP-
pristupne tačke i samo ih priključe.Od kako su mnoge pristupne tačke dizajnirane da rade van
kutije,ljudi ih samo ostave na minimalnoj konfiguraciji.
Istraživanja će otkriti očigledne difolt konfiguracije.Uporedite šta ste pronašli sa SSID-
ovima nabrojanim u tabeli 3.2.Ako je SSID po difoltu to je dobra šansa da je posedovalac
priključen u novu AP-pristupnu tačku i da je tako ostao na dalje.Otkrićete da oko 30 %
snimljenih mreža ima dozvoljenu WEP enkripciju.Ovo 30/70 „pravilo“ je bilo evidentno
odavno.Difolt SSID koji nema dozvoljen WEP je skoro sigurno difolt konfiguracija.
Ne postoji pisano pravilo gde pronaći najbolje lokacije.Od kako se (wireless) bežične
mreže koriste svuda,najbolje lokacije su svuda.Evo nekoliko jednostavnih stavki koje će vas
zadržati na pravom putu:
1. Podesite audio okidač,koji najavljuje kada su nove pristupne tačke detektovane.
2. Sprovedite antenski kabal kroz gepek,jer se gepek otvara i zatvara mnogo manje nego
vrata automobila.
3. Ponesite više spojnica u slučaju da se oštete.
4. Automatski sačuvajte „log“ fajlove svakih nekoliko minuta.
5. Ako vozite noću podesite kolor šemu na visoki kontrast sa crnom pozadinom.
6. Iznad svega vozite pažljivo.
Tabela 3.2 Fabrička podešavanja SSID-a.
Veliki broj mreža su „otvorene mreže“ što znači da možete uskočiti u mreže i surfujete
internetom,proveravate e-mail ili pristupate računarima preko tog WLAN-a.Ove taktike se ne
preporučuju i verovatno su ilegalne.Čak i ako su „vrata otvorena“ i to bi se moglo smatrati
49
Tabela 3.2 Fabrička podešavanja SSID-aProizvođač: SSID:
Belkin WLANCisco tsunamiD-Link WLANLinksys linksys
Microsoft MSHOMENetgear NETGEAROrinoco WaveLAN Network
SMC WLANSymbol 101
kao zločin,da se koristi mreža bez dozvole.Probajte da dobijete dozvolu od vlasnika
mreže,pre nego što pokušate da koristite bilo koje resurse na toj mreži,uključujući i internet.
Onemogućite TCP/IP interfejs na vašem računaru da bi ste izbegli slučajno povezivanje sa
mrežom.Postoje akcije koje su sigurno nelegalne.Budite dobar sused gledajte,ali ne dirajte.
Zaključak
U prvom poglavlju naučili smo o talasovodima i tipovima antena i kako se one
izrađuju.Talasovodne antene se lako prave,ali morate znati gde da bušite.Takođe smo naučili
o simulaciji antene,šta su uzorci zračenja antene i kako se čitaju.Sa ovim znanjem možete da
napravite eksperiment sa mnogo različitih tipova antena.Razumevajući uzorke zračenja
antene,stavlja vas u poziciju da izaberete koja će vam antena najbolje funkcionisati za
određenu situaciju.Sledeća je visokodometna antena za vaš (wireless) bežični pristup.
Naučićete kako da izaberete tip antene: kružna naspram usmerene.Čitajte dalje kako da
dođete do maksimalnog dometa vaše bežične mreže.
U drugom poglavlju naučili smo osnove potrebne za uspešno instaliranje visokodometne
antene,postupak koji obično nije preterano komplikovan i skup,i koji može dati vrlo
zadovoljavajuće rezultate.Ne samo da imate instrukcije za instaliranje antene,već imate plan
za obavljanje pravog posla,određivanjem vaše opreme na osnovu položaja premeravanja,link
budžeta i pravilnih i sigurnih ograničenja.
U trećem poglavlju saznali smo više o bežičnom umrežavanju i zavirili smo u nevidljiv
svet (wireless) bežične mreže koja je aktivna svuda oko nas.Sa ovom osnovom bili bi ste
spremni da izaberete Wi-Fi adapter,softver,GPS i antenu instaliranu u kolima.Ima puno
opcija dostupnih,koje zavise od opreme koju imate,ali suština je čista.Učitajte softver i
krenite.Ovo je nov fenomen gde će te vi biti jedan od nekolicine koji imaju pristup korišćenju
50
wireless-a u vašem komšiluku iz prve ruke.Zabavno je krenuti u tu akciju i videti nevidljive
(wireless) bežične talase.
Legenda
GPRS - General Packet Radio Service – Opšti paketni prenos podataka radio vezom
Wi-Fi - Wireless Fidelity – Bežična tačnost
DSL - Digital Subscriber Line – Digitalna pretplatnička linija
RF – Radio Frequency – Radio frekvencija
LMR 400 – Koaksijalni kabal
NEC - Numerical Electromagnetic Code – Numerički elektromagnetni kod
WAP - Wireless Application Protocol – Bežični aplikativni protokol
FCC - Federal Communications Commission – Savezna komisija za komunikacije
TPO - Transmitter Power Output – Izlazna snaga predajnika
dBi - dB referenced to an isotropic radiator – dB standardizovano na izotropni radijator
EIRP - Equivalent Isotropically Radiated Power – Efektivna izotropna snaga zračenja
MPE - Maximum Permissible Exposure – Maksimalno dozvoljeno izlaganje
SNR – Signal to Noise Ratio – Odnos signal šum
LOS – Line of Sight – Linija vidnog polja
SOM - System Operating Margin – Operativni sistem margina
IP - Internet Protocol – Internet protokol
TNC – Threaded Neill-Concelman - Konektor sa navojem
51
SMA - SubMiniature version A – Subminijaturni konektor verzije A
RT - Reverse Threading – Suprotni navoj
RP - Reverse Polarity – Suprotni polaritet
AC - Alternating Current – Naizmenična struja
DC - Direct Current – Jednosmerna struja
GPS - Global Positioning System – Globalni sistem za pozicioniranje
PDA - Personal Digital Assistant – Mali lap top uređaj
COM - Component Object Model
SSID - Service Set Identifier – Identifikator skupa servisa
WEP - Wired Equivalent Privacy
WLAN - Wireless Local Area Network – Bežične lokalne mreže
TCP/IP - Computer Network Protocols – Protokoli za računarske mreže
Literatura
[1] Wi-Fi Toys – 15 Cool Wireless Projects for Home,Office and Entertainment (Extreme
Tech) „Mike Outmesguine“.
[2] Wi-Fi igračke – 15 Bežičnih projekata za Domaćinstva,Poslovne prostore i Zabave
(Krajnja tehnologija) Autora “Mike Outmesguine”.
52