seminarski licnost

7/26/2019 SEMINARSKI LICNOST

1/20

JU UNIVERZITET U TUZLIFILOZOFSKI FAKULTETODSIJEK: PEDAGOGIJA-PSIHOLOGIJAPREDMET: RAZVOJNA PSIHOLOGIJA IIMENTOR: Dr.Sc. Tamara Efen !"-S#a$!"% &. #r'fe('r

G. A. KELLYKOGNITIVNA TEORIJA LINOSTI

SEMINARSKI RADPREDMET: PSIHOLOGIJA LI)NOSTI II

. S*+ en*: O(man Kara$me*

,r. In e (a: /- 0//1 0


2/20

SADRAJ

1. Uvod.................................................................................................................. 12. Kognitivna teorija linosti................................................................................... 2

2.1. Konstruktivni alternativizam..................................................................... 42.2. Struktura linosti......................................................................................2.!. Dinamika i "ro#esi u linosti.................................................................... $2.4. %iklus %&S&K......................................................................................... .112. . Rast i razvoj linosti.............................................................................. 122.'. (ro#jenjivanje oso)ni* konstrukata...................................................... 122.$. +m"irijska "rovjera teorije..................................................................... 12.,. Kell-ev "ristu" tera"iji........................................................................... 1'

!. akljuak..........................................................................................................1$4. /iteratura..........................................................................................................1,


3/20

1. UVOD

(si*ologija linosti "redstavlja "rema mi0ljenju mnogi* "si*ologa sredi0nje iliari0no mjesto u savremenoj "si*ologiji. Dok se u drugim o)li#ima "si*ologije

"rouavaju izolirani o)li#i "ona0anja i ragiranja "odruje linosti za*tjevaznanstveno "rouavanje i o)u*va3anje #jeloku"nog ovjeka sa svim kom"onentama.

)og ovog a i drugi* razloga "si*ologija linosti je mo da od svi* "odruja unutar savremene "si*ologije naj)li a laikom s*va3anju ovjeka koje se naje03e temljiu"ravo na sintetikom "ristu"u.

z klinilkog kontakta s "a#ijentima ostvarene su )rojne teorije linosti. Sveone nastoje "rotumaiti linost ovjeka na osnovu analiza i iskustava "ojedni*"si*ologa iz situa#ija klinike "rakse. 5ve se taorije kao i uostalom i one koje se nezasnivaju na klinikom iskustvu i "raksi me6uso)no znatno razlikuju u o)ja0njenjima

ljudske linosti. 7ako je na"rimjer 8reud na osnovi iskustva znanja i imagina#ijestvorio "si*odinamiku i "si*oanalitikui teoriju Rogers je stvorio na osnovi svoje"rakse iskustva i znanja 9enomenolo0ku teoriju u svojem Ja a drugi su kliniari do0lido drugaiji* s*va3anja. (rema tome zajedniki kliniki "ristu" i naglasak naindividualnim razlikama "ojedin#a dovode do razliiti* o)ja0njenja linosti. "ak teteorije imaju i neke zajednike karakteristike.


4/20

2. G.A. KELLYKOGNITIVNA TEORIJA LINOSTI

8reud Rogers i drugi kliniki orijentirani autori s*va3ali su ovjeka kao jedantotalni sustav i nisu ga dijelili na pojedine komponente. U "ostizanju #ilju koji jezajedniki svim znanstvenim teorijama a to je razumjevanje, predvianje i mogunosti utjecanja na ponaanje ovjeka, u ve3ini kliniki* teorija linosti"revladava taj #jeloviti iliholistiki pristup u kojem se #ijela linost za*vata i "romatrau svojoj uku"nosti. :e6utim svaki kliniki "si*olog teoretiar na gla0ava i "ronalazidruge sadr aje u takvoj kon#i"iranoj linosti. 7ako dok 8reud u ovjeku "ronalazinagone i nagonska stanja i nesvjesne "oti#aje koji dovode do nami9estnog"ona0anja dotle Rogers na"rimjer nagla0ava pojam o sebi koji ima "ojedin#a kao inastojanje da se "ostigne samoaktuelizacija linosti kao osnovne "okretaemani9estnog "ona0anja i "ostu"anje "ojedin#a. z tako razliiti* "ristu"a "roiza0le sui ogromne razlike u metodologijama "rouavanja linosti.

Svaka teorija linosto orjentirala je istra ivanja na "odruju linosti u drugomsmjeru. 7ako su "od utija#jem 8reudove "si*oanalitike teorije istra ivanja usmjeranana "rouavanje tjesko)e i o)ram)eni* me*anizama linosti a "od uti#ajemRogersove 9enomenolo0ke teorije linosti istra ivanja su usmjerena na "rouavanje"ojma o se)i koji ima svaki "ojedina# i na "romjene tog "ojma do koji* dolazi u toku"si*olo0ke tera"ije. ;a taj nain svaka teorija linosti o)ogatila je "si*ologiju kako

novim te*nikama i instrumentima tako i novim "odrujima i "ristu"ima uistra ivakom radu.

7eorija holistika teorija. ;jezin je ciljrazumjevanje i o)ja0njenje #jeloku"ne linosti "ojedin#a odnosno "ojedinanelinosti u #jelini a ne samo nekog dijela te linosti. ;jezincilj nije ni o)ja0njavanje ilio"isivanje neke gru"e linosti ili ti"ova linosti ni o)ja0njavanje "ojedini*mani9esta#ija u "ona0anju "ojedin#a (si*olog ? kliniar koji svoj rad zasniva nateoriji o "ersonalnim konstruktima mora svog "a#ijenta "romatrati ne u jednojdimenziji ili samo u odnosu na neki njegov "ro)lem ve3 u #jelini odnosno u vi0edimenzija.

zme6u Kell-eve teorije i drugi* klinini* teorija "ostoje velike razlike.Kell-eva teorija je kognitivna teorija linosti. 5na nagla0ava va nost naina i

razlika koje "ostoje me6u ljidima u "er#i"iranju "odra aja i u "er#i"iranju svojeokoline.


5/20

atim ona nagla0ava razlike i va nost u inter"retiranju ili tumaenju u o)radi itran9sorma#iji "odra aja i in9orma#ija koje "ojedin#u "risti u iz njegove okoline.5vaobrada, tumaenje i shvaanje informacija koje "ojedina# "rima iz svoje okoline

doga6a se u kontekstu i "od uti#ajem ve3 od "rije "ostoje3i* kognitivnih struktura. ;ataj nain Kell- "oku0ava "rotumaiti #jeloku"no "ostu"anje "ojedin#a na )azikognitivni* termina. z ovoga je jasno da se njegova teorija linosti znaajno razlikujeod 8reudove i 9reudovski teorija koje nagla0avaju nesvejsne determinate "ona0anje i"ostu"anje.

Kell- je u svojoj "raksi klinikog "si*ologa u 0kolama radio sa "ro)lemnomdje#om i do0ao do zakljuka da je u svakom takvom sluaju "otre)no "oku0atirazumjeti "ona0anje "ro)lemnog djeteta s njegove take gledi0ta a ne samo s takegledi0ta nastavnika. 5n je do0ao do zakljuka da su kon#e"#ije o ljudima ti"a #rno ?)ijelo do)ro ? lo0e istinito ? neistinito za njega ne"ri*avatljive.Za njega ne postoji apsolutna istinitost, pa ni objektivna istinitost, jer su fenomeni pojedinca smisleni

jedino u odnosu na naine na koje je taj pojedinac takve fenomene konstruisao.

(rema Kell-jevu mi0ljenju osnovno o)ijelj je ljudi od kojeg on "olazi u izgradnjisvoje teorije jest da su ljudi "o svojoj "rirodiistraivai odnosno znastvenici!. Kao 0toznastveni#i nastoje predviati i kontrolirati pojave tako isto i svaki "ojedina# "ostu"as #iljem da na slian nain "redvi6a "ojave i doga6aje.

@ zgleda kao da je "si*olog rekao samom se)i @Ja )udu3i da sam "si*olog i"rema tome znastvenik "rovodim ovaj eks"eriment s #iljem da "o)olj0am"redvi6anje i kontrolu odre6eni* ljudski* 9enomenaB a moj is"itanik oigledno je"okretan neumoljivim nagonima koji naviru u njegovu unutra0njost ili je "ak u"ro drljivom tra enju *rane ili zaklonaCC.

Kell- smatra da je svaki "ojedina# na neki nain kao i on sam. ;a slian nain"ostu"aju svi ljudi smatra Kell-. 7o im je "rema tome zajedniko. 5no "o emu se"ojedin#i razlikuju jesu u"ravo sami konstrukti s kojim asvaki "ojedina# ras"ola e.

5vakva Kell-jeva kon#e"#ija o ovjeku "ovlai za so)om neke konzekven#e.

Kell- "i0e C 7aj sustav oso)ni* konstrukata omogu3uje mu istovremeno islo)odu i ogranienje ak#ije slo)odu jer mu omogu3uje da se )avi znaenjem

doga6aja a ne "risiljava ga da )ude )es"omo3no guran tim doga6ajimaogranienost jer nikada ne mo e iza)rati izvan svijeta oni* alternativa koje je sam"odigao.C.

ovjek je dakle slo)odan da stvara konstrukte ali je onda i vezan za nji*. ;jegovadalja slo)oda ovisi o njegovoj s"oso)nosti da jednom stvorene kostrukte mijenja. Akonema te s"oso)nosti onda nema ni slo)ode.


6/20

2.1. Konstr !ti"ni #ltern#ti"i$#%

8ilozo9ska "ozi#ija Kell-jeve teorije "oznata je kaokonstruktivni alternativizam.(rema tom s*va3anju o)jektivna se realnost ili a"sulutna istina ne mogu tvrditi. Da )ise doga6aji s*vatili "ote)no je da se oni grade ili konstruiraju. 7o znai da se9enomeni mogu razumjeti jedino ako "ostoje nji*overeprezentacije. Kell- smatra da je to sluaj i sa znastvenom s"oznajom. Znastvenim radom ne utvruje se istina, ve se razvija sustav konstrukata koji je pogodan za predvianje dogaaja.

;a osnovu toga Kell- "odvrgava kriti#i kon#e"#ije o "si*ikom ivotu uklasinoj "si*ologiji. 5n smatra da te kon#e"#ije "redstavljaju dogme. 5ne "ostoje

samo u glavi "ojedninog "si*ologa. S druge strane on smatra da su zami0ljanje iim"roviza#ija korisni za znanost.

Ei"oteze su tvrdnje o mogu3em i one tre)aju )iti "odrvgnute "rovjeri. Kell-smatra da "ostoje tri naina "ostavljanja *i"oteza koje se mogu "rovjeravati. (rvinain ili "rva metoda je hipotetiko " deduktivna metoda. 7a je medota zastu"ljena ueks"erimentalnoj "si*ologji naroito u "si*ologiji uenja. Drugi "ostu"ak temeji sena indukciji. 5vdje se *i"oteze "ostavljaju na osnovi induk#ije odnosno o"a anja"ojedinani* sluajeva. 7re3i "ostu"ak za "ostavljanje *i"oteza Kell- nazivastatistikom mreom. Do *i"oteza se dolazi statistikim istra ivanjem a ne logikim"utem.

Svaki od tri "ostu"ka ima svoje "rednosti i nedostatke.

Kell-jeva kon#e"#ija znanosti ima va ne im"lika#ije za suvremenu "si*ologiju.(rva im"ika#ija ondosi se na di9eren#iranje fiziolokih i psiholokih injenica. #ostojesamo fizioloke i psiholoke konstrukcije istih ili razliitih fenomena. Druga va naim"lika#ija odnosi se na operacionalizam u savremenoj "si*ologiji. Konanaim"lika#ija Kell-jeva s*va3anja znastvenog rada u "si*ologiji jeste da je klinikametoda najkorisnija. 5na dovodi do "ostavljanja *i"oteza do "ojave novi* varija)li...

Kell- smatra da do)ra "si*lo0ka teorija mora "otaknuti i "okazati "uteve zarje0avanje va ni* "ro)lema ljudi i dru0tva.

Dogmatizam u "si*ologiji dovodi do vjerovanja u istine i neistine. Dokazivanjeistinitosti vlastiti* tumaenja i kon#e"#ija i neistinitosti tu6i* za Kell-ja je samogubljenje vremena. (si*olozi tre)aju misliti u manje konkretnim terminima i "ostavljativi0e *i"oteza. Sve teorije su "o njegovom mi0ljenju samo "oluistine i "ri"adaju u ono0to Kell- naziva svijetom zamiljanja.


7/20

2.2. Str !t r# li&nosti

Sr Kell-jeve teorije linosti ini nain na koji svaki "ojedina# percipira i interpretira svije oko sebe. Kljuni "ojam u toj teoriji jeste "ojamkonstrukta, kalupa ili interpretacije odnosno tumaenje i shvaanje. (rozirne kalu"a i o)ras#e Kell- naziva

personalnim ili osobnim konstruktima. (rema tome "ersonalni konstrukti"redstavljaju neku vrstu mi0ljenja ili misli kojima "ojedina# "o"ra3uje i inter"retirasvoje oso)no iskustvo odnosno svoje su)jektivno iskustvo i stvara svoj su)jektivnisvijet. 5so)ni konstrukti mu omogu3uju da "romjene u svojoj okolini inter"retira narelativno konzistentan nain i da "ridaje smisao "ojavama i doga6ajima u svojojokolini.

(rimjeri za "ersonalne konstrukte ili kalu"e kojima se ljudi u svakodnevnomivotu esto slu e za inter"reta#iju svoje okoline jesu. @do)ar na"rama lo0C @"o0ten

na"rama ne"o0tenC @iskren na"rama neiskrenC i sl.Svaki "ojedina# nu no inter"retira iste doga6aje u okolini na svoj vlastiti nain

koji je ose)ujenm i razliit od naina na koje te doga6aje inter"retiraju drugi ljudi. $e postoji dvoje ljudi koji bi iste dogaaje interpretirali na jdnak nain. )og toga se"ostavlja "itanje koja je inte"reta#ija tana odnosno ija je inter"erta#ija tana. UKell-jevoj teoriji ne "ostoji odgovor na takvo "itanje. Kell- smatra da svako od nasfiltrira realnost kroz svoje osobne kalupe. )og toga je svaka inter"reta#ija nekog

doga6aja koju daju ljudi odgovaraju3a ali uglavnom za tog "ojedina#a.#ersonalni konstrukti stvaraju se u toku odre6enog "ro#esa. (ro#es nastajanja

konstrukata u vremenu Kell- naziva procesom konstruiranja. (ro#es konstruiranjaza"oinje onda kad "ojedina# za"azi neki o"0ti tok doga6aja i uini "oku0aj da tedoga6aje ili doga6aj inter"retira. Kasnije u toku svog linog iskustva "ojedina#o"a a i "re"oznaje jedan o)raza# ili "onavljanje istog iskustva. Konano "ojedina#tom vlastitom iskustvu "oinje "ridavati odre6eno znaenje i obrazac tumaenja.

:e6utim ono 0to je "rema Kell-ju najva nije to je mogu3nost "redvi6anja)udu3i* doga6aja i kontroliranje ti* )udi3i* doga6aja. ;a osnovi konstrukata

"ojedina# stvara oekivanja )udu3i* doga6aja. 7akva oekivanje "oma u "ojedin#uda sre6uje sada0nja iskustva i da "redvi6a )udu3a. 5vo "redvi6anje )udu3i* doga6ana osnovi "ostoje3i* je u 9ormihipoteza. U takvoj *i"otezi "ojedina# oekuje da 3enjegov sada0nji konstrukt do)ro anti#i"irati neki )udu3i doga6aj u njegovoj okolini.Svako oekivanje "redstavlja *i"otezu a ta se hipoteza podvrgava testiranju.

Ako neko "redvi6anje )udu3i doga6aj ne "otvrdi do3i 3e do odre6ene revizijekonstrukta odnosno do njegove "ot"une elimina#ije.


8/20

%sobine konstrukata

Konstrukti imaju oso)ine koje Kell- nazivaformalnim osobinama. (rva takvaoso)ina je podruje primjenjivosti nekog konstrukta. 7o "odruje o)u*vata svedoga6aje na koje se mo e "rimijeniti neki konstruktor. ;a "rimjer konstruktnadimenzija @do)ar ? lo0C ima vrlo 0iroko "olje "rimjene dok dimenzija @uen ? glu"Cima znatno u e "odruje "rimjene.

Svaki konstrukt ima svojfokus ili arite primjene. 7o je ono "odruje u kojoj jetakav konstruktor najkorisniji za tumaenje neki* doga6aja. 7re)a naglasti da je9okus "rimjene nekog konstruktora s"e#i9ian za "ojedin#a koji taj konstrukt koristi.

7re3a va na oso)ina jest permeabilnost ="ro"usnost> tj. nepermeabilnost =ne"ro"usnost> nekog konstrukta. (ermea)ilni su konstrukti oni koji do"u0taju danovi elementi ulaze u njo*ovo "odruje "rimjenjivosti a ne"ermea)ilni su onikonstrukti kod koji* vi0e nije mogu3e uvo6enje novi* elemenata u "odruje"rimjenjivosti.

&ipovi osobnih konstrukata

Kell- razlikuje nekoliko vrsta konstukata. 5vo se razlikuje "o tome koliko nekikonstrukt ima kontrolu nad svojim elementima. 5naj konstrukt koji ima takvu kontrolunad svojim elementima da oni "ri"adaju samo u okvir tog konstrukta i ne mogu )itilanovi drugi* konstrukata naziva se preventivnim konstruktom. (reventivni nainmi0ljenja "redstavlja na neki nain za)ranjivanje se)i i drugima "rava na "romjenu"rava na reinter"reta#iju drugog i nemogu3nost da se neki dio iskustva ili nekido ivljaji vide i u drugom svjetlu od onog koji je uo)iajen.

Slijede3i ti" je propozicionalne konstrukti ili interpretacije. 5n omogu3uje da"ojedina# koji ima takve konstrukte )ude uvijek otvoren novim iskustvima i mo e vrlolako mijenjati svoje "oglede s*va3anja odnosno stje#ati nova s*av3anje i nove"oglede. :e6utim Kell- smatra da mi oso)a koja )i ras"olagala samo s"re"ozi#ionalnim konstruktima imala vrlo velike "ote0ko3e u snala enju i

"rilago6avanju jer ne )i mogla lako donositi zakljuke. )og toga su neo"*odne idruge vrste konstrukata.


9/20

2.'. Din#%i!# i (rocesi li&nosti

Dinamika i "ro#esi u linosti kao i "romjene linosti doga6aju se "remaKall-jevoj teoriji u skladu s%snovnim #ostulatom te teorije i u skladu s jedanaest#ouaka. 5vaj (ostulat i (ou#i ine sr Kell-jeve teorije linosti.

%snovni #ostulat

5snovni (ostulat ka e C (ro#esi u nekoj linosti su "si*olo0ki kanaliziraninainima na koji ta linost anti#i"ira doga6aje.C

U (ostulatu se nagla0avaju "ro#esi a ne inertne kom"onente. z (ostulata jevidljivo da je Kell-jev sustav "si*olo0ki "o svoj "rirodi i da je z)og toga njego vras"on"rimjene ? is"itivanje ljudskog "ona0anja.

#ouci

(ou#i u vezi sa 9undamentalnim (ostulatom "o)li e o"isuju "ro#ese i"romjene koje se doga6aju i linosti.

#ouak o konstruiranju

7aj "uak glasi @Svaka oso)a anti#i"ira doga6aje tako da konstruira nji*overe"lika#ije ="onavljanja>.C Konstrisati neki doga6aj znaiinterpretirati ga.(onavljanjem takve inter"reta#ije "ojedina# je u mogu3nosti da "redvi6a doga6ajekoji se jo0 nisu desili. Konstrukti se stvaraju na osnovi "er#i"iranja slinosti i razlikame6u doga6ajima i svaki konstrukt mora s"e#i9i#irati i slinost i razliku ilikontras.Kontrastni "olodivi su im"li#itni. :e6utim kontrastni "lodovi u individualnimkonstruktima "ojedin#a mogu )iti sasvim osobiti. (otre)no je za svaki "ol nekogkonstrukta znati koji je su"rotan "ol tog konstrukta za tog "ojedin#a. Jedino se takomo e s*vatitinain na koji pojedinac interpretira svijet.

Fto se tie re"lika#ije ili "onavljanja Kell- smatra da )ez o"a anje "onavljanjei slinosti nema ni nji*ove inter"reta#ije. ako doga6aji nisu "osve identini oni semogu "redvi6ati ukoliko su interpretabilni na isti nain ili ukoliko se mogu konstriratina isti nain.

#ruak o individualitetu

7aj "ouak glasi @/inosti se razlikuju jedna od druge "o nainu kakointer"retiraju ili konstruiraju doga6aje.C


10/20

a Kell-ja ne "ostoje dva jednaka ovjeka . 7o nisu ak niti identini )lizan#i.'vaki pojedinac interpretira dogaaje na svoj nain i promatra svijet kroz vlastitenaoale. /judi se "rema tome razlikuju me6uso)no z)og og 0to se nji*ovi konstruktiili inter"reta#ije doga6aja razlikuju. a to "ostoje )rojni "rimjeri iz iskustva.

/judi se me6uso)no ne sla u z)og toga 0to svaki od nji* djeluje na osnovirazliitih sustava konstrukata ili interpretacija. ;e samo da se na sla u me6uso)nonego "rema Kell-jevoj teoriji oni akni ne govore i ne mogu govoriti o istim stvarimaiako misle i ive u uvjerenju da to mogu i da to ine.

#ouak o dihotonomiji

@Sustav konstrukata neke linosti sastoji se od jednog konanog )rojadi*otomni* konstrukataC. 5vaj "ouak odre6uje onu oso)inu konstrukata o kojoj jeve3 )ili govora da su konstrukti )i"olarni i di*otomni "o svojoj "rirodi.Svaki doga6ajkoji se intre"retira na takav nain mora )iti "ostavljen na jedan "ol tog konstrukta.7akav "ol naziva se emergentnim polom. Drugi "ol naziva se implicintim polom.

#ouak o podruju primjene konstrukta

7a oso)ina konstrukata odre6ena je sljede3im "oukom @;eki je konstrukt"ogodan za anti#i"a#iju samo jednog konanog )roja doga6aja.C

z ovoga se vidi da "ojedina#ne moedoivjeti ono za to nema pripremljenihkonstrukata ili intrepretacija, "a i* z)og toga ne mo e inatr"retirati.

#ouak o organizaciji

Gudu3i da je jedinica linosti za Kell-ja konstrukt organizacija linosti je zanjega organizacije tih konstrukata. (ouak o organiza#iji konstrukata glasi @U svr*uanti#i"a#ije doga6aja svaka oso)a strava jedan sustav konstrukata kojim su odre6eniordinali odnosi me6u konstruktima.C

(rema tome ljudi se me6uso)no ne razlikuju samo u konstruktima kojimaras"ola u ve3 i nainom na koji su ti konstrukti organizirani kod svakog "ojedin#a.Dva ovjeka mogu teoretski imati identine konstrukte ali mogu )iti vrlo razliite "aak i sasvim razliite linosti z)og razliite organiza#ije ti* konstrukata.

Unutar jedne linosti konstrukti su organizirani nahijerarhijski nain. Sastavkonstrukata je ordinalna organizacija koja omogu3uje da se sa jedni* konstrukata

"relazi na druge na sre6en nain i da se tako iz)jegavaju kon9likti koji )i inaenastali.Sastav konstrukta kod nekog "ojedin#a "rema Kell-ju je jo0 sta)ilniji od

"ojedinani* konstrukata ali se i on mo e mijenjati. Hrijednost organiza#ije i mjerilous"je0nosti te organiza#ije konstrukata jeste njegova efikasnost u predvianju.

#oznavati neku linost znai, prema tome, poznavati njenu organizacijukonstrukata. Jedino je tada mogu3e smisleno inter"retirati njene "ostu"ke i"ona0anja.


11/20

#ouak o izboru

(ouak o iz)oru dore6uje koji se "ol nekog konstrukata )iti kori0ten zainter"reta#iju. @(ojedina# oda)ire za se)e onu alternativu u nekom di*otomiziranom

konstruktu s kojom "red"ostavlja da 3e ostvariti ve3u ela)ora#iju svog sustava.C+la)ora#ija sustava konstrukata ostvaruje se na dva naina definicijom i ekstenzijom. De9ini#ija "ove3ava njegovu "re#iznost a time i njegovu e9ikasnost u"redvi6anju. +la)ora#ija nekog konstrukata znai "ove3avanje "odruja njegove"rimjenjivosti.

:o e se "red"ostaviti da 3e u situa#iji kad se neki konstrukt "okazujee9ikasnim za "redvi6anje "ostojati tenden#ija da se on stalno nanovo koristi tj.stradegija ekstenzije a u situa#iji kad je neki konsturkt sla) u anti#i"iranju )udu3i*doga6aja "ostojat 3e tenden#ija kori0tenjastrategije definiranja konstrukta.

#ouak o iskustvu

;eki sustav 3e se naroito koristi kada je "ojedina# izlo en novim iskustvimaili ne"oznatim doga6ajima.

(ouak o iskustvu glasi @Sustav konstrukata neke linosti mijenja se u skladus us"je*om s kojim on konstruira "onavljanje doga6aja.C Sustav konstrukata"redstavlja "rema tome sustav hipoteza o svijetu koje je pojedinac stvorio i kojeneprekidno provjeravaju na osnovi iskustva.

skustvo jedne oso)e "rema Kell-ju "redstavlja rekostruk#iju neijeg ivotakoja se zasniva na revizijama konstrukata te oso)e kako se one doga6aju "oduti#ajem z)ivanja.

#ouak o promjenjivosti konstrukata

7aj "ouak je sljede3i @Harija#ije u sustavu konstrukata neke oso)eograniene su "ermea)ilo03u konstrukata unutar ijeg "odruja "rimjene te varija#ijele e.C

5vaj "ouak im"li#ira da mora "ostojati jo0 i konstrukt o promjeni da )i do te"romjene do0lo.

#ouak o zajednitvu i slinosti

(ouak o slinosti ka e @5noliko koliko neka oso)a koristi konstruk#ije iliintre"reta#ije iskustva koje su sline konstruk#ijama neke druge oso)e toliko su injeni "si*iki "ro#esi slini drugoj oso)i.C

(ona0anje linosti "ojedin#a u nekoj situa#iji odre6eno je njenim konstruktima.Dva "ojedin#a "ona0at 3e se slino u istoj situa#iji ako tu situa#iju konstriraju naslian nain ili slinim konstruktima.

7re)a naglasiti da konstruk#ije i tumaenja tog iskustva tre)a )iti razliit kodrazliiti* gru"a.


12/20

#ouak o socijalnosti

7aj "ouak ka e @;eko mo e igrati neku ulogu u so#ijalnom "ro#esu u koji je

ukljuena neka druga oso)a jedino u tolikoj mjeri u kolikoj mo e konstruiratiinter"retativne "ro#ese te druge oso)e.CDakle da )i "ostojao neki so#ijalni odnos izme6u dvije oso)e jedna od nji* ili

o)je moraju imati odre6eni uvid ili razumjevanje o tome kako druga oso)a misli ilis*va3a doga6aje. )og toga socijalni procesi postoje tek onda kad je jedna osobasposobna razumjeti psiholoke procese druge i u mogunosti da predvia i razumijesadanje i budue ponaanje drugog.

Uloge "ojedina#a u svakodnevnom ivotu mogu )iti vrlo razliite u isto vrijeme.7ako smo istovremeno i "rijatelji =nekome> i ne"rijatelji =drugome> kolegi drugovilju)avni#i roditelji dje#a mu evi nastavni#i itd. ak i u odnosu na istu oso)u miigramo brojne uloge.

#ouak o fragmentiranju

(ouak o 9ragmentiranju ka e @(ojedina# mo e suk#esivno u"otre)ljavatirazliite su)sustave konstrukata koji su me6uso)no inkom"ati)ilni.C

Kori0tenje inkom"ati)ilni* "odsustava mo e "ostojati samo u sukcesiji a neistovremeno. 7akva istovremenost mogla )i dovesti do poremeaja u ponaanju.

%n predstavlja osnovicu na kojoj se moe objediniti individualna i socijalna psihologija.

(rugi procesi u linosti

Kell- daje i sasvim razliite inter"reta#ije i za druge tradi#ionalne "ojmove i"ro#ese koji su va ni za razumjevanje linosti.

)ell*jeva definicija linosti . Kell- nije dao neku eks"li#itnu de9ini#iju linosti. Ali on"i0e da je linost @;a0a a"strak#ija aktivnosti neke oso)e i na0a naknadnageneraliza#ija te a"strak#ije na sva "itanja njegovi* odnosa s drugim oso)ama"oznatim i ne"oznatim kao i na sve drugo mo e izgledati znaajno.C. /inost ne

postoji kao poseban entitet koji se moe otrkiti sam po sebi.

+otivacija. (rema mi0ljenju Kell-ja "ojam motiva#ije predpostavlja da su ljudi posvojoj prirodi inertni ili statini i da djeluju samo kad neka sila djeluje na njih ili ih

pokree. Kell- me6utim od)a#uje s*va3anje da su ljudi neaktivna ili reaktivna )i3a.;j*ova aktivnost "roizilazi iz same injeni#e da su iva )i3a.

&jesokoba ili anksioznost . 7jesko)a se javlja kada "ojedna# nije u mogu3nosti daanti#i"ira neki doga6aj jer mu konstrukti ili inter"reta#ije sa kojima ras"ola e to neomogu3uju. ;a taj nain on ne samo da je u strahu i tjeskobi, nego ne moerazumjeti svoju tjeksobu niti zna njen uzrok ili izvor.


13/20

gresija. Agresija se odnosi na aktivnu ela)ora#iju sustava konstukata. (remanjegovom s*va3anju "ostije dvije vrste agresije. Jedna vrsta agresivnosti o)u*vataneprijateljstvo i napad a druga vrsta promjene . Agresivnost u ela)ora#iji vlastitogsustava ima esto i dalje so#ijalne re"erkusije.. 7ako Kell- ka e @Sama injeni#a daon inzistira na tome da se)e konstruira kao "ri"adnika so#ijalne gru"e "rijete3a je zaone koji su se ve3 idensti9i#irali s guru"om.

$epritaljestvo. ;e"rijaljetsvo je @stalan na"ord se iznude "oda#i koji "otrv6uju nekuvrstu so#ijalnog "redvi6anja koje se dokazalo kao "roma0aj.Kell- smatra da je ne"rijateljsko "ona0anje motivirano eljom da se potvrde vlastita

predvianje, a ne osvetoljubljuvou. ;e"ritaljesko "ona0anje "rema Kell-ju nijeuvijek "o eljno.&o je strategija advokata koji na sudu ne dokazuje istinu i strategiju onih koji se boreza socijalne reforme.

)rivnja. Do ivljaj krivlje se javlja onda kad "ojedina# u svom "ona0anjuodstupa od srne uloge koju inae ima.

z svega se vidi da su Kell-jeve de9ini#ije "ojmova iz "odruja linosti vrlorazliite od de9ini#ija koje daju drugi "si*olozi i teoretiari linosti. 5no 0to je "osve jedinstveno i originalno kod Kell-ja jesto to da su sve te de9ini#ijeliene vrijednosnihsudova. 'r je )ell*jeve koncepcije linosti upravo u toj odsutnosti vrednovanje i unastojanju da se linost drugog shvati na osnovi njegovih, a ne vlastitih konstrukata.

2.). *i!l s *+ S+ K

:odel 9unk#ioniranja ovjeka koji je Kell- najvi0e ela)orirao i koga je smatraonajva nijim jeste modelcirkumspekcija " suavanje " kontrola. 7im modelom o"isujese proces pretvaranja kognicije i spoznaje u akciju. (o tom modelu "ro#es za"oinjestvaranjem kostrukata a zavr0ava otvorenim "ona0anjem.:ogu3nosti su u o)liku propozicionih konstrukata koji se lako mijenjaju. 5vu9azu Kell- naziva fazom cirkumspekcije. U drugoj 9azi fazi suavanja "ojedina#smanjuje )roj alternativni* konstrukata ili *i"oteza i to "o mogu3nosti na jednu kojamu se ini najvjerovatnijom ili najadekvatnijom za uoeni "ro)lem ili situa#iju.Konano u fazi kontrole on se odluuje za odre6eni nain "ostu"anja.

%iklus %& S& K mo e se "onavljati i o)ino je "otre)no nekoliko takvi* #iklusa"rije "reduzimanja ak#ije.

've mogunoasti koje neki pojedinac u nekoj situaciji uoava su tvorevinanjega samog.


14/20

5vdje tre)a istaknuti karakteristiku Kell-jeve teorije "o kojoj pojedinac u svojoj aktivnosti ne trai potkrepljenje ili izbjegavanje neugode, on jedino trai provjeru zasvoj sustav konstrukata. :ogli )i smo dakle re3i da pojedinac oekujekonzistentnost ne zbog same konzistentnosti ili zbog same konzistencije. ovjek tra imogu3nost anti#i"a#ije doga6aja. 7o je ujedno i razlika izme6u Kell-jeve kon#e"#ijeo ovjeku i kon#e"#ije Rogersa ili /e#k-ja.

2.,. R#st i r#$"oj li&nosti

5 rastu i razvoju linosti Kell- je malo rekao. 7o je najmanje razra6en dionjegove teorije lilnosti. 5snovno je "itanje ovdje odakle potjee sustav konstrukata skojima "ojedina#a ras"ola e i o"erira.

Jasno je da razvoj linosti ili rast znai za Kell-ja rast i razvoj sustavakonstrukata s kojima "ojedina# ras"ola e i da se tu u "rvom redu radi o kognitivnomrazvoju i rastu. Sre3om o tome "ostoje )rojni "oda#i koji su ve3inom do)iveninezavisno od Kell-jeve teorije.

(itanje determinati kognitivnog sustava odnosno razvoja linosti vrlo je va no

za odgoj jer #ilj odgoja tre)ao )i )iti razvoj kom"leksin*m 9leksi)ilni* i ada"tivni*sustava konstrukata dakle su"rotno od onoga 0to se danas odgojem o)ino nastoji"osti3i.

2.-. rocjenji"#nje oso/ni0 !onstr !#t#

Ako se dakle linost sastoji od oso)ni* konstrukata onda je za u"oznavanjeili "ro#jenjivanje liniosti "otre)no u"otrije)iti ili izmjeri oso)ne konstrukte. akooso)ni konstrukti determiniraju neije "ona0anje iz samog "ona0anja nije mogu3edonostiti zakljuke o neijim oso)nim konstruktima. 7o je z)og toga 0to isto"ona0anje mo e u svojoj osnovi imati vrlo raziite sustave konstrukata. Drugi nainna koji )i se mogli utvrditi konstrukti jeste da se "ojedin#a direktno "ita. :e6utimvidjeli smo da se konstrukti esto ne mogu izraziti rijeima.


15/20

)og ti* razloga Kell- je stvorio jedan originalan instrument za utrv6ivanje i"ro#jenu konstrukata koje "ojedina# koristi "ri konstruiranju doga6aja koji su zanjega znaajni. 7o je Role %onstru#t Re"ertoar- test ili 7est re"ertoara konstrukata

uloga =skra3eno R+( test>. R+( test je konstruiran kao dijagnostiki instrument uklinikoj "raksi "si*ologa tl. Kao sredstvo za u"oznavanje sustava konstrukata koje"o#ijent koristi za inetre"reta#iju svoje okoline.

s"itaniku se naj"rije "rezentira /ista uloga koja sadr i de9ini#ije dvadeset dotrideset uloga osoba koje su od va nosti za tog is"itanika. (rimjer takve skra3eneliste dan je u ta)li#i 1.

7AG/ %A 1

-ista definicija uloga za /# test

Uloga De9ini#ija

1. Ja 7i sam2. :ajka 7voja majka ili oso)a koja je igrala njenu ulogu u

tvom ivotu!. 5ta# 7voj ota# ili oso)a koja je igrala ulogu o#a u tvom

ivotu4. Grat 7voj )rat koji ti je naj)li i "o do)i ili ako nema0

)rata djeak koji je jednako star kao ti i koji ti jenajvi0e )io kao )rat u tvojoj ranoj mladosti.

. Su"ruga =su"rug> 7voja ena =ili mu > ukoliko si o enjen ili tvojsada0nji naj)li i "rijatelj su"rotonog s"ola

'. (ri*va3en uitelj ;astavnik koji je najvi0e na te)e utje#ao kad si )iou osnovnoj 0koli

$. 5d)aen uitelj ;astavnik ije si "oglede smatrao najmanje"ri*vatljivim u osnovnoj 0koli

,. Sretan ovjek ;ajsretnija oso)a koju "oznaje0I. +tika oso)a 5so)a za koju misli0 da ima najvi0e etike

standarde a koju "oznaje0

1 . nteligentna oso)a ;ajinteligentnija oso)a koju "oznaje011. Atraktivna oso)a 5so)a koji su nedavno sreo i koju )i elio )oljeu"oznati

a svaku ulogu is"itanik tre)a na"isati odre6ene oso)e koje naj)oljeodgovaraju de9ini#iji. 7a imena nazivaju se figure. s"itaniku se na taj nain "rezentiradvadeset do trideste trijada 9iruga i uvijek se tra i dadiferencira i kategorizira teosobe.


16/20

7AG/ %A 2

R+( test se koristi u dvije 9orme. Jedna se naziva /ist ? 9orma i koristi se zaindividualnu "rimjenu. Druga 9orma je u o)liku matri#e ili kri aljke. (rimjer za R+(test u 9ormi kri aljke ili matri#e nalazi se u 7AG/ % 2.U takvu ta)li#u is"itanik nakon0to je "roitao de9ini#iju "ojedini* uloga unosi naj"rije imena oso)a koje odgovrajutim de9ini#ijama. atim utvr6uje slinosti i razliitosti izme6u oso)a koje su uodgovaraju3em redu kri aljke oznaene kru i3em i jednim znakom dvije koje susline "o tom o)ilje ju.

Kao rezultat "rimjene R+( testa do)iva se uzorak konstrukata koje taj"ojedina# koristi i uvid u nain na koji on te konstrukte koristi. /ist ? 9orma R+( testase zatim "odvrgava klinikoj analizi.


17/20

R+( test sigurno ima svoji* "rednosti ali i nedostataka. 5n sigurno "redstavljakoristan "ostu"ak u do)ivanju uvida u naine na koji "ojedina# vidi va ne oso)e u

svom ivotu i kako i* inter"retira. 7akva in9orma#ija mo3e )iti vrlo korisna za"si*otera"iju. 7aj instrument tako6er "ru a odre6eni uvid u repertoar konstrukatakoje "ojedina# koristi.

2. . E%(irijs!# (ro"jer# teorije

Kell-jeva teorija o"isuje ovjeka koji je ne"rekidno anga iran u "redvi6anjudoga6aja koji se z)ivaju u njegovoj okolini. a to su neo"*odni sustavi konstrukata iliinter"reta#ija. ;a taj nain je Kell- na temelju klinike "rakse do0ao do jedne o"0teteorije ovjeka i linosti.

+m"irijski "oda#i Kell-jeve teorije z)og toga su naj)rojniji na "odruju"atologije "ona0anja.

#siholoki poremeaji .U tumaenju "si*olo0ki* "oreme3aja Kell- je tako6er vrlo originalan.

(si*olo0ki "oreme3aj je za njega @svaki oso)ni konstrukt koji se o"etovano koristiu"rkos tome 0to je konstanstno invalidiran.C#oremeeni pojedinac neprestano trai

nove naine na koji bi mogao interpretirati okolinu.Kell- je u vezi s tim razvio vlastiti sustav dijagnostikih konstrukata "ridijagnozi "si*iki* "oreme3aja. Jedan takav konstrukt koji mu slu i za inter"reta#iju"oreme3aja koji se tradi#ionalno nazivaju manija de"resija i "aranoja jest konstruktdilacije.

Dila#ija ili "ro0irenje je "rema Kell-jevu s*va3anju "romjena u sustavukonstrukata koja se z)iva u "si*o"atologiji.

De"resija je "rema Kell-ju tako6er jedno "si*o"atolo0ko stanje i reak#ija naanksioznost. 5na se javlja u "ojedina#a koji koji* dolazi do suavanja perceptivnog

polja . 7e oso)e na"rimjer sve vi0e smanjuju "olje svog interesa. 7akav je "a#ijentnes"oso)an da donese i najjednostavnije odluke i osje3a se o"tere3en stra*ovitim"ro)lemima. U takvom stanju on i dalje nastoji ograniiti i suziti svoje "er#e"tivno"olje a konano su enje je samou)istvo. (rema tome de"resija "redstavlja"si*olo0ki "oreme3aj u kojem "revladava su"rotan "ol konstrukata dila#ije ili"ro0irenja a to jekonstrikscija ili suavanje.


18/20

2. . Kell3e" (rist ( ter#(iji

Kell-ev "ristu" tera"iji )io je takav da je on re9lektirao svoja vjerovanja da su"si*olo0ki "ro)lemi "er#e"tualne "rirode i da je "osao tera"euta da "omogne klijentuda na stvari gleda drugaije. Kell- je o)ino "oinjao tera"ijski "ro#es "isanjemklijentove samokarakteriza#ije koja je Kell-u o)ez)je6ivala in9orma#ije o tome kakoklijent vidi se)e svijet oko se)e i druge ljude. Dalje Kell- je kreirao i ulogu koju 3eklijent igrati u naredne dvije sedmi#e. Karakter uloge )io je u "ot"unosti drugaiji odone klijentove samokarakteriza#ije. Klijent )i "ostajao gluma# a tera"eut su"ortivnigluma#. 5vaj "ristu" Kell- je nazvao tera"ijom usmjerenom na ulogu. Kell- je naimevjerovao da )i ovaj "ristu" mogao "omo3i klijentu da na svijet i ivot gleda ne0todrugaije.

U ulozi su"ortivnog glum#a tera"eut je mogao "omagati klijentu da se nosi ste0kim momentima i onda da mu o)ez)ijedi iskustva kaja validiraju klijentove novekanstruktne sisteme. (rema Kell-u ljudi s "si*ikim "ro)lemima izgu)ili sus"oso)nost vjerovanja i injenja nekog da vjeruje s"oso)nost koju 3e tera"eut"omo3i klijentu da je "onovno dosegne.


19/20

'. 4AKLJUAK

Kelljeva teorija o"isuje ovjeka kao znastvenika koji je ne"rekidno anga iran u"redvi6anju i kontroliranju doga6aja koji se z)ivaju u njegovoj okolini. a to su muneo"*odni sustavi konstrukata ili inter"reta#ije. ;a taj nain je Kell- slino kao i8reud i drugi kliniari na temelju klinike "rakse =jer je to )io njevog "osao> do0ao do jedne opte teorije ovjeka i linosti iako mu je "rimarni #ilj )io da stvori jednudis#i"linu "osve3enu razumjevanju i lijeenju "si*olo0ki* smetnji odnosno da tukliniku "raksu "ostavi na znanstvenu osnovu.

+m"irijski "oda#i i veri9ika#ije Kell-jeve teorije z)og toga su naj)rojniji na"odruju "atologije "ona0anja a mnogo manje "rovjeravani u svakodnevnom ivotu.

"ak kao 0to se moglo "rimijetiti "ostoje "rovjere i em"irijska istra ivanja njegovi*

kon#e"#ija i na tom "oruju.


20/20

). LITERATURA

1. (ro9. dr. Fe*ovi3 :ir*a /inost i "ona0anje Univerzitet @D emal Gijedi3C u:ostaru ;astavniki 9akultet :ostar 2 '.

2. 8ulgosi A. (si*ologija linosti. Fkolska knjiga agre) 1II$.!.

seminarski licnost

Documents