1. UVOD

Tema ovog seminarskog rada je Pretraga. Prvenstveno ju možemo definirati kao istraživanje

predmeta pretrage uporabom osjetila i njihovih pomagala pod uvjetima koji su opisani u Zakonu

o kaznenom postupku.

U radu je naglasak stavljen na pretragu kao kriminalističku cjelinu, tj. tema je sagledana kroz

prizmu kriminalističke taktike.

Razrađena je kroz nekoliko cjelina. Pravo je obrađen pojam i vrste pretrage, gdje je sama

pretraga i definirana, kojim je pozitivnim propisima uređena, tko je vodi te koje su vrste pretrage

s obzirom na različite kriterije.

U drugom dijelu se govori o pripremanju pretrage i općim taktičkim pravilima pretrage gdje je

dana i objašnjena razlika između oba pojma. Postavljeno je pitanje vremena provođenja pretrage,

odnosno vremenskog okvira u kojemu je najbolje započeti pretragu, što sve spada u opća

taktička pravila pretrage.

Treći je dio detaljnije je posvećen vrstama pretrage. U to ulaze pretraga osoba, pretraga doma i

drugih prostora te pretraga pokretne stvari koja uključuje pretragu računala i nekoliko vrsta

prijevoznih sredstava.

1

2. POJAM I VRSTE PRETRAGE

Pretraga je jedna od radnji i mjera procesne prisile koja se poduzima radi pronalaženja

počinitelja kaznenog djela, tragova ili predmeta važnih za kazneni postupak, a vjerojatno je da se

oni nalaze u određenom prostoru, kod određene osobe ili na njezinome tijelu. Zakon o kaznenom

postupku je definira kao „istraživanje predmeta pretrage uporabom osjetila i njihovih pomagala,

pod uvjetima i na način propisan Zakonom o kaznenom postupku i drugim propisima.“1 Može se

poistovjetiti sa pregledom, no razlika je u pravnom uređenju. Za pretragu je nužno da se izvodi

prema storgim zakonskim pravilima jer se u protivnom slučaju dobiveni rezultati ne mogu

upotrijebiti kao dokaz. Takvi bi se rezultati sveli na opće spoznaje do kojih se dolazi pregledom.

Prije svega, pretragu uređuju različiti pravni propisi, Ustav, Zakon o kaznenom postupku, propisi

o policiji, o graničnoj i carinskoj službi, kao opći propisi, ali također pretrage mogu biti

uključene i u neke posebne porpise (npr. ovlast za pretragu zapovjednika hrvatskog broda).

Pretrage se, one koje uređuju opći propisi, mogu podijeliti prema nekoliko kriterija: prema

postupovnom cilju (poduzimaju se radi pronalaska i uhićenja počinitelja, pronalaska i

privremenog oduzimanja predmeta, tragova i drugih nositelja dokaza-dokazne pretrage,

osiguranja tijeka postupka ili s drugim posebnim ciljem), s obzirom na predmet (pretraga osoba,

pretraga stana, pretraga prirodnog prostora-primjenjuju se pravila o očevidu, pretraga pokretne

stvari, pretraga prijevoznog sredstva, pretraga opasne stvari, pretraga računala), prema

postupanju pri pretrazi (redovita, izvanredna i hitna), te s obzirom na stadij u kojemu se

poduzima (prije početka kaznenog postupka, tijekom kaznenog postupka, kao radnja nepravog

kaznenog postupka-npr. pružanje međunarodne pravne pomoći).

Pretragu nalogom određuje sudac istrage na zahtjev državnog odvjetnika, ako nije drugačije

određeno u Zakonu o kazenom postupku. „Nalog o pretrazi mora sadržavati: oznaku predmeta

pretrage (osobe, doma, drugih prostora ili pokretnih stvari), svrhu pretrage, tijelo koje će provesti

pretragu“2. O zahtjevu o pretrazi sudac istrage će odlučiti odmah, najkasnije u roku od četiri sata

od primitka zahtjeva, a izvršava se u roku od tri dana od njegova izdavanja. U pravilu, osim ako

Zakon o kaznenom postupku ne predviđa nešto drugo, nalog o pretrazi će se prije početka

1 Zakon o kaznenom postupku (pročišćeni tekst, Narodne novine- br.121/11).2 Ibid., čl. 224.

2

pretrage predati osobi kod koje će se provesti pretraga, koja raspolaže predmetom pretrage ili

osobi koja se pretražuje. Provest će je državni odvjetnik, istražitelj ili policija. Iznimno se

pretrazi može pristupiti i bez prethodne predaje naloga ako: „se pretpostavlja oružani otpor, je

nužno da se kod sumnje na kaznena djela koja je počinila grupa ili zločinačka organizacija ili čiji

su počinitelji povezani s inozemstvom, pretraga obavi iznenada, se pretraga ima obaviti u javnim

prostorijama, postoji sumnja da bi prethodno davanje upozorenja omogućilo sakrivanje, uništenje

ili oštećenje predmeta ili tragova koji se trebaju oduzeti, postoji sumnja da bi prethodno davanje

upozorenja ugrozilo sigurnost osobe koja poduzima pretragu, je vlasnik ili posjednik doma ili

pokretne stvari nedostupan.“3 Sudac istrage će o pretrazi odlučiti rješenjem protiv kojega državni

odvjetnik ima pravo žalbe u slučaju da je sudac istrage odbio ovjeriti nalog o pretrazi ili zapisnik

o provedenoj pretrazi.

3 Ibid., čl. 244.3

3. PRIPREMANJE PRETRAGE I OPĆA TAKTIČKA PRAVILA PRETRAGE

Pripremanje pretrage razlikuje se od općih taktičkih pravila, odnosno od planiranja same

pretrage. “U pripremanje pretrage obično ulaze sljedeće radnje i postupci: prikupljanje

informacija o mjestu gdje će se obaviti pretraga, prikupljanje informacija o vremenu kada obaviti

pretragu. Nadalje, potrebno je obaviti izbor službenika i odrediti potrebnu opremu.”4 Svakako je

potrebno da se u okviru operativnog plana pretrage odgovori na određena pitanja kao što su: što

ili koga tražiti, gdje tražiti, kad tražiti, kako tražiti, s kakvom opremom, s kojim brojem osoba

treba pretraživati?

Pri pretrazi je izuzetno važna primjena načela razmjernosti, bez prekidanja kako bi se izbjegla

nepotrebna šteta. Vrlo je važno vrijeme započinjanja pretrage. Ono ne smije biti niti prerano niti

prekasno jer bi se na taj način mogli otkriti ciljevi istrage ili bi moglo doći do uništenja, skrivanja

ili uklanjanja dokaza, bjega ili skrivanja osoba. Svakako prilikom tog određenja valja voditi

računa o težini tj. o karakteru počinjenog kaznenog djela.

Treba se čuvati taktički neutemeljene pretrage te kao pravilo uvijek treba služiti kriterij: “ako se

s obzirom na raspoložive podatke prije očekuju negativni nego pozitivni rezultati, provođenje

pretrage treba odložiti.”5 Dakako, nije pravilno, sa taktičkog stajališta, od pretrage odustati zbog

proteka određenog vremena ili poduzimanja neke druge postupovne radnje. Budući da pretraga

uvijek predstavlja svojevrstan rizik, prilikom započinjanja u obzir je potrebno uzeti karakter

kaznenog djela te sve podatke o kriminalnoj djelatnosti okrivljenika.

Kako je već ranije istaknuto, od pripremanja treba razlikovati opća taktička pravila pretrage, te

tako u potonje spadaju: planiranje, zakonito postupanje, tajnost priprema, iznenadno postupanje.

“Planiranje pretrage je planiranje radne cjeline međusobno povezanih raznorodnih zadaća

usmjerenih određenom cilju.”6 Uvijek se mora izvoditi planski, bez obzira radi li se o redovitoj,

izvanrednoj ili hitnoj pretrazi. Dakle, predmet i vrsta pretrage su konstante, dok su ostali

čimbenici varijabilni i ovise o konkretnim sadržajima istraživanja. Osnovne zadaće planiranja su

određivanje ciljeva koje treba postići, razrada taktičkog načina pretrage i određivanja elemenata

4 Pavišić, Modly, Veić, Kriminalistika. Knjiga 1., Goldenmarketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2006., str. 321.5 Ibid., str. 322.6 Ibid., str. 318.

4

istražne situacije. Kada govorimo o elementima istražne situacije, u prvom se redu misli na

postojeća saznanja i očekivane spoznaje. Važan element je i prostor u kojemu se pretraga planira

(vrsta prostora, stanje, okolina i dr.) ili osoba kao objekt pretrage (osobna svojstva, stanje u

kojemu se nalazi, posebni rizici i dr.).

„Taktički način polazno uvjetuju elementi istražne situacije, pravila postupanja koja se imaju

primijeniti i konkretni modaliteti pretrage. Pravila postupanja određuju vrstu, okvire, sadržaj i

doseg zahvata.“7 Voditelj pretrage mora točno znati što traži, način na koji traži, svojstva objekta

u kojemu pretražuje kako ne bi došlo do improviziranog ili spontanog pretraživanja. Posebno je

važno, osim određenja objekta pretrage, uzeti u obzir značajke prostora pretrage, osobito

prilikom pretraživanja računala, prijevoznih sredstava, telekomunikacijskih sustava...

Od redovite i izvanredne pretrage znatno se razlikuje hitna pretraga kod koje je karakteristična

izrada općeg plana hitne pretrage. Također službenici koji poduzimaju hitnu pretragu moraju

detaljno poznavati opći plan hitne pretrage i način na koji će ga provesti, što uključuje i

praktičnu uvježbanost.

Policijski službenik uvijek ide za tim da rezultati pretrage budu uvjerljivi i pouzdani te svakako

provjerljivi kroz postupovna pravila. Pretraga će svoju punu svrhu postići tek ako izdrže

postupovnu provjeru.

Što se tiče zakonitosti postupanja, pretraga se uvijek mora pridržavati stogih jamstvenih pravila

jer nepridržavanjem istih se čini kazneno djelo, dolazi do neuspješnog kaznenog progona, a u

krajnjoj liniji i do pogrešne sudske odluke.

Pripreme za pretragu moraju biti tajne. „Objava planirane pretrage nužno dovodi do

nemogućnosti postizanja ciljeva i trebala bi i posljedično dovesti do kaznenog progona

službenika koji su odali tajnu.“8 Od ovoga se načela može odstupiti jedino iz taktičkih razloga.

Pretraga mora biti iznenadna. Postoje određene iznimke gdje se odstupa od ovoga pravila kao što

su: pretraga u nepristupačnim prostorima, kada je objekt uočen, ali se ona provodi tek po

7 Ibid., str. 319.8 Ibid., str. 320.

5

osiguranju tehničkih mogućnosti, zatim kod rekonstruktivnih koje se u dokazne svrhe provode

tijekom rasprave ili u kasnijoj fazi.

6

4. VRSTE PRETRAGE

4.1. Pretraga osoba

„Pretraga osobe predstavlja jednu od vrsta pretrage koja se obavlja sa svrhom da se kod

pretraživane osobe pronađu tragovi kaznenog djela, predmeti važni za kazneni postupak ili drugi

predmeti.“9 Zakon o kaznenom postupku pretragu osoba regulira u članku 251. gdje u stavku 1.

navodi da „Pretraga osobe obuhvaća pretraživanje odjeće, obuće, površine tijela, pokretnih stvari

koje osoba nosi ili su u njezinom posjedu, prostor u kojem je osoba zatečena u vrijeme

poduzimanja pretrage i sredstvo prijevoza kojim se koristi u vrijeme pretrage.“10 Pretraga

uključuje i dijelove prostora u kojima se osoba nalazi za vrijeme pretrage, što osobito vrijedi za

slučajeve hitne i iznenadne pretrage. U suprotnom bi to značilo da stvar koja nije u fizičkom

doticaju izlazi iz okvira pretrage.

Vrlo je važno za pretragu osoba odrediti granice, način i jakost posizanja u osobu koju se

pretražuje. Potrebno je napraviti razliku između pretrage sa jedne strane, i očevida i tjelesnog

pregleda, kao vještačenja, sa druge strane jer je pretraga radnja na čijoj se osnovi drugim

radnjama utvrđuju činjenice.

Pretraga osobe obuhvaća samo površinu tijela (u to ulaze šupljine tjelesnih nabora, kosa, prostori

na tijelu obrasli dlakama, prostori između nožnih prstiju, pod pazusima). Razlog ovomu krije se

u ustavnoj zaštiti osobnosti, odnosno tjelesne nepovredivosti. Zakon o kaznenom postupku

također je unio odredbu kojom se štiti tjelesna nepovredivnost osobe. „Pri pretrazi osobe ne

smije se ulaziti u tijelo osobe koja se pretražuje, niti se od tijela smiju odvajati nadomjesci

dijelova tijela ili pomagala tjelesnih organa pričvršćena uz tijelo (proteze i slično).“11 Sve više od

toga više od toga nije pretraga nego tjelesni pregled koji koji se obavlja sukladno odredbama o

vještačenju.

Osoba koja se pretražuje nije dužna surađivati u pretrazi, te je stoga vrlo važno pitanje vezano uz

svladavanje osobe koja se pretražuje. Organi pretrage pozivaju osobu koju se pretražuje da

9 Ibid., str. 324.10 Zakon o kaznenom postupku, op.cit. (bilj. 1)11 Ibid.

7

dobrovoljno izruči tu osobu, tj. predmet pretrage. Kako je tijelo objekt pretrage, slučaj

nepostupanja prema zahtjevu tijela koje obavlja pretragu predstavlja oblik otpora pretrazi.

U određenim situacijama kao što su sprječavanje bijega osobe, sprječavanje uništenja predmeta

koji se imaju oduzeti, sprječavanje samoozljeđivanja dozvoljava se uporaba sredstava prisile, tj.

dozvoljava se izdavanje određenih zapovijedi (da nasloni ruke na okolne čvrste predmete, da

raširi noge, stavi ruke iza potiljka...) pri čemu se treba rukovoditi načelom razmjernosti.

Kao što je ranije navedeno, pri pretrazi Zakon izričito zabranjuje odvajanje nadomjestaka

tjelesnih organa. U slučaju potrebe provodi se vještačenje, a ne pretraga. „Ako pri pretrazi treba

ući u tjelesne šupljine, odvojiti od tijela nadomjeske tjelesnih organa ili ako se pojavi sumnja da

pretraga izravno ozbiljno ugrožava zdravlje osobe koja se pretražuje, tijelo koje provodi pretragu

zastat će s njezinim provođenjem i u roku od tri sata postupiti prema članku 326. stavku 2. ovog

Zakona. Ako se u navedenom roku ne može nastaviti pretragu, izvijestit će se o tome državnog

odvjetnika i obustaviti pretraga.“12

Također, pretragu osobe obavlja osoba istog spola, osim ako to nije moguće što se unosi u

zapisnik o pretrazi. Kod pretrage maloljetnika prisutni moraju biti roditelji ili skrbnik, odnosno

socijalni radnik ako roditelja ili skrbnika nema ili odbiju prisustvovati pretrazi.

4.2. Pretraga doma i drugih prostora

Cilj pretrage doma i drugih prostorija okrivljenika je prikupljanje dokaza i tragova ili pronalazak

i hvatanje osobe za kojom se traga. „Njome se prikupljaju dokazi za kazneni postupak koji se u

većini slučajeva na drugi način ne bi mogli prikupiti, ali istovremeno se zadire u područje

ljudskih prava, pa tu ranju možemo predstaviti kao klasičan primjer poznatog problema

uravnoteženja dviju suprotnih tendencija u kaznenon postupku: tendencije za efikasnošću i

tendencije za zaštitom prava građana.“13 Prije svega ljudska prava u Republici Hrvatskoj su

zajamčena Ustavom Republike Hrvatske koji sadrži odredbe o nepovredivosti doma.

12 Ibid.13 Gluščić, Stjepan, Pretraga stana i drugih prostorija u kaznenom postupku, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, god. 4.-br. 1., Zagreb, str. 197.

8

Pojam stana se vrlo široko odrđuje, te se tako pri pretrazi doma pretražuje „jedna ili više

prostorno povezanih prostorija koje osoba koristi kao svoj dom, te prostori koje su s domom

povezani prostorno i istom svrhom korištenja.“14 Stoga stan može biti imanje, samostojeća kuća,

brodska kabina, hotelska soba itd. Također pretraga doma obuhvaća i pretragu osoba koje su

zatečene u domu i drugim prostorima u vrijeme pretrage. Zakon o kaznenom postupku u čl. 252.

st. 2. i 3. navodi: „Pretraga drugih prostora odnosi se na prostore različite od doma koji su

označeni u nalogu za pretragu, u kojima se ne može provesti pretraga bez naloga; Pretraga doma

i drugih prostora obuhvaća i pretragu pokretnih stvari i svih osoba zatečenih u domu i drugim

prostorima, kad je to navedeno u nalogu o pretrazi ili kad u odnosu na zatečene osobe postoje

uvjeti za pretragu bez naloga.“15

Pri pretrazi, tj. pri izvršavanju naredbe suda o pretrazi važno je držati se propisanog redosljeda

radnji. Potrebno je pribaviti nacrt objekta i okoline, zatim se izvršava blokada kako bi se

izbjegao bijeg osoba, bacanje predmeta kroz prozor, a tek nakon toga službenici pristupaju

pretrazi.

Nalog o pretrazi predaje se osobi kod koje se pretraga obavlja u slučaju da se ne očekuje otpor.

Također o tome nalogu ona ima pravo obavijestiti branitelja po svom izboru. Zakon o kaznenom

postupku to pitanje je regulirao čl. 253.: „Prije pretrage doma, osoba na koju se odnosi nalog o

pretrazi poučit će se da ima pravo izvijestiti branitelja koji može biti prisutan pretrazi. Tijelo koje

provodi pretragu omogućit će toj osobi da uzme branitelja po vlastitom izboru i u tu svrhu zastati

s pretragom do dolaska branitelja, a najkasnije do tri sata od kad je osoba izjavila da želi uzeti

branitelja.“16 Nadležno tijelo može poduzeti pretragu ukoliko osoba kod koje se pretraga obavlja

ne uzme branitelja ili se on ne pojavi u propisanom roku od tri sata od kada je izjavila da želi

uzeti branitelja.

Zakon o kaznenom postupku također propisuje određivanje svjedoka pretrage. To su najmanje

dvije punoljetne osobe koje su jamci pravilnosti postupka. „Pri odabiru svejdoka moguće je

poštivati prijedloge osoba kod koje se pretraga obavlja, što nije obavezno jer mogu postojati

14 Zakon o kaznenom postupku, op. cit. (bilj. 1)15 Ibid.16 Ibid.

9

razlozi protiv takvog odabira.“17 Uvijek se mora voditi računa da nalaz predmeta pretrage bude u

neposrednoj nazočnosti svjedoka. Od njih se traži pomno i stalno praćenje tijeka pretrage kako bi

njihova nazočnost imala stvarni smisao.

Pretraga mora imati sustavan redosljed. Može se krenuti sa najnižim ili najvišim prostorima

zgrade, iznimno simultano. Ponekada ju treba ponoviti jer postoji mogućnost da počinitelj

tražene predmete nakon pretrage stavi na vidljivo i dostupno mjesto.

Vlasnik stana ili korisnik stana ima pravo biti nazočan pretrazi, no ona se može provesti i bez

njegovog prisustva kao što je pretragu moguće i provesti i bez njegove volje, kada se postupa po

pravilima procesne prisile. Pri pretrazi se mogu koristiti i posebne policijske jedinice, čija je

uloga svladavanje eventualnog opora u prostorima predviđenim za pretragu.

Pretraga stana uključuje i pretragu stvari koje su u stanu, znači pretragu zasebno odvojenih i

zaključanih stvari koje su dio stana ili pokretnih stvari u stanu. Osim toga, pretražuju se i prostori

koji su u neposrednoj uporabi, ali i oni koji nisu (odvodi vode, kutije roleta, razvodne kutije

elektroinstalacija...).

4.3. Pretraga pokretne stvari

4.3.1. Pretraga računala

Danas je gotovo nezamislivo raditi nešto bez računalnih podataka koji su pohranjeni na nekom

mediju, te su upravo zbog te činjenice elektornički dokazi svuda oko nas, kao i zbog činjenice da

tehnologija svakodnevno napreduje.

Pretraga računala postaje vrlo važna nakon prihvaćanja Konvencije o kibernetičkom kriminalu.

Uvodi niz postupaka kako bi pružila zaštitu podataka koji su pohranjeni u računalnim bazama.

Pretraživanju računala se pristupa „radi pribavljanja materijalnih dokaza da je baš tim

sredstvaom počinjeno kazneno djelo, odnosno da se na/u njemu kriju dokazi koji su proizvod

kaznenog djela. Potrebno je učiniti uvid u sadržaj podataka koji se nalaze na tvrdom disku

računala.“18 17 Pavišić, Modly, Veić, Kriminalistika, op. cit. (bilj. 4), str. 327.18 Protrka, Nikola, Računalni podaci kao elektronički (digitalni) dokazi, Policija i sigurnost, god. 20 (2011.), br. 1, Zagreb, str. 9.

10

Objekti na kojima se nalaze dokazi prema svojim svojstvima mogu biti aktivni i pasivni. Aktivni

su oni koji imaju sposobnost izmjene sadržaja, dok su pasivni objekti mediji koji sadrže podatke

(diskete, ZIP i Jazz diskovi, CD/DVD diskovi za jednokratan i višekratan upis, USB memorije,

memorijske kartice, vanjski HDD itd.).

Pretraga računala podrazumijeva pretragu sadržaja samog računala kao i pretragu sadržaja svih

pripadajućih medija i uređaja. Prepoznavanje samih dokaza se odvija u dva stadija: u prvome

istražitelji prepoznaju hardver koji sadrži informacije, te nakon toga istražitelji moraju biti u

mogućnosti razlikovati nevažne informacije i podatke koji su u vezi sa počinjenim djelom ili

pružaju vezu između djela i žrtve ili počinitelja.

„Računalna tehnologija omogućava brzo i nepovratno izvršavanje operacija kojima je moguće

obrisati ili uništiti neki sadržaj odnosno trag.“19 Upravo zbog toga se treba dati odgovor na vrlo

važno pitanje, na koji na treba isključiti računalo u pogonu? Najmanji gubitak tragova se očekuje

ako se nasilno isključi struja za pogon računala, te je sve to potrebo zabilježiti videokamerom i

opisati detalje.

Udaljavanju svih osoba koje nisu potrebne sa mjesta događaja odvija se nakon uspostve

elementarnih sigurnosnih uvjeta. Idući je korak vizualno utvrđivanje mjesta i procjenjivanje

eventualnih lako pokvarljivih tragova. Nakon toga prelazi se na planiranje provedbe prikupljanja

tragova, te se paralelno s tim može provoditi i ispitivanje sudionika i svjedoka kojima je poželjno

osim klasičnh policijski pitanja postaviti i ona vezana uz računalno područje.

Osim dokaza pohranjenih na računalu, elektronički uređaji nerijetko sadržavaju i klasične

tragove kao što su otisci prstiju, te je pritome potrebo imati u vidu osjetljivost računalne opreme i

primjenjivati provjerene metode i sredstva. „Tijekom pripreme računala za prijenos u laboratorij

mora se izraditi određena dokumentacija i opis istraživanog mjesta: sve uređaje, kabele i

međusobne veze treba označiti i popisati, sve uređaje popisati po nazivu i serijskom broju,

skenere je potrebno posebno zaštititi od dodira kako bi se očuvali tragovi na staklenoj ploči

uređaja, precizno dokumentirati sve detalje, pokupiti sav zatečeni software, pokupiti zatečene

19Pavišić, Modly, Veić, Kriminalistika, op. cit. (bilj. 4), str. 351. 11

računalne medije...“20 Prikupljeni se materijali osiguravaju od namjernog ili nenamjernog

poremećaja sadržaja.

Nakon završene prethodne faze pristupa se tehničkoj obradi prikupljenih podataka. U prvom

redu potrebni je načiniti kopije svih sadržaja, kopira se u dva primjerka, te se za pregled

sadražaja koristi jedna od kopija.

Zbog mogućeg sakrivanja sadržaja potrebno je služiti se različitim programskim sredstvima pa

uspoređivati njihove nalaze i rezultate. Kako bi pretraga dala što bolje rezultate potrebno je

uključiti i stručnjake za tumačenje značenja podataka, ekonomisti, pravnici, matematičari...

Ukoliko se pri pretrazi stana ne može istovremeno pretražiti i računalo (nema naloga), a dođe se

do saznanja da se materijalni dokazi počinjenja kaznenog djela nalaze na računalu ili nekoj dr.

računalnoj komponenti pribjegava se njegovom pečaćenju. Tim se činom sprječava mogućnost

uporabe do početka pretrage. Pri pečaćenju je potrebno voditi računa o tome da ga „nije moguće

staviti u pogon, odnosno da ga nije moguće uključiti, a da se službeni pečat ne ošeti. Nadalje,

potrebno je osigurati da se s osobnog računala ili na osobno računalo bez povrede pečata ne

može staviti ili skinuti neka komponenta koja je instalirana u osobnom računalu. Poglavito se to

odnosi na nositelje elektroničkih dokaza (diskove).“21

Vrlo je važno biti upoznat sa tehnologijom koja se istražuje, te promišljen u dobro organiziran jer

u suprotnom može doći do uništenja dokaza.

4.3.2. Pretraga prijevoznog sredstva

„Pretraga prometnih sredstava obuhvaća pretragu prometnog sredstva u prometu kopnom,

vodom ili zrakom, bez obzira na posebne značajke pojedinog sredstva.“22 Takvu vrstu pretrage

moguće je obaviti i u sklopu pretrage zgrade kada se ono nalazi uz zgradu, u samoj zgradi ili

samostalno.

20 Ibid., str. 352.21 Protrka, Nikola, Računalni podaci kao elektronički (digitalni) dokazi, op.cit. (bilj. 18), str. 11.22 Pavišić, Modly, Veić, Kriminalistika, op. cit. (bilj. 4), str. 332.

12

Prije pretrage prostor osobnog automobila potrebno je podijeliti na četiri cjeline: „prostor motora

automobila, putnički prostor, prtljažni prostor i podvozje, gume i rezervoar automobila.“23 Kod

krijumčarenja opojnih droga, dragog kamenja i sličnih predmeta treba se posebna pozornost

posvetiti pretrazi prostora motora. Upravo su ti dijelovni pogodni, s obzirom na oblik i svojstva,

za sakrivanje takvih predmeta.

Kao potencijalna skrovišta u putničkoj kabiti javljaju se rasvjeta, štitnici za sunce, razni ugrađeni

pretinci, prostor komandne ploče (pri pretrazi komandne ploče često je potrebna pomoć

mehaničara), prostor sirene u kolu upravljača, ventilacijski otvori, prostor u kojemu su ugrađeni

zvučnici, vrata automobila (međuprostor između lima i zaštitne dekoracijske oplate),

unutrašnjost sjedišta (češće naslon sjedišta nego sjedeće površine), prostor poda. Pri pretrazi

ovog dijela automobila treba krenuti od krova prema podu.

Prtljažni prostor preporučljivo je u potpunosti isprazniti i pomno pretražiti rezervnu gumu,

opremu za prvu pomoć, trokut, žarulje, rezervi alat i sl. Iz ovog dijela automobila lako su

dostupna stražnja svjetla koja također mogu poslužiti kao mjesto skrivanja raznih predmeta pa

prema tome i njih treba pretražiti.

Rezervoar se može javiti kao skrovište i to na taj način da se pregradi, bilo okomito ili

vodoravno. Isto tako treba pripaziti i na spremink za gorivo, gume na kotačima, ispušni sustav.

U pretraživanju kamionski prikolica potrebno je usredotočiti se na zidove, krovove, stropove,

podove, teret, stajni trap prikolica, zračni tankovi i gume. Pretražujući prikolicu najprije se

pretražuju vanjski dijelovi, a posebna se pozornost obraća na stanje matalnih dijelova i zakovica

koje drže krov. Vrlo često se kao skrovište koriste i dovodi zraka iz tankova do zračnog

kočionog sustava, zatim gume (premalo napumpane, ogrebotine na nosaču matice...).

„Iduće potencijalno mjesto za skrivanje predmeta nastaje produženjem platforme koja služi da bi

se prikolica mogla zakačiti na vučno vozilo. Mnoge prikolice imaju panele od različitih

materijala koji prekrivaju unutarnje stijenke, a služe za zaštitu unutarnjih stijenki od oštećenja

prilikom podizanja tereta. Isto tako panel pločama može biti prekriven i strop prikolice. Lažne

stijenke predstavljaju idealno mjesto za skrivanje predmeta.“24

23 Ibid.24 Ibid., str. 335.

13

Predmeti u željezničkim vozilima se mogu sakriti na svim dostupnim vanjskim i unutarnjim

mjestima putničkih i teretnih vagona, kao i u područjima koja su prvenstvano dostupna uslužnom

i tehničkom osoblju vlaka (kihinja, lokomotiva, dijelovi nagona restorana...). Prostor koji se

nalazi iza ulazno/izlaznih rukohvata pogodan je za skrivanje pa je tako prilikom pretrage

poželjno krenuti od ulaza. Osim rukohvata u tom dijelu vlaka pogodna su mjesta još i vitrine u

kojima su izložene rute vlaka i zemljovidi, te prostor ormarića u kojemu je ručna kočnica.

Pri pretrazi zahoda treba obratiti pozornost na prostor iza ogledala, koševi za smeće, prosotor wc

školjke i umivaonika.

Prosotor kupea treba pretražiti na način da se krene od stropa prema podu, s osvrtom na

mehanizam kliznih vrata koji može poslužiti kao skrovište, zvučnike, rasvjetna tijela, sjedišta,

koševe za smeće, panele kojima su zatvoreni otvori na stropovima, garderobe, stalci za

kišobrane.

„Kod vanjskog pregleda vlaka potrebno je pregledati sanduke sa pijeskom za kočenje koji se

nalaze s vanjske strane kotača i lako su dostupni, kao i prostore gdje su smješteni kontrolni

instrumenti kočionog uređaja.“25 Tijekom pretrage vlaka preporuča se koristiti stručnu pomoć

željezničkih djelatnika, te je poželjno da pri pretrazi restorana bude nazočno osoblje.

Pri pretrazi zrakoplova koriste se podsjetnici o prostorima podobnim za smještaj stvari

(podsjetnici su namjenjeni protueksplozijskom pregledu zrakoplova). Pretraga se provodi u

sljedećim stadijima: „pretraga vanjskih dijelova zrakoplova, pretraga prostora zrakoplova u

području ulaza, pretraga piotske kabine, pretraga toaleta, pretraga jedinica za posluživanje

putnika.“26 Vanjskom pretragom, za koju nema potrebe ulaziti u unutrašnjost zrakoplova,

pretražuju se odjeljci, otovreni prostori koji su dostupni zemaljskom osoblju. Preporučljivo ju je

provesti od nosa prema repu zrakoplova. Pri pretrazi pilotske kabine poželjno je da se obavlja uz

nazočnost člana posade, te je također poželjno da se obavlja uz stručnu pomoć. Osobitu

pozornost treba obratiti na upravljačke ručice i prekidače u pilotskoj kabini.

Pretraga broda je jedna od najsloženijih operativno-taktičkih mjera koje poduzima policija.

Složenost i opseg pretrage određena je veličinom, konstrukcijom, namjenom broda, vrstom i 25 Ibid., str. 336.26 Ibid., str. 348.

14

količinom tereta, brojem putnika i posade, ako se radi o putničkom brodu. Provodi se u luci,

sidrištu, ovisno o cilju i svrdi provođenja pretrage.

Najjednostavnije rečeno, brod/plovilo se po vertikali može podijeliti na pramačni i krmeni dio

broda te trup, a po horizontali na nadgrađe, palubu, potpalublje (strojarnica, tankovi, i dr. radni

prostori), dno i dvodno.

Kod provođenja pretrage na velikim putničkim i teretnim brodovima je potrebno formirannje

više grupa za pretragu, dok je kod manjih plovila dostatno maksimalno desetak osoba.

Za pretragu putničkog broda potrebno je osigurati mjesto provođenja pretrage. Potrebno je

minimalno dva broda koja vrše nadzor nad plovilom koje je objekt pretrage, a u idealnim

okolnostima su to četiri broda (nadzirali bi bokove, pramac i krmu broda). „Organizacijsku

strukturu za pretragu trebao bi činiti: rukovoditelj, pomoćnici rukovoditelja, inspektori sigurnosti

plovidbe, grupe za pretrage pojedinih dijelova broda.“27 Prethodno je potrebno nabaviti nacrt

broda na kojem su ucrtani svi prostori broda, kanali i instalacije.

Rukovoditelj će zapovjedniku broda uručiti nalog o pretrazi, pretražiti ga i izvršiti uvid i pretragu

brodskih dokumenata. Zakon o kaznenom postupku regulira ovo pitanje u čl. 258.: „Ako se

pretraga mora poduzeti na brodu ili zrakoplovu, nalog o pretrazi će se dostaviti zapovjedniku

broda ili zrakoplova koji će biti prisutan pretrazi.“28

Pri pretraživanju kabina vrijede taktička pravila koja vrijede i za pretragu zatvorenih prostora,

doma. Osobama koje se zateknu u kabini potrebno je provjeriti identitet i usporediti ga sa listom

putnika. Idealan prostor za skrivanje u kabinama nalazi se između pregradnih zidova i osnovne

konstrukcije broda. Posebna se pozornost mora obratiti na krevete, šupljine, podove, stropove,

rasvjetna tijela, wc školjke, odvodne cijevi, kanalizaciju.

Pomoćni čamci, namotani konopi, ulaz u dizalice, jarbole, stepeništa su mjesta na koja se treba

obratiti pozornost prilikom pretrage palube.

27 Ibid., str. 341.28 Zakon o kaznenom postupku, op. cit. (bilj. 1)

15

U pretragu trupa putničkih brodova ulaze međuprostori između tankova smješteni smješteni

iznad dvodna, sami tankovi, kotlovi, cijevi, cjevovodi, kablovi i prostor u sredini broda u

dvodnu.

Pretraga strojarnice je najteža, te kao prikladno mjesto za skrivanje predmeta mogu poslužiti

motori, agregati, tankovi, radionice, bačve, skladišta, posude i dr. Pri pretrazi ovog dijela broda

svakako bi bilo poželjno koristiti stručnu pomoć. Osim skladišta u sklopu storjarnice za

sakrivanje predmeta pogodno je i skladište za hranu i piće, skladište za rezervne dijelove,

carinjenu i necarinjenu robu...

Ako se radi o pretrazi trajekta tada se pretraga provodi i u prostoru garaže, po potrebi i u

vozilima koji su smješteni u garaži.

Potpuno je drugačiji, u odnosu na putnički brod, teretni brod za prijevoz rasutih tereta.

Prvenstveno zbog namjene i oblikovanja jer mu je osnovana namjena prijevoz rasutih tereta.

„Pretraga nadgrađa, strojarnice pramca i palube vrši se u načelu na isti način kao i kod pretrage

putničkog broda. Razlika je jedino u tome što se kao dodatni element kod ove vrste brodova

javlja veći broj dizalica koje služe za utovar i istovar roba, a koje kao takve predstavljaju

dodatno potencijalno skrovište koje, kao i prostor oko njih skupina za pretragu palube moraju

detaljno pretražiti.“29 Prije započinjanja pretrage potrebno se upoznati sa vrstom i svojstiva tereta

koji se prevozi zbog izbjegavanja raznih mogućih opasnosti, što vrlo često zahtjeva upotrebu

raznih tehničkih naprava poput sondi ili raznih mjerača.

Pretragu stiva i tankova otežava upravo rasuti teret u koji se vro lako skrivaju traženi predmeti.

Osim toga pažnju treba usmjeriti i na unutrašnjost balastnih tankova, tankova za otpadna ulja,

naftu i dr. U svaki tank (pod pretpostavkom da je prazan) je potrebno ući i izvršiti pretragu, a

ukoliko nije prazan pretraga se obavlja pomoći sondi i raznih mjerača. Za pretragu kabina vrijede

jednaka pravila kao i kod pretrage putničkog broda.

Pretraga broda za prijevoz kontejnera je vrlo slična pretrazi broda za prijevoz rasutih tereta.

Najpovoljnije mjesti za skrivanje predmeta su upravo kontejneri. Da bi se to izbjeglo slažu se

tako da se vrata kontejnera okreću jedna prema drugima te se zaključavaju i pečate. Kao najčešće

29 Pavišić, Modly, Veić, Kriminalistika, op. cit. (bilj. 4), str. 343.16

metode skivanja javljaju se lažne prednje stijenke, lažni ili ugrađeni dvostruki podovi, lažni

stropovi, ograđena vanjska dna... U prilog postojanja lažnih stropova i podova govore varijacije

u visini, neravne površine, dodatni aterijal kao zakrpe i sl.

Tankeri su brodovi za prijevoz tekućina i ukapljenih plinova. Pretraga ovih brodova, tj.

nadgrađa, strojarnice, dvodna i pramačnog dijela odvija se na isti način kao i kod prethodno

opisanih brodova. Posebna se pozornost kod ove pretrage prijeda tankovima. Prije započinjanja

pretrage nužno je utvrditi sadržaj koji se prevozi ili koji se prevozio u tankovima. Prilikom

pretrage koriste se razne sonde, mjerači te dr. dostupna sredstva za detekciju. Pozornost prilikom

pretrage pridaje se (kao potencijalno mjesto skrivanja predmeta) rashladni sustavi koji se sastoje

od niza cjevovoda i ventila... Predmet pretrage mogu biti i brodske isprave koje se nalaze kod

kapetana broda na komandnom mostu. Pretragu i uvid u brodske isprave u pravilu će izvršiti

rukovoditelj tima i njegovi pomoćnici, djelatnici carine te lučke kapetanije. Svakako se pretrazi

ove vrste broda preporuča, odnosno uvjetuje prisutnost stručnog djelatnika poduzeća koje se bavi

utovarom i transportom tereta koji se prevozi.

5. ZAKLJUČAK

17

Jedna od glavnih karakteristika pretrage je njeno provođenje prema strogim zakonskim pravilima

jer u suprotnom njeni rezultati neće biti korišteni kao dokaz u kaznenom postupku. Upravo iz tog

razloga, kako je rečeno u izlaganju, regulirana je prvenstveno Zakonom o kaznenom postupku

(kao općim zakonom), Ustavom Republike Hrvatske (gdje se štiti nepovredivost doma kao jedno

od osobnih prava koje može biti povrijeđeno prilikom nezakonito obavljene pretrage), Zakonom

o policiji te drugim podzakonskim i posebnim propisima.

Polazišna točka svake pretrage je određivanje cilja i predmeta pretrage. Prilikom njezina

provođenja osobito se pridaje pažnja planiranju, postupanju u skladu sa zakonom, tajnom i

iznenadnom djelovanju, što su ujedno i opća taktička pravila pretrage. Iznimna važnost leži u

ostvarenju cilja pretrage, tj. dolaženja do što kvalitetnijih rezultata pretrage.

Veoma osjetljivo pitanje je pretraga osoba. Zakonom su strogo određene granice do kojih osobe

koje pretragu provode mogu ići kako ne bi došlo do povrede ljudskih prava, ali i kako sama

pretraga ne bi postala vještačenje.

Po meni, izuzetno je važno pitanje pretraga računala, stoga jer tehnologija svakim danom sve

više napreduje, te na taj način dolazi do nastanka mnoštva potencijalnih i novih načina skrivanja

određenih predmeta pomoću računalne tehnologije. Upravo je iz tih razloga potrebno raditi na

razvitku ovoga područja. Također, podaci u elektroničkom obliku su vrlo lako promjenjivi te je s

njima potrebno oprezno rukovati jer postoji opasnost od njihova lakog uništenja.

Dakle, najizraženija karakteristika pretrage je organiziranost, pomno planiranje i izrada plana

pretrage, znanje koje stručni kadar treba imati o predmetu pretrage te promišljenost. Ni pod

kojim uvjetima nije dopuštena ishitrenost zbog mogućeg neuspjeha pretrage i dovođenja do

krivih, odnosno, neželjenih rezultata.

6. POPIS LITERATURE

18

1. Glušćić, Stjepan: Pretrga stana i drugih prostorija u kaznenom postupku, Hrvatski ljetopis

za kazneno pravo i praksu, god. 4.-br.1., str. 197-222.

2. Krapac, Davor: Kazneno procesno pravo, Informator, Zagreb, 2000.

3. Pavišić B., Modly D., Veić P.: Kriminalistika 1., Goldenmarketing-Tehnička knjiga,

Zagreb, 2006.

4. Protrka, Nikola: Računalni podaci kao elektronički (digitalni) dokazi, Policija i sigurnost,

god. 20. (2011.)- br. 1., Zagreb, str. 1-13.

5. Zakon o kaznenom postupku, Narodne novine, br. 121/11 (pročišćeni tekst).

19