seminar 01
DESCRIPTION
uvodnoTRANSCRIPT
-
Opa kemija/Opa i anorganska kemija Seminar
Zavod za opu i anorgansku kemiju:
www.fkit.unizg.hr
s lijeve strane izbornik:
NASTAVA PREDDIPLOMSKI STUDIJ Izvedbeni
programi (PK, KIM, EI, KI)
USTROJ ZAVODI Zavod za opu i anorgansku
kemiju (ZOAK)
-
obavezno prisustvovanje seminarima
obavezno pristupanje testovima (3 testa)
obavezno pisanje domaih zadaa
nauiti hvatati predavanja
Opa kemija/Opa i anorganska kemija Seminar
-
unaprijed proitati uvodni tekst koji prethodi zadatcima u zadanim
poglavljima (Stehiometrija, M. Sikirica i Opa i anorganska kemija
I, I. Filipovi)
za seminar potrebno: biljenica, kalkulator, zbirka zadataka
Stehiometrija
Opa kemija/Opa i anorganska kemija Seminar
PRIPREMA ZA TEST
uiti i raditi redovito
prouiti teorijski dio iz udbenika i zbirke i rijeene primjere
savladati sve seminarske i DZ zadatke
test 90 min; ispit 120 min
-
LITERATURA
M. Sikirica, Stehiometrija, XX. Izdanje, kolska knjiga, Zagreb, 2008.
I. Filipovi, S. Lipanovi, Opa i anorganska kemija I dio, kolska knjiga, Zagreb, 1996.
D. Grdeni, Molekule i kristali, V. obnovljeno i dopunjeno izdanje, kolska knjiga, Zagreb, 2005.
R. Chang, General Chemistry: The Essential Concepts, 4th edition, The McGraw-Hill Comp., Inc., New York, 2006.
M.S. Silberberg, Chemistry, The molecular Nature of Matter and Change , 4th edition, The Mc Graw-Hill Comp., Inc., New York, 2006.
A. Petreski, B. Sever, Kemija: Zbirka rijeenih primjera i zadataka i iz ope kemije, Profil International, Zagreb 2005.
M. Mazalin-Zlonoga, A. Petreski, Kemija 2: Zbirka rijeenih primjera i zadataka iz anorganske kemije, Profil International, Zagreb 2005.
Opa kemija/Opa i anorganska kemija Seminar
-
Opa kemija/Opa i anorganska kemija Seminar
LITERATURA
M. Mazalin-Zlonoga, A. Petreski, Anorganska kemija: Zbirka rijeenih primjera i zadataka iz anorganske kemije, Profil International, Zagreb
2005.
A. Petreski, . Kocijan, B. Tkalec: Moja prva kemija, prirunik za uenike 7. razreda osnovnih kola, kolska knjiga, Zagreb, 2001.
A. Petreski, F. Novosel, Repetitorij kemije za srednje kole s rijeenim primjerima i zbirkom zadataka, kolska knjiga, Zagreb 2010.
M. Brezinak, Mjerenje i raunanje u tehnici i znanosti, Tehnika knjiga, Zagreb 1971.
S. Babi, B. Finka, M. Mogu, Hrvatski pravopis , VIII. izdanje, kolska knjiga, Zagreb, 2004. ili bilo koji drugi hrvatski pravopis
S. Teak,S- Babi, Gramatika hrvatskog jezika, kolska knjiga, 16. izdanje, Zagreb, 2007. ili bilo koja druga hrvatska gramatika
-
Za laboratorijske vjebe potrebno:
radna kuta
zatitne naoale
rukavice
krpa za brisanje
boica s detergentom
pinceta
upalja
kalkulator
laboratorijski dnevnika (biljenica A4)
Skripta za vjebe
milimetarski papir (nije obavezno)
Opa kemija/Opa i anorganska kemija Laboratorijske vjebe
-
Opa kemija/Opa i anorganska kemija Laboratorijske vjebe
Pristupanje laboratorijskim vjebama:
polaganje ulaznog kolokvija (pismeno ili usmeno)
prema pisanom predloku iz Skripte upisati u dnevnik dio teksta
predvien za odreenu laboratorijsku vjebu
ispunjavanje Radnih listova obavezno predati na svakom
sljedeem terminu
Vjebe uspjeno zavrene kada voditelj pregleda i prizna
laboratorijski dnevnik i Radne listove za svaku vjebu, te kada
student poloi Zavrni kolokvij.
-
FIZIKALNE VELIINE I MJERNE JEDINICE
FIZIKALNE VELIINE mjerljiva svojstva prirodnih pojava
MJERENJE usporeivanje dviju istovrsnih fizikalnih veliina na odreeni
nain, tako da se utvruje njihov omjer; da bi se mogla usporeivati
razliita mjerenja jedne te iste fizikalne veliine, brojanoj vrijednosti
dobivenoj mjerenjem potrebno je pridruiti MJERNU JEDINICU
FIZIKALNA VELIINA = BROJANA VRIJEDNOST x MJERNA JEDINICA
l = 1 m
-
OSNOVNE FIZIKALNE VELIINE I MJERNE JEDINICE
Meunarodni sustav jedinica (SI sustav), od francuskog naziva Systme
International d'Units 11. Opa konferencija za utege i mjere 1960. godine
-
IZVEDENE FIZIKALNE VELIINE I MJERNE JEDINICE
Izvedene SI jedinice umnoci potencija (omjeri) osnovnih jedinica
primjer: gustoa; = m / V; kg / m3
Dopunske jedinice: radijan ploni kut (jedinica 1 ili rad)
steradijan prostorni kut (jedinica 1 ili sr)
Doputene jedinice izvan SI sustava:
kut 1 = / 180 rad
duljina 1 = 10 10 m Obujam 1 l = 10 3 m = 1 dm3
tlak 1 bar = 105 Pa
energija 1 eV = 1,60218810 19 J
T / K = t / C + 273,15
1 torr = 1 mmHg = 133,322 Pa
1 atm = 101 325 Pa
1 atm = 760 mmHg
-
DECIMALNE MJERNE JEDINICE
decimalna jedinica = prefiks x osnovna jedinica
-
KEMIJSKI ELEMENTI I SPOJEVI
kemijski element:
skup svih atoma s jednakim nabojem jezgre (jednak broj
protona)
smjesa nuklida istog atomskog (protonskog) broja; smjesa
izotopa (nuklidi: atomi kemijskog elementa s poznatim atomskih i
masenim brojem)
izotopi isti protonski, ali razliit maseni broj (razliit broj neutrona) CCCOOOHHH 146
13
6
12
6
18
8
17
8
16
8
3
1
2
1
1
1 ,,,,,,
protonski broj, Z broj protona u jezgri (jednak broju elektrona)
neutronski broj, N broj neutrona u jezgri
maseni broj, A zbroj protona i neutrona u jezgri; A = Z + N
EAZ
-
KEMIJSKI ELEMENTI I SPOJEVI
relativna atomska masa, Ar: broj koji pokazuje koliko je puta prosjena
masa atoma nekog elementa vea od atomske jedinice mase.
(unificirana) atomska jedinica mase, u (mu): 1/12 mase atoma ugljikovog
izotopa 12C i iznosi:
12
10022,6
kg012,023
= 1,660565 10-27 kg
A r(E) = ma(E)/u
u = ma (12C)/12 =
Mr (spoj) = mf (spoj)/u
relativna molekulska masa, Mr: broj koji pokazuje koliko je puta masa
molekule ili formulske jedinke nekog spoja vea od u
-
KEMIJSKI ELEMENTI I SPOJEVI
Mol koliina tvari jednog sustava koji sadri onoliko elementarnih jedinki
koliko ima tono atoma u 0,012 kg 12C (jedinke = atomi, molekule, ioni,
elektroni)
Molarna masa (M) masa jednog mola neke tvari definirane kemijske formule
n
mM
M
mn ,
kemijski elementi: M = Ar g mol-1
kemijski spojevi: M = Mr g mol-1
-
KEMIJSKI ELEMENTI I SPOJEVI
N = brojnost jedinki
n = mnoina tvari/mol L = Avogadrova konstanta 6,022 1023 mol-1
brojnost, broj jedinki N
Avogadrov broj brojnost atoma 12C u 1 molu (0,012 kg): N = 6,022 1023
Avogadrova konstanta L (NA); brojnost jedinki po jednom molu
tvari, L = 6,022 1023 mol-1
N = n L
-
KEMIJSKI ELEMENTI I SPOJEVI
empirijska formula omjer broja atoma pojedinih elemenata u molekuli,
iskazan najmanjim moguim cijelim brojevima (benzen C6H6, etin C2H2
CH)
molekulska formula stvarni broj atoma u molekuli (vrsta i broj
atoma).H2O, NaCl, H2SO4, SO2, O2
strukturna formula nain na koji su atomi meusobno povezani u
molekuli (H O H; H C N)
-
VANIJE FIZIKALNE KONSTANTE
Avogadrov broj Av = 6,022 1023
Avogadrova konstanta L = NA = 6,022 1023 mol-1
Naboj elektrona e = 1,602210-19 C
Masa elektrona me = 9,1095 10-31 kg
Faradayeva konstanta F = 96487 C/mol
Opa plinska konstanta R = 8,314 JK-1mol-1
Planckova konstanta h = 6,6256 10-34 J s
Brzina svjetlosti c = 3,0 108 m s-1
Molarni volumen idealnog plina Vm0 = 22,414 dm3 mol-1
Unificirana atomska jedinica mase u = 1,660531 10-27 kg
Ubrzanje sile tee g = 9,81 m s-2
-
ZADATCI ZA VJEBU
1. M. Sikirica: Stehiometrija
a) poglavlje I. : proitati str. 9-16
zadatci 1.2, 1.3, 1.5, 1.8., 1.10., 1.22.,1.23.
b) poglavlje II. : proitati str. 23-30
zadatci 2.25., 2.27.
2. I. Filipovi: Opa i anorganska kemija
a) proitati i prouiti poglavlje I (str. 17-23)
b) proitati i prouiti poglavlje II (str. 25-40)
c) proitati i prouiti poglavlje III (str. 41-52)
d) proitati i prouiti poglavlje IV (str.83- 92)
zadatci 4.10.4, 4.10.7
3. Preporuka:
M. Sikirica, Stehiometrija: poglavlje I.: zadatci 1.1. 1.11.
I. Filipovi, Opa i anorg. kem.: poglavlje III.: zadatci 3.12.3., 3.12.4.