scitaroci povijest perivojne arhitekture-2010-2011 sazetci predavanja 2010-11-26

7/15/2019 Scitaroci Povijest Perivojne Arhitekture-2010-2011 Sazetci Predavanja 2010-11-26

http://slidepdf.com/reader/full/scitaroci-povijest-perivojne-arhitekture-2010-2011-sazetci-predavanja-2010-11-26 1/35

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCIPOVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

1

S VEUČILIŠTE U Z AGREBU – ŠUMARSKI FAKULTET

PREDDIPLOMSKI STUDIJ - URBANO ŠUMARSTVO, ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA

S VEUČILIŠTE U Z AGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ - ARHITEKTURA I URBANIZAM

PROF.DR .SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI, DIPL.ING. ARH.

POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE

SAŽETCI PREDAVANJA

Z AGREB, STUDENI 2010.




2

S VEUČILIŠTE U Z AGREBU – ŠUMARSKI FAKULTETPREDDIPLOMSKI STUDIJ – URBANO ŠUMARSTVO , ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA

S VEUČILIŠTE U Z AGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTETDIPLOMSKI STUDIJ - ARHITEKTURA I URBANIZAM

K OLEGIJ: POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE

S A D R Ž A J

U VOD U KOLEGIJ I PERIVOJNU ARHITEKTURU

ANTIČKI VRTOVI I PERIVOJI

SREDNJOVJEKOVNI VRTOVI

ISLAMSKA PERIVOJNA TRADICIJA

T ALIJANSKI RENESANSNI I MANIRISTIČKI PERIVOJI

DUBROVAČKI RENESANSNI PERIVOJ

FRANCUSKI RENESANSNI I BAROKNI PERIVOJ

ENGLESKI PEJSAŽNI PERIVOJ

J AVNI GRADSKI PERIVOJI 19. STOLJEĆ A

PERIVOJ MAKSIMIR

K INESKA PERIVOJNA TRADICIJA

J APANSKA PERIVOJNA TRADICIJA

PERIVOJNA ARHITEKTURA SECESIJE

PERIVOJNA ARHITEKTURA MODERNE

PERIVOJNA ARHITEKTURA KRAJA 20. STOLJEĆ A

Literatura za ispit

Popis crteža za ispit




3

UVOD U KOLEGIJ I PERIVOJNU ARHITEKTURU

SADRŽAJ KOLEGIJA

KOLEGIJ OBRAĐUJE RAZVOJ PERIVOJNE ARHITEKTURE/UMJETNOSTI U SVIJETU I HRVATSKOJ, A UKONTEKSTU OPĆE POVIJESTI UMJETNOSTI

PRIKAZUJE RAZVOJ PEJSAŽNOG OBLIKOVANJA S KULTUROLOŠKOGA POLAZIŠTA TE S GLEDIŠTAESTETIKE I LIKOVNE KOMPOZICIJE

PERIVOJNA ARHITEKTURA PROMATRA SE U KONTEKSTU POVIJESNOG I ARHITEKTONSKO-URBANOGOKRUŽENJA U KOJEMU NASTAJE

TEMELJNA POLAZIŠTA

PERIVOJNA ARHITEKTURA – ARHITEKTURA U ORGANSKOM MATERIJALU – DJELO ČOVJEKA I DJELOMIČNO PRIRODE – KREATIVNO DJELO AUTORA – OBLIKOVANI PROSTOR

NEDJELJIVOST PERIVOJA/VRTA I ZGRADENEDJELJIVOST ARHITEKTURE I PERIVOJNE ARHITEKTURENEDJELJIVOST GRADOGRADAITELJSTVA/URBANIZMA I PERIVOJNE ARHITEKTURE

GLAVNE ULOGE PERIVOJNE ARHITEKTURE

EKOLOŠKASOCIJALNAESTETSKA

DEFINICIJA PERIVOJA

GIULIO CARLO ARGAN:PERIVOJ/VRT/PARK – ARTIFICIJELNI PROSTOR OBLIKOVAN SA SVRHOM DA SE POSTIGNE ESTETSKIREZULTAT. UVIJEK JE BIO SMATRAN, A TO JE JOŠ UVIJEK I TAKO MORA OSTATI – OBLIKOMUMJETNIČKE KREACIJE

RENÉ PECHÈRE:ZA ENGLEZE PERIVOJ/VRT JE PROSTOR U KOJEMU ČOVJEK TRAŽI SVOJE MJESTO U PRIRODI.ZA MENE JE PERIVOJ/VRT PROSTOR KOJIM ČOVJEK OZNAČ AVA SVOJE MJESTO U PRIRODI

POJMOVNI NERED

PERIVOJNA ARHITEKTURA / VRTNA ARHITEKTURA / PARKOVNA ARHITEKTURA / PEJSAŽNA ARHITEKTURA / KRAJOBRAZNA ARHITEKTURA

HORTIKULTURA / HORTIKULTURNE POVRŠINE

ZELENILO / GRADSKO ZELENILO / ZELENE POVRŠINE / GRADSKE ZELENE POVRŠINE / OTVORENIPROSTORI / SLOBODNI GRADSKI PROSTORI

HORTIKULTURA

KULTURA POVRTNJAKA, KULTURA CVIJEĆ A VRTLARENJEUKRAŠAVANJE VANJSKIH I UNUTARNJIH PROSTORA CVIJEĆEM I BILJEM




4

VRT – PARK – PERIVOJ

SLIČNOZNAČNICE / ISTOZNAČNICE U SVAKODNEVNOM GOVORU, ČESTO SE KORISTE KAO SINONIMI

VRTPROJEKTIRANI PROSTOR USKO VEZAN UZ ZGRADU, MALENA POVRŠINA (NAJČEŠĆE DO POLA

HEKTARA), UTILITARNOST (BORAVAK NA OTVORENOM), ESTETSKA VRIJEDNOST, POKAZATELJSOCIJALNOGA STATUSA - PONAJPRIJE VRT UZ OBITELJSKU KU Ć U Iznimka: BOTANI Č KI VRT, ZOOLOŠKI VRT

PARK PRIRODNI I/ILI PLANIRAN PROSTOR, VELIKA POVRŠINA (DESETCI ILI STOTINE HEKTARA),PRETEŽITO VISOKI AUTOHTONI NASADI; PEJSAŽNA, EKOLOŠKA, BOTANIČKA I GRADOTVORNA

VRIJEDNOSTNACIONALNI PARK, PARK PRIRODE / REKREACIJSKO-ŠPORTSKI PARK / SPOMEN-PARK vozni park, poslovni/industrijski park

PERIVOJPROJEKTIRAN PROSTOR, SAMOSTALAN ILI VEZAN UZ ZGRADU, PREVLADAVA KONCEPTUALNO-

KREATIVAN LIKOVNI IZRIČ AJ – ARHITEKTURA PRETEŽITO U ORGANSKOM MATERIJALU;ESTETSKA, ARHITEKTONSKA, URBANISTIČKA/GRADOTVORNA, KULTURNO-DRUŠTVENA VRIJEDNOST

PERIVOJ MAKSIMIR, PERIVOJI RENESANSNIH LJETNIKOVACA, PERIVOJI DVORACA, GRADSKI PERIVOJI,PERIVOJNI TRGOVI

PERIVOJNA ARHITEKTURA - LANDSCAPE/GARDEN ARCHITECTURE

PEJSAŽNO/KRAJOBRAZNO PLANIRANJE – LANDSCAPE PLANNING PEJSAŽNO/KRAJOBRAZNO OBLIKOVANJE – LANDSCAPE DESIGN PERIVOJNO/VRTNO PROJEKTIRANJE – GARDEN DESIGN ZAŠTITA I OBNOVA POVIJESNIH PERIVOJAIZVEDBA I ODRŽAVANJE PERIVOJA

INTERDISCIPLINARNOST PERIVOJNE ARHITEKTURE

URBANIZAM I PROSTORNO PLANIRANJE ARHITEKTONSKO, URBANISTIČKO I PERIVOJNO PROJEKTIRANJEPOVIJEST ARHITEKTURE, LIKOVNIH UMJETNOSTI I PERIVOJNE UMJETNOSTIZAŠTITA GRADITELJSKOG I PRIRODNOG NASLIJEĐ ADENDROLOGIJA, BOTANIKA, CVJEĆ ARSTVOFITOCENOLOGIJA, FITOKLIMATOLOGIJAEKOLOGIJA, PEDOLOGIJA, GEOLOGIJA

ODČITAVANJE PERIVOJNE ARHITEKTURENOSTALGIČNO – emotivnoINŽENJERSKO-KOMUNALNO – ZAŠTITA OD BUKE, PRAŠINE, EROZIJE, …EKOLOŠKI – ZDRAVI GRAD, UNAPRJEĐENJE ZAŠTITE OKOLIŠA DRUŠTVENO AKTIVNO – KULTURNA, DRUŠTVENA I DRUGA ZBIVANJA REKREACIJSKI – ZABAVA, IGRA, ŠPORT, ODMOR , …TURISTIČKI – KULTURNI TURIZAM, KULTURA AMBIJENTA, AMBIJENTALNI UGOĐ AJ KULTURNO-POVIJESNO – TRADICIJA I IDENTITET

ARHITEKTONSKO-URBANISTIČKI – NEDJELJIVO OD ARHITEKTURE I URBANIZMA PREPOZNATI OPĆ A (TRAJNA) NAČELA PROJEKTIRANJA PERIVOJA PRIMJENJIVA DANAS I UBUDUĆE BIJEG IZ STVARNOSTI – ILUZIJA BOLJEG I SRETNIJEG SVIJETA




5

ANTIČKI VRTOVI I PERIVOJIDO 5. STOLJEĆ A

PERIVOJNA UMJETNOST ANTIKE

MEZOPOTAMIJA / EGIPAT / GR ČKA / RIMPISANI IZVORI / PRIKAZ VRTOVA U LIKOVNIM UMJETNOSTIMA / ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA

VRTOVI I PERIVOJI MEZOPOTAMIJE

GEOMETRIJSKI VRTEDENSKI VRT

VRTOVI NA TERASAMA – SEMIRAMIDINI VISEĆI VRTOVI, 809.-780. g.p.n.e.GAJEVI - PEJSAŽNI PERIVOJI PERZIJE – INTERPRETACIJA RAJSKOGA PERIVOJAEDENSKI VRT – ISHODIŠTE ZA SREDNJOVJEKEOVNI KLAUSTARSKI VRT EDENSKI VRT – ISHODIŠTE ZA TRADICIJSKI PERZIJSKI VRT CHAHAR-BAGH TRADICIJSKI PERZIJSKI VRT CHAHAR-BAGH

EGIPATSKI PERIVOJI/VRTOVI

FARAONSKI I PLEMIĆKI VRTOVI/PERIVOJIGAJEVI UZ HRAMOVE

ALEJEGEOMETRIJSKI TLOCRTSUSTAV KANALA I BAZENA ZA NAVODNJAVANJE

VODENA OGLEDALAPROTOTIP EUROPSKE GEOMETRIJSKE PERIVOJNE ARHITEKTURE

PERIVOJI ANTIČKE GR ČKE

SVETI GAJEVIPEJSAŽNI PROSTORI OKO JAVNIH ZGRADAJAVNI PERIVOJI ATENE – PLATONOVA AKADEMIJA I ARISTOTELOV LICEJ – PERIPATETIČKA ŠKOLAGENIUS LOCI – ISHODIŠTE PEJSAŽNOG OBLIKOVANJA U GR ČKOJ; PEJSAŽ = PERIVOJ

VRTOVI I PERIVOJI ANTIČKOGA RIMA

PERIVOJ KAO SVETO MJESTO- OBITAVALIŠTE KUĆNIH BOGOVA (LARIJA)- SVETI GAJ POSVEĆEN BOGOVIMA ILI POKOJNICIMA

VRT KUĆE ZA STANOVANJE – PROSTOR BORAVKA I PROŠIRENJE KUĆE ARHITEKTONSKI PERIVOJNI DIZAJN: HORTUS, PERISTILNI VRT (KUĆ A VETTII, POMPEI)PEJSAŽNI PERIVOJNI DIZAJN: HORTI - PERIVOJI UZ VILE, VELIKI PERIVOJI S JAVNIM GRAĐEVINAMA(H ADRIJANOVA VILA U TIVOLIU, PERIVOJ VILE U TUSCULUMU)

GRAD RIM – URBS ROMA

400 HEKTARA PERIVOJA U GRADU, 30% POVRŠINE GRADA

SVETE ŠUME / VELIKI PERIVOJI CARSKIH VILA / PERIVOJI NA CAMPUS MARTIUS-u / PERIVOJI VILA UGRADU I OKOLICI




6

SREDNJOVJEKOVNI VRTOVI5.-15. STOLJEĆ A

VRTOVI U SREDNJEM VIJEKU

VRTOVI U SREDNJEM VIJEKU- MALENI I KORISNI/UTILITARNI – VOĆNJACI, POVRTNJACI, VRTOVI LJEKOVITOG I MIRODIJSKOG BILJA - RASPRŠENI U TLOCRTNOJ SLICI GRADA - VRTOVI-DVORIŠTA

HORTUS CONCLUSUS - INTERPRETACIJA RAJSKOGA VRTAKLAUSTARSKI VRT

VRTOVI SAMOSTANA – MEDITATIVNI I UTILITARNI VRTOVI VRTOVI UTVR ĐENIH DVORACA – MALENI VRTOVI UNUTAR UTVR ĐENJA, KORISNI VRTOVI VRT TRAVA – LJEKOVITO I MIRODIJSKO BILJe VOĆNJAK – PERIVOJ ZADOVOLJSTVA

SADRŽAJ KASNOSREDNJOVJEKOVNOGA VRTA

POJEDINAČNA STABLA / TOPIARIJ / CVJETNE GREDICE / BILJNI ORNAMENT / LABIRINT / SJENICE,ODRINE, PERGOLE / TRAVNATI BRJEŽULJCI / KLUPE (OD 14. STOLJEĆ A) / FONTANE I BAZENI /POSUDE ZA CVIJEĆE

SHEMA SREDNJOVJEKOVNOGA VRTA

1- ULAZ / 2- CVJETNJACI / 3- LIVADA S PAVILJONOM I FONTANOM / 4- LABIRINT / 5- PAVILJON SBAZENOM ZA KUPANJE / 6- VRT AROMATIČNOGA BILJA / 7- VOĆNJAK / 8- POVRTNJAK / 9- RIBNJAK /10- GAJ

BILJNE VRSTE SREDNJOVJEKOVNOGA VRTA

DRVEĆEJABUKA, VIŠNJA, BRESKVA, KRUŠKA, ŠLJIVA, DUNJA, DUD, KESTEN, LJEŠNJAK, BADEM;BOR, JELA, ČEMPRES, LOVOR, MASLINAGRMLJEŠIMŠIR, LOVOR, ČEMPRES, GLOG, TISACVIJEĆE (10.-11. STOLJEĆE)TULIPANI, ZUMBULI, JORGOVAN, MIMOZE, RUŽE, LJILJANIMIRODIJSKO I MEDICINSKO BILJEMENTA, KADULJA, RUŽMARIN, TIMIJAN, BOSILJAK, SLJEZ, ... ...




7

ISLAMSKA PERIVOJNA TRADICIJA8.-15. STOLJEĆE

RASPROSTRANJENOST ISLAMSKIH PERIVOJA ARAPSKI VRTOVI/PERIVOJI ZAPADNE AZIJEMOGULSKI PERIVOJI INDIJE

ARAPSKI PERIVOJI U ŠPANJOLSKOJ

VRTOVI I PERIVOJI ZAPADNE AZIJE

ISFAHAN – GRAD VRTOVA I PERIVOJA VRTOVI DŽAMIJA

MOGULSKI PERIVOJI U INDIJI

PERIVOJI ZADOVOLJSTVA - DOLINA KAŠMIRA- NISHAT BAG (KAŠMIR), SHALAMAR BAGH (LAHORE), SHALAMAR BAGH (KAŠMIR)PERIVOJI MAUZOLEJA- AGRA - TAJ MAHAL (1632.-1654.)

ARAPSKI PERIVOJI U ŠPANJOLSKOJ (8.-15. STOLJEĆE – DO 1492.)

ARHITEKTONSKA ZAMISAO: VRT = KUĆ A / KUĆ A = VRTPATIO – VRTOVI-DVORIŠTA

VODA, MIRIS, BOJA

GRANADA: ALHAMBRA, GENERALIFESEVILLA: DVORIŠTE NARANČI

ALHAMBRA I GENERALIFE

ALHAMBRA: DVORIŠTE MIRTE - PATIO DE LOS ARRAYANES ALHAMBRA: DVORIŠTE LAVOVA - PATIO DE LOS LEONES GENERALIFE: DVORIŠTE KANALA - PATIO DE LA ACEQUIA GENERALIFE: DVORIŠTE ČEMPRESA - PATIO DE LOS CIPRASES

UTJECAJ ARAPSKE TRADICIJE NA PERIVOJE U ITALIJINAPULJ: KLAUSTAR CRKVE SANTA CHIARARAVELLO (NAPULJ): VILA RUFFOLO - SREDNJOVJEKOVNI VRT POD NORMANSKO-ARAPSKIM UTJECAJEM- NADAHNUĆE RICHARDU WAGNERU ZA VRT KLINGSOR U OPERI PARSIFAL




8

TALIJANSKI RENESANSNI I MANIRISTIČKI PERIVOJI15.-16. STOLJEĆE

PERIVOJI I VRTOVI RANE RENESANSE – UVOD U PERIVOJE RENESANSEPALAZZO DUCALE - URBINO GIARDINO PENSILE - “VISEĆI VRT”, VRT NA TERASI, 1465.PRIJELAZ OD SREDNJOVJEKOVNOGA VRTA PREMA RENESANSNOM PERIVOJU VILLA DI POGGIO REALE - NAPULJ PRIJE 1494. GODINEISHODIŠTE ZA RENESANSNE PERIVOJE FRANCUSKEPALAZZO PICCOLOMINI - PIENZAPIENZA (SIENA, TOSCANA), 1459.-1463.PRVI PUTA POSTIGNUTA JEDNOOSNA KOMPOZICIJA VILE/PALAČE I VRTACORTILE DI BELVEDERE - VATIKAN, RIM

1503.-1514. AUTOR: ARH. DONATO BRAMANTEPOLAZIŠTE ZA BUDUĆE TALIJANSKE RENESANSNE PERIVOJE

VILLA MADAMA - RIM1519.

AUTOR: RAFFAELLO SANTIPOLAZIŠTE ZA BUDUĆE TALIJANSKE RENESANSNE PERIVOJEGIARDINO PENSILE – “VISEĆI” VRT, VRT NA TERASI - REKONSTRUKCIJA PREMA CRTEŽU ARH. SERLIAPADOVA - BOTANIČKI VRTPRVI BOTANIČKI VRT U EUROPI, 1545.

USPOREDBA RANORENESANSNOG I RENESANSNOG PERIVOJARANORENESANSNI PERIVOJSREDNJOVJEKOVNI ODNOS DVORCA I VRTA - VILA - ODVOJENA OD VRTA

VRT/PERIVOJ – ZASEBNA PROSTORNA CJELINA

RENESANSNI PERIVOJRENESANSNI ODNOS VILE I PERIVOJA - JEDNOOSNA TLOCRTNA KOMPOZICIJAPERIVOJ – PROŠIRENJE INTERIJERA VILE

OBILJEŽJA TALIJANSKIH RENESANSNIH PERIVOJA

- PERIVOJ – PROŠIRENJE INTERIJERA, STANOVANJE NA OTVORENOM- JEDNOOSNA SIMETRIČNA TLORISNA KOMPOZICIJA- POSUĐENI KRAJOLIK – POGLEDI IZ VILE I PERIVOJA NA OKOLNI KRAJOLIK - SVLADAVANJE NAGIBA TERENA TERASASTIM VRTOVIMA _ GIARDINO PENSILE - PRIJELAZNI ARHITEKTONSKI ELEMENTI IZMEĐU VILE I PERIVOJA - TRIJEMOVI, LOĐE, STUBIŠTE- ARHITEKTONSKI ELEMENTI - SJENICE, STUPOVI, PAVILJONI, IZBOČENE LOĐE- NOVI PERIVOJNI SADRŽAJI - LABIRINTI, VIDIKOVCI, NEOBIČNOSTI I ŠALE- PERIVOJNA OPREMA - FONTANE, SKULPTURE, BALUSTRADE, KERAMIČKE POSUDE ZA CVIJEĆE, KLUPE- VODA – POJAVLJIVANJE NA “ARHITEKTONSKI” NAČIN- ALEJE – DIJELE PERIVOJ NA PRAVILNE POVRŠINE (PARTERI I GAJEVI/BOSKETI)- SADNJA STABALA NA “GEOMETRIJSKI” NAČIN- PRETEŽITOST VAZDAZELENIH STABALA – ČEMPRES, CRNIKA, BOR - TOPIARIJ – PRAVILNI OBLICI ŠIŠANOG GRMLJA - TISA, LOVOR, ŠIMŠIR, MIRTA

- LIMUNI I NARANČE U KERAMIČKIM POSUDAMA NA TERASAMA- GIARDINO SEGRETO – INTIMNI OBITELJSKI VRT U KOJEMU SE UZGAJA CVIJEĆE




9

PALAZZO FARNESE - CAPRAROLA

CAPRAROLA (VITERBO, LAZIO), 1559. ARH. JACOPO BAROZZI 'VIGNOLA‘

VILLA LANTE - BAGNAIABAGNAIA (VITERBO, LAZIO), 1573. - IDEALNA KOMPOZICIJA TALIJANSKOG PERIVOJA 16. STOLJEĆ A

ARH. JACOPO BAROZZI 'VIGNOLA'POVRŠINA 1,5 HA - DULJINA 240 M, ŠIRINA 80 M - OSNOVNI MODUL 80X80 M

VIGNOLINE INOVACIJE: VODENI LANAC - CATENA D’ACQUA , VODENO OGLEDALO - PARTERRE D’ACQUA

VILLA D'ESTE - TIVOLI

TIVOLI (OKOLICA RIMA, LAZIO), 1575. AUTOR PERIVOJA: ARH. PIRRO LIGORIOHIDRAULIČKI SUSTAV FONTANA: OLIVIERO OLIVIERI

POVRŠINA: 4 HA FONTANA STOTINU VODOSKOKA - CENTO FONTANELLE FONTANA ORGULJE - FONTANA ORGANO

VILLA BARBARO - MASER

MASER (TREVISO, VENETO), OKO 1560. - CASA DI CAMPAGNA ARH. ANDREA PALLADIO VENECIJANSKA INAČICA RENESANSNOGA PERIVOJA

VILLA ALDOBRANDINI - FRASCATI

FRASCATI (LAZIO), 1598.-1603.MODEL PERIVOJA 17. STOLJEĆ ABAROKNI MOTIV: TROKRAKA ALEJA - “GUŠĆ A NOGA” - PATTE-D’OIE

AUTORI: GIACOMO DELLA PORTA, CARLO MADERNA, GIOVANNI FONTANAHIDRAULIČKI SUSTAV: OLIVIERO OLIVIERI

GIARDINO DI BOBOLI - FIRENCA

FIRENCA/FIRENZE, 1549.-1700.RENESANSNA, MANIRISTIČKA I BAROKNA PERIVOJNA OBILJEŽJA

VILLA GAMBERAIA - SETTIGNANO

SETTIGNANO (FIRENCA, TOSCANA), OKO 1610.MANIRISTIČKI PERIVOJ

VILLA GARZONI - COLLODI

COLLODI (LUCCA, TOSCANA), 1650.COLLODI - “RODNO MJESTO” PINOCCHIA

VILLA REALE - MARLIA

MARLIA (LUCCA, TOSCANA), 1650.PERIVOJNO KAZALIŠTE




10

DUBROVAČKI RENESANSNI PERIVOJ15.-18. STOLJEĆE

DUBROVAČKI LJETNIKOVCI I PERIVOJI

NEKAD - OKO 300 LJETNIKOVACA S PERIVOJIMADANAS - 70-AK, OD TOGA 20-AK ZNATNIJE SAČUVANOLOŠE STANJE MALOBROJNIH OČUVANIH PERIVOJA- LJETNIKOVAC STJEPOVIĆ A SKOČIBUHE, DUBROVNIK - LJETNIKOVAC RESTIĆ, RIJEKA DUBROVAČKA- LJETNIKOVAC BUNIĆ-GRADIĆ, GRUŽ- LJETNIKOVAC STAY, RIJEKA DUBROVAČKA

OBNOVA LJETNIKOVACA I PERIVOJA

MALOBROJNI OBNOVLJENI LJETNIKOVCI I PERIVOJI

- LJETNIKOVAC SORKOČEVI

Ć, RIJEKA DUBROVA

ČKA (OBNOVLJEN I PONOVNO ZAPUŠTEN)- LJETNIKOVAC SORKOČEVIĆ, GRUŽ/LAPAD

- LJETNIKOVAC SKOČIBUHA, SUĐURAĐ

ZAJEDNIČKO TALIJANSKOM I DUBROVAČKOM RENESANSNOM PERIVOJU

ISTODOBNI NASTANAK I RAZVOJ (15. I 16. ST.)INTROVERTIRANOST I EKSTROVERTIRANOST

ARHITEKTONSKE I PERIVOJNE TERASENEDJELJIVOST ZGRADE I PERIVOJAKULTURNI I DRUŠTVENI ŽIVOT U PERIVOJU

ŠTO TALIJANSKI RENESANSNI PERIVOJ IMA, A DUBROVAČKI PERIVOJ NEMA

VEĆ A POVRŠINAJEDNOOSNA KOMPOZICIJA I SIMETRIJAREPREZENTATIVNOST

VODENE IGRE I RASKOŠNE FONTANESKULPTUREUKRASNI PERIVOJNI PARTERITOPIARIJRAZNOLIKOST I BOGATSTVO SENZACIJASKRIVENI/INTIMNI VRT - GIARDINO SEGRETO MONOKROMNOST

POSEBNOST DUBROVAČKOGA RENESANSNOG PERIVOJA -ŠTO DUBROVAČKI PERIVOJ IMA, A TALIJANSKI PERIVOJ NEMA

MORE (PRIMORSKI PERIVOJI)KAMEN (PERIVOJ-GRAĐEVINA)ODRINA (PERGOLA, BRAJDA) – VINOVA LOZAKAMENI ZIDIĆ DUŽ ŠETNICA (NOSI STUPOVE ODRINE)KORISNOST (UTILITARNOST)POLIKROMNOST (ARAPSKO-NORMANSKI UTJECAJ)

VODA U DUBROVAČKOM PERIVOJU

MORE - BAZENI I RIBNJACI, POSUĐENI MORSKI KRAJOLIK ZIDNE FONTANE, BUNARI, RIJETKE SU VELIKE FONTANE




11

TLOCRT I POVRŠINA PERIVOJA

GEOMETRIJSKI TLOCRTRIJETKA JEDNOOSNA KOMPOZICIJA LJETNIKOVCA I PERIVOJAMALENA POVRŠINA - NAJČEŠĆE 0,2-1,0 HA

IZNIMNO VEĆ A POVRŠINA - TRSTENO 1,7 HA

NATPISI U PERIVOJU

NEKA SU DALEKO ZAVIST, SVAĐE, TAŠTINA I BRIGE;ŠPILJE, VRTOVI, HRIDI NJEGUJE SPOKOJ I MIR.

NATPIS NA ULAZU U SARAKIN PERIVOJ NA PLO Č AMA

DIČIM SE SUSJEDIMA, NO JOŠ SE VIŠE PONOSIM VODOM,ZDRAVIM PODNEBLJEM I OBRADOM SVIJETLOGA GOSPODARA.EVO TI PUTNIČE, OČITIH TRAGOVA LJUDSKOGA RADA,GDJE VALJANO UMIJEĆE USAVRŠAVA DIVLJU PRIRODU.

NATPIS U PERIVOJU U TRSTENU IZ 1502. GODINE

TRSTENO

NAJVEĆI (1,7 HA) I NAJZNAČ AJNIJI RENESANSNI DUBROVAČKI PERIVOJJEDNOOSNA KOMPOZICIJA PERIVOJA ZAPOČETA 1494. GODINEJEDNOOSNA KOMPOZICIJA IZNIMKA MEĐU DUBROVAČKIM RENESANSNIM PERIVOJIMALJETNIKOVAC I PAVILJON-VIDIKOVAC (GLORIJET) U OSI KOMPOZICIJE PERIVOJA

AKVEDUKT, RENESANSNI NIMFEJ I BAROKNA FONTANA




12

FRANCUSKI BAROKNI PERIVOJ17.-18. STOLJEĆE

FRANCUSKI RENESANSNI PERIVOJ

1494. GODINA – SREDINA 17. STOLJEĆ ANASTAJE I RAZVIJA SE IZ SREDNJOVJEKOVNIH VRTOVA UTVR ĐENIH DVORACA POD UTJECAJEMTALIJANSKIH RENESANSNIH PERIVOJABLOIS - 1499., ARH. PACELLO DA MERCOGLIANO, JEDAN OD PRVIH RENESANSNIH PERIVOJA UFRANCUSKOJ - PREPOZNATLJIVI DETALJI TALIJANSKOGA PERIVOJA, DOJAM CJELINE JOŠ UVIJEK JESREDNJOVJEKOVNI VERNEUIL - OKO 1500., ARH. JACQUES DU CERCEAU, PRVI PUTA U FRANCUSKOJ POSTIGNUTAJEDNOOSNA KOMPOZICIJA DVORCA I PERIVOJACHARLEVAL - ZAPOČET 1560., MOTIVI TALIJANSKOGA RENESANSNOG PERIVOJA, NAJAVA VELIKIHKOMPOZICIJA FRANCUSKOGA BAROKNOG PERIVOJA VILLANDRY - POČETAK 17. STOLJEĆ A, PERIVOJ – POVRTNJAK/POTAGER RICHELIEU - 1627.-1637., ARH. JACQUES LEMERCIER, URBANISTIČKO-ARHITEKTONSKO-PERIVOJNO-PEJSAŽNA CJELINA - GRAD, DVORAC, PERIVOJ, ŠUMA

OBILJEŽJA FRANCUSKOG BAROKNOG PERIVOJA

DRUGA POLOVICA 17. STOLJEĆ APERIVOJI DVORACAPERIVOJ - DIO VELIKE PEJSAŽNE KOMPOZICIJE

VELIKA POVRŠINA - NEKOLIKO STOTINA HEKTARAPERIVOJ - METAFORA GRADAPERIVOJ - POZORNICA I SCENOGRAFSKI PROSTOR JEDNOOSNA SIMETRIČNA KOMPOZICIJA SAGLEDIVA S JEDNOGA MJESTABOSKETI - PERIVOJNI GAJEVIPERIVOJNI PARTERI - TOPIJARIJ (ŠIMŠIR), CVIJEĆE, TRAVA, PIJESAK RAZLIČITIH BOJA- PARTERRE DE BRODERIE, PARTERRE DE COMPARTIMENT, PARTERRE A L’ANGLOISE, PARTERRE DE PIECES COUPEES POUR DES FLEURS, PARTERRE D’ORANGERIE

ALEJE - GLAVNA ALEJA - U OSI DVORCA I PERIVOJA, SPOREDNE ALEJEPALISADESKULPTURE

VODA - FONTANE I BAZENI

ANDR Ė LE NÔTRE (1613.-1700.)

VAUX-LE-VICOMTE, 1656.-1661. VERSAILLES, 1661.-1708.CHANTILLY, 1663.-1700.MARLY, 1679.SCEAUX, 1670.SAINT CLOUD

VAUX-LE-VICOMTE

1656.-1661., PREDLOŽAK I POTICAJ ZA VERSAILLES AUTORI: ANDRE LE NOTRE (PERIVOJ), LOUIS LE VAU (DVORAC), CHARLES LE BRUN (SKULPTURE)




13

VERSAILLES

1661.-1708.GRAD, KRALJEVSKA REZIDENCIJA, PERIVOJ DVORCAPREDLOŽAK I POTICAJ ZA EUROPSKE KRALJEVSKE I PLEMIĆKE DVORCE

BAROKNI PERIVOJI U EUROPI – 17.-18. STOLJEĆE

HAMPTON COURT PALACE – LONDON, ARH. CHARLES BRIDGEMAN

HET LOO, APELDOORN (NIZOZEMSKA), WWW.HETLOO.NL LA GRANJA - ŠPANJOLSKACASERTA – POKRAJ NAPULJA (ITALIJA)SANKT PETERSBURG - RUSIJASCHÖNBRUNN – BEČ (AUSTRIJA), 1714., ISPREPLETANJE OBILJEŽJA TALIJANSKOG RENESANSNOG IFRANCUSKOG BAROKNOG PERIVOJA, AUTOR DVORCA: ARH. FISCHER VON ERLACH, AUTOR PERIVOJA:

ARH. HOHENBERGNJEMAČKA:KARLSRUHE - 1715.-1719., IDEALNI BAROKNI GRAD-REZIDENCIJA-PERIVOJCHARLOTENBURG (BERLIN)SANSSOUCI (POSTDAM, BERLIN)NYMPHENBURG (MÜNCHEN)HERRENHAUSEN (HANOVER)




14

ENGLESKI PEJSAŽNI PERIVOJ18.-19. STOLJEĆE

NAJAVA PEJSAŽNE ZAMISLI

CASTLE HOWARD, 1701., ARH. SIR JOHN VANBRUGHSTOWE, 1715.-1726., ARH. CHARLES BRIDGEMAN

PRIRODNI PEJSAŽNI PERIVOJ - NATURAL LANDSCAPE GARDEN

1730.-1820.IZVORI I UTJECAJIPASTORALNI ENGLESKI KRAJOLIK MISAO PROSVJETITELJSTVA – SLAVLJENJE PRIRODE

JOSEPH ADDISON (1672.-1719.) - PRVI KRITIZIRA FORMAL GARDEN 1703.; ALEXANDER POPE (1688.-1740.)JEAN JACQUES ROUSSEAU (1712.-1778.)

UTJECAJ SLIKARA PEJSAŽISTAUTJECAJ KINESKIH PERIVOJA - KINESKO-ENGLESKI PERIVOJI / ANGLO-CHINOIS STYLE

UTJECAJ SLIKARA PEJSAŽISTA NA POJAVU PEJSAŽNOGA PERIVOJA

1730. – PRVI POKUŠAJ PODIZANJA PERIVOJA PREMA UMJETNIČKOJ SLICICLAUDE LORRAIN (1600.-1682.), NICOLAS POUSSIN (1594.-1665.), ANTOINE WATTEAU (1684.-1721.),JEAN-HONOR Ē FRAGONARD, 1765.

RAZVOJNE ETAPE ENGLESKOGA PEJSAŽNOG PERIVOJA

PREDROMANTIČ ARSKI STIL - 1730.-1750.PRIRODNI STIL - NATURAL STILE - 1750.-1820.ROMANTIČ ARSKI STIL - THE PICTURESQUE GARDEN & THE VICTORIAN GARDEN - SREDINA 19. ST.

PREDROMANTIČ ARSKI STIL - 1730.-1750.

ARH. WILLIAM KENT (1685.-1748.)NAGLAŠAVAJU SE SADRŽAJI U PERIVOJU: HRAMOVI, MOSTOVI, RUŠEVINE, ŠPILJEROUSHAM (OXFORDSHIRE, ENGLESKA), ARH. WILLIAM KENT, 1738.STOWE (BUCKINGHAMSHIRE, ENGLESKA), ARH. WILLIAM KENT, 1735., PEJSAŽNO PREOBLIKOVANJEBAROKNOGA PERIVOJA

STOURHEAD (WILTSHIRE, ENGLESKA), AUTOR: HENRY HOARE II., 1743.

PRIRODNI STIL - NATURAL STILE - 1750.-1820.

LANCELOT BROWN 'CAPABILITY' (1715.-1783.)OBILJEŽJA PERIVOJA:

- NATURALIZACIJA PERIVOJA- UKLANJANJE SVIH SADRŽAJA IZ PERIVOJA - JEDNOSTAVNOST PERIVOJNE KOMPOZICIJE- TRI BITNA ČINITELJA: OBLIKOVANJE ZEMLJIŠTA, NASADI DRVEĆ A (BUKVA), VODA

HA-HA – INOVACIJA LANCELOTA BROWNAPETWORTH (WEST SUSSEX, ENGLESKA), AUTOR: LANCELOT BROWN 'CAPABILITY‘

BLENHEIM (OXFORDSHIRE, ENGLESKA), 1764., AUTORI: ARH. HENRY WISE, ARH. SIR JOHN VANBRUGH; PEJSAŽNO PREOBLIKOVANJE: LANCELOT BROWN




15

ROMANTIČ ARSKI STIL - THE PICTURESQUE GARDEN & THE VICTORIAN GARDEN

SREDINA 19. STOLJEĆ A1794. FILOZOFI KRITIZIRAJU PRIRODNI PEJSAŽNI PERIVOJRICHARD PAYNE KNIGHTUVEDALE PRICE

ARH. HUMPHRY REPTON (1752.-1818.)WILLIAM SAWREY GILPIN (1762.-1843.)OBILJEŽJA PERIVOJA:

IZOSTANAK TEORIJA I VRSNOGA DIZAJNAEGZOTIČNE BILJKE - GARDENESQUE STYLE HISTORICIZAM - NEORENESANSNI TALIJANSKI PERIVOJIROMANTIZAMSLIKOVITOST

PRVI PEJSAŽNI PERIVOJI U EUROPI - DRUGA POLOVICA 18. STOLJEĆ A I 19. STOLJEĆE

ERMENONVILLE, 1766. (MARQUIS DE GIRARDIN) - JEZERO S OTOČIĆEM I JABLANIMA S GROBOMJEAN JACQUES ROUSSEAU-A - PREPOZNATLJIVA SLIKA ROMANTIČ ARSKOGA PERIVOJALE PETIT TRIANON / MALI TRIJANON - LE HAMEAU, VERSAILLES, 1778.-1782. – MAJUR MARIJE

ANTOANETELA REGGIA, CASERTA, 1782. (ARH. L. VANVITELLI, BOTANIČ AR GRAEFER)ENGLISCHER GARTEN, MÜNCHEN, 1804. (FRIEDRICH LUDWIG VON SCKELL)NYMPHENBURG, MÜNCHEN, POČ. 19. ST. (FRIEDRICH LUDWIG VON SCKELL) – PEJSAŽNOPREOBLIKOVANJE BAROKNOGA PERIVOJAMUSKAU, PRVA POLOVICA 19. ST., NARUČITELJ: PRINC HERMAN PÜCKLER, UZOR ZA PERIVOJMAKSIMIR U ZAGREBU, SLIKAR SCHIRMER – SLIKARSKE VIZIJE PERIVOJA

PERIVOJI DVORACA U HRVATSKOJ – OD POČETKA 17. DO POČETKA 20. STOLJEĆ A

NAJVAŽNIJI PERIVOJI DVORACA SJEVERNE HRVATSKE:TRAKOŠĆ AN, OPEKA, LUŽNICA, STUBIČKI GOLUBOVEC, NOVI DVORI ZAPREŠIĆKI, VELIKI BUKOVEC;

VALPOVO, NAŠICE, DONJI MIHOLJACWWW.DVORCI.HR




16

JAVNI GRADSKI PERIVOJI(18.)-19. STOLJEĆE

NOVA ULOGA PERIVOJNE ARHITEKTURE U 19. STOLJEĆU

GRADOTVORNOST PERIVOJNE ARHITEKTUREPERIVOJI - JAVNI GRADSKI PROSTORIPRIRODNI, TEHNIČKI, ESTETSKI I SOCIJALNI ASPEKTI PERIVOJNE ARHITEKTUREPERIVOJI - ZADOVOLJAVANJE HIGIJENSKIH, REKREACIJSKIH I EDUKACIJSKIH POTREBA GRAĐ ANAPRVE ŠKOLE PEJSAŽNE ARHITEKTURE

STILSKA OBILJEŽJA PERIVOJNE ARHITEKTURE 19. STOLJEĆ A

ROMANTIČ ARSKA PERIVOJNA SCENOGRAFIJAHISTORICISTIČKA PERIVOJNA SCENOGRAFIJASKLONOST BOTANIČKIM ZBIRKAMA I EGZOTIČNOM BILJU

MOTIVI KLASIČNE PERIVOJNE ARHITEKTURE – RENESANSE I BAROKAGEOMETRIJSKA TLORISNA KOMPOZICIJA - UTJECAJ KLASICIZMAPEJSAŽNA TLORISNA KOMPOZICIJA - UTJECAJ ENGLESKOG PERIVOJAISPREPLETANJE PEJSAŽNOG I KLASIČNOG PERIVOJNOG DIZAJNAHISTORICISTIČKE PERIVOJNE GRAĐEVINE I OPREMA

ENGLESKA U 19. STOLJEĆU

1845. - ZAKON O PODIZANJU JAVNIH PERIVOJA; LONDON - 600 HEKTARA JAVNIH PERIVOJAENGLESKI DOPRINOS PEJSAŽNOJ ARHITEKTURI:

- PASTORALNI UGOĐ AJ I PEJSAŽNA SLIKOVITOST

- SQUARE (PERIVOJNI TRG)- CRESCENT (BATH 18. ST. - KING’S CIRCUS & ROYAL CRESCENT, LANSDOWN CRESCENT)REGENT'S PARK , LONDON, ARH. JOHN NASH, 1812.SEFTON PARK , LIVERPOOL, ARH. EDUARD ANDRÉ, 1867.

FRANCUSKA/PARIZ U 19. STOLJEĆU

KLASICISTIČKA PERIVOJNA ARHITEKTURA – UZOR ZA EUROPSKE GRADOVEURBANISTIČKA PREOBRAZBA PARIZA U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆ A - NOSITELJI PREOBRAZBE:NAPOLEON III. I GRADONAČELNIK EUGÉNE HAUSMANNGRADSKE PERIVOJNE ŠUME PARIZA

- BOIS DE BOULOGNE (BULONJSKA ŠUMA)- BOIS DE VINCENNES (VENSANSKA ŠUMA)GRADSKI PERIVOJI

- PARC DES BUTTES-CHAUMONT - PARC DE MONCEAU- PARC DU CHAMP DE MARS

AVENIJE – AVENUE DES CHAMPS-ELYSÉES BULEVARI - SAINT GERMAINE, SEBASTOPOL, HAUSSMANN

BOIS DE BOULOGNE - BULONJSKA ŠUMA, PARIZ

RENESANSNO-BAROKNA KRALJEVSKA LOVAČKA ŠUMA

1852.-1860. PEJSAŽNO-ROMANTIČ ARSKA OBNOVA AUTORI OBNOVE: ARH. LOUIS VARÉ, ARH. PIERRE BARILLET-DESCHAMPSRENESANSNO-BAROKNI PLAN – PRIJE PEJSAŽNE OBNOVEPEJSAŽNO ROMANTIČ ARSKI PLAN – PREOBLIKOVANJE SREDINOM 19. STOLJEĆ A




17

PARC LE BUTTES-CHAUMONT, PARIZ, 1864.-1867.

KAMENOLOM / GRADSKO SMETLIŠTE / ROMANTIČ ARSKI GRADSKI PERIVOJ AUTOR: ARH. PIERRE BARILLET-DESCHAMPS

NJEMAČKA U 19. STOLJEĆU

SRCE EUROPSKOG ROMANTIZMA

NEUSCHWANSTEIN, DVORAC LUDWIGA II. BAVARSKOG, 1869., ARH. REIDELMUSKAU, PERIVOJ PRINCA HERMANNA PÜCKLERA, UZOR ZA MAKSIMIR SUSTAV JAVNIH GRADSKIH PERIVOJA NA RENESANSNO-BAROKNIM UTVR ĐENJIMA GRADOVA

AUSTRIJA U 19. STOLJEĆU

UZOR PERIVOJNOJ ARHITEKTURI HRVATSKEBEČ, RINGSTRASSE, DRUGA POLOVICA 19. STOLJEĆ A

UZOR ZA PREOBRAZBE POVIJESNIH SREDIŠTA EUROPSKIH GRADOVALAXENBURG, POČETAK 19. STOLJEĆ A – UZOR ZA PERIVOJ MAKSIMIR

BEČ - RINGSTRASSE – JAVNE ZGRADE, PERIVOJI I PERIVOJNI TRGOVI

URBANA PREOBRAZBA POVIJESNOGA SREDIŠTA BEČ A _ 1859.-1885.

RINGSTRASSE – KRUŽNA ULICA (PRSTEN) S 4-REDNIM DRVOREDOM NA MJESTU SREDNJOVJEKOVNO-RENESANSNIH UTVR ĐENJA, ŠIRINA 57 M, DULJINA 3,5 KMJAVNE ZGRADE: SVEUČILIŠTE, GRADSKA VIJEĆNICA, PARLAMENT, DVORSKO KAZALIŠTE, NOVI CARSKIDVOR, MUZEJI, OPERA, CRKVE

PERIVOJI I PERIOVJNI TRGOVI: STADTPARK, VOLKSGARTEN, BURGGARTEN, MARIATHERESIENPLATZ,RATHAUSPARK

LAXENBURG

LJETNA CARSKA REZIDENCIJA JUŽNO OD BEČ ALOVAČKI RENESANSNO-BAROKNI DVORAC S PERIVOJEMPEJSAŽNO-ROMANTIČ ARSKA OBNOVA POČETKOM 19. STOLJEĆ AUZOR ZA PERIVOJ MAKSIMIR

SAD U 19. STOLJEĆU

SUSTAVI GRADSKIH PERIVOJA – DOPRINOS AMERIČKE PEJSAŽNE ARHITEKTURE 19. STOLJEĆ ATHOMAS JEFFERSON (1743.-1826.) – DRUGI AMERIČKI PREDSJEDNIK, OSNOVAO ZAKLADU ZAPEJSAŽNU UMJETNOST

ARH. PIERRE CHARLES L'ENFANT (1754.-1825.) - AUTOR PLANA WASHINGTONA; UTJECAJ: FRANCUSKIBAROKNI PERIVOJI I URBANIZAM 18. STOLJEĆ AFREDERICK LAW OLMSTED (1822.-1903.)

AUTOR BROJNIH PERIVOJA AMERIČKIH GRADOVA ZAJEDNO S ARHITEKTOM CALVERTOM WAUXOM- CENTRAL PARK, NEW YORK, 1857. – PRVI VELIKI JAVNI PERIVOJ U AMERICI- PROSPECT PARK, NEW YORK, 1866.- RIVERSIDE ESTATE, CHICAGO, 1869.- PARKWAY, BOSTON, 1886.




18

NAJVAŽNIJI JAVNI GRADSKI PERIVOJI U HRVATSKOJ

ZAGREB- MAKSIMIR - PERIVOJNA/LENUCIJEVA POTKOVA- RIBNJAK

OSIJEK - GRADSKI VRT- PERIVOJ KRALJA TOMISLAVA (PUKOVNIJSKI VRT)- ŠETALIŠTE PETRAV PRERADOVIĆ A (SAKUNTALA)

VARAŽDIN- ŠETALIŠTE VATROSLAVA JAGIĆ A (GRADSKO ŠETALIŠTE)

SPLIT- STROSSMAYEROV PERIVOJ (Đ ARDIN)- MARJAN

ZADAR - GRADSKI PERIVOJ (PERIVOJ KRALJICE JELENE MEDIJEVKE)- PERIVOJ BLAŽEKOVIĆ (PERIVOJ VLADIMIRA NAZORA)

RIJEKA- GRADSKI PERIVOJ (PERIVOJ MLAKA)- PERIVOJ NIKOLE HOSTA (NADVOJVODIN PERIVOJ)

KARLOVAC- ŠETALIŠTE MARIJE VALERIJE- VRBANIĆEV PERIVOJ

ŠIBENIK - GRADSKI PERIVOJ (Đ ARDIN)

OPATIJA- PERIVOJ ANGIOLINA- PERIVOJ SV. JAKOVA- OBALNO ŠETALIŠTE FRANJE JOSIPA I.

LJEČILIŠNI PERIVOJI U HRVATSKOJ

STUBIČKE TOPLICE VARAŽDINSKE TOPLICEDARUVAR – JULIJEVE PERIVOJLIPIK




19

MAKSIMIR 18.-19. STOLJEĆE

VRIJEDNOSTI MAKSIMIRA U KONTEKSTU EUROPSKE PERIVOJNE UMJETNOSTI

NAJVEĆI I NAJVRJEDNIJI PERIVOJ U HRVATSKOJRANO POJAVLJIVANJE – JEDAN OD PRVIH JAVNIH PERIVOJA U EUROPI

VELIKA POVRŠINAUMJETNIČKA VRIJEDNOST

RAZLOZI ZA OSNIVANJE MAKSIMIRA

NA POMOĆ POTREBNIMA, KOJI SE NISU ODALI NERADU,MIRNIM GRAĐ ANIMA KAO POTICAJ ZA KORISNIJE I ISTODOBNO UGODNIJE OBRAĐIVANJE ZEMLJE,NA URES METROPOLE, A ISTO TAKO ZA DIKU DOMOVINEI DUŠAMA UMORNIM OD JAVNIH POSLOVA I ZBILJE ŽIVOTNE,

DA SE OSVJEŽE NEDUŽNIM NASLADAMA PRIRODE … ... 1847.(tekst kojega je biskup Haulik dao uklesati na obelisku u perivoju, koji obrazlaže razloge podizanja)

MAKSIMIR I JAVNI PERIVOJI U EUROPI

1630. HYDE PARK (LONDON), 1660.-85. / OTVOREN JAVNOSTI1755. AUGARTEN (BEČ) / OTVOREN JAVNOSTI1766. PRATER (BEČ) / OTVOREN JAVNOSTI1787. BAROKNI MAKSIMIR 1806. ENGLISCHER GARTEN (MÜNCHEN)1812. REGENT'S PARK (LONDON)

1843. BIRKENHEAD PARK (ENGLESKA)1843. ROMANTIČ ARSKI MAKSIMIR 1852. BOIS DE BOULOGNE (PARIZ) – ROMANTIČ ARSKA OBNOVA1857. CENTRAL PARK (NEW YORK)1863. STADTPARK (BEČ)1863. PARC DES BUTTES-CHAUMONT (PARIZ)1867. SEFTON PARK (LIVERPOOL)1870. PARC MONTSOURIS (PARIZ)

POVRŠINA MAKSIMIRA

400 HEKTARA (ZAGREB – 1845. GODINE OKO 15.000 STANOVNIKA)PRIBLIŽNO POLOVICA BULONJSKE ŠUME U PARIZUPRIBLIŽNO DVOSTRUKA POVRŠINA REGENT’S PARKA U LONDONU

AUTORI MAKSIMIRA – POTVRDA UMJETNIČKE VRIJEDNOSTI

BISKUP JURAJ HAULIK – AUTORSKA ZASLUGA ZA OSMIŠLJAVANJE ROMANTIČ ARSKOGA MAKSIMIRA AUTORSKA GRUPA – PREOBLIKOVANJE KRALJEVSKOG PERIVOJA LAXENBURG JUŽNO OD BEČ A

MICHAEL RIEDEL (GLAVNI VODITELJ RADOVA)FRANZ SCHÜCHTLEOPLOD PHILIPP

FRANJO SERAFIN KÖRBLER (VRTLAR)JOSEPH KÄSCHMANN (KIPAR) ANTUN DOMINIK FERNKORN (KIPAR)




20

RAZVOJNE ETAPE I KREATORI MAKSIMIRA

BAROKNI MAKSIMIR (1787.-1794.)BISKUP MAKSIMILIJAN VRHOVAC - ZAČETNIK MAKSIMIRAMAKSIMIR – MAKSIMILIJANOV MIR – NAZIV PERIVOJA U Č AST VRHOVCA

ROMANTIČ ARSKI MAKSIMIR (1838.-1847.)BISKUP JURAJ HAULIK - ZASLUŽAN ZA ZAVRŠETAK MAKSIMIRAJURJAVES – RANIJI NAZIV PERIVOJA U Č AST HAULIKA

UZORI ZA MAKSIMIR

PERIVOJ PRINCA PÜCKLERA - MUSKAU (PRUSKA)PERIVOJ KRALJEVSKOGA LJETNOG DVORCA – LAXENBURG (AUSTRIJA)

SEDAM PERIVOJNIH VIDIKA

PAVILJON VIDIKOVAC - SREDIŠNJA TOČKA PERIVOJNE KOMPOZICIJEIVAN ZASCHE, GRAFIKE U ALBUMU PARK JURJAVES, BEČ, 1853.1. ULAZNA BAROKNA ALEJA2. POGLED NA PAVILJON KIŠOBRAN/PARAPLUIE , DANAS MOGILA 3. POGLED NA ŠVICARSKU DOLINU I ŠVICARSKU KUĆU4. POGLED NA DOLINU DALIJA S OBELISKOM5. POGLED NA HAULIKOV LJETNIKOVAC – IZ LJETNIKOVCA NA VIDIKOVAC6. POGLED NA DOLINU SA SKULPTUROM ŽETELICE7. POGLED NA JEZERA I SAVSKU DOLINU

MAKSIMIRSKI PAVILJONI

JEKA - LATERNE TEMPEL KIŠOBRAN – PARAPLUIE - NA NJEGOVU MJESTU 1925. IZGRAĐENA MOGILA HRAM PRIRODE - BELLEVUE, NATUR TEMPEL NARODNI HRAM - VOLKS TEMPEL - NA NJEGOVU MJESTU IZGRAĐENA KAPELA SV. JURJAGLORIETMAURSKI PAVILJON

GRAĐEVINE U PERIVOJU

VIDIKOVAC - KIOSK VRATARSKA KUĆ A - PORTIRNICA

ŠVICARSKA/TIROLSKA KUĆ AKAPELA SV. JURJABISKUPSKI LJETNIKOVACMIRNA KOLIBA - TIHI SANBREZOVA KOLIBA / RIBARSKA KUĆ A

MAKSIMIRSKE SKULPTURE

NAPULJSKI RIBAR ŽETELICA - VRTLARICAGRUPA DJEČ AKAKIP SV. JURJAOBELISK




21

MAKSIMIRSKI VRTOVI I GAJEVI

RUŽIČNJAK - ROZARIJ VRT BISKUPSKOGA LJETNIKOVCA VRT HORTENZIJA

VRT ZA PČELEZVJERINJAK - JELENJI GAJ

DOLINA DALIJA ŠVICARSKA DOLINA SLAVUJEV GAJDRUIDSKI GAJ

IZ PREDGOVORA ALBUMA PARK JURJAVES , BEČ , 1853.

"... SADA NAILAZIMO NA LJUPKE TRATINE, SADA NA SJENOVITE ŠUMSKE STAZE,SADA DOLAZIMO U SVJEŽE DOLINE I KLANCE, SAD SE STERU PRED NAMA DALEKE RAVNICE, A DA I NESLUTIMO BLIZINU PLANINE ..."




22

KINESKA PERIVOJNA TRADICIJA10. STOLJEĆE PRIJE KRISTA - 19. STOLJEĆE

ODNOS ČOVJEKA I PRIRODE

ČOVJEK ISTOKA IDE USUSRET PRIRODI – ŽELI UČITI OD NJE, PRILAGODITI JOJ SE, STOPITI SE SNJOM, POSTATI DIO PRIRODE

ČOVJEK ZAPADA STVARA U PRIRODI SVOJU ANTROPOCENTRIČNU ZAMISAO SVIJETA – PRILAGODITI IPODREDITI PRIRODU SEBI I SVOJIM POTREBAMA

KINESKI I JAPANSKI PERIVOJ

UTEMELJENI SU NA FILOZOFIJI DA JE ČOVJEK DIO PRIRODE I DA SE NE MIJENJA KAO NI PRIRODAKADA DOSTIGNE KLIMAKS (OPTIMALAN STUPANJ PRIRODNOG RAZVOJA BILJNOGA SVIJETA)PRIKAZUJU PRIRODU U MALOM PROSTORU – NE REALISTIČKIM OPONAŠANJEM, VEĆ NASIMBOLIČ AN NAČIN (APSTRAKCIJOM KROZ UMJETNIČKU SENZIBILNOST)

KINESKI PERIVOJ

TEMELJI SE NA KINESKOJ FILOZOFIJI - KONFUCIONIZMU I TAOIZMU VEZAN UZ SLIKARSTVO, PJESNIŠTVO, LITERATURU, SKULPTURU I ARHITEKTURURAZUMIJEVANJE IZMEĐU ČOVJEKA I PRIRODE - POLAZIŠTE KINESKOGA RAZMIŠLJANJA IFILOZOFIJEPOISTOVJEĆIVANJE VRTA/PERIVOJA I KRAJOLIKA - IDEOGRAM MU = VRT = KRAJOLIK

KINESKA FILOZOFIJA

ZAOKUPLJENA METAFIZIČKIM (NADPRIRODNIM) SILAMATAOISTIČKA KONCEPCIJA - TAO = PUT / NAČIN DOLASKA DO SAVRŠENSTVA / SPOZNAJESVI LJUDI MORAJU ŽIVJETI, RADITI I UMRIJETI PO ZAKONIMA PRIRODE JIN-JANG KONCEPCIJA TEMELJI SE NA JEDINSTVU SUPROTNOSTICILJ JE POSTI Ć I SKLAD SUPROTNOSTI

IZVORI PEJSAŽNOGA DIZAJNA

SLIKARSTVO VJEROVANJE U BESMRTNOST (BESMRTNICI ŽIVE U VISOKIM PLANINAMA)

OSJEĆ AJ ZA PRIRODNU ESTETIKUSPOSOBNOST OCJENJIVANJA PRIRODE (U STAROJ KINI NAJVEĆ A SPOSOBNOST ČOVJEKA)

POVIJESNI RAZVOJ KINESKOG PERIVOJA

PRVI PERIVOJ U KINI - VRIJEME DINASTIJE ZOU (11. ST.-771. G. PR.K.)RAZVOJ KINESKOGA PERIVOJAPOSUĐIVANJE PRIRODE (DO 350. G.PR.K.)REPRODUCIRANJE PRIRODE (350. G.PR.K. – 350. G.)POKORAVANJE PRIRODI (350.-750. G.)

ASIMILACIJA S PRIRODOM (700.-1100. G.)REFLEKTIRANJE PRIRODE (1150.-1350. G.)INTERPRETACIJA PRIRODE I SAMOGA SEBE (OD 14. ST.)




23

VRSTE PERIVOJA U STAROJ KINI

CARSKI PERIVOJIPERIVOJI HRAMOVAPRIVATNI PERIVOJI – INTELEKTUALNI/UČENJAČKI PERIVOJI

PRIVATNI INTELEKTUALNI /UČENJAČKI PERIVOJI

OD 14. ST. - BIJEG OD STVARNOSTI; PROSTOR ISKAZIVANJA EMOCIJA I FILOZOFSKIH IDEJAMJESTO ZA POBOLJŠANJE SAMOGA SEBE

SUZHOU (SHANGHAI)SONG DINASTIJA (907.-1279.)

PAVILJON UZBURKANIH VALOVA - CANGLANGTING RIBAR - WANGSHI

YUAN DINASTIJA (1279.-1368.) LAVLJA ŠPILJA - SHIZILIN

MING DINASTIJA (1368.-1644.)

VRT SKROMNOG ADMINISTRATORA - ZHUOZHENG YUAN VRT UMJETNOSTI I OBRTA - YIPU

QUING DINASTIJA (1644.-1912.) VRT ZA OSTATAK ŽIVOTA - LIU YUAN VRT BRAČNOGA PARA - OU YUAN VRT SREĆE I ZADOVOLJSTVA - YI YUAN

OBILJEŽJA KINESKOGA PERIVOJA

PERIVOJ JE NEMOGUĆE SAGLEDATI JEDNIM POGLEDOM - LABIRINT / IZLOŽBA SLIKA

KRETANJE U PERIVOJU - “CIK-CAK” KRETANJE, KRIVUDAVE/IZLOMLJENE ŠETNICE, ULAZI I IZLAZI –

NE VIDI SE POČETAK NI KRAJ VELIČINA PERIVOJA - VELIČINA NIJE PRESUDNA ZA VRSNOĆU I LJEPOTU - «LIJEP VRT NE MORA BITI VEĆI OD MAČJE KOŽE»ILUZIJA VELIKOG PROSTORA - SKRIVA SE POČETAK I KRAJILUZIJA BESKONAČNOGA PROSTORA - POSUĐIVANJE POGLEDA, ZRCALJENJEOKVIR SLIKE – LINK WINDOW - OTVOR ZA “VEZU”, SCENOGRAFSKI PRIZOR KRUŽNI I KVADRATIČNI OTVORI - UPORIŠTE U KOZMOLOGIJI STARE KINE; KRUG - SIMBOL NEBA,KVADRAT - SIMBOL ČOVJEKOVA USTROJSTVA NA ZEMLJIUGOĐ AJ PROSTORA - PERIVOJ NAMIJENJEN MEDITACIJI, RAZGOVORU I ČITANJU, NIJE PRESUDANTLOCRTNI IZGLEDELEMENTI KINESKOGA PERIVOJA – STIJENE, GRAĐEVINE, VODA, BILJKE

STIJENE- OSNOVA KINESKOGA PERIVOJA - POISTOVJEĆIVANJE S PRIRODOM, VRIJEDNOSTKOMPOZICIJE STIJENE OVISI O MEĐUSOBNOM ISPREPLETANJUPOSEBNI OBLICI STIJENA - OSJEĆ AJ LEBDENJAGRAĐEVINE /ZGRADE U PERIVOJUNADKRIVENE ŠETNICE

MOSTOVI I PAVILJONI U PERIVOJU VODA U PERIVOJU - VIZUALNO POVEĆ ANJE PROSTORA / UGOĐ AJ / MIRIS / ZVUK BILJKE - RAZNOLIKOST BILJNIH VRSTA, MIRIS, ZVUK - ŠUŠTANJE LIŠĆ A, UDARCI KAPLJICA KIŠEKUĆ A = PERIVOJ, PERIVOJ = KUĆ A - ISPREPLETANJE VANJSKOG I UNUTARNJEG PROSTORAPROMJENA - SVJETLO-SJENA / JUTRO-PODNE-VEČER / CIK-CAK MOST / VRLUDAVO KRETANJE /

PROMJENE GODIŠNJIH DOBAHODNE PLOHE – RAZNOLIKOST; OBLUTAK, KOMADIĆI KAMENA, PRIRODNE BOJENATPISI U PERIVOJU - NEMA IH U JAPANSKOM PERIVOJU




24

JAPANSKA PERIVOJNA TRADICIJA(8.)14.-19. STOLJEĆE

JAPANSKI PERIVOJ – RAZVIO SE IZ KINESKE I INDIJSKE FILOZOFIJE

KYOTO - GLAVNI GRAD JAPANA 784.-1869.NAJSTARIJI I NAJVRJEDNIJI JAPANSKI VRTOVI I PERIVOJI U KYOTU

IZVORI JAPANSKOGA VRTA /PERIVOJA

BUDIZAMDOLAZI IZ KINE U 6. ST.PERIVOJ INSPIRIRAN KRAJOLIKOMGLAVNI MOTIV: JEZERO S OTOKOM - JEZERO = MORE, OTOK = SVETO BRDO

ZEN BUDIZAMDOLAZI IZ INDIJE U 12. ST., VRHUNAC 16.-18. ST.INTELEKTOM SE ŽELI DOSTIĆI BESKRAJNOST KROZ MEDITACIJU I KONTEMPLACIJU KRAJOLIKA

IZRAŽAJNI OBLICI: CRNO-BIJELE SLIKE, CVJETNE KOMPOZICIJE, CEREMONIJA Č AJA

KOMPOZICIJSKA I ARHITEKTONSKA OBILJEŽJA JAPANSKOGA PERIVOJASIMBOLIČ AN PRIKAZ KRAJOLIKA / ODABRANOG PRIZORA IZ KRAJOLIKAPRAVILA ESTETIKE – STILOVI VRTA OD 17. STOLJEĆ A

ASIMETRIČNOST TLOCRTAOTOK I JEZERO - JEZERO U OBLIKU ŽDRALA, OTOK U OBLIKU KORNJAČE - DVA TRADICIJSKASIMBOLA DUGOVJEČNOGA ŽIVOTATEME IZVIRU IZ PRIRODNOGA KRAJOLIKA - PREVLADAVA JEDAN MOTIV: BRDA, BRJEŽULJCI,

VODOTOCI, STIJENE, DOLINE

POSUĐENI KRAJOLIK DOJAM STAROSTINEDJELJIVOST KUĆE I VRTA /PERIVOJA - KUĆ A SE PRILAGOĐ AVA KOMPOZICIJI VRTA/PERIVOJAKOMPOZICIJA KUĆE JE GEOMETRIJSKA, A VRTA/PERIVOJA ORGANSKATRIJEM – OKVIR SLIKE, PROSTOR ZA GLEDANJE VRTA I MEDITIRANJEKAMEN, STIJENA, OBLUTAK, PIJESAK – SIMBOLI PRIRODE; PIJESAK SVJETLE BOJE ZA ZEN VRTOVE VODA – PRIRODNI OBLICI / ZRCALJENJE U VODI - JEZERO, POTOK, VODOPADBILJKE – DRVEĆE, GRMLJE / CVIJEĆE / TOPIARIJŠETNICE I HODNE PLOHE

ZGRADE, PAVILJONI, OGRADE – DRVO, BAMBUS

MOSTOVIKAMENE SVJETILJKE / LANTERNE - TACHI-GATA (SVJETILJKA NA STALKU), IKEKOMI-GATA (SVJETILJKA BEZ STALKA), OKIDORA (POKRETNE SVJETILJKE)TSUKUBAI - FONTANA-ČESMA-VRELO – KAMENA POSUDA I TEKUĆ A VODA S PRATEĆOM OPREMOM -PRANJE RUKU I USTA NA ULAZU U PERIVOJ ILI NA ULAZU U PROSTOR ZA CEREMONIJU Č AJA

PRAVILA ESTETIKE JAPANSKOGA PERIVOJA/VRTA – STILOVI OD 17. STOLJEĆ A

SHIN - KLASIČ ANPREUZIMANJE SVIH ELEMENATA KRAJOLIKAGYO - POLUKLASIČ AN

PREUZIMA NEKE DETALJE KRAJOLIKA, KOMPOZICIJA JE MANJE STROGASO - FANTASTIČ ANPREUZIMA IZUZETKE IZ KRAJOLIKA,SLOBODNA KOMPOZICIJA S MALO ELEMENATA




25

BILJKA – DRVEĆE, GRMLJE, CVIJEĆETREBA STVORITI DOJAM PRIRODE U MALOM PROSTORUPATULJASTE VRSTE I ONE KOJE SPORO RASTUČEŠĆE CRNOGORIČNE I ZIMZELENE BILJKE OD LISTOPADNIH

LISTOPADNE BILJKE - ZBOG CVIJETA U PROLJEĆE ILI BOJE LISTA U JESEN – TREŠNJA, CRVENI JAVOR BAMBUS

CVIJEĆE - AZALEJA, LOTUS, IRIS, HORTENZIJA, ...

VRSTE VRTOVA/PERIVOJA

VRTOVI UZ KUĆU VRTOVI KONTEMPLACIJEPERIVOJI ZA CEREMONIJU Č AJA

VRT UZ KUĆUPROŠIRENJE INTERIJERA, MALENA POVRŠINASAGLEDIV S JEDNOGA MJESTA - PROZORA ILI TRIJEMAMEDITACIJA

VRT KONTEMPLACIJE – ZEN VRT RAZVIO SE IZ ZEN BUDIZMAU VRT SE NE ULAZI VEĆ SE PROMATRA S TRIJEMARYOAN-JI, SAMOSTAN DAIJU-IN, KYOTO, 1488.-1499.

AUTOR: SLIKAR SOAMI24 X 9 METARA

PERIVOJ ZA CEREMONIJU Č AJA “VRLUDAVI” PEJSAŽNI PERIVOJRAZVIO SE IZ ZEN BUDIZMAIZVORNO PROSTOR ZA RELIGIJSKI OBRED

CARSKA PALAČ A KATSURA , KYOTOPERIVOJ ZA CEREMONIJU Č AJA, POVRŠINA 4 HEKTARA

AUTOR: SLIKAR KOBORI ENSHU, 1620.

GLAVNI MOTIV: JEZERO I OTOK - DVA TRADICIJSKA SIMBOLA DUGOVJEČNOGA ŽIVOTA - JEZERO UOBLIKU ŽDRALA (1/6 POVRŠINE PERIVOJA) / OTOK U OBLIKU KORNJAČEPUT OD 1760 KAMENOVA POVEZUJE RAZLIČITE PAVILJONE I POJEDINE VRTOVE:CARSKA PALAČ A, PLUTAJUĆI PAVILJON, PAVILJON ZA ČEKANJE, PAVILJON ZA CEREMONIJU Č AJA,HRAM, VRT-SJENICA …

UTJECAJI KINESKIH I JAPANSKIH PERIVOJA NA PERIVOJNU UMJETNOST EUROPE - TOPIARIJ - UMIJEĆE ŠIŠANJA BILJA RIMLJANI PREUZELI IZ KINE- NATPISI U DUBROVAČKOM RENESANSNOM PERIVOJU – MARKO POLO DONIO IZ KINE / 13.-14. ST.- UTJECAJ KINESKIH PERIVOJA NA RAZVOJ PEJSAŽNOG PERIVOJA U ENGLESKOJ / 18. ST.

- UNOŠENJE KINESKOG I JAPANSKOG DRVEĆ A I GRMLJA U EUROPSKE PERIVOJE – EGZOTI

ČNE BILJNE VRSTE / 18. I 19. ST. (TUJA, GINKO, HORTENZIJA, LONICERA, PITOSPORA, AZALEJA, ...

- UTJECAJ JAPANSKOG PERIVOJA NA PERIVOJNO OBLIKOVANJE U DOBA MODERNE (20. STOLJEĆE)- LA VILLETTE – KINESKI I JAPANSKI UTJECAJI: NADKRIVENE ŠETNICE, BAMBUS, ...




26

PERIVOJNA ARHITEKTURA 20. STOLJEĆ ASECESIJSKI VRTOVI

KRAJ 19. STOLJEĆ A / POČETAK 20. STOLJEĆ A

SECESIJAPOKRET U UMJETNOSTI NA PRIJELOMU 19. I 20. STOLJEĆ ABEČ / MÜNCHEN / BERLINJEDINSTVO UMJETNOSTISTILIZIRANA BILJNA DEKORACIJASEZESSION JUGENDSTIL STILE LIBERTY / STILE FLOREALE MODERN STYLE / ART NOUVEAU STYLE NOUILLE / STYLE GUIMARD

MODERNISIMO

UTEMELJITELJI BEČKE GRUPE SEZESSION / SECESIJA – 1897.

OTTO WAGNER – ARHITEKT, UTEMELJITELJ BEČKE ARHITEKTONSKE ŠKOLEJOSEF HOFFMANN – ARHITEKT, AUTOR KUĆE STOCKLET U BRUXELLESUJOSEF MARIA OLBRICH – ARHITEKT, AUTOR ZGRADE SEZESSION U BEČUGUSTAV KLIMT – SLIKAR

SECESIJSKI VRTOVI I PERIVOJI

JOSEPH AUGUST LUX, 1909.:UMJETNOST VRTOVA JE NAJOČITIJA I NAJRADOSNIJA NEGACIJA PRIRODNE PRIRODE

SECESIJSKI VRT OBITELJSKE VILE/KUĆE

JEDINSTVO KUĆE I VRTAPROŠIRENJE INTERIJERA

ARHITEKTONSKA ZAMISAO VRTASECESIJSKI VRT GRAĐ ANSKE OBITELJSKE KUĆEFUNKCIONALNA PODJELA:ULAZNI PREDVRT (1), STAMBENI VRT (2), KUHINJSKI VRT (3) I/ILI VOĆNJAK (4)

JAVNI GRADSKI PERIVOJI

NEOSTVARENI PROJEKTIOTTO WAGNER, KARLSPLATZ, BEČ, 1909.OTTO WAGNER, IDEALNI PLAN ZA XXII. BEZIRK, BEČ, 1910./11.

PARQUE GUËLL, BARCELONA

AUTOR: ANTONÍ GAUDÍ, 1900.-1914.IZVORNA ZAMISAO: PERIVOJ VRTNOGA GRADA




27

PERIVOJNA ARHITEKTURA 20. STOLJEĆ ARANA MODERNA

1920-TE – 1940-TE GODINE

RANA MODERNAIZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

IZLOŽBA UMJETNOSTI / ESPOSITION DES ARTS DECORATIFS, PARIZ - 1925.- DRVEĆE OD BETONA, AUTOR: ARH. ROBERT MALLET-STEVENS (1886.-1945.)- VRT VODE I SVJETLA, AUTOR: GABRIEL GUEVREKIAN, VILLA NOAILLES, HYERES, FRANCUSKA, 1927.

LE CORBUSIER & F.L.WRIGHT – ARHITEKTONSKI ORIJENTIRI RANE MODERNESTOCKHOLMSKA ŠKOLA PEJSAŽNE ARHITEKTURE – 1930-TE GODINE

IZVORI I UZORI ZA MODERNI POKRET U ARHITEKTURI

NAPUŠTANJE POVIJESNIH STILOVASOCIJALNA ULOGA ARHITEKTURETEHNOLOŠKE I INŽENJERSKE INOVACIJE 19. STOLJEĆ A:

FUNKCIONALNOST, ZNANSTVENA RACIONALNOST, INŽENJERSKA LOGIKAZNANSTVENA OTKRIĆ ANOVI MATERIJALI U ARHITEKTURINAPREDAK U INDUSTRIJSKOM NAČINU PROIZVODNJENOVA PROMETNA SREDSTVA

LE CORBUSIER & FRANK LLOYD WRIGHT

PRIRODNI ILI NOVOSTVORENI PEJSAŽ U FUNKCIJI PERIVOJA

LE CORBUSIER: VILA SAVOYA, POISSY, FRANCUSKA, 1927.-1931.FRANK LLOYD WRIGHT: KUĆ A NA SLAPOVIMA, SAD, 1936.-1937.

STOCKHOLMSKA PEJSAŽNA ŠKOLA

1930. SVJETSKA IZLOŽBA U STOCKHOLMUPERIVOJI PREPOZNATI KAO VAŽAN ČINITELJ URBANISTIČKOG PLANIRANJA

1936. OSNIVANJE GRADSKOG ODJELA ZA PERIVOJE OSWALD ALMQUIST 1936.–1938. / HOLGER BLOM 1938.-1971.

PRISTUP PEJSAŽNOJ ARHITEKTURI STOCKHOLMSKE ŠKOLE:ESTETIKA PROIZLAZI IZ PRIRODNOG OKOLIŠA KAKVOG NALAZIMO U OKOLINI

PERIVOJI SE SHVAĆ AJU KAO PRIRODA – PRIRODNA ILI STVORENASOCIJALNA ULOGA PEJSAŽNE ARHITEKTUREPERIVOJI POSTAJU NEIZOSTAVNI SADRŽAJ NOVIH DIJELOVA GRADAFUNKCIONALNOST/PRAKTIČNOST PERIVOJA IMA PREDNOST NAD ESTETIKOM

PEJSAŽNI PROGRAM STOCKHOLMSKE ŠKOLE

HOLGER BLOM, 1938.PERIVOJI SU PREKID U KONTINUIRANOM IZGRAĐENOM TKIVU GRADA. DONOSE ZRAK I SVJETLO.ODREĐUJU GRANICE IZMEĐU RAZLIČITIH DIJELOVA GRADA. DAJU PREPOZNATLJIVOST SVAKOJGRADSKOJ ČETVRTI.

PERIVOJI NUDE GRAĐ ANIMA SVIH UZRASTA MOGUĆNOST REKREACIJE, ŠETNJE, ODMORA, ŠPORTA IIGRE. PERIVOJI SU MJESTA OKUPLJANJA, KONCERATA NA OTVORENOM, ZABAVA, PLESA, ...




28

PERIVOJNA ARHITEKTURA 20. STOLJEĆ AKASNA MODERNA1950-TE – 1970-TE GODINE

MODERNA DRUGE POLOVICE 20. STOLJEĆ A1950-TE SOCIJALNA ULOGA PERIVOJNE ARHITEKTURE1960-TE EKOLOŠKA ULOGA PERIVOJNE ARHITEKTURE1970-TE VRAĆ ANJE GRADA PJEŠACIMA1980-TE BARCELONSKI / PARIŠKI MODEL PERIVOJNE ARHITEKTURE1990-TE PERIVOJI KAO ELEMENT URBANOG MARKETINGA I NATJECANJA

OBILJEŽJA PERIVOJNE ARHITEKTURE MODERNISTIČKOG DOBA

URBANISTIČKO-PROSTORNA OBILJEŽJAPEJSAŽNO PLANIRANJE NA RAZINI GRADA – UMJETNO STVOREN OKOLIŠ – GRAD KAO PERIVOJINTEGRACIJA ZGRADA I PERIVOJA/PEJSAŽA – STANOVANJE U PEJSAŽNIM GAJEVIMAMOGUĆNOSTI ZA REKREACIJU I RELAKSACIJU – ŠPORTSKO-REKREACIJSKI PARKOVISOCIJALNI, PSIHOLOŠKI I EKOLOŠKI UČINCI – NEGIRANJE PERIVOJA KAO UKRASA GRADASUNČEVO SVJETLO I POGLEDIKOMPOZICIJSKA OBILJEŽJA – PEJSAŽNI PRISTUPNEGIRANJE POVIJESNIH STILOVA PEJSAŽNOG OBLIKOVANJA – OPONAŠANJE PRIRODEIZBJEGAVANJE OSNE KOMPOZICIJE I MONUMENTALNOSTI – OBLIKOVANA SPONTANOSTPEJSAŽNA KOMPOZICIJA – IZBJEGAVA SE GEOMETRIJSKI UZORAK KONCEPTUALNA JEDNOSTAVNOST – MANJE JE VIŠE / LESS IS MORE MONOKROMNI UGOĐ AJ - IZUZEĆE CVIJEĆ AUPORABA BILJAKA ZBOG BOTANIČKIH SVOJSTAVA – BILJKE KAO SKULPTUREFUNKCIJA I UTILITARNOST – PERIVOJI SU PROSTOR ZA KORIŠTENJE A NE ZA GLEDANJEDIZAJNERSKI PRISTUPMODERNA UMJETNOST – ISHODIŠTE PERIVOJNOG DIZAJNAINTERPRETACIJA PRIRODE - METAFORA I INTUICIJA – LAWRENCE HALPRINSLIKARSKI PRINCIPI OBLIKOVANJA – PERIVOJ KAO SLIKA – ROBERTO BURLE MARX

PEJSAŽNO PLANIRANJE NA RAZINI GRADA

MODERNISTIČKI GRAD - UMJETNO STVOREN OKOLIŠ – GRAD KAO PERIVOJLE CORBUSIER, LA VILLE CONTEMPORAINE, 1922.:

“MODERNO DRUŠTVO NAPUSTILO JE SVOJ PRIRODNI OKOLIŠ. U UMJETNO STVORENOM OKOLIŠUJEDAN OD ZADATAKA JEST I STVARANJE PRIRODNIH UVJETA ZA ŽIVOT. PEJSAŽNI PROSTORI NE

PROMATRAJU SE KAO UKRAS GRADA VEĆ KAO VAŽAN PSIHOLOŠKI, SOCIJALNI I EKOLOŠKI/SANITARNIČINITELJ PLANIRANJA GRADA” UNWIN, 1922.:

“DEVETNAESTO STOLJEĆE JE OD GRADOVA STVORILO ŠUME OD KAMENA I OPEKE.DVADESETO ĆE STOLJEĆE MORATI GRAD PROMATRATI KAO PERIVOJ”

INTEGRACIJA ZGRADA I PERIVOJA/PEJSAŽA

STANOVANJE U PEJSAŽNIM GAJEVIMAPOSTAVLJANJE ZGRADA U SLOBODNI PEJSAŽ – TAMO GDJE ON NE POSTOJI TREBA GA UMJETNOSTVORITI TAKO DA IZGLEDA KAO PRIRODNI. LE CORBUSIER , LA VILLE RADIEUSE, 1931.




29

MOGUĆNOSTI ZA REKREACIJU I RELAKSACIJU

ŠPORTSKO-REKREACIJSKI PARKOVIBOS PARK - MODERNISTIČKI PROTOTIP ŠPORTSKO-REKREACIJSKOGA PARKA

AMSTERDAM, 1934., AUTOR: ARH. VAN EESTERN

SOCIJALNI, PSIHOLOŠKI I EKOLOŠKI UČINCI

NEGIRANJE PERIVOJA KAO UKRASA GRADAEKOLOŠKI PRISTUPMODERNISTIČKE GRADSKE ZELENE POVRŠINE - MANJE JE VIŠE ILI ZELENE PUSTINJE ?GRADSKE ZELENE POVRŠINE - KVANTITATIVNI KRITERIJ - KVADRATNI METRI “ZELENILA” POSTANOVNIKU GRADA

MODERNA UMJETNOST – ISHODIŠTE PERIVOJNOG DIZAJNA

NAČELA MODERNOG POKRETA – KOJI JE REVOLUCIONIRAO IZGLED I PRIRODU SLIKARSTVA,KIPARSTVA I ARHITEKTURE – PRIMJENJIVA SU I U PERIVOJNOJ ARHITEKTURIRACIONALNI PRINCIPI FUNKCIONALNOSTI, JEDNOSTAVNOSTI I APSTRAKTNA GEOMETRIJAPROSTORNIH ODNOSA – PRIMJENJUJU SE I NA PROJEKTIRANJE PERIVOJAPIET MONDRIANPAUL KLEE: PERIVOJ

ROBERTO BURLE MARX (1909.-1998.)

SLIKAR, KIPAR, DIZAJNER TEKSTILA I NAKITA, SCENOGRAF, PEJSAŽNI ARHITEKTSLIKARSKI PRINCIPI OBLIKOVANJA – PERIVOJ KAO SLIKAPERIVOJ KAO UMJETNIČKO DJELO – MANJE JE DOVOLJNOPERIVOJI - PROSTOR VIZUALNOG DOŽIVLJAJA / PROSTOR UGOĐ AJAODABRANI PRIMJERI: ARHITEKTONSKI FAKULTET, RIO DE JANEIRO, 1960.BOTANIČKI VRT, BRAZILIJA VILA BURTONIBIRAPUERA PARQUE, SAO PAOLOSAFRA BANKA, SAO PAOLOPLAZA SALGADO FILHO, RIO DE JANEIROPARQUE DEL ESTA, CARACAS, VENEZUELA AVENIDA ATLANTICA - COPACABANA, RIO DE JANEIRO, 1970.

LAWRENCE HALPRIN (1916.-2009.)

INTERPRETACIJA PRIRODE - METAFORA I INTUICIJAMETAFORA KAO INTERPRETACIJA PRIRODE

VODA KAO OSNOVNA TEMA PERIVOJNE ARHITEKTURETEMELJ PERIVOJNOGA DIZAJNA NE TREBA BITI PRIRODA, VEĆ ČOVJEK SA SVOJIM OSJETILIMA – NEOPONAŠANJE PRIRODE, NEGO ČOVJEKOVA INTUICIJAODABRANI PRIMJERI:PLAZA AUDITORIUM, PORTLAND, OREGON, 1960.LOVEJOY PLAZA, PORTLAND, OREGON, 1961.




30

PERIVOJNA ARHITEKTURA 20. STOLJEĆ APOSTMODERNA I DEKONSTRUKTIVIZAM

1980-TE – 1990-TE GODINE

POSTMODERNA I DEKONSTRUKTIVIZAM1980-TE GODINEKRITIKA EKOLOŠKOG KONCEPTA PEJSAŽNE ARHITEKTUREPONOVNO ROĐENJE PERIVOJA KAO DIZAJNIRANOG PROSTORABARCELONSKI MODEL PERIVOJNE ARHITEKTUREPARIŠKI MODEL PERIVOJNE ARHITEKTURE – LA VILLETTE, CITROËN, BERCY NJEMAČKI MODEL PEJSAŽNE ARHITEKTURE – IBA EMSHER LANDSCAPE PARK

1990-TE GODINE PERIVOJI KAO ČIMBENIK URBANOG MARKETINGA I URBANOG NATJECANJA

EKOLOŠKI PRISTUP PEJSAŽNOJ ARHITEKTURIIZVORIIDEJA VRTNOGA GRADAHISTORICISTIČKA VRTLARSKA TRADICIJAURBANIZAM MODERNE

METODE EKOLOŠKI I BIOLOŠKI KRITERIJIIZOSTAJANJE DIZAJNA: “DIZAJN JE POSLJEDICA EKOLOGIJE” DOKAZIVANJE DA JE PEJSAŽNA ARHITEKTURA ZNANOSTREZULTAT IZOSTANAK PROJEKTIRANJA

OZELENJAVANJE: EKOLOŠKO ZELENILO - M2/STANOVNIKU

UMJETNIČKI PRISTUP PEJSAŽNOJ ARHITEKTURI

IZVOR VIŠETISUĆLJETNA TRADICIJA PERIVOJNE UMJETNOSTI: PERIVOJ = UMJETNIČKO DJELOMETODETRAGANJE ZA IDENTITETOMTRAŽENJE SIMBOLIKE I DIZAJNASHVAĆ ANJE PERIVOJA KAO UMJETNOSTIREZULTAT

PONOVNO ROĐENJE VRTA/PERIVOJAZANIMANJE ZA PERIVOJNO OBLIKOVANJEPOVRATAK PROJEKTIRANJA U PERIVOJNU ARHITEKTURU – ARHITEKTI, SLIKARI, DIZAJNERI

PETER WALKER – 1980-IH GODINA

VIZUALNA/DIZAJNERSKA PREPOZNATLJIVOST PERIVOJNE ARHITEKTURE “PERIVOJNA ARHITEKTURA MORA BITI VIDLJIVA U PROSTORU, A TO PODRAZUMIJEVA VIZUALNOISTRAŽIVANJE ... “PERIVOJ MOŽETE UČINITI FUNKCIONALNIM I LJUDI ĆE GA KORISTITI, ALI GA NEĆE VIDJETI … CILJ JE UČINITI PERIVOJ VIDLJIVIM …”




31

MARTA SCHWARTZ – 1980-IH GODINA

“INSTANT” PERIVOJI - SPLICE GARDEN, WHITEHEAD INSTITUTE, CAMBRIDGE, BOSTONPOP-ART I NOVI VAL U PERIVOJNOJ ARHITEKTURI

“OGRANIČENI SMO ONIM ŠTO SMATRAMO PERIVOJNOM ARHITEKTUROM. PEJSAŽNI ARHITEKTI

UMRTVILI SU PROFESIJU ZBOG POMANJKANJA IMAGINACIJE I HRABROSTI.”

PARIZ – VELIKI GRADSKI PROJEKTI – 1980-TE GODINE

PROGRAM OBNOVE GRADSKIH ČETVRTI 1983. - FRANCOIS MITTERAND, JACQUES CHIRAC, BERNARD ROCHER

STVARANJE NOVIH GRADSKIH ČETVRTIPOBOLJŠANJE STAMBENIH UVJETA U POSTOJEĆIM ČETVRTIMAUREĐENJE POSTOJEĆIH I KREIRANJE NOVIH JAVNIH PROSTORAUREĐENJE POSTOJEĆIH I KREIRANJE NOVIH PERIVOJAOPREMANJE STAMBENIH ČETVRTI JAVNIM SADRŽAJIMAPOBOLJŠANJE PROMETNE POVEZANOSTI I UNAPRJEĐENJE SUSTAVA JAVNOG PRIJEVOZA

UVOĐENJE LOKALNIH JEDINICA GRADSKE ADMINISTRACIJE I JAVNIH SLUŽBI PARC LA VILLETTE, PARC CITROEN, PARC BERCY

PARC DE LA VILLETTE, PARIZ

KRONOLOGIJA NASTAJANJA:1958. PROJEKT ZA “MODERNIZACIJU” STARIH KLAONICA1964.-1970. PRIPREMNI RADOVI ZA URBANU PREOBRAZBU1970. OBUSTAVA RADOVA1976. MEĐUNARODNI NATJEČ AJ ZA PREUREĐENJE PODRUČJA LA VILLETTE1978. PRIHVAĆ ANJE NOVOG PROGRAMA ZA LA VILLETTE: MUZEJ ZNANOSTI, TEHNOLOGIJE I

INDUSTRIJE; GRADSKI PERIVOJ; “GRAD” GLAZBE1980. PROJEKT PREUREĐENJA STARIH SKLADIŠTA U MUZEJ1983. NATJEČ AJ ZA PARC LA VILLETTE (B.TSCHUMI)1985. NATJEČ AJ ZA “GRAD” GLAZBE (C. DE PORTZAMPARC)1987. OTVORENJE PERIVOJA

PARC DE LA VILLETTE, PARIZ

MEĐUNARODNI ARHITEKTONSKI NATJEČ AJ:PRVI PUTA JE PROJEKTANT VELIKOGA GRADSKOG PERIVOJA DOBIVEN MEĐUNARODNIM NATJEČ AJEMJEDAN OD NAJVEĆIH PERIVOJA PARIZA - 33 HA, 55 HA S MUZEJOM I CENTROM ZA ZNANOST472 NATJECATELJA IZ 37 ZEMALJA

1. NAGRADA: BERNARD TSCHUMI (ARHITEKT), SAD

PARC DE LA VILLETTE – KULTURNO-TEHNOLOŠKI PERIVOJ

TEMATSKI VRTOVI A. VRT OGLEDALAB. VRT VJETROVA (DJEČJE IGRALIŠTE)C. VRT MAGLED. VRT SJENICA (ODRINA)E. VRT BAMBUSAF. VRT SPOKOJA

G. VRT DJEČJEGA DRUŽENJAH. VRT DJEČJE AKROBACIJE

I. VRT OTOKAJ. VRT ZMAJA




32

PARC DE LA VILLETTE – KULTURNO-TEHNOLOŠKI PERIVOJ

PROGRAM KULTURNIH I ZABAVNIH SADRŽAJA 1. GRAD ZNANOSTI I INDUSTRIJE

2. KUĆ A “LA VILLETTE” (INFORMACIJE I IZLOŽBA)3. PROJEKCIJE

4. PROJEKCIJE (PANORAMSKO PLATNO)5. “PONEY” KLUB6. “ZENITH” KONCERTNA DVORANA7. MEĐUNARODNO KAZALIŠTE8. IZLOŽBENI PROSTOR 9. VELIKA DVORANA10. “PARIS-VILLETTE” KAZALIŠTE11. GRAD GLAZBE (KONCERTNA DVORANA, MUZEJ GLAZBE, KONZERVATORIJ)12. KRUŽNA LIVADA13. TROKUTASTA LIVADA14. ULAZNI TRG15. GLAZBENI PAVILJON16. TRG FONTANE S LAVOVIMA17. BRANA18. PRISTAN19. NADKRIVENA ŠETNICA20. ALEJA

PARC DE LA VILLETTE - PERIVOJ ZA 21. STOLJEĆE

PLAN TOČ AKA - LA FOLIES PLAN LINIJA – ŠETNICE: NADKRIVENE, PODIGNUTE, NA TERENU

PLAN POVRŠINA

PARC ANDRÉ CITROËN, PARIZ, 1985.-1992.

ARHITEKTI: PATRICK BERGER, LAURENCE FEVEILE, JANINE GALIANOPEJSAŽNI ARHITEKTI: GILLES CLEMENT, JEAN-FRANCOIS JODRY, ALAIN PROVOSTPOVRŠINA = 13 HA1. JARDIN BLANC / 2. JARDIN NOIR / 3. STAKLENICI / 4. PERISTIL S FONTANAMA / 5. DVORIŠTE /6. PERISTIL S BILJKAMA / 7. TEMATSKI VRTOVI / 8. PARTERRE / 9. KANAL I ŠPILJA / 10. DIJAGONALA /11. VRT MAHOVINE / 12. VODENA BARIJERA / 13. VRT PREOBRAZBI / 14. PORTE DU TERME / 15. VRTPOKRETA / 16. VRT STIJENA / 17. VIADUKT

BARCELONSKI MODEL OBNOVE JAVNIH PROSTORA 1980-1990-IH GODINA

URBANA OBNOVA BARCELONE POČINJE NAKON DIKTATURE GENERALA FRANCA1979. ORIOL BOHIGAS IMENOVAN GRADSKIM VIJEĆNIKOM ZA URBANIZAM

CILJ: POKAZATI GRAĐ ANIMA POBOLJŠANJA U UPRAVLJANJU GRADOM, REVITALIZIRATI POJEDINEČETVRTI, PRIVUĆI INVESTICIJE - “AKTIVNA GRADSKA POLITIKA” - ULAGANJE U OBNOVU JAVNIHPROSTORA

PROGRAM: SVAKA GRADSKA ČETVRT TREBA DOBITI SVOJU “DNEVNU SOBU” 1980-TE URBAN DESIGN OFFICES ZA POJEDINE GRADSKE ČETVRTI1992. NEKOLIKO UREDA KOJI SU KOORDINIRALI IZVEDBU PROSTORA ZA OLIMPIJKE IGREOD 1992. GRADSKI UREDI KOORDINIRAJU IZVEDBU, PROJEKTIRANJEM SE BAVE PRIVATNI

ARHITEKTONSKI/URBANISTIČKI UREDI




33

BARCELONSKI MODEL - VRSTE JAVNIH PROSTORA

“KAMENE SOBE” DNEVNA SOBA ZA DIO GRADA, ZA SASTANKE I SLUČ AJNE SUSRETE - TRG S “NAMJEŠTAJEM” ŠLJUNČ ANI TRGOVI

NAGLASAK NA PROSTORIMA ZA ODMOR I DJEČJU IGRUURBANE OAZENOVI PERIVOJI RASPRŠENI PO GRADU - UVIJEK SADRŽE VODU I PROSTOR ZA IGRU DJECE

ŠETALIŠTA / PROMENADEMJESTA ZA ODMOR I PREDAH U SREDINI VELIKIH AVENIJA I BULEVARAPJEŠAČKE ULICEISKLJUČIVO PJEŠAČKI PROSTORIODABRANI PRIMJERI

PARC DE JOAN MIRO, 1985.PARC DE L’ESPANYA INDUSTRIAL, 1985.PARC DEL CLOT, 1988.

PARC DE L’ESTACIO DEL NORD, 1992.PLAZA HARRY WALKER, 1999.

IBA EMSCHER LANDSCHAFT PARK , NJEMAČKA, 1989.-1999.

SAVEZNA DRŽAVA SJEVERNA RAJNA-WESTFALIARUDARSKO-INDUSTRIJSKO PODRUČJE RUHR U NJEMAČKOJ1960-TE - POČETAK ZATVARANJA RUDNIKA I POČETAK PADA GOSPODARSTVA1961. - NJEMAČKI KANCELAR WILLY BRANDT: "NEBO IZNAD RUHRA MORA PONOVNO POSTATI PLAVO"IBA = DRŽAVNI PROGRAM ZA GOSPODARSKU, URBANU, ARHITEKTONSKU, SOCIJALNU IKULTURALNU REORGANIZACIJU RUHRSKE REGIJE, ALI I PRIVATNA TVRTKA S OGRANIČENIMDJELOVANJEM, 35 MILIJUNA DM KAPITALA I 30 ZAPOSLENIH(OGRANIČENOG TRAJANJA NA 10

GODINA: "TO GET THINGS GOING AND THEN LEAVE THE STAGE") - PRETVORBA IZ INDUSTRIJSKOG U USLUŽNO GOSPODARSTVO- PODRUČJE OBUHVAĆ A 17 GRADOVA U RUHRSKOJ REGIJI- 10 GODINA (1989.-1999.)- 100 POJEDINAČNIH PROJEKATA- 5 MILIJARDI DM (PRIVATNI I JAVNI NOVAC)- PREKO 60 MEĐUNARODNIH NATJEČ AJA- OKO 4000 LJUDI UKLJUČENIH U PROJEKT

ZA RAZLIKU OD FRANCUSKIH DRŽAVNIH PROJEKATA OVDJE JE VRLO MALI UDJEL DRŽAVNOG NOVCA

IBA EMSCHER LANDSCHAFT PARK

CILJEVI – URBANA I SOCIJALNA OBNOVA- REKONSTRUIRATI KRAJOLIK OŠTEĆEN INTENZIVNOM INDUSTRIJALIZACIJOM DA BI SE STVORILE

NOVE MOGUĆNOSTI ZA RAZVOJ REGIJE EMSCHER – PRENAMJENA PODRUČJA U PEJSAŽNE POVRŠINE- OČUVANJE PREOSTALOG NEIZGRAĐENOG PROSTORA- METODOLOGIJA: ZAHVATI NA ODABRANE TOČKE KOJE ONDA POSTAJU ŽARIŠTA NOVOG RAZVOJA(POPUT AKUPUNKTURE)

- NE SAMO FIZIČKA PROMJENA KRAJOLIKA, VEĆ POTICANJE STRUKTURALNIH PROMJENA ŠIREGPODRUČJA REGIJE

- KONTINUIRANI KRAJOLIK/PARK NAČINJEN LJUDSKOM RUKOM - 75 X 15 KM PEJSAŽNI PARK,KONURBACIJA OD 5 MILIJUNA STANOVNIKA

- POVEZIVANJE RAZMRVLJENIH NEIZGRAĐENIH PROSTORA - SVE UJEDINJENO PUTOVIMA IBICIKLISTIČKIM STAZAMA, UZ OSIGURANJE OZNAKA, PARKIRALIŠTA I SL.

- REGIONALNI I LOKALNI POJEDINAČNI DUGOROČNI PROJEKTI - 16 GOSPODARSKIH LOKACIJA NAUKUPNOJ POVRŠINI OD 500 HA - "RAD U PARKU"




34

LITERATURA ZA ISPIT

OBVEZNA LITERATURA ZA ISPIT1. PERIVOJNA ARHITEKTURA - PREDAVANJA KOLEGIJA, digitalna skriptarnica Šumarskoga

fakulteta

2. POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - S AŽETCI PREDAVANJA, 2010.

3. Bojanić Obad Šćitaroci, Bojana; Obad Šćitaroci, Mladen (2004.) GRADSKI PERIVOJIHRVATSKE U 19. STOLJEĆU – J AVNA PERIVOJNA ARHITEKTURA HRVATSKIH GRADOVA U EUROPSKOMKONTEKSTU, Zagreb: «Šćitaroci» i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ISBN 953-97121-3-0

4. Obad Šćitaroci, Mladen (1997.) VRTOVI, PERIVOJI I PARKOVI, Tehnička enciklopedija, sv.

13, str. 566-577, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža

DOPUNSKA LITERATURA ZA ISPIT5. Jellicoe, Geoffrey and Susan (1987.) THE L ANDSCAPE OF M AN, London: Thames and Hudson

6. Knežević, Snješka (1996.) Zagrebačka zelena potkova, Zagreb: Školska knjiga, ISBN 953-0-60-524-2

7. Maruševski, Olga. Jurković, Sonja (1992.) M AKSIMIR , Zagreb: Školska knjiga, ISBN 86-03-00523-0

8. Obad Šćitaroci, Mladen (1991., 1993., 2005.) D VORCI I PERIVOJI HRVATSKOGA ZAGORJA, Zagreb:

Školska knjiga, ISBN 953-0-60525-09. Obad Šćitaroci, Mladen (1992.) HRVATSKA PARKOVNA BAŠTINA - ZAŠTITA I OBNOVA, Zagreb:

Školska knjiga, ISBN 86-03-00085-9

10. Obad Šćitaroci, Mladen; Bojanić Obad Šćitaroci, Bojana (1998.) D VORCI I PERIVOJI U SLAVONIJI – OD Z AGREBA DO ILOKA, Zagreb: «Šćitaroci», ISBN 953-97121-0-6

11. Obad Šćitaroci, Mladen; Bojanić Obad Šćitaroci, Bojana (2003.) VRBANIĆEV PERIVOJ UK ARLOVCU – STUDIJA ZAŠTITE I OBNOVE PERIVOJA, Zagreb: «Šćitaroci» i Arhitektonski fakultetSveučilišta u Zagrebu, ISBN 953-97121-2-2

12. Ogrin, Dušan (1993.) THE WORLD HERITAGE OF G ARDENS, London: Thames and Hudson(slovenski prijevod: S VETOVNA DEDIŠČINA VRTNE UMETNOSTI, Ljubljana: EWO Ltd.)

13. Č ASOPISI (izbor): TOPOS, L ANDSCAPE ARCHITECTURE, G ARTEN+L ANDSCHAFT

14. INTERNET (izbor):* Virtual Landscape Gallery: 1100 european parks and gardens - www.vilar.com* European Landscape Architecture News - www.elanews.com* René Pechere Virtual Library, Multimedia Garden Library - www.bvrp.net* GA-LA-NET: Das Fachforum f ür Landschaftsarchitektur und Garten-und Landschaftsbau,www.ga-la-net.de* Project for Public Spaces - www.pps.org

Navedena literatura nalazi se u Studijskom arhivu Arhitektonskog fakulteta, Ka č i ć eva 26, 5. kat, te u knjižnici Šumarskoga fakulteta (E-mail: [email protected], radno vrijeme: 11:00-16:00 sati, tel. 4639-107)




TLOCRTI PERIVOJAKOJE TREBA ZNATI NARISATI NA PISANOM I USMENOM ISPITU

VRTOVI I PERIVOJI ANTIKE I SREDNJEGA VIJEKA

Edenski vrt, Chahar bagh / Peristilni vrt rimske kuće / Hadrijanova vila / Klaustarskivrt / Shema srednjovjekovnoga vrta

ISLAMSKI PERIVOJI

Taj-Mahal / Shalamar bagh / Alhambra – dvorište mirte, dvorište lavova / Generalife –dvorište kanala, dvorište čempresa

RENESANSNI PERIVOJI

Botanički vrt u Padovi / Cortile di Belvedere / Villa Madama / Palazzo Farnese / VillaLante / Villa D'Este / Villa Aldobrandini / Giardino di Boboli / Trsteno /Sorkočevićev ljetnikovac Rijeka Dubrovačka

BAROJNI PERIVOJI

Vaux-le-Vicomte / Versailles / Bulonjska šuma

ENGLESKI PEJSAŽNI PERIVOJI 18. STOLJEĆ A

Rousham / Stourhead / Petworth

JAVNI GRADSKI PERIVOJI 19. STOLJEĆ A

Regent's Park / Sefton Park / Avenue des Champs Elysées / Ringstrasse / Maksimir/ Lenucijeva perivojna potkova

KINESKI I JAPANSKI PERIVOJIZhuo Zheng Yuan / Ryoan-ji / Katsura

PERIVOJI 20. STOLJEĆ A

Secesijski vrt-perivoj / Güell Park / Boss Park / Roberto Burle Marx - primjer poizboru /

La Villette / Parc André Citroën

scitaroci povijest perivojne arhitekture-2010-2011 sazetci predavanja 2010-11-26

Documents