s.botica-hrvatska kultura i civilizacija

7/29/2019 S.botica-Hrvatska Kultura i Civilizacija

1/103


2/103

Hrvatska kultura i civilizacija je zbroj svih materijalnih, duhovnih i socijalnih vrednota kojesu tijekom vremena nastale na podruju Hrvata, i danas ine genus specificum ovoganaroda. U rekonstrukciji hrvatskoga kulturnoga/duhovnoga identiteta pretpostavlja semuntidisciplinarnost. U obzir treba uzeti injenice i kulturne slojeve: korijeni hrvatskekulture, prethrvatska kulturna dobra na prostoru Hrvatske, batina iz pradomovine

Hrvata, seoba Hrvata, sveza s kranstvom, kompleks hrvatske kulture i civilazacije usrednjem vijeku (za narodnih vladara i poslije), tijek hrvatske povijesti i nastanak glavnih

hrvatskih spomenika kulture, glagoljaka tradicija, Biblija i hrvatska kulturna tradicija,renesansa u kulturi (knjievna, likovna, glazbena), tijek stilskih formacija kod Hrvata:

barok, prosvjetiteljstvo, klasicizam (pred)romantizam, hrvatski narodni preporod inacionalna homogenizacija, realizam, modernizam u Hrvata, vaniji tijekovi hrvatske

kulture u XX. stoljeu (ekspliciranje u svim vrstama umjetnosti). Obrada pojedinihkompleksa kulture i civilizacije uz pomo renomiranih stranjaka: povjesniara,povjesniara umjetnosti, bibliara, kulturologa, arheologa, etnologa i inih strunjaka.

Izravni kontakt s vanijim kulturnim injenicama: slika, itanje, dijalog, posjeteksponatima.

Europski i svjetski kontekst hrvatske kulture i civilizacije. Osobni stav prema kulturnim i

civilizacijskim dobrima. Razvijanje, njegovanje, uvanje i "ivljenje" hrvatske kulture.Kritiki stav prema strunoj literaturi (tematski).

Hrvatska kultura i civilizacijaCopyright 2003. S. Botica, M. Grmek


3/103

Literatura:

1.Pr. Radovan Ivanevi,Umjetniko blago Hrvatske. Motovun, 1993.2. Pr. N. Budak, Etnogeneza Hrvata(dvadesetak radova). MH, Zgb. 1995.

3. Stipe Botica, Biblija i hrvatska kulturna tradicija. Zagreb 1995.5. Franjo anjek, Kranstvo na hrvatskom prostoru. KS, Zagreb 1996.6. Janko Beloevi, Materijalna kultura Hrvata od 7. - 9. stoljea. Liber, Zagreb 1980.7. efik Belagi, Steci - kultura i umjetnost. Veselin Maslea, Sarajevo, 1982.8. Branko Fui, Glagoljski natpisi. JAZU, Zagreb 1982.9. Nenad Cambi,Antika. Zagreb 2002.

10. Radoslav Katii, Mythologicum Illyricum, 1996.Radoslav Katii, Litterarum studia, MH, Zagreb 1998.

11. Marin Zaninovi, Od Helena do Hrvata. kolska knjiga, Zagreb 1996.12. Starohrvatska spomenika batina. RAANJE PRVOG HRVATSKOG KULTURNOG

PEJZAA (zbornik. Uredili Miljenko Jurkovi i Tugomir Luki; Zagreb 1996.) 38radova sa znanstvenog skupa iz 1992. god.

13.Anelko Mijatovi, Iz riznice hrvatske povijesti i kulture. kolska knjiga, Zagreb 2001.14. D. Jeli, Povijest hrvatske knjievnosti. Pavii, Zagreb 1997.15. Trpimir Macan, Povijest hrvatskog naroda. MH, Zagreb 1992.16. Povijest Hrvata. "Srednji vijek". kolska knjiga, Zagreb 2003.17. Stipe Botica, Lijepa naa batina. Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb 1998.


4/103


5/103

Glineni enski idol iz Dalja,kod Osijeka, srednje

bronano doba (1500. prijen. e.), Arheoloki muzej,

Zagreb. Plono stiliziranilik s ukrasnim

aplikacijama odjee,naznaenim ugrebenimlinijama (ogrlica, pojas),

pripada tipu inkrustiranekeramike juneTransdanubije.


6/103

Keramika posuda iz Kaptola poekog (600. prije n. e.),Arheoloki muzej, Zagreb. Uz reljefni spiralni ukras - motiv

preuzet s bronanog nakita - istiu se modelirane ivotinjskeglave (za noenje i rukovanje).Keramika posuda iz Kaptolapoekog (600. prije n. e.), Arheoloki muzej, Zagreb. Uz

reljefni spiralni ukras - motiv preuzet s bronanog nakita -istiu se modelirane ivotinjske glave (za noenje i

rukovanje).


7/103

Posuda iz Vuedola (2000. prije n. e.), Arheoloki muzej,Zagreb. Crno obojena keramika konkavno-konveksnog

obrisa s crvenom i bijelom inkrustacijom monumentalnog jedojma zbog odmjerenog, logino rasporeenog ukrasa.


8/103

Keramika

posuda u oblikugolubice izVuedola (2600.

prije n. e.),Arheoloki

muzej, Zagreb.Ornamentalnim

ugrebenimlinijama sugerira

se perje, a znakdvosjekle sjekire(labrus) jest

egejskog,mediteranskog

porijekla.


9/103


10/103

Kairos, mramorni

reljef, I st. prije n.e., Zbirka

samostana Sv.Nikole, Trogir.

Helenistikaskulptura gologmladia u trku

personifikacija jeboanstva sretnog

trenutka.


11/103

Slavoluk obitelji Sergijevaca,Pula, 1. st. Pr. Kr.


12/103

Grka vaza iz Isse, Vis.Dok su na istonoj

obali Jadrana Ilirokelti

ivjeli jo uprethistoriji, Grci su u

svojih pet kolonija usrednjoj Dalmaciji

donijeli visokorazvijenu urbanucivilizaciju. I ovaj

prizor ene pri toaletislikan rafinirano zrai

tim duhom.


13/103


14/103Dioklecianova palaa u Splitu


15/103

PeristilDioklecijanove

palae, poetak IV st,

ima funkciju trgaizmeu hramova iMauzoleja.

Karakteristiankasnoantiki trokutni

zabat unutar kojeg jeusjeen luk,

naglaava ulaz upredvorje carskih

odaja (Vestibul),odnosno usuterenske prostore.

Nad zapadnimarkadama dograenje

renesansni kat.


16/103

Minerva iz Varadinskih Toplica

(Aquae Iasae), sredina II st.Mramorni kip boice zadrao jemonumentalnost iako mu nedostajuruke i glava. Ispod klasino sloenihnabora tunike naziru se oblici lijepo

proporcioniranog tijela.


17/103

Amfiteatar, II st, Pula. Eliptoidni kameni plat amfiteatraouvanje do zavrnog vijenca (visina oko 32 m, promjer 132

x 105 m), ali je potpuno unitena unutranja konstrukcijagledalita, raznesena kao kamena graa u kasnijim

stoljeima.


18/103

KanjavanjeDirke, II st., Pula.

Podni mozaik s

mitolokimprizorompripadao je nekoj

javnoj antikojgraevini. Iako u

reduciranomlikovnom izrazu,vjeto je rijeen

prostor i

kompozicijavelike povrine.Obrubni motiv

pletenice imitirate predromaniki

reljefi.


19/103

Portret mlade ene iz Salone, sredina I st., Arheoloki muzej,Zagreb. Mramorna skulptura naturalistiki vjerno reproduciratip frizure, a meko modelirano lice u mramoru boje slonovae

sugerira ivu put. Iz onih duplji ispali su umeci koji subojom i sjajem imitirali oi.


20/103

Apsida Eufrazijevebazilike u Poreu, VI

st. Raskoni

spomenik prvogzlatnog dobabizantske umjetnosti.

Osim ljepoteinkrustacija i mozaika,

ovdje se javljaju iikonografske

inovacije: Bogorodicana prijestolju u

sreditu konhe(umjesto Krista).Ciborij iz XIII st,

ukraen je mozaicimavenecijanske

radionice.


21/103

Brijuni, rimske iskopine.


22/103

Krstionica iz vremenakneza Vieslava - Nin, s

napisom na latinskom

jeziku: Ovaj izvor naimeprima slabe, da ih uiniprosvijetljenima. Ovdje seperu od svojih zloina, tosu ih primili od svog prvog

roditelja, da postanukrani spasonosno

ispovijedajui vjenoTrojstvo. Ovo djelo

pobono uini sveenikIvan u vrijeme knezaVieslava, i to u ast sv.

Ivana Krstitelja, dazagovara njega i njegovog

tienika.


23/103


24/103

Crkva Sv. Kria

IX st., Nin.Izvana stereometrijski

ista adicija volumena,krinog tlocrta s

kupolom na trompamai dvije male apside nakrakovima.

Tipian spomenikpredromanike u

Dalmaciji.


25/103

Crkva Sv. Donatau Zadru,IX st.,

najvea jegraevina

predromanike uHrvatskoj.Najmonumen-

talnijih centralnihcrkava karolinkog

doba u Europi.


26/103

Ulomak zabata s imenom kneza Trpimira, iz Riinica krajSolina, IX. st., s napisom: PRO DUCE TREPIM(ero)... (Za

kneza Trpimira)


27/103

Pismo pape Ivana VIII.Knezu Branimiru 7. lipnja

879. Prijepis iz 12.stoljea.


28/103

Greda i zabat s imenom knezaBranimira iz opota, kraj

Benkovca, dr. pol. IX. st., snapisom: BRANIMIRO COM(ite)

... DUX CRUATORU(m)COGIT(avit) ...(Branimir

vojvoda...knez Hrvata naumi...).


29/103


30/103

NIN. Sjedite upe ihrvatskog

biskupa, pa ininskog biskupa

Grgura, kome jepodignut spomenik

u mjestu, rad I.Metrovia.

Starohrvatskecrkvice u Ninuujedno su i najstarijisauvam graditeljski

spomenici svihSlavena (IX-XI. st.).


31/103

Napis na sarkofagu kraljice Jelene iz crkve sv. Stjepana naOtoku u Solinu.


32/103

Reljef kraljaPetra Kreimira IV.,

Mali hram - krstionica,Split, kraj XI st. Ploa

oltarne pregrade (izkrunidbene crkve kralja

Zvonimira u Solinu?) s

prizorom kralja,

dostojanstvenika uzprijestolje i podanika.

Uz predromaniku

plonost likova javlja

se vie slobodne plohe

(prostora).


33/103

Povelja hrvatskog kralja Petra Kreimira IV. kojom 1069. g. uhrvatskoj prijestolnici Ninu proglaava "Mare Nostrum" tj.

Jadransko more hrvatskim morem .


34/103

Ante Starevi,"Petar Kreimir

IV. predajedarovnicu

opatici Ciki"(odljev svratnica

krstionice uibenskojkatedrali)


35/103

ikin krii - pozlaeni monik oblikakria, VII. - VIII. st., samostan

benediktinki sv. Marije, iz rizniceZlato i srebro Zadra, Zadar


36/103

Dva ciborija iz Biskupije

kod Knina, XI st.etverostrani ciborij

izuzetan je po bogatstvuornamenata i perforiranim

arkadicama uz bridove,kao i po naglaenomvolumenu kapitela.

esterostrani ciborij, upozadini, jednostavnijeg je

pleternog ukrasa.


37/103

Dubrovaka tvrava Lovrijenac.


38/103

BAANSKA PLOA. U ranoromanikoj crkvici uJurandvoru pronaena je glasovita Baanska ploa,

dragocjen dokument za hrvatsku povijest.


39/103

Isjeak Baanske ploe.


40/103

Crkva Sv. Nikole, krajNina, XII st, podignutaje na pretpovijesnom

tumulusu.Ranoromanika

graevina trolisnogoblika. Sredinji

kupolni svod poduprtje ukrtenim

pojasnicama, kao uprvom katu zvonika

sv. Marije unedalekom Zadru(1105). U doba turskihosvajanja dograenaje oktogonalna kula

(XVI st).


41/103

Navjetenje, minijaturaTrogirskog

evanelistara, ispisanogi iluminiranog u

samostanu sv. Ivanaizmeu 1230. i 1240.

godine. Uzproporcionalnost likova,

uvjerljivost gesta ipokreta karakteristinaje za romaniku krajnja

stilizacija raslinja ishematski prikaz

arhitektonske kulise.


42/103

Eva s Radovanova portala u Trogirudjelo je jednog od majstora to su

radili s Radovanom, odnosno

dovrili portal nakon njega.Predloak je moda bila neka antikaskulptura, a veliinom i punom

zaobljenou mogu se Adam i Eva strogirskog portala usporediti samo s

aktovima na portalu u Bambergu


43/103

Zapadni portal trogirskekatedrale, potpisan od

majstora Radovana idatiran 1240. godinom,

najmonumentalnijeje djelo romaniko-

gotikog stila u nas.

Obuhvaa Prvi grijeh(Adam i Eva) i

Otkupljenje (RoenjeKristovo), kristoloki

ciklus, pojedine svece iapostole, prikazemjeseci, prizore iz

lova, a stilski saimarazliite tradicije od junoitalskih do francuskih. Umjetniki je

na razini najboljih europskih ostvarenja toga doba.


44/103

Realistiki prizor s okruglogstupa Radovanova portala:

lovac je upravo odapeo strijelu,a mravi lovaki psi su pojurili

po lovinu.


45/103

ak i na neprikladnookruglom stupu prekrivenom

biljnom vrijezom uplie

Radovan (1240) prizore izivota u umi; ivotinje irazliite faze lova. Detalj:lovac dere kou s ubijene

srne, dok se zadihani lovaki

psi odmaraju.


46/103

Kamenita vrata.Jedna od vrata

srednjo-vjekovnogGradeca

sauvana dodananjih dana.

(Zagreb)


47/103

Zagrebaka katedralanajvea je gotika

graevina sjeverne

Hrvatske. Apside sugraene u

ranogotikim (1275), abrodovi tokom XIV i

XV st. u zrelogotickimoblicima. Od kasnijegnamjetaja istie se

baroknapropovjedaonica M.

Cusse.


48/103

krinja Sv. imuna od kucanog srebrnog lima (1380), uZadru, najvei je gotiki zlatarski rad u Dalmaciji. Dala ju jeizraditi Elizabeta, ena hrvatskougarskog kralja Ludovika,

ki bana Kotromania.


49/103

Prizor legende o udu prsta (ili zakletve na tijelo sveevo) nakrinji sv. imuna. Kasnogotikim interesom za stvarnost

naturalistiki je prikazana odjea, frizure, kape ... AutorFranjo iz Milana potpisao je svoje djelo i prikazao svoj

autoportret pri radu na drugoj strani krinje.


50/103

Glagoljski misal vojvodeHrvoja Vukia

Hrvatinia pisan je iiluminiran u Splitu oko1404. g. Stil minijatura

srodan je Majstoru

tkonskog raspela. itavustranicu zauzima slikavojvode i hercega

splitskog, oklopljenogviteza na konju. Misal se

nalazi u Carigradu.

Poznato nam je ime ovjeka


51/103

j jkoji je pisao tekst Hrvojeva

misala. On se naime potpisaopa znamo da mu je ime bilo

Butko. Sve drugo o toj knjiziostalo je skriveno. Znamo,

dodue, i to da je Misal pisanza Hrvoja Vukia Hrvatinia,

kojemu je ugled bio najveipoetkom 15. st. Misal ima243 folije, a u njemu je mnogo

tragova starijih liturgijskihpredloaka pa je teza o

junotalijanskoj provenijencijite dragocjene knjige vrlo

vjerojatna. Danas se Misalnalazi daleko od domovine. Mi nikada neemo

doznati kako je dospio ba u tursku prijestolnicu!


52/103

Iluminacije za pojedinemjesece iz kalendara

Hrvojeva misala.


53/103


54/103


55/103

Katedrala sv.Jakova - XV.

stoljee. Ovoremek-djelo

hrvatskoggraditeljstva

podigao jedo krovita

majstor JurajDalmatinac, adovrio ga

NikolaFirentinac.

(ibenik)


56/103

Katedralasv.

Jakova

(ibenik)


57/103

Istoni dio ibenskekatedrale s transeptom

i kupolom. Premaprojektu Jurja

Dalmatinca (1441), kojije izgradio i donje

dijelove do 1473.godine, dovrio je

Nikola Firentinacsvodove i kupolupoetkom XVI st,

postavivi na vrh oblihzabata skulpture sv.

Jakova i sv. Mihovila.

Svod ibenske


58/103

Svod ibenskekrstionice montiran je

od devet kamenihdijelova uklopljenih

meusobno bezikakva veziva.

Obraeni s donjestrane kao svod (etiri

gotike fijale,medaljon s Bogom

ocem i golubicom Sv.Duha, etiri ploe s

renesansnimanelima), isti komadikamena s gornje

strane su glatke ploeu podu junog broda

(1441-1443).


59/103

Detalji sa katedrale sv. Jakova (ibenik).


60/103

Detalji sa katedrale sv. Jakova (ibenik).


61/103

Djeak (antiki krilati genij)

koji puhanjem raspiruje baklju,jedan je od 21 reljefa na

podnoju trogirske kapele.Geniji izviruju iz odkrinutih,

perspektivno prikazanih vrata:umjesto tradicionalnogakranskoga pakla, Nikola

Firentinac humanistiki nudisliku Podzemlja, bliu

poganskoj antici.


62/103

Bievanje Krista, detalj

s oltara sv. Staa izsplitske katedrale, djeloJurja Dalmatinca, poetak

XV. st. Ocijenjeno je kaonajzreliji majstorov

renesansni rad. (Split)


63/103

Kapela Blaenog Ivana uTrogirskoj katedrali, rad

Nikole Firentinca, prvo jedjelo renesanse u

Dalmaciji i istie searhitekturom skladnihproporcija i izraajnim

skulpturama NikoleFirentinca, Andrije Aleija

i Ivana Duknovia.


64/103

Kapela Bl.Ivana

Trogirskog,

katedrala,Trogir.

Gradili suje Nikola

Firentinac iAndrijaAlei od1468. do

1482.

godine.


65/103

U crkvi sv. Marije na krilinah nalazi se najljepi ciklus

istarskih fresaka Vincenta iz Kastva (1474.).


66/103

Mrtvaki ples, detalj freske Vincenta iz Kastva u crkvi Sv.Marije na Skrilinah, (1474), eram. Prikazujui jednakost

ljudi pred smru, bez obzira na dob, zvanje ili klasu,kasnosrednjovjekovni slikari tjee puk za nepravde na ovom

svijetu.


67/103

Dubrovnik, jedina slobodna republika na istonoj obali

Jadrana (do po. XIX st.). Urbanistiki definiran u XIV st.


68/103

Nikola Boidarevi(1460.-1518.). Triptih iz

Dominikanskogsamostana i crkve u

Dubrovniku.


69/103

Sv. Martin (kao mladirenesansni vitez) i

prosjak, detaljpoliptiha Vittora

Carpaccia, kraj XV st.Stalna izlobacrkvene umjetnosti,Zadar. Samo jedan

primjer visoke likovnekvalitete umjetnikebatine u Dalmaciji,

koja obuhvaa velikibroj djela slikara

talijanske renesanse.


70/103

Marko Maruli, Judita,Venecija, 1522., drugo

izdanje.


71/103

Poetak Judite Marka

Marulia.


72/103

Julije Klovi (1498.-1578.). Minijaturist svjetskog glasa,suvremenik i prijatelj Michelangela, Brueghela, El Greca.Izradio je brojna monumentalna djela u minijaturi koja se

nalaze u najpoznatijim svjetskim galerijama.


73/103

Julije Klovi. Minijature.


74/103

Prizemni trijemKneeva dvora u

Dubrovniku obnovljenje po nacrtu

MichelozzaMichelozzija (1463), a

kat su dovriligotikim biforamadomai majstori

Radosali, Bogosali,Grubaevi i dr. Takoje nastala zgrada na

kojoj je doljevremenski mladi

renesansni stil, a gore

stariji gotiki.


75/103

Ljetnikovac PetraSorkoevia (1521) na

Lapadu, Dubrovnik.Asimetriki

komponirana zgradaotvara se s dva krila (s

trijemom i terasom) naribnjak i perivoj saetnicama pod

odrinama loze, a sdruga dva krila (sloom na katu) nacvijetnjak pozadi,

ostvarujui timerenesansni ideal veze

ovjeka s prirodom.


76/103


77/103

Opsada Sigeta, suvremena talijanska gravira.


78/103

Josip Franjo Mcke,Nikola Zrinjski na

sigetskoj kuli, slika,

ulje na platnu, 1866. g.


79/103


80/103

SISAK-STARI GRAD.

Snana tvrava trokutnatlocrta s tri valjkaste kulena vrhovima gradio je

graditelj Petar iz Milanauz pomo domaih

majstora (1544-1550).Hrvati su 1593. do nogupotukli kod Siska Turkevojskovoe Hasan-pae

Predojevia.


81/103

Veliki Tabor.Najljepi,

najmonumentalnijisrednjovjekovniutvreni grad u

Hrvatskoj sobiljejem gotike i

renesanse.


82/103

Ozalj.Srednjovje-

kovni gradnautvrenoj

litici ponadrijeke Kupe.

Od XIV.stoljea u

posjeduFrankopana

i Zrinskih.


83/103

Crkva Sv. Vlaha (1706.-1715.), Dubrovnik. Kao

graditelj i kipar Mario

Gropelli je daoravnopravnu uloguarhitekturi i skulpturi u

duhu mletakog baroka.Centralna graevina s

kupolom. Dominiraglavna fasada kao kulisa

terasno podignutogpristupa nalik otvorenoj

sceni.


84/103

Kazalite u Hvaru. Na prvom katu arsenala (spremita zagaliju) otvoreno je 1612. g. hvarsko kazalite, kao prvo

komunalno kazalite u Evropi. Obnovljeno je poetkom XIX

st. u klasicistikom stilu.


85/103

Palaaobitelji

Patai(1764.),

Varadin.Arhitektonsk

i oivljenaugaonimistakom dok

su fasadereljefno

razigranebogatom

rokokotuko-

dekoracijom.


86/103

Krilni dvoracobitelji

Odeschalchiu Iloku, s

arkadama igalerijamakroz sve tri

etae, jedanje od veih

plemikihdvoraca.

Obnavljan jeu XVIII i XIX

stoljeu.


87/103

Gradska vijenica,Varadin. Renesansna

graevina iz XVI st.pregraena je i

obnovljena 1793. godine uprijelaznom

kasnobarokno-

klasicistikom stilu.


88/103

Sv. Marija Snjena, Belec, pregraena 1739. godine, sRangerovim freskama (1740.), drvenim oltarima i

propovjedaonicom (J. Schokotnig iz Graza 1743.), donacija jedomaeg plemstva. Unato malog formata, jedan je od

najraskonijih primjera dinamikog pretapanja arhitekture,

skulpture i slikarstva u organiku baroknu cjelinu.


89/103

Kazula, vezeno misnoruho, XVII st., Riznicazagrebake katedrale.

Reljefno vezivo od biserai svilenih niti, vjerojatnorad J. W. Stolla, Zagreb

(1655.-1664.).


90/103

Vezeni pokrov Kristova groba s prizorima Muke, XVII st.,radionica biskupa Petretia, Zagreb, Riznica katedrale. Osimrazvedenih obrisa oblika, i vez se barokno nadima u reljef. U

biskupskoj veziljskoj radionici bili su zaposleni iskljuivo

mukarci.


91/103

Dvorac obitelji Eltz (1790.), Vukovar. Smjeten u parku iokrenut glavnom fasadom Dunavu, dvorac iskazuje

povezanost barokne arhitekture s ambijentom.


92/103

Zagreb. Stari dio grada, podignut na breuljku i prvotnoutvren zidinama u obliku trokuta, zvan Gradec, Gri,

dananji je Gornji grad.


93/103

Nacionalna i sveuilina biblioteka, Lubinsky, Zagreb, 1912.


94/103

Lenuzzijeva

potkova


95/103

Muzejskiprostor na

Jezuitskom

trgu (Zagreb)


96/103

Muzejski prostorna Jezuitskomtrgu (Zagreb).

GalerijaMetrovi.

Muzej gradaZagreba.

Zlatna dvoranaOpatika 10. ureena


97/103

pu slogu beke

secesije. Tu su kipovi

Roberta FrangeaMihanovia:Teologija,Medicina,

Pravda, potompovijesne

kompozicije slikaraCelestina Medovia:

Dolazak Hrvata,

Krunjenje LadislavaNapuljskog,

Splitski sabor (iz X.st. poznat po borbi Hrvata za upotrebu glagoljice i

staroslavenskog jezika u bogosluju).


98/103

Zlatna dvorana biveg Odjela za bogotovlje inastavu (1895.),Zagreb, Opatika 10. Najcjelovitije djelo historicizma uHrvatskoj: neobaroknu arhitekturu izveo je H. Bolle, a

opremili su je, slikari 0. Ivekovi, C. Medovi, I. Tiov, B.

iko-Sesija, V. Bukovac i kipar Frange-Mihanovi.


99/103

Zastor starog kazalita na Markovu trgu, Zagreb, otvorenog1834. godine, arh. C. i A. Cragnolini. Unutar lepeze - tipinogrekvizita kazaline publike - umetnuta je romantiarska slika

V. Karasa Vila, djed guslar i unuk.


100/103

Mlada patricijka,Vlaho Bukovac

(1890.), Moderna

galerija, Zagreb.Portret ene u rimskojtunici s lepezom,

slikao je Bukovac zasvog boravka u

Parizu. Hladni koloriti blijeda put

kontrastiraju saivom izraajnou

lica.


101/103

Zdenac ivota,

bronca, IvanMetrovi (1905),

Zagreb. U traguRodina, ne samo po

impresionistikojobradi epiderme negoi po univerzalnom

simbolizmu iistinskom

humanizmu. Iakomladenako

Metrovievo djelo,ova fontana ostaje

jedno od najboljih.


102/103

Autoportret s lulom,Miroslav Kraljevi (1912),

Moderna galerija, Zagreb.Asimilirajui iskustvasuvremenoga parikogslikarstva, Kraljevi je

stvorio osobni izraz tose uz neobuzdani

temperament crteaodlikuje strogom

disciplinom strukturiranja

slike bojom.

Hrvatska kultura i civilizacija


103/103

jCopyright 2003. S. Botica, M. Grmek

Slike i fotografije, te njihovi opisi preuzeti iz:

E. Hercigonja: Povijest hrvatske knjievnosti, knjiga 2, Mladost, 1975.

A. Mijatovi: Iz riznice hrvatske povijesti i kulture, kolska knjiga, 2001.R. Ivanevi: Umjetniko blago Hrvatske, Motovun, 1993.

Lijepa naa Hrvatska, TIP Marin Dri, 1991.C ti I Th H t Of E C ti P U i 1996

s.botica-hrvatska kultura i civilizacija

Documents