BROJ 120 • LIPANJ 2010. • ISSN 1332-7364 GLASILO HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE www: http://www.hok.hr • E-mail: obrtnicke-novine@hok.hr

• O

BNOV

LJENA 1994.

UTEMELJENA 1852. •ribari kod ministra čobankovića

PRILOZIObrtnički savjetnik

Županijska kronika

 Str. 5

 Str. 6

Novi propisi u primjeni

 Str. 6

Restorane izuzeti od spomeničke

rente Str. 6

Kako do kvalitetnijih kvalifikacija Str. 23

Prezentacija tradicijskih i umjetničkih

obrta na www.hok.hr

čestitke Premijerke za očuvanje radnih mjesta

U rujnu potpore za kapitalna

ulaganja

Pripreme za Svjetsko

prvenstvo u Parizu

 Str. 6

 Str. 2

Predsjednik rH ivo Josipović primio izaslanstvo Hok-a

Potpora obrtništvu

daN KOmORe: SvečaNa aKademija u HNK

CEH UGostitELJa

PriJEvozniCi

frizEri i kozmEtičari

Anđelko Vojvoda, mr. sc.

GODINA VI, BROJ 27 – PRILOG OBRTNIČKIH NOVINAObrtnički savjetnik •O

BN

OVLJENA 1994.

U T E M E L J E N A

1852

.•

Visina vodnog doprinosa

Upravljanje vodama obuhvaća osi-

guranje dovoljnih količina kvalitetne

pitke vode za vodoopskrbu stanov-

ništva, gospodarske i osobne potrebe,

zaštitu ljudi i njihove imovine od poplava i

drugih oblika štetnog djelovanja voda i po-

stizanje i očuvanje dobrog stanja voda radi

zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite njiho-

ve imovine, zaštite vodnih i o vodi ovisnih

ekosustava. Načelo korištenja voda teme-

lji se na racionalnosti i ekonomičnosti, što

uvjetuje da je svaki korisnik vode obvezan

koristiti vodu na način i u opsegu kojima

se voda čuva od rasipanja i štetnih pro-

mjena njezine kakvoće i ne onemogućuje

zakonsko pravo korištenja vode drugim

osobama. Prihod od vodnoga doprinosa

koristi se za gradnju regulacijskih i zaštit-

nih vodnih građevina, gradnju građevina

za osnovnu melioracijsku odvodnju, pro-

vedbu preventivne, redovne i izvanredne

obrane od poplava i podmirenje troškova

pripremnih i pravnih radnji radi upisa jav-

noga vodnoga dobra u zemljišne knjige i

katastar, te kupnje i izvlaštenja nekretnina

u korist javnoga vodnoga dobra.

Vodni doprinos plaća se na gradnju gra-

đevina za koje se podnosi zahtjev za iz-

davanje građevinske dozvole, a obveznik

vodnoga doprinosa je investitor u smislu

propisa o prostornom uređenju i gradnji.

Osnovica za plaćanje vodnoga doprinosa

prostorni je metar [m3] stvarnog obujma

nove građevine, razlike između stvarnog

obujma građevine koja se uklanja radi

gradnje nove građevine i stvarnog obujma

nove građevine, odnosno razlike izme-

đu stvarnog obujma postojeće građevine

koja se dograđuje ili nadograđuje i stvar-

nog obujma dograđene ili izgrađene nove

građevine. Osnovica za plaćanje vodnoga

doprinosa za prometnice i druge otvorene

građevine, četvorni je metar [m2]. Osnovi-

ca za plaćanje vodnoga doprinosa za pro-

duktovode i druge vodove koji su građe-

vine, dužni je metar [m] tlocrtne površine.

Vodni doprinos obračunava se rješenjem o

obračunu vodnoga doprinosa koje donose

i naplaćuju Hrvatske vode. Bez potvrde o

plaćenom vodnom doprinosu, u cijelosti ili

djelomično, ovisno kako je utvrđeno rješe-

njem o obračunu vodnoga doprinosa inve-

stitoru se ne može izdati akt o dopuštenju

građenja sukladno posebnim propisima o

prostornom uređenju i gradnji.

Iznosi vodnog doprinosa

Na temelju članka 11. Zakona o finan-

ciranju vodnoga gospodarstva Vlada Re-

publike Hrvatske na 58. sjednici od 28.

svibnja 2010. donijela je Uredbu o visini

vodnoga doprinosa (dalje Uredba). U svr-

hu određivanja visine vodnoga doprinosa,

područje Republike Hrvatske dijeli se u tri

zone: Zonu A, Zonu B i Zonu C.

Zonu A čini Grad Zagreb i zaštićeno

obalno područje mora.

Zonu B čini ostalo područje Republi-

ke Hrvatske, osim Zone A i Zone C.

Zonu C čine područja posebne dr-

žavne skrbi.

Izrazi iz Uredbe imaju sljedeće znače-

nje:»Zaštićeno obalno područje mora« za-

štićeno je obalno područje mora, u smislu

propisa koji uređuju prostorno uređenje i

gradnju;»Područja posebne državne skrbi« su

područja tako određena u smislu propisa

koji uređuju područja posebne državne

skrbi;»Poslovne građevine, osim proizvodnih

građevina« zatvoreni su poslovni prostori

(prostorije) koji su namijenjeni obavljanju

gospodarskih djelatnosti, uključivši proda-

ju ili drugi promet robe i usluga, kao npr. tr-

govinu, prodajne centre, skladišta, garaže

i manipulativne prostore, te izložbene pro-

storije sajmova i druge slične prostorije;

»Stambene građevine za stalno sta-

novanje« su više stambene zgrade i obi-

teljske kuće koje su namijenjene stalnom

stanovanju;»Stambene građevine za povremeno

stanovanje« kuće su za odmor i zgrade s

apartmanskim stanovima namijenjene po-

vremenom stanovanju;

»Objekti društvenog standarda i religijski

objekti« su škole i druga učilišta, ustanove

Prihod od vodnoga doprinosa koristi se za gradnju

regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, gradnju

građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju, pro-

vedbu preventivne, redovne i izvanredne obrane od

poplava i podmirenje troškova pripremnih i pravnih

radnji radi upisa javnoga vodnoga dobra u zemljiš-

ne knjige i katastar, te kupnje i izvlaštenja nekretni-

na u korist javnoga vodnoga dobra.

www.hok.hr

lipanj 2010.

Obrtničke novine

VARAŽDINAlarmantno stanje obrtništva

Str. 18

ZAGREBSvečano proslavljen Dan obrtnika

Str. 10

ČAKOVECPodrška obrtnika Vladi RH

Str. 14

Dan obrtnika, 45. po redu, svečano je obilježen na Zagrebačkom velesajmu

Od početka godine u županiji 377 radnih mjesta i 43 obrta manje

Održan sastanak predsjednika i tajnika obrtničkih komora sjeverne Hrvatske

lipanj 2010.

Obrtničke novineŽupanijska kronika broj 18Lipanj2010.

U Sisku je 11. lipnja svečano obilježen dan Sisačko-mo-slavačke županije, prilikom kojega su organizirane akcije »Ku-pujmo hrvatsko« Hrvatske gospo-

IZLOŽBA TRADICIJSKIH I UMJETNIČKIH OBRTA U SISKU

I predsjednik Josipović obišao izložbu

darske komore i »Izložba tradicij-skih i umjetničkih obrta« Obrtničke komore SMŽ. Na Izložbi tradicijskih i umjet-ničkih obrta nastupilo je dvadeset

šest izlagača, obrtnika iz naše žu-panije.

Naši obrtnici prezentirali su svoj tradicionalni način izrade proizvo-da na štandu pred mnogobrojnom

publikom i učenicima. Izlagače su obišli i pozdravili predsjednik RH Ivo Josipović, županica Sisačko-moslavačke županije Marina Lo-vrić Merzel, predsjednik Hrvatske

obrtničke komore Mato Topić, pred-sjednik HGK – Županijske komore Sisak Boris Mesarić, predsjednik Obrtničke komore SMŽ Željko Vr-banus, te mnogi drugi predstavnici lokalnih vlasti.U Obrtničkoj komori SMŽ orga-nizirano je i informiranje učenika osmih razreda o upisima u srednje škole. Na prezentaciji su sudjelova-li predstavnici srednjih strukovnih škola gđa Biserka Kuzmić i Stjepan Car, obrtnik – građevinar Pero Ra-danović, predstavnica HZZ Barbara Pađen te stručna suradnica OKSMŽ Ankica Čulig.Obrtnička komora osnovnim ško-lama osigurala je besplatni prijevoz autobusima, a Gradski muzej Si-sak besplatan ulaz u Stari grad uz stručno vodstvo kustosa. Učenike je gradom proveo turistički vlakić do mjesta prezentacije tradicijskih obrta. Ova izložba organizirana je pod pokroviteljstvom Sisačko-mo-slavačke županije.

Obrtnici su prezentirali tradicionalni način izrade proizvoda

Čak će i onima što malo kada koriste usluge postolara biti neobično kad jednog dana shvate da na području,

ne samo grada Virovitice, nego u cijeloj Viro-vitičko-podravskoj županiji nema postolara.

– To vam je tako, nitko o tomu nije vodio računa. Ja sam s 31. ožujkom ove godine odjavio obrt i otišao u mirovinu, ali ako hoću, mogu raditi i dalje jer je riječ o defi citarnom zanimanju. No, odlučio sam da neću raditi, ja sam se u svom životu naradio, šegrt o kojem se pričalo da će mi doći, nije došao, i ja sam radnju defi nitivno zatvorio sa 31. svibnja ove godine.• Koliko ste dugo bili obrtnik?– Dosta dugo, a i prije nego što sam po-

stao obrtnik puno sam radio. Nakon što sam 1968./69. završio zanat kod majstora u Slatini kod kojega sam i živio i radio sve drugo što je trebalo u kući i oko nje, i još išao u ŠUP (Ško-la učenika u privredi) za postolara, a tada je taj smjer još postojao, otišao sam trbuhom za kruhom. Kratko sam radio na ciglani, pa oti-šao u Njemačku, nakon povratka radio sam 7 godina na željeznici, a onda sam konačno u virovitičkom Ukusu dobio posao u struci. Bila je to tvornica dječje obuće, radio sam kao kvalifi cirani majstor i proizvodio novu obuću. Nakon 4-5 godina od Ukusa sam kupio lokal u Ulici Veljka Vlahovi-ća, današnjoj Pejačevićevoj, i od tada sam obrtnik. Radio sam cijelo vrijeme do rata, a 1991. i ‘92. sam bio u Hrvatskoj vojsci, pa sam se nakon rata preselio na ovu loka-ciju, u Gundulićevoj, i tu u lokalu dočekao mirovinu.• Kad ste otvorili obrt, čemu ste se posvetili – izradi nove obuće ili samo popravcima?– Otkako sam otišao iz Ukusa, nisam napravio ni jednu cipelu.

VIROVITIČKI POSTOLAR IVAN ROTER

Č

Dok je cipela trebat će i postolara

Posljednji dani Ivana Rotera u njegovoj radnji

NIKOLINA LONČAR

Koprivnička kuharica i državna prvakinja Nikolina Lončar su-djelovala je na europskom polufi nalnom kuharskom natjecanju u Ženevi, no nije se uspjela plasirati među 12 najboljih ekipa koje odlaze na fi nalno natjecanje. Obrtni-ca i vlasnica restorana Zlatan u Koprivnici uložila je mnogo

Nikolina je sretna što je imala čast predstavljati svoju zemlju

truda i prošla brojne treninge kao pripremu za ovo prestiž-no natjecanje pod nazivom Bocuse D’Or, no plasman ne smatra neuspjehom. Za-dovoljna je što je uspješno i kvalitetno spravila čak 28 porcija jela od teletine i ribe halibut zajedno sa svojim pomoćnikom, varaždinskim kuharom Zlatkom Novakom. Naime, za svakog člana ocjenjivačkog suda valjalo je pripremiti po jednu porciju od svakog jela tijekom peto-satnog kuhanja. Nikolina je tako pripremala, primjerice, punjene tikvice s pireom od graška, teletinu obloženu brizlama, halibut omotan u špinat punjen lososom i povr-ćem, pačja prsa u umaku od jogurta i drugo. Sve to radila je prema međunarodnim nor-mama u kulinarstvu tako da

nije mogla dodati svoje male podravske, kuharske tajne. – U konačnici sam jako za-dovoljna jer smo stvarno do-bro odradili sav posao, a usto sam bila jedina žena među 20 natjecateljskih ekipa, svi ostali su bili muški kuhari. Oni su se maksimalno pri-premili, koliko sam doznala u razgovoru s njima, no ono što sam primijetila je da je nama nedostajala prezentacija. Tu možda malo i fi nancijski za-ostajemo za predstavnicima drugih zemalja, rekla je Niko-lina Lončar. Dodala je kako joj je bila čast predstavljati Hrvatsku na tako prestižnom natjecanju kuhara iz cijelog svijeta gdje je stekla nova iskustva koja će rado prenije-ti ostalim kolegama i mladim kuharima. Vrlo mnogo su joj značili i navijači, 70-ak kuhara koji su autobusom stigli iz Hrvatske, jer je ozračje na natjecanju navijačko poput onog na no-gometnim utakmicama, ispri-čala je Nikolina Lončar. Na kraju je zahvalila svima koji su joj pomogli pri odlasku na natjecanje, a posebno Gradu Koprivnici, Koprivničko-križe-vačkoj županiji i županijskoj Obrtničkoj komori. Također nije zaboravila ni izbornika hrvatske kuharske reprezen-tacije Branka Ognjenovića i predsjednika Hrvatskog kuharskog saveza Damira Crlenija koji su joj pomogli u pripremama.

Na natjecanju je pripremala punjene tikvice s pireom od graška, teletinu obloženu brizlama, halibut omotan u špinat punjen lososom i povrćem, pačja prsa u umaku od jogurta i druga jela

Nikolina – jedina kuharica u ŽeneviZnam napraviti dobru obuću, ali me to nitko nikada nije tražio. Ovi naši, što nose cipelu po mjeri, idu kod postolara u Zagreb, pa kad je tako, kad ne vjeruju domaćem, ja sam se odlučio samo na popravke. Nema toga što je od prirodnih i kvalitetnih materijala, a da ja ne mogu popraviti. Ne mogu popraviti jedino gumene čizme i obuću izrađenu od nekih mo-dernih materijala za koje ne mogu odgonetnu-ti ni što su. Kad bi mi mušterija donijela obuću od takvih, loših materijala, ja sam jednostavno kazao, oprostite, ali to se ne može popraviti. Vjerojatno su tada otišli drugom postolaru.

• Koliko je još postolara u županiji?– Kučan je još jedini tu na području Virovi-

tice, a bio je jedan i u Slatini, Petriševac, no i on je otišao u mirovinu. Čuo sam da je njego-va supruga Ljiljana ponovno otvorila radnju i to je sve što znam. Danas za postolara više nitko ne uči. Nema škole. Znači, pala knjiga na dva slova. S obzirom na to da sam ja za-tvorio radnju, vjerujem da će za njih biti dosta posla. Na popravcima se može dobro zaradi-ti i pristojno živjeti, ali daleko su ona vremena kad su mušterije čekale u redu.

��DRŽAVNA

KUHARSKA

PRVAKINJA

��DRŽAVNA

Obrtničke novine

uskoro sajmovi u Celju, Zenici i

Grazu Str. 22

saJmovi

KOLUMNEdr. ante babić

Smrt i porezi Str. 4

ružica mikačićNema druge prilike za prvi

dojam Str. 21

 Str. 2–3

UPravni odbor

imenovan Odbor za ravnopravnost

spolova Str. 26

www.hok.hr

2 AKTUALNOObrtničke novine lipanj 2010.

Predsjednik Republike Hrvatske ivo josipović pokazao je poseban interes za promjene zakonodavstva koje se odnose na obrtništvo s obzirom na to da brojne obitelji danas u Hrvatskoj ovise o uspjehu poslovanja preko 90.000 obrta s oko 130.000 zaposlenih

UVODNIK

Poštovani čitatelji,Pred Vama je prvi ljetni broj Obrt-

ničkih novina. Kruna komorskih do-gađanja u posljednjih mjesec dana svakako je obilježavanje dana Ko-more, u povodu obnoviteljske Skup-štine Hrvatske obrtničke komore, održane 1. srpnja 1994. godine. Na svečanoj Akademiji, održanoj u za-grebačkom HNK, vrsnim obrtnicima dodijeljena su najviša priznanja Zlat-ne ruke, promovirani su novi maj-stori, a Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva dodijelilo je nagrade Šegrt Hlapić promotorima strukovnog obrazovanja. Pokrovitelj Akademije bila je predsjednica Vlade

RH Jadranka Kosor, koja je i sudjelo-vala na svečanosti, nadamo se ne zadnji put u svome mandatu. Indika-tivno je da je Premijerka ove godine obrtnicima posvetila svoje vrijeme već treći put i da je na Akademiji ponovila svoju poruku izrečenu i na okruglom stolu organiziranom u HOK-u krajem ožujka – Vlada želi biti partner obrtnicima i HOK-u. Time, vjerujemo, podrška Vlade RH iz de-klarativne prelazi u operativnu, mje-re koje predlaže HOK u cilju izlaska iz krize trebale bi se više uvažavati, a Komora percipirati kao važan dionik u procesu donošenja i izmjena zako-na koji su vitalni za obrtništvo. Osim Premijerke, na Akademiji je prvi put sudjelovao i predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, kao i potpred-sjednik Vlade RH i ministar financija Ivan Šuker. Dolazak državnog vrha treba gledati isključivo pozitivno, kao iskorak u odnosima prema HOK-u. O tome pročitajte na sljedećim stranicama, kao i ostalim brojnim ak-tivnostima koje smo popratili. Prije rujna, pripremit ćemo još jedan ljet-ni dvobroj, koji možete očekivati na svojim adresama u kolovozu.

Srdačan pozdrav,glavna urednicaSnježana Tomić

Vlada želi biti partner Hrvatskoj obrtničkoj komori, odnosno hrvatskim obrtnicima, želi da

zajednički rješavaju probleme i svlada-vaju prepreke, istaknula je predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor na sveča-noj Akademiji u povodu Dana HOK-a, održanoj 1. srpnja u HNK.

Pozvala je HOK da sa svojim pri-jedlozima i inicijativama sudjeluju oko izmjene određenih propisa i zakona te svih onih prijedloga koji mogu olakšati rad obrtnika. Čestitajući nagrađenima

DaN KOMORE: aKademija u POvOdu 16 GOdiNa ObNOvljeNOG Rada

čestitke Premijerke za očuvanje radnih mjesta u ovim preteškim

vremenima kada je očuvanje svakog radnog mjesta pothvat koji zaslužuje divljenje čestitam vam, kazala je premijerka jadranka Kosor

Snježana Tomić

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, primio je 30. lip-nja, uoči Dana Hrvatske obrt-

ničke komore 1. srpnja, izaslanstvo Hrvatske obrtničke komore (HOK) predvođeno predsjednikom HOK-a Matom Topićem koje je predsjednika Republike izvijestilo o aktualnom sta-nju i mogućnostima očuvanja i razvo-ja hrvatskog obrtništva.

Izaslanstvo HOK-a upoznalo je Predsjednika Republike s potrebnim izmjenama zakonske regulative, koji-ma bi se očuvali postojeći obrti, ali i stvorile mogućnosti za novo zapošlja-vanje i razvoj u hrvatskom obrtništvu.

Suzbijanje rada na crno, porezne olakšice za prve godine poslovanja, po-dizanje razine za ulazak u sustav PDV-a,

iZaSlaNStvO HOK-a KOd PRedSjedNiKa RH ive jOSiPOvića

interes za probleme obrtništva

Nenad Klapčić

financijska disciplina i povećanje likvid-nosti, otkup poslovnih prostora i bolja socijalna zaštita obrtnika samo su neke od predstavljenih potrebnih promjena, sadržanih u prijedlozima 30 antirece-sijskih mjera koje je HOK potkraj 2008. uputio državnim institucijama.

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović pokazao je poseban interes za promjene zakonodavstva koje se od-nose na obrtništvo s obzirom na to da brojne obitelji danas u Hrvatskoj ovise o uspjehu poslovanja preko 90.000 obrta s oko 130.000 zaposlenih.

Kako obrtništvo i malo i srednje po-duzetništvo brojčano predstavlja pe-deset posto gospodarskih subjekata, a uz to je prilagodljivo i može osigu- MARIJA VRABELJ-CAPEK,

vlasnica građevinskog obrta »Gradi-teljstvo Vrabelj-Capek« iz Kopriv-nice, za dugogodišnji uspješan rad i zapošljavanje u obrtu, doprinos u

MARIJA CRMARIĆ, vlasnica obr-ta – cvjećarnice »FONTANA« iz Splita, za uspješan dugogodišnji rad u obrtu i komorskom sustavu, ostvarene rezulta-te u strukovnoj izobrazbi te osobit do-prinos na afirmaciji žena u obrtništvu.

VLADIMIR CELIŠČAK, vlasnik Autoprijevozničkog obrta iz Kopriv-nice, za dugogodišnji uspješan rad u poslovanju i zapošljavanju, ostvarene rezultate na zaštiti cehovskih prava te razvoju i unapređenju komorskog sustava.

MIROSLAV ČIHAK, vlasnik proizvodno-servisnog obrta »ELEK-TROMEHANIKA« iz Sesveta, za ostvarene rezultate u proizvodnji, promidžbi i izvozu te razvoju i una-pređenju komorskog sustava.

SLAVKO FALTAK, vlasnik so-boslikarsko-ličilačkog obrta iz Ča-kovca, za dugogodišnji uspješan rad i ostvarene poslovne rezultate, aktiv-nost u društvenom djelovanju te oso-bit doprinos u strukovnoj izobrazbi i razvoju komorskog sustava.

Premijerka Kosor je istaknula kako su pokazali kolika je važnost Zlatnih ruku.

Plaketa zLatnE rUkE s priznanjem ZLaTNE RUKE

statua zLatnE rUkE s priznanjem ZLaTNE RUKE

DRAŽAN KROLO, vlasnik gra-đevinarskog obrta »KROLODOM« iz Kaštel Lukšića, za ostvarene iznimne poslovne rezultate, zapošljavanje i inovatorstvo, promidžbu i plasman hrvatskih proizvoda na inozemnim tržištima te osobit doprinos na potica-nju i razvoju komorskog sustava.

ZLATKO LEHPAMER, vlasnik stolarskog obrta »ARDIN« iz Sa-mobora, za dugogodišnji uspješan rad i inovatorstvo, očuvanje 350-godišnje tradicije obiteljskog obr-ta te osobit doprinos u strukovnoj izobrazbi i unapređenju komorskog sustava.

strukovnoj izobrazbi te afirmaciji žena u obrtu Republike Hrvatske.

SLAVKO DVORSKI, vlasnik Au-toprijevozničkog obrta iz Novog Maro-fa, za dugogodišnji uspješan rad i razvoj

obiteljskog obrta, doprinos očuvanju i zaštiti okoliša, te ostvarene rezultate na unapređenju komorskog sustava.

JOSO SMOLIĆ, vlasnik Ugosti-teljskog obrta »Zlatni tulp« iz Šibe-nika, za osobit doprinos u razvoju, unapređenju i promicanju ugostitelj-skog obrta te ostvarene rezultate u strukovnom radu, a posebno u tijeli-ma komorskog sustava.

JOSIP TARIBA, vlasnik Ugosti-teljskog obrta iz Opatije, za ostvarenu visoku razinu ugostiteljske ponude, očuvanje i promidžbu tradicijske gastro i eno kulture te osobit doprinos u stru-kovnoj izobrazbi za potrebe obrtništva.

JOSIP TRŽEC, vlasnik obrta – Ljevaonice umjetnina, zvona i obo-jenih metala, iz Zagreba, za osobite zasluge u zaštiti i očuvanju tradicij-skog i umjetničkog obrta, zapošlja-vanje i humanitarni rad te sveukupan doprinos na unapređenju obrtništva i komorskog sustava.

»U ovim preteškim vremenima kada je očuvanje svakog radnog mje-sta pothvat koji zaslužuje divljenje,

rati samozapošljavanje i novo zapo-šljavanje, obrtništvo treba sudjelovati u kreiranju gospodarskih i socijalnih politika, kroz partnerstvo i dijalog s institucijama.

S obzirom na to da bez učinkovite predstavljenosti hrvatskog obrtništva – koje je ovom prigodom Predsjed-niku Republike predstavilo svoje naj-značajnije probleme – neće biti mo-guće utjecati na unapređenje uvjeta u kojima posluje, predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović pozvao je čel-ništvo HOK-a da dostave sve sadašnje i buduće obrtničke inicijative i prijed-loge Uredu predsjednika.

Na susretu u Uredu predsjedni-ka sudjelovali su i potpredsjednici HOK-a Vlado Crkvenac, Željko Vrba-nus, Zvonko Pecikozić i Marijan Peri-ca te glavna tajnica HOK-a Mira Čegec.

Buket cvijeća za predsjednicu Vlade koja ima rođendan isti dan kad i Komora

Plakete je dodijelila osobna izaslanica Predsjednika RH Helena Kasanić

Statue je uručio potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker

Predsjednik RH Ivo Josipović s visokim izaslanstvom HOK-a

www.hok.hr

�lipanj 2010.Obrtničke novine

DaN KOMORE: aKademija u POvOdu 16 GOdiNa ObNOvljeNOG Rada

čestitke Premijerke za očuvanje radnih mjesta

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, dodijelilo je na Aka-demiji nagrade Šegrt Hlapić, vezane za razvoj i unapređenje strukovnog obrazovanja. Nagradu Šegrt Hlapić Ministarstva gospodarstva, rada i po-duzetništva dobili su:• najbolja škola: Obrtnička škola

Antuna Horvata iz Đakova • najbolji naučnik: Nikola Vrući-

na, učenik 3. razreda za zanimanje tokar, Obrtnička škola Bjelovar

• najbolji majstor stručni učitelj: Nedjeljko Ćuk, vlasnik obrta »Sto-larija Ćuk« iz Stubičkih Toplica

U ime 974 nova majstora, koji su majstorski ispit položili tijekom pro-teklih godinu dana, a obilježavajući Godinu žena u obrtništvu, simbolično su diplomu u ime svih majstora pre-uzele tri majstorice – žene koje su za svoj životni poziv izabrale zanimanja kojima se većinom bave njihovi muš-

Na Akademiji je sudjelovao i pred-sjednik Obrtničke komore za Mün-chen i Gornju Bavarsku Heinrich Traublinger, koji je dao podršku HOK-u u nastojanjima da osuvremeni poslovanje u skladu s potrebama član-stva, kao i u predstojećoj reformi.

Hrvatsku obrtničku komoru i Obrt-ničku komoru za München i Gornju Bavarsku povezuje velik broj zajed-ničkih vrijednosti i ciljeva. Tu posebno valja naglasiti našu zajedničku svijest o vrijednosti strukovnog obrazovanja u obrtništvu i jakog komorskog susta-va. Na tim zajedničkim uvjerenjima gradi se naše dugogodišnje partnerstvo koje je u međuvremenu postalo mno-go više te je preraslo u pravo prijatelj-stvo između obrtništva u Hrvatskoj i Gornjoj Bavarskoj. Jake obrtničke komore su temelj za osiguranje stru-kovnog obrazovanja. Rezultati studi-je Gospodarskog instituta za malo i srednje poduzetništvo i obrtništvo na Sveučilištu u Göttingenu pokazali su da se upravo rad komora u području obrazovanja povezuje sa znatnom ko-rišću za nacionalno gospodarstvo koja daleko premašuje troškove. Obvezno

ANA ŠERIĆ-KONJIKOVAC, vlasnica obr-ta – frizerskog salona »ANA« iz Gospića, za izni-man doprinos u razvoju i promicanju hrvatskog obrta, unapređenju komorskog sustava te poseb-ne zasluge za afirmaciju žena u obrtništvu.

JOSIP NOVOGRADEC, vlasnik proiz-vodno-servisnog obrta »SAVT« iz Virovitice, za izniman doprinos u promicanju hrvatskog obrta, dugogodišnji uspješan rad i ostvarene rezultate te razvoj i unapređenje komorskog sustava.

VITOMIR PAP, vlasnik brodograđevnog obrta »PORTIĆ« iz Banjola (Pula), za izniman doprinos u razvoju i promicanju hrvatskog obr-ta, ostvarene poslovne rezultate te osobite za-sluge na unapređenju komorskog sustava.

Šegrt Hlapić

Predsjednik HWK Heinrich Traublinger

statua zLatnE rUkE s poveljom ZLaTNE RUKE

za dugogodišnji uspješan rad u obrtu i izniman doprinos u razvitku hrvatskog obrtništva

Promocija novih majstoraki kolege i koje su uspješno nasta-vile obiteljski obrt – tokarica Kri-stina Ogrizek Grofelnik iz Huma na Sutli, klesarica Ivanka Kolar iz Ferdinandovca pokraj Đurđevca i autoserviserka Irena Petir iz Za-greba. Priče o majstoricama dono-simo na stranici 23.

čestitam vam«, kazala je Premijerka, upućujući posebne čestitke ženama obrtnicama.

Predsjednik HOK-a Mato Topić istaknuo je kako obrtništvo danas pro-lazi kroz teško razdoblje, kako je u zad-njih godinu dana ostalo bez desetine članstva, a i broj zaposlenih u obrtniš-tvu smanjen je 10 posto.

Kao razloge toga naveo je probleme vezane uz globalnu gospodarsku krizu, sivu ekonomiju, financijsku nediscipli-nu, nepostojanje olakšica za obrtnike početnike, otežan pristup dobivanju fi-nancijskih sredstava te neprovođenje za-konske regulative za poslovne prostore.

Topić je istaknuo kako je komorski sustav spreman za prilagodbu, za nove ciljeve, kao i za preuzimanje novih jav-nih ovlasti kako bi obrtnicima omogu-ćili kvalitetnije poslovanje i lakšu pri-lagodbu EU.

Ponovio je važnost strukovnog obra-zovanja koje HOK potiče te istaknuo kako je današnja svečanost prilika da obrtnici pokažu kako unatoč krizi među njima ima pozitivnih primjera, obrtnika koji uvode nove tehnologije, orijentira-ni su na izvoz, zapošljavaju itd.

Za polovicu rujna najavio je među-narodnu konferenciju o položaju žena u obrtništvu napominjući kako su tre-ćina od ukupnog broja obrtnika danas žene, koje čine i preko 50 posto ukup-

no zaposlenih u obrtništvu. Svečana Akademija održana je pod pokrovi-teljstvom predsjednice Vlade RH Ja-dranke Kosor, na kojoj su sudjelovali i predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić i potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker, kao i brojni drugi visoki uzvanici.

Na Akademiji su najzaslužnijim obrtnicima dodijeljena najviša priznanja HOK-a Zlatne ruke, za dugogodišnji rad u obrtu i na razvoju obrtništva.

Napominjući kako živimo u teškim vreme-nima predsjednica Vlade Jadranka Kosor je zahvalila predsjedniku Komore Mati Topiću na potpori koju je Komora dala provedbi Vla-dinog programa gospodarskog oporavka. Kazala je kako je u sklopu tih mjera važan dio namijenjen olakšavanju rada obrtnika.

Navela je podatke da je u Hrvatskoj re-gistriran 93.431 obrt te da u obrtništvu radi oko 217 tisuća osoba. Kazala je i kako se Vlada može ugledati na obrtnike koji su često puta savladavali naizgled nesavladive prepreke.

U glazbenom dijelu

programa nastupio

je folklorni ansambl

Lado, koji je oduševio

brojnu publiku u Hrvatskom

narodnom kazalištu

efektnom izvedbom hercego-

vačkog linđa

Predsjednica vlade rH Jadranka kosor

Najviša priznanja HOK-a dodijelila je predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor

Nagrade Šegrt Hlapić uručio je ministar Đuro Popijač

Simbolične diplome primile su Kristina Ogrizek Grofelnik, Ivanka Kolar i Irena Petir

Pozivu na Akademiju odazvali su se brojni visoki uzvanici iz državnih, županijskih i gradskih vlasti

članstvo je pri tome izuzetno važan element koji osigurava rad komora u svrhu obrtništva. Putem obveznog članstva zajamčena je demokratska kontrola. Na komoru ne utječu želje za ostvarivanjem profita ni pojedinačni interesi članova veće platežne moći. Financiranje je pravedno i solidarno. Komora na taj način može uspostaviti ravnotežu interesa i govoriti u ime ci-jelog obrtništva.

www.hok.hr

4 Obrtničke novine lipanj 2010. MEĐUNARODNA SURADNJA

Na Glavnoj skupštini Hrvat-sko-austrijske trgovinske komore koja je 2. lipnja

u Beču okupila stotinjak članova, predstavnika državnih vlasti, banka-ra i investitora, predsjednik HOK-a Mato Topić ponovno je izabran za potpredsjednika ove komore, kojoj je glavni cilj jačanje gospodarskih veza između Hrvatske i Austrije.

Ministar gospodarstva, rada i po-duzetništva Đuro Popijač, sudjelu-jući u radu Glavne skupštine Hrvat-sko-austrijske trgovinske komore,

GLobaLno oko

Prof. dr. sc. Ante Babić, osnivač i direktor Centra za međunarodni razvoj

Od 1. srpnja stupit će na snagu izmje-ne Zakona o porezu na dohodak ko-jima je smanjen broj i visina stopa

tog poreza, što će povećati plaće, odnosno primanja oko 1,48 milijuna građana, a bit će ukinuta i niža stopa kriznog poreza, stopa od 2 posto na plaće i mirovine u iznosima od 3.000 do 6.000 kuna, čime će se takva mjesečna primanja povećati za 60 do 120 kuna. Viša pak stopa kriznog poreza na pri-manja veća od 6.000 kuna bit će, sukladno zakonskim izmjenama, ukinuta početkom studenoga ove godine.

Izmjenama i dopunama Zakona o po-rezu na dohodak smanjuje se broj i visina stopa tog poreza – najniža stopa s dosa-dašnjih 15 posto smanjuje se na 12 posto, ostaje stopa od 25 posto, ukidaju se pore-zne stope od 35 i 45 posto, a uvodi se nova stopa od 40 posto.

Od 1. srpnja se, sukladno izmjenama Za-kona o porezu na dohodak, ukidaju porezne olakšice na uplaćene premije životnog osi-guranja s obilježjem štednje, dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja i dobro-voljnog mirovinskog osiguranja (tzv. treći stup), izdatke za zdravstvene usluge i orto-pedska pomagala te za stambene potrebe.

S 1. srpnja na snagu stupaju i izmjene Zakona o porezu na dobit, a njima se poseb-no razlučuju privatna i potrošnja u poslovne svrhe, uvodi reda u poslovanje međusobno povezanih poduzetnika te se želi spriječiti transakcije prema off shore kompanijama.

Poduzetnici će pak od početka srpnja pla-ćati manju naknadu za općekorisne funkcije šuma, s obzirom na to da je izmjenama Za-kona o šumama smanjen doprinos za opće korisne funkcije šuma za 25 posto, s dosa-dašnjih 0,07 posto na 0,0525 posto ukupnog prihoda. To bi gospodarstvenicima, prema procjenama, trebalo smanjiti obveze za 115 milijuna kuna godišnje.

Ovo su neke od izmjena kojima se vraća dio kriznih mjera u području poreza koje su se uvele prošle godine, te neke nove koje redefiniraju porezno opterećenje.

Porezne reforme se rade kada BDP raste i kada država ima ili suficit ili jako blagi deficit i nisku razinu javnog duga. Uspješne i dugoročne porezne reforme se ne rade radi socijalnih razloga, već se porezni sustav uglavnom dizajnira prema većoj efikasno-sti prikupljanja poreza, a onda se socijalna politika provodi kroz socijalna davanja i subvencije. Hrvatska u ovom trenutku ima i pad BDP-a i velik deficit opće države.

Međutim, 2007. godine je imala najveći rast realnog BDP-a u posljednjih deset i više godina (5,5%), te drugi najmanji defi-cit opće države (-2,3% BDP-a).

Krajem 2005. i početkom 2006. je na-pravljen prijedlog reforme poreza za rast i zapošljavanje, koji je kombinacija domaćih i stranih stručnjaka napravila za HUP, a fi-nancirao ju je USAID. Reforma je predstav-ljena 2006. na Danu poduzetnika i dobro ocijenjena od stručnjaka, domaćih i stranih, ali je javno napadnuta od strane Ministar-stva financija, koje je kao i u mnogim po-kušajima oporbe da predloži svoje zakone i reforme reklo da radi svoj prijedlog porezne reforme. Naime, konstatirano je već tada da se Hrvatska ubraja u zemlje s visokim po-rezima. Zbog tih visokih poreza, posebne interesne skupine počele su nagrizati znatni napredak postignut u 90-ima zahtijevajući posebne olakšice i poseban tretman pore-znih obveznika prema raznim kriterijima, a da se pritom nije razmatrao sveobuhvat-ni koncept oporezivanja. Druge su zemlje poput Srbije, Rusije, Slovačke i Crne Gore povećale svoju konkurentost poreznim re-formama koje su pojednostavljivale porezni sustav, što je poticalo njihov ekonomski rast i zapošljavanje, ali bi i vodilo smanjenju pri-jevara i korupcije. Također je konstatirano da je porezni sustav Hrvatske previše orijen-tiran na oporezivanje dohotka.

smrt i porezi

mato topić ponovno potpredsjednik

Nenad Klapčić

Nađeno je i sljedeće:– Najveća stopa poreza na dohodak viša

je nego u većini drugih zemalja svijeta.– Sustav poreza na dohodak je vrlo slo-

žen, što čini troškove oporezivanja visoki-ma i pogoduje prijevarama.

– Složeni sustav poreza na dohodak u državnu blagajnu donosi razmjerno male prihode.

– Oporezivanje dohotka obrtnika slože-no je i puno rupa pa vodi do niskog stup-nja poštovanja propisa i gotovo nikakvih prihoda.

– Stope socijalnih doprinosa su visoke, no slične drugim tranzicijskim zemljama.

– Porezna stopa na dobit poduzeća vrlo je konkurentna u usporedbi sa svijetom.

– Porez na dobit ima brojne odbitke i iznimke čija je korist za društvo i poduze-ća upitna, a smanjuju prihode državi.

– Sustav izravnog oporezivanja ide na štetu zapošljavanja i potiče rast temeljen na kapitalno intenzivnim (ili radno-šted-nim) ulaganjima umjesto ulaganja koja zapošljavaju više radne snage.

– Hrvatska stopa PDV-a je među najvi-šima u svijetu.

– Sustav PDV-a ima mnogo iznimaka koje čine provedbu složenom, a smanjuju priljev prihoda u državnu blagajnu.

Što je sukus tada predložene reforme, koja je pokušala ispraviti mnoge distorzije uvedene tijekom godina, zadržati fiskalnu stabilnost, povećati konkurentost, uskladiti se s EU, a svi njezini efekti su simulirani kako na mikro, tako i na makro razini?

Prijedlog paketa pojednostavnjenja

Ovaj paket reformi uključuje sljedeće glavne točke:

– Pojednostavniti strukturu poreza na dohodak uvodeći samo jednu stopu od 15% na prihode srednje visine te stopu od 25% ili 35% na visoke prihode.

– Povećati osobni odbitak na 51.840 kuna.

– Ukinuti sve posebne i obiteljske od-bitke iz poreza na dohodak.

– Uključiti dohodak od kapitala i imo-vine u osnovicu poreza na dohodak.

– Objediniti razna porezna i kvazipore-zna davanja na lokalnoj razini (komunalna naknada, pa do poreza na neobrađeno ze-mljište) u porez na imovinu.

– Omogućiti jednostavnije oporeziva-nje dohotka obrtnika i drugih dohodaka od samostalnih djelatnosti.

– Oporezivati mala poljoprivredna i turistička imanja na isti način kao i druge male obrtnike i samostalne djelatnosti.

– Smanjiti ukupne socijalne doprinose na plaću s 37,2% na oko 30% te podići maksimalnu godišnju osnovicu s 458.000 kuna na 600.000 kuna.

– Ukinuti sve posebne poticaje za ula-ganja za poduzeća iz Zakona o poticanju ulaganja, a koja su sadržana u članku 26 Zakona o porezu na dobit.

– Ukinuti poticaje za područja posebne državne skrbi.

– Ukinuti poticaje za zapošljavanje.– Ukinuti oslobođenje od poreza za po-

duzeća u slobodnim zonama.– Smanjiti stopu PDV-a s 22% na 20% i

ukinuti sve međustope, kako bi se izjedna-čila stopa PDV-a i poreza na dobit.

– Ukinuti nultu stopu PDV-a, osim za izvoz.

– Ukinuti oslobođenje od PDV-a za slo-bodne zone.

– Povećati trošarine na naftne derivate, druge energente i duhanske proizvode.

Prema mikro i makro simulaciji, taj je prijedlog imao neutralan efekt na fiskus, a povećao bi konkurentnost, zaposlenost, proizvodnju i BDP za 2-3 postotna boda.

Zanimljivo, zar ne? I aktualno i u da-našnje vrijeme.

istaknuo je da je Austrija Hrvatskoj nezamjenjiv partner i prijatelj te je zahvalio na potpori koju Republika Austrija pruža procesu ulaska Hrvat-ske u Europsku uniju.

Na Glavnoj skupštini Hrvatsko-au-strijske trgovinske komore sudjelovali su i veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji Zoran Jašić, predsjedni-ca Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju EU Vesna Pusić, ravnatelj Hrvatske agencije za promicanje izvoza i ulaganja Sani Ljubunčić, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vin-ko Mladineo, glavni direktor HUP-a Bernard Jakelić i drugi.

Austrija je jedan od najznačajnijih trgovinskih i gospodarskih partnera Hrvatskoj. Do sada je u Hrvatsku uložila 6,2 milijarde eura, a prošle je godine Hrvatsku posjetilo gotovo 900.000 austrijskih turista.

Daljnje unapređenje ekonom-ske suradnje između dvije zemlje posebno se očekuje na području energetike, turizma, zaštite okoliša i prometa.

I u iduće dvije godine, odlučeno je na Glavnoj skupštini Hrvatsko-austrijske trgovinske komore, pred-sjednik Hrvatsko-austrijske trgovin-ske komore bit će Markus Mair, a glavni tajnik Franz Rogi.

SuRadNja S HRvatSKO-auStRijSKOm tRGOviNSKOm KOmOROm

Hrvatska obrtnička komora, u sklopu suradnje s Obrtno-podjetniškom zbornicom

Slovenije, kao partner u projektu, pripremila je prijedloge dvaju za-jedničkih projekata u sklopu pro-grama IPA pod nazivom Opera-tivni program Slovenija-Hrvatska 2007. – 2013. iz kojega se sufinan-ciraju projekti vezani uz gospo-darski i društveni razvoj (turizam i ruralni razvoj, razvoj poduzetniš-tva, društvene integracije) i održivo upravljanje prirodnim resursima (zaštita okoliša, očuvanje zaštićenih područja, ekološki značajnih po-dručja i kulturne baštine).

Ukupno raspoloživa sredstva za projekte u ovom programu planira-na su u iznosu 11.915.000,00 €.

Treći projekt, koji je Upravni odbor također prihvatio na zadnjoj sjednici održanoj 30. lipnja, je pri-jedlog Obrtničke komore Zagreb i Obrtničkog učilišta koji se odnosi na ujednačavanje majstorskih i po-

SuRadNja S ObRtNO-POdjetNiŠKOm ZbORNiCOm SlOveNije

kandidirani novi projekti

Sanja Želinski Matunec

ukupno raspoloživa sredstva za projekte u ovom programu planirana su u iznosu 11.915.000,00 €

Program: IPA operativni program Slovenija – Hrvatska 2007. – 2013.

Naziv projekta: OVE - Obnovljivi viri energije OIE - Obnovljivi izvori energije

Partneri:

Obrtno-podjetniška zbornica SlovenijeEkonomski institut MariborTECHPO d.o.o.Hrvatska obrtnička komoraMENEA – Međimurska razvojna agencijaAZRA – Razvojna agencija VaraždinŽenski poduzetnički inkubator Pula

Ukupni budžet troškova projekta cca: 904.184,46 EUR

Trajanje projekta: 1.1.2011.-31.3.2013.

Program: IPA operativni program Slovenija – Hrvatska 2007. – 2013.

Naziv projekta:

TOPTehničko zakonodavstvo (norme), zaštita okoliša i poduzetništvo

Partneri: Obrtno-podjetniška zbornica SlovenijeHrvatska obrtnička komora

Ukupni budžet troškova projekta:

519.182,00 EUR

Trajanje projekta: 1.1.2011.-31.3.2013.

Prijedlozi Hok-a i ozs-a odnose se na:

Projekt TOP – razmjena iskustava, osposobljavanje savjetnika, edukacija poduzetnika iz područja primjene normi (tehničko za-konodavstvo), zaštita okoliša i uvjeta otvaranja obrta i poduzeća u Sloveniji i Hrvatskoj.

Projekt IROIE (IROVE) – uspostavljanje suradnje poduzetnika i obrtnika prekograničnog područja u proizvodnji opreme za korištenje obnovljivih izvora energije, edukacija obrtnika o ko-rištenju obnovljivih izvora energije i informiranje šire javnosti o mogućnostima korištenja obnovljivih izvora energije.

Program: IPA operativni program Slovenija – Hrvatska 2007. – 2013.

Naziv projekta: »Jačanje suradnje obrtnika i malih poduzetnika Slovenije i Hrvatske – povećanje kompetencija hrvatskog obrtništva u cilju jačanja konkurentnosti«

Partneri:Obrtnička komora ZagrebObrtničko učilišteObrtnička zbornica BrežiceObrtno-podjetniška zbornica Slovenije

Status HOK-a: sudionik u projektuobveza sudjelovanja na radionicama, seminarima i sastancima – bez financijskih obveza

Trajanje projekta: 1.1.2011.-31.3.2013.

duzetničkih kompetencija obrtnika u Sloveniji i Hrvatskoj, a dio je projekta koji Slovenija već provo-

di sa drugim europskim zemljama. Hrvatska obrtnička komora u ovom projektu imala bi status suradnika.

www.hok.hr

5lipanj 2010.Obrtničke novineCEHOVI

PLavi dizEL

Do sastanka s resornim ministrom Čobankovićem i državnim tajnikom Božanićem došlo je ubrzo nakon najave ribarskih prosvjeda duž obale. Predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu Ante Fabijanić naglasio je kako je Ceh svjestan da situacija u hrvatskom ribarstvu nije laka. »Unatoč tome, smatramo kako probleme treba rješavati za pregovaračkim stolom, zajedničkim dogovorom s resornim ministrom i suradnicima, a ne prosvje-dima«, rekao je Fabijanić nekoliko dana prije susreta u Ministarstvu.

SaStaNaK RibaRa S miNiStROm čObaNKOvićem

do 1. rujna potpore za kapitalna ulaganja

Ceh za ribarstvo Hrvatske obrt-ničke komore, predvođen predsjednikom ovoga Ceha

Antom Fabijanićem, zajedno s pred-sjednicima cehova ribara područnih komora i pojedinih ribarskih udruga, sastao se 23. lipnja s ministrom poljo-privrede, ribarstva i ruralnoga razvoja Petrom Čobankovićem i državnim tajnikom za ribarstvo Tončijem Bo-žanićem.

Na sastanku kojem su prisustvo-vali i predsjednik Hrvatske obrtničke komore Mato Topić i glavna tajnica HOK-a Mira Čegec, ribari su pred-

u pregovorima s eu treba inzistirati na zadržavanju tradicionalnog načina ribolova – dok će se pojedina ograničenja u primjeni nekih ribarskih alata nastojati riješiti odgodom, odnosno derogacijom

Nenad Klapčić

Na sastanku Ceha za ribarstvo HOK-a s ministrom Čobankovićem

stavili svoje najznačajnije probleme, te utvrdili načine njihovog postupnog rješavanja.

Potpore za kapitalna ulaganja ribari-ma će stići do 1. rujna 2010., i to zaosta-li dio potpora iz 2007. i 2008. godine,

zaključno sa potporama za koje su za-htjevi predani do 25. studenoga 2009., a rješenja o potporama dostavljat će se onim redoslijedom kojim su zahtjevi za potpore pristizali u Ministarstvo.

Premda cijenu »plavog dizela« određuju nabavne cijene sirovine, Mi-nistarstvo će okupiti proizvođače i distributere »plavog dizela«, kako bi se razgovaralo o mogućoj povoljnijoj cijeni. Zamjena postojećih knjižica za elektronske evidencijske kartice s podacima o iskorištenosti kvote za na-bavu »plavog dizela«, ribarima će biti isporučene prema planu (do kraja srp-nja 2010.), a novi ribari moći će podići svoje elektronske kartice i nakon na-vedenog roka. Valja napomenuti da će gorivo i dalje biti plave boje, a cijena će ostati ista. Eventualno povećanje kvote »plavog dizela«, bit će moguće uz ade-kvatno obrazloženje očevidnicima.

U pogledu pregovora sa EU na području ribarstva, zaključeno je da godine pred ulazak Hrvatske u EU predstavljaju prijelazno razdoblje u kojem će se mehanizmi državnih po-ticaja zamijeniti izdašnijim europskim sredstvima iz EU fondova. I dalje, kako je zaključeno, u pregovorima s EU treba inzistirati na zadržavanju tradicionalnog načina ribolova – dok će se pojedina ograničenja u primjeni nekih ribarskih alata nastojati riješiti odgodom (prije ulaska) odnosno dero-gacijom (nakon ulaska u EU).

Na sjednici Ceha za ribarstvo i akva-kulturu održanoj 10. lipnja bili su i predstavnici Ministarstva poljopri-

vrede, ribarstva i ruralnog razvoja, pred-vođeni državnim tajnikom Tončijem Bo-žanićem kako bi se još jednom razjasnila pregovaračka stajališta vezana za prilagod-bu zahtjevima EU u pregovorima u sektoru ribarstva, ponovo otvorenima u veljači ove godine.

Članove Ceha posebno je zanimalo pita-nje odgode (prije ulaska) odnosno derogaci-je (nakon ulaska u EU) pojedinih ograniče-nja, osobito u primjeni nekih ribarskih alata, ali i pitanje mogućih obeštećenja u takvim slučajevima. Precizna informacija što ribari dobivaju, a što gube, potrebna je svakom ri-baru, kažu članovi Ceha.

CeH Za RibaRStvO i aKvaKultuRu

razjasniti stajališta

Nenad Klapčić

Poljoprivrednici i ribari će od 30. lipnja početi zamjenjivati sa-dašnje knjižice za plavo gorivo za nove kartice za to gorivo, pri-mjena kartica počet će 1. srpnja.

U prvih mjesec dana moći će koristiti i knjižice, no one će prestati važiti od 1. kolovoza, izvijestili su iz Ministarstva po-ljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Od 30. lipnja 2010. go-dine počet će zamjena knjižica za plavo gorivo i dosadašnje knjižice goriva za poljoprivred-nike i knjižice goriva za ribolov i akvakulturu zamjenjuju se kar-ticom »Gorivo za poljoprivredu i ribarstvo« (kartica goriva). Kar-ticu goriva, na zahtjev korisnika, izdaje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i rural-nom razvoju, odnosno nadlež-na tijela za izdavanje povlastica za ribolov, uzgoj i akvakulturu – područne jedinice Uprave ri-barstva.

Korisnici prava na plavo go-rivo kojima su izdane knjižice goriva za poljoprivrednike, od-nosno knjižice goriva za ribolov i akvakulturu, obvezni su u raz-doblju od 30. lipnja do 30. rujna 2010. godine dostaviti knjižice goriva Agenciji za plaćanja, od-nosno nadležnom tijelu koje je izdalo povlasticu za ribolov, uz-goj i akvakulturu, radi preuzima-nja kartice goriva. Iz Ministarstva poljoprivrede ističu da se pravo korištenja kartice goriva ostva-ruje sljedeći dan od dana njenog preuzimanja, a najranije od 1. srpnja. (Hina)

Od 30. lipnja – kartice

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture raspisao je 18. lipnja natječaj za autoprijevoznike radi sufinanci-

ranja kupnje ekološki prihvatljivijih teretnih vozila i autobusa standarda euro 5.

Natječaj je objavljen u Narodnim novinama, a rok za podno-šenje ponuda je 30 dana, priopćeno je iz Fonda. Ukupna pred-viđena sredstva Fonda za potpore autoprijevoznicima u ovoj godini iznose 35 milijuna kuna. Do 70 tisuća kuna po vozilu do-djeljivat će se malim i srednjim poduzetnicima, a do 50 tisuća kuna po vozilu velikim poduzetnicima koji su do dana podno-šenja ponude nabavili vozilo standarda euro 5 i izvršili zamjenu svog starog, ekološki neprihvatljivog vozila (standarda euro 0, euro 1, euro 2 ili euro 3).

Svaki licencirani prijevoznik može podnijeti zahtjev za dodje-lu sredstava za zamjenu najviše pet vozila. Na potporu Fonda mogu računati prijevoznici s licencijom za međunarodni prijevoz tereta za teretna vozila težine iznad 3,5 tone te prijevoznici koju posjeduju važeću licenciju za unutarnji i vanjski prijevoz, a koji autobusima obavljaju organizirani prijevoz djece.

Osnovni cilj ove potpore je smanjenje emisije štetnih plinova i razine buke cestovnih motornih vozila kategorija N2, N3 i M3.

Poticajima od 50 tisuća do 70 tisuća kuna po vozilu se pomaže poduzetnicima u poboljšanju ekoloških standarda njihovih vozi-la, što im je znatno otežano zbog nastanka globalne financijske krize i nemogućnosti realizacije povoljnih kredita i kamatnih sto-pa za tu namjenu.

Fond je u prošloj godini sufinancirao nabavu 639 vozila stan-darda euro 5, a za očekivati je da će i ove biti subvencionirano do 500-tinjak vozila. (Hina)

Potpore za autoprijevoznike

Sjednica Ceha za ribarstvo s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

Natječaj

Članovi Ceha zatražili su da budu uklju-čeni u sve aktivnosti u donošenju novog Pra-vilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru, kao i ostalih podzakonskih propisa koji će se donijeti temeljem novog Zakona o morskom ribarstvu. Predstavnici INA-e su na sjednici Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a prezentirali postupak kojim će se zamijeniti dosadašnje knjižice goriva za ku-povinu »plavog dizela« novim, elektronskim karticama u kojima će biti sadržani svi po-trebni podaci o korisniku kvote za korištenje »plavog dizela« u ribarstvu i poljoprivredi.

Zaključak je Ceha, da unatoč promije-njenom načinu korištenja ovog indirektnog poticaja hrvatskim ribarima, cijena po litri »plavog dizela« (točnije, »plinskog ulja«, kako glasi novi naziv ovog goriva), ne bi smjela biti više od 4 kune po litri.

Očekuje se da će za zamjenu knjižica goriva biti određen rok od najmanje mjesec dana, na-kon što se donesu svi potrebni provedbeni akti i uputstva za prelazak na elektronsku eviden-ciju korištenja »plavog dizela«. Na sjednici je također zaključeno da do kraja lipnja članovi Ceha ribara HOK-a i županijski cehovi ribar-stva trebaju dostaviti Odjelu za organizaciju rada cehova HOK-a, prijedlog tematskih izla-ganja za predstojeći, 15. susret ribara koji će se održati 22. i 23. listopada 2010. u Poreču.

članovi Ceha zatražili su da budu uključeni u sve aktivnosti u donošenju novog Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru

Na telefonskoj konferenciji Ceha za ribarstvo i akvakultu-ru Hrvatske obrtničke komore, održanoj 29. lipnja, bilo je riječi o pregovorima u Bruxellesu koji se trebaju održati 2. srpnja, a koji se tiču tradicionalnih ribarskih alata i oblika ribolova.

Članovi Ceha mišljenja su da je Pregovaračko stajalište koji je Republika Hrvatska dostavila Eu-ropskoj komisiji za poglavlje 13. »Ribarstvo« nedostatno.

Dokument koji sadrži dodatne informacije o ovim alatima, na-činu njihova korištenja, značaju i koracima koje Hrvatska planira poduzeti kako bi osigurala odr-živost ribolova ovim alatima uz istovremeno očuvanje društvene i ekonomske održivosti otočnih i obalnih zajednica, prema mišlje-nju iznesenom na konferenciji nije dorađen. Kao takvoga ga Ceh ne prihvaća. Većinom glaso-va Ceh je podržao odlazak Ante Fabijanića na najavljeni sastanak 2. srpnja u Bruxelles i sudjelo-vanje predsjednika Ceha u radu pregovaračkog tima. Uvjet je da se zastupaju interesi ribara na na-čin da se traži daljnje korištenje tradicionalnih povlačnih alata na način i u obujmu kako se koristilo i do sada.

Zaštita tradicionalnih ribarskih alata

RIBaRI I PrEGovori s EU

www.hok.hr

� Obrtničke novine lipanj 2010.

www.hok.hr

CEHOVI

Prihvaćanjem ovog amandmana poduzetnici koji rade u navedenoj djelatnosti izjednačavaju se sa svima onima koji su izuzeti po prijedlogu vlade RH te je na taj način udovoljeno i ustavnom načelu izjednačavanja svih poduzetnika na tržištu

Ceh ugostitelja i turističkih dje-latnika Hrvatske obrtničke ko-more, na sjednici održanoj 11.

lipnja, podržao je amandman na tekst Konačnog prijedloga Zakona o izmje-nama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a koji se odnosi na izuzeće restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane od plaćanja indirektne spome-ničke rente.

CeH uGOStitelja i tuRiStičKiH djelatNiKa

restorane izuzeti od rente

Snježana Tomić

Naime, u članku 4. Konačnog pri-jedloga Zakona o izmjenama i dopu-nama Zakona o zaštiti i očuvanju kul-turnih dobara, u članku 114.a stavku 1., stoji da spomeničku rentu po stopi od 0,05 % od godišnjeg prihoda treba-ju plaćati i »56.10. Djelatnosti resto-

rana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane«.

»Držimo opravdanim da plaćanjem spomeničke rente za ugostitelje isklju-čivo po članku 114. (direktna spome-nička renta za one koji posluju u kul-turnim dobrima) može opravdati svrhu

ovog zakona te stoga predlažemo da se djelatnost 56.10. briše iz članka 114a, jer je to još jedan dodatni namet za ugo-stitelje, a koji uz to i nisu u kulturnim dobrima«, rekao je predsjednik Ceha Zlatko Puntijar.

Kao razlog za ovaj amandman Ceh ističe da, prema podacima Državnog zavoda za statistiku u sektoru ugosti-teljstva, fizičke osobe – obrtnici, bi-lježe pad prometa u prošloj godini za 9%, u odnosu na isto razdoblje iz 2008. godine. Kod restorana (56.1 Restorani i ostali objekti za pripremu i usluživa-nje hrane), prema podacima Zavoda, u istom razdoblju zabilježen je pad pro-meta od 14,8%.

Ceh smatra kako se prihvaćanjem ovog amandmana poduzetnici koji rade u navedenoj djelatnosti pod 56.10. izjednačavaju sa svima onima koji su izuzeti po prijedlogu Vlade RH te je na taj način udovoljeno i ustavnom nače-lu izjednačavanja svih poduzetnika na tržištu.

Ceh je ranije predlagao da se pro-piše mogućnost potpunog oslobađanja od plaćanja direktne spomeničke rente (za korisnike prostora u kulturnim do-brima) prema odluci JLS, odnosno pot-puno ukidanje indirektne spomeničke rente (za obrtnike iz pojedinih djelatno-sti kao što su npr. ugostiteljstvo ili pri-jevoz putnika, a koji uopće ne koriste prostore kulturnih dobara).

23. kongres ugostitelja i turističkih djelatnika u organi-zaciji Hrvatske obrtničke komore, održat će se 15. i 16. stu-denoga 2010. godine u Zagrebu.

23. KONGReS uGOStitelja i tuRiStičKiH djelatNiKa

zagreb domaćin ovogodišnjeg skupa

Krešimir TomićCeh frizera i kozmetičara HOK-a ove je godine primljen u članstvo OMC-a, te kao član ove prestižne svjetske organi-

zacije ima pravo nastupa na ovogodišnjem ekip-nom i individualnom Svjetskom prvenstvu u Parizu, 7. i 8. studenoga 2010. Kako nije postig-

CEH frizEra i kozmEtičara

frizeri u ParizuKrešimir Tomić

Dobitnice medalja s prošlog Svjetskog prvenstva Iva Peradenić i Marija Tašić

i

nuta odgovarajuća suradnja sa Savezom hrvat-skih frizera, Ceh samostalno priprema odlazak reprezentacije. Organizacijski odbor aktivno se priprema za nastup te je održano nekoliko radnih sastanaka kojima je cilj postići najbolji mogući rezultat na tom prestižnom globalnom natjecanju. Velik broj organizacijskih koraka i aktivnosti već je obavljen, kao što je definiranje članova reprezentacije, odnosno natjecatelja,

provođenje programa treninga, or-ganizacija smještaja i puta te druge popratne aktivnosti.

Pripreme će se intenzivirati u slje-dećem razdoblju, kao i informacije koje ćemo objavljivati vezano uz nastup naših natjecatelja. Svim za-interesiranim sudionicima, putem Obrtničkih novina, ali i komorskog sustava, dostavit ćemo sve relevan-tne informacije oko nastupa naših natjecatelja na Svjetskom prvenstvu te mogućnost za odlazak u Pariz kao posjetitelj.

Za detaljnije informacije molimo obratiti se u Hrvat-sku obrtničku komoru:tel: 01/4806 631, 666; faks

01/ 4846 610, Krešimir Tomić; e-mail: kresimir.tomic@hok.hr

i

U sklopu promidžbenih aktivnosti koje provodi Odjel za organizaciju rada ceho-va Hrvatske obrtničke komore, a vezano

uz projekt Tradicijski i umjetnički obrti, izrađen je poseban modul na internetskim stranicama HOK-a, www.hok.hr. Na taj će način svi obr-ti koji su nositelji Znaka i Uvjerenja tradicijski odnosno umjetnički obrt, biti predstavljeni s ne-koliko informacija. Budući da se u sklopu sva-kog komisijskog pregleda radionice podnositelja zahtjeva izrađuje opsežna fotodokumentacija te zapisnik o pregledanom, navedena dokumenta-cija korištena je za izradu prezentacije svakog

tRadiCijSKi i umjetNičKi ObRti

Web prezentacija Matija Duić od pojedinih obrta. Tako će svaki obrt biti pred-

stavljen sa desetak i više fotografija (ovisno o obrtu) i opisom koji će sve zainteresirane uputiti ne samo u proizvode obrta, već i u povijest njiho-vih vlasnika, specifičnosti proizvodnog procesa, vrste korištenih tehnika, alata i slične korisne i zanimljive podatke. Svaka prezentacija započi-nje s osnovnim podacima o obrtu, proizvodima i uslugama kojima je znak dodijeljen te kontakt podacima obrta (adresa, telefon/mobitel, e-mail, web). Kako je riječ o samom vrhu hrvatskog tra-dicijskog obrtništva, koje u neku ruku predstavlja i hrvatsku kulturnu ponudu smatramo da će nave-deni modul biti od interesa, ali i koristi velikom broju posjetitelja internetskih stranica HOK-a.

Domaćini ovogodišnjeg Kongresa su Obrtnička komo-ra Zagreb i Udruženje ugostitelja Grada Zagreba. Kao i na prijašnjim kongresima, kroz stručna izlaganja razmotrit će se stanje ugostiteljske struke, raspravljati o problemima, ograničenjima u poslovanju ove djelatnosti, a također i po-nuditi rješenja za prevladavanje teškoća i problema te tako pridonijeti unapređenju poslovanja i podizanju kvalitete ugostiteljskih usluga.

Za vrijeme Kongresa održat će se tradicionalna Gastro izložba ugostitelja domaćina, s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Domaćini će pripremiti bogat popratni program, koji ćemo, zajedno s prijedlogom programa Kongresa i odabi-rom tema, objaviti u sljedećim izdanjima Obrtničkih no-vina.

Pozivamo Vas da i ove godine sudjelujete na ovom, za ugostitelje i turističke djelatnike, značajnom skupu.

Za detaljnije informacije molimo obratiti se u Hrvatsku obrtničku komoru: tel: 01/4806 631, 666; faks 01/ 4846 610, Krešimir Tomić; e-mail: kresimir.tomic@hok.hr

Pravilnik o postupku i načinu ostvarivanja prava na oslobađa-nje plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta i cestarine objavljen je 1. srpnja u »Narodnim novinama« (NN 30/2010.). Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«. Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o postupku i načinu ostvarivanja prava na oslobađanje plaćanja go-dišnje naknade za uporabu javnih cesta i cestarine (»Narodne novi-ne«, broj: 143/06., 66/07. i 20/09.).

Pravilnikom se propisuju: po-stupak i način ostvarivanja prava na oslobađanje plaćanja godiš-nje naknade za uporabu javnih cesta koja se plaća pri registraciji osobnog automobila i cestarine za uporabu autocesta i objekata s naplatom, primjerice, most, tu-nel, vijadukt i sl.; isprave kojima se dokazuje pravo na oslobađanje plaćanja godišnje naknade i ce-starine; oblik i sadržaj naljepnice kojom se označava osobni auto-mobil ovlaštenika prava na oslo-bađanje plaćanja godišnje nakna-de te oblik i sadržaj potvrde/smart kartice ovlaštenika prava na oslobađanje plaćanja cestarine. Pravo na oslobađanje plaćanja godišnje naknade imaju osobe s 80% ili više postotaka tjelesnog oštećenja, odnosno osobe kod kojih je utvrđeno tjelesno ošteće-nje koje ima za posljedicu nespo-sobnost donjih ekstremiteta 60% ili više. Pravo na oslobađanje pla-ćanja cestarine imaju osobe kod kojih je utvrđeno tjelesno ošteće-nje koje ima za posljedicu nespo-sobnost donjih ekstremiteta 80% ili više te HRVI sa 100% tjelesnog oštećenja. Navedene osobe s in-validitetom pravo na oslobađanje plaćanja godišnje naknade i cesta-rine ostvaruju na temelju rješenja o utvrđenom postotku tjelesnog oštećenja, koje donosi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ili drugo nadležno tijelo, sukladno posebnim propisima.

Oslobađanje od plaćanja naknada

JavnE CEstE I CESTaRINE

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o javnim cestama objav-ljen je 14. lipnja (NN 73/2010., a stupio je na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Time prestaju važiti rješenja Ministarstva mora, pro-meta i infrastrukture o pravu na oslobađanje plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta i cestarine, izdana prema odred-bama Zakona o javnim cestama (NN br. 180/04., 82/06., 138/06., 146/08., 152/08., 38/09., 124/09. i 153/09.), u dijelu koji se odnosi na ostvarivanje prava na osloba-đanje plaćanja cestarine. Ujedno, prestaju važiti potvrde/smart kartice izdane prema odredbama Pravilnika o postupku i načinu ostvarivanja prava na oslobađa-nje plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta i cestarine (»Narodne novine«, br. 143/06., 66/07. i 20/09.).

Zakon o cestamaPriJEvozniCi

(mj)

(mj)

www.hok.hr

�lipanj 2010.Obrtničke novine

www.hok.hr

8 Obrtničke novine lipanj 2010. CEHOVI

Povijest licitarske radionice »Arko« započinje s djedom da-našnje vlasnice Brigite Mihine,

Ivanom Arkom, koji je u Samobor na izučavanje obrta došao iz Slovenije. Za-nat je učio kod poznatog samoborskog medičara Đure Domina, a nakon četiri godine školovanja, počinje raditi kao kalfa. Majstorski ispit polaže 1940. go-dine nakon čega samostalno započinje raditi u Perkovčevoj ulici u Samoboru, a potom u Ulici P. Preradovića 10, gdje se radionica nalazi sve do danas. Nakon njegove smrti posao preuzima supruga Amalija, kojoj je u poslu pomagala kći Silvestra, a koja nakon majčine smr-ti nastavlja voditi obrt. Godine 1999. posao prepušta kćeri Brigiti, iako joj i dalje pomaže u poslu.

U radionici se izrađuju tjesteni pro-izvodi, tradicionalna medičarska pića gvirc i medica, te proizvodi od voska i parafina. Medenjaci su raznih oblika i okusa, danas već pakirani i u razno-vrsnu ambalažu, prilagođenu svakom ukusu i platežnoj moći. Današnja vla-snica, Brigita Mihina staru je radionicu

tRadiCijSKi ObRt bRiGite miHiNe

Licitarska priča duga 70 ljeta Način izrade

tjestenih i svjećarskih proizvoda ostao je isti. Sve se izrađuje ručno, tijesto se mijesi, a postupak je identičan onome s početka priče kada je djed ivan izučio obrt

Boje i oblici prošlih vremena još žive u licitarskoj radionici Brigite Mihine

s vremenom preuredila, kako bi ona da-nas odgovarala traženim standardima. Izmijenjena je i stara peć na drva, pa se danas tjesteni proizvodi peku u plinskoj peći, garbovi – stelaže za tjestene pro-

izvode više nisu drveni već metalni, a tjesteni proizvodi su pakirani u plastič-nu foliju i hermetički zatvoreni. Među-tim, način izrade kako tjestenih, tako i svjećarskih proizvoda ostao je isti. Sve

se izrađuje ručno, tijesto se mijesi, uz pomoć električnog breha brže je izra-đeno, što znatno olakšava posao u fizič-kom smislu, ali sav daljnji postupak je identičan onome s početka priče kada je njen djed izučio obrt. Tijesto se razva-lja drvenim valjkom, šteha, peče, suši, tunka jestivim bojama, ukrašava ajzom do gotovih licitara. Također se izrađu-ju i tjestene krunice i medenjaci raznih oblika, najčešće prilagođeni djeci.

Od drugih licitarskih radionica ra-zlikuju se po proizvodnji petnaestak licitara neuobičajena oblika. Započela ih je izrađivati još Amalija Arko, a nastavila Silvestra, dok ih i danas radi Brigita. To su veliki licitari, vrlo lije-po ukrašeni, s motivima poput mačke, kokota, konja, zeca, leptira, košarice s cvijećem, janjeta i drugim. Uz tjestene proizvode u obrtu se izrađuju i svijeće lijevanjem na ring, što je jedan od sta-rijih postupaka izrade svijeća. Na njih se lijepe sličice, a majka Brigite, Silve-stra, ponekad ih ukrašava štehanjem i cvikanjem. Izrađuje i svijeće lijevane u kalup i lampione.

Proizvode se i tradicionalna medičar-ska pića medica i gvirc. U sklopu radi-onice, otvorena je i malena trgovina u kojoj svaki kupac može razgledati i ku-piti pojedine proizvode. Brigita Mihina aktivna je na sajmovima i proštenjima kako u Samoboru tako i u okolnim mje-stima, Zagrebu i na Okiću. Poznato je da su medičari oduvijek vezani uz prošte-nja, i da svatko od njih ima svoje strogo dogovoreno i uvriježeno mjesto prodaje, ne samo godinama već i stoljećima, kako u Hrvatskoj tako i u drugim zemljama gdje se pojavljuje ovaj obrt. Posao je jako zahtjevan i težak, pa Brigita veliku nadu polaže u sina Domagoja koji poka-zuje interes i već marljivo s njom radi.

Matija Duić

Stručno predavanje za prije-voznike i vozače »Vođenje evidencije radnih vremena

mobilnih radnika«, održano je 28. lipnja u Hrvatskoj obrtničkoj komo-ri, kako bi se svim zainteresiranim prijevoznicima i vozačima pružile konkretne informacije, te im olakšao i približio način vođenja evidencije radnog vremena mobilnih radnika.

Zakon o radnom vremenu, obvez-nim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu (NN 60/08.) i Pravilnik o prijenosu podataka o radnom vre-menu mobilnih radnika i o vođenju evidencije (NN 43/09.) propisuju da je svaki prijevoznik dužan voditi evidenciju radnog vremena vozača i evidenciju eventualnih prekršaja.

Prijevoznici i njihovi vozači nisu uvijek dovoljno informirani i edu-cirani o vođenju evidencije radnog vremena mobilnih radnika, te o od-

RadNO vRijeme PRijevOZNiKa i vOZača

ispravno vođenje evidencije je dužnost

Prijevoznik je dužan voditi evidenciju

govornostima prijevoznika i voza-ča za ispravno vođenje evidencije i ispravno korištenje tahografa i taho-grafskih listića.

Predavanje je održao predstavnik HIVIA d.o.o. za ispitivanje vozila i ateste mr. sc. Marinko Jakovlje-vić, dipl.ing. Predavanje je obuhva-tilo očitavanje i analiziranje taho-grafskih listića vozača, prijenos i analizu podataka s kartice vozača, prijenos i analizu podataka iz digi-talnog tahografa vozila, arhiviranje očitanih ili prenesenih podataka, te izradu izvješća koje obuhvaća deta-ljan prikaz vremena vožnje, ostalih poslova, razdoblja raspoloživosti i odmora.

Na predavanju su bili prijevozni-ci i vozači iz Zagrebačke županije, Dubrovačko-neretvanske županije, Varaždinske županije, Primorsko-goranske županije, Krapinsko-zagor-ske županije i Međimurske županije.

U Ministarstvu poljoprivrede, ri-barstva i ruralnog razvoja 30. lipnja 2010. godine održan je

sastanak vezano na Zakon o poljopri-vrednom zemljištu (NN 152/08.). Su-dionici, mr. sc. Josip Kraljičković, dr-žavni tajnik, Miljenko Rakić, ravnatelj Uprave poljoprivrede i prehrambene industrije, Enrico Cernecca, predsjed-nik Ceha poljodjelstva i slatkovodnog ribarstva HOK-a i Mira Čegec, Glavna tajnica HOK-a razgovarali su o prijed-lozima Ceha na navedeni zakon.

Iako je kod prve objave zakona 2008. godine ostavljen rok od šest mje-seci, da gradovi i općine donesu Pro-grame raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, ovo se nije na vrijeme provelo, a naknadnim izmjenama i dopunama zakona, rok za donošenje Programa, pomaknuo se na 15. kolovoza ove godine. Osim nepo-stojanja programa, u praksi je još veći problem neriješeni vlasnički odnosi

zakon o poljoprivrednom zemljištu

SaStaNaK u miNiStaRStvu POljOPRivRede, RibaRStva i RuRalNOG RaZvOja

Ivica Štambuk na poljoprivrednom zemljištu, prekla-panje tumačenja koja su područja po-ljoprivredno zemljište, a koja šume, te konačno tamo gdje programi i postoje još nisu objavljeni javni natječaji. Slije-dom navedenog, Ceh je predložio izra-du unificiranog Vodiča, koji bi trebao gradovima i općinama olakšati i pojef-tiniti izradu Programa.

Daljnji prijedlog Ceha je ukidanje određene diskriminacije u pogledu go-dina starosti zakupaca. Naime, između ostalih kriterija navodi se i prednost za osobe mlađe od 40 godina što stavlja u nepovoljan položaj starije poljopriv-rednike. Kako je poznato, obiteljska poljoprivredna gospodarstva se ve-ćinom prenose na nasljednike, pa je stav Ceha da se omogući ravnopravan tretman i starijih osoba, koje će svoje obveze prenijeti na nasljednike.

Isto tako, u cilju smanjenja mo-gućnosti pretjeranog podizanja cije-na pojedinih zemljišta, predlaže se onemogućavanje »rekreativaca« za ovakva nadmetanja, na način da se

na natječaje mogu ja-viti samo osobe koje ostvaruju prava iz radnog odnosa radom u poljoprivredi.

S obzirom na to da će se na jesen raditi iz-mjene i dopune ovog Zakona, te se očekuje objava Zakona s na-vedenim promjenama do konca godine, Ceh će prijedloge uputiti radnoj grupi u mini-starstvu.

Hrvatska obrtnička komora u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost organizira konferenciju pod nazi-vom Zaštita okoliša i energetska učinkovitost koja će se održati 14. srpnja 2010. u Hrvatskoj obrt-ničkoj komori, s početkom u 10 sati.

Na konferenciji će se obra-đivati teme koje se odnose na aktivnosti Fonda za zašitu oko-liša i energetsku učinkovitost, zatim programi i projekti Fonda u području zaštite okoliša i ener-getske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije, te uvjeti i način financiranja nave-denih projekata. Prisutnima će se nastojati približiti obveze, ali i mogućnosti sufinanciranja koje ih na području zaštite okoliša i energetske efikasnosti očekuju ulaskom Hrvatske u EU.

Uz predavače – predstavnike Fonda za zaštitu okoliša i ener-getsku učinkovitost, seminaru će prisustvovati i drugi mjerodavni stručnjaci, predstavnci institucija i ustanova, predstavnici župa-nijskih obrtničkih komora, kao i dužnosnici Hrvatske obrtničke komore.

S obzirom na to da je danas u Europi, ali sve više i u Hrvatskoj, zaštita okoliša, energetska efi-kasnost i korištenje obnovljivih izvora energije jedno od sre-dišnjih pitanja održivog rasta, smatramo da će tema ovoga se-minara zainteresirati veliki broj obrtnika. Nadalje, budući da su upravo obrtnici ti koji će dobrim dijelom provoditi energetsku efi-kasnost i zaštitu okoliša u praksi (ugradnjom ekoloških i efikasni-jih materijala, korištenjem ob-novljive energije te skrbljenjem o otpadu i sl.) molimo vas da proslijedite poziv na ovaj semi-nar što većem broju potencijalno zainteresiranih obrtnika. Za sve dodatne informacije, obratite se na telefon 01/4806-626 ili na e-mail: cehovi@hok.hr Informacije o konferenciji možete potražiti na web stranici HOK-a: www.hok.hr

(iš)

Zaštiti okoliša i energetska učinkovitost

konfErEnCiJa

  Tradicionalni 15. susret ri-bara Hrvatske obrtničke komo-re održat će 22. i 23. listopada 2010. godine u Istarskoj županiji u Poreču.  Hrvatska frizerska i kozmeti-čarska reperezentacija sudjelo-vat će na Svjetskom prvenstvu frizera i kozmetičara, koje će se održati u Parizu, od 6. do 8. stu-denoga 2010. godine.  Tradicionalni 23. kongres ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore odr-žat će 15. i 16. studenoga 2010. godine u Zagrebu.  Treći Stručni skup građevina-ra HOK-a održat će se 25. stude-noga 2010. u Zagrebu.

naJavE

www.hok.hr

lipanj 2010.Obrtničke novine

vArAždIn

Alarmantno stanje obrtništva

Str. 18

zAgrEB

Svečano proslavljen dan obrtnika

Str. 10

čAkOvec

Podrška obrtnika vladi rH

Str. 14

Dan obrtnika, 45. po redu, svečano je obilježen na Zagrebačkom velesajmu

Od početka godine u županiji 377 radnih mjesta i 43 obrta manje

Održan sastanak predsjednika i tajnika obrtničkih komora sjeverne Hrvatske

Županijska kronika broj 18Lipanj 2010.

U Sisku je 11. lipnja svečano obilježen dan Sisačko-mo-slavačke županije, prilikom

kojega su organizirane akcije »Ku-pujmo hrvatsko« Hrvatske gospo-

IZLOŽBA TRADICIJSKIH I UMJETNIČKIH OBRTA U SISKU

I predsjednik Josipović obišao izložbu

darske komore i »Izložba tradicij-skih i umjetničkih obrta« Obrtničke komore SMŽ.

Na Izložbi tradicijskih i umjet-ničkih obrta nastupilo je dvadeset

šest izlagača, obrtnika iz naše žu-panije.

Naši obrtnici prezentirali su svoj tradicionalni način izrade proizvo-da na štandu pred mnogobrojnom

publikom i učenicima. Izlagače su obišli i pozdravili predsjednik RH Ivo Josipović, županica Sisačko-moslavačke županije Marina Lo-vrić Merzel, predsjednik Hrvatske

obrtničke komore Mato Topić, pred-sjednik HGK – Županijske komore Sisak Boris Mesarić, predsjednik Obrtničke komore SMŽ Željko Vr-banus, te mnogi drugi predstavnici lokalnih vlasti.

U Obrtničkoj komori SMŽ orga-nizirano je i informiranje učenika osmih razreda o upisima u srednje škole. Na prezentaciji su sudjelova-li predstavnici srednjih strukovnih škola gđa Biserka Kuzmić i Stjepan Car, obrtnik – građevinar Pero Ra-danović, predstavnica HZZ Barbara Pađen te stručna suradnica OKSMŽ Ankica Čulig.

Obrtnička komora osnovnim ško-lama osigurala je besplatni prijevoz autobusima, a Gradski muzej Si-sak besplatan ulaz u Stari grad uz stručno vodstvo kustosa. Učenike je gradom proveo turistički vlakić do mjesta prezentacije tradicijskih obrta. Ova izložba organizirana je pod pokroviteljstvom Sisačko-mo-slavačke županije.

Obrtnici su prezentirali tradicionalni način izrade proizvoda

Čak će i onima što malo kada koriste usluge postolara biti neobično kad jednog dana shvate da na području,

ne samo grada Virovitice, nego u cijeloj Viro-vitičko-podravskoj županiji nema postolara.

– To vam je tako, nitko o tomu nije vodio računa. Ja sam s 31. ožujkom ove godine odjavio obrt i otišao u mirovinu, ali ako hoću, mogu raditi i dalje jer je riječ o deficitarnom zanimanju. No, odlučio sam da neću raditi, ja sam se u svom životu naradio, šegrt o kojem se pričalo da će mi doći, nije došao, i ja sam radnju definitivno zatvorio sa 31. svibnja ove godine.

• koliko ste dugo bili obrtnik?– Dosta dugo, a i prije nego što sam po-

stao obrtnik puno sam radio. Nakon što sam 1968./69. završio zanat kod majstora u Slatini kod kojega sam i živio i radio sve drugo što je trebalo u kući i oko nje, i još išao u ŠUP (Ško-la učenika u privredi) za postolara, a tada je taj smjer još postojao, otišao sam trbuhom za kruhom. Kratko sam radio na ciglani, pa oti-šao u Njemačku, nakon povratka radio sam 7 godina na željeznici, a onda sam konačno u virovitičkom Ukusu dobio posao u struci. Bila je to tvornica dječje obuće, radio sam kao kvalificirani majstor i proizvodio novu obuću. Nakon 4-5 godina od Ukusa sam kupio lokal u Ulici Veljka Vlahovi-ća, današnjoj Pejačevićevoj, i od tada sam obrtnik. Radio sam cijelo vrijeme do rata, a 1991. i ‘92. sam bio u Hrvatskoj vojsci, pa sam se nakon rata preselio na ovu loka-ciju, u Gundulićevoj, i tu u lokalu dočekao mirovinu.

• kad ste otvorili obrt, čemu ste se posvetili – izradi nove obuće ili samo popravcima?

– Otkako sam otišao iz Ukusa, nisam napravio ni jednu cipelu.

VIROVITIČKI POSTOLAR IVAN ROTER

Dok je cipela trebat će i postolara

Posljednji dani Ivana Rotera u njegovoj radnji

NIKOLINA LONČAR

Koprivnička kuharica i državna prvakinja Nikolina Lončar su-

djelovala je na europskom polufinalnom kuharskom natjecanju u Ženevi, no nije se uspjela plasirati među 12 najboljih ekipa koje odlaze na finalno natjecanje. Obrtni-ca i vlasnica restorana Zlatan u Koprivnici uložila je mnogo

Nikolina je sretna što je imala čast predstavljati svoju zemlju

truda i prošla brojne treninge kao pripremu za ovo prestiž-no natjecanje pod nazivom Bocuse D’Or, no plasman ne smatra neuspjehom. Za-dovoljna je što je uspješno i kvalitetno spravila čak 28 porcija jela od teletine i ribe halibut zajedno sa svojim pomoćnikom, varaždinskim kuharom Zlatkom Novakom. Naime, za svakog člana ocjenjivačkog suda valjalo je pripremiti po jednu porciju od svakog jela tijekom peto-satnog kuhanja. Nikolina je tako pripremala, primjerice, punjene tikvice s pireom od graška, teletinu obloženu brizlama, halibut omotan u špinat punjen lososom i povr-ćem, pačja prsa u umaku od jogurta i drugo. Sve to radila je prema međunarodnim nor-mama u kulinarstvu tako da

nije mogla dodati svoje male podravske, kuharske tajne.

– U konačnici sam jako za-dovoljna jer smo stvarno do-bro odradili sav posao, a usto sam bila jedina žena među 20 natjecateljskih ekipa, svi ostali su bili muški kuhari. Oni su se maksimalno pri-premili, koliko sam doznala u razgovoru s njima, no ono što sam primijetila je da je nama nedostajala prezentacija. Tu možda malo i financijski za-ostajemo za predstavnicima drugih zemalja, rekla je Niko-lina Lončar. Dodala je kako joj je bila čast predstavljati Hrvatsku na tako prestižnom natjecanju kuhara iz cijelog svijeta gdje je stekla nova iskustva koja će rado prenije-ti ostalim kolegama i mladim kuharima.

Vrlo mnogo su joj značili i navijači, 70-ak kuhara koji su autobusom stigli iz Hrvatske, jer je ozračje na natjecanju navijačko poput onog na no-gometnim utakmicama, ispri-čala je Nikolina Lončar. Na kraju je zahvalila svima koji su joj pomogli pri odlasku na natjecanje, a posebno Gradu Koprivnici, Koprivničko-križe-vačkoj županiji i županijskoj Obrtničkoj komori. Također nije zaboravila ni izbornika hrvatske kuharske reprezen-tacije Branka Ognjenovića i predsjednika Hrvatskog kuharskog saveza Damira Crlenija koji su joj pomogli u pripremama.

Na natjecanju je pripremala punjene

tikvice s pireom od graška, teletinu obloženu brizlama, halibut omotan u

špinat punjen lososom i povrćem, pačja prsa u umaku od jogurta i

druga jela

Nikolina – jedina kuharica u Ženevi

Znam napraviti dobru obuću, ali me to nitko nikada nije tražio. Ovi naši, što nose cipelu po mjeri, idu kod postolara u Zagreb, pa kad je tako, kad ne vjeruju domaćem, ja sam se odlučio samo na popravke. Nema toga što je od prirodnih i kvalitetnih materijala, a da ja ne mogu popraviti. Ne mogu popraviti jedino gumene čizme i obuću izrađenu od nekih mo-dernih materijala za koje ne mogu odgonetnu-ti ni što su. Kad bi mi mušterija donijela obuću od takvih, loših materijala, ja sam jednostavno kazao, oprostite, ali to se ne može popraviti. Vjerojatno su tada otišli drugom postolaru.

• koliko je još postolara u županiji?– Kučan je još jedini tu na području Virovi-

tice, a bio je jedan i u Slatini, Petriševac, no i on je otišao u mirovinu. Čuo sam da je njego-va supruga Ljiljana ponovno otvorila radnju i to je sve što znam. Danas za postolara više nitko ne uči. Nema škole. Znači, pala knjiga na dva slova. S obzirom na to da sam ja za-tvorio radnju, vjerujem da će za njih biti dosta posla. Na popravcima se može dobro zaradi-ti i pristojno živjeti, ali daleko su ona vremena kad su mušterije čekale u redu.

••DRŽAVNA

KUHARSKA

PRVAKINJA

www.hok.hr

ŽUPANIJE10 Obrtničke novine lipanj 2010.

Ok ZAGreB10000 ZAGREB Ilica 49/II

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Telefon: 01/48 46 741Telefaks: 01/48 46 615

E-mail: ok.zagreb@hok.hrPredsjednik: Ivan Obad

I. zAgrEB

XXI.Tajnik: Miran ŠoićSTRANICU PRIPREMILA: Fedora Zoković

Ok dUBrOvAčkO- nereTvAnSke žUPAnIJe20000 DUBROVNIK Široka 4/2

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

Telefon: 020/323 550Telefaks: 020/323 560

E-mail: ok.dubrovnik@hok.hr Predsjednik: Svetan Pejić

Tajnik: Nikola KalafatovićSTRANICU PRIPREMIO: nikola kalafatović

XIX.

dUBrOvnIk

Najviše su pogođeni gospodarstvenici i to ribari koji koriste plavi dizel

MUKE PO RIBARIMA

Najavljeno zatvaranje crpke u Sustjepanu

Zatvaranjem skladišta INE u Sustjepanu nanijet

će se nenadoknadiva šteta gospodarstvu Grada Dubrovnika i Dubrovačko-

neretvanske županije

Nakon najave zatvara-nja skladišta i crpke INE u Sustjepanu,

kod Dubrovnika sastao se Ceh ribara Obrtničke komo-re Dubrovačko-neretvanske županije, Strukovne grupe za ribarstvo HGK županijske ko-more Dubrovnik i predsjed-ništva Sekcije ribara Udruže-nja obrtnika Dubrovnik kako bi raspravili ovu po svemu alarmantnu situaciju.

Ovo skladište se već više desetljeća koristi za distri-

Iako smo se vodili olimpijskim načelom da je najvažnije sudjelovati, te s tim u vezi ostvarili i odgovarajuće re-

zultate, mala, ali odabrana ekipa naše Komore borila se do posljednjeg atoma snage u gotovo svim disciplinama ovogodišnjih Obrtničkih sportskih igara.

Uočeni su taktički i kondicijski elementi koji se treba-ju izbrusiti za sljedeće igre na kojima očekujemo i prve medalje.

OBRTNIČKE SPORTSKE IGRE

Najzapaženiji nastup do sada

Ekipa se vodila olimpijskim načelom

buciju goriva gospodarskim subjektima i domaćinstvima. Danas se na ovom mjestu »plavim dizelom« snabdije-va nekoliko stotina ribarskih plovila, drugim gorivima turi-stički brodovi, a loživim uljem hotelske kuće i domaćinstva.

Uz veliku medijsku pa-žnju, na tiskovnoj konferen-ciji objavili su zaključke koji se mogu sažeti da će se zatvaranjem skladišta INE u Sustjepanu nanijeti nenadok-nadiva šteta gospodarstvu

Grada Dubrovnika i Dubro-vačko-neretvanske županije, ovim potezom INE najviše su pogođeni gospodarstvenici i to ribari koji koriste plavi dizel i hotelijeri koji koriste lož ulje, te mnogobrojni turistički bro-dovi kao i domaćinstva koja koriste lož ulje za grijanje. Bez odgovarajućeg mjesta za distribuciju goriva postaje bespredmetan projekt ribar-ske luke u Sustjepanu kao i niz iskrcajnih mjesta za ribare u DNŽ. Projekt ribarske luke

u Sustjepanu s veletržnicom ribe, kao značajan gospodar-ski projekt nosi Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Dubrovnik. U doba gospo-darske krize gase se radna mjesta, a očito je ugrožen i državni interes ravnomjernog razvoja svih hrvatskih regija (nemamo autocestu niti brzu cestu, nemamo brzu brodsku prugu itd.).

O mogućim posljedicama ovakve odluke obaviješten je Grad Dubrovnik, Dubro-vačko-neretvanska županija, Ministarstvo gospodarstva, Uprava INE te Ceh za ribar-stvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore i HGK.

Otvorenu podršku za-htjevima ribara dao je Grad Dubrovnik i Dubrovačko-ne-retvanska županija, HOK i HGK, koji su uputili prijedlog Upravi INE za preispitiva-njem ove odluke. Nadamo se da će INA imati razumijeva-nja za naše prijedloge.

Dan obrtnika, 45. po redu, svečano je proslavljen 13. lipnja u Kongresnoj dvorani

na Zagrebačkom velesajmu. I na ovogodišnjoj proslavi Dana obrtni-ka istaknuta je potreba ulaganja u obrazovanje, unapređenje struka i očuvanje tradicijskih i deficitarnih obrta, po kojima je Zagreb nadaleko poznat.

U ime organizatora, nazočne je pozdravio Vlado Crkvenac, pred-sjednik Udruženja obrtnika grada Zagreba, istaknuvši kako je ovo Udruženje najbrojnije u Hrvatskoj i značajan čimbenik u rješavanju problema i pokretanju aktivnosti za stvaranje što boljih uvjeta poslo-vanja i rada obrtnika. Pozdravnim govorima obratili su se i Ivan Obad, predsjednik Obrtničke komore Za-greb, Mato Topić, predsjednik Hrvat-

UDRUŽENJE OBRTNIKA GRADA ZAGREBA

Proslavljen Dan obrtnika

ske obrtničke komore i Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba. Na proslavi su dodijeljena i priznanja

Udruženja obrtnika Grada Zagreba za dugogodišnji rad i razvoj komor-skog sustava.

Proslavu je uveličao i zagrebački gradonačelnik

Obrtničko učilište i Hrvatski gospodarski savez iz Frank-furta potpisali su 18. lipnja u prostorijama Udruženja

obrtnika Grada Zagreba Ugovor o poslovno-tehničkoj su-radnji. Rezultat je to nedavnog uspješnog posjeta pred-stavnika Obrtničkog učilišta Frankfurtu. Oba partnera su-djelovat će i u realizaciji projekta Obrtničkog učilišta »Best practice for best business«, koji ima za cilj stručno usavr-šiti hrvatske obrtnike u nekoliko zanimanja. U ime Učilišta i Saveza ugovor su potpisali Dražen Maksimović i Mario Šušak, a Ugovorom su se partneri obvezali surađivati u promicanju njemačko-hrvatskih veza, u zastupanju intere-sa Obrtničkog učilišta i KWV-a.

OBRTNIČKO UČILIšTE I HRVATSKI GOSPODARSKI SAVEZ IZ FRANKFURTA

Potpisan Ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji

Na potpisivanju Ugovora

U sklopu obilježavanja li-panjskih dana Grada

Ivanić Grada, 5. lipnja, u or-ganizaciji Udruženja obrtnika Ivanić Grad, održan je 6. obrt-nički sajam »Tradicija, gastro-nomija, turizam« Ivanić Grad 2010. Sajam je izašao iz okvi-ra lokalnog i prerastao u mani-festaciju županijskog pa i šireg karaktera. Ove je godine svoje proizvode predstavilo i usluge ponudilo osamdesetak izlaga-ča s područja cijele Zagrebač-ke i susjednih županija.

Predstavljeno 80-ak izlagača

U sklopu 6. jazz festivala u Samoboru, 31. svibnja 2010. godine odr-žana je 2. revija frizerskih i kozmetičkih salona Sekcije frizera i

kozmetičara i pedikera Udruženja obrtnika Samobor.Sekcija frizera i kozmetičara je i ovoga puta pokazala lijepi perfor-

manse, i to spoj ljepote kose i lica, uz dobru koreografiju koju je pripre-mio i program vodio Boris Kosmač.

UDRUŽENJE OBRTNIKA SAMOBOR

Jazz i ljepota u Samoboru

»TRADICIJA, GASTRONOMIJA, TURIZAM«

Tradicionalna gospodarska manifestacija Udruženja obrtnika ve-like Gorice i Turističke zajednice grada Velike Gorice, pod pokro-

viteljstvom Grada Velike Gorice, otvorena je 15. svibnja. Proljetni sajam, koji je prerastao u najveću gospodarsku manifestaciju Velike Gorice, okupio je brojne izlagače-obrtnike, ne samo iz Velike Gorice, već i obrtnike iz Zagreba te čitave Zagrebačke županije.

8. PROLJETNI SAJAM VELIKA GORICA

Promocija obrtništva

www.hok.hr

11ŽUPANIJE 11lipanj 2010.Obrtničke novine

SLAvOnSkI BrOd

BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA

Ok BrOdSkO- POSAvSke žUPAnIJe35000 SLAVONSKI BROD Petra Krešimira IV. 46/1

Telefon: 035/447 017 Telefaks: 035/407 441

E-mail: ok.slavonski.brod@hok.hrPredsjednik: Zvonimir Ćirić

Tajnica: Željka PerglSTRANICU PRIPREMIO: Marijan Vrkljan

XII.

VII.

Ok BJeLOvArSkO- BILOGOrSke žUPAnIJe43000 BJELOVAR Preradovićeva 4/I

BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA

Telefon: 043/242 242 Telefaks: 043/241 280

E-mail: ok.bjelovar@hok.hrPredsjednik: Josip Renić

Tajnik: Davorin VezmarovićSTRANICU PRIPREMIO: Goran Grgić

BJELOVAr

Na reprezentativnom, zatvo-renom prostoru Gradske tržnice u Garešnici, na više

od 600 četvornih metara, održana je 28. srpnja 1. županijska gastro izložba. Obrtnička priredba koja već nekoliko godina živi kao ideja u Udruženju obrtnika Garešnica, a na inicijativu predsjednice Kate Kapelac, napokon je, dolaskom nove gradske uprave, dobila i neo-phodnog partnera da može biti ostvarena. Naime, gradonačelnik Garešnice, Velimir Žunac, spremno je prihvatio suorganizaciju, te osi-gurao inicijalna sredstva, prostor i logističku potporu zaposlenika uposlenih na javnim radovima u gradu. Ideju je podržala Područna obrtnička komora Bjelovar i Ceh ugostitelja, baš kao i HOK, na čelu s predsjednikom Matom Topićem. Kao pokrovitelji priključili su se i Bjelovarsko-bilogorska županija i Ministarstvo turizma RH.

Povezivanje gastronomijom

Zajednička ideja onih koji su su-djelovali u ovom obrtničkom doga-đanju jest da priredba treba postati tradicionalna i jedna od prepoznat-ljivih ikona Grada Garešnice. S

ŽUPANIJSKA GASTRO IZLOŽBA, GAREšNICA 2010.

Garešnički praznik za oko i nepceViđena su i kušana najrazličitija

jela, od kavijara, guske, više vrsta slatkovodne ribe, morskog psa, divljači, junetine i svinjetine u maštovitim umacima, pizze i

jela s roštilja, do ukusnih slastica

idejom da na jednom mjestu pre-zentira gastronomske specijalitete iz čim više dijelova Lijepe Naše, ali i da gostima prezentira posebnosti Bjelovarsko-bilogorske županije, ova gastro izložba se našla na već dugogodišnjem tragu povezivanja kontinentalne i primorske Hrvatske. Sa strane domaćina su nastupili Savez lovačkih udruga sa specijalitetima od divljači, Ribolovno druš-tvo s fiš paprikašem i šara-nima na rašljama, Udruga voćara i vinogradara s vini-ma i rakijama, više OPG-a sa sirevima i proizvodima od meda, Udruga barme-na BBŽ, Srednja ugostitelj-ska škola »August Šenoa« Garešnica, desetak ugo-stiteljskih, gljivarskih i pe-karskih obrta iz Županije, te ekipa europskih prvaka

u kuhanju lovačkog gulaša među medijskim kućama! Valja posebno spomenuti Ugostiteljski obrt »Dim-bek« iz Bjelovara koji je prvi put predstavio i jedno novo jelo, soma u četiri vrste sira!

Od gostiju su nastupila udruže-nja obrtnika iz Varaždina i Buzeta,

Udruženje ugostitelja Zagreb, Ceh ugostitelja Šibenik, koji je s jelima od morskog psa i liganja bio osobita atrakcija, te Restoran Stari Puntijar iz Zagreba. Izložbu je otvorila sabor-ska zastupnica Karmela Caparin, ističući kako je iskreno iznenađena razinom i brojnošću priredbe, te po-

hvalivši obrtnike za bespri-jekornu organizaciju. Ista-kla je i kako se nada da je 1. gastro izložbom započe-ta tradicija, jer je iz viđenog jasno da bi bila prava šteta ne pokazati ponovo sve de-licije koje su viđene. Nazo-čila je i zastupnica Đurđica Sumrak, porijeklom iz stare garešničke obrtničke obi-telji, koja je posebno emo-tivno prokomentirala čitav događaj, dok je za strane Ministarstva turizma, rav-natelj Uprave za turističku

infrastrukturu i zaštitu turističke re-sursne osnove, Tomislav Vukovac, izrazio svaku potporu Ministarstva i ministra Damira Bajsa osobno ova-kvim nastojanjima obrtnika da pove-žu proizvođače hrane i ugostitelje i pokažu mogućnosti turizma ovih krajeva, ali i da se obrtnici iz raznih krajeva bolje upoznaju i potaknu mo-guću suradnju i razmjenu iskustava!

najdraži gostNekako je najdraži gost obrtnika

svejedno bio predsjednik HOK-a Mato Topić, sa suprugom, prvi put službeno u Garešnici. Nije krio svo-je zadovoljstvo i ponos viđenim, te je obećao svaku moguću potporu i ponovni dolazak na sljedeće gastro izložbe. Istakao je u svom obraća-nju nazočnima kako ga raduje da su obrtnici ponovo pokazali svoje velike mogućnosti i potencijal da stvaraju velike stvari usprkos lošim poslovnim vremenima, jasno potvrđujući značaj obrtništva u hrvatskom gospodar-stvu. Posebno je istakao i značaj svakog ovakvog obrtničkog druže-nja i upoznavanja. Nakon prigodnog kulturno-umjetničkog programa u kojemu su nastupile Garešničke ma-žoretkinje i Folklorno društvo »Zde-nac« iz Garešnice, održana je video-prezentacija svih izložaka, a zatim su se svi oni, na veliko oduševljenje više od 400 posjetilaca, mogli i ku-šati! Naravno, uz dobra vina i vrsne voćne rakije, te virtuoznu potporu tamburaša, ovaj festival obrtništva i gastronomije potrajao je do duboko u noć! Na nepodijeljeno zadovoljstvo obrtnika i svih ostalih nazočnih!

Svoju egzistenciju u obrtniš-tvu pronalazi 130.000 gra-đana Hrvatske, od tog broja

žene čine čak 63 posto. Nasuprot tome, žene su vlasnice 33 posto od ukupnog broja obrta u Republi-ci Hrvatskoj, a većina njih bavi se poslovima frizerki, kozmetičarki, te proizvodnjom tekstila.

»S muškarcima smo izjednačene u vlasništvu obrta u uslugama čišće-nja, uslužnim obrtima i trgovini, gdje nas ima oko 50 posto, dok smo u po-stotku manjem od 10 posto zastup-ljene kao vlasnice obrta u ribarstvu, prijevozu, autostruci, graditeljstvu i elektrostrukama. Od 2900 obrta re-gistriranih u Brodsko-posavskoj žu-paniji, žene vlasnice su zastupljene sa 34 posto, dok je zaposlenih žena u obrtu u županiji 43 posto«, rekla je Anka Šakić, predsjednica Udru-ženja obrtnika Slavonski Brod na tribini koju je u prigodi »Godine žena u obrtništvu« organiziralo povjeren-stvo za ravnopravnost spolova Brod-sko-posavske županije.

Kao pozitivan primjer u afirmaciji žena u obrtništvu na lokalnoj razini Šakić je podsjetila i na činjenicu da u Skupštini Obrtničke komore Brod-sko-posavske županije žene imaju 22 posto mandata, a u upravnom odboru županijske komore 33 posto mandata. Nasuprot činjenici da je u Skupštini Hrvatske obrtničke komo-

ŽENE U OBRTNIšTVU

Natprosječan udio obrtnicaUdio obrtnica u tijelima

odlučivanja Obrtničke komore Brodsko-posavske županije

iznad prosjeka HOK-a

re samo devet, a u Upravnom od-boru samo četiri posto žena. Da su Brođanke obrtnice ravnopravne ko-legama, govori i podatak da A. Šakić pripada maloj skupini od 15 žena na čelu od ukupno 117 udruženja obrt-nika u Hrvatskoj. U pomacima koji se odnose na popravljanje položaja žena vlasnica obrta, A. Šakić između ostalog ističe novi Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama koji je, kaže, gotovo izjednačio prava obrtnica s pravima zaposlenica. Loše nacio-nalne statistike, na žalost, potvrđene su i u anketi u kojoj su sudjelovale 152 obrtnice. Podcjenjivački stav pa-trijarhalne sredine ispitanice su ista-kle kao veliki problem. Brođanke i tu drugačije gledaju na položaj žena. »Trebate najprije izgraditi i poštovati sebe kao osobu pa će vas tako pri-

hvaćati i drugi. Žena sebi kroči put, ne može tražiti da to netko drugi uči-ni za nju, a kada je riječ o poslovanju u obrtu, mislim da smo mi žene tu u prednosti jer nastupamo s osmije-hom i šarmom, a uz odlučnost sve prolazi«, rekla je Milka Đurković, go-voreći iz bogatog osobnog iskustva jer je prije nekoliko mjeseci otišla u mirovinu kao vlasnica obrta.

Poštenim radom i otvorenim na-stupom, ključ je uspjeha kojeg se drži i njena kolegica Marina Imro-vić, vlasnica obrta za proizvodnju kartonske ambalaže. Da obrtnice ne vide sve crno, A. Šakić posebno je istakla kako su sudionice nacio-nalne ankete pozitivnu ocjenu dale nacionalnoj strategiji osnaživanja žena u poduzetništvu, posebno isti-čući bespovratne potpore i kredite.

Anka Šakić i kolegice obrtnice govorile su o poduzetništvu iz ženskog kuta

Samo na području Grada Sla-vonskog Broda u proteklim

poplavama i zbog pokrenutih kli-zišta štete je pretrpjelo oko 150 obitelji. Kakva je situacija u ostat-ku Brodsko-posavske županije znat će se tek kada bude kom-pletirano izvješće povjerenstva za elementarne nepogode. Što se poljoprivrede tiče, najteža si-tuacija je na području općine Vr-polje gdje je bilo poplavljeno oko 800 hektara.

»Obrađujemo 290 hektara ze-mlje, od toga je 280 pod vodom. Potpuno je potopljeno 170 od 180 zasijanih hektara pšenice, 45 hektara suncokreta je 100 posto pod vodom, a od 45 hektara soje, 25 je pod vodom. U stvari, ni ne znamo u kakvom su stanju usjevi jer do njih ne možemo. Jedan dio površina ne možemo ni obići jer je poljski put potopljen s više od

POPLAVE I KLIZIšTA

Na krizu stigla i poplavametra vode. Sve površine se na-laze u trokutu između kanala Biđ i Mantek. Najradije bih digao ruke od sve te zemlje i poljoprivrede. Uz ovakve cijene na tržištu nema nikakve računice, samo stvaramo dubioze. Ovo i nije prva poplava. Ove godine u ožujku se izlio Biđ pa smo kasnili i sa sjetvom. Na ovom potezu ima nas ukupno sedam proizvođača koji smo poplavljeni, a među nama je s dijelom površi-na i sušionica. Na ovom dijelu po-plavljeno je ukupno 400 hektara«, kaže Damir Funarić iz Vrpolja.

Poljoprivrednici kojima su usjevi poplavljeni, zbog obima šteta koje će pretrpjeti njihovi usjevi već sada strahuju hoće li povratiti minimum uloženog nov-ca. Funarić ističe da je samo za sjetvu kod organizatora podigao repromaterijala u protuvrijednosti milijun kuna.

Zvonimir Ćirić u razgovoru sa Zvonimirom Ergovićem

Više od 400 posjetitelja imalo je priliku kušati izložene delicije

www.hok.hr

ŽUPANIJE12 Obrtničke novine lipanj 2010.

Ok kArLOvAčke žUPAnIJe47000 KARLOVAC J. Haulika 14

KARLOVAČKA ŽUPANIJA

Telefon: 047/612 058Telefaks: 047/611 742

E-mail: ok.karlovac@hok.hr Web: www.obrtnicka--komora-karlovac.hrPredsjednik: Ivan Podvorac

Tajnik: mr. Vlado JelkovacSTRANICU PRIPREMIO: Zdenko živčić

kArLOvAc

IV.

Ok ISTArSke žUPAnIJe52100 PULA Mletačka 12/1

ISTARSKA ŽUPANIJA

Telefon: 052/216 153

Telefaks: 052/383 744

E-mail: ok-istre@hok.hr Web: www.ok-istre.hrPredsjednik: Aldo Ukanović

Tajnik: Eros Sorić

STRANICU PRIPREMIO: Asim čabaravdić

XVIII.

PAzIN

Sportskim igrama, podjelom pri-znanja jubilarcima te prigodnim druženjem u organizaciji bu-

zetskog UO, 5. lipnja obilježen je Dan obrtnika Buzeštine. Ovo Udruženje s 260-ak registriranih obrta, u kojima je zaposleno 200 djelatnika, najmanje je u Istri, ali se ubraja među aktivnije i uspješno djeluje već 38 godina.

DAN OBRTNIKA BUZEšTINE

Grad Buzet je prepoznao obrtničke probleme i posljednjih

godina iskazuje spremnost pomoći pri kreditiranju i

pronalaženju povoljnih uvjeta za obrtnike i poduzetnike

Pripremiti obrtnike za EU

– Naša je prioritetna zadaća pri-premiti obrtnike na promjene koje donosi Europska unija, radi zajed-ničkog nastupa na tržištu EU. U ovo doba recesije osim neplaćanja i nelikvidnosti rad na crno najveći je problem obrtništva. Stoga je naša želja da se obrtnici još više uključe u rad sekcija i u sklopu njih izne-

su svoje probleme i prijedloge te da ih zajednički istaknemo i pred-stavimo preko Obrtničke komore Istarske županije do HOK-a i dalje do resornih ministarstava, kazala je predsjednica Udruženja Loreda-na Krbavčić i naglasila da je Grad Buzet prepoznao obrtničke proble-me i posljednjih godina iskazuje spremnost pomoći pri kreditiranju i pronalaženju povoljnih uvjeta za obrtnike i poduzetnike.

– Mi u Gradskoj upravi radimo tako da slušamo savjete ljudi, sta-vove obrtnika i ostalih koji trebaju pomoć Grada – rekao je gradona-čelnik Flego.

Obrtnicima su uručena priznanja za dugogodišnji rad

Već četvrtu godinu zaredom »Istrafešt – Gastro 2010.«, na pulskim Giardinima, manifestacija je u sklopu koje se predstavljaju proi-

zvodi Istre. U ponedjeljak, 7. lipnja, održana je prva od ovogodišnjih planiranih osam manifestacija, u organizaciji pulske Turističke zajedni-ce, Obrtničke komore Istarske županije i pulskog Udruženja obrtnika. Sponzori su Turistička zajednica Istre i Grad Pula, a donatori u materi-jalnom dijelu su pulske tvrtke »Puljanka« i »Agrokoka«. Ove je godine novitet izlaganje poljoprivrednih proizvoda i prodaja po promocijskim cijenama, od kojih ugostitelji pripremaju privlačna jela za degustaciju, tako da se posjetitelji zorno uvjere u njihovu kvalitetu. Na ovoj za-nimljivoj manifestaciji sudjeluju i maslinari, uljari, proizvođači meda, aromatiziranih rakija, marmelade i smokvenjaka.

ISTRAFEšT – GASTRO 2010.

Gosti oduševljeni jelima

»Zaista imamo sreću s lijepim vremenom, tako da nismo morali od-gađati ovu, za goste vrlo atraktivnu manifestaciju. Njezin je temeljni cilj obogatiti turističku ponudu Pule u predsezoni i posezoni«, istaknula je direktorica pulske Turističke zajednice Sanja Cinkopan Korotaj.

Tajnik Udruženja obrtnika Pule Sergio Stupar, ističe da su posjetitelji (među njima je i dosta stranih turista), vrlo dobro primili sudjelovanje pulskih proizvođača ekstra djevičanskog maslinovog ulja, istarskih vina, meda i rakija s raznim dodacima. Pulski obrtnici, poljoprivredni proizvođači i ugostitelji također su zadovoljni ovom pulskom manife-stacijom namijenjenom ne samo gostima nego i Puljankama i Pulja-nima.

Pripremljena jela kušali su i ocijenili brojni posjetitelji

– Vjerujem da će se poslije ove Skup-štine situacija u našem Udruženju smiriti i da ćemo u listopadu ove godine održati redovne izbore – rekao je Valdi (Valter) Karlović, novi predsjednik UO Labina, nakon izvanredne sjednice Skupštine održane 11. lipnja u gradskoj vijećnici. Izvanrednoj Skupštini se odazvalo 13 od 19 članova od kojih je jedino Neva Mu-

janović bila suzdržana, a Skupštinu je na prijedlog sedam članova sazvala OK Istarske županije, budući da je dosa-dašnji predsjednik Narčizo Smoković 7. lipnja podnio neopozivu ostavku.

Novi predsjednik Udruženja obrt-nika Labina je ugostitelj, vlasnik rabačkog ugostiteljskog objekta Restoran – pansion Nostromo.

SKUPšTINA UO LABIN

Valdi Karlović – predsjednik Valdi Karlović – novi predsjednik UO Labin

Krajem prošle godine u Kar-lovcu je, prema podacima Obrtničkog registra Ministar-

stva gospodarstva, rada i poduzet-ništva, bilo registrirano 1.164 obrta, a negativni trend većeg odljeva nego priljeva novih obrta, koji traje od 2005. godine, nastavio se i ove godine. Davor Vinski, predsjednik Udruženja obrtnika grada Karlovca, napominje da je lani zatvoreno 168 obrta, a prijavljen je 91 novi obrt.

– Negativna razlika od 77 obrta rezultat je gospodarske krize i dru-gih nepovoljnih tržišnih i zakonskih elemenata koji izrazito pogađaju obrtnike i male poduzetnike – napo-minje Vinski.

U Udruženju nastoje obrtnicima olakšati tešku situaciju, prije svega kroz suradnju s Gradskom upravom, koja je nastavila sa sufinanciranjem kamate za bankovne kredite. Osim toga, predložili su Gradu još neko-liko mjera. Vinski dodaje kako su predložili da se smanji komunalna naknada, opetovano traže da se ri-ješe i prostori u vlasništvu Grada, no to je problem kojem se još uvijek ne nazire rješenje, odnosno odgođeno je za sljedeću godinu. Prilike baš ne idu na ruku obrtnicima, a Davor

DAVOR VINSKI, PREDSJEDNIK KARLOVAČKOG UDRUŽENJA OBRTNIKA

Sve manje obrtaOsim sufinanciranja kamata od strane Grada i Županije, obrtni-ci su imali mogućnost iskoristiti

poticaje Ministarstva gospo-darstva, rada i poduzetništva.

Odaziv nije bio velik

Predsjednik Ceha građevinara OK Karlovačke županije, Zlatko Pe-

trlin kaže da nema mnogo narudžbi za građevinske poslove, što se tiče obrtnika. Osim toga, situaciju je ma-lim građevinskim obrtnicima otežala i duga zima, »hladni pogon« manje je obrte dodatno financijski iscrpio pa su se morali zatvoriti. I obrtnici, po njegovim riječima, imaju problem kao i velike građevinske tvrtke s ve-likom konkurencijom na natječajima, gdje dolaze građevinari uglavnom izvan Karlovačke županije.

– Nema velikih investicija pa pret-postavljam kako i velike tvrtke ima-ju problema. Jedan od pokazatelja je sasvim sigurno i to da sada ima slobodnih zidara, tesara, a lani ih se nije moglo naći – kaže Petrlin.

Govoreći na temelju pokazatelja svog obrta on kaže da je za njih prošla godina bila čak dosta dobra,

KRIZA U GRAĐEVINARSTVU

Obujam posla manji 30 postoa i sada ih spašavaju poslovi ugovo-reni lani, tako da još nije morao ot-puštati radnike, za razliku od nekih drugih. Da bi nastavili raditi, manji obrti također odlaze izvan županije, a prisiljeni su nuditi i manje cijene, kako bi imali posla.

– Obujam posla smanjio se oko 30 posto – kaže Petrlin.

Naime, za razliku od velikih tvrtki koje većinom dobivaju poslove pre-ko javne nabave, obrtnicima, čak i udruženjima vrlo je teško dobiti po-sao na javnim natječajima, na što su se opetovano žalili. Zbog toga su uglavnom bili orijentirani na privatne investitore, a tu se još uvijek radi.

– Ima gradnje, dogradnje, adapta-cije, a obrtnici su radili i poslove ob-nove pročelja u karlovačkoj Zvijezdi, što je Grad financirao kroz sredstva prikupljena od spomeničke rente. Čuli smo da su i tu sredstva smanjena, a

sad se govori kako će ih ukinuti. Što se tiče investicija u sta-nogradnju, mnogi su investitori odustali jer se boje visokih kama-ta na kredite i hoće li moći prodati – kaže Zlatko Petrlin.

No, osim velike konkurencije na na-tječajima za veće projekte, obrtnicima je problem i »siva ekonomija«, jer mno-gi se u nedostatku posla okreću radu na crno.

Zlatko Petrlin, predsjednik Ceha građevinara Obrtničke komore Karlovačke županije

Vinski, predsjednik Udruženja obrt-nika Grada Karlovca je upozorio na problem dimnjačara, koji su u gradu izgubili koncesiju, a država nije odo-brila koncesije pjeskarima, godina-ma se povlače problemi frizera, koji trpe štete zbog nelojalne konkuren-cije i rada na crno, a autostruke po-kušavaju postići bolji dogovor s osi-guravajućim kućama. Male trgovine se zatvaraju jer ne mogu konkurirati trgovačkim centrima. Ugostitelje pak pritišće ponovna primjena Zakona o zabrani pušenja, po kojem ugostitelj-ski objekti, odnosno vlasnici kafića

mogu izabrati hoće li u njihovom lo-kalu biti dozvoljeno pušenje ili ne, no s obvezom ugradnje odgovarajućih ventilacijskih sustava.

– Problem je u tome da ni samo Ministarstvo zdravstva nije razja-snilo što se zapravo traži, a ugrad-nja ventilacijskih sustava zahtijeva enormna ulaganja, koja se od malih kafića kreću od 40.000 pa do 60.000 kuna. S druge strane ljudi imaju sve manje novca i sve manje troše, a mi nismo na moru i imamo uvijek iste goste – veli Vinski.

Osim sufinanciranja kamata od strane Grada i Županije, obrtnici su imali mogućnost iskoristiti poticaje Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Odaziv, međutim, nije bio velik.

– Na žalost, vrlo malo karlovačkih obrtnika javilo se i poslalo dokumen-taciju na natječaj. Najveći broj obrt-nika javio se na natječaj za projekt obrazovanje u obrtništvu, gdje je poticaj dobilo devet obrtnika u ukup-noj svoti od 126.000 kuna, a još je nekoliko karlovačkih obrtnika dobilo poticaj na ostalim projektima, ističe predsjednik Udruženja obrtnika.

Mnogi obrtnici imaju problema s li-kvidnošću, zbog čega ne mogu pod-mirivati obaveze prema državi. Dosta se surađivalo i s Državnim inspekto-ratom, a preko njih su obrtnici dobili detaljne informacije o pojedinim za-konskim odredbama. Nedavno su imali i sastanak s predstavnicima PU karlovačke gdje se razgovaralo o to-čenju i prodaji alkohola i duhanskih proizvoda maloljetnicima.

Davor Vinski, predsjednik Udruženja obrtnika Grada Karlovca poznati je karlovački ugostitelj

www.hok.hr

1�ŽUPANIJE 1�lipanj 2010.Obrtničke novine

KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA

Ok krAPInSkO- ZAGOrSke žUPAnIJe49000 KRAPINA Magistratska 2

Telefon: 049/300 545

Telefaks: 049/370 616

E-mail: ok.krapina@hok.hr Web: www.okkzz.hrPredsjednik: Dragutin Ranogajec

Tajnica: Renata Vranić

STRANICU PRIPREMILA: renata vranić

krAPInA

II.

Ok kOPrIvnIčkO- krIževAčke žUPAnIJe48000 KOPRIVNICA Duga ulica 23

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA

Telefon: 048/623 408

Telefaks: 048/623 408

Tajnik: Božo Barać

STRANICU PRIPREMILA: Adela Sočev

kOPrIvnIcAVI.

E-mail: ok.koprivnica@hok.hr Web: www.obrtnicka-komora-koprivnica.hrPredsjednik: Zvonko Pecikozić

SURADNJA KOMORE I šKOLE

Obrtnici donirali djeci

Učenici i zaposlenici Osnovne škole prof. Franje Viktora Ši-gnjara iz Virja osmu godinu

zaredom uspješno su organizirali Dječji sajam u školskom dvorištu, a glavni pokrovitelj sajma bila je OK Koprivničko-križevačke županije.

– Ovu manifestaciju posebno cijenimo zbog toga što kod učeni-

PROJEKT PREZENTACIJE OBRTNIČKIH PROGRAMA

Učenici zadovoljni viđenimUpravni odbor OKKZŽ na svo-

joj 27. sjednici održanoj 28. siječnja donio je Odluku o

prezentaciji obrtničkih zanimanja po osnovnim školama Krapinsko-zagorske županije i obrtničkim radi-onicama. OKKZŽ i udruženja obrt-nika provode prezentaciju zajedno s Hrvatskim zavodom za zapošlja-vanje – područnom službom u Kra-pini, Srednjim školama KZŽ, a ove godine priključila se i Krapinsko-za-gorska županija – Odsjek za europ-ske integracije i promociju županije i Zagorska razvojna agencija.

Prvi dio prezentacije održan je u 32 osnovne škole Krapinsko-zagor-ske županije učenicima 8. razreda i njihovim roditeljima, u razdoblju od 13. travnja do 7. svibnja.

Za posjet se prijavilo 30-ak uče-nika za zanimanje konobar, stolar i bravar, a posjet učenika osmih raz-reda za zanimanje konobar orga-niziran je 8. lipnja u Srednjoj školi Zabok. Tom prigodom učenicima se obratila pedagoginja Jadran-

Prezentacija u SŠ Zabok

ka Krklec iz Srednje škole Zabok, kao domaćin i predsjednik OKKZŽ Dragutin Ranogajec. U dvije grupe učenici su se upoznali sa školskom radionicom u kojoj su im učenici drugog razreda – kuhari pripremili domjenak, a poslužili su ih učenici

koji se školuju za konobare. Oče-kivanja učenika bila su više nego zadovoljena, a atraktivna prezen-tacija koju su upriličile OKKZŽ i SŠ Zabok, potvrdila je da njihov odabir budućeg zanimanja bude upravo konobar.

    7. svibnja – Održana prezentacija PROJEKTA SMS OBRTNIK svim taj-nicima Udruženja obrtnika OKKZŽ     13. svibnja – »Lokalno part-nerstvo za zapošljavanje, Faza 3« (LPE-3) Projekt se provodi i na području PS Krapina, odnosno po-dručju KZŽ pa je 13. 5. 2010. godi-ne u Krapini organizirana radionica na temu »Europski socijalni fond, IPA program i pristup lokalnom part-nerstvu za zapošljavanje«, u radio-nici je aktivno uključena i OKKZŽ. Cilj radionice je bio da se zajednič-ki raspravi ideja i pristup lokalnom partnerstvu za zapošljavanje te po-dijele iskustva iz Hrvatske i Europe kako bismo što spremniji dočekali predstojeće članstvo u EU, a u ko-jem je partnerski pristup jedan od osnovnih principa u provedbi strate-gije zapošljavanja.    14. svibnja – Održana 30. sjed-nica Upravnog odbora Obrtničke ko-more Krapinsko-zagorske županije.    18. – 20. svibnja – Obilježavanje Europskog tjedna malog i srednjeg poduzetništva u KZŽ: predstavnici OKKZŽ su pozvani i aktivno sudje-lovali u svim aktivnostima, ističemo prezentaciju OKKZŽ 20. 5. 2010. na temu Iskustva OKKZŽ u provođenju Europskih programa.

Aktivnosti OKKZŽ    20. – 23. svibnja – ODLIČAN USPJEH PREDSTAVNIKA OKKZŽ NA 3. OBRTNIČKIM SPORTSKIM IGRAMA U ŠIBENIKU Obrtnička komora Krapinsko-zagorske žu-panije je na 3. OSI sudjelovala u sljedećim sportskim disciplinama: EKIPA ZA MALI NOGOMET, EKIPA ZA POVLAČENJE UŽETA, EKIPA ZA STOLNI TENIS, EKIPA ZA PI-KADO, EKIPA ZA KUGLANJE. Eki-pe OKKZŽ osvojile su visoko treće mjesto u potezanju užeta i pikadu, a obrtnik Zvonimir Borošak je u stol-nom tenisu zauzeo četvrto mjesto.    1. lipnja – Predstavnici OKKZŽ na svečanom otvorenju obnovlje-nih poslovnih prostora OBMOČNE OBRTNO PODJETNIŠKE ZBOR-NICE ŠMARJE PRI JELŠAH.    7. lipnja – Predstavnici OKKZŽ sudionici Okruglog stola pod na-zivom Problematika organizacije i sigurnosti javnog prijevoza u Kra-pinsko-zagorskoj županiji, u organi-zaciji HGK-ŽK Krapina.     8. lipnja – Održan zajednički seminar članova HGK ŽK Krapina i obrtnika prijevoznika OKKZŽ na temu »Korištenje digitalnih tahografa«.     1�. lipnja – 12. sjednica Skup-štine Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije.

U Biogradu je od 4. do 6. lipnja održana manifestacija pod nazivom »Ususret ljetu 2010.«, uz slogan »Spojimo plavo i zeleno«. Na

tom najvećem festivalu izvorne hrane i pića nastupili su i obrtnici iz OK Krapinsko-zagorske županije, a na poziv Turističke zajednice Grada Biograda.

BIOGRAD – USUSRET LJETU 2010.

Zagorci predstavili gastronomiju Predsjednik Republike Hrvatske, Ivo Josipović, 22. svibnja posjetio je

Krapinsko-zagorsku županiju. U sklo-pu ovog službenog posjeta u Krapini je održan sastanak sa čelnicima svih općina i gradova kao i s predstavnici-ma gospodarskog sektora Krapinsko-zagorske županije. Predsjednik Josi-

pović je rekao kako ga veseli činjenica da su OK Krapinsko-zagorske županije, Krapinsko-zagorska županija i ostali part-neri prepoznali važnost obrazovanja, te kako je razvoj obrtništva i malog podu-zetništva od velike važnosti za svaku županiju, a samim time iziskuje osobitu pozornost.

POSJET PREDSJEDNIKA KRAPINSKO-ZAGORSKOJ ŽUPANIJI

Josipović: Važno je razvijati obrtništvoPredsjednik RHIvo Josipović

O uspješnosti sajma najbolje govori veliki broj okupljenih posjetitelja

Stručne službe triju udruženja i OK Koprivničko-križevačke županije sve se više uključuju u EU projekte, pa su tako u posljednja dva mjeseca bili na

nekoliko radionica za projekte pretpristupnih fondova u organizaciji Zavoda za zapošljavanje Križevci, PORA-e – Razvojne agencije Podravine i Prigorja i Grada Koprivnice. Riječ je o projektima Crost II, K2, LPZ3, a većina je usmje-rena na prekograničnu suradnju s Mađarskom i na zapošljavanje mladih.

 EU radionice

Skupština OK Koprivničko-križevačke županije raspisala je izbore za skupštinu i ostala tijela za mandatno razdoblje od 2010. do 2014. go-

dine. Određeno je da UO Koprivnica, Križevci i Đurđevac moraju provesti izbore za Skupštinu i ostala tijela do 15. listopada, a Skupština OK održat će konstituirajuću sjednicu najkasnije do 30. studenoga ove godine.

 Raspisani izbori

Obrtnici s područja Koprivničko-križevačke županije tradicionalno su izlagali na međunarodnom sajmu poduzetništva MESAP-u u Nedeliš-

ću, u organizaciji OK, Županijske gospodarske komore i PORA-e na 60 četvornih metara unutrašnjeg prostora.

 Izlagali na MESAP-u

Godinu žena u obrtništvu na poseban način obilježavaju UO Koprivnica i Grad Koprivnica. Zajedničkim novcem financiraju deset reportaža o obrt-

nicama u lokalnom tisku i pet polusatnih radijskih emisija na lokalnom radiju.

 Obrtnice u medijima

PRIPREME ZA PICOKIJADU

Ugostitelji pristali sufinanciratiUdruženje obrtnika Đurđevac, TZ Grada Đurđevca i Grad Đurđevac

održali su zajednički sastanak s obrtnicima ugostiteljima, proizvođa-čima suvenira, predstavnicima tradicijskih obrta i drugim sudionicima ovo-godišnje Picokijade. Gradonačelnik Đurđevca Slavko Gračan i izvršna direktorica Picokijade Verica Rupčić pozvali su sve domaće ugostitelje, proizvođače i izlagače pa su tako ugostitelji pristali na sufinanciranje Pi-cokijade. Ugostitelji su najavili ponudu domaćih jela, posebno od piletine, jer se Grad Đurđevac želi promovirati kao Grad Picoka. Izlagači su, pak, prihvatili odjenuti narodne nošnje, doznali smo od tajnice UO Đurđevac Ivane Majetić.

Učenici drugog razreda Strukovne škole u Đurđevcu, koji se školuju za ugostiteljska zanimanja konobara i kuhara odr-

žali su terensku nastavu u prirodi u Malom Kostanju. Ovakav vid nastave predviđen je nastavnim planom, a učenici su ga iskoristili za pripremu i posluživanje jela. Na tom pikniku učenici već tradicionalno ugošćuju svoje profesore i goste, a zahva-ljujući izvrsnoj suradnji Obrtničke komore i škole, gosti su bili predsjednik Obrtničke komore Zvonko Pecikozić, tajnik Božo Barać i stručna suradnica za obrazovanje Melita Ivančić.

Praktična nastava na pikniku

Na pikniku učenici tradicionalno ugošćuju profesore i goste

ka razvija pravilan odnos prema po-duzetništvu i radu, a nadamo se da će kod većine njih, već u najranijoj mladosti probuditi poduzet-nički duh, rekao je Božo Barać, tajnik Obrtničke komore Koprivničko-kri-ževačke županije, prilikom otvaranja sajma. Obrtnici s po-dručja županije rado su se odazvali u pri-kupljanju donacija za tombolu Dječjeg

sajma. Tako su donirali proizvode iz vlastite proizvodnje poput kupi-novog vina, suvenira od keramike i stakla, bukete suhog cvijeća, pro-izvode od meda, čajeve, ekološke potpaljivače i sredstva za dimljenje pčela, voćne likere i rakije, suveni-re od lima, drvene igračke, licitar-ske, ekološke, proizvode od kože,

jabučni ocat i drugo. U sklopu saj-ma prezentirani su učenički proi-zvodi te njihova prigodna prodaja, a sav zarađeni novac namijenili su kupnji didaktičkog i tehničkog ma-terijala za školu.

Obrtnička komora zahvaljuje obrtnicima koji su donirali svoje proizvode, a to su Kupin Josipa Bubala, Vražja Krv Zlatka Despo-tušića, Kuki – pal Vjekoslava Kuke-ca, Lim Nine i Ivane Funtek, Tepka Borisa Đorđevića, Pampa-tea Kre-šimira Krznarića, Atelje Fluksi Ma-rija Fluksija, Kampi Darka Zagor-ščaka, Zvončić Zdenke Karlović, Tiko Draženke Kolar, Vias Irene Slavić, Kamengrad Josipa Čorda-ša, Medičar Ljubica Špičko, Moby Dick Darka Fankola iz Koprivnice, Terra Ivane Hadžija iz Đurđevca, Kamiva Vatroslava i Miroslava Vr-bana iz Koprivničkog Ivanca, Caf-fe bar 53 Đure Šipeka iz Kloštra Podravskog, OPG Zvonka i Marije Platužić i Jara Davora Miklošića iz Novigrada Podravskog.

www.hok.hr

ŽUPANIJE14 Obrtničke novine lipanj 2010.

Ok LIčkO-SenJSke žUPAnIJe53000 GOSPIĆ Ulica Ante Starčevića 17

LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

Telefon: 053/573 012Telefaks: 053/573 012

E-mail: ok.gospic@hok.hrPredsjednica: Ana Šerić-Konjikovac

Tajnica: Ankica ŠubarićSTRANICU PRIPREMIO: željko Mataija

IX.GOSPIĆ

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Ok MeĐIMUrSke žUPAnIJe40000 ČAKOVEC Park R. Kropeka 1

Telefon: 040/312 643Telefaks: 040/312 643

E-mail: ok.cakovec@hok.hrPredsjednik: Slavko Faltak

Tajnik: Anđelko CrnčecSTRANICU PRIPREMIO: robert varga

čAkOvecXX.

MATURA

Pripremali turističke menijeRiječ je o iznimno nadarenoj

generaciji učenika koji su kroz školovanje stečeno znanje upotpunjavali kvalitetnom praksom kod licenciranih

ugostitelja majstora

Još jedna generacija ugostitelj-skog smjera Strukovne škole Gospić uspješno je savlada-

la nastavni plan i program te pred komisijom pokazala visoku razinu znanja koje su pokazali i praktič-no – pripremanjem, aranžiranjem i serviranjem u školskom kabinetu. U generaciji ima učenika koji će svoje umijeće pokazati na jesen jer zbog popravnih ispita nisu bili u moguć-nosti sve obaviti u redovnom roku.

Maturanti su pred komisijom pri-premali turističke menije koje je odredila Hrvatska obrtnička komora, a radilo se o piletini na bečki način te telećim odrescima s gljivama. Kako su istaknule Marija Vojvodić kao men-tor ispitivač kuharima, Sandra Brkić, mentor konobarima i Ivanka Kolak, razrednica turizma i ugostiteljstva te Josip Serdar, stručni suradnik za

Još jedna generacija ugostiteljskog smjera

školstvo OK LSŽ, riječ je o iznimno nadarenoj generaciji učenika koji su tijekom školovanja stečeno znanje upotpunjavali kroz kvalitetnu praksu kod licenciranih ugostitelja majstora, članova Udruženja obrtnika Gospić zahvaljujući iznimno dobroj suradnji sa Strukovnom školom u Gospiću.

Kako su servirali svoje menije učenici su pred komisijom koju su činili ugledni ugostitelji iz Gospića i

Karlobaga Marko Sokolić, Fabijan Kolak i Danijel Brkić, usmeno obra-zlagali način i postupak pripreme svakog jela. Mada je bilo i zbunje-nih učenika koji su zbog treme bili bolji u kuhinji nego pred komisijom, njihove krem juhe od cvjetače i raj-čice, teleći odresci, voćni kupovi i odabrano vino hlađeno na preporu-čenoj temperaturi govorili su više od stotinu riječi.

U Obrtničkoj komori Ličko-senjske županije održan je treći ispitni rok stručne osposobljenosti kojemu

su pristupili kandidati i izvan područja Ličko-senjske županije. Ispitu je pristupilo deset kandidata, sadašnjih pa i budućih obrtnika koji su polagali za građevinskog

staklara, vulkanizera, pomoćnog prodavača, priprema-telja jednostavnih slastica te bureka i pizza. Praktični dio odrađivali su u vulkanizerskom obrtu Željka Rukavi-ne, staklarskom Željka Devčića i butiku Marije Pavičić u Gospiću te restoranskoj kuhinji Kize d.o.o.

ISPITI STRUČNE OSPOSOBLJENOSTI

Na trećem roku deset kandidata

Na prijedlog Ane Šerić-Konjikovac, predsjednice OK LSŽ i Odbora HOK-a za obilježavanje Godine žena u obrtništvu osnovan je i re-

gionalni Odbor za Ličko-senjsku županiju. Iz Udruženja obrtnika Gos-pić čine ga Katica Asić, vlasnica agencija za osiguranje lica i imovine i frizer majstor Ružica Mars. Iz Senja članica Odbora je Sanja Brozi-čević, vlasnica knjigovodstvenog servisa, Otočca trgovkinja Dragica Draženović, te Novalje ugostiteljica Iva Šonje.

GODINA ŽENA U OBRTNIšTVU

Osnovan regionalni odbor

Obrtnička ko-mora Ličko-

senjske županije i Unsko-sanskog kantona u susjednoj BiH dogovorile su i zaključile zajednički interes objedinjava-nja programa pre-kogranične surad-nje koji uz pomoć Centra za poduzet-ništvo Ličko-senj-ske županije namje-ravaju predstaviti na Forumu za traženje partnera kroz IPA 2 projekt prekogranične suradnje. Uz rečeno načelno je prihvaćen sporazum o suradnji obrtnika Unsko-sanskog kantona i Obrtničke komore Karlovačke županije u koji se kao susjedna želi uklju-čiti i Obrtnička komora Ličko-senjske županije. Sastanku su prisustvo-vali, u ime OK LSŽ predsjednica i tajnica OK LSŽ Ana Šerić-Konjikovac i Ankica Šubarić, tajnik OK UNK BiH Zuhdija Golubović sa suradnicima te direktor Centra za poduzetništvo LSŽ Drago Vlainić. Inače, dogovo-rena suradnja i prijedlog sporazuma o suradnji ne čudi jer je bilo samo pitanje dana kada će ove obrtničke asocijacije zaključiti ovaj dokument s obzirom na to da obrtnici izlagači ove dvije regije godinama razmjenju-ju iskustva na Bihaćkom sajmu i gospićkoj Jeseni u Lici.

MEĐUNARODNA SURADNJA

Interesno povezivanje

Razmjena iskustava i dogovaranje suradnje

14. SASTANAK PREDSJEDNIKA I TAJNIKA OK SJEVERNE HRVATSKE

Podrška planu VladePlanu gospodarskog oporavka Vlade RH data je podrška, ali je istaknuto i da se hrvatski obrtnici ne mogu složiti s

brojnim promjenama zakona usred poslovne godine

Nastavljajući tradiciju i konstruk-tivnu suradnju predsjednika i tajnika obrtničkih komora

sjeverne Hrvatske, 14. lipnja u Ča-kovcu je održan 14. sastanak pred-sjednika i tajnika obrtničkih komora Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Va-raždinske, Virovitičko-podravske i Međimurske županije, na kojem su sudjelovali i predsjednik Hrvatske

Obrtnici zadovoljni planom Vlade

obrtničke komore Mato Topić, glavna tajnica Mira Čegec i njezin zamjenik Vinko Anić.

Nazočni su raspravljali o nacrtu plana aktivnosti Hrvatske obrtničke komore, sukladno kratkoročnoj mje-ri iz Vladinog Plana gospodarskog oporavka »Reforma sustava gospo-darskih komora u cilju kvalitetnog, ažurnog i efikasnog pružanja usluga poduzetnicima«. Nacrt plana aktiv-

nosti ocijenjen je dobrom osnovom za jačanje pozicije Hrvatske obrtnič-ke komore u nastojanjima da Vlada Republike Hrvatske HOK prihvati kao još ozbiljnijeg partnera što se namje-rava postići prenošenjem javnih ovla-sti (tražit će se vođenje Obrtnog regi-stra), jačanjem partnerskih odnosa s Vladom i Saborom (kroz uvrštavanje predstavnika obrtnika u više sabor-skih odbora), proširenjem usluga HOK-a, osuvremenjivanjem sustava obrazovanja i prilagodbi ustroja ko-morskog sustava. Planu gospodar-skog oporavka Vlade RH data je po-drška, međutim, isto tako je istaknuto da se hrvatski obrtnici ne mogu složiti s brojnim promjenama zakona usred poslovne godine jer im se na taj način komplicira poslovanje, koje je ionako teško pritisnuto globalnom krizom.

12. MEĐIMURSKI SAJAM PODUZETNIšTVA

Kvaliteta usprkos kriziU Nedelišću kraj Čakovca od

18. do 20. lipnja održan je 12. međimurski sajam poduzet-ništva MESAP 2010. U sklopu sajma otvorena je i 11. stočarska izložba Međimurske županije te 8. sajam vina i vinarske opreme.

Na oko 14.500 m2 otvorenog i 4.500 m2 zatvorenog izložbenog prostora izlagalo je 320 izlaga-ča iz Međimurja, osam hrvatskih županija, susjednih Mađarske i Slovenije, te Srbije i Bosne i Hercegovine. Uz visoki sajamski komfor koji pružaju novoizgrađe-na sajamska dvorana i susjedna dvorana Aton, te uređen vanjski izložbeni prostor, MESAP je izla-gačima i posjetiteljima pružio vi-soku razinu usluge, u rangu regi-onalnih sajmova europskog tipa.

U sklopu sajma organizirano je više poslovnih i stručnih skupova odnosno okruglih stolova, kao i vođene degustacije, prezentaci-je, aukcije, natjecanja učenika, nagradne igre, koncert, te ostali, posjetiteljima atraktivni sadržaji.

Na kraju su dodijeljene i na-grade za najbolje izlagače u pet kategorija: najbolji hrvatski pro-izvod, najbolji tradicionalni obrt, najbolje uređen izložbeni prostor, najuspješnije predstavljanje Me-đimurske županije te nagrada za kontinuitet izlaganja.

Obrtnička komora Međimurske županije i ove je godine predstav-ljala svoje aktivnosti na vlastitom izložbenom prostoru od 24 m2, obilježavajući Godinu žena u obrtništvu.

Obrtnička komora Međimurske županije i ove je godine predstavljala svoje aktivnosti

OK Međimurske županije u suradnji s međimurskim obrtnicima i osnovnim školama, tijekom cijele školske godine nizom aktivnosti provodi promociju obrtničkih za-nimanja. Krajem svibnja projekt je ušao u završnu fazu. Učenici sedmih i osmih razreda koji su pokazali interes

STRUKOVNO OBRAZOVANJE

Osnovnoškolci u obrtničkim radionicamaza upis u srednje strukovne škole organizirano su posje-tili radionice međimurskih majstora. U projektu je sudje-lovalo stotinjak učenika iz dvadeset i jedne osnovne ško-le, a u dva su se dana učenici u obrtničkim radionicama i na gradilištima upoznali s budućim zanimanjima.

www.hok.hr

15ŽUPANIJE 15lipanj 2010.Obrtničke novine

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

Ok PrIMOrSkO-GOrAnSke žUPAnIJe51000 RIJEKA Zanonova 1/III

Telefon: 051/325 599 Telefaks: 051/325 590

E-mail: ok.rijeka@hok.hrWeb: www.obrtnicka-komora-rijeka.hrPredsjednik: Boris Vukelić

Tajnik: Željko Dimitrić

STRANICU PRIPREMIO: željko dimitrić

rIJekAVIII.

Ok OSJečkO- BArAnJSke žUPAnIJe31000 OSIJEK Svilajska 35/2

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

Telefon: 031/310 160

Telefaks: 031/310 161

E-mail: ok.osijek@hok.hrWeb: www.okobz.hrPredsjednik: Karlo Mišković

Tajnica: Blaženka Bogdan

STRANICU PRIPREMILA: Ivana rab-Guljaš

OSIJek

XIV.

11. OBRTNIČKI SAJAM U OSIJEKU

Nastup 70 izlagačaNa više od 200 četvornih

metara izlagačkog prostora svoje su proizvode i usluge predstavili obrtnici brojnih

struka, koji su poklonili veliku pozornost samoj prezentaciji

Obrtnički sajam u Osijeku, održan jedanaesti put u okviru sajamske manifesta-

cije Osijek Expo, od 27. do 30. svib-nja, okupio je na sajamskom pro-storu Pampas 70 izlagača iz osam Komora. Obrtnički je sajam orga-nizirala Obrtnička komora Osječ-ko-baranjske županije u suradnji s udruženjima obrtnika, Osječkim sajmom d.o.o., uz podršku Hrvat-ske obrtničke komore i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Na štandu Obrtničke komore Osječ-ko-baranjske županije, uz samu Komoru, predstavili su se županij-

Nagrađeni na Osječkom sajmu

ski Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo, Agencija za razvoj, Hrvatski zavod za zapošljavanje i HABOR. Na više od 200 četvornih metara izlagačkog prostora svoje su

proizvode i usluge predstavili obrt-nici brojnih struka, koji su poklonili veliku pozornost samoj prezentaciji. Obrtnički sajam završio je dodjelom priznanja i plaketa.

Obrtnici iz Osječko-baranjske županije vratili su se kući s 3.

obrtničkih sportskih igara u Šibe-niku, s dvije brončane medalje. Za jedno je odličje zaslužna ekipa žena u kuglanju, koju su činile: Vjerka Ši-

mić, Marija Lokner, Marija Kušić, Mira Vereš i Marija Volinek-Štrekelj, a za drugo ekipa muškaraca u ku-glanju u sastavu Ivica Perak, Željko Đurković, Stjepan Lokner, Ivan Nađ i Antun Jurčev.

OSI

Kući s dvije brončane medalje

Udruženje obrtnika Osijeka održalo je svoju jedanaestu redovitu iz-vještajnu sjednicu Skupštine, na kojoj je usvojeno Izvješće o radu

Udruženja za 2009. godinu, Godišnji obračun proračuna Udruženja za 2009. godinu te izvješće Nadzornog odbora za 2009. godinu. Na sjednici je, između ostaloga, rečeno kako je 2009. bila godina kada je intenzivno započela generacijska smjena u članstvu tijela Udruženja, jer je velik broj obrtnika otišao u mirovinu ili su zatvorili obrt. Na sjed-nici su dodijeljena i priznanja Udruženja obrtnika Osijek. Za uspješan rad priznanje je dobio član Upravnog odbora Ivica Buhin, priznanje za suradnju pripalo je vanjskim suradnicima – Upravnom odjelu za gospodarstvo grada Osijeka, Glasu Slavonije, Slavonskoj televiziji i Radio plusu, dok je priznanje za obrtnika godine pripalo Nedi i Živku Junušiću, vlasnicima poznate osječke slastičarnice »Petar Pan«.

SKUPšTINA UO OSIJEK

Neda i Živko Junušić – obrtnici godine

Udruženje obrtnika Đakovo odr-žalo je 29. svibnja izvještajnu

sjednicu Skupštine. Na Skupštini je usvojeno Izvješće o radu Udru-ženja za 2009. godinu, Godišnji obračun proračuna Udruženja za 2009. godinu, te izvješće Nadzor-

nog odbora za 2009. godinu. Na Skupštini je donesena odluka o raspisivanju izbora u Udruženju obrtnika Đakovo za mandatno razdoblje 2010. – 2014. godine, doznajemo od tajnika Udruženja Marka Milkovića.

SKUPšTINA UO ĐAKOVO

Donesena odluka o izborima

Promocija u Belom Manastiru

ŽELIM BITI MAJSTOR

Predstavljena zanimanjaPromocija upisa učenika u obrtnička zanimanja, pod nazivom

»Želim biti majstor«, održana je u petak, 11. lipnja, u šest grado-va Osječko-baranjske županije. Promocija je bila namijenjena uče-nicima osmih razreda i njihovim roditeljima koji su na jednom mjestu mogli saznati sve što ih zanima o upisima, obrazovanju i zapošlja-vanju za pojedina zanimanja. U promociji su sudjelovali Obrtnička komora Osječko-baranjske županije, udruženja obrtnika iz Osijeka, Đakova, Našica, Belog Manastira, Valpova i Donjeg Miholjca, sred-nje strukovne škole, Upravni odjel za društvene djelatnosti Osječko-baranjske županije, Hrvatski zavod za zapošljavanje i obrtnici.

Na svečanoj sjednici Skupšti-ne Obrtničke komore Primor-sko-goranske županije, odr-

žanoj 18. lipnja u hotelu »Jadran« u Rijeci, zaslužni obrtnici s područja Primorsko-goranske županije primi-li su priznanja za 2009. godinu.

Priznanje »Vrijedne ruke«, za održanje obrtničke tradicije i afirma-ciju obrtništva, primilo je 12 obrtnika.

SVEČANA SJEDNICA OK

Topić: Obrtnici najizdržljivijiPredsjednik HOK-a Mato Topić

je iskazao zadovoljstvo da nagrađeni svojim dugogodišnjim

obrtničkim stažem pokazuju kako je obrtništvo najizdržljiviji

dio našeg gospodarstva

Posebna priznanja »Povelje« dodi-jeljene su i djelatnicima Službe za gospodarstvo iz Rijeke Gordani Pe-trinić i Milanu Žuži, za dugogodišnju poslovnu suradnju s Obrtničkom ko-morom PGŽ i izuzetnu susretljivost i pomoć kako udruženjima obrtnika tako i samim obrtnicima.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Mato Topić u pozdravnoj je

riječi iskazao zadovoljstvo što svi nagrađeni svojim dugogodišnjim obrtničkim stažem pokazuju da je obrtništvo najizdržljiviji dio našeg gospodarstva.

Naglasio je nastojanja Hrvatske obrtničke komore da se u ovim teš-kim vremenima po hrvatsko gospo-darstvo nametne Vladi Republike Hrvatske i resornim ministarstvima kao partner u rješavanju svih pi-tanja koja imaju odraza na uvjete poslovanja obrtnika.

Pozvao je sve obrtnike da se ak-tivno uključe u rad svojih udruže-nja obrtnika kako bi zajedništvom pokazali svoju snagu u borbi za bolje uvjete poslovanja na svim razinama.

Predsjednik HOK-a Mato Topić s dobitnicima priznanja

Na svečanoj sjednici Skupšti-ne Udruženja obrtnika Rijeka

dodijeljena su priznanja članovi-ma udruženja za 2009. godinu,

RIJEČKO UDRUŽENJE OBRTNIKA

Dodijeljena priznanjakoji su svojim dugogodišnjim obrtničkim radom i aktivnošću u Udruženju pridonijeli afirmaciji obrtništva i struke.

Dobitnici priznanja UO Rijeka

Kako bi se zadržao duh nekadašnjega življenja i održali obi-čaji koji su već polako pali u zaborav, Turistička zajednica

Viškovo obnovila je starinski običaj slavljenja Majevice. Pošti-vajući staru užancu, prve nedjelje u svibnju na parkiralištu Mi-lihovo, točnije 2. svibnja, održana je druga po redu Majevica, na kojoj su predstavljeni stari običaji, zanati i kuhinja. Unatoč lošem vremenu, nije nedostajalo ni posjetitelja niti zabave.

MAJEVICA 2010.

Stari običaji, zanati i kuhinja

Veliki interes za stare specijalitete

Akcija »Obrtnici svome gradu« zamišljena je kao permanentna aktivnost Udruženja, članova Sekcije građevinara, ali i drugih članova obrtnika

koji svojim volonterskim radom, uz potporu građana uređuju općekorisne društvene prostorije, poglavito za djecu gradova i općina koje pokriva UO Rijeka. Tako je u 2008. godini izvedena uspješna akcija uređenja interijera Osnovne škole »Vežica«, a u 2009. godini uređenje zidova i stropova dviju ambulanti, hodnika i vrata Zavoda za dječju kirurgi-ju. Ove godine obrtnici su se odazvali molbi Osnov-ne škole »Podmurvice« za uređenjem učeničkog kluba i sanitarnog čvora.

AKCIJA »OBRTNICI SVOME GRADU«

Volontiranje postalo konstanta

Obrtnici volonterskim radom pomažu djeci

www.hok.hr

ŽUPANIJE1� Obrtničke novine lipanj 2010.

POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJAPOžeGA

XI.Ok POžeŠkO-SLAvOnSke žUPAnIJe34000 POŽEGA Dr. Franje Tuđmana 9

Telefon: 034/272 457 Telefaks: 034/272 457

E-mail: ok.pozega@hok.hrPredsjednik: Ivan Bulić

Tajnik: Zvonko MartinovićSTRANICU PRIPREMIO: Slaven Paponja

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

Ok SPLITSkO- dALMATInSke žUPAnIJe21000 SPLIT Ruđera Boškovića 28-30

Telefon: 021/470 114Telefaks: 021/470 115

E-mail: ok.split@hok.hrPredsjednik: Dražan Krolo

Tajnica: Katja ŠabićSTRANICU PRIPREMILA: nada Brezec

SPLITXVII.

UDRUŽENJE OBRTNIKA PAKRAC

Broj obrtnika u stalnom paduNešto lakše preživljavaju oni koji se bave uslužnim

djelatnostima i ugostiteljstvom, dok je proizvodnja doslovno na koljenima. Uz rad na crno obrtnike guše i razna davanja

Četvrtu godinu zaredom broj obrtnika na pakračko-lipičkom području opada. Krajem proš-

le godine ih je bilo 170, što je za 24 manje nego 2008. godine. Zabrinu-tost u Udruženju obrtnika Pakrac tim je veća jer je trend nastavljen i u pr-vim mjesecima ove godine u kojima je obrt odjavilo 12 obrtnika, a nove je obrte otvorilo osam građana.

– Nesumnjivo je to posljedica ekonomske krize, ali i lošeg polo-žaja obrtništva već duže vrijeme u našoj državi. Na ovom području do-datni problem je okruženje u kojem živimo, jer se u Pakracu i Lipiku još osjećaju posljedice rata, prije sve-ga uništenoga gospodarstva, što je uvjetovalo slabu platežnu moć gra-đana – kazao je predsjednik Udruže-nja obrtnika Pakrac, Boro Grčević.

Nada Pejša, koja je nedavno odjavila svoj trgovački obrt i odlučila

Boro Grčević, predsjednik Udruženja obrtnika Pakrac

PROJEKT UDRUŽENJA OBRTNIKA POŽEGA

Učenici se upoznavali s obrtničkim zanimanjima

Od 26. do 28. svibnja Udruže-nje obrtnika Požega uspješ-

no je provelo projekt promocije obrtničkih zanimanja. Ukupno 102 učenika osmih razreda iz jedana-est osnovnih škola s područja Udruženja obrtnika Požega posje-tilo je obrtničke radionice kako bi se neposredno upoznali s pojedi-nim obrtničkim zanimanjima, te na osnovi toga lakše odlučili žele li se obrazovati za viđena zanimanja.

U projekt se vrlo rado uključilo dvadeset obrtnika, u čijim su se radionicama učenici imali priliku upoznati sa šesnaest obrtničkih zanimanja. Učenici su autobusom razvezeni po radionicama, u kojima su im tijekom sat vremena obrtnici s puno pažnje i entuzijazma pre-zentirali pojedino zanimanje, na način da su ih upoznali s po-trebnim alatima, vještinama, rad-nim procesima, mogućnostima za zapošljava-nje i zaradu, te ulogom pojedi-nog zanimanja u svakodnevnom životu. Svaki učenik je imao priliku upoznati Neki od učenika postat će i automehaničari

se s jednim zanimanjem prema vlastitom izboru.

Projekt su podržali Požeško-slavonska županija i Grad Po-žega, osnivači osnovnih škola uključenih u projekt. Ravnatelji osnovnih škola također su bili oduševljeni prijedlogom projekta, ocijenivši ga kvalitetnim i potreb-nim načinom informiranja učeni-ka o obrtničkim zanimanjima.

Udruženje obrtnika Požega planira provoditi takav projekt i idućih godina. Cilj je ubuduće omogućiti učenicima posjet u dvije radionice, kako bi mogli us-porediti zanimanja u praksi te na osnovi toga lakše donijeti odluku što zapravo žele raditi u životu.

otići u prijevremenu mirovinu, slaže se s tom ocjenom.

– Prije rata Papuk i Moderna za-pošljavali su skoro sve Pakračane, dobro se živjelo i bilo je novca. Sada je mnogo nezaposlenih, a došlo

nam je dosta prognanika i izbjeglica koji su također bez novca. Snalazi se kako tko zna i previše je rada na crno, što ‘guši’ sve obrtnike koji za-konski posluju – rekla je N. Pejša.

S druge strane, frizerka Marijana Parag među rijetkima je koji se nisu uplašili krize u obrtništvu pa je otvo-rila vlastitu radnju.

– Petnaest godina sam radila za druge i sada sam odlučila kako je vrijeme da počnem raditi za sebe. Nemam puno, dovoljno za preži-vjeti, ali vjerujem kako ni kriza neće vječno trajati – optimistična je Ma-rijana.

Na pakračko-lipičkom području trenutačno je 166 obrta, a njih 70 posto vode muškarci. Struktura onih koji se zatvaraju, odnosno otvaraju vrlo je različita.

– Nešto lakše preživljavaju oni koji se bave uslužnim djelatnostima i ugo-stiteljstvom, dok je proizvodnja do-slovno na koljenima. Uz rad na crno, guše nas i razna davanja za Zamp, spomenike kulture i tko zna što još. Mi znamo koji su problemi obrtnika, ali ih sami ne možemo riješiti nego će država morati napraviti neke rezove – zaključio je B. Grčević.Frizerka Marijana Parag jedna je od novih pakračkih obrtnica

Obrtnici nogometaši iz naše županije, na 3. obrtničkim sportskim igrama osvojili su

zlato i tako napravili dobru uvertiru Svjetskom nogometnom prvenstvu, na kojem, nažalost, nema Hrvata.

Natjecatelji iz naše županije su-djelovali su u sljedećim disciplina-ma: mali nogomet, potezanje ko-nopa, kuglanje i pikado. Na ovim sportskim igrama pokazalo se da se obrtnici u teškim vremenima uz svoj mukotrpni rad, znaju itekako zabaviti i sportski nadmetati.

dalmatinski dišpetNaši mladi obrtnici, koji su se nad-

metali u malom nogometu, pokaza-li su što znači dalmatinski dišpet, upornost i dobra ekipa, te zašto su Dalmatinci uspješni sportaši. U sportu kažu da je dobar trener pola posla, a mi smo u Šibeniku ima-li sigurno najboljeg trenera ekipe i uzornog vođu ovim mladim ljudima, gospodina Vinka Delaša, koji je po-kazao osim svog sportskog duha, znanja, i pravu ljudskost. Naime, kod utakmice u našoj grupi između splitske i zagrebačke komore, teško je ozlijeđen naš nogometaš. Vođa ekipe Delaš organizirao je odlazak na hitnu u Šibenik, prevenciju lije-

OBRTNIČKE SPORTSKE IGRE

Mala, ali složna ekipaNa ovim sportskim igrama, pokazalo se da se obrtnici

u teškim vremenima uz svoj mukotrpni rad, znaju itekako zabaviti i sportski nadmetati

čenja, i kao pravi vođa sjeo u au-tomobil i odvezao ozlijeđenog igra-ča kući. Nakon povratka okupio je utučenu ekipu i našao dodatne mo-tive da nastave dalje, pa smo tako s našim prijateljima iz Zadarske županije imali dalmatinski finalni derbi. Na našu sreću Delaš je imao znanje da s pola ozlijeđene ekipe bez ijedne rezerve pobijedi i tako na radost svih nas koji smo zdušno navijali za naše momke donio pokal u Splitsko-dalmatinsku županiju. Na nogometnom stadionu zaorilo se »Dalmatinac sam«, te smatramo da je to najveći uspjeh ovakvih dru-ženja.

Naše cure Alenka, Anđelka, He-lena, Jase i Minja zaslužuju svaku pohvalu za borbenost, ekipiranost,

druženje, navijanje, sveukupnu po-dršku. Mala, ali složna ekipa sporta-ša svaku večer se dobro družila uz pjesmu, ples, Malešov pršut i vino. Stoga smo jednoglasno dogovorili da Maleš mora biti ekonom u ekipi, jer pored njega nitko u šibenskom hotelu »Jure« nije ostao ni gladan ni žedan.

Pripreme za 2011.Kada napravimo rezime igara,

moramo se složiti da za sljedeće 4. obrtničke sportske igre moramo biti sportski bolji i ekipirati se, te zadu-žiti pojedince po sportovima kako bi dogodine pokazali i dokazali zašto je naša županija kolijevka najboljih sportaša kako u zemlji tako i u ino-zemstvu.

Udruženje obrtnika grada Ka-štela, na čelu s predsjednikom

Ivanom Gotovcem, dogovorilo je s gradonačelnikom grada Kaštela Josipom Berketom, a u skladu s izradom prijedloga ciljanih izmje-na Generalnog urbanističkog pla-na Kaštela, da se zainteresirani obrtnici koji se nalaze na rubnim dijelovima GUP-a, a namjeravaju nastaviti djelatnost svojih obrtnič-kih radionica, jave u Grad Kaštela. Obrtnici se moraju javiti Upravnom odjelu za urbanizam, graditeljstvo, zaštitu okoliša, imovinsko pravne poslove, gospodarenje gradskom

LEGALIZACIJA OBRTNIČKIH RADIONICA

Obrtnici, legalizirajte objekte!imovinom i komunalnim gospo-darstvom grada Kaštela, u Kaštel Sućurac, Braće Radić 1, gospođi Tatjani Čaljkušić.

Cilj svega je da se obrtnicima, koji prema planu do sada nisu mogli legalizirati svoje radionice, ciljanim izmjenama GUP-a to i omogući. Veliki napor koji je ulo-žilo Udruženje obrtnika na čelu s predsjednikom Gotovcem i do-broj suradnji s Gradom, pokazalo je da se i GUP može izmijeniti i legalizirati obrtničke radionice. Stoga obrtnici, legalizirajte svoje objekte!

U Hrvatskom domu u Nerežišćima 7. lipnja je održana posljednja Skupština Udruženja obrtnika Brač. Na Skupštini je napravljen

rezime rada u ovom četverogodišnjem mandatu, te je konstatirano da je jedan od važnih uspjeha kupnja vlastitog poslovnog prostora Udruženja, organizacija susreta otočkih trgovaca, susreti ugostitelja i turističkih djelatnika i svakodnevno pomaganje obrtnicima.

Kako je ovo bila posljednja sjednica Skupštine u ovom sazivu, pred-sjednik Udruženja obrtnika, gospodin Stanko Marinković, zahvalio je svima koji su svojim trudom i radom pomogli da ovo Udruženje kvali-tetno radi, a isto tako je pozvao sve zainteresirane obrtnike otoka Bra-ča koji su voljni raditi u tijelima i radnim grupama Udruženja obrtnika, sekcijama i Skupštini, da se jave u svoje Udruženje obrtnika na adresi: Udruženje obrtnika Brač, Zrinsko-Frankopanska 12, 21400 Supetar; tel./fax: 021/ 630 95; e-mail: udruzenje.obrtnika.brac@st-t-com.hr i uo.brac@hok.hr. Izbori za nova radna tijela, sekcije, Predsjednika, Upravni odbor, Skupštinu, Nadzorni odbor Udruženja obrtnika Brač, održat će se tijekom rujna.

SKUPšTINA OBRTNIKA UO BRAČ

Izbori u rujnuObrtnici nogometaši iz Splitsko-dalmatinske županije

www.hok.hr

17ŽUPANIJE 17lipanj 2010.Obrtničke novine

Ok ŠIBenSkO-knInSke žUPAnIJe22000 ŠIBENIK Ulica Stjepana Radića 77 a

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

Telefon: 022/311 715Telefaks: 022/336 641

E-mail: ok.sibenik@hok.hrPredsjednik: Ante Mihić

Tajnik: Slaven JakelićSTRANICU PRIPREMIO: nikola Urukalo

ŠIBenIk

XV.

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

Ok SISAčkO-MOSLAvAčke žUPAnIJe44000 SISAK Ulica Ante Starčevića 13

Telefon: 044/521 134

Telefaks: 044/522 487

E-mail: ok.sisak@hok.hrWeb: www.ok-smz.hrPredsjednik: Željko Vrbanus

Tajnik: Violeta Jelić

STRANICU PRIPREMILA: violeta Jelić

SISAkIII.

DAN OK SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

Kriza, ali i uspjesiBroj obrta u Sisačko-moslavačkoj

županiji je u padu, opstalo je nešto manje od 2500 obrta, a

na svečanoj Sjednici više je bilo riječi o ostvarenim uspjesima

I ove godine, 8. lipnja obrtnici su proslavili Dan OK Sisačko-mosla-vačke županije. Iako je broj obrta

u Sisačko-moslavačkoj županiji u padu, na svečanoj Sjednici više je bilo riječi o ostvarenim uspjesima. Najzapaženiji su rezultati ostvare-ni primjenom jedinstvenog modela stipendiranja učenika za deficitarna obrtnička zanimanja, te u kreditira-nju obrtnika i u bespovratnim potpo-rama. Zahvaljujući akciji koju je OK pokrenula s Ministarstvom gospo-darstva, a u koju se uključila Sisač-ko-moslavačka županija, te gotovo svi gradovi i nekoliko općina, danas se za deficitarna zvanja stipendira 44 naučnika. Uključivanjem jedinica lokalne samouprave u kreditiranje obrtnika i poduzetnika naša Župani-ja ima najpovoljnije kredite, Županija subvencionira dva posto kamata, a i

Priznanje bivšem tajniku OK SMŽ Aganu Veliću

gradovi i općine još toliko. Zbog toga su posebna priznanja pojedincima koji su svojim neposrednim radom i aktivnostima pridonijeli razvoju obrt-ništva, posebice sustavu kreditiranja i stipendiranja učenika, te nepovratnim sredstvima za tradicijske i umjetničke te proizvodne obrte, kao i potporama za sajmove dodijeljena županici Ma-rini Lovrić Merzel i bivšem tajniku OK SMŽ Aganu Veliću. Na svečanosti

su dodijeljena i priznanja za životno djelo. Posmrtno je najviše priznanje OK dodijeljeno Miji Haiću, kutinskom limaru i vodoinstalateru i novljanskom limaru Vjekoslavu Pećniku. Osobno su to priznanje primili sisački postolar Ivan Knežić, te petrinjski obrtnik Petar Trninić, koji je vodio servis za popra-vak vaga. Dodijeljene su i zahvalnice za afirmaciju obrtništva, te priznanja Šegrt Hlapić naučnicima.

MoslaVINA – 17. izložba vina Hrvatske i vina izvornih hrvatskih sor-ti održavala se ove godine u Vinskom dvoru u Kutini od 27. do

30. svibnja. Čak 123 izlagača, među kojima su mnogobrojni obrtnici, predstavilo je 224 uzorka od 28 vrsta vina, od kojih je 9 autohtonih sor-ti. Izložba godinama promovira Škrlet – izvornu sortu iz Moslavine, pa je i najbolje ocijenjeni Škrlet, šampion izložbe. Ove godine najbolji je Škrlet vinara Zlatka Maroševića iz Kutine, u kategoriji ostalih izvornih sorti pobjednici su vinari Dalibor Šarar i Adolf Cvanciger s Moslav-cem, a najbolja mješavina bijelih vina je Biserka, vinara Šime Stojića iz Kutine. Na izložbi je ukupno dodijeljeno 37 zlatnih, 153 srebrne i 18 brončanih medalja, što je u prosjeku visoko srebro.

SMOTRA DOBRE KAPLJICE

Glavni junak bio je škrlet

3. OSI

Jedinstvo je najvažnijeObrtničku komoru Sisač-

ko-moslavačke župani-je predstavilo je četrdesetak obrtnika koji su se natjecali u svim ponuđenim discipli-nama. Iako su se vratili bez odličja, zapaženi su kao jedinstvena ekipa, puna navijačkog duha, spremna za pobjede na sljedećim igrama. OK Sisak predstavilo je 40-ak obrtnika

3. DRŽAVNO PRVENSTVO FLORISTA

Silvija Capar osvojila 3. mjestoNa 3. državnom prvenstvu florista Hrvatske obrtničke komore,

održanom 20. svibnja 2010. u Šibeniku, u hotelskom naselju Solaris, predstavnica Sisačko-moslavačke županije Silvija Capar, cvjetni atelje »Kokopeli« Sisak, s asistenticom Tanjom Gorta os-vojila je u ukupnom poretku 3. mjesto, a prvo mjesto su podijelile predstavnice Splita i Trogira, Ana Poklepović i Danijela Piteša.

Silvija Capar

Izlog obrtništva u izlogu KomoreObrtnička komora SMŽ je po-

vodom Dana komore, u sklo-pu Izložbe tradicijskih i umjetnič-kih obrta, na temu Godine žena u obrtništvu, posebno uredila i izlog Komore. Izlog je podijeljen u ne-koliko dijelova, a svaki predstavlja po jednu obrtnicu i njezin rad. Svaki je izlog rad jedne obrtnice

15. GODIšNJICA OK šIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

Zaslužnima dodijeljena priznanja i zahvalnice

U šibenskoj Gradskoj vijećnici sve-čano je obilježena 15. godišnjica Obrtničke komore Šibensko-knin-

ske županije. Tom prigodom zaslužnim pojedincima i ustanovama uručena su prigodna priznanja i zahvalnice.

Priznanje za doprinos razvitku i una-pređivanju obrtničkog sustava, i to kao najstariji aktivni obrtnik dobio je bro-dograditelj iz Betine Čedomir Burtina. Priznanje u kategoriji najistaknutijih obrtnika-umirovljenika dobili su: Duje Bralić, Nediljka Baljkas i Nikola Renje iz Šibenika, Ante Jelušić iz Pirovca, Nikola Španja, Anđelko Španja, Šime Pelajić i Gušte Juričev Barbin iz Vodi-ca. Priznanje za 30 godina rada i aktiv-nog sudjelovanja u izgradnji obrtničkog sustava dobili su Ivan Ljubić, ugostitelj iz Zablaća i Neven Baica, vodoinstala-ter iz Šibenika. Priznanje za 20 godina rada i aktivnosti u obrtničkom sustavu

Zabrinjavajući podatak da je na području Gra-

da Vodica zatvoreno 72, a otvoreno samo 40 novih obrta, bio je razlog za žuran sastanak predstavnika 510 obrtnika s vodičkog i tribunj-skog područja s gradona-čelnicom Vodica Brankom Juričev Martinčev, kako bi se zajedničkim snagama pronašla rješenja za pomoć obrtnicima. Dogovoreno je da će za početak Grad-sko vijeće Vodica razmo-triti mogućnost smanjenja komunalnog doprinosa za uslužne djelatnosti, spome-ničke rente koja ne smije biti manja od tri kune po četvornom metru, te poreza na tvrtke za trgovce i ugo-stitelje.

Delegacija Obrtničke komore Šibensko-knin-ske županije predvođena predsjednikom i tajnikom Antom Mihićem i Slave-nom Jakelićem sastala se s načelnikom Općine Tisno Ivanom Klarinom i načelni-kom Općine Pirovac Antom Šparicom, kako bi dogovo-rili antirecesijske mjere za obrtništvo. Od Općine Ti-sno zatraženo je smanjiva-

nje poreza na tvrtku i sma-njenje poreza na korištenje javnih površina. Na sastan-ku je izraženo zadovoljstvo što je Općina Tisno donijela Pravilnik o poticajima za otvaranje tradicionalnih su-venirnica kojim se predvi-đaju tri poticaja u iznosu od 10 tisuća kuna. Komunalna naknada nije mijenjana od 2000. godine, a Općina Ti-sno još nije donijela odluku o visini spomeničke rente. Pohvalno je i to da je prirez porezu na dohodak pet po-sto i među najpovoljnijima je u županiji.

Od Općine Pirovac zatra-ženo je smanjenje poreza na korištenje javnih povr-šina, smanjenje komunal-nog doprinosa i smanjenje komunalne naknade. Na-čelnik Općine Pirovac Ante Šparica najavio je smanje-nje komunalnog doprinosa i posebne pogodnosti za domicilno stanovništvo. Visina spomeničke rente u Pirovcu iznosi samo tri kune po četvornom metru korisne površine. Porez na tvrtku također je jako povo-ljan, dok je prirez porezu na dohodak šest posto.

ANTIRECESIJSKE MJERE U VODICAMA, PIROVCU I TISNOM

Lokalna uprava će umanjiti obrtničke troškove

dobili su: Mile Bičanić, vulkanizer iz Kni-na, Vatroslav Denis Klarin, ribar iz Jeze-ra i Ivan Bulat, ugostitelj iz Skradina.

Za 10 godina rada i aktivnog sudje-lovanja u izgradnji obrtničkog sustava priznanjem su nagrađeni: Karmen Meić, Anita Ručević, Ante Radić, Đurđa Livić, Mario Pražen, Ivan Pralija, Branimir Ćur-ko, Vlado Grubišin, Zrinski Ivas, Darko Sladoljev, Cecilija Ercegović, Branko Fe-rara, Marko Križanović i Petar Petrović. Priznanje za poseban doprinos u izgrad-nji obrtničkog sustava dobili su ugostitelji Slaven Stegić, Ante Radić, Joso Smolić, Jere Šuperba, Edo Jurin, Ivo Juraga i Tomislav Gabrić. Stolar Blaž Španja iz Vodica dobio je priznanje kao najmlađi obrtnik koji je dao najveći doprinos u ra-zvoju i unapređenju obrtništva. Priznanje za poseban doprinos u očuvanju tradici-onalnih obrta, kao i u razvitku i unapređe-nju obrtničkog sustava dobili su Nevenka

Cigić, krojačica i Ljazer Čivljak, zlatar iz Šibenika. Priznanje je posthumno dodi-jeljeno i Tomislavu Urodi. Priznanje za poseban doprinos u obrazovanju učeni-ka za obrtnička zanimanja dobili su Josi-pa Gaćina, frizerka i Zoran Smolić iz Ši-benika. Priznanje za poseban doprinos u obrazovanju i primjeni dvojnog i jedin-stvenog modela obrazovanja učenika za obrtnička zanimanja dobili su Industrij-sko-obrtnička škola, Srednja strukovna škola i Turističko-ugostiteljska škola iz Šibenika, Srednja strukovna škola kralja Zvonimira iz Knina i Srednja škola Ivana Meštrovića iz Drniša.

Zahvalnice za uspješnu dugogodiš-nju suradnju dodijeljene su Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Područnoj službi Šibenik, Regionalnoj razvojnoj agenciji Šibensko-kninske županije, HGK Županijskoj komori Šibenik i Ši-bensko-kninskoj županiji.

Na obilježavanju 15. godišnjice OK-a Šibensko-kninske županije uručena su prigodna priznanja i zahvalnice

www.hok.hr

ŽUPANIJE18 Obrtničke novine lipanj 2010.

Ok vArAždInSke žUPAnIJe42000 VARAŽDIN Vodnikova 4

Telefon: 042/320 986

Telefaks: 042/320 949

E-mail: ok.varazdin@hok.hrWeb: www.obrtnicka-komora-vz.hrPredsjednik: Vladimir Habek

Tajnik: Ivan Vusić

STRANICU PRIPREMIO: Ivica njegovec

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

vArAždInV.

VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

Ok vIrOvITIčkO-POdrAvSke žUPAnIJe33000 VIROVITICA Pavla Radića 3

Telefon: 033/721 258Telefaks: 033/726 028

E-mail: ok.virovitica@hok.hrWeb: www.okvpz.hrPredsjednik: Josip Novogradec

Tajnik: Božidar JeremićSTRANICU PRIPREMILA: katica kovačević

vIrOvITIcAX.

Na početku 2010. godine obrt-ništvo Varaždinske županije s ukupno 3.059 obrta, našlo

se na razini od prije deset godina, dakle 2000. godine. Razlika je jedi-no u tome što se nakon 2000. broj obrta povećavao, dok sada, deset godina kasnije, županijsko obrtniš-tvo bilježi kontinuirani pad.

S tendencijom smanjenja obrta neprestano pada i broj obrtnika kao i radnika u obrtničkim radionicama te se broj obrtnika od 2005. godine s 3.374 smanjio na 3.051 u travnju 2010. godine, a broj njihovih zapo-slenika sa 6.808 na 5.571. Samo u prva četiri ovogodišnja mjeseca obrtništvo Varaždinske županije je smanjeno za 43 obrtničke radnje te za 334 zaposlenika u tim radnjama. To znači da je bez posla ostalo novih

ALARMANTNO STANJE U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI

Obrtništvo na razini 2000.U blokadi žiro računa trenutno se nalazi više od 1.300 (ili 40 posto) obrtnika Varaždinske

županije, a zbog nemogućnosti plaćanja nameta državi i

lokalnoj samoupravi, mnogima prijeti zatvaranje obrta

377 obrtnika i njihovih zaposlenika. Ovakve zabrinjavajuće podatke o sta-nju u obrtništvu Varaždinske županije koje je još uvijek značajni segment gospodarstva na našem području jer je uza nj egzistencijski vezano oko 9.000 ljudi, vlasnika i zaposlenika te njihovih obitelji, iznio je Vladimir Ha-bek, predsjednik županijske Obrtnič-ke komore na nedavnom obrtničkom forumu o mogućnostima održanja i perspektivama razvoja obrtništva, koji je organizirala Varaždinska žu-panija. Kako je naglasio, najkritičnije je u proizvodnim obrtima u kojima je samo prošle godine zabilježeno sma-njenje za 71 obrt, zatim u trgovačkim koji su smanjeni za 35 obrta, te u gra-đevinskim gdje je zatvoreno 27 obrta. Do zatvaranja obrta najčešće dolazi jer obrtnici ne mogu plaćati svoje za-

konske obveze, poreze i doprinose na državnoj i lokalnoj razini. Tako se u blokadi žiro-računa trenutno nalazi više od 1.300 obrtnika Varaždinske županije, ili više od 40 posto. Kao uzroke takvog alarmantnog stanja predsjednik Habek je naveo neli-kvidnost, značajno povećanje rada na crno, pad potražnje za obrtničkim proizvodima i uslugama zbog pada kupovne moći stanovništva, pogor-šane uvjete za dobivanje kredita, povećane troškove poslovanja i razli-čite parafiskalne namete koji u velikoj mjeri ugrožavaju egzistenciju obrtni-ka. Jedan od glavnih generatora sve većeg propadanja obrtnika su para-fiskalna davanja lokalnoj samoupravi o kojima je govorio Martin Plantak, predsjednik Udruženja ugostitelja i tu-rističkih djelatnika Varaždina. Naveo je čak 245 takvih nameta koji, kako je izračunao, prosječno mjesečno na primjeru jednog kafića iznose od sedam do deset tisuća kuna. Pritom obrtnike najviše opterećuju ZAMP, komunalna i vodoprivredna nakna-da, spomenička renta i plaćanje tzv. kolnog ulaza, koji se, kako je rekao, osim u Varaždinskoj županiji, nigdje u Hrvatskoj ne naplaćuje.

Sudionici obrtničkog foruma

MAJSTORSKI ISPITI

Položilo 15 kandidataU proljetnom ispitnom roku koji

je trajao od 12. travnja do 20. svibnja, petnaest kandidata položilo je majstorske ispite u organizaciji Obrtničke komore Varaždinske žu-panije te su tako stekli majstorsko zvanje. Među njima petero je maj-stora kuhara, a to su Božidar Auker, Luka Đolonga, Eugen Đurđek, Ja-sminka Frljužec i Marko Gužvinec. Status majstora kozmetičara stekle su Marina Drakulić, Lidija Lovrenčić i Tanja Radanović, a majstora vodo-

Novi majstori nakon položenih majstorskih ispita

instalatera i instalatera grijanja i kli-matizacije Danijel Hrastovec i Mario Novak. Sanja Bingula i Martina Po-savec-Lončarić postale su majsto-rice frizerke, Siniša Miljan majstor pekar, Miljenko Lovrenčić majstor automehaničar i Danijel Lovrenčić majstor klesar.

Prijave za polaganje majstorskih ispita u jesenskom ispitnom roku, zainteresirani trebaju dostaviti u Obrtničku komoru Varaždinske žu-panije do 31. kolovoza.

Na 3. obrtničkim sportskim igrama održanim od 20. do 23. svibnja u Šibeniku, ekipa Obrtničke komore Varaždinske županije osvojila

je drugo mjesto u ukupnom poretku, što je najveći uspjeh u njihovim dosadašnjim natjecanjima. Uspjeh je postignut zahvaljujući odličnim rezultatima u pojedinim sportskim disciplinama, posebice u pikadu, kuglanju i potezanju užeta u kojima su osvojena prva mjesta i zlatni pehari. Obrtničke sportske igre okupile su 680 natjecatelja iz čitave Hrvatske koji su se nadmetali u šest sportskih disciplina, a Obrtničku komoru Varaždinske županije predstavljalo je 35 sportaša.

OBRTNIČKE SPORTSKE IGRE

Varaždinci drugi

OKRUGLI STOL – POLOŽAJ ŽENA U OBRTNIšTVU I PODUZETNIšTVU

Premali udio žena Osim što je u svibnju Svjetski

dan poduzetnica, povod skupu je i to što je Hrvatska obrtnička komora 2010. godinu proglasila

Godinom žena u obrtništvu

U organizaciji Županijskog po-vjerenstva za ravnopravnost spolova, a u suradnji s Povje-

renstvom za ravnopravnost spolova grada Virovitice i Hrvatskom obrtnič-kom komorom – Područnom komo-rom Virovitica, u Virovitici je u komor-skoj sali, 25. svibnja, održan okrugli stol o temi »Položaj žena u obrtniš-tvu i poduzetništvu«. Skup je počeo prikazom postojećeg stanja, čiju su sliku dali predstavnici Područne služ-be zapošljavanja Virovitica, pred-stavnici POK-a Virovitica i HOK-a Zagreb, te predstavnice Udruge po-slovnih žena »Krug«, a nastavljen je raspravom o novim mogućnostima u okviru Nacionalne strategije za poti-canje ženskog poduzetništva. Važ-nosti skupa u Virovitici pridonijela je i

Skup je u ime domaćina pozdravio predsjednik POK-a Josip Novogradec

Predstavnice HOK-a na skupu u Virovitici

Pet udruženja obrtnika Obrtničke komore Virovitičko-podravske županije (Orahovica, Pitomača, Viroviti-

ca, Slatina i Zdenci) održalo je redovne sjednice svojih skupština na kojima su prihvaćena izvješća o radu i godišnji obračuni za 2009. godinu, te donesene odlu-ke o raspisivanju i provođenju izbora za tijela uprav-ljanja udruženjima u sljedećem mandatnom razdoblju, od 2010. do 2014. godine. Izbori će se održati najesen

kako bi i područna obrtnička komora do kraja godine do-bila svoja nova tijela upravljanja, a onda i HOK. Naime, prema riječima komorskog tajnika, Božidara Jeremića, pred udruženjima, odnosno njihovim sekcijama je izbor članova za Skupštinu udruženja. Formiranje skupština završava konstituirajućom sjednicom, a krajnji rok je 27. listopada. U samo mjesec dana kasnije mora biti formirana i Skupština POK-a.

IZBORI

Donesene odluke o raspisivanju i provođenju izbora

Pri Područnoj obrtničkoj komo-ri Virovitica, u okviru aktivno-

sti posvećenih obrazovanju odra-slih, završen je krajem svibnja proljetni ispitni rok za polaganje majstorskih ispita. Ispitu su pri-stupila 32 kandidata, a uspješno je ispit položilo 29 kandidata u 17 različitih zanimanja.

Novim majstorima su uručene potvrde o položenom ispitu, a maj-storske diplome dobit će na sveča-noj akademiji HOK-a u Zagrebu, 1. srpnja ove godine, kojom ona obilježava svoj Dan. Istog dana diplome će primiti i više od 50 maj-stora koji su to zvanje stekli polo-živši majstorski ispit, pri Područnoj obrtničkoj komori Virovitica, u lanj-skom jesenskom roku. Ove godine Komora organizira još jedan rok za polaganje majstorskih ispita – je-senski. Primanje prijava već je u tijeku, a rok ističe krajem rujna.

Osim majstorskih ispita pri Ko-mori se održavaju i ispiti za struč-no osposobljavanje, a jedan od njih održat će se do kraja lipnja. Vezano za obrazovne programe, stručne osobe POK-a Virovitica aktivno sudjeluju u programima koje provode druge ustanove, ra-zvojne agencije, Hrvatski zavod za zapošljavanje i drugi. Tako su nedavno sudjelovali u radu radio-nice za uspostavljanje prekogra-nične suradnje u obrazovanju i edukaciji. Projekt EU »Crost II« sufinancira se iz IPA Programa

OBRAZOVNE AKTIVNOSTI

Položilo 29 kandidataprekogranične suradnje Mađar-ska – Hrvatska za razdoblje 2007. – 2013. godina, a svojim progra-mima za sredstva se mogu natje-cati obrazovne ustanove i drugi dionici u obrazovanju i edukaciji.

Početkom lipnja komorski sa-vjetnik za obrazovanje, Franjo Petrić, sudjelovao je u radu rad-ne grupe za izradu Akcijskog pla-na za zapošljavanje mladih.

U strukovnim školama i u radio-nicama odvija se polaganje završ-nih, odnosno pomoćničkih ispita. Više od 300 učenika trogodišnjeg obrazovanja u 5 strukovnih škola na području županije nastoji što uspješnije završiti svoje obrazo-vanje. Da bi to i uspjeli, moraju pokazati stečena praktična i struč-no-teorijska znanja pred ispitnim komisijama svojih profesora i maj-stora. Za uspješno položen ispit Hrvatska obrtnička komora izdaje Svjedodžbu o pomoćničkom zva-nju. Važna aktivnost u obrazo-vanju u kojoj sudjeluje Komora odnosi se i na upis učenika u prvi razred srednje škole u školskoj 2010./2011. godini, pa su za uče-nike osmih razreda osnovnih ško-la održane prezentacije srednjoš-kolskih programa i pružane druge potrebne informacije. Komora će i ove godine uz financijsku potporu županije i Ministarstva gospodar-stva nagraditi najbolje naučnike, majstore-stručne učitelje i stru-kovne škole.

Ana Vincent-Šepić, načelnica Odjela za razvoj poduzetništva, Uprava za malo gospodarstvo Ministarstva gos-podarstva, rada i poduzetništva. Tije-kom skupa izneseno je niz podataka koji govore da je, unatoč tomu što su uspješne poduzetnice i obrtnice i tomu što se posljednjih godina po-

boljšao položaj žena na tržištu rada, udio žene u tim strukturama premali, pa treba činiti više na prepoznatljivoj politici usmjerenoj ravnopravnom statusu žena u društvu.

www.hok.hr

19ŽUPANIJE 19lipanj 2010.Obrtničke novine

Ok vUkOvArSkO-SrIJeMSke žUPAnIJe32100 VINKOVCI Ljudevita Gaja 17

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

Telefon: 032/333 304Telefaks: 032/338 239

E-mail: ok.vinkovci@hok.hrPredsjednik: Ivan Klarić

Tajnik: Đuro KadoićSTRANICU PRIPREMILA: Anica Fridl

vUkOvAr

XVI.

Ok ZAdArSke žUPAnIJe23000 ZADAR Široka ulica 1/III

ZADARSKA ŽUPANIJA

Telefon: 023/319 224

Telefaks: 023/311 383

E-mail: ok.zadar@hok.hrWeb: www.obrtnicka-komora-zadar.hrPredsjednik: Stjepan Knežević

Tajnik: Ive Marin

STRANICU PRIPREMIO: damir Maričić

XIII.

ZAdAr

SLAVONSKI SPECIJALITETI NA HRVATSKOM JUGU

Jarićev kulen i šljivovica oduševili

Možda će Jarićev dubrovački uspjeh biti poticaj gradskim

vlastima Vinkovaca da financijski potpomognu ovog

uspješnog obrtnika,koji je jedan od stalnih izlagača

na svim sajmovima koje organizira Obrtnička komora

Vukovarsko-srijemske županije

Šire vinkovačko područje već duže vrijeme poznaje proiz-vode Damira Jarića, ali ovaj

uspješni obrtnik iz Starih Mikano-vaca odlučio je svoj poznati brend Snašina šljivovica plasirati duž naše lijepe obale. Tako je početkom travnja ove godine, svojim sredstvima financirao promociju sla-vonskih specijaliteta u dubrovačkom restora-nu Mimoza.

Dubrovčani i turisti, kojih je tih uskrsnih dana bio pun Dubrovnik, kušali su kulen, ko-basicu i slaninu proizvedenu na tri obiteljska poljoprivredna gospodarstva obitelji Jarić, Marić i Drljo, također iz Starih Mikanovaca.

Za tu je prigodu Snašina šljivovica bila upa-kirana u prigodnu ambalažu prilagođenu mje-stu izlaganja. Promocija je bila dobro posje-ćena, a treba reći da su uz turiste i domaćine slavonske proizvode kušali dubrovački grado-načelnik i mnogi drugi iz gradske vlasti.

Damir Jarić javio se i na javni natječaj koji je raspisao Grad Dubrovnik te u starom di-

Uz vrhunske slavonske specijalitete ide i Jarićeva šljivovica

USPJEH VINKOVAČKIH CVJEĆARA

U kategoriji obrtnika prvo mjesto za Udrugu cvjećara

Na 14. sajmu zdravlja održanom od 23. do 25. travnja u Vinkov-

cima izlagalo je 16 obrtnika iz Vin-kovaca. I ove godine proglašeni su najljepše uređeni štandovi. Prema odluci ocjenjivačke komisije u čijem su sastavu bili Nada Čordašić, do-gradonačelnica Grada Vinkovaca, Darko Puharić iz Design studia D i Antun Smajić, novinar Vinkovač-kog lista, u kategoriji obrtnika 1. mjesto osvojila je Udruga cvjećara Vukovarsko-srijemske županije, koja je izlagala u sklopu štandova Udruženja obrtnika Vinkovci.Cvijeće za prvo mjesto

OSI 2010.

Danijelu Jelineku zlatno odličjeObrtničke sportske igre,

treće po redu, okupile su ukupno 680 natjecatelja iz cijele Hrvatske, koji su se natjecali u šest discipli-na: tenisu, stolnom tenisu, malom nogometu, pikadu, kuglanju i potezanju užeta. Kako je ova godina pro-glašena Godinom žena u obrtništvu, igre je otvorila predsjednica Vlade Ja-dranka Kosor, rekavši tom prigodom kako se nada da će kroz rad Vlade biti reali-zirane mjere koje će olak-

šati rad obrtnika. Posebnu potporu dala je ženama obrtnicama, naglašavaju-ći da će se tijekom cijele godine isticati uloga žena poduzetnica. Obrtnička ko-mora Vukovarsko-srijem-ske županije, u konkuren-ciji 20 županijskih komora, osvojila je sveukupno 6. mjesto, a zahvaljujući izvr-snom nastupu našeg stol-notenisača Danijela Jeli-neka koji je osvojio zlatno odličje: Zlatnu medalju i pehar za prvo mjesto.

Danijel Jelinek osvojio je zlatnu medalju i pehar

jelu grada dobio štand, gdje će cijelo ljeto izlagati svoje proizvode. Slične štandove ima već u Zadru i Zatonu, a uskoro će otvoriti i na Korčuli.

Osim toga, dobio je poziv i iz turističkog kompleksa Babin kuk. Svakako treba nagla-siti da uz svoje proizvode posjetiteljima dijeli i prospekte na četiri jezika, pa tako promo-vira i ovaj kraj i cijelu Vukovarsko-srijemsku županiju.

Možda će to biti poticaj gradskim vlastima Vinkovaca da financijski potpomognu ovog uspješnog obrtnika koji je jedan od stalnih izlagača na svim sajmovima koje organizira Obrtnička komora Vukovarsko-srijemske žu-panije, a upravo su sajmovi mjesta na kojima se sklapaju poslovni dogovori za buduću su-radnju.

Članovi skupštine OK Zadarske županije usvojili su na sjednici

financijsko izvješće za 2009. godinu prema kojem su prihodi iznosili 2,1 milijun kuna, a rashodi 2,09 milijuna kuna. Analiza financijskih izvještaja pokazala je i pad prihoda od komor-skog doprinosa kao i od naplate maj-

storskih ispita za što se kao glavni razlog navodi kriza. Prema riječima predsjednika Komore Stipe Kneževi-ća, zbog krize se otvara manje obrta, a time ima i manje položenih majstor-skih ispita. Na sjednici je usvojeno i izvješće o radu za prošlu godinu. Predsjednik Ceha trgovaca Mladen

Malta i predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Ante Lukačić podsjetili su kako je još lani u Rijeci raspravljano da su cijene najma pro-stora u gradskim jezgrama velike, a i infrastruktura slaba, te da su učinjeni neznatni pomaci da se olakša poslo-vanje trgovcima i ugostiteljima.

Manje obrta – manje ispita i novca

Proglašavam ovaj glas izvrsno-sti i autohtonosti otvorenim, kazao je državni tajnik Branko

Grgić, a desetak tisuća ljudi samo je čekalo da navali na neviđene de-licije, barem ne na jednom mjestu. Grgić je s oduševljenjem ponovio kako je Ministarstvo turizma pokro-vitelj ove manifestacije, jer pogađa u neke od bitnih zalaganja i samog ministarstva.

– Gastronomija je dio turističkog identiteta, spoj zelene i modre Hrvat-ske, potvrda izvrsnosti i autohtonosti, a i definiranje odredišta, u čemu ste već uznapredovali – rekao je Grgić.

Gradonačelnik Ivan Knez zahva-lio je svima okupljenima na sudje-lovanju, dok je Ivo Eškinja ponovio kako je među 330 izlagača istinski svaka županija u zemlji te gosti iz inozemstva.

Manifestacija koja se održava pod nazivom »Ususret ljetu 2010.« i sloganom »Spojimo zeleno i pla-vo« obećavala je i uspjela postati najveći festival izvorne hrane, pića,

U BIOGRADU OTVORENA GLAVNA SEZONA

Gastronomija je turizamUdruženje obrtnika Zadar u suradnji s Učilištem Algebra, a uz fi-

nancijsku potporu Ministarstva već niz godina organizira informa-tičke edukacije, koje obrtnicima i njihovim djelatnicima omogućavaju stjecanje osnovnih znanja potrebnih za rad na računalu, a nužne za suvremene uvjete poslovanja. Ove edukacije organizirane su prema tematskim cjelinama: Osnove PC-a, Worda, Excela i Interneta. Do sada je ove seminare uspješno završilo 208 polaznika. Nastavak edu-kacija očekuje se na jesen, a zainteresirani se već sada mogu javiti na kontakte Udruženja: 023/213-379, 213-678, info@uoz.hr.

Informatičke edukacijeOBRAZOVANJE U OBRTNIšTVU

gastronomskih delicija, izvornog suvenira i folklo-ra, a kruna svega, prepo-znatljivi »Najduži svehr-vatski eno-eko-gastro-etno stol« »počišćen« je u rekor-dnom roku.

Manifestacija je dovela u kraljevski Biograd – srce Jadrana i predstav-nike ministra turizma i Ministarstva poljoprivrede, kao i predsjednika Hr-

vatske obrtničke komore Matu Topića. Topić je s predstavnicima

HOK-a, predsjed-nikom Županijske

obrtničke komore Sti-pom Kneževićem i pročel-

nikom područnog Ceha ugostitelja Antom Lukačićem, odao priznanje Biograđanima na učinjenom.

Zadranima i gostima ponuđena je još jedna turistička atrakcija

– vožnja panoramskim autobusom na kat. »Zadar open tour« naziv je jednoipolsatne vožnje tijekom koje putnici mogu razgledati gradske zanimljivosti te se zaustaviti na nekoliko zanimljivih lokacija kako bi se mogli fotografirati.

Autobus – turistička atrakcija– Predvidjeli smo da bi auto-

bus dnevno napravio devet vo-žnji, ako bude interesa, uz sat i pol vožnje i cijenu od 70 kuna za odrasle, 35 kuna za djecu od 7 do 14 godina, a za mlađu djecu vo-žnja će biti besplatna – rekao je Ivica Ramić, vlasnik obrta Punta, u čijem je vlasništvu i autobus.

SKUPšTINA OK ZADARSKE ŽUPANIJE

Tijekom vožnje putnici mogu razgledati gradske zanimljivosti

Predsjednik HOK-a Mato Topić odao je priznanje Biograđanima

www.hok.hr

20 Obrtničke novine lipanj 2010.

»Svijet je nezamisliv bez sata, ali urarski poziv polako nestaje«, veli umaški urar Juraj Stupavsky, koji ima radnu knjižicu od 1958. godine, a lani je dobio priznanje svojih kolega s Bujštine za 45 godina aktivnog obrtnič-kog rada.

Stupavsky je rođen 27. srpnja 1940. godine i zanimljivo je da je u Umag do-šao iz Šida 27. srpnja 1963. godine i tu proslavio 23 rođendan.

No, Istru je upoznao i zavolio ra-nije, tijekom služenja trogodišnjeg

svijet je nezamisliv bez sata

SatOvi, uRaR, vRijeme i vRemeNa

Urar Juraj Stupavsky ima radnu knjižicu od 1958. godine

vojnog roka u mornarici od 1960. do 1963.

– Urarstvo je nekada bilo divno, u doba dok je bilo mehaničkih ura, no sada su one prava rijetkost.

Kada su stigle ure na bateriju, zapo-čela je neka druga priča s urarstvom i danas praktično nitko neće učiti za ura-ra.

To je lijepo zanimanje i vrlo zanim-ljiv posao, ali traži veliko strpljenje i dobru koncentraciju.

Pamtim da sam sa pokojnom supru-gom znao raditi do pola noći, a neri-jetko i cijelu noć, ako me je neki sat zaintrigirao da ga popravim.

Danas je, nažalost, vrijeme nesta-janja urarskog obrta. Satove danas svi prodaju, a ja moram platiti mjesečnu najamninu 2.300 kuna za 25 četvornih metara prostora.

Istodobno, ribarnica ima duplo veći prostor i plati 2.500 kuna ili za neki drugi poslovni prostor od 35 kvadrata najamnina iznosi 1.900 kuna.

Kod mene praktično pet tisuća kuna iznosi tzv. hladni pogon i ljeti se to može podmiriti, ali zimi je to veliki problem, jer jednostavno nema posla. Nažalost, ni jednu moju žalbu u Gradskoj upravi nisu prihvatili, tj. nisu mi smanjili naja-mninu«, rekao je Juraj Stupavsky.

Asim Čabaravdić

Svjetski pritisak i pokušaj čak i potpune zabrane, odnosno stavljanje plavoperajne atlantske tune na svjetsku listu zaštićenih vrsta nije uspio, ali se

ponavljaju pokušaji uvrštenja. U međuvremenu ICCAT već godinama, zbog niza dokaza, a još više tvrdnji o to-talnom prelovu, nastoji balansirati između važnosti ove djelatnosti za opstanak ribarstva i zaštite stoka. Prema mišljenju mnogih na štetu stoka. Stoga su lani usvojene kvote najrestriktivnije jer se sjećamo početaka kvota sa oko 1.000 tona dopuštenog izlova u Hrvatskoj.

naJkraći tUnoLov U PoviJEsti

mjesec dana za 384 tone u subotu 15. svibnja otpočela

je, najkraća u dosadašnjoj povijesti, kampanja izlova tune i trajala je svega mjesec dana, odnosno do utorka 15. lipnja

Od sadašnjih 393,5 tona plivarice smiju izloviti 384,28, dok je dio prepušten za izlov udičarskim alati-ma, tunjom, panulom i plutajućim parangalom. Većim dijelom u profesionalnom ribolovu, a manjim u sport-skom – big game fishingu. Izlov tune atraktivan je i kod nas kao sport razvijen samo u Tisnom, a sličan je izlovu sabljarki iz iste porodice, naravno, kada se naiđe na velike primjerke. Ograničenja vrijede ne samo za nas, već i za cijelo Sredozemlje. Strogo je propisano tko i koliko smije loviti kao što je sve u svezi s tuna-ma strogo propisano. Nedavno smo dobili i najnoviji Pravilnik o ulovu, uzgoju i prometu tune, NN 60/10 od Ministarstva usklađen s odredbama ICCAT-a.

Pravo za lov tune ove su godine prvotno dobila 33 broda, od 39 koliko ih je na listi s ulovnim kvotama, a koje su se kretale od 4,45 do 15,62 tone, no lista je višekratno mijenjana, i na kraju, prema podacima Mi-nistarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, sadrži nazive 16 plovila, s dominantnim udjelom mje-sta Kali, kao najribarskijeg mjesta na Jadranu.

Pravo ribolova dobili su brodovi upisani u registar ICCAT-a, Međunarodne organizacije za zaštitu atlant-ske tune, a koji je rađen po strogim kriterijima, od kojih je jedan ulov u prethodne tri godine. Tko je u tom raz-doblju bio bez ulova, nije se našao u registru. Veći dio ulovne kvote raspoređen je brodovima, proporcionalno njihovim povijesnim ulovima u razdoblju od 2001. do 2008. godine, a ostatak svima ravnomjerno.

Lista se više puta mijenjala zbog odustajanja, od-nosno prepuštanja ili preuzimanja kvota.

www.hok.hr

21lipanj 2010.Obrtničke novineGASTRO & ENO

TURISTIČKA RUŽA VJETROVA

Piše: Ružica Mikačić, novinarka Slobodne Dalmacije

Ovih dana kada se prema Jadranu počinju slijevati prve veće rijeke turista u ovoj sezoni, pa svi koji

se bave tom djelatnošću s nestrpljenjem očekuju da svoje pripremljene sobe, apart-mane, restorane, slastičarnice, barove ili zalogajnice popune na način kako to i priliči početku ljeta, ne smije se nipošto zaboraviti kako je barem trećina tih naših gostiju kod nas – prvi put. I način na koji ćemo ih primiti, poslužiti, naplatiti im, za njih će biti najvažniji u odlučivanju hoće li Hrvatska za njih ostati zemlja u koju se vole vraćati na odmor ili ćemo im pružiti iskustvo kojega se neće rado sjećati.

Jer, ne postoji druga prilika za prvi dojam, poznata je misao međunarod-nog turističkog stručnjaka Thomasa G. Taita iz Sjedinjenih Američkih Država koji je za nedavnog boravka u Hrvatskoj upravo na njoj gradio cijelo predavanje o turističko-ugostiteljskoj usluzi u nekoj zemlji, a koja je upravo u predsezoni važnija nego ikad. Naime, i u našem uslužnom sektoru vrlo često se zaborav-lja važnost upravo tog prvog dojma koji ostavljamo na naše goste, a koji se nak-nadno teško popravlja, bez obzira na to

nema druge prilike za prvi dojam

koliko se neki drugi trudili. Prvi dojam je najupečatljiviji i ako kao turistička ze-mlja nismo spremni dočekati goste tako da se oni osjećaju ugodno i opušteno na našoj obali, otocima, nacionalnim par-kovima ili u gorama, onda je bolje da se već sada ostavimo »ćorava posla«.

biti u »koži« gostaPokušajmo, naime, na vlastitom pri-

mjeru sebe kao putnika u bilo kojem di-jelu Hrvatske ili svijeta zamisliti kako bi se osjećali kada bi nas na dugo čekanom odmoru dočekalo loše vrijeme, kiša, hladno more kao što se to ovih dana na Jadranu događa sa gotovo 250.000 gosti-ju koji su prošli tisuće kilometara da bi uživali u suncu, a njega – nigdje. Ti naši gosti na početku ovogodišnjeg srpnja ostavili su u svojim zemljama nelagodu i strah od gubitka radnog mjesta i neiz-vjesnost za plaću, ali su uzeli ušteđevinu i krenuli prema Jadranu sa željom da baš kod nas u tih nekoliko dana odmora na sve to zaborave.

A mi smo ih, baš kao da se u svijetu i oko nas ništa ne događa, baš kao da ni-smo na pragu najteže turističke sezone u posljednjih pola stoljeća koja je u nekim zemljama već poslovnim »minusima« obilježila predsezonu, dočekali opet sa raskopanim prometnicama, radovima oko hotela, neotvorenim sezonskim barovima i terasama uz more. U dijelu ugostiteljskih objekata dočekali smo ih i

Sezonski biseri koji stižu s obale kažu da se vožnja taksijem od neke morske zračne luke do grada naplaćuje nevjerojatnih 600 kuna strancima, a svako tuširanje na pojedinim javnim plažama – dvije kune!

sa višim cijenama, jer vlasnici su posku-pljenja energenata i namirnica prebacili na gosta koji će zato svoj ručak ili večeru ove godine kod nas plaćati 5 do 10 posto više nego lani. Svi koji misle kako se ta-kav poslovni potez neće primijetiti, kako gosti ne znaju koliko su odrezak, pizza ili pivo stajali lanjske godine, u teškoj su zabludi. Nitko danas, naime, na put ne kreće ako se dobro ne raspita koliko će što plaćati na odmoru i koliko dodatnog novca za to mora potrošiti.

Pa i sami kada se negdje upućuje-mo, znamo koliko ćemo tamo morati platiti taksi, sladoled, piće ili sendvič. Raspitamo se i planiramo trošak, koliko ćemo izdvojiti za ulaznicu, a koliko za vino. Sve izvan očekivanih troškova je neugodno iznenađenje i u slici o prvom dojmu o turističkoj zemlji nipošto ne pridonosi. Unatoč tome, dio onih koji su svoj ovogodišnji »lov u mutnom« prema svim gostima već započeli, odmjerili su da im pivo »vrijedi« 23 kune, kolač ro-žata 30 kuna, a sladoled 21 kunu!! Nije to sve: prvi ovogodišnji sezonski biseri koji stižu s obale govore i kako se vožnja taksijem od neke morske zračne luke do grada u dužini od 15-ak kilometara na-plaćuje nevjerojatnih 600 kuna stranci-ma, a svako tuširanje na pojedinim jav-nim plažama – dvije kune! I to se smatra uslugom, sadržajem, poboljšanjem po-nude? Time bi, valjda, trebali onaj prvi dojam o sebi učiniti nezaboravnim.

snižene cijeneIstovremeno su neki ugostitelji sa obale

ovih dana istakli svoje nove cjenike uslu-ga u kojima se popularni »turistički jelov-nik« može dobiti i za nevjerojatnih 40 do 50 kuna, dok se vrlo pristojan turistički obrok sa pićem kreće oko stotinu kuna. Oni sami će na pitanje kako im se isplati takva kalkulacija odgovoriti kako je bolje imati maržu na minimumu i punije stolo-ve, nego u praznom restoranu čekati go-ste s paprenim cijenama. Da nešto valja mijenjati u poslovnoj politici i »imageu«, zaključili su i privatni iznajmljivači i ugo-stitelji Dubrovnika, turističkog odredišta koje godinama, s pravom, nosi epitet sku-pog i ekskluzivnog zbog najviše hotela sa pet zvjezdica u državi i svjetskih imena koja ga pohode. No, (samo) od slave se ne živi, a svjetskih zvijezda je premalo da bi napunile gotovo 8 tisuća dubrovačkih po-stelja i još toliko mjesta u ugostiteljskim objektima, zaključili su dubrovački turi-stički radnici i prilagodili cijene smještaja i prehrane gostima tanjeg novčanika koji

znaju cijeniti i uživati u ljepotama njiho-va Grada. Tako se u Dubrovniku sada nudi privatni smještaj od tjedan dana za 800 kuna i obrok za 50 kuna u nekom od desetak restorana koji su se udružili u toj priči o Dubrovniku kao svima dostupnoj destinaciji. Mjeseci pred nama će poka-zati jesu li uspjeli, ali već trud da se nešto promijeni, znak je dobre volje i poštova-nja prema svakom gostu. Neće zbog toga, naravno, Dubrovnik,ovjenčan svjetskom turističkom slavom, ni najmanje izgubiti na glamuroznosti i ljepoti svoje ponude. Samo će omogućiti i onima koji nemaju nekoliko stotina eura za jedno noćenje u luksuznom hotelu, da u pristojnom smje-štaju i sa skromnijim ljetnim obrokom jednako uživaju u nekoj predstavi, plaži ili šetnji poznatim turističkim odredištem. Možda je to put da na kraju ove godine promet u ugostiteljstvu koji je lani kod nas iznosio 16,07 milijardi kuna (od čega je više od pola ostalo u hotelima) bude bolji, a godina ne završi sa minusom od 7,5 posto, kao lani.

Vinarija Šafran obilježila je 2. srpnja u nazočnosti brojnih uzvanika uspješan dovršetak

projekta sadnje novih vinograda i iz-gradnje vinarije, započet još 2006. go-dine. Time se obiteljsko gospodarstvo Šafran prometnulo u jednu od najsuvre-menijih vinarija na području vinogorja Zagorje – Međimurje. Projektom ka-pitalnih ulaganja odobrenim od strane

uSPjeŠaN PROjeKt KaPitalNiH ulaGaNja miNiStaRStva POljOPRivRede

zagorje dobilo vrhunska vina Obiteljsko

gospodarstvo Šafran posjeduje ukupno 16 hektara mladih vinograda od 1 do 6 godina starosti s ukupno 83.155 trsova

ha trsova

Graševina bijela 4,40 26.734

Rizling rajnski 3,21 15.811

Pinot sivi 1,70 9.250

Traminac mirisavi 1,10 5.200

Muškat žuti 1,90 9.046

Sauvignon bijeli 2,12 10.433

Manzoni bijeli 0,94 4.714

Portugizac crni 0,10 500

Lovrijenac crni 0,10 400

Blauburger crni 0,22 1.225

Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja obuhvaćena je sadnja čak 84.000 trsova vinove loze te iz-gradnja suvremenog vinskog podruma ukupne površine 800 četvornih metara, u kojem je moguće skrbiti o 300.000 litara vina.

Vlasnik vinarije Stjepan Šafran, obrtnik sa višedesetljetnim stažom u proizvodnji, ovom prigodom predsta-vio je kvalitetna i vrhunska vina berbe 2009. godine kao rezultat navedenog programa. To su Graševina, Pinot sivi, Manzoni bijeli, Rizling rajnski, Sau-vignon bijeli, Muškat žuti, Traminac mirisavi te Traminac izborna berba bo-bica.

Obiteljsko gospodarstvo Šafran posjeduje ukupno 16 hektara mladih vinograda od 1 do 6 godina starosti s ukupno 83.155 trsova sljedećeg sorti-menta:

Sve su sorte cijepljene na podlogama iz skupine Vitis Berlandieri i Vitis Ri-parija (SO4, 5BB i dr.).

Prema regionalizaciji vinograda Republike Hrvatske vinogradi ove vi-narije nalaze se u vinogorju Varaždin i Zlatar. Blagi brežuljkasti pristranci čine značajku reljefa na prostorima prijelaznog gorja između Kalnika, Ivančice i Medvednice. Vinogradi se nalaze na nadmorskoj visini od 23 – 310 m, različito su eksponirani, ali s obzirom na blagi reljef cjelodnevno osunčani.

Vinarija Šafran, obrt za proizvodnju i prodaju vina, kao obiteljsko poljo-privredno gospodarstvo utemeljeno je 2006. godine, a sjedište je u Breznič-kom Humu, Breznica 1d. Vinarija Ša-fran izrasla je iz višestoljetne obiteljske tradicije uzgoja vinove loze i proizvod-nje vina.

Stjepan Šafran i prof. Nikola Mirošević

www.hok.hr

22 Obrtničke novine lipanj 2010. SAJMOVI

VODIČ ZA SAJMOVE

Hrvatska obrtnička komora or-ganizira i sufinancira nastup svojih članova na tri jesenska

međunarodna sajma.U nastavku Vam dostavljamo osnov-

ne podatke o sajmovima i cijeni nastupa koja je sufinancirana od strane Hr-vatske obrtničke komore za članove HOK-a.

43. međunarodni obrtnički sajam u Celju

www.ce-sejem.si

Vrijeme održavanja: 8. – 15. 9. 2010.Adresa sajma: Dečkova 1, 3102 Ce-

lje, SlovenijaRobne grupe na sajmu: strojevi i

oprema za metal, plastiku, drvo, elek-trične naprave, namještaj i unutrašnja dekoracija, građevinarstvo, suveniri, umjetničko zanatstvo, obrtništvo.

Cijena izlagačkog prostora po prin-cipu »ključ u ruke«: – za prva dva nastupa članova HOK-a

sufinancirana 50% = 1.047,31 kn/m2,– za treći i četvrti nastup članova HOK-a

sufinancirana 40% = 1.256,76 kn/m2,– za svaki idući nastup članova HOK-a

sufinancirana 30% = 1.466,21 kn/m2.MOS Celje je središnja sajamska

manifestacija obrtništva i malog po-duzetništva, koja brojem i kvalitetom izlagača, te domaćih i stranih posjeti-telja, predstavlja središnji gospodar-ski događaj u Republici Sloveniji.

17. generalni bH sajam zEPs 2010., zenica

www.zeps.com

Vrijeme održavanja: 5. – 10. 10. 2010.Adresa sajma: Kučukovići 2/VI,

p.p. 2, 72000 Zenica, Bosna i Herce-govina

Robne grupe na sajmu: građevi-narstvo, elektroindustrija, roba široke potrošnje, strojogradnja, proizvodnja i prerada metala, drvo, plastika, guma, tekstil, koža…

Cijena izlagačkog prostora po prin-cipu »ključ u ruke«: – za prva dva nastupa članova HOK-a

sufinancirana 50% = 928,00 kn/m2,– za treći i četvrti nastup članova HOK-a

sufinancirana 40% = 1.113,60 kn/m2,– za svaki idući nastup članova HOK-a

sufinancirana 30% = 1.299,20 kn/m2.

NaStuPite Na Najvećim SajmOvima uZ SuFiNaNCiRaNje i lOGiStiKu HOK-a!

U pripremi sajmovi u Celju, Grazu i zenici

ZEPS je najveći i najznačajniji gos-podarski i sajamski događaj u Repu-blici Bosni i Hercegovini, sajam koji brojem sudionika, poslovnih posje-titelja i sudionika iz stranih država predstavlja respektabilnu međuna-rodnu sajamsku izložbu.

Zainteresirani obrtnici/poduzetnici mogu prijave interesa izlaganja po-slati u svoje područne obrtničke ko-more, udruženja obrtnika ili direk-tno u Hrvatsku obrtničku komoru: Ilica 49/II, p.p. 166, 10002 Zagreb, fax: 01/4846 610.

međunarodni jesenski sajam Graz

– HErbstmEssE 2010. www.messecentergraz.at

Vrijeme održavanja: 27. 9. – 3. 10. 2010.Adresa sajma: Messeplatz 1, A-8010

Graz, AustrijaRobne grupe na sajmu: roba široke

potrošnje, prehrana, keramika, metal, plastika, drvo, koža, oprema za građe-vinarstvo, oprema za dom, namještaj, uređenje interijera, građevinarstvo, ugostiteljstvo i slično.

Međunarodni jesenski sajam u Grazu – Herbstmesse najveći je i najznačajniji međunarodni sajam poslovne jeseni u Republici Austriji, mjesto susreta po-slovnih ljudi i izlagača iz cijele Europe i svijeta, sa širokom paletom robnih gru-pa: od prehrane do alata i elektroničkih

Za sva ostala pitanja i informacije o ovo-godišnjim sajmovi-ma u Celju, Grazu i

Zenici na raspolaganju zaintere-siranim obrtnicima/poduzetni-cima stoji stručna služba Hrvat-ske obrtničke komore – Dražen Horvat: tel. 01/48 06 650, e-mail drazen.horvat@hok.hr i Darko Prister tel. 01/48 06 639, e-mail darko.prister@hok.hr

Hrvatska obrtnička komora poziva zain-teresirane obrtnike i

poduzetnike da se prijave za sudjelovanje na poslovnim razgovorima, koji će se, u or-ganizaciji Obrtno-podjetniške zbornice Slovenije, održati 9. rujna 2010. godine na Celj-skom sajmu.

Težište ovogodišnjih po-slovnih razgovora stavljeno je na obnovljive izvore ener-gije, a uz spomenutu branšu susret će okupiti i obrtnike i poduzetnike iz djelatnosti: obrada metala, građevinar-

Poslovni razgovori na Celjskom sajmuDražen Horvat

uređaja, te već tradicionalnim »Danom Hrvatske« – centralnom prezentacijom hrvatskog obrtništva i poduzetništva na sajmu u Grazu, koja će se ove godine održati 29. rujna 2010. godine u kon-gresnom centru Stadthalle sajma Graz.

Hrvatska obrtnička komora će putem informativnog štanda veličine 12 m2 prezentirati ponudu hrvatskog obrtniš-tva posjetiocima sajma Graz, kako po-slovnim ljudima koje zanima poslovno povezivanje s hrvatskim partnerima, tako i posjetiocima koji žele više in-formacija o turističkoj i gastronomskoj ponudi Republike Hrvatske, posebice sektora obrtništva.

Težište ovogodišnje izložbe sajma Graz je na prehrani i prehrambenoj industriji, posebice ponudi autohtonih i za pojedine države-sudionice izložbe specifičnih prehrambenih proizvoda.

Dražen Horvat Darko Prister

abeceda sajmovaDarko Prister

Nakon upoznavanja o pristupu planiranju nastupa na sajmu, podsjetimo se na važne poj-

move.

vrste sajmovaSajmovi se dijele prema:

Geografskoj pripadnosti izlagača

Međunarodni sajmovi – nastupa-ju izlagači iz više zemalja s ciljem širenja tržišta roba i usluga na strana/inozemna tržišta.

Regionalni sajmovi – prvenstve-no namijenjeni izlagačima koji su geografski bliski, a cilj je jačanje suradnje pojedinih regija i raz-mjene proizvoda.Regionalni sajmovi mogu biti:• strani – geografska blizina re-

gija susjednih država• domaći – regionalna tržišta

unutar jedne države. Regionalni sajmovi imaju značaj-

nu ulogu u predstavljanju domaćih (krajeva/proizvoda) i njegovih spe-cifičnosti.

Lokalni sajmovi – okupljaju izla-gače istog i susjednih mjesta.

Prema vrsti proizvoda specijalizirani – namijenjeni za

određeni proizvod ili grupu proiz-voda

opći – više različitih vrsta proiz-voda – robnih grupa.

Prema posjetiteljima: otvoreni i zatvoreni

Većina sajmova je otvorena za sve posjetitelje jer je interes izlaga-ča da što veći broj posjetitelja obiđe sajamsku priredbu. Međutim, neki sajmovi se organiziraju samo za uski krug stručnih osoba koje trebaju una-prijed najaviti svoj dolazak ili bivaju pozvani. To se prije svega odnosi na vojnu industriju te industriju zlata i dragog kamenja, ali i na neke druge sajamske priredbe, gdje se želi izbje-ći pretjerana gužva, a ostvariti više prostora ljudima iz struke. ključni subjekti sajmova

Organizator, izlagač i posjetitelj čine nedjeljivu cjelinu sajma s istim ciljem, ali s različitim motivima. Organizator sajma – osoba ili tvrtka koja na određenom prosto-ru priređuje sajam u svrhu prodaje izložbenog prostora izlagačima. Or-ganizator rješava prostor priredbe, uređenje izložbenog prostora, druge prateće objekte, infrastrukturu, mar-keting za izlagače i posjetitelje, orga-nizira prateće sajamske aktivnosti.

Razlikujemo organizatore koji to rade isključivo radi stjecanja dobi-ti te organizatore koji to rade zbog odgovarajuće promocije (primjerice udruženja obrtnika i područne obrt-ničke komore) i namjena je pokriti osnovne troškove. Izlagač – aktivni sudionik sajma koji izlaže svoje proizvode ili usluge s ciljem plasmana (sklapanja poslova, prodaje proizvoda, širenja tržišta,

izvoz i slično) Posjetitelj – osoba koja traži poslovne kontakte, želi kupiti proizvode koji se nude, dobiti ideju čime bi se mogao baviti, ali i obični posjetitelji tzv. dokoličari.

Treba napomenuti da or-ganizatore sajmova često podupiru gradovi, regionalna i državna uprava te pojedine industrijske grane, budući da je sajam vrlo važan oblik predstavljanja gospodarskih i drugih mogućnosti. Sajmo-vi su često i vrlo važan proi-zvod koji kupuje veliki broj posjetitelja iz cijeloga svijeta te postaju važan izvor pri-hoda od kojeg mnoge lokal-ne djelatnosti imaju velike koristi (ugostitelji, trgovci, prijevoznici i dr.), što je po-sebice slučaj sa sajmovima u Njemačkoj.

 PriJavitE sE!

Zainteresirani obrtnici/poduzet-nici mogu se za dodatne infor-macije i upite obratiti direktno u Hrvatsku obrtničku komoru Dražen Horvat telefon: 01/48 06 650e-maildrazen.horvat@hok.hr ilihok@hok.hr, Kontakt osoba u Obrtno-podjet-niškoj zbornici Slovenije je Gregor Primc tel: 00386/1/5830 557e-mailgregor.primc@ozs.si

***Rok prijave je 9. 8. 2010. godine.

stvo, grijanje i klimatizacija, prerada plastičnih masa, te elektrobranše.

Organizator poslovnog susreta je Obrtno-podjetniš-ka zbornica Slovenije, a uz hrvatske obrtnike pozvani su i poduzetnici iz Slovenije, Austrije, Mađarske, Italije, Njemačke, Makedonije, Bo-sne i Hercegovine, Srbije i Kosova.

Organizator preuzima troškove same organizacije poslovnog susreta na mjestu održavanja (priprema materi-jala, najam prostora, ulaznice na sajam Celje za sudionike, ručak), dok individualne troš-kove puta, boravka-hotela, snose sudionici sami.

www.hok.hr

2�lipanj 2010.Obrtničke novineOBRAZOVANJE

Želimo li u našoj državi napokon razviti kvalitetne kvalifikacije, neophodno je ispitati i pratiti

potrebe poslodavaca, a koje moraju biti temeljene na jasnim dokazima.

Dobivene informacije trebale bi po-služiti kao podloga izrade sektorske strategije (jasno razrađenog plana), bez koje nisu moguća poboljšanja, kvalitet-na upotreba resursa niti uspješna pro-vedba.

U okviru IPA projekta Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala »Ja-čanje institucionalnog okvira za ra-zvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma« prionulo se izradi sektorske strategije kako bi

iZRada SeKtORSKe StRateGije

kako do kvalitetnijih kvalifikacija

Mirela Lekić, prof.

Irena Petir, jedna od rijetkih autoserviserki

iReNa PetiR – autOSeRviSeRKa

Posao kao i svaki drugi Kada je željela

krenuti u školu za automehaničarku nisu je htjeli primiti na školovanje kao jedinu djevojku

Irena Petir rođena je 1968. godine u Zagrebu i ima već 23 godine radnog iskustva u obrtu. Nedavno

je položila i majstorski ispit za au-toservisera. Irena je treća generacija autoservisera u obitelji. Nakon zavr-šenog srednjeg obrazovanja počela je raditi s ocem u njegovoj obrtničkoj radionici iz ljubavi prema automobi-lima.

– Moj je djed otvorio servis 1952. godine sa 20 mehaničara. Sada tata odlazi u mirovinu, a ja nastavljam s poslom. U radionici sam počela raditi 1989. godine. Tamo su me kao malu čuvali i tako je sve započelo – priča Irena o svojim počecima kada se za-

KRiStiNa OGRiZeK GROFelNiK – tOKaRiCa

Žena za tokarskim strojemIz dana u dan tradicionalni muški

poslovi prelaze u »u ruke žena« pa tako nije neobično vidjeti ženu za

volanom taksija ili u nekom drugom zanimanju do sada rezerviranom isklju-čivo za muškarce. Ali tko od nas zna i jednu tokaricu?

Kristina Ogrizek Grofelnik rođena je 1983. godine u Celju. U Humu na Sutli stekla je osnovno obrazovanje, a u Srednjoj školi u Krapini završila je jezičnu gimnaziju 2002. godine.

Umalo je Kristina završila u svijetu brojeva i financija. No sudbina je htje-la drukčije. Nakon završene gimnazije upisala je tečaj na učilištu RRIF za os-posobljavanje iz računovodstva i finan-cija koji završava 2004. godine.

Odabravši novo i za ženu neobično zanimanje, Kristina je preuzela i od-govornost za obrt koji je do tada vodio

Kristina Ogrizek Grofelnik u radionici

Odabravši novo i za ženu neobično zanimanje, Kristina je preuzela i odgovornost za obiteljski obrt

U ožujku ove godine započeo je projekt »Razvoj osiguranja kvalitete u strukovnom obra-

zovanju i osposobljavanju« u okviru IPA Komponente IV – Razvoj ljudskih potencijala. U sljedeće dvije godi-ne projekt će nadopunjavati postoje-ća postignuća u području osiguranja kvalitete u Hrvatskoj, pružati podršku radu Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja u provedbi samovrednovanja, nacionalnih ispita i državne mature i Agenciji za strukov-no obrazovanje u razvijanju novoga sustava kvalifikacija koji će se temelji-ti na rezultatima učenja i odražavat će potrebe na tržištu rada i nadopunjavati dosadašnji rad na osiguranju kvalitete

EU ProJEkt

Poboljšanje kvalitete u strukovnom obrazovanju

i osposobljavanju Mirela Franović, prof.

Na Akademiji Hrvatske obrtničke komore u povodu obilježa-vanja Dana Komore 1. srpnja, promovirani su novi majstori obrtnici iz cijele Hrvatske. U proteklih 14 godina, majstorsku diplomu dobilo je 10.004 obrtnika. U ime 974 nova majstora, koji su majstorski ispit položili tijekom proteklih godinu dana, a obilježavajući Godinu žena u obrtništvu, simbolično su diplo-

mu preuzele tri majstorice – žene koje su za svoj životni poziv izabrale zanimanja kojima se većinom bave njihovi muški ko-lege i koje su uspješno nastavile obiteljski obrt – riječ je o au-toserviserki Ireni Petir iz Zagreba, tokarici Kristini Ogrizek Grofelnik iz Huma na Sutli i klesarici Ivanki Kolar iz Ferdi-nandovca kraj Đurđevca.

ljubila u posao kojem je posvetila svoj život.

Kada je željela krenuti u školu za automehaničarku nisu je htjeli primiti na ško-lovanje kao jedinu djevoj-ku. Kasnije je ipak promi-jenila zanimanje i ostvarila svoj mladenački san.

– Nije neobično iako ne znam puno autoservi-serki. To je radno mjesto kao i svako drugo. Jedino je danas teško naći dobrog automehaničara – objaš-njava Irena.

Irena Petir završila je više specijalističkih usa-vršavanja u Hyundai motor company i tako zaslužila naslov certificiranog tehničara.

– Obuke su bile na temu nekih novosti na automobilima, poput au-toelektrike i ABS-a. Bila sam na pet-naestak obuka. Tamo sam osim novih znanja razmijenila i iskustva s kole-gama – kaže Irena, pokazujući brojne diplome na zidovima radionice.

njen otac. Kristina se 2006. godine zapošljava u obiteljskom obrtu u vla-sništvu oca. Obiteljski obrt pod nazi-

vom »Strojno-mehanička radionica« osnovan je 1988. godine i bavi se obra-dom metala za staklarsku industriju. Specijalnost obrta je izrada rezervnih dijelova za staklarske strojeve koji slu-že za kontrolu i transport boca unutar pogona. U želji i nadi za nastavkom obiteljskog obrta i tradicije koja traje već 22 godine, 2010. godine Kristina je odlučila položiti majstorski ispit u za-nimanju tokar.

ivaNKa KOlaR – KleSaRiCa

dlijeto i čekić u ženskoj ruci

Kada je prije četiri desetljeća učio zanat klesara u malom po-dravskom selu Ferdinandovcu

u Koprivničko-križevačkoj županiji,

Ivanka Kolar – ženska ruka u »muškom poslu«

ivanka nastavlja obiteljski posao koji je još davne 1956. godine započeo njezin djed josip

Milan Kolar vjerojatno nije ni sanjao da će uz sina Damira, njegovim stopa-ma, upravo u godini koja je posvećena ženama u obrtništvu, poći i njegova kći Ivanka. S nepune 34 godine ona je ovog proljeća položila majstorski ispit za klesara, a predsjednik komisi-je Davorin Peisker prije 40-ak godina učio je zanat s njezinim ocem. Ivanka Kolar diplomirala je predškolski odgoj na Učiteljskoj akademiji, završila je sedam stupnjeva engleskog jezika, no unatoč tome odlučila je ostati kod kuće

jer se, kako je rekla, pokazala potreba da se i ona uključi u vođenje obitelj-skog posla. Tako Ivanka nastavlja obi-teljski posao koji je još davne 1956. godine započeo njezin djed Josip. Danas je u klesarskom obrtu obitelji Kolar zaposleno 30 radnika i posao je orijentiran na izradu nadgrobnih spo-menika od mramora i kamena.

– Tehnologija obrade je napre-dovala pa se danas mramor i kamen obrađuju strojevima, a ručno se samo završavaju natpisi. Primjerice, posao koji isključivo ja radim ručno je po-zlata slova – objašnjava Ivanka Ko-lar i dodaje kako je na majstorskom ispitu uspješno svladala izradu slova klesarskim dlijetom i čekićem.

Odrastajući uz ovaj pretežito muški posao, Ivanka Kolar je stekla vještine kojima sada pridonosi obiteljskom poslu »ženskom rukom«.

obrazovanja odraslih. Strukovne škole će izravno sudjelovati u ovom projektu radi provedbe pilot-programa kroz koje će se primjenjivati konkretni alati i me-tode osiguranja kvalitete, ponajviše u području samovrednovanja strukovnih škola.

Namjera projekta je razviti svijest i održivost mehanizama osiguranja kva-litete na lokalnoj razini. Projekt ima tri komponente: Institucionalni razvoj i razvoj politika, Opsežno samovredno-vanje na mikrorazini strukovnih škola i Poboljšanje Informacijskoga sustava strukovnog obrazovanja (VETIS) te su-stavna razmjena informacija i iskustava o osiguranju kvalitete u strukovnom obrazovanju.

Projekt će trajati do ožujka 2012. godine.

Promocija novih majstora

U redovno radno vrijeme Irena je voditelj obiteljskog obrta, ovlaštenog servisa Turek u Zagrebu, a u slobod-no vrijeme opet se bavi automobili-ma, ovaj put kao hobijem.

Ljubiteljica je oldtimera i zalju-bljenica u svoj posao koji, kao jedna od rijetkih žena autoservisera, obavlja vrhunski, čemu već godinama svjedo-či velik broj zadovoljnih mušterija.

se osigurao razvoj kvalifikacija i obra-zovnih programa koje će poslodavcima osigurati visokokvalificiranu i produk-tivnu radnu snagu, koja će biti sposob-na koristiti postojeće, ali i nadolazeće tehnike i tehnologiju i koja će ujedno biti konkurentna na lokalnoj i međuna-rodnoj razini.

Učenicima će istovremeno omogući-ti stjecanje vještina koje će od njih za-htijevati poslodavci te vještina koje će im omogućiti snalaženje i reagiranje na promjene koje traži konkurentno tržište

rada. Samo će tako osposobljena radna snaga pružiti gospodarstvu konkurent-ne tvrtke i organizacije koje će same biti sposobne reagirati na turbulentne promjene na tržištu.

Sektorska strategija ne može biti izrađena ukoliko u njenu izradu ne budu aktivno uključeni poslodavci kako bi mogli dati mišljenje o održivo-sti trenutačnih kvalifikacija i obrazov-nih aktivnosti, neusklađenosti gospo-darske potražnje i obrazovne potrebe i zastarjelosti obrazovnog sadržaja.

Osim toga, bez sudjelovanja poslo-davaca ne može se očekivati i osigurati da aktivnosti koje će biti predložene u samoj strategiji odgovaraju namjeni.

Strategija će biti podijeljena u tri ključna područja: profil gospodarske grane i podsektora; profil postojećih

kvalifikacija i obrazovne ponude te bu-dući razvoj.

Kako svako od tih područja zahtije-va brojne podatke, detalje i prijedloge, pred obrtništvom koje već više od pet-naest godina upozorava na nesrazmjer između izlaznih kompetencija koje produciraju obrazovni sustavi i kompe-tencija koje zahtijeva suvremeno tržište rada, ponovno predstoje brojne aktiv-nosti jer samo na taj način može biti sigurno da će osigurati kvalitetnu radnu snagu i za buduće naraštaje.

www.hok.hr

24 Obrtničke novine lipanj 2010. SUD ČASTI I CENTAR ZA MIRENJE

obrtniCi, PodUzEtniCi – UmJEsto voĐEnJa sUdskiH ParniCa koristitE mirEnJE – novU UsLUGU HrvatskE obrtničkE komorE

Opterećuje li Vaše poslovanje sud-ski spor koji vodite s bivšim poslov-nim partnerom, bankom, osigurava-jućim društvom, jedinicom lokalne samouprave, državom?Dvoumite li se oko podnošenja tuž-be sudu zbog sporosti pravosuđa, velikih troškova i neizglednog okon-čanja sudskog postupka?

Želite li Vaše sporove riješiti brže i jeftinije?

Centar za mirenje pri HOK-u nudi Vam usluge rješavanja sporova mirenjem,

odnosno medijacijom.

Za sve dodatne informacije i informativne materijale o ovom načinu rješavanja sporova obratite nam se s punim povjerenjem na navede-ne brojeve telefona, telefaksa ili e-mailom.

Kontakt osoba:tajnica Centra za mirenje, Suzana Kolesar dipl. iur.

Tel.: 01/4806-618, 48 06 666Fax: 01/4846-610

E-mail: mirenje@hok.hrwww.hok.hr

Adresa: Ilica 49/ II, p.p. 166, 10 002 Zagreb

SUD ČASTIHrvatske obrtničke komoreZagreb, Ilica 49/IIBroj: Op-I-110/09Zagreb, 23. veljače 2010. godine

PRESUDa

Sud časti Hrvatske obrtničke komore u vijeću sastavljenom od sudaca N. R., kao predsjednika vijeća, te R. B. i I. V., kao članova vijeća uz sudjelovanje zapisničara J. Đ., odlučujući po prijavi prijavitelja K. V. iz Donje Zeline, protiv prijavljenog Mirka Grgića, vlasnika ugostiteljsko-trgovačkog obrta »Grgić« iz Sesveta, Jakova Gotovca 19, radi povrede trgovačkih i poslovnih običaja u obavljanju obrta, nakon rasprave održane i zaključene u prisutnosti prijavi-teljice, a u odsutnosti uredno pozvanog prijavljenog, dana 23. veljače 2010. godine

PrEsUdio JE

Prijavljeni Mirko Grgić, vlasnik ugostiteljsko-trgovačkog obrta »Grgić« iz Sesveta, Jakova Gotovca 19

odGovoran JE

što nije ispunio svoju obavezu iz ugovora o djelu u skladu sa pravilima struke jer je protivno pravilima struke u razdoblju od svibnja do lipnja 2009. g. izgradio krovište na nekretnini na kući prijaviteljice K. V. u Donjoj Zelini, jer su se na dijelu krovišta izvukli rogovi iz ležišta, jer je popucao balkon na koji je postavio tri betonska stupa zbog čega postoji opasnost od pada balkonačime je učinio povredu trgovačkih i poslovnih običaja u obavljanju obrta prema čl. 9. st. 1. točka 1. Pravilnika Suda časti Hrvatske obrtničke komore (NN 11/07. i 81/09.),pa mu se temeljem članka 14. st. 1. točka 3. istoga Pravilnika izriče mjera

JAVNA OPOMENA UZ OBJAVU U GLASILU KOMOREI NA WEB STRANICI KOMORE U TRAJANJU OD 60 DANA

Obrazloženje ispušteno kao nepotrebno.

SUD ČASTI Hrvatske obrtničke komoreZagreb, Ilica 49/IIBroj: Op-I-108/09Zagreb, 2. travnja 2010. godine

PRESUDa

Sud časti Hrvatske obrtničke komore u vijeću sastavljenom od sudaca N. R., kao predsjednika vijeća, te Z. B. i I. V. kao članova vijeća uz sudjelovanje zapisničara J. Đ., odlučujući po prijavi prijaviteljice D. H. iz Dugog Sela, protiv prijavljenog Darka Tubića, vlasnika obrta za trgovinu i posredovanje »Hardveraj« iz Samobo-ra, Mirka Bogovića 56, radi povrede trgovačkih i poslovnih običaja u obavljanju obrta, nakon rasprave održane i zaključene u prisutnosti prijaviteljice, a u odsut-nosti prijavljenog dana 2. travnja 2010. godine

PrEsUdio JE

Prijavljeni Darko Tubić, vlasnik obrta za trgovinu i posredovanje »Hardveraj«

iz Samobora, Mirka Bogovića 56

odGovoran JE

što nije ispunio svoju ugovornu obvezu iz ugovora o kupoprodaji računalne opre-me, a predmet kupoprodaje bile su zvučna kartica, slušalice i oprema za hlađenje, iako je prijaviteljica isplatila prijavljenom iznos od 1.425,00 kuna,čime je učinio povredu poslovnih običaja u obavljanju obrta prema čl. 9 st. 1 točka 1 Pravilnika Suda časti Hrvatske obrtničke komore (NN 11/07. i 81/08.)pa mu se temeljem čl. 14. st. 1. točka 6. istog Pravilnika izriče mjera

PRIJEDLOG ZA ODUZIMANJE OBRTNICE U TRAJANJU OD 6 MJESECI

iJAVNA OPOMENA UZ OBJAVU U GLASILU KOMORE

I NA WEB STRANICI KOMORE U TRAJANJU OD 60 DANA

Obrazloženje ispušteno kao nepotrebno.

SUD ČASTIHrvatske obrtničke komoreZagreb, Ilica 49/IIBroj: O-II-35/2010Zagreb, 21. lipnja 2010. g.

PRESUDa

Sud časti Hrvatske obrtničke komore u vijeću sastavljenom od sudaca P. B., kao predsjednika vijeća, te B. S.-P., V. F., A. C. i Z. Ć., kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara J. Đ., odlučujući po prijavi prijavitelja Hrvatske obrtničke komore, Ilica 49/II, Zagreb zastupane po Krešimiru Jušiću, dipl. iur., protiv prijavljene Biserke Keliš, iz Varaždina, Primorska 20, predsjednice Udruženja hrvatskih obrtni-ka Varaždin, Kukuljevićeva 13/II, Varaždin, zastupane po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Zrinka Kljaić i dr., Zagrebačka 31, Varaždin, radi povrede čl. 36., 37., 38. i 82. Statuta Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin, čl. 31. st. 1. toč. 18. Statuta Hrvatske obrtničke komore, čl. 66. st. 2. Zakona o obrtu te odluke Upravnog odbora Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin sa šeste sjednice održane 27. studenoga 2003. godine, odlučujući o žalbi prijavljene protiv prvostupanjske presude Suda časti Hrvatske obrtničke komore broj O-I-10/2010 od 6. svibnja 2010. g. na sjednici održanoj dana 21. lipnja 2010. g. bez nazočnosti stranaka

PrEsUdio JE

Odbija se žalba prijavljene kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda u cijelosti, koja glasi:

Prijavljena Biserka Keliš, predsjednica Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin, rođena 03. lipnja 1956. godine u Varaždinu, s prebivalištem u Varaždinu, Primorska 20

odGovorna JE

– što je:1) kao odgovorna osoba dopustila da se na sjednicama Skupštine Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin od 3. do 8. sjednice primjenjuje Odluka o izmjenama članka 16. st. 2. Statuta Udruženja, koja je donesena na konstituirajućoj sjednici Skupštine Udruženja održanoj 26. 10. 2006. godine, dakle neposredno nakon provedenih izbora, kojom je povećan broj članova Skupštine Udruženja sa 27 na 33 člana iako Odluku o izmjenama Statuta nije potvrdila Hrvatska obrtnička komora pa je zbog toga odluka protivna odredbama članka 82. Statuta Udruženja, odredbama čl. 31. toč. 18. Statuta HOK-a, odredbama članka 66. st. 2. Zakona o obrtu i Odluci o raspisivanju izbora za mandatno razdoblje od 2006. do 2010. godine te se ista nije mogla primjenjivati zbog čega 6 novoizabranih članova nije imalo status članova Skupštine iako su sudjelovali u radu Skupštine i donosili odluke,2) postupala suprotno odluci Upravnog odbora sa 6. sjednice održane 27. studenoga 2003. godine tako što je prije sjednice Upravnog odbora sklopila ugovore i isplaćivala avanse na teret proračuna Udruženja iznad iznosa od 5.000,00 kuna i to:– dana 14. kolovoza 2007. godine sklopila ugovor o izvedbi elektroinstalaterskih radova u vrijednosti 73.750,72 kn sa »Križanje« d.o.o., a dana 07. kolovoza 2007. godine platila dio ugovorenog iznosa od 25.000,00 kn;– dana 20. kolovoza 2007. g. sklopila ugovor o bravarskim radovima u vrijednosti od 49.243,00 kuna sa Građevinsko umjetničkom bravarijom Antun Canjuga, a dio ugovorenog iznosa od 14.586,01 kn + PDV isplatila dana 18. 08. 2007. godine;– dana 10. kolovoza 2007. godine sklopila ugovor o rekonstrukciji grijanja u vrijednosti od 270.018,04 kn sa PLIN-GRIJANJE-VODOVOD, STJEPAN LONJAK, Varaždin, a dio ugovorenog iznosa od 50.000,00 kuna platila 08. kolovoza 2007. godine te drugi dio u iznosu od 50.000,00 kuna dana 17. kolovoza 2007. godine;– dana 16. kolovoza 2007. g. isplatila obrtu »BI-EL«, čiji je vlasnik prijavljena Biserka Keliš, Varaždin iznos od 40.000,00 kuna, a dana 04. 09. 2007. godine iznos od 83.323,40 kuna iako je ugovor o izvedbi strojarskih radova ventilacije i klimatizacije sa obrtom u vlasništvu prijavljene u vrijednosti od 194.505,64 kuna sklopljen dana 07. rujna 2007. godine,3) dopustila da potpredsjednik udruženja Boris Kos dana 07. rujna 2007. godine ispred Udruženja sklopi i potpiše Ugovor o strojarskim radovima ventilacije i klimatizacije s obrtom »BI-EL«, vlasništvo prijavljene, a da mu ista kao predsjednica Udruženja nije dala ovlaštenje za potpis tog ugovora,– dakle, povrijedila je odredbe članaka 36., 37., 38., i 82. Statuta Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin, članka 31. st. 1. toč. 18. Statuta Hrvatske obrtničke komore, članka 66. st. 2. Zakona o obrtu te odluku Upravnog odbora Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin sa šeste sjednice održane 27. studenoga 2003. godine– pa je time počinila povredu iz čl. 9. st. 1. toč. 6. Pravilnika Suda časti Hrvatske obrtničke komore.Na temelju čl. 14. st. 1. toč. 7. i 8. Pravilnika Suda časti Hrvatske obrtničke komore prijavljenoj se

izriču mjere

PRESTANAK OBNAŠANJA FUNKCIJA U TIJELIMAI RADNIM TIJELIMA KOMORE, PODRUČNE OBRTNIČKE KOMORE ODNOSNO

UDRUŽENJA OBRTNIKA,i

ZABRANU OBNAŠANJA FUNKCIJA U TIJELIMA I RADNIM TIJELIMA KOMORE, PODRUČNE OBRTNIČKE KOMORE ODNOSNO UDRUŽENJA OBRTNIKA

ZA DVA (2) MANDATNA RAZDOBLJA.

Obrazloženje ispušteno kao nepotrebno.

Presuda je pravomoćna i izvršna sa danom 23. lipnja 2010. g.

www.hok.hr

25lipanj 2010.Obrtničke novine

www.hok.hr

2� Obrtničke novine lipanj 2010. ZADNJE VIJESTI

www.tiskara.vjesnik.hre-mail: tiskara�vjesnik.hrtel: (01) 61 61 700, fax: (01) 61 61 606

Od 1. srpnja na snagu stupaju iz-mjene Zakona o porezu na do-hodak kojima je smanjen broj i

visina stopa tog poreza što će povećati plaće, odnosno primanja oko 1,48 mili-juna građana, a bit će ukinuta i niža sto-pa kriznog poreza, stopa od 2 posto na plaće i mirovine u iznosima od 3.000 do 6.000 kuna.

Naime, 1. srpnja na snagu stupa ne-koliko novih zakonskih propisa, među njima već spomenute izmjene Zakona o porezu na dohodak, Zakona o po-sebnom porezu na plaće, mirovine i druga primanja, ali i izmjene Zakona o porezu na dobit, Zakona o šumama, itd. Izmjenama Zakona o posebnom porezu, sve isplate plaća, mirovina i drugih primitaka većih od 3.000 kuna, a manjih ili jednakih 6.000 kuna od 1. su srpnja oslobođene plaćanja kriznog poreza od 2 posto, što će značiti pove-ćanje tih mjesečnih primanja za 60 do 120 kuna.

Prema procjenama Porezne upra-ve, ukidanjem niže stope kriznog po-reza oko 720.000 zaposlenih osoba i 190.000 umirovljenika dobit će veća mjesečna primanja. Viša pak stopa kriz-

Ukida se stopa kriznog poreza od 2 postoiZmjeNe POReZNiH ZaKONa Od 1. SRPNja

Prema procjenama Porezne uprave, ukidanjem niže stope kriznog poreza oko 720.000 zaposlenih osoba i 190.000 umirovljenika dobit će veća mjesečna primanja

nog poreza na primanja veća od 6.000 kuna bit će, sukladno zakonskim izmje-nama, ukinuta početkom studenoga ove godine.

Nakon izmjena Zakona o porezu na dohodak i uvođenja novih poreznih stopa povećat će se neto primici za oko 1,48 milijuna građana, procjenjuju u Poreznoj upravi.

smanjene stope poreza na dohodak

Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak smanjuje se broj i visina stopa tog poreza – najniža stopa s dosadašnjih 15 posto smanjuje se na 12 posto, ostaje stopa od 25 posto, uki-daju se porezne stope od 35 i 45 po-sto, a uvodi se nova stopa od 40 posto. Pritom se porezna stopa od 12 posto

primjenjuje na poreznu osnovicu do visine dvostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka, odnosno do 3.600 kuna mjesečno, stopa od 25 posto na razliku porezne osnovice između dvo-strukog i šesterostrukog iznosa osnov-nog osobnog odbitka (između 3.600 i 10.800 kuna mjesečno), a stopa od 40 posto na poreznu osnovicu iznad šesterostrukog iznosa osnovnog osob-nog odbitka (iznad 10.800 kuna mje-sečno).

Kako je Zakonom o porezu na do-hodak propisano da se predujam pore-za na dohodak od nesamostalnog rada obračunava, obustavlja i uplaćuje pri-likom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate, iz Porezne uprave ističu da će se, slijedom toga, predujam poreza od 1. srpnja ove

godine obračunavati prema novim poreznim stopama. Time bi većina zaposlenih već u srpnju trebala dobiti veće plaće i to bi povećanje u najve-ćem broju slučajeva bilo od 100 do 200 kuna, dok bi neto plaće bile ma-nje samo građanima čija je bruto plaća između 24.000 i 45.700 kuna i njima bi bila manja od nekoliko kuna do 478 kuna mjesečno.

Ukidanje poreznih olakšicaOd 1. srpnja se, sukladno izmje-

nama Zakona o porezu na dohodak, ukidaju porezne olakšice na uplaćene premije životnog osiguranja s obiljež-jem štednje, dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja i dobrovolj-nog mirovinskog osiguranja (tzv. treći stup), izdaci za zdravstvene usluge i ortopedska pomagala te za stambene potrebe.

No, te će se olakšice ipak moći pri-znati u godišnjem obračunu poreza na dohodak za ovu godinu, ali samo za uplaćene do 30. lipnja 2010. i u ukup-nom iznosu do najviše 6.000 kuna.

Prvog srpnja na snagu stupaju i iz-mjene Zakona o porezu na dobit, a njima se posebno razlučuju privatna i potrošnja u poslovne svhe, uvodi reda u poslovanje međusobno povezanih poduzetnika te se želi spriječiti transak-cije prema off shore kompanijama.

Poduzetnici će pak od početka srpnja plaćati manju naknadu za općekorisne funkcije šuma, s obzirom na to da je izmjenama Zakona o šumama smanjen doprinos za opće korisne funkcije šuma za 25 posto, s dosadašnjih 0,07 posto na 0,0525 posto ukupnog prihoda. To bi gospodarstvenicima, prema procje-nama, trebalo smanjiti obveze za 115 milijuna kuna godišnje. (Hina)

uPRavNi OdbORImenovan Odbor za ravnopravnost

spolova

Upravni odbor je na 32. sjedni-ci održanoj 30. lipnja, donio

odluku o osnivanju novog Odbora za ravnopravnost spolova.

U ovaj Odbor imenovane su tri obrtnice i tri obrtnika: Ana Šerić-Konjikovac, koja je predsjednica Odbora za obilježavanje Godine žena u obrtništvu, Marija Lalić i Anka Šakić, članice tog Odbora, dok će strane »jačeg« spola zastu-pati Josip Novogradec, Slavko Faltak i Ivan Obad.

Odbor za ravnopravnost spo-lova imenovan je na preporuku Odbora za ravnopravnost spolo-va Hrvatskog sabora, po uzoru na istovjetne Odbore osnovane u svim županijama i gradovima.

Ujedno, to je bio jedan od za-ključaka tematske sjednice tog saborskog Odbora, posvećene problematici žena u obrtništvu održane 4. ožujka.

čitajte obrtničke novine na www.hok.hr!

Uz tiskano izdanje Obrtničkih novina koje dobivate na svoje kućne adrese, od nedavno smo na našoj web stranici www.hok.hr uveli i mogućnost pregledavanja novina u on-line izdanju. Stoga, ako zagubite svoje primjerke novina ili ne možete pronaći neki tekst, arhiva Obrtničkih novina na www.hok.hr vam je dostupna u svakom trenu!

on-line izdanje obrtničkih novina

www.hok.hr

27lipanj 2010.Obrtničke novine

NAKLADNIK:HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA,

PP 166, 10000 ZagrebTel: 01/4806 666; fax: 01/4846 610;

e-mail: hok@hok.hr

ZA NAKLADNIKA: MATO TOPIĆ,

PREDSJEDNIK HOK-a

REDAKCIJA: tel: 01/4812 262, 4806 695,

670, 643; fax: 01/4812 268;

e-mail: obrtnicke-novine@hok.hr

GLAVNA UREDNICA: SNJEŽANA TOMIĆ

IZVRŠNA UREDNICA: RENATA PULJIZ

ADMINISTRATOR: SUZANA MAMIĆ

MALI OGLASI (OBRTNIČKA BURZA): SUZANA MAMIĆ,

tel: 01/4812 262, 4806 643, e-mail: oglasi-on@hok.hr

UREĐIVAČKI KOLEGIJ: Odbor za informiranje Hrvatske

obrtničke komore

GRAFIČKA PRIPREMA, TISAK: VJESNIK d.d., Zagreb

MARKETING I DISTRIBUCIJA: PARK AVENIA d.o.o., Zagreb

tel: 01/3775 230; info@parkavenia.hr

NAKLADA: 100.000Rukopisi i fotografije se ne vraćaju

Obrtničke novineOBRTNIČKA BURZA

Poštovani obrtnici: oglasite svoje usluge

i proizvode u Obrtničkim novinama!

www.hok.hr

Javite nam se na kontakte:Tel: 01/48 06 643, 48 12 262

Fax: 01/48 12 268E-mail: obrtnicke-novine@hok.hr,

oglasi-on@hok.hr

Pogledajte naš novi web

http://www.hok.hr/cro/publikacije/marketing

PAMUČNA PLETIVASINGL (SUPREMA) FELPINA ELAST.RIB (FAINRIP) ELASTIČNI SINGLFELPA INTERLOK.PANDA SAMOBOR 01 3324 590

www.mediacom.hr Poslovno-

knjigovodstveni Windows programi za obrtnike, poduzeća i

ugostitelje. Besplatan demo CD.

Tel. 051/283-031, 098/328-029

Izrada profesionalnih web stranica koje zadovoljavaju potrebe posjetitelja i dovode potencijalne klijente do Vas.

Naručite još danas i postanite dio »WWW« svijeta.

www.smart-dizajn.com Kontakt mobitel: 095 9031 034 Kontakt osoba: Jasnica Turk

www.korp.hr, infokom@korp.hr, 021/395-999POSLOvnI PrOGrAMI kOrP:OBrT (rm ili posl. knjige) od 1600,00 kn PLAĆe od 900,00 knPUTNI NALOzI 400,00 knrecePcIJA od 1500,00 knTUrISTIčkA AGencIJA od 3900,00 kni ostali programi – tražimo zastupnike u prodaji

InFOkOMSOFTWAre & cOnSULTInG

daljinsko upravljanje i senzorska

vratawww.torauto-

matic.hr

NAZIV FIRME OPIS PONUDE ADRESA KONTAKT

PONUDA PRIMLJENA OD OBRTNO-PODJETNIŠKE ZBORNICE SLOVENIJE

Prodaje se kompletna linija za izradu izolacijskog stakla. Strojevi su stari 2 godine, a 2009. godine je linija u cijelosti obnovljena-servisirana.Visina linije je 1.4 metra, u upotrebi je i u odličnom stanju.

Za direktan kontakt nazvati:mobitel: 00386/41/662 736Ili u Hrvatskoj obrtničkoj komori;g. Dražen Horvat,Telefon: 01/48 06 650e-mail: drazen.horvat@hok.hr

MARINČIČ d.o.o.SLOVENIJA

Tvrtka se bavi otkupom, preradom i preradom drveta. Mjesečna količina obra-de drveta-piljene građe iznosi cca 1.000 m3. Tvrtka uz obradu drveta, izradu trupaca po narudžbi, izradu građevinskog materijala od drveta, podnih obloga, melje otpadni segment drvne mase i proizvodi biomasu kao pogon za sisteme centralnog grijanja.Nude se usluge i poslovna suradnja hrvatskim obrtnicima i tvrtkama.

MARINČIČ d.o.o.Zagorje 946257 PivkaSlovenija

Kontakt osoba: g. Janez Marinčić,Telefon: 00386/5/7575 250,Telefaks: 00386/5/7575 154,Mobitel: 00386/41/615 490e-mail: marincicdoo@siol.netweb: www.marincic.si

MAKRO-TEHNIK d.o.o.HRVATSKA

Tvrtka MAKRO-TEHNIK d.o.o. bavi se montažom i plasmanom montažnih hala (sportske, proizvodne, skladišne i dr.) i opreme za radionice kao eksklu-zivni zastupnik renomiranog proizvođača POLAKCZ. Hale i oprema zadovo-ljavaju najstrože norme i ateste proizvodnje. Traže se partneri za poslovnu suradnju i plasman za područje Hrvatske, BiH, Crne Gore, Kosova, Makedonije, Slovenije i Srbije.

MAKRO-TEHNIK d.o.o. Prijedorska 10, 10040 Zagreb, Hrvatska

Kontakt osoba: g. Antun Meštrović jr.,Telefon: 00385/1/2911 432,Telefaks: 00385/1/2911-218,e-mail: makro-tehnik@zg.htnet.hr web: www.polakcz.cz

»D. N. M. B.« STOLARSKI OBRTHRVATSKA

D.N.M.B. stolarski obrt patentirao je prilagodljivi sustav za odlaganje obuće jedinstven na svjetskom tržištu. Neke od karakteristika su veliki kapacitet za odlaganje obuće na malom prostoru (do 50 pari cipela u jednom ormaru), pre-glednost i praktičnost (svaki par na svom držaču), sustav ventilacije pomoću posebnih ventilacijskih otvora te mogućnost dodavanja posebno dizajniranog elementa ladičara s lijeve ili desne strane koji će svojim izgledom i funkcional-nošću zadovoljiti i najzahtjevnijeg kupca. Traže se poslovni partneri za izradu spomenutog sustava za odlaganje obuće – ormara za obuću.

»D. N. M. B.« stolarski obrtg. Danijel BlaškoVaraždinska cesta 6410360 SesveteHrvatska

Kontakt osoba: g. Danijel Blaško,Telefon: 00385/1/2002 655,Faks: 00385/1/5604 586,Mobitel: 00385/91/7854 931,e-mail: prodaja@dnmb.hrweb: www.dnmb.hr

BRAVARIJA I METALNA GALANTERIJA »CECELJA«HRVATSKA

Obrt se bavi obradom metala, CNC obradom metala i proizvodnjom strojnih dijelova, s dugogodišnjim iskustvom poslovanja za tvrtke sa inozemnog trži-šta.Nude se usluge proizvodnja dijelova i obrade temeljem nacrta, odnosno uzorka po željama i potrebama kupaca.

Bravarija i metalna galanterija »Cecelja«Cvjetna 10/142223 Varaždinske TopliceHrvatska

Kontakt osoba: g. Antun Cecelja,Telefon: 00385/42/633 314,Telefaks: 00385/42/633 314,e-mail: antun.cecelja1@vz.t-com.hr

Dodatni upiti u HOK-u; Dražen Horvat, telefon: 01/48 06 650, faks: 01/48 06 675 ili e-mail: drazen.horvat@hok.hr

međunarodna i domaća poslovna suradnja Pregled ponude i potražnje, lipanj 2010.

Anđelko Vojvoda, mr. sc.

GODINA VI, BROJ 27 – PRILOG OBRTNIČKIH NOVINA

Obrtnički savjetnik • O

BNOVLJENA 1994.

UTE M E L J E N A 1

852.

•

Visina vodnog doprinosa

Upravljanje vodama obuhvaća osi-guranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode za vodoopskrbu stanov-

ništva, gospodarske i osobne potrebe, zaštitu ljudi i njihove imovine od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda i po-stizanje i očuvanje dobrog stanja voda radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite njiho-ve imovine, zaštite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava. Načelo korištenja voda teme-lji se na racionalnosti i ekonomičnosti, što uvjetuje da je svaki korisnik vode obvezan koristiti vodu na način i u opsegu kojima se voda čuva od rasipanja i štetnih pro-mjena njezine kakvoće i ne onemogućuje zakonsko pravo korištenja vode drugim osobama. Prihod od vodnoga doprinosa koristi se za gradnju regulacijskih i zaštit-nih vodnih građevina, gradnju građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju, pro-vedbu preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava i podmirenje troškova pripremnih i pravnih radnji radi upisa jav-noga vodnoga dobra u zemljišne knjige i katastar, te kupnje i izvlaštenja nekretnina u korist javnoga vodnoga dobra.

Vodni doprinos plaća se na gradnju gra-đevina za koje se podnosi zahtjev za iz-davanje građevinske dozvole, a obveznik vodnoga doprinosa je investitor u smislu propisa o prostornom uređenju i gradnji. Osnovica za plaćanje vodnoga doprinosa prostorni je metar [m3] stvarnog obujma nove građevine, razlike između stvarnog obujma građevine koja se uklanja radi gradnje nove građevine i stvarnog obujma nove građevine, odnosno razlike izme-đu stvarnog obujma postojeće građevine koja se dograđuje ili nadograđuje i stvar-nog obujma dograđene ili izgrađene nove građevine. Osnovica za plaćanje vodnoga doprinosa za prometnice i druge otvorene građevine, četvorni je metar [m2]. Osnovi-ca za plaćanje vodnoga doprinosa za pro-duktovode i druge vodove koji su građe-vine, dužni je metar [m] tlocrtne površine. Vodni doprinos obračunava se rješenjem o obračunu vodnoga doprinosa koje donose i naplaćuju Hrvatske vode. Bez potvrde o plaćenom vodnom doprinosu, u cijelosti ili djelomično, ovisno kako je utvrđeno rješe-njem o obračunu vodnoga doprinosa inve-stitoru se ne može izdati akt o dopuštenju građenja sukladno posebnim propisima o prostornom uređenju i gradnji.

Iznosi vodnog doprinosaNa temelju članka 11. Zakona o finan-

ciranju vodnoga gospodarstva Vlada Re-

publike Hrvatske na 58. sjednici od 28. svibnja 2010. donijela je Uredbu o visini vodnoga doprinosa (dalje Uredba). U svr-hu određivanja visine vodnoga doprinosa, područje Republike Hrvatske dijeli se u tri zone: Zonu A, Zonu B i Zonu C. Zonu A čini Grad Zagreb i zaštićeno

obalno područje mora. Zonu B čini ostalo područje Republi-

ke Hrvatske, osim Zone A i Zone C. Zonu C čine područja posebne dr-

žavne skrbi.Izrazi iz Uredbe imaju sljedeće znače-

nje:»Zaštićeno obalno područje mora« za-

štićeno je obalno područje mora, u smislu propisa koji uređuju prostorno uređenje i gradnju;

»Područja posebne državne skrbi« su područja tako određena u smislu propisa

koji uređuju područja posebne državne skrbi;

»Poslovne građevine, osim proizvodnih građevina« zatvoreni su poslovni prostori (prostorije) koji su namijenjeni obavljanju gospodarskih djelatnosti, uključivši proda-ju ili drugi promet robe i usluga, kao npr. tr-govinu, prodajne centre, skladišta, garaže i manipulativne prostore, te izložbene pro-storije sajmova i druge slične prostorije;

»Stambene građevine za stalno sta-novanje« su više stambene zgrade i obi-teljske kuće koje su namijenjene stalnom stanovanju;

»Stambene građevine za povremeno stanovanje« kuće su za odmor i zgrade s apartmanskim stanovima namijenjene po-vremenom stanovanju;

»Objekti društvenog standarda i religijski objekti« su škole i druga učilišta, ustanove

Prihod od vodnoga doprinosa koristi se za gradnju regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, gradnju građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju, pro-vedbu preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava i podmirenje troškova pripremnih i pravnih radnji radi upisa javnoga vodnoga dobra u zemljiš-ne knjige i katastar, te kupnje i izvlaštenja nekretni-na u korist javnoga vodnoga dobra.

II Obrtničke novine SAVJETNIKlipanj 2010.

za predškolski odgoj, dječji vrtići i dnevni boravci, bolnice, klinike, poliklinike i domo-vi zdravlja, objekti studentske prehrane, objekti javne prehrane (javne kuhinje), mu-zeji i religijski objekti. Zatvoreni poslovni prostori koji su namijenjeni obavljanju dru-gih djelatnosti osim gospodarskih, uklju-čivši djelatnosti neprofitnih osoba, te tijela Republike Hrvatske, jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave izjedna-čeni su s objektima društvenog standarda i religijskim objektima;

Visina naknade

Tarifni broj Osnovica Jed. A B C

1. Poslovne građevine, osim proizvodnih građevina m3 52,50 31,50 15,75

2. Stambene građevine za stalno stanovanje:

2a. Obiteljske kuće do 400 m2 m3 22,50 15,00 5,60

2b. Ostale stambene građevine za stalno stanovanje m3 31,50 21,00 7,85

3. Stambene građevine za povremeno stanovanje m3 42,00 26,25 13,15

4. Objekti društvenog standarda i religijski objekti m3 13,10 7,85 2,60

5. Proizvodne građevine m3 9,35 5,60 1,85

6. Prometne građevine m2 3,65 1,05 0,55

7. Produktovodi m 7,85 5,25 2,60

8. Kabelska kanalizacija m 15,75 10,50 5,25

9. Otvorene poslovne građevine m2 26,25 15,75 5,25

10. Druge otvorene građevine m2 13,10 7,85 2,60

»Proizvodne građevine« zatvoreni su poslovni prostori (prostorije), namijenjeni za proizvodne i servisne svrhe (popravak, remont i održavanje), te prostorije za istra-živanja i ispitivanja (laboratoriji i druge slič-ne prostorije);

»Prometne građevine« su otvorene građevine i pojas uz njih, namijenjeni za prometovanje vozila, plovila i drugih pro-metala, te uzlijetanje, slijetanje i smještaj zrakoplova, uključivši autoceste, ostale ceste, pruge, uzletno-sletne staze, stajan-ke i staze za vožnju (rulne staze) na aero-dromima i helidromima, prevodnice i druge građevine slične namjene;

»Produktovodi« su infrastrukturne građevine namijenjene prijenosu struje, transportu energenata (nafte, plina i dr.), vode, otpadnih voda i elektroničkih komu-nikacijskih signala, uključivši dalekovode, naftovode, plinovode, toplovode, vodovo-de, kanalizacijske vodove i ispuste i druge građevine slične namjene;

»Kabelska kanalizacija« su produktovo-di, odnosno dio elektroničke komunikacij-

ske infrastrukture koji se sastoji od mreže podzemnih cijevi od pogodnog materijala, kabelskih zdenaca i kabelskih galerija, koja služi za postavljanje i zaštitu elektroničkih komunikacijskih kabela;

»Otvorene poslovne građevine« otvore-ne su građevine namijenjene za proizvod-ne, servisne (popravak, remont i održava-nje), skladišne i parkirne svrhe, odnosno namijenjene kao manipulativne površine, prostori za pretovar, utovar i privez (lučke površine, dokovi, molovi, pristani i druge

slične građevine), prostori za prodaju ili drugi promet robe i usluga, izložbeni pro-stori, te druge građevine;

»Druge otvorene građevine« otvorene su građevine koje nisu otvorene poslovne građevine, a namijenjene su za šport, re-kreaciju, za poduku i vježbe, te druge slič-ne djelatnosti, uključivo bazene, igrališta, otvorena kupališta, vježbališta i poligone, te druge slične građevine.

Uključivanje HOK u povjerenstvo za izradu akata u vezi Uredbe o visini vodno-ga doprinosa daje smanjenje tarifa visine vodnog doprinosa za 25%. Visina vodnoga doprinosa određuje se u kunama po jedini-ci prikazanoj u tablici.

Na građevinu koja ima više različitih na-mjena primijenit će se više odgovarajućih visina vodnoga doprinosa. Ako građevina svojim obujmom, površinom, odnosno du-ljinom prelazi granicu zona, na njene dije-love primijenit će se visina vodnoga dopri-nosa one zone u kojoj se ti dijelovi grade. Iznimno na gradnju stambenih građevina za stalno stanovanje na otoku iz tarifnoga broja 2., investitori kojih su fizičke osobe, osim obrtnika i osoba slobodnih zanima-nja, primijenit će se visina vodnoga dopri-nosa koja važi u Zoni C.

Javnopravna tijela koja vode postupak izdavanja akata kojima se odobrava građe-nje, odnosno izvedeno stanje, dostavljaju Hrvatskim vodama, po službenoj dužnosti, dokumentaciju potrebnu za obračun vodno-ga doprinosa (preslika zahtjeva za izdavanje akta kojim se odobrava građenje, odnosno izvedeno stanje i projektnu dokumentaciju). Zahtijeva se dostava od strane investitora, odnosno projektanta popunjenih obrasca, propisanih propisom iz članka 76. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, koji se odnosi na obračun i naplatu vodnoga dopri-nosa. Vodni se doprinos plaća jednokratno ili u obrocima, a svi upravni postupci zapo-četi do stupanja na snagu Uredbe, dovršit će se po odredbama Uredbe o visini vodno-ga doprinosa iz 2006.

Visina vodnoga doprinosa određuje se u kunama po jedinici prikazanoj u tablici

IIIObrtničke novineSAVJETNIK lipanj 2010.

Evidencije o radnicimaU »Narodnim novinama« broj 66 od

28. svibnja 2010. godine objavljen je novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, koji je stupio na snagu od 1. lipnja 2010. godine.

Pravilnik je donio ministar gospodarstva, slijedom obveze i ovlasti iz novog Zakona o radu (NN 149/09.).

Propisana obveza vođenja evidencija za obrtnike koji imaju zaposlene radnike nije novost jer su i do sada bile obvezne temeljem Zakona o evidencijama u oblasti rada (Sl. list SFRJ 17/1990.) koji je iza-zivao dosta teškoće u njegovoj primjeni, najviše zbog sadržajne neusklađenosti s novim propisima RH.

Novim Zakonom o radu i ovim Pravilni-kom propisane su dvije evidencije:1. evidencija o radnicima2. evidencija o radnom vremenu.

Evidencija o radnom vremenu mora biti dostupna u poslovnom prostoru, odnosno na mjestu rada radnika.

ZOR EVIDENCIJE

Obvezne evidencije prema Zakonu o radu

Matični broj 11/2000. prijašnji kasnijiIme i PrezimeStjepan Matić

dan, mjesec i godina rođenja13. 07. 1974.

prebivalište/boravišteKarlovac,Duga ul. 12

državljanstvo

RHOIB: 12345678910 X M  ŽStručnost i iskustvo

završeno obrazovanjeSSS trgovac

osposobljavanje i usavršavanje ukupni mirovinski staž do početka rada7 godina

radna dozvola (trajanje)

Radno mjesto

naziv poslaprodavač u trgovini mješovitom robom

mjesto radaKarlovac,Zagrebačka 8b

tjedno radno vrijeme (puno/nepuno ili skraćeno)40 sati

staž osiguranja s povećanim trajanjem

utvrđivanje radne sposobnosti

Radni odnosdatum ugovora (potvrde)18. 12. 1999.

dan početka rada1. 1. 2000.

 određeno vrijemeX neodređeno vrijeme

dan prestankarazlog: mirovanje

Ostalox probni radtrajanje6 mjeseci

 pripravnički staž rad u inozemstvutrajanje

 produženo mirovinsko za sezonske poslove

ugovorena zabrana natjecanjatrajanje

Bilješke i napomene (st. 3. i 4. čl. 3. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima)

Evidencija o zaposlenim radnicima, odnosno »matična knjiga radnika«, koja sadrži sve propisane podatke, ako se vodi u obliku knjige, mogla bi izgledati na primjer ovako:

»Kivi« trgovački obrt(naziv i vrsta obrta)

vl. Marija Krznarić(ime i prezime vlasnika)

Karlovac, Zagrebačka 8b(sjedište i adresa obrta)

EVIDENCIJA O ZAPOSLENIM RADNICIMA

Radnik ima pravo uvida u obje ove evi-dencije.

Evidencija o radnicima, (tzv. »matična knjiga radnika«) je evidencija o radnicima čiji oblik nije propisan u smislu obrasca, no propisan je sadržaj tj. podaci koje mora sadržavati. Nova propisana evidencija po količini podataka još je složenija u odnosu na prethodnu.

Pravilnikom je propisano da obrtnik poslodavac, osim nabrojanih obveznih podataka o radnicima, mora u evidenciji osigurati još i druge podatke koji utječu na ostvarivanje prava radnika u vezi s radnim odnosom, kao što su:– trudnoća, – roditeljstvo,– dojenje djeteta, – status samohranog roditelja ili status

posvojitelja, – profesionalna bolest ili ozljeda na radu, – obveze uzdržavanja, – podatak o drugom poslodavcu za radni-

ka u nepunom radnom vremenu,

– drugi podaci za radnike zaposlene na stalnim sezonskim poslovima,

– radnike na izdvojenom mjestu rada, – radnike upućene u inozemstvo.

Prema svojim potrebama, obrtnik može i proširiti opseg podataka koje vodi, no tre-ba voditi računa da je za sve druge osobne podatke, za koje Zakonom o radu i ovim Pravilnikom nije propisana obveza priku-pljanja, potrebno pribaviti privolu radnika, te da se ti podaci smiju koristiti samo u svrhu s kojom je radnik upoznat, suklad-no odredbama čl. 6. i 7. Zakona o zaštiti osobnih podataka (NN 103/03.). Također, ne treba nikako zaboraviti da, nakon uvo-đenja evidencije o radnicima ili izmjene njenog sadržaja sukladno Pravilniku, sve izmjene treba prijaviti Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP) jer je svaka evi-dencija o radnicima ujedno i zbirka osob-nih podataka.

Evidencija o radnicima mora se čuvati trajno, bilo da je vođena u obliku knjige ili elektroničke baze podataka.

IV Obrtničke novine SAVJETNIKlipanj 2010.

EVIDENCIJA O NAUČNICIMA

Matični broj N01/2009 prijašnji kasniji

Ime i prezimeTatjana Horvat

dan, mjesec i godina ro-đenja27. 02. 1994.

OIB:10987654321

 MX Ž

prebivalište/boravišteKarlovac, Kamenita ul. 12

naziv poslaprodavač u trgovini mješovitom robom

mjesto radaKarlovac,Zagrebačka 8b

akt temeljem kojeg radiUgovor o naukovanju br: TŠ26/09

dan početka rada10. 9. 2009.

dan prestanka28. 6. 2010.

Bilješke i napomene (st. 3. i 4. čl. 3. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima)

Evidencija o radnom vremenu također se može voditi na papiru ili u elektroničkom obli-ku. Obrazac nije propisan, no propisani su obavezni podaci. Mora se voditi po razdoblji-ma isplate plaće. Stoga evidencija može biti tablica kalendara za mjesec dana sa poda-

EVIDENCIJA O RADNOM VREMENU

EVIDENCIJA O RADNOM VREMENU RADNIKA za mjesec lipanj 2010. godine

cima o odrađenim satima ili danima za koje se isplaćuje naknada plaće i drugi podaci o odsutnosti radnika. Način upisivanja (kratica ili drugi način) određuje poslodavac.

Ukoliko neki podatak obrtniku poslo-davcu nije poznat na kraju radnog dana

radnika, dužan ga je evidentirati odmah po saznanju toga podatka.

Evidencija se mora imati u poslovnom prostoru, odnosno na mjestu rada radnika, što se odnosi na radnike na izdvojenom mjestu rada.

ime i prezime Stjepan Matić01 poč 7,00 zavr 15,00 sati 8 noć prvr prekid ost (legenda):02 poč 7,00 zavr 15,00 sati 8 noć prvr prekid ost (legenda):03 poč zavr sati noć prvr prekid ost (legenda): DB04 poč 7,00 zavr 15,00 sati 8 noć prvr prekid ost (legenda):05 poč 7,00 zavr 17,00 sati 10 noć prvr prekid ost (legenda):06 poč zavr sati noć prvr prekid ost (legenda):07 poč 14,00 zavr 20,00 sati 6 noć prvr prekid ost (legenda):08 poč 14,00 zavr 20,00 sati 6 noć prvr prekid ost (legenda):09 poč 14,00 zavr 20,00 sati 6 noć prvr prekid ost (legenda):10 poč 14,00 zavr 20,00 sati 6 noć prvr prekid ost (legenda):11 poč 14,00 zavr 20,00 sati 6 noć prvr prekid ost (legenda):12 poč zavr sati noć prvr prekid ost (legenda):13 poč zavr sati noć prvr prekid ost (legenda):14 poč 7,00 zavr 15,00 sati 8 noć prvr prekid ost (legenda):15 poč 7,00 zavr 15,00 sati 8 noć prvr prekid ost (legenda):16 poč 7,00 zavr 15,00 sati 8 noć prvr prekid ost (legenda):17 poč 7,00 zavr 15,00 sati 8 noć prvr prekid ost (legenda):18 poč 7,00 zavr 15,00 sati 8 noć prvr prekid ost (legenda):19 poč 7,00 zavr 17,00 sati 10 noć prvr prekid ost (legenda):20 poč zavr sati noć prvr prekid ost (legenda):21 poč 14,00 zavr 20,00 sati 6 noć prvr prekid ost (legenda):22 poč zavr sati noć prvr prekid ost (legenda): DB23 poč 14,00 zavr 20,00 sati 6 noć prvr prekid ost (legenda):24 poč 14,00 zavr 20,00 sati 6 noć prvr prekid ost (legenda):25 poč zavr sati noć prvr prekid ost (legenda): DB26 poč zavr sati noć prvr prekid ost (legenda):27 poč zavr sati noć prvr prekid ost (legenda):28 poč 7,00 zavr 15,00 sati 8 noć prvr prekid ost (legenda):29 poč 7,00 zavr 15,00 sati 8 noć prvr prekid ost (legenda):30 poč 7,00 zavr 15,00 sati 8 noć prvr prekid ost (legenda):31 poč 7,00 zavr 15,00 sati 8 noć prvr prekid ost (legenda):01 poč 7,00 zavr 15,00 sati 8 noć prvr prekid ost legenda):napomena (preraspodjela): u jutarnjoj smjeni radno vrijeme je 50 sati, a u popodnevnoj 30 sati tjedno

Osim evidencije radnika – matične knjige, Pravilnikom je propisana i obveza evidentiranja drugih grupa osoba čijim se radom obrtnik koristi, a to su: radnici koje

Za ove grupe osoba predlaže se voditi posebnu evidenciju (knjigu ili bazu podataka), koja se mora čuvati najmanje šest godina, a u obliku knjige može izgledati na primjer ovako:

Legenda8 – sati provedeni na raduN – nedjeljaDB – državni blagdan

SP – službeni putBO – bolovanjeGO – godišnji odmorSD – slobodni dan

PD – plaćeni dopustND – neplaćeni dopustRD – rodiljni/roditeljski dopustTR – rad na terenu

PR – pripravnost za radOS – osobni izostanakŠ – štrajk LO – lockout

im je ustupila agencija; osobe na stručnom osposobljavanju za rad; redoviti studenti i učenici koji rade posredstvom ovlaštenih studentskih centara i srednjoškolskih usta-

nova; naučnicima tj. redovitim učenicima ustanova za strukovno obrazovanje koji kod obrtnika pohađaju praktičnu nastavu i vježbe.

VSAVJETNIK Obrtničke novine lipanj 2010.

II.) OSTALI TROŠKOVI (parkiranja, cestarine i sl.):

Sveukupno za isplatu (I+II) = ____________ kn

Datum obračuna:__________

Podnositelj naloga:

Obavezne evidencije pri korištenju privatnih automobila u poslovne svrhe

Božidar Zoričić

Ukoliko vlasnik obrta ili njegov zapo-slenik koristi svoj privatni automobil u poslovne svrhe, u porezno priznati

izdatak ulazi naknada do 2,00 kn po prije-đenom kilometru, a što je propisano čl. 13. st. 2. t. 5. Pravilnika o porezu na dohodak.

Kod službenog puta obračun se temelji na putnom nalogu, a kod korištenja osob-nih automobila za službene svrhe u mjestu odnosno naselju (loko-vožnja) potrebno je voditi podatke o prijeđenim kilometrima.

U svezi upita o vođenju propisanih evi-dencija pri korištenju prijevoznih sredstava posebice osobnih automobila, Središnji ured Porezne uprave dao je uputu o podacima koje treba osigurati i iz koje izdvajamo:

1. Korištenje privatnog automobila u svrhe službenog putovanja, u putnom nalogu obvezno se, uz ostale navedene elemente naloga za službeno putovanje, iskazuje i početno stanje brojila – kilome-tar/sat u trenutku kretanja na put te završ-no stanje brojila nakon povratka s puta.

Člankom 14. stavkom 2. Pravilnika propi-sano je da se izdaci za službena putovanja iz članka 13. Pravilnika (dnevnice, naknade

prijevoznih troškova, naknade korištenja privatnog automobila u službene svrhe, troškovi noćenja i drugo) obračunavaju na temelju urednog i vjerodostojnog putnog na-loga i priloženih isprava kojima se dokazuju izdaci i drugi podaci navedeni na putnom nalogu. Neovisno u kojem obliku se izdaje, putni nalog kao vjerodostojna isprava sa-drži osobito sljedeće podatke:

– nadnevak izdavanja,– ime i prezime osobe koja se upućuje

na službeno putovanje,– mjesto u koje osoba putuje,– svrha putovanja,– vrijeme trajanja putovanja,– vrijeme kretanja na put,– podatke o prijevoznom sredstvu kojim

se putuje (ako se putuje automobilom potrebno je navesti marku i registarsku oznaku automobila, početno i završno stanje brojila – kilometar/sat),

– vrijeme povratka s puta,– potpis ovlaštene osobe i pečat,– obračun troškova i likvidacija obračuna,– izvješće s puta.Uz putni nalog obvezno se prilažu ispra-

ve kojima se dokazuju nastali izdaci, i to oso-bito: računi za cestarine, preslike ili potvrde putnih karata, računi za smještaj, i drugo.

2. Ako se privatni automobil koristi za službene svrhe u mjestu, odnosno nase-lju (loko-vožnja), osoba koja koristi automo-bil obvezna je voditi dnevnu evidenciju za obračun naknade za korištenje automobila, koja osobito sadrži podatke o: nadnevku i vremenu korištenja automobila, broju prije-đenih kilometara i nazive prijeđenih lokacija, podatke o automobilu (marka i registarska oznaka automobila), izvješće o radu. U evi-denciju se obvezno unosi i početno i završno stanje brojila – kilometar/sat automobila, i to: dnevno za prijeđene lokacije u službene svr-he te ukupno na početku i na kraju obračun-skog razdoblja. Nadalje, evidencija obvezno sadrži i ime/naziv i adresu poslodavca, od-nosno isplatitelja primitka, nadnevak obra-čuna i obračun te iznos primitka za isplatu i potpis ovlaštene osobe.

Izmjenom Pravilnika o porezu na do-hodak (NN br.68/07.), koja je stupila na snagu 02. srpnja 2007. godine, više se ne treba putnom nalogu prilagati račune za gorivo, ako se na službenom putu koristi privatni automobil. Samim time, računi za gorivo se ne trebaju prilagati ni evidenciji o prijeđenim kilometrima koju je potrebno voditi kod korištenja privatnog automobila u službene svrhe (loko-vožnja).

Primjer obrasca za evidenciju uporabe privatnog automobila u službene svrhe u mjestu (loko-vožnja)

________________________naziv obrta________________________adresa

NALOG za upotrebu privatnog automobila u službene svrhe (loko–vožnja)

Ime i prezime:___________________________________Funkcija (radno mjesto):______________________________Marka vozila i registarski broj:_____________________________________

I.) OBRAČUN PRIJEĐENIH KILOMETARA

DatumPočetno stanje brojila

Završno stanjebrojila

Relacija Vrijeme Prijeđenikilometri

Naknada 2 kn/km

Ukupno Svrhaputovanja

M. P.

Zakonski predstavnik poduzetnika:

VI Obrtničke novine SAVJETNIKlipanj 2010.

Ministarstvo turizma u sklopu Pro-grama IPARD ponudilo je kreditna sredstva interesantna za razvoj

turizma na selu ( ruralni turizam) pod na-zivom »Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti« IPA kompo-nenta V, Mjera 302.

Unutar Mjere 302 dozvoljena su ula-ganja za sektore: – sektor ruralnog tu-rizma; – sektor tradicijski obrti; – sektor izravne prodaje; – sektor slatkovodne aqu-akulture; – sektor usluga; – sektor pogo-na za preradu na farmama, – sektor pro-izvodnje gljiva te sektor obnovljivih izvora energije.

Ovom mjerom se potiču ulaganja u nove i postojeće turističke kapacitete: u izgradnju i/ili preuređenje i/ili opremanje objekata za pružanje turističkih usluga, kao što su sobe, sanitarije i drugi objekti, uključujući i one za držanje životinja koji se koriste u turizmu, objekti za rekreaciju, turistički kampovi; u poboljšanja vanjskog prostora (za jahanje, sportski ribolov na unutarnjim vodama, planinski biciklizam, eko-staze), obnovu starih zgrada (podru-ma, mlinova i slično).

Raspisivanje prvog javnog poziva za dodjelu sredstava u okviru mjere 3. očeku-je se u trećem kvartalu ove godine.

Razvoj ruralnog turizma

Lenko Ugrinić, dipl. oec. savjetnik za ugostiteljstvo i turizam

Krajnji korisnici (prijavitelji projekata) u okviru mjere 3.2. IPARD programa (novi kod 302), koja osim ruralnog turizma obu-hvaća i druge aktivnosti, mogu biti fizičke ili pravne osobe registrirane za određenu djelatnost u skladu sa nacionalnim zako-nodavstvom u sektorima: ruralni turizam, pogoni za preradu na farmama, sektor izravne prodaje, slatkovodna aquakultura, obnovljivi izvori energije, sektor usluga. Obveza je prema Zakonu o poticanju ra-zvoja malog gospodarstva da spadaju u mikro poduzeća u sustavu PDV-a.

Korisnicima IPARD programa u Repu-blici Hrvatskoj od 2007. do 2011. godine će za provedbu projekata u okviru sva tri programom zacrtana prioriteta biti dostup-no 179,000.000,00 eura potpore.

Opći uvjeti prihvatljivosti ulaganja u okviru mjere 3.2. Programa (novi kod 302) navode se u odjeljku 5.3.26. dokumenta »IPARD 2007.– 2013., Plan poljoprivred-nog i ruralnog razvoja«.

Specifični kriteriji prihvatljivosti pro-jekata s područja ruralnog turizma su: 1. Korisnik treba biti registriran u skladu s

propisima koji uređuju područja ugosti-teljstva i/ili pružanja usluga u turizmu za djelatnost koju obavlja (Zakon o pruža-nju usluga u turizmu NN 68/07., Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti NN 138/06., NN 43/09.).

2. Ulaganja su prihvatljiva samo u područ-jima gdje su prihvaćeni Projekti ukupnog

razvoja (PUR) i/ili Regionalni operativni program (ROP) i/ili Županijske razvojne strategije (ŽRS) koji navode ruralni tu-rizam kao razvojni sektor, a sama ula-ganja moraju biti u skladu s odredbama navedenih dokumenata.

3. Ulaganja su prihvatljiva samo u mjesti-ma klasificiranim u kategoriji »D« i osta-lim neklasificiranim mjestima, u skladu sa Pravilnikom o proglašavanju turistič-kih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u turističke razrede (NN 122/09., NN 9/10.).

4. Dozvoljeno je ulaganje u objekte s naj-više 20 duplih kreveta (maksimalno 40 spavaćih mjesta) po korisniku na kraju ulaganja.Podnositelj mora dokazati stručnu

osposobljenost za bavljenje predmet-nom djelatnošću sukladno zakonskim propisima. 1. Ulaganje treba zadovoljavati zakonske

standarde na kraju realizacije ulaganja;2. Ulaganje mora biti u skladu s odgovara-

jućim nacionalnim minimalnim standar-dima koji se odnose na zaštitu okoliša, javno zdravstvo (zdravstvena ispravnost hrane i kakvoća hrane), zdravlje životi-nja i bilja, dobrobit životinja i sigurnost na radu u vrijeme kad je odluka o dodjeli sredstava donesena;

3. Korisnik mora imati podmirene sve ob-veze prema državnom proračunu u tre-nutku prijave;

4. Ako je na nekom području uspostavljena i odobrena lokalna akcijska grupa (LAG) te je Ministarstvo odobrilo njihovu lokal-nu razvojnu strategiju, ulaganje treba biti u skladu s prioritetima tih strategija;

5. Ulaganja koja se sufinanciraju u okviru Komponente III IPA-e neće se financirati u okviru Mjere 302. U poslovnom planu podnositelj mora

dokazati ekonomsku održivost podnosite-lja i projekta na kraju realizacije ulaganja. Poslovni plan treba biti izrađen u skladu s predloškom.

Kriteriji i pokazatelji koji će se kori-stiti za procjenu ekonomske održivosti podnositelja:1. jednostavniji poslovni plan: za ula-

ganja do 27.000 EUR – za procjenu svih podnositelja koristit će se sljedeći pokazatelj:– profitabilnost – dobit poslije oporezi-

vanja treba biti pozitivna od prve do zadnje godine ekonomskog vijeka trajanja projekta

2. potpuni poslovni plan/investicijska studija: za ulaganja koja prelaze 27.000 EURa) za procjenu obiteljskih poljoprivred-

nih gospodarstava (OPG) i obrta koji su obveznici poreza na dohodak ko-ristit će se sljedeći pokazatelji:

– omjer obveza i kapitala ((kratkoročne obveze+dugoročne obveze) / (kapital i rezerve)) te izračunati koeficijent ne smije biti veći od 4.

VIISAVJETNIK Obrtničke novine lipanj 2010.

b) za procjenu društava i obrta koji su obveznici poreza na dobit koristit će se sljedeći pokazatelji:

– pokazatelj tekuće likvidnosti (kratko-trajna imovina/kratkoročne obveze) te izračunati koeficijent ne smije biti manji od 0,9

– odnos prihoda i rashoda (ukupni pri-hodi/ukupni rashodi) te izračunati ko-eficijent ne smije biti manji od 1

– omjer obveza i kapitala ((kratkoročne obveze+dugoročne obveze) / (kapital i rezerve)) te izračunati koeficijent ne smije biti veći od 4.

Kriteriji i pokazatelji koji će se kori-stiti za procjenu ekonomske održivosti projekta su sljedeći:1. jednostavniji poslovni plan: za ulaga-

nja do 27.000 EUR – za procjenu svih podnositelja koristit će se sljedeći poka-zatelj:– likvidnost – kumulativ financijskog

tijeka treba biti pozitivan od prve do zadnje godine ekonomskog vijeka trajanja projekta.

2. potpuni poslovni plan/investicijska studija: za ulaganja koja prelaze 27.000 EURa) interna stopa rentabilnosti veća od

realne kamatne stope dobivenog kre-dita te veća od 5%,

b) neto sadašnja vrijednost jednaka ili veća od 0 uz korištenje diskontne stope ne manje od realne kamatne stope dobivenog kredita,

c) razdoblje povrata investicije ne duže od ekonomskog vijeka trajanja projekta.

Financiranje1. Sredstva potpore za Mjeru 302. osigu-

ravaju se iz proračuna Europske unije i Republike Hrvatske, od čega Europska unija sudjeluje sa 75% udjela, a Repu-blika Hrvatska s 25% udjela.

2. Maksimalna ukupna vrijednost prihvat-ljivih troškova ulaganja po projektu je 150.000,00 EUR.

3. Iznos potpore će biti 50% ukupnog pri-hvatljivog ulaganja u projekt.

4. Dozvoljena su maksimalno tri prihvatlji-va ulaganja po korisniku unutar vremen-skog okvira IPARD-a. Prijava za sljede-će ulaganje se može podnijeti tek nakon dovršenja (završnog plaćanja) prethod-nog ulaganja.

5. Plaćanje za izvršeno ulaganje bit će jednoobročno, sukladno ugovoru koji je korisnik potpisao s IPARD Agencijom. Prihvatljivi troškovi su ograničeni na:

1. izgradnju ili poboljšanje nepokretne imo-vine;

2. kupnju novih strojeva i opreme, uklju-čujući računalni softver, opće troškove poput naknada za arhitekte, inženjere i druge savjetodavne naknade, studije izvedivosti, kupnju prava na patente i licence do gornje granice od 12% troš-kova navedenih u točkama a) i b) od kojih su troškovi poslovnog plana pri-hvatljivi do 2%, ali ne više od 2.000 €.

3. Vrijednost prihvatljivih izdataka utvrđuje se bez PDV-a.

4. Nabavljena roba, radovi i usluge moraju potjecati iz zemalja EU-a, Hrvatske, Bo-sne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Crne Gore, Makedonije, Turske, Albanije, Alži-ra, Armenije, Azerbajdžana, Bjelorusije, Egipta, Gruzije, Izraela, Jordana, Libano-na, Libije, Moldavije, Maroka, Palestin-ske Samouprave Zapadne obale i Poja-sa Gaze, Rusije, Sirije, Tunisa, Ukrajine te Norveške, Lihtenštajna i Islanda.

5. Sva oprema nakon nabave mora biti vo-đena u Popisu dugotrajne imovine.Napomene:

1. Aktivnosti vezane za ulaganja predviđe-na projektom ne smiju započeti prije stu-panja na snagu IPARD Ugovora, osim pripremnih radova.

2. Pripremni radovi uključuju pripremu tehnološko-tehničke dokumentacije, izradu ekonomske dokumentacije, stje-canje vlasništva na nekretninama na kojoj će se obavljati investicija, dobiva-nje građevinske dozvole i s njima veza-ne aktivnosti.

3. Ako su aktivnosti započete prije stupa-

Detaljnije informacije o Progra-mu dostupne su na www.mps.hr/defa-ult.aspx?id=4787 Temeljni dokument IPARD 2007-2013, Plan poljoprivrednog i ruralnog razvoja dostupan je na: http://server01.globaldizajn.hr/mps.hr/User-DocsImages/IPARD%20PROGRAM%20HR%20v2.pdf i na www.strategija.hr

Kontakt: Ministarstvo poljoprivre-de, ribarstva i vodnog gospodarstva Uprava za ruralni razvoj – Upravna direkcija SAPARD/IPARD programa Sektor za upravljanje programima ru-ralnog razvoja EU Tugomir Majdak, načelnik tugomir.majdak@mps.hr, tel. 01 6109 512

Srodni sadržaj – domaći poticaji razvoju seoskog turizma: • Ministarstvo turizma ima do

31. prosinca 2011. godine otvoren javni poziv za uključivanje u program kreditiranja seoskog turizma, pod nazivom »Razvoj turizma na selu« (informacija na:

www.mint.hr/default.aspx?id=4241) • Informacije o natječaju za dodjeli

potpora za mjeru 9. »Razvoj seo-skog, lovnog i ribolovnog turizma« za 2010. godinu potražiti na mrežnoj stranici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i vodnog gospodarstva www.mps.hr

Primajte poslovne informacije e-mailom!Da biste mogli dobivati »HOK besplatne poslovne informa-

cije«, morate se prijaviti na Mailing listu. Prijava se obavlja u četiri koraka:

 Pošaljite iz Vašeg programa za pisanje e-pošte praznu po-ruku na adresu (bez teksta u Naslovu i Predmetu):

e-obrtnici-list-subscribe@hok.hr

Mailing Server će Vas povratnom porukom obavijestiti da je zaprimio Vašu predbilježbu.

Potvrdite Mailing Serveru Vašu predbilježbu slanjem od-govora (tzv. »RE«).

Mailing Server u povratnoj poruci Vas obavještava da ste predbilježeni.

U današnjem poslovnom svijetu prava informacija u pravo vrijeme može predstavljati značajnu prednost u odnosu na konkurenciju.

Hrvatska obrtnička komora, kroz djelovanje Savjetodavne službe, omogućuje korištenje stručnih savjeta iz područja pra-va, tehnike, poreza i poslovanja u obrtu, financiranja obrta, te iz područja poljoprivrede i ugostiteljstva, svakom prijavljenom obrtniku i drugim zainteresiranima – na e-mail adresu.

Kao nova usluga Hrvatske obrtničke komore, slanje infor-macija o poslovanju u obrtu putem elektronske pošte započelo je od ove godine i besplatno je za sve zainteresirane.

Informacije se šalju osobno svakom prijavljenom na njegovu e-mail adresu, periodički, ovisno o aktualnostima iz poslovanja obrtnika.

Zainteresirani za takav oblik informiranja trebaju se prijaviti na:

e-obrtnici-list-subscribe@hok.hr

nja na snagu IPARD Ugovora, takve aktivnosti ne mogu biti predmet sufinan-ciranja IPARD sredstvima.

4. Pripremni radovi moraju biti obavljeni prije potpisivanja IPARD Ugovora, od-nosno prije prijavljivanja na natječaj, te se ne smatraju dozvoljenim izdacima i ne sufinanciraju se sredstvima IPARD programa, osim u slučajevima kada se radi o općim izdacima iz članka xy. stav-ka xy. točke xy, te članka xy. stavka xy. točke xy ovoga Pravilnika.

– otvaranje obrta– radno pravo, mirovinsko

i zdravstveno osiguranje– porezi, doprinosi i car-

ine– krediti i potpore

– tehnika i tehnologija– turizam i ugostiteljstvo– poljoprivreda i potpore

u poljoprivredi– ostala pitanja i savjeti o

poslovanju obrta

(po cijeni iz fiksne mreže od 0,28 kn/min, bez dodatnih naknada)Svakog radnog dana

od 8 do 12 sati

Pitanja možete postaviti i pisanim putemna fax: 01/48 06 675

E-mail: savjetodavna-sluzba@hok.hrhttp://infos.hok.hr/

HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE

ODGOVARA NA VAŠA PITANJAiz područja:

062 000 026SAVJETODAVNA SLUŽBA

VIII Obrtničke novine SAVJETNIKlipanj 2010.

Tehnologija u poljoprivrednoj proizvod-nji svake se godine mijenja i prilago-đava, klimatskim i drugim uvjetima.

Upravo zato današnja je poljoprivredna proizvodnja vrlo dinamična, složena, a kako mora biti kreativna, zahtijeva veliko znanje.

O integriranoj zaštiti bilja smo već pisali na stranicama naših novina. Ona predstav-lja bitan dio integrirane proizvodnje poljo-privrednih proizvoda i u mnogim kulturama postavlja ključne uvjete toj proizvodnji.

Da se podsjetimo, integrirana zaštita pred-stavlja sistem zaštite bilja koji podrazumijeva korištenje svih raspoloživih metoda suzbija-nja štetočina, uzročnika bolesti i korova (uz-goj otpornih sorti, agrotehničke, mehaničke, biološke, kemijske i dr.) u cilju sprečavanja

Integrirana proizvodnja poljoprivrednih proizvoda

porasta njihove brojnosti preko granice kod koje dolazi do ekonomski značajnih šteta.

Ovim sistemom dozvoljava se izvjesna prisutnost štetočina ispod ekonomskog praga štetnosti, ali ne i njihovo uništavanje po svaku cijenu. Prag štetnosti je stupanj napada štetnih organizama koji prijeti ve-ćim štetama na biljkama od vrijednosti po-duzete zaštite.

Provođenjem mjera integrirane zaštite smanjuje se broj kemijskih tretiranja, čime se čuva i omogućava veća aktivnost pri-rodnih neprijatelja i samim time smanjuje se onečišćenje okoliša i što je najvažnije pridonosi poboljšanju kvalitete proizvoda (food safety) koji služi za prehranu ljudi.

U ožujku ove godine izašao je Pravilnik o integriranoj proizvodnji poljoprivred-nih proizvoda (NN, 32/10.) koji uređuje sustav integrirane proizvodnje poljopri-vrednih proizvoda, način i uvjete upisa u

Ivica Kostović, savjetnik za poljoprivredu

Upisnik proizvođača u integriranoj proi-zvodnji, označavanje i stavljanje na tržište integriranih proizvoda.

Svaki proizvođač u integriranoj proi-zvodnji mora se pridržavati određenih teh-noloških uputa.

Tehnološke upute za integriranu proizvod-nju moraju biti usklađene s propisima o sred-stvima za zaštitu bilja, propisima o očuvanju prirode, propisima o dobroj poljoprivrednoj praksi te propisanim zahtjevima kakvoće za pojedine poljoprivredne proizvode, a pred-stavljaju opis agrotehničkih postupaka u in-tegriranoj proizvodnji za područje voćarstva, povrćarstva, vinogradarstva i ratarstva.

Tehnološke upute za integriranu proi-zvodnju poljoprivrednih proizvoda izrađuje Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i rural-nog razvoja i objavljuje ih na svojoj web-stranici do 20. prosinca tekuće godine za sljedeću godinu.

Proizvod iz integrirane proizvodnje pri stavljanju na tržište mora biti označen su-kladno posebnom propisu o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane i poseb-nim propisima o kakvoći za pojedine poljo-privredne proizvode i označava se ozna-kom »integrirani proizvod«.

Kako bi udovoljili osnovnim principi-ma integrirane proizvodnje poljoprivred-nih proizvoda, a to je zaštita okoliša i si-guran konačni proizvod, treba omogućiti praćenje cijelog lanca proizvodnje, po-trebna je »sljedivost« proizvoda.

Pri prodaji i potrošnji treba znati tko je proizveo proizvod, kako bi se pozna-vanjem tehnologije proizvodnje kod konkretnog proizvođača mogla doka-zati sigurnost proizvoda.