sanja upoznavanje obitelji uciteljski copy · a. kada primiŠ isusa krista, primio si novi Život...
TRANSCRIPT
UPOZNAVANJE OBITELJI
RADOST PRONALAŽENJA NOVIH OTKRIĆA U ISUSU!
(UČITELJSKI PRIRUČNIK)
Forrest Dean Hackett, Jr.
“Postavljanje temelja za, mnoge vjerne generacije!”
Naziv izvornika: Naziv prijevoda:
Ime autora:
Copyright ©:
Copyright © za Hrvatsku:
Izdavač:
Prijevod: Tekst uredili: Lektura i korektura: Grafička priprema: Dizajn naslovnice:
Meet The FamilyUpoznavanje obitelji - učiteljski priručnik
dr. Forrest Dean Hackett Jr.
dr. Forrest Dean Hackett Jr.
Sva prava pridržana. Nijedan dio ove publikacije ne smije se umnožavati, fotokopirati niti na bilo koji drugi način reproducirati bez pismenog dopuštenja.
Crkva cjelovitog evanđelja
Crkva cjelovitog evanđeljaKneza Branimira 11, Zagreb
Marija JelićVedran Dulabić i Nino BuićSanja MatasićDanko MatasićDino Orčić
CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 647482.
UPOZNAVANJE OBITELJI
SADRŽAJ
1. ISKUSITI NOVI ŽIVOT 5
2. UPOZNAVANJE OBITELJSKOG SAVEZA 11
3. UPOZNAVANJE OBITELJSKE DINAMIKE 17
4. LJEPOTA DUHOVNOG JEZIKA 23
5. BIBLIJA - BOŽJA, A NE LJUDSKA RIJEČ 27
6. KAKO RAZGOVARATI S TATICOM 33
7. SLAVLJENJE I OBOŽAVANJE
8. KAKO HODATI 45
9. KAKO PODIJELITI ODUŠEVLJENJE 51
10. UPOZNAVANJE OBITELJSKOG IDENTITETA I STRUKTURE 57
11. UPOZNAVANJE OBITELJSKE VIZIJE
12. VJEROVANJE MOJE OBITELJI 67
13. TEMELJNE VRIJEDNOSTI I OPERATIVNE SMJERNICE
14. KAKO PREMOSTITI OBITELJSKE RAZLIKE 75
15. KLJUČ OBITELJSKIH BLAGOSLOVA 81
16. RADOST PREDANJA OBITELJI 87
Meet The FamilyUpoznavanje obitelji - učiteljski priručnik
dr. Forrest Dean Hackett Jr.
dr. Forrest Dean Hackett Jr.
Sva prava pridržana. Nijedan dio ove publikacije ne smije se umnožavati, fotokopirati niti na bilo koji drugi način reproducirati bez pismenog dopuštenja.
Crkva cjelovitog evanđelja
Crkva cjelovitog evanđeljaKneza Branimira 11, Zagreb
Marija JelićVedran Dulabić i Nino BuićSanja MatasićDanko MatasićDino Orčić
39
61
69
Upoznavanje
obitelji
5
Upoznavanje
obiteljiPRVA LEKCIJA
ISKUSITI NOVI ŽIVOT
“Tko vjeruje u Sina, ima život...” Isus (Iv 3:36)
I. POTREBA U SVAČIJEM SRCU
A. PRVO PITANJE KOJE SI MORAMO POSTAVITI: KOJI SU UVJETI ZA ULAZAK U NEBO?
1. Isus je odgovorio na to pitanje u Mt 5:48 - ´Dakle, budite savršeni kao
što je savršen vaš Otac nebeski.’
1 Pt 1: 15,16 - ´Budite sveti jer sam ja svet’.
2. Bog zahtijeva savršenost da bi čovjek mogao biti spašen.
3. Koliko ljudi poznaje nekoga tko je savršen?
4. Onda, tko ide u nebo? Nitko. Zašto?
B. ZATO ŠTO NITKO NA ZEMLJI NIJE SAVRŠEN
1. Rim 3: 9-18 - ´nema pravednoga ni samo jednoga...’
2. Rim 3:23 - ´Svi su sagriješili i lišeni su slave Božje’
C. ZAŠTO SU SVI NA ZEMLJI NEPRAVEDNI?
Ps 51:1-7 - Svi su ljudi rođeni u grijehu. U ljudskom životu i njegovu odnosu
s Bogom javlja se problem grijeha. Grijeh - pobuna protiv Boga1. Ljudi se
rađaju s ´prirodnom’ tendencijom da čine grijeh i žive u okružju koje čini
da je grijeh normalan način života. (NIV-DSB, 1675)2
Adam i Eva, prvi ljudi na Zemlji, postavili su temelje ljudske pobune protiv
svojeg Stvoritelja. Od njihova ´pada’ čovječanstvo živi u grijehu (Post 3).
2. (NIV-DSB) New International Version - Disciple’s Study Bible
1. Grijeh možemo definirati i kao ´bilo kakav propust da se suobličimo s Božjim moralnim zakonom bilo svojim djelima, stavovima ili karakterom.’ (Grudem, 1994: 490) Grijeh možemo, dakle, počiniti našim djelima, nedjelima, ali i stavovima. Grijeh se očituje u našem krivom odnosu prema Božjem moralnom zakonu (1 Iv 3: 4). Kad čovjeka usporedimo s Božjim standardima, vidimo koliko je grešan i koliko mu je potrebna Božja milost i spasenje.
6
Upoznavanje
obiteljiRim 5:12, 13 - svaki čovjek koji živi na Zemlji naslijedio je Adamovu grešnu
narav. Ta se narav manifestira u ljudskim svakodnevnim grešnim odlukama.
D. ŠTO JE POSLJEDICA GRIJEHA?
Grijeh je jedna od najozbiljnijih stvari u ljudskom životu jer je riječ o pitanju
života i smrti. Posljedice grijeha u ljudskom životu su mnogobrojne i nes-
agledive. Rim 6:23 - PLAĆA ZA GRIJEH JE SMRT. Smrt nije samo fizički pres-
tanak naših životnih funkcija, a Biblija govori i o ´duhovnoj smrti’ - odvo-
jenju od Boga (Otk 20:12-15). Bog je rekao čovjeku da će u trenutku
njegove neposlušnosti ´zacijelo umrijeti’ (Post 2:17b). Vidimo da je ovo
najpouzdanija statistika koja postoji - od 10 rođenih ljudi 10 ih umire. Grijeh
dovodi, kako do fizičke tako i do duhovne smrti.
Ostale posljedice grijeha u ljudskom životu
- Moralno sljepilo - ne razlikujemo dobro od zlog. Ne gledamo na Božje
zapovijedi kao na nešto što je dobro, nego ih relativiziramo (Post 3:4-7).
- Duhovno sljepilo - ne možemo vidjeti Božju slavu niti imati ispravan
odnos s njim. Grijeh stvara jaz između nas i Boga (Iz 59:1 i d.), Adam se
´pobojao Boga’ (Post 3:10b).
- Naša osobnost je izopačena - ne znamo istinski ljubiti niti primiti ljubav
od ljudi ni od Boga. Postajemo robovi u ljudskoj koži (Post 3:16,17).
Ne možemo djelotvorno ispunjavati Božji plan za svoj život.
- Međuljudski odnosi su poremećeni - Adam optužuje Evu za grijeh
(Post 3:12), između Kajina i Abela dolazi do bratoubilačkog sukoba
(Post 4: 1 i d.).
II. PREDIVNO RJEŠENJE
A. BOG JE PRAVEDAN I SVET TE STOGA MORA KAZNITI GRIJEH
PnZ 32:4 - ´... pravi su svi Njegovi putovi. Bog je on vjeran i bez zloće,
pravedan je on i pravičan.’
Ps 11:7 - ´Pravedan je Jahve i pravednost ljubi, čestiti će gledati lice
njegovo.’
Hab 1:13 - ´Prečiste su tvoje oči da bi zloću gledale.’
7
Upoznavanje
obiteljiUpravo zbog svoje pravednosti Bog mora kazniti grijeh i Njegova praved-
nost ne dopušta da grijeh prođe nekažnjeno.
B. ZBOG SVOJE LJUBAVI BOG JE UŠAO U SVIJET U OSOBI ISUSA KRISTA
Ivan 1:1-12
Isus je bio čovjek, ali je također bio i Bog - potpuno čovjek i potpuno
Bog.
Isus je bio čovjek - 1 Tim 2:5 ´Čovjek Krist Isus’; Heb 4:15 ´Veliki svećenik
koji je u svemu iskušan kao i mi’.
U nekoliko redaka Novog zavjeta za Krista se koristi riječ theos - Bog, čije
je uobičajeno značenje Bog Otac, Iv 1:1,18; Iv 20:28; Rim 9:5; Tit 2:13;
Heb 1:8 (cit. Ps 45:6); 2 Pt 1:1.
Osim toga, koristi se i riječ kyrios - Gospodin, kako bi se označila božanska
narav Isusa Krista, Mt 3:3; Mt 22: 41-46; Lk 1:43; Lk 2:11; 1 Kor 8:6 (Grudem,
´1994: 543, 544).
Isus je ´Spasitelj’3 - On te spašava od stvari od kojih se sam ne možeš
spasiti.
Mt 1:21 - On nas spašava od grijeha i njegovih posljedica i preko njega
uspostavljamo ispravan odnos s Bogom.
“Što je s tvojim životom, ne možeš li se sam spasiti?”
C. ZAŠTO JE ISUS DOŠAO NA ZEMLJU?
Iv 3:16; Rim 5:6-8
Dok smo još bili grešnici, Isus je umro za nas. Kroz Njegovu smrt i prolijevan-
je Njegove krvi, mi smo spašeni od pravedne Božje kazne. On je došao
kako bi nas spasio. Bog je učinio sve kako bi nam omogućio spasenje.
Iv 19:30 - Krist je uzviknuo ´svršeno je’, čime je Božje djelo spasenja bilo
okončano. Kristova služba na Zemlji je bila umrijeti za grijehe svijeta kako
bi podnio na sebi pravednu Božju kaznu namijenjenu meni i tebi.
3. Isus dolazi od grč. Iesus, koja potječe iz hebrejske riječi Ješua, a znači Jahve je pomoćnik, spasitelj. Krist dolazi od grč. riječi Hristos koja znači pomazanik, mesija (NZ-DF, 813, 814).
8
Upoznavanje
obiteljiD. KAKO TO DJELUJE?
Isus je bio razapet na golgotskom križu, noseći sa sobom naše grijehe,
Iz 53:2-12.
2 Kor 5:21 ´Njega koji je bio bez ikakva grijeha...’
Isus je bio pokopan i naši su grijesi bili pokopani s Njim, Rim 6:1-3.
Isus je uskrsnuo od mrtvih tako da bismo mi mogli živjeti novi život slobo-
dan od grijeha, Rim 6:4,11.
III. KAKO OSOBA MOŽE PRIMITI NOVI ŽIVOT?
Dj 20:21 govore o ´potrebi obraćenja’. To je temeljna stvar želimo li iskusiti
novi život u Kristu. Osoba prima novi život obraćenjem - to je naš voljni odgovor
na poruku i poziv evanđelja u kojemu priznamo svoje grijehe, iskreno se poka-
jemo za njih i stavimo svoje pouzdanje u Krista kako bi nas spasio. Obraćenje
sadržava nekoliko stvari da bi imalo puni učinak u našem životu.
Obraćenje podrazumijeva: I. pokajanje za grijehe (ispovijedanje grijeha i poka-
janje za grešni život, A i B) i II. vjeru (vjerovati u Isusovu žrtvu i primiti ga u svoje
srce, C i D).
A. ISPOVJEDI SVOJE GRIJEHE BOGU I TRAŽI NJEGOVO OPROŠTENJE
1 Iv 1:9
Ispovijedanje je voljnost da se prizna ispravnost onoga što Bog kaže o
tvom životu i grijehu te da imaš želju mijenjati ga. Mi priznajemo da smo
pogriješili i prekršili Božji moralni zakon.
B. POKAJ SE ZA SVOJ GREŠNI ŽIVOT
Pokajanje nas vodi korak dalje od priznanja, ono sadržava naš stav pre-
ma grijehu.
Mt 4:17 - Isus je propovijedao poruku pokajanja kamo god je išao.
Lk 13:5 - Isus je rekao da ćemo izginuti ako se ne pokajemo.
Dj 3:19 - Kada se pokajemo, naši su grijesi zauvijek izbrisani.
Grč. metanoia – riječ je koja se koristi u Novom zavjetu za pokajanje.
Ima dva osnovna značenja, ´promjena mišljenja/uma’ i ´žaljenje/grižnja
savjesti’ (Elwell ed., 1996: 672).
9
Upoznavanje
obiteljiPokajati se znači promijeniti mišljenje o grijehu - drukčije razmišljamo o
njemu, vidimo ga kakav on ustvari jest i gadi nam se.
Pokajati se znači imati promijenjene osjećaje prema svome grijehu -
žalimo zbog načina na koje smo vrijeđali Boga i druge svojim grijesi-
ma.
Pokajati se znači promijeniti smjer svog života - nikada više ne želimo
ići starim putem - odlučujemo u potpunosti okrenuti svoj život. Tražimo
Boga da nam da novo srce kako bismo mogli živjeti drugačije.
C. VJERUJ DA JE ISUS ONO ŠTO BOG O NJEMU GOVORI
Rim 10:9-10 ´Ako svojim ustima priznaš...’
Heb 11:1,3,6
D. PRIMI ISUSA U SVOJE SRCE
Iv 1:12; Otk 3:19,20
Pozovi Isusa da živi u tebi i kroz tebe.
Pozovi Isusa Krista da postane Gospodin i Spasitelj tvog života.
IV. ŠTO DALJE?
A. KADA PRIMIŠ ISUSA KRISTA, PRIMIO SI NOVI ŽIVOT
Iv 3:1-7 - Nanovo si rođen - primio si novi život.
2 Kor 5:17 - Novi si stvor u Kristu.
2 Pet 1:3 - Primio si novi izvor života, sve što je potrebno za pobožnost.
B. MORAŠ NAUČITI KAKO CRPSTI IZ TOGA NOVOG IZVORA ŽIVOTA - DUHA SVETOG
U TEBI
Rim 8:1-4; 2 Pet 1:3-8
10
Upoznavanje
obiteljiC. TO JE SVAKODNEVNO/DUGOROČNO UČENJE KAKO ŽIVJETI NOVI ŽIVOT KOJI TI
JE DAO ISUS
Gal 5:16, 24-25 - Život s Kristom je kao održavanje doma - uvijek ima
’prašine’ i uvijek ima nekog posla.
Našim obraćenjem i prihvaćanjem Krista mnoge stvari u životu će se promi-
jeniti. Bog započinje proces u kojemu donosi svoj red i otkriva nam sebe. Potrebno
je prepustiti se u njegove ruke i dopustiti mu da završi djelo koje je započeo
našim obraćenjem.
11
Upoznavanje
obiteljiDRUGA LEKCIJA
UPOZNAVANJE OBITELJSKOG SAVEZA
BIBLIJSKO UČENJE O KRŠTENJU VODOM
I. JE LI KRŠTENJE ZAPOVIJED U BOŽJOJ RIJEČI?
A. ZAPOVJEDIO GA JE ISUS KRIST
Mt 28:19 - Isusova velika zapovijed.
Mk 16:15-16 - Isusova velika zapovijed.
B. UČILI SU GA UČENICI ISUSA KRISTA
Dj 2:38 - Petrov govor na Pentekost.
Dj 8:12 - Krštenje u Samariji.
Dj 8:36-38 - Krštenje Etiopljanina.
Dj 9:17-18 - Pavlovo krštenje nakon obraćenja - ne kaže se izričito je li
krštenje bilo i u vodi i u Duhu Svetom, ali to možemo pretpostaviti.
Dj 10:47-48 - Krštenje prvih pogana - obraćenika koji nisu bili Židovi.
Dj 19:1-6 - Ponovno krštenje učenika Ivana Krstitelja kao potvrda da žele
slijediti Krista (stih 5).
II. KOJA JE SVRHA I ZNAČENJE KRŠTENJA VODOM?
A. Rim 6:3,4,11; Kol 2:12-15 - Izjašnjenje da smo se u potpunosti poistovjetili sa
smrću, pokopom i uskrsnućem Isusa Krista, te da smo nanovo rođeni i uskrsli
u novi život.
B. 1 Kor 12:13 - Izjašnjenje da smo postali dio Kristova tijela i da smo kršteni Du-
hom Svetim u tijelo Kristovo.
12
Upoznavanje
obiteljiC. Kol 2:11 - Naš pečat obiteljskog saveza, kao sinova i kćeri Božjih, kao što je
obrezanje bilo pečat saveza za Abrahama (Post 17:10,11).
III. KADA BI OSOBA TREBALA BITI KRŠTENA VODOM?
A. POSTOJE RAZLIČITA UČENJA U RAZLIČITIM DENOMINACIJAMA
1. Krštenje beba označava njihov ulazak u nebo - katolički pogled na
krštenje. Krštenje - sakrament koji u sebi nosi milost bez obzira na
odgovor evanđelju onoga koji se krsti, niti onoga koji krsti.
Pogreška tog stava: dijete nije u mogućnosti razumjeti niti odgovoriti
na poruku evanđelja (Grudem, 1994: 971-974).5
2. Krštenje vodom je sredstvo pokajanja i obraćenja, ono predstavlja vra-
ta za ulazak u crkveno članstvo6 - krštenje kao čin kojem treba podvrg-
nuti svako dijete vjernih roditelja (zastupaju ga neke tradicionalne prot-
estantske crkve). To je znak da djeca pripadaju Božjoj obitelji, kao što
su djeca u Starom zavjetu trebala biti obrezana kao znak pripadnosti
izabranom židovskom narodu. Prema ovom stavu, krštenje je sredstvo
budućeg obraćenja. Ono simbolizira obnovu koja se tek treba dog-
oditi. Pogreška ovog stava: budući da je riječ o krštenju ljudi koji se tek
trebaju obratiti, vjernici mogu biti u zabludi da su u dobrom odnosu
s Bogom što ih sprječava da se ozbiljno pozabave svojim duhovnim
stanjem (Grudem, 1994.: 975-980).
Nijedan od gore navedenih stavova nije utemeljen na biblijskom naučavanju.
B. KAKVO JE UČENJE PISMA O TOME KAD BI OSOBA TREBALA BITI KRŠTENA
VODOM?
1. Mt 3:6-8 - Ivan Krstitelj - ljudi su priznavali svoje grijehe i kad bi pokazali
da su se iskreno pokajali, kršteni su vodom.
Ivan Krstitelj je optužio farizeje da prvo trebaju roditi plodove/rodove
obraćenja kako bi ih on krstio (stih 8).
2. Mk 16:15-16 - Isus je učio učenike da krštavaju one koji su povjerovali
i bili spašeni.5. Što sa stihovima Lk 18:15-17 - Djeci pripada kraljevstvo? Isus ovdje govori o našem stavu, koji mora biti poput malog djeteta.
Govori se o stavu povjerenja u nebeskog Oca. 6. Ovaj pogled se naziva još i paedobaptistički pogled (paido, izvedeno iz grč. pais što znači dijete). Zastupaju ga neke
protestantske crkve (Luteranska, Metodistička, Episkopalna, Prezbiterijanska, Reformirane crkve). (Grudem, 1994:975)
13
Upoznavanje
obitelji3. Dj 2:38 - Petar je naredio ljudima da se pokaju i onda budu kršteni.
Mnogi su se krstili (stih 41).
4. Dj 8:12 - Filip je krštavao one koji su povjerovali njegovu propovijedanju
o Kraljevstvu Božjem i povjerovali u Isusa Krista.
5. Dj 8:35-38 - Filip je krstio čovjeka koji je vjerovao da je Isus Sin Božji.
6. Dj 10:44-48 - Petar je krstio ljude nakon što su povjerovali i primili Duha
Svetog.
7. Dj 19:1-7 - Apostol Pavao je krštavao ljude koji su bili poučeni o Isusu
Kristu i vjerovali u njega.
Svi ovi odjeljci uče da bi krštenju vodom trebalo prethoditi obraćenje
(pokajanje) i vjera u Isusa Krista.
Krštenje nije znak da smo postali savršeni.
Mt 28:19,20 - postavlja redoslijed:
- učinite sve narode učenicima - obraćenje
- krstite ih u ime Oca, Sina i Duha Svetog - krštenje
- učite ih da vrše sve što sam vam zapovjedio - posvećenje.
C. KADA BI OSOBA TREBALA BITI KRŠTENA?
1. Ne prije nego što se obratila (pokajala i povjerovala).
2. Ne umjesto ili kao pretpostavka budućeg vjerojatnog obraćenja.
3. Vodeno krštenje bi se trebalo obaviti tek nakon što se osoba obratila
(pokajala i povjerovala u evanđelje).
4. Osoba bi se trebala krstiti ako je bila religiozna pa potom došla do
istinske vjere spasenja (makar bila krštena i prije u životu):
- Mt 3:1-11 - Ivan Krstitelj je krštavao Židove, čak i vjerske vođe.
- Dj 9:17-18 - Savao, vrlo predan Židov došao je do istinske vjere
spasenja i bio kršten.
- Dj 19:1-7 - Sljedbenici Ivana Krstitelja došli su do istinske vjere
spasenja i bili ponovno kršteni.
14
Upoznavanje
obiteljiNetko postaje članom crkve7 nakon što se nanovno rodi i ima istinsku
spasavajuću vjeru. Članom se ne postaje nekim vanjskim činom nego istin-
skom, unutarnjom vjerom srca. Kršten bi trebao biti onaj tko pokazuje plo-
dove obraćenja i želju da živi novi život pod gospodstvom Isusa Krista, bez
obzira na godine. Bitno je da osoba pokazuje plodove obraćenja i istinsku,
živu, aktivnu vjeru u svom životu.
IV. METODA KRŠTENJA VODOM?
A. ELEMENT KOJI SE KORISTI JE VODA
Mt 3:11 - Ja vas krstim vodom u znak obraćenja.
Dj 8:38 - Krštenje Etiopljanina.
B. SLUŽBENIK EVANÐELJA JE POSREDNIK
Mt 3:1-6 - Ivan Krstitelj
Iv 4:1-2 - Onaj tko krsti ne mora nužno biti rukopoložen, dovoljno je da tu
službu obavi iskusan, zreo vjernik.
Dj 8:38-39 - Filip (đakon) krštavao Etiopljanina.
Dj 19:1-7 - Pavao krsti Ivanove učenike u Efezu. Potrebno je da netko krsti
novog vjernika. Ne može se sam krstiti. Činjenicom da ga krsti netko drugi
on pokazuje pripadnost Kristovu tijelu i podložnost autoritetu Božjeg po-
retka pravednosti. Dakle, mora krstiti službenik evanđelja, koji nije nužno
rukopoložen, ali je poznat crkvi i iskusan, zreo vjernik.
C. NOVI VJERNIK JE KANDIDAT
Biblija podupire samo krštenje onoga tko je povjerovao u evanđelje. Ne možemo
se krstiti umjesto nekoga drugog niti se netko drugi može krstiti umjesto nas.
Mk 16:15-16; Dj 2: 41
KRŠTENJE CIJELIH KUĆANSTAVA - U tri novozavjetna primjera spominje se
krštenje cijelih kućanstava.
Dj 16:30-34 - Zatvorski čuvar u Filipima.
1 Kor 1:16 - Stefanin dom.
Dj 16:15 - Lidijin dom u Filipima.
7. Kad govorimo o Crkvi, trebamo je razlikovati kao organizaciju i kao zajednicu nanovno rođene Božje djece bez obzira kojoj crkvi (organizaciji) pripadali. Crkva kao organizacija je vidljiva ljudskim okom u različitim oblicima (CCE, Baptistička, Reformirana, Rimokatolička, Pravoslavna itd.), dok je kao zajednica nanovno rođenih kršćana prije svega duhovna tvorevina koju ne možemo na prvi pogled vidjeti. Netko može biti pripadnik crkve kao organizacije, a ne biti dio istinske Kristove crkve.
15
Upoznavanje
obiteljiU prvom slučaju (dom zatvorskog čuvara u Filipima) očigledno je da su
Filipovi ukućani čuli poruku evanđelja i da su je vjerojatno svi prihvatili. To
je razlog zašto su bili kršteni (stih 32).
1 Kor 16: 15 - Pavao kaže da je Stefanin dom bio posvećen ́ službi svetih’.
To znači da su imali živu vjeru te da su bili aktivni vjernici.
Lidijin dom - Pismo nam ne govori izričito da je svima naviještena Riječ,
ali to možemo zaključiti iz konteksta priče (stih 13 b - govori o tome da su
apostoli propovijedali evanđelje).
D. METODA JE URANJANJE
1. Osnovno značenje riječi krstiti - ´uroniti odjeću u boju’.
Grč. baptizo - umočiti, zamočiti, umočiti noge u vodu, zagnjuriti, zaro-
niti, uroniti - ovo je uobičajeno značenje te riječi u grčkom jeziku u
kontekstu Biblije i izvan nje.
2. Dj 8:38-39 - Oni su sišli u vodu.
Čitava osoba treba biti uronjena u vodu i ponovno izronjena, što je
poistovjećuje s Isusovom smrću pokopom i uskrsnućem (Kol 2:10).
Uranjanje je jedini ispravni način na koji se to ispunjava.
E. FORMULA JE “U IME OCA, SINA I DUHA SVETOGA”
1. Mt 28:19
Isusove upute bile su da se vjernike krsti u ime Oca, Sina i Duha Svetoga.
Osoba je krštena u obiteljsko ime i postaje jedno s Ocem, Sinom i Duhom
Svetim. To je poput mlade koja uzima prezime (obiteljsko ime) svog muža
i postaje jedno s njim.
16
Upoznavanje
obiteljiZAKLJUČAK
Vidimo da Biblija podupire krštenje jedino kao naš odgovor na poruku evanđelja.
Tek kad je netko primio novi život u Kristu Isusu kroz obraćenje i pokajanje, tada
ima živu vjeru u svom srcu. Tada bi osoba trebala biti poslušna Isusu Kristu i
krštenjem potvrditi svoju vjeru pred svjedocima. Krštenje je Isusova zapovijed
njegovim učenicima, tj. nama.
Kad se krstimo, pokazujemo da smo poslušni Bogu i Njegovoj riječi i da smo ga
spremni slijediti do kraja ovozemaljskog života, bez obzira na cijenu.
17
Upoznavanje
obiteljiTREĆA LEKCIJA
UPOZNAVANJE OBITELJSKE DINAMIKE
I. KAKO SE OSLOVLJAVA DUHA SVETOG U PISMU?U Bibliji nalazimo slikovite opise Duha Svetoga koji nam pobliže objašnjavaju
Njegovo djelovanje:
A. VJETAR
Stari zavjet koristi hebrejski termin ruah - vjetar, dah (npr. Post 2:7- čovjek
postade živa duša; Ez 37:9,10 - usporedba sa suhim kostima).
Novi zavjet koristi grč. pneuma što prevodimo kao zrak, vjetar (npr. Iv 3:8
- ´Vjetar puše gdje god hoće...’; Dj 2: 2-4 ´...huka s neba, kao kad puše
silan vjetar...’
Duh Sveti je prikazan kao silan vjetar čija se snaga očituje u tome što
može odnijeti/otpuhati mnoge stvari. Tako i On u našem životu može ´ot-
puhati’ mnoge stvari koje nas priječe da idemo za Gospodinom.
B. ULJE
1 Sam 10:1 - Samuel pomazuje Šaula za izraelskog kralja. To je bio
simbolički čin kojim se Duh Božji izlio na Šaula i osposobio ga da bude kralj
nad Izraelom. Bog je počeo ispunjavati ono što je obećao (sthovi 9, 10)
C. VODA
Iv 7:37-39 - ´Ako je tko žedan...’
Iv 4:10 - Isus govori sa ženom na zdencu o ´živoj vodi’.
Tit 3:5-7 - Govori o ´kupelji ponovnog rađanja’ koju čini Duh Sveti.
Voda čisti i osvježava, a ona je također i neophodan element za život.
Tako je i s Duhom Svetim u životima vjernika. Bez Njega ne možemo ap-
solutno ništa, dok s Njim možemo neograničeno više nego što možemo
18
Upoznavanje
obiteljimoliti ili zamisliti. Kao što nam je voda neophodna za fizički život, tako
nam je i Duh Sveti neophodan za pobjedonosan kršćanski život.
D. VATRA/OGANJ
Lk 3:16 - Isus krsti ognjem.
Dj 2: 1-4 - ´...i ukazaše im se jezici kao od plamena...’
Vatra spaljuje i pročišćava plemenite metale kao što je npr. zlato. Ista je
Njegova uloga u našim životima, tj. ´spaljuje’ grijeh i pročišćava nas da
rodimo rod.
E. GOLUB
Iv 1:32 - Duh Sveti silazi na Isusa u obliku goluba.
Lk 3: 22 - Isusovo krštenje.
Golub je jako nježna životinja i Duh Sveti ima takve karakteristike. Nježno
dolazi u naš život otkrivajući karakter nebeskog Oca.
Duh Sveti je treća osoba Trojstva, a ovo su slikoviti prikazi Njegovih manifestacija
koji naglašavaju različite aspekte Njegova djelovanja. Zbog ovih slikovitih pri-
kaza ne smijemo izgubiti iz vida činjenicu da je Duh Sveti osoba, a ne sila ili
nešto slično. Biblija se često koristi usporedbama i/ili slikovitim opisima kako
bi naglasila različite aspekte Boga i njegove osobine. Npr. Isus kaže da je on
´kruh života’, ´pastir dobri’ ´vrata’, a za Oca kaže da je ´oganj koji proždire’
itd. To ne znači da je Isus štruca kruha ili vrata s kvakom u doslovnom smislu
riječi, radi se o slikovitom prikazu njegovih osobina. Nekad su ljudi skloni Duhu
Svetom oduzeti atribute osobnosti upravo zbog tih slikovitih prikaza, a takav je
stav pogrešan (New Testament-New Believers Bible (NT-NBB), str. A13).
II. ŠTO JE DJELOVANJE DUHA SVETOG?
Def.: Djelovanje je Duha Svetog ono što manifestira Božju prisutnost u svijetu,
a posebno u životima onih koji su obraćeni/nanovo rođeni, tj. u životu Crkve
(Grudem, 1994:634 i d.).
A. UPRAVITELJ SPASENJA
Iv 3:1-6 - Isusov razgovor s Nikodemom.
Rim 8:9-11
19
Upoznavanje
obiteljiDuh Sveti ima važno mjesto u našem spasenju jer je On taj koji nam daje
novi život te čini djelo spasenja u nama kad dođemo Kristu.
B. UČITELJ
Iv 14:26 - ´...Duh Sveti ...naučit će vas sve i sjetiti vas svega što vam re-
koh.’
Iv 16:13-14 - Uvodi nas u svu istinu.
Duh Sveti nas uči i daje da razumijemo Božje istine, otkriva ih. Svaka riječ
koju čitamo u Bibliji, čujemo s propovjedaonice ili pročitamo u nekoj
kršćanskoj knjizi itd. može roditi rod u nama tek kad nam to Duh Sveti
´ureže’ u srca, kad doživimo ´otkrivenje’. Iako ljudi (pastiri, propovjednici,
učitelji) imaju veliku ulogu u poučavanju Božjeg naroda, Duh Sveti je onaj
krajnji učitelj koji sve te riječi oživljava u nama.
C. DOKAZUJE ISTINE
Iv 16:8 – ´dokazat će svijetu zabludu...’
´...Dokazat će svijetu da ima grijeha, pravednosti i suda...’ (NZ-DS)
´...Pokazat će svijetu što je grijeh, što li pravednost, a što osuda.’ (NZ-DF)
Duh Sveti nas opresvjedočava/uvjerava da smo grešnici i pokazuje nam
da vidimo pravu narav grijeha i našeg stanja bez Boga te potrebu da
zavapimo za spasenjem.
On nam otkriva Božju pravednost koja postaje naša kad u svoj život pri-
hvatimo Krista i pokazuje nam sud koji dolazi na svijet i naš položaj koji
je siguran u pogledu Božjega pravednog suda upravo zbog Kristove
pravednosti u nama.
D. DAJE SILU VJERNIKU
Lk 24:49 - Uputa učenicima da čekaju na silu koju im daje Duh Sveti.
Dj 1:8 - Ispunjenje Isusova obećanja iz Lk 24:49. Biblija upotrebljava riječ
dynamis, od toga dolazi dinamit - sila za činjenje čudesa - Isus i danas
20
Upoznavanje
obiteljičini čudesa i daje svojoj Crkvi snagu da i ona može to činiti. Uvijek treba
biti otvoren za nadnaravno Božje djelovanje.
1 Kor 12:1-11 - Duh Sveti daje različite darove vjernicima u svakodnevnim
situacijama.
Duh Sveti nam daje silu i svoje darove kako bismo mogli učinkovito
naviještati evanđelje nespašenima, a ne uzdizati sebe i ponositi se time.
Bog nam daje silu za sveti život i pobjedu nad grijehom (Rim 6: 11-14;
8:12,13).
Bog nam daje silu za pobjedu nad sotonom i silama tame (2 Kor 10:3,4;
Ef 1:19; Ef 6:10-18; 1 Iv 4:4).
E. DAJE DOKAZ BOŽJE PRISUTNOSTI
U mnogim primjerima iz Starog i Novog zavjeta vidimo da će Duh Sveti
dati ili povući svoj blagoslov, ovisno o tome kakvo je stanje našeg srca.
Samson - Suci 16:20; 13:25; 14:6,19; 15:14
Šaul - 1 Sam 16:14 - Ustrajavanje u grijehu.
Novi zavjet - Dj 7:51 - Stjepan ukorio židovske vođe; Ef 4:30 - Pavao upo-
zorava crkvu u Efezu; 1 Sol 5:19 - ´Duha ne gasite’ - potrebno je održavati
prisutnost Duha Božjeg u životu pojedinca i u kršćanskim zajednicama
(molitva, slavljenje, Riječ, zajedništvo, svjedočenje, posvećen život itd.).
III. KOJA SU DVA NAČINA DA SE PRIMI DUHA SVETOG?
A. NOVO ROÐENJE
Iv 3:1-6 - Razgovor Isusa s Nikodemom.
Rim 8:9-11 - Tko nema Duha Kristova nije Kristov.
Tit 3:5-6 - Ponovno rađanje koje čini Duh Sveti.
Dj 2: 38,39 - Petrov govor na Pentekost.
Obraćenjem primamo Duha Svetog koji je upravitelj našeg spasenja.
B. KRŠTENJE DUHOM SVETIM
MT 3:11 - ´...On će vas krstiti Duhom Svetim i Ognjem.’
Dj 1:4,5 - Obećanje krštenja Duhom Svetim.
Dj 2:1-4, 37-39 - Ispunjenje obećanja.
21
Upoznavanje
obiteljiBiblija govori o naknadnom iskustvu krštenja u Duhu Svetom, a koje
možemo doživjeti nakon što smo se obratili - ono je dostupno svakome.
Nadnaravni je to doživljaj Božje prisutnosti koji najčešće rezultira govoren-
jem u drugim, nama nepoznatim, jezicima. I nije posljedica nikakvog
ljudskog djelovanja nego suverenog čina Božje volje, koji to čini kada
želi.
IV. ZAŠTO BI NETKO PRIMIO KRŠTENJE DUHOM SVETIM?
A. ISUS JE ZAPOVJEDIO UČENICIMA - Lk 24:49 / Dj 1:4-8
B. OBEĆANJE I ISKUSTVA UČENIKA
DJ 2:1-13 - Iskustvo Pentekosta.
DJ 8:12-17 - Prvi učenici izvan Jeruzalema.
DJ 10:44-48 - Iskustva prvih pogana.
DJ 19:1-7 - Sljedbenici Ivana Krstitelja primili su krštenje kad su postali
sljedbenici Isusa Krista.
C. VAŽNOST KRŠTENJA DUHOM SVETIM
Duhovni rast i zrelost - 1 Kor 14:1-4
Učinkovita molitva - Rim 8: 26,27
Veća dinamika slavljenja - DJ 2:1-4 /1 KOR 14
Sila potrebna za rad za Boga - LK 24/DJ 1:8
Učenici su na Pentekost primili veću snagu za kršćanski život i službu za
Kraljevstvo nego što su dotad imali. Ovo iskustvo je potvrdilo Isusove riječi
(´Ja sam s vama sve dane do svršetka svijeta’ Mt 28:20). Njegova snaga
i prisutnost kroz Duha Svetog prisutni su u Njegovoj crkvi do danas.
Duh Sveti je važan jer je njegova prisutnost ono što razlikuje živu Božju crkvu od
mrtve organizacije bez života. Nadalje, On nam pomaže da teoriju stavimo
u praksu i da znanje o Bogu postane iskustveno poznavanje Boga.
22
Upoznavanje
obiteljiV. KAKO NETKO MOŽE PRIMITI KRŠTENJE DUHOM SVETIM?
A. ČEZNUTI ZA BOŽJIM DAROM - Iv 7:37-39
Da bismo primili od Boga, moramo imati duboku želju za Njegovom
prisutnošću u svojim životima.
B. TRAŽITI OD BOGA DAR KRŠTENJA DUHOM SVETIM - Lk 11:9-13
Trebamo se moliti za krštenje sve dok ga ne primimo.
C. SLAVITI OCA S OTVORENIM I STRASTVENIM SRCEM - Lk 24:49-53
To je povezano s Dj 1:1-4, 2:1-4.
D. PRIMITI DAR VLASTITOG DUHOVNOG JEZIKA - BOŽJI OBEĆANI DAR TEBI
Mk 16:14-17 - Isusovo obećanje.
Dj 2:1-4 - Iskustvo učenika na Pentekost.
Dj 9 - Ovaj tekst ne govori direktno da je apostol Pavao govorio u jezicima
(1 Kor 14:9 - Pavao za sebe tvrdi da govori u jezicima).
Dj 10:44-48 - Prvi poganski vjernici.
Dj 19:1-7 - Sljedbenici Ivana Krstitelja.
1 Kor 14:1-5 - Zaklinje vjernike da to prakticiraju kao duhovnu izgradnju.
1 Kor 14:39 - Naređuje crkvi da ne zabranjuje upotrebu jezika.
Duh Sveti je iznimno važan u našim životima. On nas uvodi u dublje pozna-
vanje nebeskog Oca, on nas uči, daje nam svjedočanstvo Božje prisutnosti
i osvjedočava nas. Kad čujemo ili čitamo Božju riječ, Duh Sveti je oživljava u
našim srcima. Zbog njega znamo da nismo sami u ovome svijetu nego da
je Bog uvijek s nama, ´pomoćnik spreman u nevolji’.
23
Upoznavanje
obiteljiČETVRTA LEKCIJA
LJEPOTA DUHOVNOG JEZIKA
I. ZNAČAJ GOVORENJA U JEZICIMA U TVOM ŽIVOTU
Def.: Govorenje u jezicima je govorenje nama nepoznatim jezikom koji nismo
imali prilike učiti, a koje je došlo kao rezultat nadnaravnog Božjeg dara u
našem životu.
A. DUHOVNI JEZIK JE ZNAČAJAN JER JE TO DAR OD BOGA
Dj 2:37-39/1 Kor 12:7-11/1 Kor 14:1-5
B. DUHOVNI JEZIK JE ZNAČAJAN JER IZGRAÐUJE TVOJ MOLITVENI ŽIVOT I OSOBNO
ŠTOVANJE
Rim 8:26-27/1 Kor 14:4,15, 18/Ef 6:18-19
C. DUHOVNI JEZIK JE ZNAČAJAN JER JAČA TVOJ DUHOVNI ŽIVOT, DAROVI GO-
VORENJA JEZIKA I TUMAČENJA SNAŽE CRKVU KAD SE KORISTE NA JAVNIM
SASTANCIMA
1 Kor 14:2-4, 5-13 (vidi stihove 3 i 12)/Jd 20
II. OTKLANJANJE ODREÐENIH MITOVA VEZANIH UZ UPOTREBU GOVORA U JEZICIMA
A. IZAŠLO JE IZ UPOTREBE NAKON VREMENA APOSTOLA
1 Kor 14:5 - “Želio bih da svi govorite tuđim jezicima”
Pavao ovdje govori crkvi u Korintu, a tamo nisu svi bili apostoli. Bilo je i
običnih vjernika i on ih hrabri da koriste svoj duhovni jezik.
1 Kor 14:18 - “Ja, hvala Bogu, govorim tuđim jezicima više od vas sviju.”
24
Upoznavanje
obiteljiDakle, oni jesu govorili u jezicima.
1 Kor 14:39 - “...vruće čeznite za darom prorokovanja i ne branite govoriti
tuđim jezicima.” Gotovo sve grupe prihvaćaju ovaj stih i potrebu za pro-
rokovanjem, ali mnogi tu staju i brane govorenje u jezicima.
Dj 2:38-39 - “...i svima koji su daleko...”
1 Kor 13:7 - “Proroštva? Ona će iščeznuti... Jezici umuknuti... Znanje nestati.’’
Ovaj se redak koristi kao argument za tvrdnju da su jezici nestali, ali se ne
govori o nestanku drugih darova koje Bog daje.
Ako je propovijedanje još uvijek važeće, onda je, također, i duhovni jezik
(Heb 13:7 - Isus Krist isti je jučer, danas i zauvijek).
B. JEZICI SU OD ÐAVLA
Mt 12:22-32 - Isus je upozorio na religiozne vođe koji darove, koji služe za
širenje Kraljevstva Božjeg, pripisuju đavlu. Također, upozorio je na opasnost
od huljenja na Duha Svetog.
Pentekostalci i kršćani koji govore drugim jezicima pospješuju širenje
Kraljevstva Božjeg - pitanje: kako bi sotona onda to koristio u svoju svrhu?
1 Kor 12:1-7 - “...nitko pod djelovanjem Duha Svetog ne može reći ´Proklet
Isus...´”
Vidimo da je moguće priznati Gospodstvo Isusa Krista samo pod djelovan-
jem Duha Svetog.
“Najširi međunarodni fenomen crkvenog rasta ovog stoljeća je širenje pente-
kostnog pokreta. Takav se rast može pripisati njihovoj teologiji, živom moder-
nom načinu slavljenja, znacima i čudima te treningu na principu učeništva.’’
(S. Robinson (1994.) Praying the price, str. 87)
C. ZAHTIJEVAJTE OD LJUDI DA GOVORE U JEZICIMA KAKO BI MOGLI BITI SPAŠENI
Rim 8:1-11 - Duh Sveti prebiva u nutrini kao onaj koji daje spasenje.
Rim 10:9,10 - Ako ustima priznaš i srcem vjeruješ…
Dj 8:14-17 - Spašeni, ali nisu imali krštenje Duhom.
Dj 10:44-48 - Pogani su primili spasenje i krštenje Duhom Svetim u određeno
vrijeme.
Dj 19:1-7 - Sljedbenici Ivana Krstitelja morali su primiti istinsko spasenje te su
tada primili krštenje Duhom Svetim.
25
Upoznavanje
obiteljiMi ne naučavamo da moraš prethodno govoriti u jezicima ako želiš u
nebo.
Darovi duha, općenito, a onda govorenje u jezicima, samo su dodatni im-
puls snage s neba za kršćanski život (npr. DIESEL I TURBO DIESEL mašine).
D. DUHOVNI JEZIK JE SAMO ZA OSOBNU UPOTREBU I NE BI SE TREBAO KORISTITI NA
JAVNIM SASTANCIMA, APOSTOL PAVAO JE TAKO ČINIO
1 Kor 14:13, 22, 26-28, 39 - Pavao je dao upute o tome kako BI SE TREBALO
koristiti jezike na javnim sastancima.
POSTOJE TRI UPOTREBE JEZIKA:
• osobna molitva i slavljenje
• javna molitva i slavljenje
• poruke pouke, obožavanja i slavljenja.
E. VI STAVLJATE VEĆI ZNAČAJ NA JEZIKE NEGO NA PLOD DUHA
Iv 15:1-10 - Donosite mnogo ploda.
1 Kor 13:1-13 - Najvažnija je ljubav.
1 Kor 14.1 - Težite za ljubavlju i vruće čeznite za duhovnim darovima.
NEMOJTE IH MIJEŠATI!
ZAKLJUČAK
Bog ti je dao predivan dar koji će osnažiti tvoj duhovni život i dovesti tvoj svakod-
nevni hod s Bogom do nove dimenzije. On želi da ga imaš i koristiš svaki dan jer
ti je u toj mjeri i potreban. Riječ te čak upućuje da vruće čezneš za njim. To je
ono što bi trebao činiti.
Upoznavanje
obitelji
27
Upoznavanje
obiteljiPETA LEKCIJA
BIBLIJA - BOŽJA, A NE LJUDSKA RIJEČ
“Sve je pismo od Boga nadahnuto...”
Pavao (2 Tim 3:16)
I. BOŽJA RIJEČ
Kad kažemo ´Božja riječ’, pod tim pojmom podrazumijevamo nekoliko stvari.
A. BIBLIJA KRISTA PONEKAD NAZIVA ´RIJEČ BOŽJA’
Iv 1:1,14 – Nema sumnje, ovi se odlomci odnose na Isusa Krista kao Riječ
Božju upućenu čovjeku.
Otk 19:13
B. RIJEČ BOŽJA PONEKAD OZNAČAVA BOŽJU NAREDBU
Post 1:3,24 - Bog je snagom svoje riječi stvorio svemir, zemlju i živi svijet
na njoj.
Ps 33:6
Heb 11:3
C. RIJEČ BOŽJA UPUĆENA IZRAVNO ČOVJEKU
Bog ponekad upućuje direktnu riječ čovjeku, govori ljudima. No, to se
događa rijetko, u vrlo iznimnim slučajevima.
Post 2:16-19 - Bog govori Adamu.
Izl 20:1 - Deset zapovijedi.
Lk 3:22b - Isusovo krštenje.
Dj 9:3-6 - Pavlov put u Damask.
28
Upoznavanje
obiteljiD. RIJEČ BOŽJA IZGOVORENA KROZ LJUDSKA USTA
PnZ 18:18-20
Jer 1:9
Izl 4:12
Br 22:38
1 Sam 15:3,18,23
1 Kr 20:36
2 Ljet 20:20
Iz 30:12-14
E. RIJEČ BOŽJA U PISANOM OBLIKU (BIBLIJA)
Prvi pisani oblik Božje riječi su deset zapovijedi - (Izl 31:18; 32:16; 34:1,28)
PnZ 31:9-13,24-26
Još 24:26
Iz 30:8
Jer 30:2
II. POVIJESNI PREGLED
A. NASTANAK BIBLIJSKIH SPISA
Biblija/Sveto pismo sadrži različite vrste knjiga: povijesne, proročke te
mudrosne knjige.
Nastala je u rasponu od oko 1400 godina, a njezini su pisci pripadali
različitim društvenim slojevima (kraljevi, proroci, svećenici, teolozi, liječnici,
ribari itd.)
Dijelimo je na Stari i Novi zavjet. Stari zavjet sadrži povijest stvaranja,
čovjekova otpada od Boga i iščekivanje obećanog Spasitelja, povijest
Izraela itd. Novi zavjet sadrži knjige koje su nastale nakon Kristova života
(u rasponu od 50. po. Kr. do otprilike 100. g. po. Kr.). Sačinjen je većim
dijelom od pisama, namijenjenih uglavnom crkvama i pojedincima koja
su prepisivana i distribuirana po tadašnjim kršćanskim zajednicama. Zato
mnoge knjige Novog zavjeta nose nazive pojedinih gradova u kojima
su takve crkve postojale (npr. Korinćanima, Solunjanima, Efežanima,
Kološanima, Galaćanima, Timoteju, Titu, Filemonu itd.)
29
Upoznavanje
obiteljiVjerodostojnost biblijskih tekstova potvrđuju brojni arheološki nalazi i opisi
mjesta, običaja i načina života toga vremena. Zbog toga nije moguće
utvrditi da je Biblija napisana u vrlo kratkom vremenskom razdoblju niti da
ju je pisao jedan čovjek, odnosno, nekolicina ljudi.
B. KANON PISMA I APOKRIFNI SPISI
Pod kanonom podrazumijevamo knjige za koje smatramo da su nad-
ahnute Duhom Svetim i da predstavljaju Riječ Božju. Naša teologija i naš
život trebaju se temeljiti upravo na tome kanonu.
Starozavjetni kanon sadrži 39 knjiga pisanih hebrejskim i aramejskim jez-
ikom. Prema židovskoj tradiciji dijeli se na zakon (Postanak, Izlazak, Levitski
zakon, Brojevi, Ponovljeni zakon - 13. st. pr. Krista), proročke spise (Jošua,
Suci, 1. i 2. Samuelova, 1. i 2. Kraljevima - 12.- 10. st. pr. Krista, Izaija,
Jeremija, Ezekiel - 7./6. st. pr. Krista, dvanaest manjih proroka: Hošea,
Amos, Mihej, Nahum, Habakuk, Sefanija, Hagaj, Zaharija, Obadija, Jona,
Malahija, Joel - 8./4. st. pr. Krista) te spisi (Psalmi, Tužaljke, Izreke, Job, Ruta,
Pjesma nad pjesmama, Ezra, Nehemija, 1. i 2. Ljetopisa, Propovjednik,
Estera, Daniel - 7./2. st. pr. Krista).
Novozavjetni kanon sadrži 27 knjiga pisanih grčkim jezikom (evanđelja,
Djela apostolska, poslanice, Otkrivenje).
Apokrifni spisi su starozavjetni spisi pisani grčkim jezikom koje židovska
tradicija ne priznaje kao nadahnute knjige. Radi se, dakle, o knjigama
koje imaju veliku povijesnu vrijednost, ali nisu pouzdane za izgradn-
ju kršćanske doktrine. Naziv dolazi od grč. apokrypha - ´stvari koje su
skrivene’. Riječ je o četrnaest knjiga koje ne ulaze u kanon pisma (Tobija,
Judita, Makabejci, Mudrost, Sirah, Molitva mladića u užarenoj peći (u
Danielovoj knjizi), Priča o Suzani, Daniel i Belovi svećenici, dijelovi napisani
kurzivom u Esterinoj knjizi - priznaje ih Rimokatolička crkva - zatim: 3, 4
Ezrina, Manašeova molitva, Eklesiastikus - priznaju ih neke druge crkve
(npr. Church of England), ali ne kao knjige na kojima bi se izgrađivala
30
Upoznavanje
obiteljidoktrina. Priznaje im se samo povijesna vrijednost.4
Isus Krist i novozavjetni autori citirali su različite dijelove Starog zavjeta
kao božanski nadahnute negdje oko 295 puta, ali nikada u svojim
citiranjima nisu spomenuli apokrifne ni neke druge spise, pripisujući im
božansko nadahnuće (Grudem, 1994.:57). Apokrifne spise ne nalazimo
ni u židovskoj Bibliji.
Apokrifni spisi ušli su u kanon Rimokatoličke crkve na koncilu u Trentu 1546.
godine, kao reakcija na sve veće širenje Reformacije (1517. godine)
kako bi se opravdala rimokatolička teologija (molitva za mrtve, spasenje
po djelima).
III. NAŠ ODNOS PREMA BIBLIJI
A. VJEROVATI DA JE BIBLIJA BOŽJA RIJEČ
2 Tim 3:14-17 - Pavao upućuje Timoteja da ostane čvrst u istini Božje riječi
kako bi se odupro lažnim stavovima i mišljenjima koja se temelje na ljud-
skoj filozofiji, a ne na Kristu.
1 Tim 1:3-7 - Crkva se evanđeljem oduvijek morala suprotstavljati raznim
učenjima koja nisu bila utemeljena na istini.
Kol 2:6-8 - Moramo biti čvrsti u istini i dobro poznavati učenje Biblije kako
nas nitko ne bi odveo od Krista.
Bog nikad ne ide mimo svoje objavljene riječi (Biblije) zato se svaka tzv.
objava i dojam moraju prosuđivati u skladu s biblijskim naučavanjem.
B. TREBAMO GRADITI SVOJ SVJETONAZOR I ŽIVOTNE STAVOVE NA BIBLIJI
Kao nanovo rođena djeca Božja trebamo svoje stavove graditi na Bibliji,
a ne na svojim ili tuđim uvjerenjima.
Problem modernog kršćanstva: kad dođemo Kristu, donosimo svoje ide-
je i nastojimo ih opravdati biblijskim citatima. To nam može uskratiti bla-
goslove što dolaze kao rezultat poslušnosti Bogu i Njegovoj riječi.
Rim 12:1-2 - Važnost ´obnove uma’ - potreba za promjenom načina
razmišljanja.
Mt 18:3 - Isus govori o potrebi za promjenom načina razmišljanja - malo
4. Vidi čl. VI. Articles of religion (Thirty nine articles), 1571: Church of England (Grudem, 1994: 1172)
31
Upoznavanje
obiteljidijete tek izgrađuje svoje stavove, vjeruje sve što mu se kaže. To je uputa
za nas u odnosu na Božju riječ.
Ef 4:17,18, 20-24 - Postoji jasna razlika dviju faza u životu kršćanina - prije i
nakon obraćenja. Naša uvjerenja i svjetonazor moraju se razlikovati sada,
kad smo došli Kristu, od onih koje smo imali prije.
Ako još uvijek razmišljamo na isti način kao prije i ne želimo svoje sta-
vove graditi na Božjoj riječi, onda smo blokirani u svom rastu i spoznaji
Gospodina. Ostat ćemo duhovno na vrlo niskoj razini ili ćemo se razviti u
duhovno krivom smjeru (zabluda).
Upoznavanje
obitelji
33
Upoznavanje
obiteljiŠESTA LEKCIJA
KAKO RAZGOVARATI S TATICOM?
I. POZIV NA MOLITVU
A. Isusova pretpostavka
Mt 6:5-12; - Isusova pretpostavka: ´Kad molite...’
Isus je pretpostavio da je za vjernike normalno provoditi vrijeme u molitvi.
To je zbog toga što tako razgovaramo s nebeskim Ocem. Svaki kvalitetan
odnos podrazumijeva komunikaciju. Ljudi su bića komunikacije. Da bi
odnos s Bogom bio kvalitetan, vjernici moraju razviti dobru komunikaciju
s Njim.
B. Isusov primjer
Mk 1:35; Lk 6:12 - Sam Gospodin Isus, premda je bio Bog u tijelu, provo-
dio je vrijeme u molitvi i razgovoru s Ocem.
Mt 26:36-46 - Smrtna borba u Getsemanskom vrtu; Isus je u najtežim tre-
nucima života odlazio po savjet, utjehu, ohrabrenje kod svog nebeskog
Oca.
Svaki vjernik bi trebao naučiti provoditi vrijeme u Božjoj prisutnosti kao što
je to činio i naš Gospodin. To je mjesto obnove, okrepe, utjehe, mjesto
pokajanja, mjesto gdje nam se Bog otkriva, gdje nam daje snagu i viziju
za naš život, mjesto gdje iscjeljuje naše rane.
C. Zapovijed i praksa apostola
Ef 6:18 / 1 Tim 2:8 - Zapovijed apostola.
Jakov 5:13-17 - Govori o snazi pojedinačne ili zajedničke molitve.
Dj 1:14 - Ustrajnost učenika nakon Isusova uznesenja.
Dj 4:24 - Rana crkva molila se u teškim trenucima čime je pokazala da je
sva njezina vjera i pouzdanje u Bogu.
34
Upoznavanje
obiteljiDj 20:36-38 - Pavlov oproštaj s efeškim starješinama pokazuje praksu
molitve rane crkve.
II. RADOSNA SIGURNOST MOLITVE
A. MOLITVE KOJE SU BILE USLIŠENE
Još 6: 1-21 - Pad Jerihona pokazuje da Bog može srušiti i najviše i najčvršće
utvrde u našem životu.
Još 10:12-14 - Božji se narod ne treba bojati moliti za nadnaravna
očitovanja Božje prisutnosti. Bog jednako i danas čini čuda kao što ih je
činio nekad. Ne trebamo tražiti čuda radi njih samih, nego ih trebamo
tražiti radi Božje slave.
1 Kr 19:1-36 - Priča o asirskoj prijetnji i reakciji kralja Ezekije. Ezekija je bio
pobožan čovjek koji se molio i Bog je uslišavao njegove molitve. Kad smo
mi poslušni i predani Gospodinu, tada On uslišava naše molitve. SVATKO
TKO SE ISTINSKI POUZDAJE U BOGA, DOLAZI MU U MOLITVI.
Dj 12:1-18 - Petar je bio oslobođen zbog molitava braće i sestara.
B. TVOJE MOLITVE TAKOÐER MOGU BITI USLIŠENE
Mt 18:19,20 - Ako dvojica jednodušno zatraže…
Iv 14:13-14 - Što god zamolite u moje ime...
Iv 15:7,16 - Ako ostanete u meni, ako moje riječi ostanu u vama...
Trebamo biti u Božjoj volji da bi naše molitve bile uslišane.
Bog nam obećaje da je spreman i voljan uslišati naše molitve zato mu
trebamo dolaziti često da bismo to iskusili u svom životu.
III. NEKE VAŽNE UPUTE O MOLITVI
Disciplina molitve je temelj na kojem se mogu graditi sve ostale duhovne ak-
tivnosti. Molitva izgrađuje učinkovito i Bogu ugodno slavljenje, ona je temelj-
na stvar kod proučavanja Biblije jer kroz nju izražavamo želju da nam Bog
otkrije sebe i svoju volju. Ona je ono što evangelizaciju čini učinkovitom. Zbog
svega toga potrebno je da naučimo neke praktične stvari o molitvi:
35
Upoznavanje
obiteljiA. Vjeruj da Bog čuje i ispunjava - Mk 11:22-24 - Samo ljudsko srce koje vjeru-
je Bogu prima od Njega blagoslov. Vjera nam otvara oči da prepoznamo
Božje odgovore i njegovu ruku u našim i tuđim životima.
B. Molitva je naučena vještina, kao što je i hrvatski jezik naučena vještina - Lk
11:1 - Učenici su tražili Isusa da ih nauči moliti. Svaki kršćanin treba naučiti
neke principe molitve kojima se može koristiti u svakodnevnom životu.
C. Model molitve koju je Isus dao - ´Oče naš’ - Lk 11:2-4/Mt 6:9-13
Iz molitve ´Oče naš’ možemo izvući važne principe o tome kako treba
moliti Boga, a ne ponavljati te riječi napamet. To je poganska praksa
jer same riječi nisu nikakva čarobna formula nego samo primjer kako
trebamo pristupati Bogu (stihovi 7 i 8).
Molitva mora biti iskren razgovor s Bogom u kojemu mu otvaramo cijelo
svoje srce.
(I.) Slavljenje i obožavanje - (stih 9) - Molitva treba započeti sa zahvaljivan-
jem Bogu za sve što on jest i za ono što je učinio u našim životima. U
slavljenju i obožavanju Boga možemo koristiti neke opise Njegova ka-
raktera koje nalazimo na raznim mjestima u Bibliji. (Psalmi - su pjesme
slavljenja.)
Kroz takav početak dolazi do izražaja naš odnos s Bogom gdje ga mi na-
zivamo ´Oče naš’ - Isus je ostvarivao još intimnije zajedništvo pa je koristio
riječ Abba (aramejski - tatice).
(II.) Božja volja i intervencija u životnim situacijama - (stih 10) - Kad moli-
mo, ne trebamo se bojati tražiti Božju nadnaravnu manifestaciju jer je to
ono u čemu se sastoji Njegovo kraljevstvo. Trebamo moliti za pojedince,
a ne za neki politički oblik vladavine - Božje kraljevstvo vlada u pojedin-
cima, Rim 14:17.
36
Upoznavanje
obitelji(III.) Dnevne potrebe - (stih 11) - Biblijski je moliti Boga za naše svakod-
nevne životne potrebe. To donosi sigurnost u naše živote da će se Bog
pobrinuti za nas i sve što nam je potrebno.
Često čujemo vrlo ´duhovne’ molitve - neki ljudi se nikad ne mole za
obične, svakodnevne životne potrebe i situacije u kojima se nalaze.
(IV.) Oprostiti svima koji su nas povrijedili - (stih 12) - Čuvaj svoje srce slo-
bodnim od neopraštanja, Mk 11:25,26/Mt 6:14,15.
Neopraštanje je ozbiljna prijetnja našim učinkovitim molitvama. Bog je
oproštenje i uslišenje molitava učinio ovisnim o našem opraštanju dru-
gima.
Tražiti oproštenje od svih kojima si ti zgriješio, uključujući tvoje grijehe protiv
Boga.
Oproštenje nije izbor, to je zapovijed. - ́ Vratiti zlo za dobro je đavolski; vratiti
dobro za dobro je ljudski, a vratiti dobro za zlo je božanski’ (NBB, str. 10).
(V.) Milost i mudrost kako bi se izbjegle kušnje i grijesi - (stih 13) - Kršćanin je
u svom životu ovisan o Bogu u svakom području života. Gal 5:16 - ´Živite
po Duhu...’ - da bismo mogli živjeti po Duhu, moramo dolaziti u Božju
prisutnost i crpsti snagu od Njega.
- (stih 13b) - Neki grčki prijevodi dodaju ovdje ´Jer tvoje je kraljevstvo i
moć i slava zauvijek. Amen’
(VI.) Staviti na sebe Božju opremu - Ef 6: 14-17
D. Budi u žaru i ustrajan - Lk 11:5-10 - Isus je često naglašavao dimenziju ustrajne
molitve.
- Lk 18:1 - Usporedba kako treba uvijek moliti i nikada ne klonuti: ´...nika-
da izgubiti nadu...’ (ERV)
E. Vjeruj da te tvoj nebeski Otac želi blagosloviti i odgovoriti na tvoje molitve
Lk 11:11-13/Mt 7:7-11
37
Upoznavanje
obiteljiZAKLJUČAK
Bog nas poziva na molitvu i možemo reći da je to ´duhovno disanje’ za vjernika.
Ono je toliko značajno koliko je disanje značajno za naš svakodnevni život. Ako
ne molimo, duhovno umiremo isto kao što umiremo ako prestanemo disati.
Kroz molitvu imamo sigurnost da smo sve svoje predali Bogu. On ponekad
možda neće izvesti situacije u našem životu kako bismo mi htjeli, ali znamo da
će ih riješiti na najbolji način.
Kroz molitvu dolazimo Bogu u zahvalnosti za sve što čini u nama i oko nas, a
tražimo ga da još češće intervenira u naš život i zaštiti nas.
Sve u svemu, bez molitve ne možemo duhovno živjeti, zato je potrebno imati
dobar molitveni temelj u životu, jer je on pretpostavka na kojoj ćemo graditi i na
kojoj su gradili svi Božji ljudi u Bibliji, i tijekom povijesti.
Upoznavanje
obitelji
39
Upoznavanje
obiteljiSEDMA LEKCIJA
SLAVLJENJE I OBOŽAVANJE U CRKVI
Ivan 4:1-24
Uvod
Isus je putovao iz Jeruzalema u galilejsko područje. Odabrao je zanimljivu rutu
putovanja. Umjesto lakšeg puta kroz Jerihon, kroz Jordansku dolinu do Bet Shana,
on je otišao kroz planine Samarije. Postojao je dobar razlog za ovu rutu. Trebao
je prenijeti važnu poruku neočekivanom slušatelju. Odbačenoj i nemoralnoj
ženi trebao je otkriti jednu od najvažnijih istina. Koja je bila poruka koju je trebao
prenijeti? Bog traži klanjaoce/štovatelje.
Tijekom razgovora pojavilo se pitanje. To je pitanje koje se često javlja vezano
uz slavljenje. Koji je ispravan način slavljenja? „Vi se klanjate u Jeruzalemu, a mi u
Samariji“, komentirala je ona Isusu. Isus je iznenadio ženu rekavši: „Vjeruj mi, ženo,
dolazi čas kad se nećete klanjati Ocu ni na ovoj gori ni u Jeruzalemu“. Onda joj
je otkrio novu istinu.
„Ali dolazi čas - i već je tu - kad će se pravi klanjaoci klanjati Ocu u duhu i
istini jer Otac takve klanjaoce želi. Bog je duh i koji mu se klanjaju, moraju mu se
klanjati u duhu i istini”
„… Otac takve klanjaoce želi“. Bog je oduvijek tražio takve koji će ga slaviti.
Trebamo si postaviti četiri pitanja?
1. Koga Bog traži za takvo slavljenje?
2. Kakvo je to slavljenje „klanjanje u Duhu i istini“?
40
Upoznavanje
obitelji3. Kakvo je značenje takvog slavljenja?
4. Kako se dešava takvo slavljenje?
I. KOGA BOG POZIVA NA ŠTOVANJE?
A. PATRIJARSI SU BILI POZVANI NA SLAVLJENJE
1. Abraham bi uvijek podizao šator, iskopao bunar i sagradio oltar.
2. Izak je ponovno iskopavao bunare svoga oca Abrahama i gradio oltare.
3. Jakov bi podizao stupove i gradio oltare.
B. MOJSIJE JE REKAO „PUSTI NAROD MOJ DA ODE I U MOJU ČAST SLAVI
SVETKOVINU!“
Izl 5:1, 7-16, 8:1, 20:25-28, 9:1, 13, 10:3, 8-9, 24-26, 12:31; Izl 19:5-6 -
kraljevstvo svećenika, narod svet
1. Mojsije je rekao faraonu „Pusti narod moj da ode i u moju čast slavi
svetkovinu! Svetkovina - chagag - plesati, održati slavlje s namjerom
skakanja i plesanja svetog plesa (Gesenius).
2. Bog je zvao Izrael van iz Egipta da ga slave.
3. Nakon što su izašli iz Egipta. Bog je rekao Mojsiju u Izl 19:5-6 da će od njih
učiniti kraljevstvo svećenika.
4. Ovo je bila njegova svrha za njihovo izvođenje iz Egipta u zemlju gdje će
biti kraljevstvo među narodima svijeta ispunjeno štovateljima.
C. DAVID - SRCE PO BOŽJOJ VOLJI - SRCE ŠTOVATELJA
1. Nakon što se otkrilo da Izraelski kralj ima tvrdoglavo i buntovno srce, Bog
je potražio čovjeka po svom srcu.
2. Pronašao je tog čovjeka u stadu ovaca - psalmistu Izraela.
3. David je učinio radikalnu promjenu u izraelskom slavljenju - slavljenje koje
je bilo iz srca, a ne samo ritual.
4. Slavljenje koje je bilo otvoreno i iskreno pred Bogom.
D. CRKVA - DAJE DUHOVNU ŽRTVU
1. 1 Petrova 2:5 - živo kamenje, duhovni Dom, sveto svećenstvo, žrtve
duhovne, ugodne Bogu po Isusu Kristu.
41
Upoznavanje
obitelji2. 1 Petrova 2:9 - pozvani iz tame za koju svrhu? Da ga slavimo u „Duhu i
istini“
3. Kao što je Isus susreo odbačenu nemoralnu ženu kako bi joj otkrio ovu
istinu - on poziva svaku osobu van iz grijeha kako bi mogla naučiti biti
štovatelj
4. Rim 12:1-2 - prikazati svoja tijela kao živu žrtvu
5. Heb 13:15 - prinosimo Bogu žrtvu hvale
6. Heb 13.16 - prinositi žrtvu služenja
II. KAKVO JE ZNAČENJE SLAVLJENJA
A. SLAVLJENJE DONOSI BOŽJU PRISUTNOST
1. Bog prebiva u slavljenju - Ps 22:4
2. Salomonov hram - Božja slava se spustila - 2 Ljet 5:11-14
3. Psalam 100 opisuje taj događaj - uđite na vrata/dvore Njegove - kako? S
pjesmama; hvalite ga, ime mu slavite
4. Slavljenje i obožavanje uvijek će donijeti Božju prisutnost na sastanak
B. SLAVLJENJE POBJE\UJE NEPRIJATELJA
1. Jerihon - Još 6
2. Jošafatova vojska - 2 Ljet 20:1-26
3. Psalam 149:6-9 - slavljenje čini četiri stvari
- nad poganima vrši odmazdu Božju (osvjedočenje o grijehu)
- kažnjava ljude
- kraljeve bace u lance, a odličnike u okove gvozdene (vlasti i pogla-
varstva)
- izvršava sud napisan (ovo je čast za sve svece)
- što je slavljenje - „slavljenje u duhu i istini“
4. Crkva koja slavi Boga vidjet će sile tame slomljene u životima ljudi i u
svojem gradu
42
Upoznavanje
obiteljiC. SLAVLJENJE UKLANJA PROKLETSTVO NEPLODNOSTI
1. Mikala je prezrela svog muža Davida zbog njegova slobodnog slavljenja i
Bog je stavio neplodnost na nju, od tog trenutka do smrti, 2 Sam 6:20-23.
2. Izaija govori zanimljivu stvar neplodnima - Iz 54:1-5 - kliči/pjevaj.
3. Srce zajednice bez slavljenja u duhu i istini će oslabjeti i postati
neplodno.
4. Srce crkve ispunjeno slavljenjem imat će proboj i širiti će se te ukloniti
prepreke.
D. SLAVLJENJE DONOSI SNAGU I DUBINU ŽIVOTA
1. Ef 5:18-20 - slavljenje donosi puninu Duha.
2. Kol 3:16 - slavljenje će donijeti obilje djelovanja Božje riječi.
3. Slavljenje i obožavanje ponizit će srce Božjeg djeteta i stvoriti atmosferu za
primanje Božje riječi.
4. Milost će donijeti duhovni rast.
III. KAKO POSTIĆI OVAKVO SLAVLJENJE?
A. OVAKVO SLAVLJENJE SE NE DEŠAVA SAMO OD SEBE, VEĆ POD DJELOVANJEM
DUHA SVETOG
1. Slavljenje koje donosi Božju prisutnost, slama neprijatelja, uklanja
neplodnost i donosi život i dubinu može se dogoditi samo pod utjecajem
Duha Svetog.
2. Isusove riječi su bile: „klanjati… u duhu“
3. Opazite kontekst u Ef 5:18 - „ne opijajte se vinom… već se napunite
Duhom“
4. Slavljenje koje će uzdići lokalnu crkvu na novu razinu mora biti osnaženo,
motivirano, upravljano i disciplinirano od Duha Svetog. Ne može biti samo
tradicija, MORA BITI ŽIVO!
B. OVAKVA VRSTA SLAVLJENJA NEĆE SE DOGODITI AUTOMATSKI ZATO JER JE CRKVA
PENTEKOSTALNA, ONO SE MORA UČITI I OBLIKOVATI
1. David je dao model i poučio je slavljenike Gospodnjim pjesmama - 1 Ljet
15:22
43
Upoznavanje
obitelji2. Isus je oblikovao slavljenje i poučio je o slavljenju Lk 10:21, Iv 4:21-24
3. Isus se radovao u Duhu Svetom - slavio je u „duhu i istini“
C. PSLAMI DAJU UPUTE I MNOGE MODELE SLAVLJENJA
1. Ps 111:1 - cijelim srcem, u zajedništvu, u zajednici svetih
2. Ps 81:1-3 - klicati, žice, harfa, citara, bubanj, rog, TO JE PROPIS IZRAELU,
ZAPOVIJED BOGA JAKOVLJEVA
3. Ps 95:1-3; 96:1-6; 98:4-6; 149 i 150.
D. NEKI MOGU REĆI: MI SMO PENTEKOSTALCI I OVO VEĆ ZNAMO. SVATKO TREBA
ISKRENO ODGOVORITI NA SLJEDEĆA PITANJA
1. Jesam li izgubio radost?
2. Slavim li ga otvoreno, iskreno i nesputano?
3. Je li radosno obožavanje iz dubine srca zamijenila tradicija?
4. Tražim li Boga strastveno? Čeznem li da ga dodirnem u slavljenju i iskusim
njegovu Ljubav i prisutnost?
5. Ako ne možete odgovoriti s DA na svako od ovih pitanja, onda vam treba
svježi dodir.
6. Treba vam slavljenje u „duhu i istini“.
IV. KAKVO JE TO SLAVLJENJE „KLANJANJE U DUHU I ISTINI“?
A. SJETI SE KOJI JE RAZLOG OKUPLJANJA
1. Izraziti ljubav i slavljenje Boga.
2. Intimno se susresti s Nebeskim Ocem.
3. Biti poučen njegovoj Riječi i osjetiti njegov dodir.
4. Ispravno slavljenje treba biti biblijski ispravno i biblijski uravnoteženo.
5. Psalm 150 nam daje tri ispravna fokusa slavljenja: TKO je Bog (njegova
priroda), KAKAV je Bog (njegov karakter), ŠTO je Bog učinio (njegova velika
djela)
44
Upoznavanje
obitelji6. Slavljenje ne bi trebalo prenaglasiti iskustvo - iako bi trebali uživati u iskustvu,
čak i pjevati o svojim iskustvima s Bogom.
7. Slavljenje ne bi trebalo prenaglasiti poseban oblik slavljenja, iako nije
pogrešno pjevati o tome, psalmi to čine (podizanje ruku, ples).
8. Slavljenje bi trebalo dovesti ljude u Božju prisutnost.
B. DEVET HEBREJSKIH RIJEČI ZA „SLAVLJENJE“ U PSALMIMA
1. HALAL - jasno, briljantno, slaviti, častiti, hvaliti, biti jako uzbuđen; 1 Ljet 23:5-
30 - David je izradio instrumente za slavljenje (halal); Neh 12:24; 1 Ljet 25:3;
Ps 63:5, 69:30, 74:21, 119:94, 146:1, 148 i 150.
2. YADAH - baciti, pokazati rukom, priznati grijeh ili priznati Boga, Njegovu
riječ ili atribute, slaviti, častiti, zahvaljivati, podići ruke; Ps 28:7, 44:8, 98:4,
107:8, 15:21, 31, 111:1, 138:1, Iz 12:1.
3. TEHILLAH - pjesma koja sadrži slavljenje; Ps 22:3, 25, 34:1, 35:28, 51:15,
100.:4, 147:1, 148:14, 149:1.
4. TODAW - žrtvovati hvalu, zbor hvale, velika radost u slavljenju uzdignutih
ruku; Ps 42:4, 50:23, 56:12, 100, Jr 17:26, 33:11.
5. ZAMAR - svirati instrument, pjevati ili plesati uz pratnju instrumenata; Ps
21:13, 57:7, 108:1, 150.
6. SHABACH - izgladiti, udariti, umiriti slavljenjem, proglasiti radost, glasno
imenovati; Ps 63:3, 117:1, 145:4, 147:12, 47:1,5, 132:9, 2 Sam 6:15, Ezr
3:10-15, Još 6:15-22.
7. MACHOWL - ići ukrug, poskočiti, krug, ples, uzdići, trčati; Ps 30:11, 12, 42:4-
5, 149:3, 150:4, Izl 15:20-21, 1 Sam 30:16, 2 Sam 6:14-16, Jr 31:4, 13
8. BARAK - kleknuti, slaviti na koljenima, zazivati ili proglasiti blagoslov ili obilan
život ili sreću ili zdravlje; Ps 72:15, 103:1, Suci 5:2.
9. TAQA - udariti, pljeskati rukama; Ps 47:1, 98.8, Iz 55:12, Suci 3:21, 4:21.
45
Upoznavanje
obitelji OSMA LEKCIJA
KAKO HODATI
“Oduprite se đavlu, pa će pobjeći od vas!’’ (Jak 4:7)
I. UVODKako je to kad doneseš tek rođenu bebu kući iz bolnice? (Malo sna, nova vrsta
buke po kući (plač i sl.), nove obaveze - hranjenje, kupanje, pelene itd.)
Koje stvari djeca moraju naučiti dok odrastaju?
• kako sjediti
• kako puzati
• kako hodati
• kako govoriti
Isto je i u našem kršćanskom životu - došle su nove promjene - ti i ja smo bebe
kad se tek nanovno rodimo, bez obzira na našu životnu dob. Zbog toga mo-
ramo naučiti nove stvari želimo li hodati s Gospodinom. Svatko od nas treba
naučiti živjeti kršćanski život, to nije nešto što dolazi samo od sebe, nego se
ti i ja moramo naučiti kako živjeti s Gospodinom. Kad smo otvorili svoj život
Kristu, moramo znati da više nismo sami. Isus živi u našem srcu, ali on ne želi
biti podstanar.
Isus je rekao Petru, Jakovu i Ivanu te kasnije i Mateju ´Slijedi me’, tj. dođi i hodaj
sa mnom i idi kamo ja idem i živi kao što ja živim. Morali su naučiti novi način
života, kao što i ti moraš.
II. VAŽNOST PRAVILNE DUHOVNE HRANE
A. NAUČI JESTI PRAVILNU DUHOVNU HRANU KAKO BI IMAO SNAGU
- 1 Pet 2:1-3 - “Prema tome, odbacite od sebe svaku vrstu zloće i svaku
vrstu lukavštine, licemjerja, zavisti i svaku vrstu klevetanja. Budući da ste tek
46
Upoznavanje
obiteljirođena dječica, čeznite za onim čistim duhovnim mlijekom, da po njemu
uzrastete za spasenje, ako ste zbilja iskusili da je dobar Gospodin.’’
Postojale su neke vitalne stvari koje su rani kršćani trebali znati:
- morali su shvatiti da su fizički odrasli ljudi, ali duhovno tek rođene bebe
(ponos može vrlo lako doći do izražaja)
- oni trebaju hranu koja će im pomoći da rastu kao duhovne bebe
- hrana je trebala biti čisto mlijeko Riječi Božje
- ne pokušavaj razumjeti knjigu Otkrivenja ili teška biblijska učenja odmah
na početku
- uzmi osnove i nauči njih (kao npr. ova koja mi proučavamo)
- vjeruj Bogu za dijelove koje trenutno ne razumiješ, to će kasnije doći.
Činjenica je da se svatko mora hraniti (kako fizički tako i duhovno), ali
je na nama izbor ´što’ ćemo jesti. Hoćemo li se hraniti Božjom riječi ili
svjetovnom hranom (tv, svjetovna glazba ili sl.).
B. ČITAJ BIBLIJU SVAKI DAN
2 Tim 3:15 - Timotej je od ranog djetinjstva bio upućen u istine Božje
riječi.
Dj 2:42 - Postojanost u apostolskoj nauci.
Moramo steći naviku svakodnevnog čitanja Božje riječi isto kao što mala
djeca moraju naučiti jesti (mala djeca nekad ne žele jesti, pa ih je
potrebno tjerati).
Nauči odvojiti vrijeme za čitanje i molitvu (rano ujutro, kasno navečer,
bitno - kontinuitet).
Čitaj biblijske knjige, Novi zavjet na početku, i to u komadu - ne jedno
poglavlje Jakova danas, sutra malo Mateja (izbjegavati nasumce otvar-
anje i traženje da ti Bog govori na taj način - vračanje).
Prije čitanja moli: ´Bože, ovo je tvoja riječ za mene, molim te govori mi
iz nje.’
Čitaj dok te nešto ne zainteresira - stani i razmisli na nekoliko trenutaka o
tome što ti govori Riječ te tada nastavi s čitanjem do iduće stvari koja ti
zaokupi pozornost. Stani i o tome razmisli nekoliko trenutaka.
47
Upoznavanje
obiteljiC. IZDVOJI VRIJEME ZA POSEBNO PROUČAVANJE
PnZ 6:4-9 - Važnost poznavanja Božje riječi za Izrael - ortodoksni Židovi vrlo
su revni u proučavanju starozavjetnih spisa.
Ps 119:97-100 - Proučavanje daje mudrost.
Izr 1:7 - Samo lud čovjek prezire biblijsku pouku.
Mt 28:20 - ´Učite ih da vrše sve što sam vam zapovjedio!’ - potrebno je
aktivno učiti, to je zadaća Crkve - kršćansko obrazovanje.
Od posebne je važnosti u našem životu proučavanje, jer nam omogućava
da produbimo spoznaju i ukorijenimo se u Gospodinu.
Praktične upute:
- nabavi nekoliko prijevoda Biblije kako bi mogao bolje razumjeti tekst
- nabavi kvalitetne komentare i konkordance da ti pomognu u proučavanju i
razumijevanju pozadine (obrati pažnju na kontekst stiha, odlomka, poglavlja,
knjige - tko, kome, zašto).
Možeš proučavati:
- biblijske teme - upotrebljavaj biblijsku konkordancu i potraži teme poput brige,
straha, nade i sl; prođi sve teme i stihove koje smo obrađivali na učenju
“Upoznaj obitelj”; pronađi i druge stihove koji govore o toj temi
- biblijske knjige - uzmi neku biblijsku knjigu pa je proučavaj - (npr. Poslanica
Solunjanima - tko, kome, kada, zašto)
- biblijske likove - čitaj o životima poznatih muškaraca i žena u Bibliji i vodi
bilješke o tome tko su oni bili, gdje i kada su živjeli te događaje u njihovim
životima poput velikih djela, osobnih padova i kako su ih svladavali. Načini
posebne bilješke o tome kako se Bog odnosio prema njima i kako im se ob-
javljivao u njihovu životu
- pročitaj sve stihove vezane uz ono što proučavaš, obilježi ih, vodi bilješke u
notesu ili koristi margine teksta za reference, uči napamet biblijske stihove i
nauči se snalaziti u Bibliji
- nemoj izgrađivati svoja uvjerenja na temelju samo jednog stiha, uvijek pokušaj
pronaći govori li se na drugim mjestima u Bibliji o stvarima koje proučavaš.
48
Upoznavanje
obiteljiIII. NAUČI RADOST I SILU POSLUŠNOSTI
Nakon što smo napunili glave znanjem, potrebno je naučiti biti poslušan zapo-
vijedima Božje riječi (1 Kor 8:1 – samo znanje napuhuje naš ego, potrebno je sa
znanjem spojiti ljubav prema Bogu i bližnjemu).
A. ISUS JE NAUČIO POSLUŠNOST
Iv 5:19,30 - Isus je bio uvijek poslušan nebeskom Ocu.
Mt 26:39b - ´Oče neka bude tvoja volja’ - želi biti poslušan u potpunosti.
Heb 5:7-9 - Isus je naučio silu poslušnosti.
B. MI SE, KAO DJECA BOŽJA, MORAMO NAUČITI POSLUŠNOSTI PO PRIMJERU
NAŠEG SPASITELJA
Iv 14:21,23 - Isus poistovjećuje ljubav prema Njemu s poznavanjem i
poslušnošću Njegovoj riječi. Ako ljubimo Gospodina, onda sigurno ima-
mo želju poznavati Njega i Njegovu riječ.
Rim 1:5b; 16:26c - Pavao izjednačava vjeru s poslušnošću.
C. KORACI PREMA POSLUŠNOSTI
Odluči u svom srcu da ćeš biti poslušan i prije nego što doznaš što kaže
Riječ.
Odluči u svom srcu da ćeš biti poslušan bez obzira na cijenu.
Odluči ljubiti Boga svim svojim srcem jer je ljubav ključ poslušnosti.
Kada ne poslušaš, zatraži Njegovo oproštenje bez odlaganja.
D. VAŽNE ČINJENICE O POSLUŠNOSTI
Poslušnost je izbor/odluka, a ne osjećaj - dobri osjećaji dolaze iz poslušnosti,
a ne obrnuto.
Poslušnost je proces učenja koji zahtijeva tehnike, prakticiranje, disciplinu
te uvijek iznova ponavljanje kako bi se stekle dobre navike i ispravno
ponašanje (baš kao što i dijete uči hodati, pristojno jesti itd.). Mora se
slomiti naša buntovnost prema Bogu i Njegovoj riječi.
Očekuj od Boga da te disciplinira pa čak malo i istuče kad pogriješiš -
dobro je što te dovoljno voli da bi to činio (Izr 3:11-12; Heb 12:5-11).
49
Upoznavanje
obiteljiNauči častiti i voljeti Gospodina i onda kad ti dopusti da prolaziš kroz
teška razdoblja u životu jer je to vrijeme učenja kako bi savladao lekciju
poslušnosti i hodao kao zreo vjernik.
IV. KORACI ZA REDOVITO I POSTOJANO ČITANJE BIBLIJE
1. Razumljiv prijevod ili više njih.
2. Vrijeme čitanja - ne treba imati stav: ´Čitat ću ako budem imao vremena’.
3. Mjesto čitanja - izbjegavaj tramvaj ili autobus. Iako to može biti dobro, pokušaj
naći neko mirno mjesto.
4. Traži Boga da ti govori kroz tekst.
5. Razmišljaj o onome što ti ´upadne u oči’.
V. PET PITANJA KOJA MOŽEŠ POSTAVITI TIJEKOM ČITANJA I PROUČAVANJA
Primjer: Iv 1:1-18/proslov
1. Što mi Bog govori? (stih 1-4,9,10,14 - Isus je živa riječ Božja/Isus je Bog – stih
18)
2. Vidim li kakvo obećanje na koje se mogu pozvati ili ga zapamtiti? (stih 12)
3. Vidim li primjer koji bih trebao slijediti? (stih 5 - svijetliti u tami)
4. Vidim li grijeh koji bih trebao odbaciti? (stih 11 - odbijati Krista)
5. Vidim li kakvu zapovijed koju bih trebao izvršavati? (nema konkretne zapovi-
jedi)
Upoznavanje
obitelji
51
Upoznavanje
obiteljiDEVETA LEKCIJA
KAKO PODIJELITI ODUŠEVLJENJE
“Oni su ga pobijedili Janjetovom krvlju i riječju svoga svjedočanstva...’’
Otk 12:11
I. POZIV NA DIJELJENJE SVOJE VJERE
Mt 28:19; Mk 16:15 - ´Velika zapovijed’ - učiniti narode učenicima Isusa
Krista. Svaka je generacija vjernika odgovorna da poruku evanđelja
prenese svojoj generaciji svjetovnih ljudi. Na nama je danas odgovornost
da aktivno sudjelujemo u evangeliziranju ljudi oko nas kako bi bili u
mogućnosti čuti poruku Božje milosti i spasenja.
Mk 8:34-38 - Prije svega, za učinkovitu evangelizaciju moramo umrijeti
sebi i živjeti za Krista. Moramo biti spremni biti njegovi učenici. Isus
definira učenika kao onoga tko je u potpunosti predao svoj život Bogu
na raspolaganje.
Učenik je također i onaj tko voli Isusa Krista svim svojim bićem i tko ga
se ne srami bez obzira na to koliko su ljudi ili okolnosti neprivlačni ili
uznemirujući.
Bez obzira gdje se nalazili ili što radili, moramo biti svjetlo, svjedočanstvo
- svojim djelima i svojim riječima.
1 Pet 3:15-16 - Petar traži od učenika da uvijek budu spremni dati razlog
nade koja je u njihovim srcima.
Zbog činjenice da Isus živi u tvom srcu, imaš nadu koju nisi prije imao i
koju ljudi oko tebe nemaju.
Moraš biti spreman dati razlog te nade u sebi.
1 PET 4:10 - Petar je rekao da smo svi upravitelji Božje milosti. Upravitelj je
netko tko upravlja nečijim imanjem.
52
Upoznavanje
obiteljiTi si upravitelj Božje milosti. To znači da ako milost dolazi na tvoje radno
mjesto, ona dolazi kroz tebe. Ako će dotaknuti tvoju obitelj, susjedstvo,
prijatelje, budi spreman i otvoren da to bude kroz tebe.
Jesi li spreman biti upraviteljem Božje milosti?
A. UHVATI VIZIJU LJUDI OKO SEBE!
Svijet oko tebe, ljudi oko tebe, obitelj, prijatelji, susjedi, suradnici isto su
tako izgubljeni, ili čak i više nego što si ti bio.
Oni idu u pakao. To je neupitno. Oni će biti zauvijek izgubljeni bez nade.
Ti imaš odgovor. Ti imaš pojas za spasavanje kojim ih možeš izvući.
Hoćeš li ostati tih, ravnodušan, nedotaknut njihovim stanjem?
Kad već možeš pomoći, zar nećeš učiniti ništa?
Jedna od najboljih stvari nakon što smo osobno upoznali Isusa i doživjeli
blagoslov spasenja je ponuditi drugima da učine to isto. Bog želi upotri-
jebiti obične ljude, mene i tebe, da drugima govorimo o Kristu. Ne treba-
mo biti posebno obrazovani, pametni itd. Potrebno je samo da smo
spremni.
II. SREDSTVA DIJELJENJA
A. TVOJE SVJEDOČANSTVO
Lk 8:26-39 - Isus iscjeljuje padavičara i zapovijeda mu da ide i kaže samo
ono što mu je Bog učinio (stih 39).
Iv 4:5-42 - Priča o ženi na zdencu.
stih 39 - Njezini suseljani su povjerovali zbog svjedočanstva koje im je
ispričala te su se sami uvjerili u istinitost njezinih riječi (stih 40-42).
Osobno svjedočanstvo je najbolje sredstvo za dijeljenje tvoje nade i vjere
jer ljudi koji nisu upoznali Krista ne mogu posvjedočiti što im je On učinio u
životu. Mogu imati svjedočanstvo što su sami sebi učinili (skinuli se s droge
itd.), što im je netko drugi učinio (kad su postali članovi neke organizacije
itd.), ali jedino nanovo rođeno Božje dijete može podijeliti drugome što
mu je Bog učinio.
Iv 9 - Ozdravljenje slijepca od rođenja.
53
Upoznavanje
obiteljistih 25 - Nikada nisi pod milošću argumenta ako imaš svjedočanstvo.
Nikakva teologija, nikakva ljudska filozofija ne može poništiti snagu
svjedočanstva koje dolazi iz osobnog susreta s Bogom.
1 Iv 1:1-3 - Tvoje svjedočanstvo nekome govori o onome što si ti vidio,
čuo i doživio.
B. NEKE VODILJE
1 Kor 2:1-5 - Budi jednostavan kako bi ljudi mogli razumjeti. Izbjegavaj
raspravljanja o doktrinarnim pitanjima i uvijek usmjeravaj razgovor na os-
obno stanje pojedinca pred Bogom. Shvati da je poruka evanđelja toliko
jednostavna, ali istodobno toliko snažna jer dotiče svako ljudsko srce.
Nemoj nastojati biti prepametan i veži ljude za Krista, a ne za sebe ili
crkvu.
1 Kor 3:5-9 - Nismo mi oni koji spašavaju nego Bog i moramo biti svjesni
da je naša zadaća sijati i zalijevati, a Bog daje da raste.
Princip sijača (Mk 4: 3-20 – sijač sije sjeme)9:
(I.) obrađuje zemlju - upoznavanje s ljudima, izgradnja odnosa
(II.) sije sjeme i zalijeva - svjedočenje Riječi, govorenje poruke evanđelja
(III.) žanje plodove - poziv na obraćenje, dovođenje ljudi do odluke
(IV.) sprema sjeme za ponovnu žetvu - uključenje u crkvu, izgradnja
kršćanskog karaktera i svjedočenje drugima.
Kol 4:5,6 - Neka bude ljubazan i milostiv kako bi ga ljudi mogli primiti. Budi
svjestan da Bog ljubi grešnika bez obzira što on živi protiv Božje riječi i vrlo
često mudruje u svojoj snazi. Sjeti se da si i ti bio takav dok nisi upoznao
Boga (1 Kor 6:11).
9. Preuzeto iz: Discovering Your Personal Witnessing Style. Asheville: The Cove – Billy Graham Training Center, 2002.
54
Upoznavanje
obiteljiNeka sjeme bude nadobudno i zanimljivo kako bi ga ljudi htjeli. Ukaži na
blagoslove koje netko ima ako povjeruje u Gospodina (Iv 10:10b - Isus
je došao da imamo život u izobilju blagoslova). Ne možemo svjedočiti
evanđelje ako smo gorki i depresivni.
Dopusti ljudima da budu otvoreni “Mogu li ti reći što se meni dogodilo?”
Trebamo uvijek pokazati poštovanje i ljubav prema drugoj osobi. Nastojati
razumjeti situaciju u kojoj se osoba nalazi, tako ćemo moći svjedočiti
upravo počevši sa suosjećanjem za tu situaciju (npr. vidiš da netko ima
problema s drogom - ukaži na Boga koji oslobađa i ljubi, nemoj odmah
početi govoriti o Božjem sudu. Naprotiv, vidiš li nekoga tko je samo-
pravedan i ponosan, prvo mu ukaži na to da je grešnik i da treba Boga.)
Načini molitvenu listu svoje obitelji, suradnika, susjeda, neprijatelja i moli
za njih svaki dan.
C. BUDI OTVOREN ZA BOŽJE VODSTVO
Dj 8:4-8 - Filip je uključen u masovno evangeliziranje.
Dj 8:26-38 - Božjom rukom vođeni susreti - situacije u kojima nam Bog
dovede nekoga u život kako bismo mu mogli podijeliti evanđelje.
Moli za takve susrete ili prilike kako bi podijelio evanđelje.
Iskoristi prilike koje Bog šalje na tvoj put.
Trebamo se pouzdati u Duha Svetog i mudrost koju nam on može dati.
III. JEDNOSTAVAN SAŽETAK
M. MILOST
Nitko ne želi i ne može zaraditi Božji dar vječnog života.
To je u potpunosti besplatan dar.
Mnogi ljudi ga pokušavaju zaraditi na svoj način: dobri su prema sus-
jedima, drže 10 zapovijedi.
Zašto se milost ne može zaraditi razumljivo je ako znamo što Bog kaže o
čovjeku.
Č. ČOVJEK
Ljudi su grešni - beznadno, bespomoćno, učestalo grešni.
55
Upoznavanje
obiteljiČovjek je rođen kao takav i ne može se sam promijeniti.
Bog zahtijeva savršenstvo (Mt 5:48) za ulazak u nebo, dakle, nitko ne ide
u nebo.
To bolje razumijemo ako razumijemo što Biblija kaže o Bogu.
B. BOG
Bog je savršen i pravedan. On mrzi grijeh i mora pravilno kazniti grešnike
Bog je također i ljubav. On voli tebe i mene i ne želi nas kazniti za grijeh.
Bog je u dvojbi: kako nas može pustiti u nebo kad bismo trebali biti
savršeni, a mi smo grešni i on mora kazniti grijeh. Pa ipak, on nas očajnički
ljubi. On je riješio tu dvojbu na predivan način.
K. KRIST
Bog je došao na svijet u osobi Isusa Krista.
Isus je bio čovjek, ali i BOG.
On je zauzeo naše mjesto i uzeo naše grijehe na sebe te je platio kaznu
za sve što smo učinili. No, i uskrsnuo je treći dan.
On je umro kako mi ne bismo morali umrijeti. On je ustao iz mrtvih kako
bismo mi mogli imati vječni život.
Način na koji možemo iskusiti ovu divnu mogućnost jest po vjeri.
V. VJERA
1. Vjera nije čisto intelektualna spoznaja.
2. Vjera nije “obraćenje iz lisičje rupe”: vapaj Bogu kad si u nevolji i kad problemi
prođu, zaboravljaš ga.
3. Vjera je stavljanje povjerenja u Boga, u potpunosti vezano uz ono što je uči-
nio za mene.
4. Ja otvaram svoje srce i tražim oproštenje svojih grijeha, molim ga da uđe u
moj život.
56
Upoznavanje
obiteljiPokazati potrebu za obraćenjem: npr. RAZUMIJEŠ LI TO? IMA LI BILO KOJI RAZLOG
ZAŠTO TI NE BI MOGAO PRIHVATITI ISUSA KRISTA UPRAVO SADA?
Bog je onaj koji dovodi ljude do odnosa sa sobom, ali On to gotovo uvijek čini
preko nas. Moramo biti svjesni da smo ti i ja Njegove ruke, noge i usta.
57
Upoznavanje
obiteljiDESETA LEKCIJA
UPOZNAVANJE OBITELJSKOG IDENTITETA I STRUKTURE
I. KAKO JE CRKVA IZGLEDALA U NOVOM ZAVJETU?
Postavlja nam se važno pitanje: kako je izgledala novozavjetna crkva i što Biblija
smatra Crkvom. Jesu li nam potrebne građevine, teološke škole, ceremonije
da bismo se mogli nazivati Crkvom? Na ova ćemo pitanja dati odgovor
utemeljen na Bibliji.
A. CRKVA SU LJUDI - 1 Kor 1:2
Def.: Crkva je zajednica svih nanovno rođenih/istinskih vjernika bez obzira
na vremenske ili prostorne granice. Crkva su uvijek ljudi, a ne građevine,
rituali ili institucije.
Mt 18: 20 - ´Gdje su dvojica ili trojica sabrana radi mene, tu sam ja s nji-
ma.’ - namjera u srcima ljudi je dovoljna da bismo bili Crkva. Nije potreb-
no nikakvo institucionalno organiziranje da bismo bili biblijska crkva.
Crkva je istovremeno i nevidljiva i vidljiva tvorevina:
Nevidljiva crkva - ona je koju Bog vidi. Sastoji se od pojedinaca čija
srca pripadaju Njemu i koji su nanovno rođeni, bez obzira na to gdje
se nalazili. 2 Tim 2:19 - ´Bog poznaje svoje...’; 1 Sam 16:7 - Bog gle-
da što je u srcu.
Bog pozna srca ljudi, zna ispovijedamo li vjeru iskreno ili ne. Dakle, u
pogledu spasenja smo sigurni ljubimo li istinski Krista. Članstvo u nekoj
crkvi ne jamči ispravan odnos s Bogom niti 100-postotno spasenje.
Potreban nam je osobni odnos s Kristom, i to kontinuiran.
Vidljiva crkva - različiti su organizacijski oblici crkve onako kako je
ljudi vide. Riječ je o crkvi kao organizaciji. Možemo biti članom neke
crkvene organizacije, a ne biti spašeni. U tu crkvu ubrajamo sve one
koji ispovijedaju vjeru, no konačnu sigurnost u pogledu spasenja daje
58
Upoznavanje
obiteljinam odgovor na pitanje: jesmo li nanovno rođeni Božjim Duhom i jesmo li postali dio nevidljive Kristove crkve. Na primjer, netko se može
priključiti crkvi, dolaziti na bogoslužja, poznavati kršćansku doktrinu,
kršćansku terminologiju, ali nikad ne imati osoban odnos s Bogom.
Zato moramo preispitati svoje srce kako bismo bili sigurni da ono
pripada Kristu, pa nećemo biti posramljeni u dan kad stanemo pred
Njega. Mt 7:21-27 - Isus govori da netko može biti dio vidljive crkve,
a ne imati odnos s Bogom. To je zamka u kojoj mnogi danas žive i
misle da im crkva jamči spasenje. To je zabluda jer spasenje je samo
u Kristu Isusu, (Dj 4:12).
Posvećeni - učinjeni svetima po Božjem oproštenju. Krist je naša svetost i
Bogu dolazimo po Njegovoj žrtvi, (Heb 10:1-18; 1 Kor 1:30).
´U Kristu´ - Krist ´u´ njima po Duhu Svetom (Ef 1:13) - Crkva je sakrivena
u Bogu. Ima sigurnost u Kristu Isusu (od sotone i njegovih napada, od
osude, od Božje kazne i sl.). Blagoslov i sigurnost nalaze se u činjenici da
smo ti i ja, kao dio Crkve, ´u Kristu’.
B. CRKVA SU LJUDI SAVEZA (OBITELJ)
Grč koinonia - zajedništvo - savezni odnos - to nije samo zajedništvo pop-
ut onoga u svjetovnim organizacijama. To je jače zajedništvo:
- s Ocem i Sinom (1 Iv 1:3b)
- jedni s drugima - biti članom crkve znači biti u zajednici s drugim vjernici-
ma koji ispovijedaju vjeru u Krista. Nema vjernika koji živi sam. Kršćanstvo
nije vjera samotnjaka nego vjera zajedništva, (Heb 10:25; Dj 4:32-35; 1
Iv 1:3). Kršćani se nazivaju braćom i sestrama.
C. CRKVA SU LJUDI KOJI ŽIVE S DRUKČIJIM MOTIVIMA NEGO SVIJET - ŽIVE PO DUHU
SVETOM
Pozvani od Duha Svetog - On želi učiniti u našem životu svoje djelo želi
nas nanovno roditi i otkriti nam Oca. Samo Duh Sveti nas može uvesti u
zajedništvo s Ocem. Samo On može učiniti da postanemo dio istinske
Kristove crkve (Iv 6:63, 65):
- Duhom osnaženi
- Duhom motivirani
59
Upoznavanje
obitelji- Duhom vođeni
- Duhom disciplinirani.
Duh Sveti koristi ljude, svoje sluge, koristi razne druge načine (okolnosti itd.)
da učini ovo djelo u nama.
D. CRKVA SU LJUDI VOĐENI OD VOĐE - SLUGE KOJI NE TRAŽI DA GA SLIJEDE RADI
NJEGA SAMOGA
Vođa je upravitelj Božje kuće, a ne svog vlasništva.
Razumije da Isus gradi Crkvu - on sije i on zalijeva, ali Bog čini da raste,
vodi kao što otac vodi svoju obitelj.
II. KAKO DJELUJE CRKVA CJELOVITOG EVANĐELJA?
* Povezani smo sa Međunarodnom Foursquare Crkvom:
1. daju nam odgovornost
2. pomažu u vrijeme potrebe davanjem savjeta i vodstvom
3. omogućuju nam služenje na područjima diljem svijeta i pomažu oko admin-
istracije u SAD-u
4. oni ne određuju stil ili filozofiju ili viziju službe - to je u rukama lokalnog pas-
tora.
* VODSTVENI TIM:
1. pastor - vizija, nadgledanje, glavno učenje
2. pomoćni pastori - pomažu u nošenju vizije, nadgledanju određenih službi i sl.
3. starješinski zbor - vodi određene službe, odbor vodstva za ovu lokalnu službu,
pomaže u upravljanju crkve
4. đakoni - dušebrižnici, služe u određenim službama, savjetnici pastoralnom
timu, pomažu u vodstvu.
60
* NAČIN OBUČAVANJA:
1. pastor Mario Dučić usvojio je model obučavanja vodstva - njegova je uloga
da poučava, trenira i pomaže u aktivnom vršenju službe (pomaže drugima
iskusiti život u obilju)
2. pastor je “glavni trener” poučavanja, treninga, davanja nadgledništva
“pomoćnim trenerima” i timu uopće
3. pomoćni pastor i starješinstvo su “pomoćni treneri” koji rade izravno s
određenim dijelom tima, poučavaju, treniraju i upućuju; zajednica je “tim”
koji igra “utakmicu” nazvanu službom - svjedočenje, poučavanje, molitva,
učeništvo, darovi Duha Svetog itd.
* ODGOVORNOST:
1. odgovornost je vrlo bitna za učinkovitu službu
2. pastor je odgovoran nadglednicima CCE-a te Međunarodnoj Foursquare Crkvi
3. pomoćni pastor je odgovoran pastoru i starješinskom zboru
4. starješinski je zbor odgovoran pastoru i pomoćnom pastoru CCE-a;
vodstveni je tim odgovoran na području poštenja, moralne čistoće, financ-
ijskog poštenja, upravljanja zajednicom u ljubavi i milosti, obiteljskog života,
doktrinarne istine.
61
Upoznavanje
obiteljiJEDANAESTA LEKCIJA
UPOZNAVANJE OBITELJSKE VIZIJE
I. VAŽNOST VIZIJE ZA KRŠĆANSKI ŽIVOT
A. ŠTO JE VIZIJA?
Izr 29:18 – ´Kad objave nema, narod se razuzda...’
´Kad nema otkrivenja (revelation)...’ (NIV);
´Kad nema otkrivenja (´proročke vizije’)...’ (NKJV)
Def.: Vizija je jasna slika budućnosti koja nas pokreće na djelovanje, a proizlazi
iz našeg odnosa s Bogom.8
Elementi vizije:
Jasna slika budućnosti - vizija je uvijek slika budućih stvari. To je ono što želimo
postići ili kakvi želimo biti. Ona uvijek predstavlja ono stanje u koje želimo doći
u svom odnosu s Gospodinom. Također, ona može biti, a uvelike i jeste, bitno
različita od našeg sadašnjeg stanja. U vremenima kušnje upravo je vizija ta
koja nam daje snagu za djelovanje. Kad držimo pogled ´gore’ na Kristu i viziji
koju nam je on dao, imamo snage suočiti se s preprekama i iskušenjima koja
stoje na putu njezina ostvarenja. (Lk 2:41-52 - Isus je imao jasnu sliku budućih
događaja; Mk 10:32-34 - odlazak na križ).
Vizija nas pokreće na djelovanje - ovo je vrlo značajan element vizije. Ona
nas motivira na djelovanje kako bismo došli do onog cilja koji želimo postići.
Pomaže nam donositi ispravne odluke koje će biti u skladu s tom vizijom. Ako
imamo viziju, moći ćemo lakše odlučiti kad se nađemo na prekretnici života.
(Heb 11:24-27 - Mojsije je bio spreman izabrati zlostavljanje jer je to bilo u
skladu s njegovom vizijom; Mt 26:54 - Isus je znao da je njegova svrha ispuniti
Očevu volju)
8. Neki definiraju viziju kao ´...jasnu sliku onoga što vođa vidi da bi njegova grupa trebala biti ili činiti’ (Haggai, J. E. (1986) Lead On. Leadership that endures in a channging world. Haggai Institute. Str.12;). Ovakve definicije vizije obično su usmjerene na vođe koji moraju biti vizionari žele li uspjeti. Ovo je uža definicija vizije jer je ograničena samo na vođe. No, osim vođa, u Božjoj crkvi ima i onih koji nemaju poziv i darove vodstva, ali ipak trebaju imati viziju za druga područja svog kršćanskog života.
62
Upoznavanje
obiteljiVizija mora proizlaziti iz našeg odnosa s Bogom - taj element je ono što razlikuje
istinsku Bogom danu viziju od naših ljudskih planova.
Mojsijeva vizija - proizašla iz odnosa s Bogom - Izl 3:10; 4:12.
Isusova vizija - Lk 3:22.
Primjer ljudske i Bogom dane vizije - Pavao, govor pred Agripom - Dj 26.
Pavlov plan koji je dolazio iz njegova razuma, a ne iz odnosa s
Gospodinom, stih 9-11.
Vizija za Pavlov život koja je došla iz odnosa s Gospodinom, stih 12-23.
Jak 4:13,14 - Tu Božja riječ govori protiv vizije/plana koji dolazi iz naše
snage.
Stih 15,16 stavlja naglasak na odnos s Bogom - ́ Ako Gospodin htjedne...’
Jakov ovdje ne govori protiv vizije i protiv planiranja radi ostvarenja te viz-
ije nego govori protiv naše ljudske bahatosti i planiranja svog života, svoje
karijere ili kršćanske službe bez odnosa sa Stvoriteljem.
Vizija može dolaziti kao rezultat nadnaravnog susreta s Bogom, ali ne mora
uvijek doći kao rezultat nadnaravne manifestacije. Pravilo: što je vizija jače
nadnaravno izražena, to će Bog od nas tražiti veće korake vjere i vjerojatno
velike žrtve za svoje kraljevstvo (npr. Pavao, Mojsije itd.).
Vizija je vrlo značajan dio kršćanskog života i svaki kršćanin, a i svaka crkva,
treba imati viziju koja dolazi od Gospodina.
II. KAKO MOGU ZNATI KOJE CRKVE BOG ŽELI DA POSTANEM ČLAN?
A. CRKVA MORA IMATI BIBLIJSKU VIZIJU
Bog želi da budemo ugrađeni u lokalnu crkvu koja ima jasnu viziju što želi.
Svrha Crkve nije ostvarivati dobre i prijateljske međuljudske odnose niti hraniti
siromašne. Iako su to dobre stvari koje treba činiti, temeljna je zadaća Crkve
propovijedati i živjeti poruku spasenja.
Crkva nije socijalni klub, nego je zajednica sa svrhom i poslanjem u svojem
okruženju (propovijedati poruku spasenja i spašavati izgubljene duše).
Mt 28:19,20; Mk 16:15-18 - tzv. velika zapovijed; Dj 1:8 - biti Kristovim
svjedocima; Dj 2:40 - propovijedati poruku spasenja; Dj 4:33 - apostoli
svjedoče za uskrsnuće, ne odustaju od vizije; Dj 26:19,20 - Pavlova ustra-
63
Upoznavanje
obiteljijnost u viziji; 1 Pt 2:9 - kraljevsko svećenstvo koje treba ´razglasiti’ slavna
Božja djela.
Svi ovi stihovi govore o viziji koju su Isus i apostoli imali za crkvu. Moramo
biti članovi crkve koja je predana ostvarenju biblijskih ciljeva jer će samo
takvu Bog blagosloviti i ona neće promašiti svoj cilj.
B. MORAŠ SE SLAGATI S VODSTVOM
Ovo je značajno jer je vodstvo odgovorno pred Bogom za lokalnu viziju i
najčešće vizija za lokalnu crkvu dolazi preko njezinih vođa. Ti i ja moramo
pokazivati interes i želju ugraditi se u tu viziju.
Ako ne podupiremo viziju koju vođe imaju za lokalno tijelo, bit ćemo ka-
men smutnje i nećemo se moći djelotvorno ugraditi niti biti zadovoljni.
Na taj način stvarat ćemo probleme čiji je uzrok neslaganje s vizijom ili
ljudima.
Izr 6:16-19 - Bog mrzi kad zamećemo svađu među braćom, a to se vrlo
često može dogoditi jer pojedinci misle da znaju bolje od vođa. Ako je to
istina, potrebno je razgovarati s vođama, ali im uvijek moramo pomoći u
njihovu radu za Gospodina.
1 Sol 5:12-13 - Stav prema onima koji se trude.
Heb 13:17 - Podložnost vodstvu.
1 Pt 5:5 - Pokornost mladića vodstvu.
C. MORA POSTOJATI MJESTO ZA TEBE KAKO BI POMOGAO ISPUNITI
VIZIJU LOKALNOG TIJELA
Biblija Crkvu naziva tijelom u kojemu je svaki ud važan kako bi ono moglo
funkcionirati. Bog ti je dao talente koje drugi trebaju prepoznati i koje ti
onda trebaš iskoristiti u lokalnom tijelu.
Rim 12:4-8; Ef 4:15,16; 1 Kor 12:14-28
Za ostvarenje lokalne vizije potreban je svaki član i uvijek će biti manjak
radnika (Mk 6:34 - hranjenje ljudi: Isus - učenici - narod).
64
Upoznavanje
obiteljiD. TI I TVOJA OBITELJ MORATE BITI DUHOVNO NAHRANJENI
Lokalna crkva treba dati biblijski utemeljena učenja za tebe i tvoju obitelj
kako biste mogli biti duhovno izgrađeni. Pastiri su odgovorni za propovi-
jedanje istine Božje riječi, bez obzira je li to popularno ili nije.
1 Pet 5:1-4 - Dužnosti pastira.
Ez 34:11-16 - Jahve - pastir Izraelov - primjer pastira.
1 Tim 4:1-5 - Dužnost propovijedanja biblijske istine.
Dj 20:28-35 - Upute efeškim starješinama.
Dj 6: 4 - Pastiri moraju biti ljudi molitve i Riječi (zamka - previše rada i nep-
otrebnih stvari).
E. MORAŠ ZNATI DA TE DUH SVETI POSTAVIO U ODREÐENU LOKALNU CRKVU
Sve prethodne stvari možemo znati umom, ali moramo imati
svjedočanstvo Duha Svetog da bismo bili dio nekog lokalnog tijela.
1 Kor 12:13 - Napojeni Duhom u jedno tijelo.
Dj 16: 14d - Bog je otvorio srce Lidiji koja se ´priklonila’ Pavlovim riječima
i postala dio crkve koju je Bog tamo započeo.
III. VIZIJA CRKVE CJELOVITOG EVANÐELJA
A. NAŠ IDENTITET
Mi smo životvorna crkva sačinjena od ljudi koji su iskusili obilat život kroz Isusa
Krista. Služimo i vršimo utjecaj na svoju zajednicu (društvo) tako što težimo izlaziti
ususret potrebama pojedinaca i zajednice.
B. NAŠE POSTOJANJE
CCE postoji iz dva razloga: pred Boga donosimo iskreno obožavanje kroz
poslušnost Njegovoj riječi, Bibliji, i kroz živo, Duhom ispunjeno slavljenje. Pronosimo
poruku obilatog života gradu Zagrebu i čitavu svijetu.
C. NAŠI CILJEVI
Naš je cilj pomoći pojedincima kako bi ispunili Božju svrhu i sudbinu za svoj život
i izgradili jake obitelji. Također, želimo uspostaviti središnju lokalnu crkvu od cca.
500 članova. Uspostaviti zagrebačku mrežu s kućnim grupama, kao i lokalne
crkve u Zagrebu i Republici Hrvatskoj.
65
Upoznavanje
obiteljiD. NAŠA POVEZANOSTNAŠA POVEZANOSTŠA POVEZANOSTA POVEZANOST POVEZANOSTPOVEZANOST
E. NAŠA MISIJANAŠA MISIJA
Donijeti evanđelje u svako mjesto gdje ono nije prezentirano u cjelovitosti.
Promijeniti pojedince i društvo kroz pokajanje i osobnu vjeru u Isusa Krista.
Prezentirati evanđelje na praktičan način kroz raznolikost darova, talenata, osob-
nosti i službi.
F. NAŠA STRATEGIJA
Doseći izgubljene (evangelizacija).
Podučiti spašene (učeništvo).
Poslati učenike (misija).
G. NAŠA VIZIJAŠA VIZIJA
Doseći Zagreb i Hrvatsku za Isusa Krista kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju,ći Zagreb i Hrvatsku za Isusa Krista kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju,i Zagreb i Hrvatsku za Isusa Krista kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju, Zagreb i Hrvatsku za Isusa Krista kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju,Zagreb i Hrvatsku za Isusa Krista kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju, i Hrvatsku za Isusa Krista kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju,i Hrvatsku za Isusa Krista kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju, Hrvatsku za Isusa Krista kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju,Hrvatsku za Isusa Krista kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju, za Isusa Krista kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju,za Isusa Krista kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju, Isusa Krista kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju,Isusa Krista kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju, Krista kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju,Krista kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju, kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju,kroz aktivno učeništvo i evangelizaciju, aktivno učeništvo i evangelizaciju,aktivno učeništvo i evangelizaciju, učeništvo i evangelizaciju,učeništvo i evangelizaciju, i evangelizaciju,i evangelizaciju, evangelizaciju,evangelizaciju,,
predanjem te širenjem visokih moralnih i etičnih načela Božjeg kraljevstva. te širenjem visokih moralnih i etičnih načela Božjeg kraljevstva.te širenjem visokih moralnih i etičnih načela Božjeg kraljevstva. širenjem visokih moralnih i etičnih načela Božjeg kraljevstva.širenjem visokih moralnih i etičnih načela Božjeg kraljevstva. visokih moralnih i etičnih načela Božjeg kraljevstva.visokih moralnih i etičnih načela Božjeg kraljevstva. moralnih i etičnih načela Božjeg kraljevstva.moralnih i etičnih načela Božjeg kraljevstva. i etičnih načela Božjeg kraljevstva.i etičnih načela Božjeg kraljevstva. etičnih načela Božjeg kraljevstva. načela Božjeg kraljevstva.načela Božjeg kraljevstva. Božjeg kraljevstva.Božjeg kraljevstva. kraljevstva.kraljevstva.
CCE je povezana sa Međunarodnom Foursquare Crkvom iz Amerike, koja nam
pomaže administracijom u SAD-u, savjetovanjem, nadgledništvom, akreditacijom
rukopolaganja i tome sl., kao i ostalim kršćanskim crkvama u Republici Hrvatskoj.
Naglasak naše službe je ispunjavanje potreba pojedinaca koji žive u našem društvu.
Upoznavanje
obitelji
67
Upoznavanje
obiteljiDVANAESTA LEKCIJA
VJEROVANJE MOJE OBITELJI
VJEROVANJE CRKVE CJELOVITOG EVANÐELJA
VJERUJEMO:1) u usmeno nadahnuće Biblije, (2 Tim 3:16; 2 Pt 1:20)
2) u jednog Boga koji vječno postoji u tri osobe; u Ocu, Sinu i Duhu Svetom
3) da je Isus Krist jedinorođeni Sin Oca, začet po Duhu Svetom i rođen od djevice
Marije; da je bio razapet, pokopan i uskrsnuo od mrtvih; da je uzašao na
nebo i da danas sjedi s desne strane Ocu kao zastupnik
4) da su svi zgriješili i ostali bez slave Božje i da je pokajanje zapovijed Božja
svima i neophodno za oproštenje grijeha, (Rim 3:9-18; 3:23)
5) da su opravdanje, obnova i novi život dobiveni po vjeri u krv Isusa Krista, (2
Kor 5:21; Rim 3:24-26; 1 Kor 1:30; Kol 1:21,22)
6) u posvećenje koje slijedi novo rođenje, kroz vjeru u krv Isusa Krista, kroz Riječ i
po Duhu Svetom, (Ef 4:17-32)
7) da je svetost Božji standard za život Njegova naroda, (Rim 12:1,2; Heb 3:4;
Gal 6:7,8; 1Pt 1:14-17)
8) u krštenje Duhom Svetim kome je preduvjet čisto srce
9) u govorenje drugim jezicima koji dolaze na poticaj Duha Svetog, i to je pri-
marni dokaz krštenja Duhom Svetim
10) u krštenje vodom uranjanjem; svi koji se pokaju trebaju biti kršteni u ime
Oca, Sina i Duha Svetoga
11) da je božansko iscjeljenje dano svima u djelu otkupljenja
12) u Gospodnju večeru
13) u drugi Isusov dolazak; prvo, kako bi uskrsnuo pravednike koji su umrli i sa
sobom na nebo poveo sve živuće svece; drugo, da kraljuje na zemlji tisuću
godina, (Otk 19:11-16; 1Kor 15:50-53; 1Sol 4:16,17; Otk 22:20)
68
Upoznavanje
obitelji14) u tjelesno uskrsnuće; vječni život za pravednike i vječnu kaznu za pokvar-
ene, (Otk 20:12-15).
TAKOÐER, VJERUJEMO:
15) da su darovi vodstva: apostol, prorok, evanđelist, pastor, učitelj - dani od
Isusa Krista kad je uskrsnuo od mrtvih te vrijede za Crkvu i danas
16) da su manifestirajući darovi Duha Svetog: riječ mudrosti, riječ znanja, vjera,
darovi iscjeljenja, čuda, proroštva, razlučivanje duhova, jezici i tumačenje
jezika; oni vrijede za Crkvu danas i trebali bi ih prakticirati pojedinci poma-
zani Duhom Svetim koji su poznati vodstvu crkve i opunomoćeni za takvu
službu.
69
Upoznavanje
obiteljiTRINAESTA LEKCIJA
TEMELJNE VRIJEDNOSTI I OPERATIVNE SMJERNICE
UČENIŠTVOVjerujemo i primjenjujemo biblijsko učeništvo, što podrazumijeva aktivno
slušanje i sudjelovanje svakog vjernika-laika u radu crkve, što za posljedicu ima
učinkovito širenje Božjeg kraljevstva. (Mt 28:18-20)
CJELOVITOST NAUKENaša nauka temelji se na cjelovitom razumijevanju Biblije, a očituje se u kval-
itetno uravnoteženoj spoznaji i praksi biblijskih istina koje donose dobrobit za
cjelokupno ljudsko biće - duh, dušu i tijelo. Na taj način se „stvaraju“ kvalitetni
vjernici koji svojom zrelošću, ponašanjem i pravednim karakterom u društvu oko
sebe svjedoče za evanđelje Isusa Krista. (Tit 2:7b-8; Dj 2:42)
INTEGRITETPrepoznajemo da je integritet osobe ključan dio kršćanskog svjedočanstva.
Smatramo da podrazumijeva moralnost, cjelovitost karaktera, dosljednost u
riječima i djelima, povjerenje te beskompromisnu privrženost biblijskim vrijed-
nostima pravednosti i poštenja. (Fil 3:12-15)
LJUBAVSve činimo kako bi naši odnosi bili motivirani i vođeni aktivnom Božjom ljubavi;
koja daje a da ne traži nešto zauzvrat, a očituje se u jakim međusobnim ve-
zama bez obzira na različite osobnosti, pozive, darove i talente. Uvijek djeluje u
interesu drugih, a uključuje služenje i požrtvovnost. (Kol 3:14)
70
Upoznavanje
obiteljiRADOSTNaši su životi primjer istinske radosti u svemu što činimo; bilo da se to odnosi
na služenje u crkvi, obitelji ili na ostale svakodnevne poslove. Sve što činimo
- činimo bez mrmljanja - radosno i predano, svjesni da kroz bilo koje djelo ili
situaciju služimo Gospodinu. (Rim 14:17; Fil 4:4)
MILOSR\ESvakom čovjeku iskazujemo milost i milosrđe koja je potrebna za njegovu ob-
novu ili posvećenje. Ovakav stav ne odnosi se samo na materijalne stvari već i
na naše odnose i stavove. Jedni drugima opraštamo pogreške te izbjegavamo
neopraštanje, zamjerke i gorčinu. (Ef 2:8-9; Kol 3:12-13)
JEDINSTVOJedinstvo je jedan od temelja za postizanje naše misije, vizije i ciljeva. Ono se
očituje u neraskidivom predanju Bogu i aktivnom širenju njegova kraljevstva te
međusobnom zajedništvu koje se ne mijenja zbog težih okolnosti. Izbjegavamo
uniformiranost te stvaramo biblijsko jedinstvo koje se postiže držanjem Kristovih
zapovijedi, molitvom te kvalitetnom komunikacijom. (Ef 4:3-6; Lk11:7)
IZVRSNOSTVoljno i predano te na najbolji mogući način koristimo sve svoje mogućnosti,
pozive, darove i talente koje smo dobili od Gospodina, kako bismo što kval-
itetnije i učinkovitije izvršili osobno poslanje i misiju crkve. U tome smo odlučni,
predani i hrabri. (Kol 3:23-24)
MUDROSTBožja nas mudrost usmjerava i određuje naše razmišljanje, govor, stavove i
pomoć nam je pri donošenju odluka. Omogućuje nam ispravno prosuđivanje
raznih okolnosti i odnosa. Pažljivo slušamo savjete i ne donosimo ishitrene od-
luke.
(Jak 1:5; Izr 3:13-15)
71
Upoznavanje
obiteljiLOJALNOSTLojalni smo i vjerni; čvrsto držimo svoje riječi i saveze. Vjerni smo svojim danim
zavjetima, uspostavljenim autoritetima; našoj misiji, viziji i ciljevima te našoj crkvi
bez obzira na cijenu predanja. (2 Tim 3:10-11; Otk 2:10)
JAKE OBITELJIVjerujemo da je obitelj temeljna jedinica društva i učinkovite crkve. Zato su naše
obitelji uređene i vođene na temelju biblijskih principa pravednosti. Poseban
naglasak stavljamo na muškarca kao duhovnog voditelja obitelji. Ne žrtvujemo
svoje obitelji radi svoga poslanja, već zajedno s njima služimo Gospodinu. (Post
2:24; Ef 5:22-25; Ef 6:1-31; Tim 5:8)
OPERATIVNE SMJERNICE CRKVE CJELOVITOG EVAN\ELJAKako bi naša crkva bila zdrava te rasla u zrelosti, odlučujemo koristiti sljedeće
operativne smjernice...
ISKRENOSTIskrenost je temelj našeg odnosa i komunikacije. Iskreni smo u djelima, riječima
i motivima svoga srca. Naš je odnos izravan, jednoznačan i iskren bez manipu-
liranja, dvoznačnosti i namjernog sebičnog zavođenja. (Ef 4:25)
KOMUNIKACIJAU komunikaciji smo otvoreni i istiniti prema svima uzimajući u obzir razlike
mišljenja i stavova koji nisu u suprotnosti s temeljnim biblijskim naukama i obras-
cima ponašanja. (Ef 4:15)
TIMSKI RADNe djelujemo samostalno, već vjerujemo i djelujemo timski pri čemu svatko
od nas ulaže svoje darove, talente i pozive. Tako učinkovitije djelujemo prema
zajedničkom interesu. (1 Kor 12:12; Rim 12:4-5)
72
Upoznavanje
obiteljiME\USOBNA BRIGASuosjećajni smo i osjetljivi na međusobne potrebe te iskreno i bez pretvaranja
pomažemo jedni drugima ne gledajući samo na svoju vlastitu korist.
(1 Kor 12:26-27; 1 Iv 4:11)
PRIHVAĆANJE/POŠTOVANJEPrihvaćamo sve ljude u svoje društvo te iskazujemo svima poštovanje bez obzira
na razlike u socijalnom statusu, naobrazbi ili položaju. (Fil 2:3; 1 Pt 4:8)
RJEŠAVANJE SUKOBAMeđusobne sukobe i nesuglasice rješavamo prema biblijskim principima iz
Evanđelja po Mateju 18:15-16 i drugih dijelova Biblije, uz izbjegavanje ogov-
aranja i klevete, a radi izmirenja i obnove odnosa. Ne zadržavamo povrede i
zamjerke te izbjegavamo rješavanje sukoba na neprikladne načine. (Ef 4:32)
UČINKOVITOSTPredani smo donošenju učinkovitih rezultata. Usredotočeni smo na svoje prioritete
koji su u skladu s našom misijom, vizijom i ciljevima. Redovito prilagođavamo
svoje metode kako bismo ispunili svoje poslanje. Izbjegavamo djela koja don-
ose neučinkovite rezultate.
(Izr 10:4; Izr 14:23; 1 Kor 3:7)
ODGOVORNOSTPreuzimamo na sebe potpunu odgovornost za povjerene nam dužnosti - kako
u crkvi tako i u svakodnevnom životu. Točni smo i pouzdani. Sve činimo čiste
savjesti, poštujući državne zakone i propise.
PODUČAVANJESmatramo da je za kvalitetan život crkve potrebno aktivno i stalno osposobljava-
ti sve vjernike i voditelje. Raznim metodama podučavamo vjernike o njihovim
darovima te ulozi u društvu i crkvi. (2 Tim 2:1-2; Ef 4:11-13)
73
Upoznavanje
obiteljiPODLOŽNOST AUTORITETIMAPoštujemo osobe koje su na položajima autoriteta u našem društvenom i crkven-
om životu, znajući da su oni uspostavljeni od Boga za naše dobro. Odbijamo
mrmljanje i svako neprikladno ponašanje te im iskazujemo čast. (1 Tim 2:2)
ME\USOBNA PODLOŽNOSTPrihvaćamo biblijske principe međusobne podložnosti te posebno odgovornosti.
Vjerujemo da smo pozvani nositi bremena jedni drugima. Tako se međusobno
potičemo na rast prema duhovnoj zrelosti. (Rim 15:1; Gal 6:2)
OHRABRIVANJEIzgrađujemo u vjeri, ukazujemo na pozitivne kvalitete i potičemo na ostvarivanje
Božjeg plana i svrhe za nečiji život. Odričemo se negativnih i kritičkih stavova koji
ne pridonose izgradnji drugih. (Heb 10:25b; 1 Sol 5:11)
DOLAZAK NA SASTANKEPotičemo svakog vjernika na aktivno sudjelovanje u zajedničkim sastancima te,
ako je moguće, na prilagodbu društvenih aktivnosti koje sprečavaju dolaske.
(Heb10:25)
Upoznavanje
obitelji
75
Upoznavanje
obiteljiČETRNAESTA LEKCIJA
KAKO PREMOSTITI OBITELJSKE RAZLIKE
“Ovo je zapovijed moja: ljubite jedan drugoga kao što sam ja ljubio vas!”
Spasitelj (Iv 15:12)
CRKVA CJELOVITOG EVANÐELJA
PRAVILA RJEŠAVANJA NESUGLASICA
IZJAVA
CCE je precizirala korake izmirenja i disciplinskog procesa za obnovu člana
crkve i/ili službenika evanđelja koji je sagriješio, slomio zajedništvo s Kristovim tije-
lom i/ili sudjelovao u ponašanju koje kompromitira sveto življenje i kršćansku vjeru.
Ovi koraci obnove temelje se na biblijskim principima i zapovijedi da “nosimo
terete jedni drugima i tako ispunimo zakon Kristov” (Gal 6:1,2).
“Braćo, ako i upadne tko u kakav prekršaj, takvog vi duhovni ispravljajte
u duhu blagosti! I pazi na samoga sebe da i ti ne budeš iskušan! Nosite
bremena jedan drugoga, te ćete tako ispuniti zakon Kristov!” (Gal 6:1-2)
Želja srca i briga vođa, a i cijele zajednice je da osoba koja je pala bude duhovno
i emocionalno obnovljena. Naš je cilj da ona uzraste u zrelosti i punini Isusa Krista
te da služi pod pomazanjem Duha Svetoga na slavu Njegova imena.
BIBLIJSKA OSNOVA ZA OVAKAV STAV
Ovakav se stav temelji na Isusovim uputama u Mateju 18:15-18. U skladu s
tim principima, bit će poduzimani sljedeći koraci kako bi se Božje kraljevstvo
učinkovito širilo:
76
Upoznavanje
obiteljiI. NESUGLASICE, SUKOBI, SVAÐE, RAZMIRICE IZMEÐU ČLANOVA CRKVE
Kada bilo koji član ili vođa ima nešto protiv drugog člana ili vođe CCE-a, treba
poduzeti sljedeće korake.
1. Otići do tog pojedinca nasamo i tražiti izmirenje i rješenje nesuglasica.
2. Ako stvar ostane neriješena, zamoliti pastora (pomoćnog pastora, starješinu
ili đakona) da zajedno odu k tome pojedincu radi rješavanja nesuglasica.
3. Ako stvar i dalje ostaje neriješena, zamoliti saslušanje pred pastoralnim vod-
stvom. Ako je optužba valjana, optuženi će član biti pozvan na odgovornost
za rješavanje stvari i prilagođavanje svog ponašanja radi postizanja skladnih
odnosa u lokalnoj crkvi.
4. Ako je stvar i dalje neriješena, pastoralno će vodstvo poduzeti korake disci-
pliniranja, uključujući mogućnost odstranjivanja te osobe s bilo koje pozicije
vodstva.
5. Ako član odbije prihvatiti disciplinski postupak i ne želi razriješiti nesuglasice,
poduzet će se koraci mogućeg odstranjivanja iz članstva crkve (Mt 18:15-18).
II. GRIJEH ILI DRUGO NEMORALNO PONAŠANJE ČLANA CRKVE
Kad član, koji nije dio vodstva ili đakonata, bude uključen u ponašanje protivno
Pismu (prema učenju CCE-a), ili je općenito nemoralno, postoje dovoljni razlozi
za discipliniranje. Tada će se pravila rješavanja nesuglasica primijeniti u skladu
s Mt 18:15-18, Rim 16:17-18, 1 Kor 5:1-11, Gal 1:8-9 i Tit 3:10-11. Poduzet će se
sljedeći koraci.
1. Nakon saslušanja optužbe, pastor, pomoćni pastor ili starješina istražit će
optužbu radi provjere njezine valjanosti. Istraga može uključivati, ali ne mora
biti ograničena samo na to, istraživanje uzroka nesuglasica radi provjere
točnosti navoda iz optužbe i pronalaženja bilo kojeg dokaza za valjanost i
točnost navoda optužbe.
2. Ako istraga pokaže da je optužba opravdana, pastor, pomoćni pastor ili
starješina otići će do tog pojedinca nasamo i “govoreći istinu u ljubavi” (Ef
4:15) ohrabriti ga na pokajanje i pomirenje s Bogom i lokalnom crkvom. Ako
je doista potrebno, tužitelj može poći s pastorom u taj posjet.
77
Upoznavanje
obitelji3. Ako član nastavi sa svojom pogreškom ili ako odbije pokajanje i pomirenje,
pastor, pomoćni pastor ili starješina zajedno s još jednim ili više vođa, otići
će opet do pojedinca i ponovno, u ljubavi, zahtijevati pokajanje i promjenu
stavova (2 Sol 3:15).
4. Ako se član i dalje odbija pokajati, situacija će anonimno biti iznesena
pred zajednicu radi molitve i posta. Nakon određenog broja dana pastor,
pomoćni pastor ili starješina zajedno s jednim ili više vođa, ponovno će otići
do pojedinca i opomenuti ga u ljubavi.
5. Ako član i dalje ustraje u svojoj pogrešci, bit će pozvan na saslušanje pred
pastoralno vodstvo lokalne zajednice. O tome će biti obaviješten najkasnije
tri dana prije saslušanja (telefonom, e-mailom, pisanim putem ili na drugi prik-
ladan način). Osoba ima pravo biti saslušana i izložiti svoje svjedočanstvo.
6. Ako i nakon saslušanja pred pastoralnim vodstvom lokalne crkve ne bude
pokajanja, pojednica će se odstraniti iz zajednice uz javno čitanje izjave o
tome, što će učiniti pastor. Od zajednice će se tražiti da nastavi moliti i zas-
tupati za tog pojedinca kako bi se kroz ovu disciplinsku stegu mogao pokajati
i vratiti u zajednicu (1 Kor 5:1-11).
7. Disciplinirani član ima pravo na žalbu nadglednicima CCE-a u Republici
Hrvatskoj (rok za podnašanje žalbe je 14 dana pismenim putem, e-mailom,
telefonom ili na drugi prikla dan način). U postupak mogu biti uključeni duh-
ovne vođe drugih crkava koji imaju povjerenje pastoralnog vodstva lokalne
crkve.
8. Nadglednici iz točke 7. imaju autoritet donijeti konačnu odluku bez prava na
ponovnu žalbu.
9. Na temelju ispovijedi i istinskog pokajanja discipliniranog člana, prema pro-
sudbi u ljubavi pastoralnog vodstva, pomirenje i potpuna obnova članstva
će se velikodušno dati (Gal 6:1-2; 2 Kor 2:5-11).
78
III. GRIJEH ILI DRUGI OBLICI NEMORALNOG PONAŠANJA ČLANOVA PASTORALNOG TIMA ILI ĐAKONATA
Koristit će se koraci od jedan (1) do devet (9) iz točke II. (“GRIJEH ILI DRUGO
NEMORALNO PONAŠANJE ČLANA CRKVE”), uz sljedeće iznimke.
1. Optužbe protiv članova pastoralnog tima ili đakonata moraju biti u skladu sa
1 Tim 5:19-20:
• optužba mora imati dva ili tri svjedoka
• članovi pastoralnog tima bit će disciplinirani pred čitavom zajednicom.
2. Prema optužbi, koja se prema prosudbi ostalih članova pastoralnog vodstva
učini valjanom, pastor, pomoćni pastor, starješina ili đakon bit će uklonjeni
sa svoje pozicije tijekom istrage i provođenja koraka iz ove točke.
3. Disciplinski postupak vode nadglednici CCE-a. U postupak mogu biti uključeni
duhovne vođe drugih crkava koji imaju povjerenje pastoralnog vodstva lokalne
crkve.
IV. RAZLOZI ISKLJUČENJA IZ CRKVE:
1. Nemoralni život koji se opravdava - 1 Kor 5:1-13; Rim 16:17-18 - da bismo
isključili nekoga iz lokalnog tijela potrebno je da on konstantno i otvoreno
živi načinom života koji je protivan biblijskom nauku te da ne želi prekinuti
takvo ponašanje. U ovome slučaju postoji razlika: A) postoje oni koji se bore
s grijehom i svjesni su da je njihov način života neprihvatljiv Bogu; uz takve
pojedince crkva mora stati te ih poduprijeti molitvom, savjetovanjem i na
svaki drugi način kako bi došli do konačne slobode; B) druga skupina su
oni koji svoj grešni način života opravdavaju najčešće navodeći da to nije
grijeh; dakle, riječ je o pojedincima koji ne žele pobjedu jer smatraju da nisu
u grijehu; u takvoj situaciji ispunjene su pretpostavke da se osobu isključi iz
zajedništva ako ustrajava u grešnom načinu života.10
Na mnogim mjestima Biblija osuđuje različite oblike nemoralnog ponašanja,
(npr. Gal 5:19-21 - djela tijela; 1 Kor 6:9,10).
10. Matthew Henry, poznati biblijski komentator iz 17. stoljeća, komentirajući herezu nikolaita iz Otk 2 zaključuje da je dužnost crkve isključiti iz zajedništva one koji prakticiraju nemoralan način života i pristaju uz kriva (heretička) učenja. Crkva nema mogućnost fizičkog kažnjavanja pojedinca za grešni način života, ali je dužna poduzeti mjere isključenja iz zajedništva (Matthew Henry, 2001:2467).
79
Upoznavanje
obitelji2. Kriva doktrina - Gal 1:6-10; Tit 3:10,11 - kriva doktrina može prouzročiti veliku
štetu lokalnom tijelu i zato je potrebno biti spreman obračunati se s njom.
Pritom treba paziti da se ne odbacuje pojedinca nego da se usmjere snage
na ispravljanje krivih stavova u duhu bratske ljubavi i prihvaćanja osobe.
Moramo znati da s krivom doktrinom nema kompromisa!
2 Kor 11:3,4 - Pavao kori Korinćane zato što ´strpljivo’ podnose nauku raznih
lažnih učitelja.
Otk 2:12 - Ukor popustljivoj crkvi u Pergamu. Temeljni prigovor koji Isus upućuje
ovoj zajednici je što su tolerirali krivu nauku. ́ Nauka nikolaita’ - srž naučavanja
nalazio se u činjenici da je slobodno jesti hranu koja je bila žrtvovana idoli-
ma te da bludnost nije grijeh. Oni su ljude navodili na krive duhovne prakse i
život u grijehu. Kriva doktrina i različiti oblici nemoralnog života vrlo često idu
zajedno. To su najčešće seksualni grijesi i pohlepa za novcem.
1 Iv 4:1-3 - Upućuje nas na potrebu testiranja duhova kako ne bismo upali
u sotonsku zamku.
Pavao upućuje Timoteja kakav stav treba imati prema onima koji se vole
unedogled raspravljati oko doktrine - (2 Tim 2:23-26; 1 Tim 1:3-7). Moramo
biti svjesni da raspravljanje s drugim vjernicima vrlo često može dovesti do
svađe, a to nije dobro svjedočanstvo.
Upoznavanje
obitelji
81
Upoznavanje
obiteljiPETNAESTA LEKCIJA
KLJUČ OBITELJSKIH BLAGOSLOVA
UVODNovac je važan aspekt ljudskog života. Radi njega možemo biti tužni ili ra-
dosni. Nekad se kaže da se sve vrti oko novca. I kršćani, ti i ja, isto smo tako
ovisni o novcu. Naš se život sastoji i od niza materijalnih potreba i izdataka koji
su prouzročeni činjenicom da živimo u ovome svijetu. Ne trebamo mu robo-
vati, ali ga trebamo radi zadovoljavanja svojih egzistencijalnih potreba i za
širenje evanđelja.
Znamo da je i našem Gospodinu Isusu bio potreban novac (Juda je držao
vreću s novcem), apostolima je također bio potreban novac za ispunjenje
Velike zapovijedi.
I. POSVEĆENA STVAR?
A. ŠTO JE POSVEĆENA STVAR?
Još 7:1-13 - Što se tu dogodilo? Zašto je Bog dopustio neprijateljima svog
naroda da ih pobijede nakon onako velike pobjede kod Jerihona? Neki
su se dotaknuli “posvećene” stvari (herema).
Definicija hebrejske riječi: laqach (lakah) - (2764 Strong’s concordance) -
nešto posvećeno, pod zavjetom, nešto posvećeno Bogu - ova riječ koristi
se nekoliko puta u Levitskom zakoniku, u Brojevima za predmete iz šatora
saveza u pustinji i prinose posvećene Bogu.
B. PRIMJER IZ JOŠUE
Još 6:16-19 - Čitav grad Jerihon bio je posvećen Bogu.
- Nitko nije smio dotaknuti blago grada.
- Sve stvari su trebale ići u Božju riznicu.
82
Upoznavanje
obiteljiJERIHON JE BIO GRAD - DESETINA - Jerihon je bio prva pobjeda - prvo bla-
go nove zemlje. Kao takav, bio je prvina plodova; desetina i sav primitak
zadobijen iz te pobjede pripada Bogu - Njegovoj riznici.
II. PRINCIP DESETINE
A. ŠTO JE DESETINA?
- Def.: To je deseti dio sveg tvog primitka koji pripada Bogu, hebr. ma’ser - deseti dio nečega. U srži davanja desetine nalazi se spoznaja da Bog
posjeduje sve (Izl 19:5; Ps 24:1). Iz toga shvaćanja proizlazi da i mi, vjer-
nici, sve što imamo imamo po Božjoj milosti. Bez obzira na okolnosti u ko-
jima se možemo nalaziti, znamo da se Bog brine za nas. Davanje destine
Bogu je izraz naše poslušnosti i znak predanja našem Gospodinu. Na taj
mu način zahvaljujemo i priznajemo Njegovu milost u svom životu.
Mal 3:10 - Malahija govori da je potrebno ´čitavu desetinu’ donijeti u
riznicu.11
B. USPOSTAVLJENA PRIJE MOJSIJEVA ZAKONA I 10 ZAPOVIJEDI
Post 14:17-24 - Abraham je platio desetinu Melkisedeku, svećeniku
najuzvišenijeg Boga.
Post 28:16-22 - Jakov obećaje plaćati desetinu Bogu.
Još 6:17-19 - Jerihon je grad - desetina.
Izr 3:9-10 - Časti Boga prvinama plodova.
Mal 3:8-10
Desetina je uspostavljena prije Mojsijeva zakona i njezino je plaćanje
nastavljeno i nakon tog razdoblja, jer je to označavalo znak predanja i
poslušnosti Bogu.
C. ISUS JE POTVRDIO PLAĆANJE DESETINE
Mt 23:23 - Isus traži od farizeja da čine najvažnije stvari Zakona i ne presta-
ju davati desetinu.
Iako vidimo da Novi zavjet stavlja više naglasak na unutarnji stav srca
pojedinca prilikom davanja (Lk 21:1-4), princip desetine je i dalje ostao
11. Davanje desetine bilo je uobičajeno mjerilo u Starom zavjetu, a i antičkom svijetu općenito. Razlog tome je da je većina ljudi brojila u desetinama, najvjerojatnije zbog deset prsta na ruci (Morley: Tithe, Tithing u: Elwell, 1996:779).
83
Upoznavanje
obiteljinepromijenjen. Isus je rekao da je to nešto što je dobro i što treba činiti u
znak bogoštovlja, ali pritom ne smijemo zaboraviti na motivaciju davanja.
D. PRINCIPI OSTAJU ISTI U STAROM I U NOVOM ZAVJETU
Mal 3:6-12 - Govori o prokletstvu ili blagoslovu koji je povezan s našim dav-
anjem.
A. PROKLETSTVO ZA NEPOŠTIVANJE BOŽJE DESETINE (stihovi 8 i 9)
- Desetina pripada samo Bogu - čovjek ju ne smije upotrijebiti za sebe
- Ona je SVETA.
- Kada osoba potroši Božju desetinu na osobne potrebe, tada potkrada
Njegovu riznicu
- Desetinu treba donijeti u kuću gdje štuješ Boga.
- Kada osoba ne poštuje ove principe, ona dolazi pod prokletstvo:
- ne može stajati pred svojim neprijateljima u bici
- nebeski prozori su zatvoreni
- sav se novac potroši na male stvari
- njihov rad nije više toliko produktivan.
B. POSEBNO OBEĆANI BLAGOSLOV ZA POSLUŠNOST DAVANJA DESETINE
(stihovi 10-12)
- Bog se bori u bitkama protiv neprijatelja i vraća izgubljeno.
- Bog je obećao obilje u karijeri i povećanu produktivnost.
- Nebeski prozori su otvoreni za izlijevanje blagoslova.
- Stvari koje kradu i uništavaju tvoj primitak bivaju ukorene i uklonjene.
III. POSLUŠNOST DAVANJA DESETINE KLJUČ JE ZA VELIKI OBITELJSKI BLAGOSLOV
A. Primijetite u Jošui ´efekt solidarnosti’:
- sav Izrael je bio proklet zbog neposlušnosti jedne osobe
84
Upoznavanje
obitelji- sav Izrael je bio blagoslovljen kad je stvar bila izglađena
- tvoja obitelj će biti takva
- CCE je isto takva.
B. Malahija govori da iskušamo Boga vezano uz materijalni blagoslov
To je jedino područje gdje Pismo kaže da kušamo Boga i njegovu vjer-
nost. Bog se želi pobrinuti za nas, ali želi vidjeti našu vjernost.
Bog želi blagosloviti tvoj dom, posao i CCE. Tvoja poslušnost u davanju
desetine otvorit će nebeske ustave i tebi i tvom domu i CCE-u.
C. Naš stav prema novcu
Izr 27:23-27 - Mudrost u upravljanju financijama.
Izr 11:29a; 12:24,27 - Poticaj na marljivost u poslu.
Izr 6:6-11 - Izbjegavaj dug, budi marljiv kao mrav koji sakuplja u pravo
vrijeme, izbjegavaj lijenost.
Sve što imamo pripada Bogu, a mi smo samo upravitelji onoga što nam
je povjerio na raspolaganje. Cijela zemlja i sve što imamo pripada Bogu
pa se zato trebamo brinuti oko toga.
U svom srcu moramo odlučiti da nećemo služiti novcu, nego Bogu, (Mt
6:19-21, 24-34; 1 Tim 6:10 - pohlepa za novcem izvor svih zala).
Naše davanje mora biti za napredak i širenje Božjeg kraljevstva, a poseb-
no za napredak lokalne crkve u kojoj primamo duhovnu hranu.
Davanje treba biti usklađeno s našim primanjem. (Imaš malo, daj malo;
imaš puno, daj puno!) No, u svemu je bitan stav srca, a ne količina novca
koju dajemo.
Davanje desetine i priloga mora biti dobrovoljno i vesela srca jer je Bog
obećao da će nas nagraditi prema onome što mu dajemo.
IV. FINANCIJE U CCE-u
A. KOJI SU FINANCIJSKI IZVORI CCE-a?
1. Kao obitelj, CCE ima troškove vezane uz kućanstvo, opremu, radne
troškove i plaće radnika - 1 Kor 9:1-14; 2 Sol 3:9; 2 Kor 11:8 - oni koji su
se u potpunosti posvetili službi evanđelja imaju pravo od toga i živjeti.
85
Upoznavanje
obiteljiSlužbenici se evanđelja mogu toga odreći (kao npr. Pavao ponekad),
ali to ne umanjuje činjenicu da im pripada pravo na uzdržavanje u
skladu s crkvenim mogućnostima.
Postoje dva osnovna izvora financija kojima plaćamo sve navedene
troškove: vjernim desetkom i dobrovoljnim prilozima onih koji dolaze.
2. Svaka bi se crkva trebala sama financirati i ne ovisiti ni o kome. Tako bi
trebalo biti u idealnim uvjetima.
Rana je crkva imala običaj davanja i pomaganja braći koja su bila u
potrebama - 2 Kor 8:1-15; 2 Kor 9:1-15; Dj 4:32,34-37. Davanje je uvijek
naša odluka vođena biblijskim naučavanjem i principima (škrto sijanje
- škrta žetva). Moramo se paziti manipulacije jer nas nitko ne može niti
smije primorati da dajemo. Davanje je stvar osobne poslušnosti Bogu
i Njegovoj riječi, a svaki predani Božji čovjek uviđa koliki je blagoslov
davanja.
3. Desetina je primaran način na koji financiramo pastoralni tim. Pastor
prima: 90% mjesečnog desetka, prema njegovoj uspostavljenoj os-
novici. 10% desetka se šalje za misiju. Ostatak novca koji je preostao
preko osnovice pastorove plaće ide ostalim zaposlenicima i kao
pripomoć drugim radnim troškovima.
4. Dobrovoljni prilozi su osnovni izvor za pokrivanje dodatnih troškova
službe.
5. Izvanredna prikupljanja dobrovoljnih priloga u svrhu su pomaganja mis-
ije u svijetu, gosta govornika, pomoćnika i drugih izvanrednih potreba
koje se mogu pojaviti.
B. POŠTENO UPRAVLJANJE FINANCIJAMA VRLO JE VAŽNO ZA PASTORA I
STARJEŠINE
Obećajemo da nikada nećemo koristiti metode pritiska ili prositi novac
tijekom primanja desetka i priloga.
Obećajemo da ćemo podučavati biblijske osnove za financijske bla-
86
Upoznavanje
obiteljigoslove i redovito moliti za nezaposlene i one sa stalnim primanjima.
Obećajemo da ćemo podučavati biblijske osnove za desetinu i pril-
oge.
Obećajemo da ćemo pošteno upravljati financijama, tj. načinom na koji
se novac sakuplja, broji, sprema i troši te da ćemo biti odgovorni zajed-
nici za način na koji je to učinjeno.
C. KAKO SE OVA OBEĆANJA ISPUNJAVAJU?
1. Opunomoćeni sakupljači (vratari) javno skupljaju prinose. Darovi, prino-
si, donacije, koji se privatno daju pastoralnom timu, daju se blagajniku
na uvid i pravilan obračun.
2. Blagajnik (računovođa) i drugi opunomoćeni sakupljači odmah zbra-
jaju prinose koristeći uspostavljene procedure zbrajanja. Članovima
pastoralnog tima nije dopušteno zbrajati novac.
3. Priloge odmah pohranjuje knjigovođa uz prikladnu zabilježbu prikuplje-
nog iznosa.
4. Tjedni financijski izvještaji i revizije proračuna daju se pastoru.
5. Mjesečni financijski izvještaji i revizije budžeta daju se odboru, zamjeniku
pastora i starješinskom zboru lokalne zajednice.
6. Četveromjesečni (mogućnost) i godišnji izvještaji i revizije daju se za-
jednici.
7. Godišnji budžet priprema odbor starješinstva i predaje se na uvid za-
jednici.
8. Plaće pastora određuje odbor starješina te se uspostavljaju granice
troškova za koje ne treba odobrenje odbora starješina i zajednice.
ZAKLJUČAK
Svi primjeri i stihovi pokazuju važne principe o tome kako trebamo upravljati,
kakve stavove trebamo imati prema novcu i materijalnim stvarima. Neki principi,
iako postavljeni u Starom zavjetu, vrijede i danas. Potrebno je da ih prihvatimo i
spremno vršimo kako bismo iskusili blagoslov.
87
Upoznavanje
obiteljiŠESNAESTA LEKCIJA
RADOST PREDANJA OBITELJI
I. BOG ŽELI DA NJEGOVA DJECA BUDU UJEDINJENA U CRKVENOJ ZAJEDNICI
Da bismo vidjeli snagu i značaj jedinstva, potrebno je proučiti neke novoza-
vjetne primjere:
A. JEDINSTVO JE BILO VAŽNO OBILJEŽJE NOVOZAVJETNE CRKVE
Dj 2:41-47 - Elementi kršćanskog zajedništva u 1. stoljeću.
Neki prijevodi kažu da su se novi vjernici ´predali’ (´devoted themselves...’ NIV;
´Bili su ustrajni...’ NZSP) nekim stvarima koje znatno izgrađuju jedinstvo lokal-
nog tijela (stih 42).
Postojani u apostolskoj nauci: Vrlo je važno da crkva bude jedinstve-
na u tumačenju Svetog pisma. Rani su vjernici prihvaćali apostolsku
nauku, dakle ono učenje koje su apostoli propovijedali. Propovijedanje
i podučavanje središnji je dio našega kršćanskog zajedništva zato je
potrebno primiti duhovnu hranu koja će nam pomoći u rastu. Bog je
u crkvi postavio učitelje koji su pred Njim odgovorni za ono što propo-
vijedaju i naučavaju. Ti i ja trebamo otvoriti svoje srce i bez predrasude
se pokoriti naučavanju Svetog pisma kako bismo mogli rasti u dubljoj
spoznaji Gospodina.
Postojani u zajedničkom životu: Zajedništvo je, također, bila bitna značajka
rane crkve. Oni su se nalazili svaki dan u hramu, a imali su zajedništvo i
po kućama (stih 46; rani su kršćani otvarali svoje domove za kršćansko
zajedništvo: Flm 2b; Kol 4:15; Rim 16:4; 1 Kor 16:19). Možemo zaključiti
da u ovom zajedništvu nisu razgovarali samo o duhovnim temama
već su postajali međusobni prijatelji i bolje su se upoznavali. Čežnja za
88
Upoznavanje
obiteljizajedništvom s drugim kršćanima važna je karakteristika duhovno zdra-
vog vjernika. Oni koji izbjegavaju zajedništvo s crkvom najčešće imaju
nekih poteškoća u svom hodu s Bogom. Teški trenuci bi nas tebali vući
u crkvu, a ne iz nje. Rana je crkva lomila kruh u znak sjećanja na svo-
jeg Gospodina. No, osim toga, oni su imali i zajedništvo oko stola, tzv.
agape. Donosili bi zajedno hranu pa zajedno blagovali.
Postojani u zajedničkom štovanju i molitvi: Zajedničko bogoslužje još je
jedno obilježje kršćanskog zajedništva. Crkva nije samo socijalni klub,
nego zajednica vjernika sa svrhom proslavljanja Boga i govori o spasenju
kroz Isusa Krista. Snaga zajedničkog štovanja Boga i molitve mnogo je
veća nego individualno štovanje. Na mnogim mjestima u Novom zavjetu
nalazimo izvještaje o tome da se crkva zajedno molila i štovala Boga.
Ne smijemo smetnuti s uma da se ovdje nije radilo o maloj šačici istomišljenika
i bliskih prijatelja, nego o mnoštvu od nekoliko tisuća ljudi (Dj 2:41b - oko 3000
duša se priključilo već postojećoj zajednici). Bez obzira na tako veliku brojnost,
´mnoštvo je vjernika bilo jedno srce i jedna duša.’ (Dj 4:32).
B. PRIMJER CRKVE U KORINTU
- 1 Kor 1:10 - Pavao Korinćane poziva na jedinstvo:
- bili su pozvani na zajedništvo
- trebali su biti sjedinjeni u istoj misli i osjećajima
- trebali su biti savršeno složni.
C. HEBREJE SE MOLILO:
Heb 10:23-25
- da paze jedni na druge
- da se ohrabruju
- da potiču jedni druge
- da ne prestaju pohađati službe.
89
Upoznavanje
obiteljiII. ZAŠTO JE VAŽNO PREDANJE LOKALNOJ CRKVI?
A. ZA SVAKI USPJEH VAŽNO JE JEDINSTVO
Primjer jedinstva - Babilonska kula - Post 11:1-9 - jedinstvo samo po sebi
ima snagu, a kamoli ne ujedinimo li se jedan s drugim u Kristu.
- Mt 18:19 - Jednodušna molitva.
- Dj 4:23-31 - Jedinstvena molitva dala je fantastične rezultate.
B. TO JE SAVEZNI ODNOS U KRISTU
- 1 Kor 1:9
To je predanje da se ljubi, ohrabruje, osnažuje i podupire jedan dru-
goga.
To je izvor ohrabrenja i potpore u vrijeme potrebe i kušnje.
Brže rastemo u zajedništvu s drugim vjernicima, a lakše padamo kad ga
ne ostvarujemo.
Svaka lokalna zajednica treba izgrađivati jedinstvo i održavati ga - Ef 4:3.
Jedinstvo ne znači da uvijek i oko svega imamo isto mišljene, ali znači da
smo predani istom cilju (primjer: brak - bračni drugovi nemaju uvijek isto
mišljenje o svemu, ali su i dalje predani svom bračnom zavjetu i nastoje
doći do zajedničkog rješenja).
Jedinstvo crkve temelji se na činjenici da su kršćani, prije svega, braća i
sestre u Kristu - Ef 4:4,5; Iv 17:20,21. Isus moli za jedinstvo nanovno rođene
djece Božje.
III. MOGUĆNOST ZA UJEDINJENJE U ČLANSTVU
Ispuniti pristupnicu članstvu koja se nalazi na zadnjoj stranici priručnika.
90
ZAKLJUČAK
Sve što smo naučili u ovoj cjelokupnoj seriji učenja “Upoznaj obitelj” neće se moći
ostvariti bez naše želje za jedinstvom. Izraz jedinstva crkve nalazi se u mojem i tvo-
jem sudjelovanju u njezinim aktivnostima (bogoslužja, molitve, učenja, evangeliza-
cije te ostali crkveni projekti i aktivnosti). Ti i ja smo pozvani da aktivno doprinesemo
da duh jedinstva i bratske ljubavi bude snažno prisutan u našoj lokalnoj zajednici
jer će samo tada Krist biti prisutan u našoj crkvi. Bez jedinstva vjernika i bez bratske
ljubavi među kršćanima nema Kristove prisutnosti ni u Njegovu tijelu. Zbog toga
moramo nastojati sačuvati jedinstvo i ne dopustiti da ga sotona uništi.
49
IME I PREZIME:_____________________________DATUM RODENJA:_________________________MJESTO RODENJA: ________________________ADRESA:__________________________________GRAD: ___________________________________POŠTANSKI BROJ:__________________________TELEFON: _________________________________MOBITEL:_________________________________E-MAIL: ___________________________________FAX:____________________________________
1. Svjedočim da sam ispovjedio/la svoje grijehe i bio/bila nanovo rođen/a u skladu siskustvom opisanim u Pismu u Ivanu 3 i Rimljanima 10:9-10.
2. Jeste li kršteni/na uranjanjem u vodu? Ako da, napišite kada i gdje. Kada _______________________________________Gdje__________________________________
3. Jeste li kršteni/na Duhom Svetim s darom govorenja u jezicima? Napomena: Ovo nije preduvjet za članstvo.
4. Jeste li bili/bila član neke druge lokalne zajednice?
Ime crkve: ___________________________________Pastor:________________________________
5. Jeste li pod bilo/bila kakvom disciplinskom stegom u toj zajednici? Ako da, molimo vas ukratko opišite:
___________________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________________
6. Voljan/voljna sam postati aktivnim dijelom službe CCE-a.
7. Ako da, na kojem području službe?
________________________________________________________________________
8. Mogu li dobiti više informacija o sljedećem području/područjima službe?
________________________________________________________________________
9. Pročitao/la sam i suglasan/suglasna sam s “Vjerovanjem CCE-a”.
10. Pročitao/la sam i suglasan/suglasna sam s vizijom i misijom CCE-a.
11. Pročitao/la sam, razumijem i prihvaćam „Temeljne vrijednosti i operativne smjernice CCE“
12. Pročitao/la sam, razumijem i prihvaćam “Pravila rješavanja nesuglasica CCE-a”
13. Namjeravam podupirati službu CCE-a financijski kroz desetinu i priloge premamogućnostima koje mi daje Bog.
14. Namjeravam podupirati službu CCE-a svojim vremenom, talentima i molitvama.
Želim biti član Crkve cjelovitog evanđelja i podložiti se Gospodinu Isusu Kristu te pastoralnom vodstvu CCE.
Potpis: _____________________________________Datum:___________________
SAMO ZA UPOTREBU CRKVENOG UREDA
Datum primanja u članstvo: ____________________Pastor:_______________________________
DA - NE
DA - NE
DA - NE
DA - NE
DA - NE
DA - NE
DA - NE
DA - NE
DA - NE
DA - NE
DA - NE
DA - NE
CRKVA CJELOVITOG EVANDELJAČLANSKA PRISTUPNICA
NAPOMENA: Sljedeće informacije će biti držane u najstrožoj diskreciji, a služit će u svrhe služenja vama na što učinkovitiji način.