1

SADRŽAJ

ČLANAK STRANA

Predgovor 4

FEI pravila ponašanja 4

POGLAVLJE I DRESURA

Cilj i opći principi 8401 5

Stoj 8402 6

Hod 8403 6

Kas 8404 7

Galop 8405 8

Odstupanje 8406 9

Prijelazi 8407 10

Polustoj 8408 10

Promjena smjera 8409 10

Figure 8410 11

Kretanje na dva traga 8411 11

Bočna kretanja 8412 12

Okret na stražnjem trupu,pirueta 8413 13

Polupirueta

Passage 8414 14

Piafe 8415 14

Prikupljenost 8416 14

Pokornost/impuls 8417 15

Položaj i jahačeva pomagala 8418 15

POGLAVLJE II DRESURNA NATJECANJA

Cilj dresurnih natjecanja 8419 16

Kategorije dresurnih natjecanja 8420 17

Dresurni testovi 8421 20

Uvjeti sudjelovanja 8422 21

Pozivi i prijave 8423 24

Prijava natjecanja 8424 25

Izvlačenje za redoslijed starta 8425 25

Težina 8426 27

Odjeća 8427 27

Oprema 8428 28

Jahališta, zagrijavališta 8429 35

Izvođenje testa 8430 38

Vrijeme i tehničke pogreške 8431 40

Ocjenjivanje 8432 41

Sudačke liste 8433 41

Izračun bodova i rezultata 8434 42

Objava rezultata 8435 42

Dodjela nagrada 8436 43

2

POGLAVLJE III SUDAČKI ŽIRI, ŽALBENA KOMISIJA, TEHNIČKI

DELEGAT, KLASIFIKATORI, VETERINARSKA

KOMISIJA I VETERINARSKI DELEGAT,

STJUARDI I ZLOSTAVLJANE KONJA

Sudački žiri 8437 44

Tehnički delegat 8438 46

Klasifikatori 8439 46

Žalbena komisija 8440 47

Zlostavljanje konja 8441 47

Vet. komisija i vet. delegat 8442 47

Stjuardi 8443 48

POGLAVLJE IV VETERINARSKA INSPEKCIJA I PREGLEDI,

DOPING KONTROLA I KONTROLA PUTOVNICA

ZA KONJE

Inspekcija i pregled konja 8444 48

Doping kontrola 8445 48

Putovnice za konje 8446 48

POGLAVLJE V SVJETSKA I KONTINENTALNA INDIVIDUALNA

I TIMSKA NATJECANJA

Organizacija 8447 49

Tehnički delegat 8448 49

Žalbena komisija 8449 49

Sudjelovanje 8450 49

Kvalifikacija 8451 50

Troškovi i povlastice 8452 50

Izračun bodova i rezultata 8453 50

Nagrade i novčane nagrade 8454 50

Razno 8455 50

POGLAVLJE VI PARAOLIMPIJSKE IGRE

Sudjelovanje 8456 51

Testovi koji će se jahati 8457 51

Redoslijed starta 8458 52

Školovanje konja 8459 52

Sudačko vijeće 8460 52

Medalje na Paraolimpijskim igrama 8461 52

3

DODATAK I KLASIFIKACIJA 53

DODATAK II INTERNACIONALNI PE DRESURNI SUCI 56

DODATAK III VODIČ ZA DRESURNA NATJECANJA NA 58

KOJIMA SU SVI KONJI POSUĐENI

DODATAK IV TABLICA 61

DODATAK V UPUTE ZA FEI 5* SUCE 62

DODATAK VI UPUTE ZA PROCJENU STUPNJA TEŽINE

SLOBODNOG SASTAVA UZ MUZIKU 63

DODATAK VII SIGURNOST ŠTALA 63

4

PREDGOVOR

Pravila koja slijede za Parakonjanička dresurna natjecanja na snazi su od

01.01.2006. godine. Od tog dana nadalje, svi ostali tekstovi koji se odnose na ovo

područje (ostala izdanja i svi ostali službeni dokumenti, ukjljučujući IPEC-ove) su

nevažeći.

Svejedno ovaj Pravilnik koji pokriva pravila za FEI međunarodna

parakonjanička natjecanja u dresuri, mora se čitati zajedno sa Statutom, Općim

veterinarskim pravilima, FEI pravilima za dresurna natjecanja i parakonjanička Opća

pravila.

Ne može se predvidjeti svaki mogući događaj ovim Pravilnikom. U bilo kojoj

situaciji kad dođe do nepredviđenih ili iznimnih okolnosti, dužnost je Sudačkog

vijeća, Tehničkog delegata i ostalih službenika da donesu odluku u sportskom duhu i

što je više u skladu s Pravilnikom i Općim pravilima FEI-a.

FEI PRAVILA PONAŠANJA ZA DOBROBIT KONJA

The Federation Equestre Internationale (FEI) očekuje od svih

uključenih u internacionalni konjički sport da se pridržavaju FEI-jevih Pravila

ponašanja i da prihvate da je cijelo vrijeme dobrobit konja na prvom mjestu i da ne

smije ovisiti o natjecateljskim ili komercijalnim utjecajima.

1. Na svim nivoima za vrijeme pripreme i treniranja natjecateljskih konja, dobrobit mora biti iznad svih ostalih zahtjeva. Navedeno uključuje dobro

postupanje s konjem, metode treniranja, potkivanje i transport.

2. Konji i natjecatelji moraju biti u kondiciji, sposobni i dobrog zdravlja prije nego im se dozvoli da sudjeluju u natjecanju. Navedeno obuhvaća upotrebu

lijekova, kirurške zahvate koji ugrožavaju dobrobit i sigurnost, bređost kobila i

zloupotrebu raznih oblika pomoći.

3. Natjecanja ne smiju utjecati na dobrobit konja. To znači da treba posvetiti pažnju na jahališta, podlogu u jahalištima, vremenske uvjete, smještaj u staje,

dobru kondiciju konja prije povratka s natjecanja.

4. Mora se poduzeti sve da se osigura pravilna pažnja posvećena konjima nakon natjecanja i da se s njima postupa humano nakon što im završi natjecateljska

karijera. To obuhvaća odgovarajuću veterinarsku njegu, ozljede tijekom

natjecanja, eutanaziju i umirovljenje.

5. FEI nalaže da se svi uključeni u sport obrazuju na najvišem mogućem nivou u svom području rada.

Potpuni primjerak ovog Pravilnika može se tražiti od Federation Equestre

Internationale, Avenue Mon-Repos 24, CH-1005, Lausanne, Switzerland. Telephone:

+41 21 310 47 47. Pravilnik je dostupan na engleskom i francuskom jeziku. Pravilnik

se također može naći na FEI-jevom website: www.horsesport.org.

5

POGLAVLJE I DRESURA

Članci 8401 – 8417. Kad god je moguće parajahači trebaju slijediti cilj i opće principe

dresure. Međutim, kako jahači sa protezama ne mogu koristiti cijelo tijelo, pomoći im

se mora tako da koriste ostale dijelove tijela i/ili odgovarajuće i odobrene proteze.

(Vidi važeće izdanje FEI-jevih Pravila za dresurna natjecanja, Pravila o funkcionalnoj

klasifikaciji i Opća pravila).

Članak 8401 Cilj i opći principi

1. Cilj dresure je razvoj konja u sretnog sportskog konja kroz skladan trening. Kao rezultat takvog treninga konj je gibak, slobodan i savitljiv, ali također,

brižan i revan te na taj način postiže savršeno razumijevanje s jahačem.

2. Ove kvalitete se vide kroz:

2.1. slobodu i pravilnost pokreta 2.2. harmoniju, lakoću pokreta 2.3. lakoću prednjih i angažman stražnjih nogu, vidljivu kroz lijepe pokrete 2.4. prihvaćanje žvale cijelo vrijeme bez imalo napetosti i otpora.

3. Takav konj ostavlja dojam da sve što radi, radi svojevoljno. Povjerljiv i brižan, velikodušno se prepušta kontroli jahača, ostajući savršeno izravnat kod svakog

pokreta na ravnoj liniji i savijen u pravom smjeru kad se kreće u zavojima.

4. Njegov hod je regularan, slobodan i prirodan. Njegov kas je slobodan, pravilan, ritmičan i aktivan. Njegov galop je ujedinjen, lagan i ritmičan.

Njegove četvrti nikad nisu neaktivne ili trome. On odgovara na najmanji

znak(upozorenje) jahača i zbog toga daje živost i duh ostatku svojeg tijela.

5. Predanošću prekrasnih pokreta i mekoćom zglobova, slobodan od paralizirajućih učinaka otpora, konj sluša voljno i bez oklijevanja i odgovara

na različite pomoći smireno i precizno, pokazujući prirodanu i harmoničnu

ravnotežu kako fizički tako i psihički.

6. Cijelo vrijeme dok radi,čak i u stoju, konj mora biti “na žvali”. Za konja kažemo da je “na žvali” kad prihvaća žvalu lakim i mekim kontaktom, vrat

konja je manje ili više uzdignut i savijen u skladu s pokretom. Glava mora

ostati mirna , usmjerena lagano prema naprijed ispred okomice, s mekim

tjemenom kao najvišom točkom vrata, i bez ikakvog otpora prema jahaču.

7. U kasu je vidljiv ritam i on je rezultat pravilne harmonije koju konj pokazuje kad se kreće dobro vidljivom pravilnošću, impulzijom i ravnotežom.

Ritam mora biti vidljiv u svim vježbama u kasu i u svim vrstama kasa.

8. Ritam koji konj zadržava kod svih svojih kretanja je ključan za dresuru.

6

Članak 8402 Stoj

1. U stoju konj mora biti nepomičan,ravan, s težinom ravnomjerno

raspoređenom na sve četiri noge , a par prednjih i stražnjih nogu moraju biti

paralelni (kvadratično).

Vrat konja mora biti uzdignut, tjeme mora biti najviša točka a glava malo

ispred okomice. Konj mora ostati “na žvali” zadržavajući lagan i mek kontakt

s jahačevom rukom i mora biti spreman da krene naprijed na najmanji signal

jahača.

2. Pravilan stoj dobiva se premještanjem težine konja na stražnje noge, dok u isto vrijeme ostajemo u laganom i mekom kontaktu, vodeći konja prema

naprijed, tako da dobijemo trenutno ali ne i grubo zaustavljanje. Stoj se

priprema serijom poluparada – vidi prijelaze.

Članak 8403 Hod

1. Hod je stupajuće kretanje u pravilnom četverotaktnom ritmu. Ta pravilnost s potpunom opuštenošću mora se postići u svim kretnjama u hodu.

2. Hod postaje bočno (lateralno) kretanje kada se prednja i stražnja noga na istoj strani pokreću u gotovo istom trenutku (to se zove pas). Ova nepravilnost

ozbiljno smanjuje kvalitetu hoda.

3. U hodu se najviše vide nedostaci dresure. Zbog toga se konja ne treba tražiti da hoda “na žvali” u ranoj fazi treninga. Prevelika prikupljenost ne samo da će

pokvariti prikupljeni hod, već i srednji i produženi hod također.

4. Razlikujemo slijedeće vrste hoda : prikupljeni hod, srednji hod, produženi hod i slobodan hod. Mora uvijek postojati jasna razlika u duljini koraka i

prekoračenju kopita prednjih nogu kod različitih vrsta hoda.

4.1. Prikupljeni hod: Konj ostaje “na žvali”, kreće se odlučno prema naprijed, vrat mu je uzdignut i savijen. Kopita stražnjih nogu ostavljaju otiske u

otiscima kopita prednjih nogu. Glava dostiže gotovo okomit položaj prema tlu,

postignut je lagan kontakt s ustima. Dužina koraka je manja, ali konj noge

podiže više nego kod srednjeg hoda, jer su svi zglobovi jače savijeni. S ciljem

da hod ne postane užurban i nepravilan, prikupljeni hod je kraći od srednjeg,

iako pokazuje puno veću aktivnost.

4.2. Srednji hod: Jasan, pravilan i prirodan hod umjereno produžen. Konj ostaje “na žvali”, hodajući energično ali opušteno, s jednakim i odlučnim koracima, a

kopita stražnjih nogu ostavljaju otiske barem u otiscima kopita prednjih nogu.

Jahač održava lagan, mekan i miran kontakt s ustima dozvoljavajući prirodan

pokret glave i vrata.

4.3. Produženi hod: Konj pokriva što je više moguće površine tla (maksimalno produljuje korak), bez žurbe i ne gubeći pravilnost ritma, kopita stražnjih

nogu ostavljaju otiske ispred otisaka kopita prednjih nogu. Jahač omogućuje

konju da istegne glavu i vrat ne gubeći kontakt s ustima konja.

7

4.4. Slobodan hod. Slobodni hod je opuštajuće kretanje u kojem je konju omogućeno da potpuno ispruži vrat i glavu. Stražnje noge trebaju dodirivati tlo

jasno ispred otisaka prednjih nogu.

Članak 8404 Kas

1. Kas je dvotaktno kretanje u kojem se istodobno pokreće jedan dijagonalni par nogu (lijeva prednja i desna stražnja i obrnuto) odvojen momentom lebdenja

(sve četiri noge su u zraku) prije nego slijedi drugi dijagonalni par nogu.

2. U kas konj uvijek treba krenuti bez oklijevanja, a koraci moraju biti slobodni, aktivni i pravilni.

3. Kvaliteta kasa ocjenjuje se općim dojmom, regularnosti i elastičnošću koraka. Kvaliteta kasa proizlazi iz gipkih leđa i dobro angažiranih stražnjih nogu te

sposobnosti održavanja istog ritma i prirodne ravnoteže, čak i nakon prijelaza

iz jednog kasa u drugi.

4. Razlikujemo slijedeće vrste kasa: prikupljeni kas, radni kas, srednji kas i produženi kas.

4.1. Prikupljeni kas. Konj se, ostajući “na žvali”, kreće prema naprijed s uzdignutim i savinutim vratom. Stražnje noge konja preuzimaju većinu težine.

Okvir konja je skraćen, ali zamah i aktivnost ostaju jednaki. Koraci su kraći

nego kod ostalih vrsta kasa, ali izražajniji i viši.

4.2. Radni kas. To je kretanje između prikupljenog i srednjeg kasa, u kojem konj, još nedovoljno treniran i nespreman za prikupljene pokrete, pokazuje svoju

pravilnu ravnotežu i ostajući “na žvali” kreće aktivno prema naprijed s

jednakomjernim, elastičnim koracima . Izraz “aktivno prema naprijed” ne

znači da se prikupljenost zahtijeva kao kvaliteta radnog kasa. Ona samo

naglašava važnost pokreta koji proizlazi iz aktivnosti stražnjih nogu.

4.3. Srednji kas. To je kretanje između radnog i produženog kasa, ali više “zaokružen” nego produženi. Konj zamahom stražnjih nogu produljuje korak,

uvijek zadržavajući isti način kretanja kao u radnom kasu. Jahač dopušta

konju, ostajući “na žvali”, da lagano spusti glavu i vrat, a tjeme ostaje najviša

točka. Konj drži glavu malo ispred okomice u odnosu na prikupljeni i radni

kas. Koraci trebaju biti jednakomjerni i uravnoteženi te se čitav okvir konja

mora izdužiti.

4.4. Produženi kas. Konj pokriva što je više moguće tla. Konj ne ubrzava, ali se

koraci maksimalno produžuju kao rezultat velikog zamaha stražnjih nogu.

Jahač dozvoljava konju , ostajući “na žvali”, bez oslanjanja na nju, da produlji

okvir, ali i dalje tjeme mora biti najviša točka.Kopita stražnjih nogu ostavljaju

otisak znatno ispred otisaka kopita prednjih nogu. Koraci stražnjih i prednjih

nogu trebaju biti jednako ispruženi prema naprijed. Konj mora biti u ravnoteži

tijekom cijelog pokreta, prijelaz u prikupljeni kas treba biti izveden skladnim

prijenosom težine na stražnji dio trupa.

8

5. Sve radnje u kasu mogu biti izvedene u sjedećem kasu ili lako jašući (podižući

se).

Članak 8405 Galop

1. Galop je trotaktni način kretanja konja. Postoji lijevi i desni. U desnom galopu konj prvo podiže stražnju lijevu nogu, zatim istodobno prednju lijevu i

stražnju desnu, te prednju desnu, iza čega slijedi trenutak lebdenja kad su sve

četiri noge u zraku , te slijedeći korak ispočetka.

2. U galop konj treba prijeći bez oklijevanja, a kretnje trebaju ostati pravilne i u ritmu.

3. Kvaliteta galopa ocjenjuje se ukupnim dojmom, pravilnošću i lakoćom trotaktnog kretanja- koji proizlazi iz prihvaćanja žvale s podatnim tjemenom i

aktivnosti stražnjih nogu – i sposobnošću zadržavanja jednakog ritma i

prirodne ravnoteže, čak i nakon prijelaza iz jednog galopa u drugi. Konj uvijek

treba biti ravan na ravnim dijelovima staze.

4. Razlikujemo slijedeće vrste galopa: prikupljeni galop, produljenje koraka galopa, radni galop, srednji galop i produženi galop.

4.1. Prikupljeni galop. Konj ostaje “na žvali”, kreće se prema naprijed s podignutim i savijenim vratom. Prikupljeni galop obilježava lakoća prednjih

nogu i preuzimanje većine težine tijela od strane stražnjih nogu čime se

omogućuje veća aktivnost i oslobađaju se plećke te se stvara dojam da se konj

sam nosi. Okvir konja i koraci su kraći nego u ostalim vrstama galopa, ali bez

gubljenja elastičnosti i izražajnosti.

4.2. Radni galop. Ovo je kretanje između prikupljenog i srednjeg galopa, u kojem konj, još nedovoljno treniran i spreman za prikupljene pokrete, pokazuje da je

u dobroj prirodnoj ravnoteži, ostaje “na žvali”, aktivno se kreće prema

naprijed uz izražen zamah stražnjih nogu, a jahač zadržava kontakt s ustima

konja. Izraz “zamah stražnjih nogu” ne znači da se zahtijeva prikupljenost u

radnom galopu. On samo naglašava važnost pokreta koji počinju iz aktivnosti

stražnjih nogu.

4.3. Srednji galop. Kretanje između radnog i produženog galopa. Konj ide prema naprijed bez ubrzavanja s vidljivim produženjem koraka i zamahom stražnjih

nogu. Jahač dopušta konju, ostajući “na žvali”, da lagano spusti vrat i glavu i

da drži glavu malo ispred okomice. Koraci moraju biti nesputani i skladni, a

okvir konja se mora produžiti.

4.4. Produženi galop. Konj pokriva što je moguće više tla. Konj bez ubrzavanja najviše moguće produžuje korak, zahvaljujući zamahu stražnjih nogu. Jahač

omogućuje konju da produlji okvir, a time i korak, ali i dalje nadgleda tjeme

(ostaje “na žvali”).

9

4.5. Konj treba biti u ravnoteži tijekom cijelog pokreta, a prijelaz iz produženog u prikupljeni galop trebalo bi izvesti skladnim prijenosom težine na stražnji trup

uz zadržavanje ritma.

5. Kontra galop. Kontra galop se izvodi u prikupljenom galopu. Vodeća noga je ona koja se nalazi s vanjske strane manježa ili kruga. Npr. kod kretanja na

lijevo vodi desna noga. Kontra galop je pokret održavanja ravnoteže. Konj

zadržava prirodnu savijenost na tjemenu prema vanjskoj strani kruga, i konj je

postavljen prema vodećoj nozi. Njegova građa tijela mu ne dozvoljava da se

savije u smjeru kruga. Jahač ne smije nastojati zadržati kontra galop jakim

savijanjem glave konja u smjeru galopa koji se traži. To će rezultirati samo

propadanjem prednjeg vanjskog ramena u stranu. Jahač mora ograničiti svoje

zahtjeve prema tome koliko se konj može saviti.

6. Jednostavna promjena nogu u galopu. To je kretanje u kojem iz galopa konj prelazi izravno u hod te nakon tri do pet koraka hoda ponovo izravno u drugi

galop.

7. Leteća promjena nogu u galopu. Izvodi se u jednom koraku, s tim da se prednje i stražnje noge mijenjaju istodobno. Promjena vodeće noge i stražnjih

nogu izvodi se u trenutku lebdenja. Leteće promjene mogu se izvoditi i u nizu,

svaka četiri, tri, dva i jedan korak. Čak i u letećim promjenama u nizu konj

mora ostati lagan, miran i ravan u istom ritmu i ravnoteži. Galop mora biti

dovoljno aktivan, kako se lakoća, tečnost i pokrivanje tla kod letećih promjena

u nizu ne bi poremetili.

Članak 8406 Odstupanje

1. Odstupanje je kretanje konja unatrag u dva takta, pri kojem konj istodobno pokreće dijagonalan par nogu, pa zatim drugi par bez trenutka lebdenja.

Prednje noge se kreću po istome tragu kao i stražnje, konj mora biti ravan i

“na žvali”

2. Ako odstupanje prethodi stoju ili ako konjem izvodimo odstupanje, iako konj stoji nepomično ili se kreće unazad , mora ostati “na žvali” pokazujući

spremnost da krene naprijed.

3. Prihvaćanje ili neprihvaćanje pokreta, otpor prema pokretu ili izbjegavanje kontakta, odmicanje stražnjeg dijela trupa od ravne staze, široko postavljene

ili neaktivne stražnje noge i povlačenje prednjih nogu po tlu su velike greške.

4. Ako se u dresurnim testovima nakon povlačenja dizgina zahtijeva kas ili galop, konj mora krenuti odmah u sljedeću radnju, bez stoja ili međukoraka.

10

Članak 8407 Prijelazi

1. Promjene iz jedne vrste kretanja u drugu te promjene tempa unutar jedne vrste kretanja moraju se izvesti u zadanoj točci. Ritam treba zadržati do prelaska u

drugo kretanje, dok pri promjeni tempa unutar istog kretanja ritam mora ostati

isti cijelo vrijeme. Konj stalno mora biti smiren i lagan u ruci. Svaki se prijelaz

priprema poluparadama.

2. Isto se odnosi i na prijelaze iz jednog pokreta u drugi.

Članak 8408 Polustoj

Svaki pokret i prijelaz treba nevidljivo pripremiti polustojem. Polustoj se postiže

jedva vidljivom, gotovo istodobnom, koordiniranom akcijom pomoćnih sredstava

jahača (sjedišta, nogu i ruku), sa ciljem da se poveća pažnja i ravnoteža konja prije

izvođenja nekoliko pokreta ili prijelaza iz jednog načina kretanja u drugi.

Konj mora imati aktivne stražnje noge i mora preuzeti većinu težine na njih te time

osloboditi prednji dio trupa.

Članak 8409 Promjene smjera

1. Kod promjena smjera, konj mora prilagoditi savijenost tijela zakrivljenosti linije koju slijedi, ostati mek i slijediti upute jahača, bez otpora ili promjene

kretanja, ritma ili tempa.

2. Kad mijenjamo smjer u desnom kutu, npr kad projahujemo kutove, konj treba opisivati četvrtinu kruga promjera otprilike 6 metara kod prikupljenih i radnih

kretanja.

3. Kad mijenjamo smjer u obliku kontragalopa, jahač mijenja smjer krećući se nepravocrtno bilo prema vanjskoj liniji ili središnjoj liniji ili prema suprotnoj

dugoj strani jahališta, od kuda se vraća u kosoj liniji do linije koju je slijedio

prije nego je započeo kretnju.

4. Kod kontragalopa jahač mora konja zadržati ravnim na trenutak prije nego promijeni smjer.

5. Kad je, npr, kod kontragalopa u poluparadi na bilo koju stranu od središnje linije, propisan broj galopskih skokova do druge strane u testu, jahač ih se

mora točno pridržavati i kretnja mora biti izvedena simetrično.

( WHEN,FOR INSTANCE, AT COUNTER-CHANGE OF HAND AT

HALF-PASS TO EITHER SIDE OF CENTRE LINE, THE NUMBER OF

METERS OR STRIDES TO EITHER SIDE IS PRESCRIBED IN THE TEST,

IT MUST BE STRICTLY OBSERVED AND THE MOVEMENT BE

EXECUTED SYMMETRICALLY.)

11

Članak 8410 Figure

Figure koje se traže su mali krug, serpentine i osmice.

Figure sa jednom, dvije ili tri petlje na dugoj strani ili bilo kojoj strani od središnje

linije zovu se plitke petlje. Plitke su petlje pojedinačne ili spojene i prelaze liniju

dijagonalno, za razliku od serpentina koje moraju prijeći liniju pod kutom od 90

stupnjeva.

1. Mali krug Mali krug je krug promjera 6, 8 ili 10 metara. Ako je promjer veći figure se nazivaju

krugovi.

2. Serpentine Serpentina se sastoji od nekoliko polukrugova povezanih ravnom stazom. Kad prelazi

središnju liniju konj mora biti paralelan s kratkom stazom. Ovisno o veličini

polukrugova mijenja se i duljina ravne staze koja ih povezuje. Serpentine sa jednom

petljom na dugoj strani jahališta izvode se na 5-10 metara udaljenosti od staze.

Serpentine oko središnje linije obično se izvode između bočnih linija.

3. Osmice Sastoji se od dva mala kruga ili kruga jednake veličine kako je to propisano u testu,

spojena u sredini. Jahač mora izravnati konja na kratko prije nego što promijeni smjer

u sredini figure.

Članak 8411 Kretanja na dva traga

1. Mora se napraviti jasna razlika između slijedećih kretanja: - jednostavno primanje ( leg-yielding) - primanje plećke - travers - renvers - traverzala (half-pass)

2. Cilj kretanja na dva traga je:

2.1. Da poveća poslušnost konja kod korištenja jahačevih pomagala.

2.2. Da opusti sve dijelove konja, i na taj način poveća slobodu ramena i aktivnost stražnjeg dijela trupa, isto kao i elastičnost cijelpga tijela.

2.3. Da poboljša ritam i ravnotežu konja.

3. Jednostavno primanje (leg yielding). Konj je gotovo izravnat, osim lagano savijenog tjemena u smjeru suprotnom od smjera kretanja, tako da mu jahač

može vidjeti obrvu i nozdrvu s unutrašnje strane (konj je postavljen). Konj

korača tako da unutrašnjim nogama prolazi ispred i križa ih ispred vanjskih

nogu.

Jednostavno primanje treba uključiti u trening konja prije nego je spreman

raditi prikupljen. Kasnije, zajedno sa naprednijim pokretom primanje plećke,

to je najbolji način da konja učinimo mekim.

12

3.1. Jednostavno primanje može se jahati na dijagonali, kad je konj paralelan sa dugom stranom jahališta, iako prednji dio trupa mora biti malo ispred

stražnjeg dijela. Može se jahati i na dugoj stazi, kad konj mora biti pod

kutom od 35 stupnjeva u odnosu na dugu stazu.

Članak 8412 Bočna kretanja

1. Glavni cilj bočnih kretanja je razvijanje i povećanje aktivnosti stražnjeg dijela trupa, a time i prikupljenosti konja.

2. U svim bočnim kretanjima : primanje plećke, travers, renvers i traverzala – konj je postavljen i lagano savijen i kreće se s prednjim i stražnjim dijelom

trupa na dva različita traga.

3. Savijenost konja nikad ne smije biti tako velika da utječe na ravnotežu i tečnost kretanja.

4. Kod bočnih kretanja koraci moraju ostati slobodni, pravilni, opušteni, uravnoteženi i aktivni. Česta je pogreška gubljenje aktivnosti zbog toga što

jahač ustraje na pretjeranoj savijenosti i bočnom kretanju.

1) Primanje plećke 2) Travers

3) Renvers 4) Traverzala (half-pass)

5) Jednostavno primanje 5) Jednostavno primanje

na dugoj stazi na dijagonali

5. Kod bočnih kretanja konj mora biti savijen na unutrašnju stranu. Suprotna strana je vanjska.

6. Primanje plećke. Konj je savijen oko jahačeve unutrašnje noge i postavljen suprotno od smjera kretanja, zadržavajući ritam i cijelo vrijeme i stalni kut od

oko 30 stupnjeva. Unutrašnja prednja noga konja korača i prolazi ispred

vanjske prednje noge; unutrašnja stražnja noga korača naprijed po tragu

vanjske prednje noge.

Primanje plećke je opuštajući pokret prikupljanja, jer konj sa unutrašnjom

stražnjom nogom korača naprijed prema svom težištu po tragu vanjske

prednje noge dok unutrašnji kuk mora biti lagano spušten.

7. Travers. Izvodi se u prikupljenom hodu i galopu. Konj je lagano savijen oko jahačeve unutrašnje noge. Travers se jaši pod kutom od otprilike 35 stupnjeva.

Prednji dio trupa ostaje na strazi, dok se stražnji dio pomiče unutar staze.

Konj vanjskim nogama prolazi ispred unutrašnjih nogu i križa ih. Konj je

postavljen i savijen u smjeru kojim se kreće. Travers počinje tako da se

stražnji dio trupa gurne unutar staze i ne vraća se dok se vježba ne završi.

Nakon izvođenja traversa, stražnji dio trupa se vraća na stazu bez ikakvog

kontra savijanja, kao kada se završava mali krug.

13

8. Renvers. To je suprotan pokret u odnosu na travers, gdje je rep umjesto glave okrenut prema zidu (stražnji dio trupa ostaje na stazi, a prednji se postavlja

unutar staze). Ostalo je isto kao i kod traversa.

9. Traverzala (half-pass). Izvodi se u prikupljenom kasu i galopu te u passageu (u slobodnom programu s glazbom)To je varijacija traversa i izvodi se na

dijagonali umjesto na dugoj stazi. Konj mora biti postavljen u smjeru u kojem

se kreće i lagano savijen oko jahačeve unutrašnje noge. Konj zadržava jednaki

ritam, ravnotežu i aktivnost tijekom izvođenja vježbe. Kako bi se omogućila

sloboda plećki, važno je da se zadrži aktivnost unutrašnje noge. Tijelo konja

gotovo je paralelno s dugom stazom, a prednje su noge malo ispred stražnjih

nogu. U kasu konj vanjskim nogama prolazi ispred i ukršta unutrašnje noge. U

galopu se traverzala izvodi kao serija koraka prema naprijed i bočno.

Članak 8413 Okret na stražnjem dijelu trupa, pirueta i polupirueta

1. Okret na stražnjem dijelu trupa iz stojećeg stava. To je okret od 180 stupnjeva, u kojem se tijelo konja polukružno okreće oko unutrašnje stražnje

noge. Prije početka okreta dopuštena su do dva koraka prema naprijed kako bi

se zadržala namjera kretanja prema naprijed.. Konj se okreće oko unutrašnje

stražnje noge tako da se ona podiže i spušta na tlo, a tijekom čitavog okreta

jasan je čisti ritam od četiri takta.Prednje noge i vanjska stražnja noga okreću

se oko unutrašnje stražnje noge koja se podiže i spušta u ritmu i u smjeru

težišta konja te se spušta na tlo u istoj točci ili malo ispred nje. Nakon

završetka okreta konj se mora vratiti na stazu tako da se kreće prema naprijed i

bočno prije slijedećeg stoja, Konj se vraća na stazu bez da mu se križaju

stražnje noge.Kad dovrši okret , konj mora biti savijen u smjeru okreta.

2. Okret na stražnjem dijelu trupa u hodu. Okret se izvodi jednako kao i okret na stražnjem dijelu trupa iz stojećeg stava. Jedina razlika je u tome što konj ne

počinje i ne završava u stoječem stavu nego u srednjem hodu. Prije početka

okreta treba skratiti korake u hodu.

3. Pirueta (polupirueta) je krug (polukrug) koji se izvodi na dva traga, s polumjerom jednakim duljini konja, te se prednje noge kreću oko stražnjih.

4. Piruete (polupiruete) obično se izvode u prikupljenom hodu i galopu, ali se mogu izvoditi i u piaffeu.

5. Kod piruete (polupiruete) prednje noge i vanjska stražnja noga okreću se oko unutrašnje stražnje noge, koja oblikuje mali krug i koja se podiže i spušta na

tlo u istoj točci ili malo ispred nje.

6. Kad god se izvodi pirueta (polupirueta) konj mora cijelo vrijeme biti postavljen i lagano savijen u smjeru u kojem se kreće, ostati na žvali u

laganom kontaktu. Tijekom piruete (polupiruete) čista i spravna četiri takta

hoda moraju se vidjeti.Tjeme mora ostati najviša točka .

14

7. Za vrijeme piruete (polupiruete) konj mora biti aktivan i ne smije ni najmanje krenuti unatrag ili bočno. Ako unutrašnja stražnja noga nije podignuta i

vraćena na tlo u istom ritmu kao i vanjska stražnja pokret više nije ispravan.

8. Kod izvođenja piruete ili polupiruete u galopu, jahač mora zadržati lakoću konja i naglasiti prikupljenost. Stražnji dio trupa mora biti aktivan i lagano

spušten, a zglobovi izrazito savijeni.

Sastavni dio vježbe je kvaliteta koraka galopa prije i poslije piruete. U tom

dijelu treba se pokazati veća aktivnost i prikupljenost prije izvođenja piruete,

te konj mora zadržati ravnotežu pri izlasku iz piruete.

9. Kvaliteta piruete (polupiruete) ocjenjuje se obzirom na opuštenost, lakoću, točnost i teočnost izvođenja, preciznost i lakoća prijelaza; kod pirueta

(polupirueta) u galopu također se ocjenjuje ravnoteža, podizanje nogu u

koracima i njihov broj ( kod piruete 6-8, a kod polupiruete 3-4).

Članak 8414 Passage

Nije dozvoljen na parakonjaničkim natjecanjima.

Članak 8415 Piaffe

Nije dozvoljen na parakonjaničkim natjecanjima.

Članak 8416 Prikupljenost

1. Cilj prikupljenosti konja je:

1.1. Daljnji razvoj i poboljšanje ravnoteže i uravnoteženosti konja, koji je više ili manje bačen iz ravnoteže težinom jahača.

1.2. Da se razvije i poboljša sposobnost konja da spusti i angažira stražnji dio trupa te na taj način poboljša lakoću i mobilnost prednjeg dijela trupa.

1.3. Da poboljša “lakoću i prijenos” konja i da ga učini udobnijim za jahanje.

2. Najbolji način da se postigne taj cilj su bočna kretanja: travers, renvers, i ništa manje važno primanje plećke (članak 8412.6) kao i traverzala (half-pass –

članak 8408).

3. Prikupljenost je, drugim riječima, poboljšana i učinkovitija ako konj angažira stražnje noge, sa savijenim i laganim zglobovima, podvučenim pod konjsko

tijelo koje se postiže pravovremenim korištenjem jahačevih pomagala i

vježbama, vodeći konja naprijed umjesto korištenja pomagala koja manje ili

više sprečavaju konja da ide naprijed ili ga zadržavaju, dozvoljavajući taman

toliko impulsa da se kreće.

4. Međutim, stražnje noge ne bi trebale biti previše podvučene pod konja, jer bi to previše skratilo bazu oslonca, i zbog toga omelo kretanje. U tom slučaju

linija vrata bi bila produljena i podignuta s ciljem da podupre oslonac nogu,

15

stabilnost bi bila smanjena i konj bi imao poteškoća u pronalaženju skladne i

ispravne ravnoteže.

5. S druge strane, konj s predugom bazom oslonca, koji ne može ili neće angažirati stražnje noge i podvući ih pod tijelo, nikad neće postići prihvatljivu

prikupljenost, karakteriziranu “lakoćom i prijenosom” kao ni lijep zamah, koji

proizlazi iz angažiranosti stražnjeg dijela trupa.

6. Položaj konjske glave i vrata kad je prikupljen prirodno ovisi o stupnju utreniranosti i, u određenoj mjeri, o građi tijela. To se međutim mora naglasiti

položajem vrata koji treba biti slobodno podignut, oblikujući pravilnu krivulju

od grebena do tjemena koje treba biti najviša točka, s glavom lagano ispred

okomice. U trenutku kad jahač primjenjuje svoja pomagala da postigne

trenutnu prikupljenost koja će trajati, glava može biti manje ili više okomita

(usporedi članke 8401.6, 8402. i 8408).

Članak 8417 Pokornost/impuls

1. Pokornost ne znači podređenost, ali se očituje u tome što je konj stalno spreman, voljan i pokazuje povjerenje prema jahaču svojim ponašanjem, kao i

skladnošću, i lakoćom koju pokazuje u izvođenju različitih kretanja.Stupanj

pokornosti također se vidi kroz način na koji konj prihvaća žvalu, lakim i

mekim kontaktom i opuštenim tjemenom, ili se opire i izbjegava jahačevu

ruku, i nije na žvali već “ispod” ili “iznad” nje.

2. Plaženje jezika,držanje jezika iznad žvale ili njegovo podvlačenje po žvalu, brušenje zuba, mahanje repom su najčešći znakovi nervoze, napetosti ili

otpora konja i moraju ih suci uzeti u obzir kad ocjenjuju kretnje konja, kao i u

ukupnoj ocjeni za pokornost.

3. Impuls je termin koji se koristi da opiše nestrpljiv i energičan, ali u isto vrijeme kontroliran prijenos energije koja pokreće konja i proizlazi iz

stražnjeg dijela trupa i iz kojeg proizlaze pravilni pokreti konja.Pravilan dojam

može se pokazati samo kroz mek i savitljiv konjski vrat i nježan kontakt s

jahačevom rukom.

4. Brzina sama po sebi ima malo veze s impulsom; rezultat je puno češće izravnanje koraka. Vidljiva obilježja su naglašenija aktivnost stražnjih nogu, u

stalnom a ne isprekidanom kretanju. Zglob, nakon što stražnja noga dotakne

tlo prvo se treba kretati naprijed umjesto da je povlačen prema gore, ali

svakako ne unatrag. Najveća važnost impulsa je u vremenu koje konj provede

lebdeći, a ne na zemlji; drugim riječima dodatni izražaj između koraka, uvijek

naglašavajući da postoji jasna razlika između prikupljenog kasa i Passaga.

Impuls se zbog toga vidi samo u onim kretanjima koja imaju fazu lebdenja.

Članak 8418 Položaj i jahačeva pomagala

Kad god je to moguće parakonjanici trebaju slijediti navedeno u članku 8418.

16

1. Jahač treba pokušati biti u ravnoteži i miran u sedlu, pridržavajući se što je više moguće FEI-jeve definicije jahačevog pravilnog položaja. Ovakav položaj

omogućuje jahaču da školuje/jaše konja postupno i ispravno pokazujući da sva

kretanja i prijelazi mogu biti izvedeni sa što je moguće manje napora uloženog

od strane jahača. Jahačeva pomagala kojima on prenosi svoje zahtjeve konju

od velikog su značaja za dresuru.

2. Kad je to moguće jahač će jahati držeći dizgine s obje ruke na svim parakonjaničkim dresurnim natjecanjima, ne samo kad izvodi neki od

službenih parakonjaničkih dresurnih testova izdanih od strane FEI-a već i kad

izvodi bilo koji nacionalni test koji može biti uključen u program istog

natjecanja. Međutim, kad napušta jahalište u hodu na dugim dizginima, nakon

što je završio nastup, jahač može, po vlastitoj želji, držati dizgine samo

jednom rukom.

Ako se koriste nožni dizgini, ne smiju se koristiti niti šake niti ruke.

3. Glas. Jahači Ia, Ib, II kategorije, te jahači kategorije 36 (potpuno slijepi) mogu koristiti vlastiti glas kao pomagalo kad jašu u svojim kategorijama, pod

uvjetom da to rade umjereno. Jahači III i IV kategorije ne smiju koristiti glas

za cijelo vrijeme izvođenja testa osim ako to nije navedeno na ID karti kao

jahačevo pomagalo.Kad jednom počne izvođenje testa jahač ne smije s nikim

razgovarati, osim ako mu se ne obrati sudac. Takva pogreška bit će kažnjena

sa oduzimanjem dva boda od bodova dodijeljenih za nastup od strane svakog

suca.

POGLJE II DRESURNA NATJECANJA

Članak 8419 Cilj dresurnih natjecanja

1. Cilj PE dresurnih natjecanja je da otvori natjecateljske mogućnosti sportašima s invaliditetom koji se bave konjičkim sportom , te da im

omogući da ostvare što bolje rezultate u izabranoj disciplini.

2. Da klasificira sve jahače i da im odredi funkcionalni profil i kategoriju i tako im omogući da se natječu na pravednoj osnovi koristeći odobrena

pomagala prema stupnju oštećenja, i da im osigura odgovarajuće testove za

natjecanja.

3. 1989 godine osnovan je Internacionalni Paraolimpijski odbor (IPC – International Paralympic Comitte). 1991 godine IPC je predstavio

konjanički sport pod upravom Međunarodnog Paraolimpijskog Konjičkog

Odbora ( IPEC – Intarnational Paralympic Equestrian Cimittee ). Od

01.01.2006. godine Internacionalni konjički savez za jahače s invaliditetom

potpao je pod upravu Međunarodnog konjičkog saveza ( FEI ) osim za

Paraolimpijadu koja je pod upravom IPC-a.

4. Prve Paraolimpijske igre održane su 1960. godine. 1996. godine održane su pod upravom IPEC-a

17

Članak 8420 Kategorije dresurnih natjecanja

1. U skladu sa Općim pravilima Para-konjanička dresurna natjecanja podijeljena su na:

1.1. Nacionalna natjecanja

CPEDN ( Nacionalna natjecanja) – druge nacije mogu biti pozvane.

CPEPDE (Promotivna dresurna natjecanja ) – organizirana u zemljama

van Zapadne Europe i Sjeverne Amerike (vidi ispod). Ova natjecanja

mogu se održavati na posuđenim konjima .

1.2. Nacionalna natjecanja B kategorije

CPEDIM (Manja međunarodna natjecanja – pozvane su minimalno tri

(3) nacije; nije određen minimalan broj natjecatelja. Dio ove kategorije

su također natjecanja Juniori/mladi jahači, Pony i djeca.

CPEDI1* - Međunarodna natjecanja, pozvane su minimalno četiri (4)

nacije.

CPEDI2* - pozvane su minimalno četiri (4) nacije.

1.3. Međunarodna natjecanja ( više kategorije )

CPEDI3* - pozvano je minimalno šest (6) nacija sa timskim

natjecanjem.

Mogu se koristiti dva stupnja testova za sva gore navedena natjecanja.

Vidi članak 8421.6

CPEDI4* - Sva glavna prvenstva kao Svjetsko prvenstvo, Svjetske

igre, Kontinentalna i Regionalna prvenstva, Regionalne igre, te

kvalifikacijska natjecanja za Paraolimpijadu te još neka Prvenstva-igre.

CPEDI5* - Paraolimpijada

1.4. Sve gore navedeno mora se održavati prema Pravilima danim gore i u slijedećim člancima, osim ako je drugačije određeno u Pravilima za

bilo koji od ovih događaja.

1.5. Za Paraolimpijadu se moraju kvalificirati jahači, kao i za sva ostala natjecanja za koja je potrebna kvalifikacija. Rangiraju se jahači prema

svojim rezultatima, gdje se to zahtijeva.

18

1.6. Natjecanja sa posuđenim konjima. Van Zapadne Europe i Sjeverne Amerike FEI dopušta tzv. “ Promotivna dresurna natjecanja “ (PDEs).

Ta natjecanja mogu se održati na konjima koji su svi posuđeni. PDEs

se mogu organizirati s testovima ispod nivoa onih koji se koriste za

Individualna natjecanja na Svjetskim prvenstvima i Paraolimpijadi.

Ova natjecanja moraju biti prijavljena FEI-u od strane Organizacijskog

odbora (OO). U sudačkom vijeću za ova natjecanja mora biti barem

1(jedan) internacionalni FEI PE sudac, ako se viječe sastoji od tri suca,

odnosno 2 (dva) međunarodna FEI PE suca ako se viječe sastoji od 5

sudaca. Ostali mogu biti kandidati za međunarodne suce ili privremeni

kandidati za međunarodne suce. Suci također trebaju imati znanje o

jahačima s invaliditetom.

PDEs se također mogu organizirati u Zapadnoj Europi i Sjevernoj

Americi pod uvjetom da su pozvane samo zemlje van Zapadne Europe

i Sjeverne Amerike.

1.7. U Zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi natjecanja sličnog nivoa kao ona navedena u članku 8420.1.1 mogu se održati kao nacionalna

natjecanja, kao što je gore navedeno.

2. Timska natjecanja

2.1. Timska natjecanja dozvoljena su na svim natjecanjima.

2.2. Nakon početka natjecanja, natjecatelj ili konj koji su odustali zbog medicinskih ili veterinarskih razloga ne mogu se kasnije uključiti na

bilo koji drugi dio tog natjecanja. Već izvješen rezultat koristi se za

izračun plasmana.

2.3. Na natjecanjima natjecatelj koji je odustao zbog medicinskih ili veterinarskih razloga mogu se ponovo uključiti u natjecanje kao

pojedinc, sa dozvolom tehničkog delegata i ⁄ili predsjednika sudačkog

vijeća i OO-a, uz predočenje potvrde ovlaštenog zdravstvenog

djelatnika da je jahač ponovno spreman za natjecanje.

2.4. Službeno timsko natjecanje mora biti u programu za natjecanja od CPEDI3* i jačih. Niti jedna zemlja ne može imati više od jednog tima

na bilo kojem natjecanju .Timovi moraju imati max četiri i min tri

natjecatelja iste nacionalnosti. Najmanje jedan jahač Ia, Ib ili II

kategorije mora biti uključen u svaki tim jašući svoje testove. Timovi

ne smiju uključivati više od tri jahača iste kategorije. Tri najviše

plasirana jahača, što je određeno njihovim ostvarenim postotkom u

individualnim (obaveznim) i timskim testovima, trebaju biti uključena

u konačno određivanje plasmana timova.

2.5. Nadalje, na natjecanjima ispod CPEDI3* nivoa mogu biti neslužbena timska natjecanja gdje timovi mogu biti sastavljeni od natjecatelja

19

različitih nacija i iste ili različite kategorije: npr. tri natjecatelja –

računa se rezultat svih ili dva natjecatelja – rezultat oba se računa.

3. Jahanje u višoj kategoriji

3.1. Jahač koji se želi natjecati u višoj kategoriji od njegove stvarne, mora se preko svog Nacionalnog saveza obratiti FEI-u do 1. siječnja godine

u kojoj se želi tako natjecati i to cijelu godinu i na bilo kojem konju. Na

kraju godine, ili tijekom godine ako mu je kategorija smanjena tijekom

te godine zbog pogoršanja stanja (što mora biti potvrđeno od strane

glavnog klasifikatora), može nastaviti u toj kategoriji ili se vratiti u

prijašnju. Ako je obavljena ponovna klasifikacija tijekom godine, jahač

se ne može natjecati u nižoj kategoriji prije početka slijedeće godine.

3.2. Jahač koji se natječe u višoj kategoriji od njegove stvarne, natječe se prema pravilima koja važe za tu kategoriju (npr: ako se jahač II

kategorije natječe u III kategoriji konja mu se ne smije zagrijavati).

Takav jahač može samo pristupiti kvalifikacijama, gdje su obavezne, u

višoj kategoriji. Međutim, ako jahač jaši u stvarnoj kategoriji a

prekvalificiran je od strane klasifikatora, bilo koja kvalifikacija

ostvarena u višoj kategoriji može mu biti oduzeta.

4. Maksimalan broj natjecanja u danu

4.1. Jahač može nastupiti u najviše dva testa na dan na jednom konju.

4.2. Konji u kategorijama Ia, Ib, II i III mogu se natjecati u najviše 4 (četiri) testa na dan. Konji u IV kategoriji mogu se natjecati u najviše 2 (dva)

testa na dan.

4.3. Na Glavnim natjecanjima niti jedan jahač ne može jahati više od jednog konja.

4.4. Na ostalim natjecanjima, jedan jahač može jahati dva konja u jednoj kategoriji. Ako je prijavljeno previše konja, OO može glasanjem ili

nekako drugačije ograničiti broj konja koji se može natjecati.

4.5. Jahač se ne može natjecati u nižoj kategoriji od one kojoj pripada po klasifikaciji, osim nakon ponovne kategorizacije.

4.6. Osobno pomoćno osoblje Od timova i individualnih jahača se traži da osiguraju svoje potrebno

pomoćno osoblje da im pomaže na natjecanjima. OO nije odgovoran

za osiguranje transporta, osoblja ili pomagača za natjecatelje, ili

konjušara za konje.

5. Prvenstva Vidi poglavlje V važećih Pravila.

6. Regionalna natjecanja

20

Pravila za ova natjecanja moraju biti odobrena od strane Glavnog

tajnika FEI-a.

7. Paraolimpijada Vidi pravila za konjička natjecanja na Paraolimpijadi.

Članak 8421 Dresurni testovi

1. Svaka kategorija ima svoju seriju testova. Početnički test, Timski test, Test prvenstva i Freestyle test. Službeni para-konjanički testovi

objavljeni su od strane FEI-a i ne smiju se ispravljati.

2.1. Na stranici FEI-a možete naći testove.

2.2. Obavezni i slobodni / testovi su kategorizirani po prilagođenosti za jahače u pet kategorija ( Ia, Ib, II, III i IV ). Treba uključiti sve

kategorije ako je to moguće.Samo trenutno važeći para konjanički

testovi mogu se jahati na službenim natjecanjima.

Kategorija Ia – jahači se natječu samo u hodu.

Kategorija I b – jahači se natječu u hodu i kasu.

Kategorija Ia i Ib – mogu se spojiti ako ima manje od 4 jahača u

svakoj kategoriji. Svaka kategorija jaši svoje testove i rezultati se

računaju tako da se uspoređuju postoci.

Kategirija II – jahači se natječu u hodu i kasu.

Kategorija III – Jahači se natječu u hodu, kasu, sa bočnim kretnjama i

u galopu.

Kategorija IV – jahači se natječu u hodu, kasu i galopu sa bočnim

kretanjima.

Jahači kategorija I – III natječu se u manježu 20x40 m.

Jahači IV kategorije, kad god je moguće, u manježu 20x60 m.

2.3. Na bilo kojem službenom FEI natjecanju smiju se koristiti samo službeni FEI para konjanički testovi i službeni FEI testovi.

2.4. Dresurni testovi za mlade jahače, juniore i djecu trebaju se odabrati od lakših parakonjaničkih testova .

2.5. Isto pravilo se primjenjuje na FEI para konjaničkom svjetskom dresurnom turniru.

2.7. Slobodni sastav uz muziku

2.7.1. Slobodni sastav uz muziku je natjecanje koje se može održati među

svim kategorijama jahača na svima kategorijama natjecanja. Svaka

kategorija ima svoje vlastite testove. Nakon odobrenja FEI-a u pozivu,

slobodan sastav uz muziku može biti podijeljen na Veliko finale i

Utješno natjecanje. U Velikom finalu mogu nastupiti ili svi jahači u

21

pojedinoj kategoriji, ili ne manje od 8 jahača odnosno pola jahača u

kategoriji, gdje god ih je više. Na natjecanjima 3* i više svi jahači

moraju nastupiti u slobodnom sastavu uz muziku ako je to predviđeno

rasporedom.

2.7.2. Testovi slobodnog sastava uz muziku za jahače I, II i III kategorije ne smiju biti kraći od 4 minute, ali ne i duži od 4 minute i 30 sekundi.

Testovi se izvode u manježu 20x40 m. Testovi slobodnog sastava uz

muziku za jahače IV kategorije ne smiju biti kraći od 4 minute i 30

sekundi niti duži od 5 minuta a mogu se jahati u manježu veličine

20x40 m ili 20x60 m. ovisno o rasporedu. Ako se test IV kategorije jaši

u manježu 20x40 m, trajanje testa je isto kao i za I, II i III kategoriju.

2.7.3. Muzika ne smije početi više od 20 sekundi prije no što natjecatelj uđe u manjež, i muzika mora prestati pri završnom pozdravu.

2.7.4. Stoj i pozdrav na središnjoj liniji tako da je jahač licem okrenut u smjeru suca na C su obavezni. Vrijeme testa se počinje mjeriti kad

jahač krene iz prvog stoja, a mjerenje završava sa završnim stojem.

2.7.5. Jahači Ia i Ib kategorije ne smiju izvoditi galop, piaffe ili passage.

2.7.6. Jahači II kategorije ne smiju izvoditi piaffe ili passage, ali smiju izvoditi galop koji ne uključuje bočna kretanja, leteće promjene galopa,

polupiruete i pune piruete.

2.7.7. Jahači III kategorije ne smiju izvoditi piaffe, passage, leteće promjene galopa koje slijede jedna drugu, polupiruete i pune piruete u galopu.

2.7.8. Jahači IV kategorije ne smiju izvoditi piaffe, passage, jednokratne ili dvokratne leteće promjene i potpune piruete.

2.7.9. Jahač koji namjerno izvedi nedozvoljene elemente ili korake za vrijeme izvođenja testa dobit će 8 kaznenih bodova od svakog suca svaki puta

kad izvede takav element, a ocjene za umjetnički dojam moraju biti 5

ili niže, ali neće biti isključen. U takvim slučajevima konačna je odluka

suca na C.

2.7.10. Na testnom listu je popis radnji koje moraju biti izvedene u testu. U slučaju da obavezne radnje nisu izvedene suci će za te radnje dati

ocjenu nula. Također će biti smanjene ocjene za umjetnički dojam.

Konačna će biti odluka suca na C.

Članak 8422 Uvjeti sudjelovanja

1.1. Uvjet za sudjelovanje na natjecanju je da jahač ima mjerljive fizičke nedostatke ili nedostatke vida koji zadovoljavaju minimalnu

invalidnost prema važećim kriterijima, kako je navedeno u para

konjaničkom klasifikacijskom priručniku.

22

1.2. Svi jahači moraju imati određen svoj funkcionalni profil od strane ovlaštenog para konjaničkog klasifikatora da bi mogli pristupiti

natjecanju. Funkcionalni profil ponekad treba provjeriti. Svi jahači

moraju ispuniti kriterije za minimalnu invalidnost. Bit će svrstani u

kategorije prema svom funkcionalnom profilu, kao što je opisano u PE

klasifikacijskom priručniku i sažeto u Općim pravilima.

1.3. Nakon što je kategoriziran jahač će dobiti službenu FEI PE ID iskaznicu (koja se naziva i ID iskaznica). Vidi dodatak II. Za daljnje

informacije vidi Para Equestrian Generic Rules i PE Clasification

Manual.

2. Dobna granica. Jahači mogu nastupiti na internacionalnim

natjecanjima od početka tekuće godine u kojoj navršavaju 14 godina.

Na Glavnim natjecanjima mogu nastupiti od početka tekuće godine u

kojoj navršavaju 16 godina.

3. Jahačima s invaliditetom dozvoljeno je natjecati se na natjecanjima

kojim ravna FEI i upotrebljavati svoju dodatnu opremu koja je

navedena u ID kartici. Dozvolu za nastup na tim natjecanjima uz

dodatnu opremu mora zatražiti od FEI-a do 31.12. godine koja prethodi

onoj u kojoj se želi natjecati. Svaki takav zahtjev FEI će posebno

razmatrati.

4. Spol. Nisu dozvoljena odvojena natjecanja za muškarce i žene.

5. Natjecanje u višoj kategoriji. Vidi članak 8420.3

6 Maksimalan broj natjecanja u danu. Vidi članak 8420.4

7 Konji

7.1. Konji moraju imati minimalno 6 godina. Starost konja se računa od 01.01. godine u kojoj je oždrebljen. Konji trebaju biti trenirani prema

standardnim zahtjevima.

7.2. Iz sigurnosnih razloga, konji se ne smiju ponašati na način da to izgleda opasno kad su u blizini ostalih konja. Odgovornost je jahača i šefa ekipe

da je konj siguran za jahača, ostale konje i ljude na natjecanju.

8. Trening konja

8.1. Iz sigurnosnih razloga na svim PE natjecanjima nije dopušteno jahanje u manježu ako netko lonžira. Lonžiranje dva ili više konja u manježu u

isto vrijeme dozvoljeno je samo ako stjuard smatra da to nije opasno.

8.2. Konje za Ia, Ib i II kategoriju može jahati i trenirati trener ili drugi jahač određen od tima, ali ne više od 20 minuta dnevno.Ukupno vrijeme

23

dozvoljeno za trening bit će strogo nadgledano od stjuarda.Konje se ne

smije trenirati ako stjuard nije prisutan.

8.3. Konje za III i IV kategoriju mogu trenirati samo jahači koji se na njima natječu.

8.4. 15 minuta prije nastupa konje u Ia, Ib i II kategoriji ne smije trenirati, odnosno školovati nitko drugi osim njihovih jahača. Međutim konje se

može voditi na ruku, sa ili bez jahača, 15 minuta prije nastupa, ali ne

mogu biti trenirani/školovani sa zemlje.

8.5. Konje može lonžirati jahač, trener ili ovlaštena osoba, ali ne unutar 15 minuta prije ulaska u natjecateljski manjež. Prilikom lonžiranja smije se

upotrebljavati samo jedan direktan dizgin ili dupli dizgin (ausbinder,

izveznica) . Lonžiranje je dozvoljeno samo s jednom lonžom.

8.6. OO može odlučiti da konji mogu biti jahani unutar i izvan natjecateljskog manježa u vrijeme koje odredi OO u dogovoru sa

Tehničkim delegatom ili glavnim stjuardom.Za jahače Ia, Ib ili II

kategorije konje mogu jahati trener ili ovlaštene osobe. Ako se vidi da

konjušar ili ovlaštena osoba treniraju konja, taj konj i njegov jahač

mogu biti isključeni iz natjecanja.

8.7. Niti jedan konj se ne smije trenirati van vremena određenog za trening bez dozvole tehničkog delegata ili glavnog stjuarda. Niti jedan konj se

ne smije trenirati izvan mjesta određenih za trening nakon što je došao

na mjesto natjecanja. Treniranje u štali nije dozvoljeno. Konj ne smije

nastupiti mjesto natjecanja prije završetka zadnje utakmice i podjele

nagrada bez dozvole tehničkog delegata i OO-a.

8.8. Na natjecanjima kategorije CPEDI4* i više ne smije se natjecati niti jedan konj za jahače III ili IV kategorije ako je bio treniran od bilo koga

osim njegovog jahača ili bilo kojeg jahača istog tima, pojahan , u ili

izvan grada u kojem se odvija natjecanje za vrijeme od 4 dana prije

početka natjecanja kao i za vrijeme natjecanja. To znači da konjušar

može pojahati i šetati konja na ugodnoj i sigurnoj dužini dizgina. To

isto tako znači da je dozvoljeno lonžiranje i pomoć sa zemlje od još

nekog osim jahača.

8.9. Niti jedan konj ne smije napustiti mjesto natjecanja iz bilo kojeg razloga, osim ako je to dozvolio veterinar u interesu zdravlja konja. U

takvom slučaju veterinar mora odmah obavijestiti tehničkog delegata i

glavnog stjuarda o svojoj odluci.

8.10. Konji se mogu puštati van u pogodne ispuste ako su na raspolaganju, sa dozvolom voditelja štale.

8.11. Za međunarodna natjecanja, PE pravila su na snazi od početka dana prije 22-uge inspekcije konja ( pregled u kasu) sa izuzetkom Glavnih

24

prvenstava, kad su na snazi od dolaska konja. Pravila ponašanja su na

snazi cijelo vrijeme.

9. Zajednički konji (dijeljenje konja)

9.1. Konja mogu dijeliti dva (2) člana iste nacionalnosti ako jašu u različitim

kategorijama. Konje uglavnom ne mogu dijeliti jahači koji nisu iste

nacionalnosti. Konja mogu dijeliti samo dva jahača iste nacionalnosti

ako je promjena registrirana i prihvaćena od strane OO prije vet. čeka.

Iz toga slijedi da se konji mogu natjecati dva puta u timskom natjecanju

u različitim kategorijama.

9.2. Ni u kojem slučaju jahači u istoj kategoriji ili različitih nacionalnosti ne

smiju dijeliti konja, osim na natjecanjima kategorije CPEDIM i niže.

9.3. Ako se dijele, konji mogu biti zagrijavani prije natjecanja od strane trenera ili ovlaštene osobe za jahače Ia, Ib i II kategorije.

Članak 8423 Pozivi i prijave

1.1. Svako natjecanje (do i uključujući kategoriju 2*) treba uključivati dva ili tri dresurna testa za svaku od pet kategorija jahača kako slijedi;

Prvi test 3* ili više : – Timski test

2* ili niže : - Može se koristiti Uvodni test (Novice test)

Uvodni test (Novice test) – to je test lakši od onog koji se koristi kao

Individualni test ( Individual Championship test ).

Drugi test – Individualni test – na natjecanjima s 3* ili višim : moraju

se koristiti Individualni testovi ( Championships Tests ).

Treći test – Slobodni program uz muziku

1.2. Svako natjecanje treba uključiti tri dresurna testa za svaku od pet kategorija jahača kako slijedi;

Prvi test – prvi timski test. Može imati odvojenu dodjelu nagrada za

svakog pojedinog jahača.

Drugi test – Individualni test (koji je također drugi timski test)

Treći test – slobodni program uz muziku

Vidi članak 8421

2. Prvi timski test mogu jahati i osobe koje nisu članovi tima.

3. Sve prijave za sva natjecanja mora obaviti Nacionalni Savez (NS) u tri

faze, kako to stoji u Općim pravilima, članak 121. Privremeni plan

25

natjecanja mora postojati bez obzira da li je natjecanje međunarodno ili

ograničeno samo na neke nacije. Ako je ograničeno samo na neke

nacije one moraju biti navedene. Privremeni plan natjecanja mora biti

poslan tajništvu FEI-a na odobrenje najmanje 8 tjedana prije natjecanja,

a definitivan plan natjecanja četiri tjedna prije natjecanja.

Članak 8424 Prijava natjecatelja

1. Osim kad je drugačije određeno na svim Glavnim natjecanjima primjenjuju se slijedeća pravila:

1.1. Natjecatelje se treba prijaviti ne kasnije od dva sata prije početka izvlačenja. Točno vrijeme izvlačenja treba biti objavljeno u planovima.

1.2. U slučaju nezgode ili bolesti natjecatelja prijavljenog u tim, koji zbog toga ne može nastupiti, taj natjecatelj može uz odobrenje OO, zajedno

sa Tehničkim delegatom ili predsjednikom Sudačkog vijeća, startati

kasnije u natjecanju, ali samo kao individualni jahač.

Članak 8425 Izvlačenje za redoslijed starta

1. Mora se održati odvojeno izvlačenje za svako natjecanje. Redoslijed može biti unaprijed pripremljen od strane OO i tehničkog delegata i/ili

predsjednika sudačkog žirija. U tom slučaju mora biti objavljen i

predstavljen na sastanku kojem moraju prisustvovati Predsjednik ili

član sudačkog žirija, tehnički delegat, glavni klasifikator, predsjednik ili

član komisije za žalbe i šefovi timova. Neovlaštenim osobama ne smije

biti dozvoljeno prisustvovanje sastanku. Šefovi timova moraju

provjeriti poredak izvlačenja za redoslijed starta najkasnije 30 minuta

nakon prezentacije.

2. Kad je to moguće jahači Ia i Ib kategorije trebaju biti odvojeni u svoju grupu od ostalih jahača.

3. Izvlačenje za redoslijed starta u Individualnim natjecanjima treba napraviti tako da nema veze sa nacionalnošću. Ako natjecatelj ima više

od jednog konja, redoslijed starta mora se prilagoditi tako da razmak

između nastupa na konjima bude najmanje jedan sat.

4. Izvlačenje za redoslijed starta u natjecanjima koja uključuju i timske i individualne natjecatelje bit će održana prema člancima koji slijede.

5. Klasifikatore se mora pozvati da stignu 24 sata prije izvlačenja. Svi novi jahači koji trebaju klasifikaciju kao i oni pozvani na ponovnu

klasifikaciju moraju biti klasificirani prije početka izvlačenja,

ostavljajući klasifikatorima dovoljno vremena da odrade zadatak,

obavijeste OO i zabilježe dodatnu opremu natjecatelja na listu za

službenike.

26

6. Sastavlja se lista svih natjecatelja na kojoj se vide njihova imena i brojevi; kategorija i bilješka o tome koliko je natjecatelja prijavila

pojedina nacija u toj kategoriji (najviše tri).

7. Lista natjecatelja je napravljena prema;

a. kategoriji b. broju natjecatelja svake nacije u toj kategoriji c. naciji, po abecedi

8. Prazna Startna lista treba biti pripremljena čim se prijave svi natjecatelji i prije nego se održi izvlačenje za redoslijed starta. Održava se posebno

izvlačenje za svaku kategoriju, a počinje se sa Ia pa sve do IV.

9. Za svaku kategoriju pripremaju se točno onoliko papirića sa brojevima koliko je prijavljenih natjecatelja u toj kategoriji, i papirići se zatim

stavljaju u posudu A, tako da se ne vide brojevi.

10. Redoslijed nastupa jahača svake nacije koja je prijavila više natjecatelja u istoj kategoriji se izvlači.Za kategoriju za koju se izvlačenje vrši ,

nacija ili nacije sa više od tri prijave u toj kategoriji prvi pristupaju

izvlačenju. Slovo abecede na koje počinje nacija čiji natjecatelji prvi

pristupaju izvlačenju odabrano je izvlačenjem, ostale nacije sa tri

natjecatelja idu u izvlačenje abecednim redom kako slijedi iza prve

nacije.

11. Natjecatelji iz svake od ovih nacija u krugu izvlačenja izvlače svoja imena iz druge posude, zajedno sa brojem iz posude A. Izvučeni broj

određuje startnu poziciju svakog individualnog natjecatelja.

12. Ako jahači iste nacije izvuku brojeve koji su udaljeni manje od dva broja jedan od drugog, izvučeni broj se odmah vrača u posudu A i

izvlači se novi broj sve dok razmak nastupa između dva jahača iste

nacionalnosti nije najmanje dva startna broja. Mora se voditi računa o

tome da neki trener nema jahače u više od jednog manježa u isto

vrijeme.

13. Postupak se zatim ponavlja na isti način za natjecatelje koji imaju dva prijavljena natjecatelja u istoj kategoriji.

14. Listići s imenima natjecatelja onih nacija koje imaju samo jednog prijavljenog natjecatelja bit će izvlačeni za preostala startna mjesta.

15. Za timska natjecanja izvlačenje se provodi na isti način. Jahači jašu redom kojim su izvučeni u svojoj kategoriji.

16. Nakon toga se natjecatelji upisuju u Startnu listu na pozicije koje su izvukli.

17. Svaki konj zadržava isti identifikacijski broj koji mu je dodijelio organizator kod dolaska za cijelo vrijeme natjecanja. Obavezno je da

27

jahač ili konj nose taj broj dok se natječu, u bilo koje vrijeme dok rade u

područjima za vježbu i treniranje (od dolaska pa sve do kraja

natjecanja) tako da ih se može identificirati od strane svih službenih

osoba uključujući i stjuarde. Ako se taj broj ne istakne prvo slijedi

upozorenje, a u slučaju ponavljanja istog prekršaja sudačko vijeće ili

žalbena komisija određuju kaznu za tog natjecatelja. ( Za izvlačenje

brojeva u PE – u vidi članak 8421).

18. Startni poredak za natjecanja slobodnog sastava uz muziku kada se natječe 10 ili više natjecatelja bit će izvlačen u grupama od po 5

koristeći rezultate Individualnih, već održanih, natjecanja. Prvih pet

natjecatelja u natjecanje slobodnog sastava uz muziku bit će 5 najniže

plasiranih u Individualnim natjecanjima. Preostalih pet natjecatelja su

oni najbolje plasirani u Individualnom natjecanju.

19. Kada se startne liste kompletiraju, kopije treba dati FEI službenicima i predstavnicima svake nacije.

Članak 8426 Težina

Nema ograničenja.

Članak 8427 Odjeća

1.1. Nacionalne boje mogu se staviti samo na ovratnik natjecateljevog sakoa i moraju biti prijavljene FEI-u u skladu sa člankom 127 Općih pravila.

Vojska, policija i sl. mogu nositi civilnu ili službenu odjeću na svim

internacionalnim natjecanjima.

Službena odjeća ne odnosi se samo na pripadnike Oružanih snaga, već i

na članove i zaposlenike vojnih ustanova i nacionalnih

ergela/škola/institucija.

1.2. Svi jahači moraju biti uredno i korektno odjeveni cijelo vrijeme.

1.3. Prikladnu jahaču kacigu natjecatelj mora se nositi cijelo vrijeme dok je u sedlu. Ona mora odgovarati internacionalnim sigurnosnim

standardima i imati odgovarajući podbradni remen sa tri do četiri mjesta

za pričvršćivanje. Podbradni remen mora biti pričvršćen cijelo vrijeme

dok je jahač na konju i kaciga se ne smije skidati za pozdrav ili kod

ceremonije dodjele nagrada ako je jahač na konju. Za natjecanja, kacige

i navlake na kacigama mogu biti samo crne ili tamne.

1.4. Obavezna obuća su crne ili smeđe čizme ili gležnjače sa petom. Mogu se koristiti crne ili smeđe čepse ili gamaše do koljena.

1.5. Na natjecanju se moraju nositi krem, bež ili bijele jahače hlače/rajterice ili tajice, sa crnim ili tamnim sakoom.

28

1.6. Rukavice se trebaju nositi, ako je moguće.

1.7. Jahači funkcionalnog profila 36 (slijepi), jašući u trećoj kategoriji, moraju nositi po PE dozvoljen povez za oči, zatamnjene naočale ili

naočale za plivanje za vrijeme natjecanja. To može biti predmet

inspekcije klasifikatora ili drugog PE službenika neposredno nakon što

jahač napusti manjež nakon što je završio test.

1.8. Jahači III i IV kategorije moraju nositi povez za ruku u vidljivoj boji kad su u sedlu van natjecanja.

1.9. Mamuze se mogu nositi po izboru. Mamuze moraju biti izrađene od metala. Nastavak na mamuzama mora biti savijen ili ravan, pokazujući

ravno natrag iz centra mamuze kad je na jahačevoj čizmi. Mamuze ne

smiju biti nadomjestak – pomagalo osim ako su dozvoljene kao

pomagalo i ako je tako zabilježeno u jahačevoj ID karti. Vrh mamuze

mora biti gladak i tup. Ako se koriste kotačići, oni moraju biti tupi,

glatki i moraju se slobodno vrtjeti. Dozvoljene su metalne mamuze sa

okruglim tvrdim plastičnim završetkom (impulsne mamuze ).

Dozvoljene su “ lažne mamuze“.

Tehnički delegat, glavni stjuard ili predsjednik sudačkog vijeća može

zamoliti jahača da makne mamuze ako on zlostavlja konja bilo

namjerno ili ne.

Članak 8428 Oprema

1. Konj mora nositi identifikacijski broj cijelo vrijeme kad je van štale.

Jahač mora nositi svoj broj svaki puta kad je na konju. Vidi članak

8425 18.

2. Žvale i kandare – za detalje vidi trenutno važeću listu žvala odobrenu

od FEI-a

29

30

1. obična žvala sa obručima 2.a,b,c dvaput lomljena obična žvala sa obručima

2.d dvaput lomljena obična žvala sa rotirajućim srednjim dijelom

3. obična žvala sa ovalnim obručima

4. obična žvala sa krakovima na gore na koje se kopča remen

Kandare:

5. ravna kandara

6. kandara sa udubinom za jezik i savijenim krakovima

7. kandara s udubinom i rupama za podbradni remen na krakovima

8. kandara sa udubinom i klizećim usnim dijelom (Weymouth)

9. varijante žvale broj6,7 i 8

10. kandara S- savijena

11. podbradni lančić kandara (metalni, kožni ili kombinirani)

12. podbradni remen

13. kožni štitnik za podbradni lančić

14. gumeni štitnik za podbradni lančić

31

Dopuštene obične žvale

1. obična žvala 2.a,b,c dvaput lomljena žvala

3. obična žvala s ovalnim obručima

4. D žvala

5. žvala s ovalnim obručem s krakovima

6. drugi tip žvale s krakovima

7. žvala s gornjim krakovima

8. obična žvala s krakovima na gore na koje se kopča remen uzde

9. nelomljena žvala

10. žvala sa rotirajućim prstenom za usta

11. žvala sa rotirajućim prstenom za usta

32

2.1. Jahači moraju koristiti običnu ili duplu žalu. Dupla žvala mora imati

engleski (cavesson) prekonosni remen, žvalu i kandaru i podbradni

lančić. Prekonosni remen nikad ne smije biti tako zategnut da ozlijedi

konja. Podbradni remen i gumene ili kožne navlake za podbradni

lančić su date na izbor. Ako jahač zlostavlja konja, bilo namjerno ili

ne, bit će zamoljen od strane tehničkog delegata, glavnog stjuarda ili

predsjednika sudačkog vijeća da napravi određene promjene.

2.2. Žvala mora biti izrađena od metala ili tvrde plastike i može biti

pokrivena gumom (tvornički proizvod). Omotavanje žvala s bilo kojom

vrstom materijala i fleksibilnom gumom nije dozvoljeno. Poluga ispod

usta ne smije biti veća od 10 cm ( duljina ispod usta ). Ako žvala ima

klizni dio u ustima, poluga žvale ispod usta nebi smjela biti veća od 10

cm kad je dio u ustima u najvišem položaju. Promjer žvale mora biti

takav da ne ozljeđuje konja. Minimalan promjer djela u ustima mora

biti 12 mm za žvalu s rubnikom (curb bit) i 10 mmmm za običnu žvalu

(bridoon bit). Promjer dijela u ustima mjeri se između prstenova ili

obraza.

2.3. Prekonosni remeni – obavezno je koristiti prekonosne remene.Sa

običnom jednostavnom žvalom mora se koristiti engleski, hanoveranski

(spušteni) ili kombinirani prekonosni remen. Engleski prekonosni

remen mora se koristiti samo sa duplom žvalom. Normalan

hanoveranski prekonosni remen i kombinirani prekonosni remen moraju

ležati na obraznoj brazdi.Meksički/Grackle prekriženi prekonosni

remen ne smije se koristiti niti u natjecateljskoj areni niti u

zagrijavalištu. Konj ne smije biti opremljen više no jednim

prekonosnim remenom (kombinirani prekonosni remen se smatra

jednim remenom). Prekonosni remeni ne smiju izazivati nelagodu.

33

4. Sedla

4.1. Može se koristiti sedlo bilo kojeg tipa koje je dobro održavano i

prikladno za jahača konja i jahača. U stoju mora biti 3 cm jasnog

razmaka između bilo kakvog oblika podupiranja i jahačevog tijela.

Svaka prilagodba na sedlu mora dozvoliti jahaču da slobodno padne.

4.2. Ručica koja služi da bi pomogla jahaču da održe ravnotežu ne smije

biti šira od 30 cm i može biti pričvršćena na prednjem dijelu sedla,

ispred ili ispod unkaša. Takva ručica ne smije biti više od 10 cm iznad

unkaša kad se jahač drži za nju. Ako je neophodna teška ručica, to

mora biti navedeno u jahačevoj ID karti.

5. Mogu se koristiti obične navlake. Mogu se koristiti prekrivači sedla

tamne boje ako su navedeni u jahačevoj ID karti. Podsedlice mogu

imati državni grb ili biti bez oznaka. Vidi članak 136 Općih pravila,

dio reklamiranje i sponzorstvo.

6. Korbači. Mogu se nositi do dva korbača (svaki max duljine 120 cm).

Bilo kakvo odstupanje od uobičajenih ili savijenih korbača mora biti

odobreno od strane tehničkog delegata ili glavnog stjuarda. Ako se

zahtijeva da se koriste korbači na natjecanjima regularne dresure, to

mora biti navedeno u jahačevoj ID karti.

7. Ostala PE dozvoljena / nedozvoljena posebna oprema

7.1. Dozvoljeni su sigurnosni prsluci, remeni za vrat i držači za ruke (vidi

4.2 ispred). Zabranjeni su martingali, naočnjaci za konje, bočni remeni,

34

remeni za uravnoteživanje, i sl. Svaka prilagodba dizgina koja izaziva

slične učinke je zabranjena. Svaki dizgin iz bilo koje žvale u konjskim

ustima mora biti u direktnom kontaktu s jahačem. To znači ako jašimo

na duploj žvali oba dizgina sa jedne strane moraju ili oba ići u jahačeve

ruku/ruke ili biti spojeni u jedan dizgin prije jahačeve ruke. Dizgini za

noge su dozvoljeni kad niti jedan drugi dizgin neće biti kontroliran

ramenom ili rukama/prstima iz gornjeg dijela jahačeva tijela.

7.2. Ako se dizgini ne koriste na uobičajen način, moraju biti u što je

moguće ravnijoj liniji od točke kontakta jahača sa dizginima do

konjskih usta. Za jahače sa dvije jako kratke ruke dizgini mogu biti

provučeni kroz obruče koji su pričvršćeni za prednji dio sedla kožnim

remenjem. Takovi obruči ne smiju biti fiksni, već moraju biti labavi.

Jahači koji koriste takove obruče to moraju imati navedeno u ID

karti.Odnosi se na 4.2.

7.3. Ne smiju se koristiti mehanizmi za brzo otpuštanje.

7.4. Da pomogne jahaču u sedlu može se koristiti čičak. Čitava površina čička ili sličnog materijala koji se koristi u tu svrhu ne smije biti veća

od 50 cm2, i ne smije biti veća od 3 x 6 cm na dijelu koji se preklapa, te

se zbog sigurnosti preporuča da je čičak prilijepljen u V obliku.

7.5. Čičak ili tanki kožni remeni mogu se koristiti da pričvrste metalni dio uzengije za kolan da se pomogne kontroli donjeg dijela noge.

7.6. Čičak ili slični materijali moraju, u svakom slučaju, dozvoliti jahaču da slobodno padne s konja.

7.7. Elastične gumice mogu se koristiti da zadrže stopalo u uzengiji.Takva gumica mora biti takve debljine i snage da dozvole jahaču da slobodno

padne s konja.

7.8. Kako bi se spriječila mogućnost da noga klizi kroz uzengiju, uzengije mogu biti zatvorene sprijeda. Mogu se koristiti Andersenove uzengije.

Može se jahati ili sa dvije uzengije ili bez njih. Ako jahač ima samo

jednu nogu jedna uzengija se može koristiti samo ako nema proteze na

drugoj nozi.

8. Dekoracije ( ukrasi)

8.1. Svi ukrasi na konju od neprirodnih predmeta, kao što su vrpce ili cvijeće u konjskom repu strogo su zabranjeni.

8.2. Prirodne pletenice u konjskoj grivi ili repu su dozvoljene.

8.3. Umjetni repovi su dozvoljeni samo uz prethodno odobrenje FEI-a. Zahtjev za takvu dozvolu treba se uputiti u FEI parakonjanički odjel,

zajedno sa slikama i veterinarskim certifikatom. Umjetni repovi ne

35

smiju sadržavati nikakve metalne dijelove, osim kukica i rupica za

provlačenje vezica.

8.4. Pokrov protiv muha bit će dozvoljen isključivo da zaštiti konje od insekata. Ovo će biti dozvoljeno samo u ekstremnim uvjetima i uz

odobrenje Predsjednika sudačkog vijeća/tehničkog delegata. Pokrov

protiv muha mora biti diskretan i ne smije prekrivati konjske oči.

9. Prilagodbe opreme, čičak ili slični materijali koji pomažu ravnoteži jahača mogu promijeniti funkcionalni profil jahača. Jahači se mogu

prekvalificirati, te promijeniti kategoriju. U tom slučaju jahači imaju

mogućnost da jašu u višoj kategoriji ili da ne koriste takvu opremu.

10. Upotreba bilo koje opreme ili njeno izuzeće koje nije navedeno u pravilima mora biti poduprijeto medicinskom dokumentacijom i

odobreno od strane glavnog klasifikatora. Kopija jahačeve ID karte mora

biti poslana organizatoru zajedno s prijavnicom kod prijave.

11. Sva oprema konja i dozvoljena specijalna oprema moraju odgovarati onoj dozvoljenoj u FEI dresurnim pravilima. Natjecateljeva je odgovornost da

osigura da sva specijalna oprema/ proteze koju koristi su dozvoljeni

pravilima parakonjaništva, i da su navedeni na jahačevoj ID karti.

12. Provjera konjske opreme

12.1. Stjuard mora biti pozvan da provjeri opremu svakog konja neposredno nakon

što napusti jahalište. Svako odstupanje bit će prijavljeno Glavnom sucu (na C)

i rezultirat će diskvalifikacijom. Provjera žvale mora se izvesti veoma pažljivo

jer su neki konji veoma osjetljivi na usta (vidi FEI-jev priručnik za stjuarde.

Stjuard mora koristiti kirurške rukavice kad provjerava žvalu (novi par

rukavica za svakog konja).

Članak 8429 Jahalište i zagrijavališta

1. Na svim natjecanjima jahalište mora biti provjereno i odobreno od strane stranog suca ili predsjednika sudačkog vijeća.

2.1. Jahalište, ravno i izravnato, mora bit dogo 60m i široko 20m. Visinska

razlika po dužini ne smije biti veća od 0,5m, a po širini 0,2m. Jahalište

prvenstveno mora biti pješčano. Gore navedene mjere su unutarnje mjere

jahališta, a njegova udaljenost od publike ne smije biti manja od 15m. Za

natjecanja u halama udaljenost od publike ne smije biti manja od 3m.

Jahalište mora u potpunosti biti ograđeno neprekinutom bijelom ogradom

visine najmanje 30 cm . Dio ogradice kod slova A mora se lako pomicati

da omogući nesmetan ulaz i izlaz natjecatelja. Plotići ograde moraju biti

tako složeni da spriječe ulaz konjskih kopita.

36

2.2. Jahalište dužine 40m i širine 20 m mora biti osigurano za jahače Ia, Ib, II i II kategorije. Organizatori natjecanja koja uključuju natjecatelje sa oštećenjem

vida moraju koristiti oznake za slova najmanje 1m visine sa crnim slovima

visine najmanje 0,8m na bijeloj podlozi, kako za zagrijavališta tako i za

jahališta. (Za natjecanja CPEDI2* i niže kategorije jahače se može zamoliti da

donesu svoje velike oznake).

2.3. Ako se na ogradu stavljaju reklame, mogu biti samo u crnoj boji i moraju, osim na slovu A, biti udaljene barem 1,5m od slova sa svake strane jahališta.

Kratka strana na slovima M C H mora biti bez reklama. Mora biti najmanje

3m prostora bez reklama od slova B i E. Dozvoljeno je maksimalno 44 m

reklama na plotićima. Reklame s obje strane jahališta moraju biti postavljene

točno nasuprot.

3. FEI zadržava isključivo pravo reklamiranja na ogradi dresurnog manježa za

sva FEI natjecanja. Za ovakova natjecanja, OO može dobiti reklamni prostor

od FEI-a samo uz prethodni dogovor, osim na dresurnim slovoma i njihovim

držačima, gdje reklamiranje nije nikad dozvoljeno.

Za sva međunarodna natjecanja, organizatorima se preporuča da na ogradi

dresurnog manježa ne reklamiraju, već da koriste posebne panoe za

reklamiranje .

Slijedeći odobrenje FEI HQ-a, reklame mogu biti isključivo crne i moraju

biti,osim na slovu A, udaljene najmanje 1,5 m na obje strane arene od slova.

Kratka strana kod M C H cijela mora biti bez reklama. Mora biti najmanje 3 m

prostora bez reklama na obje strane od slova B i E. Prema tome dozvoljeno je

maksimalno 44 m reklama na ogradi. Reklame moraju biti postavljene na

ispravan način i svaka duga strana mora biti ista kao nasuprotna.

3.1. Visina sponzorskog loga ne smije biti veća od 20 cm i reklama mora biti čvrsto pričvršćena za gornji dio ograde. Reklame mogu biti smještene na unutarnju

stranu ograde jahališta i bilo kakvi zahtjevi kod dogovora između FEI-a i TV

kuća, kojih može biti mnogo, moraju uzeti u obzir navedene uvjete.

3.2. Za bilo koju reklamu koju se želi staviti na ogradu mora se prije dobiti odobrenje stranog suca/stranog tehničkog delegata.

4. Slova van ograđenog prostora moraju biti smještena 0,5m od ograde i jasno označena. Obavezno je staviti oznaku na samu ogradu, izravnati ju i oznaka se

mora nalaziti na mjestu predviđenom za slovo na koje se odnosi.

5. Označena srednja linija je prepuštena odluci organizacijskog odbora, a ako se označava treba biti označena tragom valjka ili grabljama.Točke na D-L-H-I i

na G ne treba se označavati. Za slobodni sastav uz muziku srednja linija se ne

preporuča.

6. Kad sudi pet sudaca, tri se moraju nalaziti uz dulju stranicu s vanjske strane maksimalno 5m a minimalno 3m od jahališta na natjecanjima koja se

održavaju vani i minimalno 3m na natjecanjima u hali; Glavni sudac ( na C ) u

produžetku središnje linije, ostala dva ( na M i H ) 2,50 m od unutrašnje linije

u produžetku duljih strana jahališta. Dva suca sa strane (na B i E ) moraju se

37

nalaziti s vanjske strane maksimalno 5m i minimalno 3m od jahališta u istoj

ravnini sa slovima. Na natjecanjima u hali poželjno je da udaljenost bude 2m.

Kad sude tri suca jedan treba sjediti na duljoj strani.

6.1. Za svakog suca mora se osigurati odvojena sudačka kućica ili podij. Oni moraju biti podignuti ne manje od 0,50m (za slobodni sastav uz muziku i malo

više) iznad zemlje, s ciljem da se sucu osigura dobar pregled jahališta. Sudačka

kućica ili podija mora biti dovoljno velika da se u nju udobno smjeste tri

osobe. Sudačke kućice moraju imati prozore sa strane.

Kad suci sude na otvorenom, kad god je to moguće, sudačka kućica/podij mora

pružati zaklon od ekstremnih vremenskih uvjeta – vrućine i hladnoće, vjetra i

kiše. Vrata moraju imati kukice koje ih drže otvorenima ili zatvorenima,

ovisno o tome kako zahtijeva trenutna situacija. Kaloriferi ili grijalice moraju

se osigurati na ekstremno niskim temperaturama. Automobili se u te svrhe

mogu koristiti na natjecanjima ispod kategorije 4*.

7. Preporuča se napraviti pauzu od 15 minuta svaka 2 sata, da se poravna površina jahališta. Ako ima više od 30 natjecatelja jedna od pauza mora trajati

najmanje 25 minuta. Vrijeme (minute) se mjeri od završetka nastupa jednog

natjecatelja do početka nastupa slijedećeg. Mora se osigurati prekid od 1 sat za

ručak za suce.

8. Ako se natjecanje odvija u hali, jahalište mora biti udaljeno najmanje 2m od zida.

9. Ni u kojem slučaju i uz mogućnost isključenja iz daljnjeg natjecanja, natjecatelj/konj ne smiju koristiti (ući u) jahalište u bilo koje vrijeme osim

nastupa ili u vrijeme dozvoljeno za trening.

Iznimke može odobriti tehnički delegat ili predsjednik sudačkog vijeća.

10. Najmanje jedno zagrijavalište dimenzija 60m x 20m mora se osigurati natjecateljima 3 dana prije prvog natjecanja na turniru. Takvo zagrijavalište

treba imati istu podlogu kao i jahalište. Barem jedno zagrijavalište dimenzija

20m x 40m mora se također osigurati na svakih 15 prijavljenih konja.

Zagrijavalište mora biti dostupno slijepim osobama da sami treniraju. Takva

zagrijavališta moraju, ako je ikako moguće, imati istu podlogu kao i jahalište.

10.1. Tamo gdje nije moguće osigurati zagrijavalište dimenzija 60m x 20m, preporuča se da se natjecateljima dozvoli da treniraju konje u jahalištu.

Raspored korištenja jahališta za treninge mora biti izvješen na vidljivom

mjestu.

11. Za natjecanja u hali gdje nije moguće (praktično) da jahači jašu s vanjske strane jahališta, oko njega, prije ulaska u jahalište, jahačima se može omogućiti

da uđu u jahalište određeno vrijeme 60 sekundi prije zvuka zvona. OO zajedno

s Predsjednikom sudačkog vijeća ili Tehničkim delegatom odlučuju da li

natjecatelji moraju napustiti jahalište prije početka izvođenja testa ili moraju

započeti test unutar arene .

38

Članak 8430 Izvođenje testa

1. Službeni FEI parakonjanički test mora se izvesti u cijelosti napamet, i sve radnje moraju slijediti jedna za drugom točno tako kako je navedeno u testu:

osim za one jahače kojima se test može čitati i/ili vikati kao vrsta pomoći i ako

ja to navedeno na jahačevoj ID karti. Vidi članak 8430.15.

2. Kad natjecatelj napravi „pogrešku u tijeku programa“ ( krene u krivom smjeru, ispusti radnju i sl ) sudac na slovu C ga upozorava zvukom zvona. Sudac mu

pokazuje, ako je to potrebno, točku u kojoj jahač mora nastaviti izvođenje testa

i slijedeću radnju koju mora izvesti i zatim ga ostavlja da nastavi sam.

Međutim, ponekad iako natjecatelj napravi „pogrešku u tijeku programa“ a

zvuk zvona bi prekinuo tečnost izvedbe testa – npr. ako natjecatelj prijeđe iz

srednjeg kasa u radni kas na E umjesto na K – sudac na C odlučuje da li će

upozoriti jahača zvonom ili ne. Ako jahač napravi „pogrešku u tijeku

programa“ dok izvodi radnju koja se ponavlja kasnije u testu, sudac na C

upozorit će jahača zvonom ali će ga pustiti da nastavi bez zaustavljanja. Dva

boda oduzet će se od ocjene od strane svakog suca za navedenu pogrešku, ali

natjecatelj mora zapamtiti da tu radnju kad se ponovi u testu odjaši ispravno i

tako izbjegne drugu pogrešku i dodatna četiri kaznena boda od svakog suca.

Odluka da li je ili ne napravljena „pogreška u tijeku programa“ je na sucu na C.

Zbroj bodova ostalih sudaca prilagodit će se naknadno. Komunicirati se može

preko jahačevog predstavnika.

3. Svaka „pogreška u tijeku programa“ mora biti kažnjena bez obzira da li se sudac oglasio zvonom ili ne :

- prvi puta 2 kaznena boda - drugi puta 4 kaznena boda - treći puta natjecatelj se isključuje iz natjecanja.

4. Kad natjecatelj napravi „opću pogrešku“ mora biti kažnjen .

U principu natjecatelju nije dozvoljeno da ponavlja radnju iz testa sve dok

sudac na C ne odluči da je to „pogreška u tijeku programa“ (oglasi se

zvonom). Ako je, međutim, jahač započeo sa izvođenjem radnje i namjerava

ponovo izvesti istu radnju, suci moraju uzeti u obzir prvu odrađenu radnju i u

isto vrijeme kazniti jahača za „pogrešku u tijeku programa“.

5. Ako suci ne uoče pogrešku ili postoji sumnja o istoj, uvijek se odlučuje u korist natjecatelja.

6. Kazneni bodovi se oduzimaju na listu svakog suca od ukupnog broja bodova za tog natjecatelja.

7. Ako se uoči da konj šepa sudac na C obavještava natjecatelja da je isključen. Protiv te odluke nema žalbe.

39

8. Kod radnje koja počinje ili završava u zadanom slovu, ona mora biti izvedena kada se težište (sjedište) jahača nalazi iznad nje.

9. Jahači parakonjanici imaju 60 sekundi da uđu u jahalište nakon startnog znaka zvona. Radi sigurnosti, jahače Ia, Ib, II i P36 (slijepi) kategorije može pratiti s

vanjske strane jahališta u krug trener ili njegov predstavnik prije početka testa.

Njih se može voditi, ali ih se ne smije trenirati (školovati) sa zemlje. Ta osoba

može stajati van jahališta za vrijeme izvođenja testa.

10. U slučaju pada konja i/ili jahača natjecatelj se isključuje .

11. Ako konj napusti jahalište sa sve četiri noge zbog neposlušnosti, te je to uzrokovalo da jahač izgubi kontrolu, bit će isključen. Međutim, ako jahač

usmjeri konja van jahališta ili ako jahalište nije ograđeno u potpunosti, konj

nije odmah isključen. Odluku o isključenju donosi sudac na C. Takva namjerna

odluka znatno će smanjit ocjene.

U slučaju kada je konj nenamjerno usmjeren da napusti jahalište sa sve 4 noge

tamo gdje je ograda neprekinuta, stjuard ili druga pogodna osoba će ukloniti

dio ograde i omogućiti jahaču da se sigurno vrati u jahalište.

12. Neposlušnost konja ne smije trajati dulje od 60 sekundi. Međutim, otpor koji može ugroziti jahača, konja, službenike ili publiku može rezultirati

isključenjem prije nego istekne 60 sekundi, zbog sigurnosti.

13. Test (natjecanje) počinje kada natjecatelj stupi u točku A i završava nakon pozdrava na kraju, sa prvom kretnjom konja naprijed. Greške prije i poslije

završetka se ne kažnjavanju. Natjecatelj treba napustiti jahalište na način koji

je propisan u testu.

14. Čitači i vikači

14.1. De