sadraj - kaštelakastela.hr/wp-content/uploads/2018/01/ka_05_18.pdf1. uvod grad kaštela je usvojio...

GODINA 26 Kaštel Suæurac, 7. svibnja 2018. g. BROJ 5/18

SADR�AJ

Gradsko vijeæe:

1. ODLUKA o donošenju Plana gospodarenja otpadom Grada Kaštela za razdoblje od 2018. do 2022. godine . . . . . . 2

GRADSKO VIJEÆENa temelju èlanka 21. stavka 4. Zakona o odr�ivom gospo-

darenju otpadom (“Narodne Novine” broj 94/13 i 73/17) i èlanka43. Statuta Grada Kaštela (“Slu�beni glasnik Grada Kaštela” broj9/09, 8/11, 6/13, 8/13-ispravak, 10/14 i 14/16), Gradsko vijeæeGrada Kaštela je na 7. sjednici odr�anoj 2. svibnja 2018. godinedonijelo

ODLUKUo donošenju Plana gospodarenja otpadom Grada

Kaštela za razdoblje od 2018. do 2022. godine

Èlanak 1.

Donosi se Plan gospodarenja otpadom Grada Kaštela zarazdoblje od 2018. do 2022. godine koji je izradila tvrtka Kainad.o.o., 10 000 Zagreb, Oporoveèki omajek 2.

Èlanak 2.

Plan gospodarenja otpadom Grada Kaštela za razdoblje od2018. do 2022. godine nalazi se u prilogu ove Odluke i èini njezinsastavni dio.

Èlanak 3.

Ova Odluka stupa na snagu prvog dana od dana objave u“Slu�benom glasniku Grada Kaštela”

KLASA: 021-05/18-01/0004URBROJ: 2134/01-01/3-18-7Kaštel Suæurac, 2. svibnja 2018. g

Predsjednik Gradskog vijeæa:mr. oec. Ivan Udovièiæ, v. r.

Plan gospodarenja otpadom Grada Kaštela zarazdoblje od 2018. do 2022. godine

1. UVOD

Grad Kaštela je usvojio Plan gospodarenja otpadom GradaKaštela za period 2008.-2016. i objavio ga u Slu�benom glasnikuGrada Kaštela br. 03/09. Plan je bio izraðen prema tada va�eæemZakonu o otpadu („Narodne novine“ br. 178/04, 111/06, 60/08 i87/09). Zbog stupanja na snagu Zakona o odr�ivom gospodarenjuotpadom („Narodne novine“ br. 94/13) u srpnju 2013. godineGrad Kaštela je pristupio izmjeni i dopuni postojeæeg plana premanovoj zakonskoj regulativi. Usvajanjem Plana gospodarenja ot-padom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2017. - 2022. godine(„Narodne novine“ broj 03/17) stvoreni su zakonski uvjeti zaizradu novog Plana gospodarenja otpadom koji mora biti us-klaðen sa navedenim.

Gospodarenje otpadom problem je kojeg treba brzo i uèin-kovito rješavati. Kolièine otpada koje èovjeèanstvo svakodnevnoproizvodi davno su prešle granice prirodnog procesa obnavljanjaplanete Zemlje, a proizvedeni otpad sve je slo�enijeg sastava i imadu�i vijek prirodnog raspada. Postojeæa infrastruktura za zbrinja-vanje otpada nije dovoljna, a veliki je problem i u provedbi veædonesenih propisa za gospodarenje otpadom.

Nesavjesno postupanje s otpadom pojedinaca i velikih proi-zvoðaèa dovodi do direktnih, najèešæe negativnih uèinaka nasastavnice okoliša, zrak, vodu, tlo i klimu. Najveæi problem jemoguæe zagaðenje podzemnih voda koji su glavni izvor pitkevode. Oneèišæen okoliš ima indirektan uèinak na ljudsko zdravljei na �ivi svijet, zbog èega gospodarenje otpadom postaje sveznaèajnija obveza društva.

Plan gospodarenja otpadom ima kljuènu ulogu u uspostaviodr�ivog gospodarenja otpadom. Njegova je glavna svrha datipregled tokova otpada i moguænosti postupanja s njim.

Èlankom 21. Zakona o odr�ivom gospodarenju otpadom(„Narodne novine“ br. 94/13 i 73/17) propisano je da Plan gospo-darenja otpadom jedinice lokalne samouprave sadr�i najmanjeslijedeæe:

� analizu, te ocjenu stanja i potreba u gospodarenjuotpadom na podruèju jedinice lokalnesamouprave ukljuèujuæi ostvarivanje ciljeva;

� podatke o vrstama i kolièinama proizvedenogotpada, odvojeno sakupljenog otpada, odlaganjukomunalnog i biorazgradivog otpada teostvarivanju ciljeva;

� podatke o postojeæim i planiranim graðevinama iureðajima za gospodarenje otpadom te statususanacije neusklaðenih odlagališta i lokacijaoneèišæenih otpadom;

� podatke o lokacijama odbaèenog otpada injihovom uklanjanju;

� mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanjaili sprjeèavanja nastanka otpada, ukljuèujuæiizobrazno-informativne aktivnosti i akcijeprikupljanja otpada;

� opæe mjere za gospodarenje otpadom, opasnimotpadom i posebnim kategorijama otpada;

� mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpadai biorazgradivog komunalnog otpada;

� mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira,metala, stakla i plastike te krupnog (glomaznog)komunalnog otpada;

� popis projekata va�nih za provedbu odredbiPlana;

� organizacijske aspekte, izvore i visinufinancijskih sredstava za provedbu mjeragospodarenja otpadom;

� rokove i nositelje izvršenja Plana.

Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samoupravedonosi predstavnièko tijelo jedinice lokalne samouprave i objav-ljuje se u slu�benom glasniku jedinice lokalne samouprave. Prijeusvajanja Plana, jedinica lokalne samouprave obvezna je objavitinacrt plana radi pribavljanja mišljenja, prijedloga i primjedbijavnosti na rok ne kraæi od 30 dana. Takoðer je du�na za prijedlogplana gospodarenja otpadom ishoditi i prethodnu suglasnost up-ravnog tijela regionalne samouprave nadle�nog za poslove zaštiteokoliša, te je u zakonskom roku do 31. o�ujka za prethodnugodinu, obvezna je dostaviti izvješæe o provedbi Plana nadle�nomupravnom tijelu u �upaniji.

Jedinica lokalne samouprave je prema èlanku 64. stavak 1.Zakona o zaštiti okoliša (Narodne novine br. 80/13, 153/13,78/15, 12/18) za navedeni plan je obvezna provesti postupakocjene o potrebi strateške procjene utjecaja plana gospodarenjaotpadom na okoliš. U sklopu postupka ocjene o potrebe strateškeprocjene provodi se i postupak prethodne ocjene utjecaja plana naekološku mre�u.

1.1. Kljuèni pojmovi vezaniuz gospodarenje otpadom

Biološki razgradivi otpad je otpad koji se mo�e razgraditibiološkim aerobnim ili anaerobnim postupkom.

Biootpad je biološki razgradivi otpad iz vrtova i parkova,hrana i kuhinjski otpad iz kuæanstva, restorana, ugostiteljskih imaloprodajnih objekata i slièni otpad iz proizvodnje prehram-benih proizvoda.

Biorazgradivi komunalni otpad je otpad nastao u kuæan-stvu i otpad koji je po prirodi i sastavu slièan otpadu iz kuæanstva,osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva, akoji u svom sastavu sadr�i biološki razgradiv otpad.

Centar za gospodarenje otpadom je sklop više meðusobnofunkcionalno i/ili tehnološki povezanih graðevina i ureðaja zaobradu komunalnog otpada.

Strana 2 - Broj 5 SLU�BENI GLASNIK GRADA KAŠTELA 7. svibnja 2018. godine

Centar za ponovnu uporabu i mre�e za ponovnu uporabusu subjekti èija je aktivnost sakupljanje, obnova ili popravak i po-novna distribucija proizvoda koji bi u suprotnom postali otpad.

Gospodarenje otpadom su djelatnosti sakupljanja, prije-voza, oporabe i zbrinjavanja i druge oporabe otpada, ukljuèujuæinadzor nad tim postupcima te nadzor i mjere koje se provode nalokacijama nakon zbrinjavanja otpada te radnje koje poduzimajutrgovac otpadom ili posrednik.

Graðevina za gospodarenje otpadom je graðevina za saku-pljanje otpada (skladište otpada, pretovarna stanica i recikla�nodvorište), graðevina za obradu otpada i centar za gospodarenjeotpadom. Ne smatra se graðevinom za gospodarenje otpadomgraðevina druge namjene u kojoj se obavlja djelatnost oporabeotpada.

Graðevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje graðevina,rekonstrukcije, uklanjanja i odr�avanja postojeæih graðevina, teotpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne mo�e bez pret-hodne oporabe koristiti za graðenje graðevine zbog kojeg gra-ðenja je nastao.

Inertni otpad je otpad koji ne podlije�e znaèajnim fizi-kalnim, kemijskim i/ili biološkim promjenama.

Krupni (glomazni) komunalni otpad je predmet ili tvarkoju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopuusluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada.

Komunalni otpad je otpad nastao u kuæanstvu i otpad koji jepo prirodi i sastavu slièan otpadu iz kuæanstva, osim proizvodnogotpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva.

Mehanièko biološka obrada (MBO) je slijed procesa (me-hanièkih i bioloških) kojima je cilj obraditi komunalni otpad prijedefinitivnog odlaganja, s ciljem minimiziranja negativnog utjeca-ja na okoliš te izdvojiti frakcije koje je moguæe ponovo iskoristiti ito ili materijalnom ili energetskom oporabom.

Miješani komunalni otpad je otpad iz kuæanstva i otpad iztrgovina, industrije i iz ustanova koji je po svojstvima i sastavuslièan otpadu iz kuæanstva, iz kojeg posebnim postupkom nisuizdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.) te je uKatalogu otpada oznaèen kao 20 03 01.

Morski otpad je otpad u morskom okolišu i obalnom pod-ruèju u neposrednom kontaktu s morem koji nastaje ljudskimaktivnostima na kopnu ili moru, a nalazi se na površini mora, uvodenom stupcu, na morskom dnu ili je naplavljen.

Neopasni otpad je otpad koji ne posjeduje niti jedno odopasnih svojstava iz Priloga Uredbe (EU) broj 1357/2014.

Obrada otpada su postupci oporabe ili zbrinjavanja i pos-tupci pripreme prije oporabe ili zbrinjavanja.

Odlagalište otpada je graðevina namijenjena odlaganju ot-pada na površinu ili pod zemlju (podzemno odlagalište).

Odvojeno sakupljanje otpada je sakupljanje otpada nanaèin da se otpad odvaja prema njegovoj vrsti i svojstvima kako bise olakšala obrada i saèuvala vrijedna svojstva otpada.

Opasni otpad je otpad koji posjeduje jedno ili više opasnihsvojstava iz Priloga Uredbe (EU) broj 1357/2014.

Oporaba otpada je svaki postupak èiji je glavni rezultatuporaba otpada u korisne svrhe kada otpad zamijenjuje drugematerijale koje bi inaèe trebalo uporabiti u tu svrhu ili otpad kojise priprema kako bi ispunio tu svrhu, u tvornici ili u širemgospodarskom smislu.

Otpad je svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje,namjerava ili mora odbaciti.

Posebne kategorije otpada – biootpad, otpadni tekstil iobuæa, otpadna ambala�a, otpadne gume, otpadna ulja, otpadnebaterije i akumulatori, otpadna vozila, otpad koji sadr�i azbest,medicinski otpad, otpadni elektrièni i elektronièki ureðaji i opre-ma, otpadni brodovi, morski otpad, graðevni otpad, otpadni muljiz ureðaja za proèišæavanje otpadnih voda, otpad iz proizvodnje

titan dioksida, otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani ter-fenili.

Posjednik otpada je proizvoðaè otpada ili pravna i fizièkaosoba koja je u posjedu otpada.

Postrojenje za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada(sortirnica) je graðevina za gospodarenje otpadom namijenjenarazvrstavanju, mehanièkoj obradi i skladištenju odvojeno prikup-ljenog komunalnog otpada.

Postupci gospodarenja otpadom su sakupljanje otpada,interventno sakupljanje otpada, priprema za ponovnu uporabu,priprema prije oporabe i zbrinjavanja, postupci oporabe i zbrinja-vanja, trgovanje otpadom, posredovanje u gospodarenju otpa-dom, prijevoz otpada, energetska oporaba odreðenog otpada,sakupljanje otpada u recikla�no dvorište i privremeno skladiš-tenje vlastitog proizvodnog otpada.

Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom pro-cesu u industriji, obrtu i drugim procesima, osim ostataka izproizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istogproizvoðaèa.

Proizvoðaè otpada je svaka osoba èijom aktivnošæu nastajeotpad i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugimpostupkom mijenja sastav ili svojstva otpada.

Recikla�no dvorište je nadzirani ograðeni prostor nami-jenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju ma-njih kolièina posebnih vrsta otpada.

Recikla�no dvorište za graðevni otpad je graðevina nami-jenjena razvrstavanju, mehanièkoj obrad i privremenom skla-dištenju graðevnog otpada.

Recikliranje je svaki postupak oporabe, ukljuèujuæi po-novnu preradu organskog materijala, kojim se otpadni materijalipreraðuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugusvrhu osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade umaterijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za zatrpavanje.

Sakupljanje otpada je prikupljanje otpada, ukljuèujuæi pre-thodno razvrstavanje otpada i skladištenje otpada u svrhu pri-jevoza na obradu.

Sprjeèavanje nastanka otpada su mjere poduzete prijenego li je tvar, materijal ili proizvod postao otpad, a kojima sesmanjuju:

a. kolièine otpada ukljuèujuæi ponovnu uporabuproizvoda ili produ�enje �ivotnog vijeka proizvoda

b. štetan uèinak na okoliš i zdravlje ljudi ili

c. sadr�aj štetnih tvari u materijalima i proizvodima

Zbrinjavanje otpada je svaki postupak koji nije oporabaotpada, ukljuèujuæi sluèaj kad postupak kao sekundarnu pos-ljedicu ima obnovu tvari ili energije.

1.2. Pravni i zakonodavni okvir gospodarenjaotpadom

Plan gospodarenja otpadom Grada Kaštela za razdoblje 2018– 2023. izraðen je prema propisima iz Zakona o odr�ivom gospo-darenju otpadom („Narodne novine“ br. 94/13 i 73/17), usklaðenje s Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj zarazdoblje 2017.-2022. godine („Narodne novine“ br.03/17) i Stra-tegijom gospodarenja otpadom („Narodne novine“ br. 130/05).

Ostali zakoni, pravilnici, uredbe, planovi i strategije koje seodnose na otpad:

1. Zakon o odr�ivom gospodarenju otpadom („Narodnenovine“ broj 94/13 i 73/17)

Zakon o odr�ivom gospodarenju otpadom je temeljni ZakonRepublike Hrvatske iz podruèja gospodarenja otpadom. Zako-nom se utvrðuju mjere za sprijeèavanje ili smanjenje štetnogdjelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš te se ureðuje

7. svibnja 2018. godine SLU�BENI GLASNIK GRADA KAŠTELA Strana 3 - Broj 5

gospodarenje otpadom bez uporabe riziènih postupaka po ljudskozdravlje i okoliš uz korištenje vijednih svojstava otpada.

Zakonom se utvrðuje sustav gospodarenja otpadom uklju-èujuæi red prvenstva gospodarenja otpadom, naèela, ciljeve inaèin gospodarenja otpadom, strateške i programske dokumenteu gospodarenju otpadom, nadle�nosti i obveze u gospodarenjuotpadom, lokacije i graðevine za gospodarenje otpadom, dje-latnosti gospodarenja otpadom, prekogranièni promet otpada,informacijski sustav gospodarenja otpadom te upravni i ins-pekcijski nadzor nad gospodarenjem otpada.

2. Strategija gospodarenja otpadom RepublikeHrvatske („Narodne novine“ broj 130/05)

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske kojomse ureðuje gospodarenje razlièitim vrstama otpada na teritorijuRepublike Hrvatske, od njegova nastanka do konaènog odla-ganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i odr�avanja cjelovitogsustava gospodarenja otpadom koji æe biti ustrojen prema suvre-menim europskim standardima i zahtjevima, a sa svrhom da semaksimalno izbjegne, odnosno smanji nastajanje otpada, kao i dase smanji na najmanju moguæu mjeru, nepovoljni utjecaj otpadana ljudsko zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospo-darenje otpadom uskladi s naèelima odr�ivog razvoja. Strategijaje utemeljena na opæim naèelima EU-a u gospodarenju otpadom ipredstavlja realan okvir za uspostavu odr�ivijega gospodarenjaotpadom u Hrvatskoj do 2025. Ciljevi i mjere za gospodarenjeotpadom u Hrvatskoj odreðeni su u skladu s praksom EU-a,vodeæi raèuna o specifiènostima Hrvatske. Ciljevi za prioritetnetokove, usklaðeni su s direktivama EU-a i pretpostavljenim vre-menskim pomacima za Hrvatsku.

3. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskojza razdoblje 2017. - 2022. godine („Narodne novine“broj 03/17)

Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske osnovni jedokument o gospodarenju otpadom u Republici Hrvatskoj zarazdoblje 2017.–2022. Okvir za pripremu ovog plana su Strategijagospodarenja otpadom Republike Hrvatske („Narodne novine“br. 130/05), postojeæi zakonski propisi i smjernice EuropskeUnije (EU).

Planom se definiraju ciljevi koji se moraju dostiæi do 2020.godine, a koje Republika Hrvatska mora postiæi sukladno EU inacionalnom zakonodavstvu (Tablica 1.).

4. Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom(„Narodne novine“ broj 50/17)

Uredbom se propisuje sadr�aj odluke o naèinu pru�anjajavne usluge, naèin gospodarenja komunalnim otpadom u vezi sjavnom uslugom prikupljanja miješanog komunalnog otpada ibiorazgradivog komunalnog otpada te odvojenog prikupljanjaotpadnog papira, metala, stakla, plastike, tekstila, problematiè-nog otpada i krupnog (glomaznog) otpada, prostorni razmještajrecikla�nih dvorišta, naèin izraèuna graniène kolièine miješanogkomunalnog otpada za odreðena razdoblja, naèin i uvjeti odreði-vanja i obraèuna naknade za gradnju graðevina za gospodarenjekomunalnim otpadom i naèin obraèuna poticajne naknade zasmanjenje kolièine miješanog komunalnog otpada.

Cilj Uredbe je uspostava javnog, kvalitetnog, postojanog iekonomski uèinkovitog sustava sakupljanja komunalnog otpadau svim jedinicama lokalne samouprave, u skladu s naèelimaodr�ivog razvoja, zaštite okoliša, gospodarenja otpadom i zašti-tom javnog interesa.

Svrha sustava sakupljanja komunalnog otpada je osiguranjemoguænosti korištenja javne usluge prikupljanja miješanog ko-munalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada te potica-nje proizvoðaèa otpada i posjednika otpada da odvojeno predajuotpad, kako bi se smanjila kolièina miješanog komunalnog otpadakoji nastaje, smanjio udio biorazgradivog komunalnog otpada unastalom miješanom komunalnom otpadu, poveæale kolièine iispunila obveza Republike Hrvatske da osigura odvojeno saku-pljanje i recikliranje otpadnog papira, otpadnog metala, otpadneplastike i otpadnog stakla, ukljuèivo i otpad koji se svrstava uposebne kategorije otpada èije gospodarenje je ureðeno posebnimpropisima, te time smanjila kolièina otpada koji se zbrinjavaodlaganjem.

5. Pravilnik o katalogu otpada („Narodne novine“ broj90/15)

Pravilnikom se propisuje Katalog otpada, kategorizacija zaprekogranièni promet otpadom i kolièina odreðenog otpada kojase smatra neznatnom.

Katalog otpada sadr�i Kategorizaciju otpada osim kategori-zacije za prekogranièni promet otpadom, Popis grupa i podgrupaotpada i Popis otpada.


Br. Cilj

1.

Unaprijeditisustavgospodarenjakomunalnimotpadom

Cilj 1.1 Smanjiti ukupnu kolièinu proizvedenog komunalnog otpada za 5%

Cilj 1.2 Odvojeno prikupiti 60% mase proizvedenog komunalnog otpada (prvenstveno papir, staklo,plastika, metal, biootpad i dr.)

Cilj 1.3 Odvojeno prikupiti 40% mase proizvedenog biootpada koji je sastavni dio komunalnog otpada

Cilj 1.4 Odlo�iti na odlagališta manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada

2.

Unaprijeditisustavgospodarenjaposebnimkategorijamaotpada

Cilj 2.1 Odvojeno prikupiti 75% mase proizvedenog graðevnog otpada

Cilj 2.2 Uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim muljem iz ureðaja za proèišæavanje otpadnih voda

Cilj 2.3 Unaprijediti sustav gospodarenja otpadnom ambala�om

Cilj 2.4 Uspostaviti sustav gospodarenja morskim otpadom

Cilj 2.5 Uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim brodovima, podrtinama i potonulim stvarima namorskom dnu

Cilj 2.6 Unaprijediti sustav gospodarenja ostalim posebnim kategorijama otpada

3. Unaprijediti sustav gospodarenja opasnim otpadom

4. Sanirati lokacije oneèišæene otpadom

5. Kontinuirano provoditi izobrazno-informativne aktivnosti

6. Unaprijediti informacijski sustav gospodarenja otpadom

7. Unaprijediti nadzor nad gospodarenjem otpadom

8. Unaprijediti upravne postupke u gospodarenju otpadom

Tablica 1. Ciljevi za gospodarenje otpadom koje je potrebno postiæi do 2022. godine u odnosu na 2015. godinu

6. Pravilnik o gospodarenju otpadom („Narodnenovine“ broj 117/17)

Pravilnikom o gospodarenju otpadom propisuju se uvjeti zagospodarenje otpadom, poslovi osobe odgovorne za gospoda-renje otpadom te naèin rada recikla�nog dvorišta. Pravilnikom sepropisuje sadr�aj obrasca zahtjeva za izdavanje dozvole za gospo-darenje otpadom te sadr�aj elaborata gospodarenja otpadom.Pravilnikom se propisuju uvjeti za upis u oèevidnike razlièitihvrsta gospodarenja otpadom. Pravilnikom se propisuje sadr�aj iizgled obrasca za dostavu podataka o kolièinama otpada te oblik isadr�aj dostave podataka u mre�nu aplikaciju.

7. Pravilnik o ambala�i i otpadnoj ambala�i („Narodnenovine“ broj 88/15, 78/16 i 116/17)

Ovim Pravilnikom propisuju se postupci i ciljevi u gospo-darenju otpadnom ambala�om, uvjeti gospodarenja ambala�om iotpadnom ambala�om, zahtjevi u pogledu sakupljanja, skladište-nja i obrade otpadne ambala�e, zahtjevi u proizvodnji, stavljanjuna tr�ište i uporabi ambala�e, naèin i uvjeti oznaèavanja amba-la�e, obveza voðenja evidencije i dostave izvješæa, obveze i naèinispunjavanja obveza proizvoðaèa proizvoda pakiranih u amba-la�u, obveze i naèin obveznog postupanja posjednika otpadneambala�e sadr�aj programa za obavljanje usluge sakupljanjaotpadne ambala�e, te druga pitanja u svezi ambala�e i otpadneambala�e, a sve u svrhu postizanja ciljeva propisanih ovim Pravil-nikom.

8. Naputak o glomaznom otpadu („Narodne novine“broj 79/15)

Naputkom se propisuje popis vrsta predmeta i tvari koji sesmatraju krupnim (glomaznim) komunalnim otpadom i koje semogu, sukladno posebnom propisu koji ureðuje Katalog otpada,kategorizirati kljuènim brojem 20 03 07 – glomazni otpad.Popisrazvrstava vrste tvari i predmeta u skupine prema namjeni tvari ipredmeta. Popis ne ukljuèuje tvari i predmete za koje je posebnimpropisom koji ureðuje posebnu kategoriju otpada propisano da sesmatraju otpadom koji se svrstava u tu posebnu kategoriju otpada.

9. Pravilnik o gospodarenju otpadnim tekstilom iotpadnom obuæom („Narodne novine“ broj 99/15)

Pravilnikom se propisuju postupci gospodarenja otpadnimtekstilom i otpadnom obuæom, uvjeti gospodarenja otpadnimtekstilom i otpadnom obuæom, vrste otpadnog tekstila i otpadneobuæe, zahtjevi u pogledu sakupljanja otpadnog tekstila i otpadneobuæe, obveze voðenja evidencija, obveze i naèin ispunjavanjaobveza proizvoðaèa tekstila i obuæe, naèin obveznog postupanjaposjednika otpadnog tekstila i otpadne obuæe te druga pitanja usvezi tekstila i obuæe i otpadnog tekstila i otpadne obuæe u svrhuuspostave sustava odvojenog sakupljanja otpadnog tekstila i ot-padne obuæe. Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se na sve vrstetekstila i obuæe koje se koriste u kuæanstvu te u komercijalnim,industrijskim, institucionalnim i drugim djelatnostima, osim teks-tilne ambala�e koja je regulirana posebnim propisom o gospo-darenju otpadnom ambala�om.

10. Pravilnik o graðevnom otpadu i otpadu koji sadr�iazbest („Narodne novine“ broj 69/16)

Pravilnikom o graðevnom otpadu i otpadu koji sadr�i azbestpropisuje se cilj sustava gospodarenja graðevnim otpadom, obve-ze proizvoðaèa graðevnog proizvoda, naèin oznaèavanja graðev-nog proizvoda i ambala�e, uvjeti gospodarenja graðevnimotpadom, obveze voðenja evidencija o graðevnom otpadu te ciljsustava gospodarenja otpadom koji sadr�i azbest, obveze pro-izvoðaèa proizvoda koji sadr�i azbest, postupci gospodarenjaotpadom koji sadr�i azbest, zahtjevi u pogledu skladištenja iprijevoza otpada koji sadr�i azbest, uvjeti za gospodarenje az-bestnim otpadom i obveze voðenja evidencija o otpadu koji sadr�iazbest.

11. Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama(„Narodne novine“ broj 113/16)

Pravilnikom o gospodarenju otpadnim gumama propisuju sepostupci i ciljevi gospodarenja otpadnim gumama, uvjeti gospo-darenja otpadnim gumama, vrste otpadnih guma koje se morajusakupljati odvojeno, naèin obrade otpadnih guma, zahtjevi upogledu sakupljanja i skladištenja otpadnih guma, sadr�aj pro-grama za obavljanje usluge sakupljanja otpadnih guma, obvezavoðenja evidencije, obveze i naèin ispunjavanja obveza pro-izvoðaèa guma i proizvoda koji sadr�e gume, popis guma iproizvoda za koje je obvezna registracija u Registar gospodarenjaposebnim kategorijama otpada, naèin obveznog postupanja pro-izvoðaèa guma i posjednika otpadnih guma te druga pitanja usvezi guma i otpadnih guma u svrhu sprjeèavanja nastajanja iodlaganja otpadnih guma na odlagališta otpada, odnosno poti-canja njihovog sakupljanja, ponovne uporabe, recikliranja i dru-gih postupaka njihove oporabe.

12. Pravilnik o baterijama i akumulatorima i otpadnimbaterijama i akumulatorima(„Narodne novine“ broj 111/15)

Pravilnikom se propisuju postupci i ciljevi gospodarenja sotpadnim baterijama i akumulatorima, uvjeti gospodarenja s otpa-dnim baterijama i akumulatorima, zahtjevi u pogledu odvojenogsakupljanja i obrade otpadnih baterija i akumulatora, sadr�ajprograma za obavljanje usluge sakupljanja otpadnih prijenosnihbaterija i akumulatora, obveze voðenja evidencija i dostave iz-vješæa, zahtjevi u pogledu baterija i akumulatora koji su proizvod,naèin i uvjeti oznaèavanja baterija i akumulatora te ambala�e,obveze i naèin ispunjavanja obveza proizvoðaèa proizvoda, vrsteproizvoda za koje je obvezna registracija u Registar gospodarenjaposebnim kategorijama otpada i naèin obveznog postupanja pro-izvoðaèa proizvoda i posjednika otpada, te druga pitanja u svezigospodarenja otpadnim baterijama i akumulatorima a sve u svrhupostizanja ciljeva propisanih ovim Pravilnikom.

13. Pravilnik o gospodarenju otpadnom elektriènom ielektronièkom opremom („Narodne novine“ broj 42/14,48/14, 107/14 i 139/14)

Pravilnikom o gospodarenju otpadnom elektriènom i elek-tronskom opremom propisuju se mjere za zaštitu okoliša i zdrav-lja ljudi, sprjeèavanjem ili smanjivanjem štetnih uèinaka odnastajanja i gospodarenja otpadnom EE opremom i smanjivanjemukupnih uèinaka korištenja prirodnih resursa te poboljšanjemuèinkovitosti njihova korištenja, doprinoseæi time odr�ivom raz-voju. Pravilnikom se propisuju uvjeti gospodarenja EE otpadom sciljem sprjeèavanja njegova nastajanja, osiguravanja njegoveponovne uporabe, recikliranja i drugih naèina oporabe, obveze iodgovornosti svih osoba ukljuèenih u �ivotni ciklus EE opreme, aposebice osoba ukljuèenih u sakupljanje i oporabu EE otpada izbrinjavanja oststaka od oporabe EE otpada te postupci i ciljevigospodarenja EE otpadom, zahtjevi u pogledu sakupljanja, skla-dištenja i obrade EE otpada, zahtjevi u pogledu proizvodnje EEopreme, naèin i uvjeti oznaèavnaja, obveza voðenja evidencije idostave izvješæa, obveze i naèin ispunjavanja obveza proizvoðaèaEE opreme, sadr�aj programa za obavljanje usluge sakupljanjaEE otpada, popis i najmanje kolièine odreðenih vrsta proizvoda zakoje se mo�e dozvoliti samostalno ispunjavanje pojedinaènogvlastitog cilja, naèin obveznog postupanja proizvoðaèa EE op-reme i posjednika EE otpada te druga pitanja u svezi EE opreme iEE otpada, a u svrhu postizanja ciljeva propisanih Pravilnikom.

14. Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima(„Narodne novine“ broj 124/06, 121/08, 31/09, 156/09,91/11, 45/12 i 86/13)

Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima propisuje naèingospodarenja otpadnim uljima, odreðuje obveznike plaæanja nak-nada, vrste i iznose naknada koje plaæaju obveznici plaæanjanaknada za otpadna ulja, naèin i rokove obraèunavanja i plaæanja


naknada, iznos naknada koje se plaæaju ovlaštenim osobama zaskupljanje otpadnih ulja te druga pitanja u svezi gospodarenjaotpadnim uljima. Cilj ovog Pravilnika je uspostavljanje sustavaskupljanja otpadnih ulja radi oporabe i/ili zbrinjavanja, zaštiteokoliša i zdravlja ljudi. Odredbe ovog Pravilnika ne odnose se nagospodarenje otpadnim uljima koja sadr�e PCB-e i PCT-e iznad30 mg/kg, emulzijama i zauljenim tekuæim otpadom koji sadr�e usvom sastavu osim otpadnih emulzijskih ulja i ostalih otpadnihulja i ostale oneèišæujuæe tvari i vodu.

15. Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima(„Narodne novine“ broj 112/15 i 90/16)

Pravilnikom o gospodarenju otpadnim vozilima propisuju sepostupci i ciljevi u gospodarenju otpadnim vozilima, naèin nji-hove obrade, zahtjevi u pogledu sakupljanja, skladištenja i pri-jevoza, ukljuèujuæi i oznaèavanje i opremanje vozila, zahtjevi upogledu obrade otpadnih vozila i otpada nastalog obradom i s timpovezane mjerne postupke, sadr�aj programa za obavljanje uslu-ge sakupljanja otpadnih vozila, obveza prijave i dostave podata-ka, voðenja evidencije i dostave izvješæa, obveze i naèinispunjavanja obveza proizvoðaèa vozila, zahtjevi u pogledu vo-zila koja se stavljaju na tr�ište, naèin obveznog postupanja pro-izvoðaèa vozila, posjednika, sakupljaèa i obraðivaèa otpadnihvozila.

Pravilnikom se takoðer propisuju uvjeti gospodarenja ot-padnim vozilima u cilju sprjeèavanja nastajanja otpada od vozila,osiguranja ponovne uporabe, recikliranja i drugih naèina oporabeotpadnih vozila i njihovih sastavnih dijelova kako bi se smanjilozbrinjavanje otpada i unaprijedilo djelovanje na okoliš svih gos-podarskih subjekata ukljuèenih u �ivotni ciklus vozila, a posebicesubjekata neposredno ukljuèenih u obradu otpadnih vozila.

16. Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom(„Narodne novine“ broj 50/15)

Pravilnikom se ureðuju naèini i postupci gospodarenja ot-padom koji nastaje prilikom pru�anja njege, zaštite i oèuvanjazdravlja ljudi i/ili �ivotinja, istra�ivaèkih djelatnosti i pru�anjarazlièitih usluga kod kojih se dolazi u kontakt s krvlju i/iliizluèevinama ljudi i/ili �ivotinja.Gospodarenje medicinskim ot-padom u smislu ovoga Pravilnika podrazumijeva djelatnosti sa-kupljanja i prijevoza te postupke obrade medicinskog otpada,ukljuèujuæi nadzor nad tim djelatnostima i postupcima te nadzor imjere koje se provode na lokacijama nakon obrade medicinskogotpada kao i radnje koje poduzimaju trgovac otpadom ili pos-rednik. Odredbe ovog Pravilnika ne odnose se na gospodarenjeradioaktivnim medicinskim otpadom te ostalim vrstama otpadakoje nastaju u zdravstvenoj djelatnosti koje se ureðuje posebnimpropisima. Odredbe ovog Pravilnika ne odnose se na postupkesterilizacije uzgojenih mikroorganizama te tkiva i opreme kojispadaju u djelatnost redovitog radnog procesa mikrobioloških isliènih laboratorija kao i kirurških i sliènih odjela i ordinacija kojise ne smatraju djelatnošæu gospodarenja otpadom i obavljaju sesukladno pravilima medicinske struke.

17. Pravilnik o naèinima i uvjetima odlaganja otpada,kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada(„Narodne novine“ broj 114/15)

Pravilnikom se propisuju kategorije odlagališta otpada, pos-tupci i drugi uvjeti za odlaganje otpada, postupci i drugi uvjeti zaprihvat otpada u podzemna odlagališta otpada, graniène vri-jednosti emisija u okoliš kod odlaganja otpada i uvjeti i mjere usvezi s planiranjem, gradnjom, radom i zatvaranjem odlagališta ipostupanjem nakon njihova zatvaranja, u suradnji s ministricomnadle�nom za prostorno planiranje, ministrom nadle�nim za po-morstvo i ministrom nadle�nim za vodno gospodarstvo.

18. Pravilnik o nusproizvodima i ukidanju statusaotpada („Narodne novine“ broj 117/14)

Pravilnikom se propisuje sadr�aj zahtjeva za upis u oèe-vidnike, kriteriji za ukidanje statusa otpada, kriteriji za odreði-vanje nusproizvoda, sadr�aj potvrde o upisu u oèevidnike, sadr�aji naèin voðenja oèevidnika te naèini i uvjeti provedbe propisaEuropske unije kojima se utvrðuju kriteriji za ukidanje statusapojedine vrste otpada.

19. Pravilnik o termièkoj obradi otpada („Narodnenovine“ broj 75/16)

Pravilnikom se propisuju naèin i uvjeti rada, uvjeti za po-èetak i prekid rada postrojenja za spaljivanje i suspaljivanje, naèinulazne kontrole otpada, naèin zaštite zraka, tla i voda te naèingospodarenja ostatnim otpadom u postrojenju za spaljivanje isuspaljivanje otpada i posebni uvjeti za ostale postupke termièkeobrade otpada.

20. Pravilnik o gospodarenju muljem iz ureðaja zaproèišæavanje otpadnih voda kada se mulj koristi upoljoprivredi („Narodne novine“ broj 38/08)

Pravilnikom se propisuje naèin gospodarenja muljem izureðaja za proèišæavanje otpadnih voda kad se mulj koristi upoljoprivredi. Cilj Pravilnika je sprijeèavanje štetnih posljedicaza tlo, biljke, �ivotinje i èovjeka tako da se mulj koristi na naèin dase u obzir uzimaju potrebe biljaka za prihranjivanje, oèuva kva-liteta tla te kvaliteta površinskih i podzemnih voda.

21. Pravilnik o gospodarenju otpadom od istra�ivanja ieksploatacije mineralnih sirovina („Narodne novine“broj 128/08)

Pravilnikom se odreðuju mjere i postupci kojima se spreèavaili smanjuje štetni utjecaji na sastavnice okoliša i ljudsko zdravljekoji mogu nastati kao posljedica gospodarenja otpadom od istra-�ivanja i eksploatacije mineralnih sirovina.

1.3. Naèela i koncept gospodarenja otpadom

Gospodarenje otpadom temelji se na uva�avanju naèela zaš-tite okoliša propisanih zakonom kojim se ureðuje zaštita okoliša ipravnom steèevinom Europske unije, naèelima meðunarodnogprava zaštite okoliša te znanstvenih spoznaja, najbolje svjetskeprakse i pravila struke, a osobito na sljedeæim naèelima:

„Naèelo oneèišèivaè plaæa“ - Proizvoðaè otpada, prethodniposjednik otpada, odnosno posjednik otpada snosi troškove mjeragospodarenja otpadom te je financijski odgovoran za provedbusanacijskih mjera zbog štete koju je prouzroèio ili bi je mogaoprouzroèiti otpad.

„Naèelo blizine“ - Obrada otpada mora se obavljati u naj-bli�oj odgovarajuæoj graðevini ili ureðaju u odnosu na mjestonastanka otpada, uzimajuæi u obzir gospodarsku uèinkovitost iprihvatljivost za okoliš.

„Naèelo samodostatnosti“ - Gospodarenje otpadom æe seobavljati na samodostatan naèin omoguæavajuæi neovisno ostva-rivanje propisanih ciljeva na razini dr�ave, a uzimajuæi pri tom uobzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim graðevinamaza posebne kategorije otpada.

„Naèelo sljedivosti“ - Utvrðivanje porijekla otpada s obzi-rom na proizvod, ambala�u i proizvoðaèa tog proizvoda kao iposjed tog otpada ukljuèujuæi i obradu.

Gospodarenje otpadom provodi se na naèin koji ne dovodi uopasnost ljudsko zdravlje i koji ne dovodi do štetnih utjecaja naokoliš, a osobito kako bi se izbjeglo slijedeæe:

� rizik od oneèišæenja mora, voda, tla i zraka teugro�avanja biološke raznolikosti,

� pojava neugode uzorkovane bukom i/ili mirisom,


� štetan utjecaj na podruèja kulturno-povijesnih,estetskih i prirodnih vrijednosti te drugih,vrijednosti koje su od posebnog interesa,

� nastajanje eksplozije ili po�ara.

U svrhu sprjeèavanja nastanka otpada primjenjuje se redprvenstva gospodarenja otpadom:

� sprjeèavanje nastanka otpada,

� priprema za ponovnu uporabu,

� recikliranje,

� drugi postupci obrade npr. energetska oporaba,

� zbrinjavanje otpada.

Obveze jedinice lokalne samouprave

Jedinica lokalne samouprave du�na je na svom podruèjuosigurati:

� javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnogotpada i biorazgradivog komunalnog otpada,

� odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala,stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog)komunalnog otpada,

� sprjeèavanje odbacivanja otpada na naèinsuprotan Zakonu o odr�ivom gospodarenjuotpadom te uklanjanje tako odbaèenog otpada,

� provedbu Plana,

� donošenje i provedbu plana gospodarenjaotpadom jedinice lokalne samouprave,

� provoðenje izobrazno-informativne aktivnosti nasvom podruèju,

� moguænost provedbe akcija prikupljanja otpada.

Jedinice lokalne samouprave ima obvezu odvojenog prikup-ljanja otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krup-nog (glomaznog) komunalnog otpada na naèin da osigura:

� funkcioniranje jednog ili više recikla�nihdvorišta, odnosno mobilne jedinice na svompodruèju,

� postavljanjem odgovarajuæi broj i vrste spremnikaza odvojeno sakupljanje otpadnog papira, metala,stakla, plastike i tekstila na javnoj površini,

� obavještavanje kuæanstva o lokaciji i izmjenilokacije recikla�nog dvorišta, mobilne jedinice ispremnika za odvojeno sakupljanje otpadnogpapira, metala, stakla, plastike i tekstila,

� uslugu prijevoza krupnog (glomaznog)komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge.

Izobrazno-informativne aktivnosti

Jedinica lokalne samouprave du�na je o svom trošku, naodgovarajuæi naèin osigurati godišnje provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom na svompodruèju, a osobito javne tribine, informativne publikacije ogospodarenju otpadom i objavu specijaliziranih priloga u medi-jima kao što su televizija i radio. Jedinica lokalne samoupravedu�na je u sklopu mre�ne stanice uspostaviti i a�urno odr�avatimre�ne stanice s informacijama o gospodarenju otpadom nasvom podruèju.

Izvješæe o provedbi izobrazno-informativnih aktivnostisastavni je dio godišnjeg izvješæa o provedbi planagospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave.

Akcije prikupljanja otpada

Pravne i fizièke osobe mogu u suradnji s osobom kojaposjeduje va�eæu dozvolu za gospodarenje otpadom koja æe seprikupljati akcijom, organizirati akciju prikupljanja odreðenevrste otpada u svrhu provedbe sportskog, edukativnog, ekološkogili humanitarnog sadr�aja ako je ishodila suglasnost upravnogodjela jedinice lokalne samouprave nadle�nog za poslove zaštiteokoliša.

Koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom gradaKaštela predodreðen je zakonodavnim okvirom i planovima gos-podarenja otpadom višeg reda. Temelji se na zadanim mjeramagospodarenja otpadom i ideji da se na podruèju Splitsko-dalma-tinske �upanije izgradi jedinstveni centar za gospodarenje ot-padom. Lokacija centra predviðena je na podruèju OpæineLeæevica. U centru za gospodarenje otpadom æe se komunalni i popotrebi drugi otpad obraðivati, a ostatak odlagati. Predviða seizgradnja pogona za mehanièko-biološku obradu otpada, od-lagališta za ostatak otpada koji æe se pojaviti nakon prerade upogonu, moguænost izgradnje pogona za termièku obradu otpadate niza drugih pogona za recikliranje otpada.

Tehnologija koja za krajnji cilj ima iskorištavanje svih dije-lova otpada je odvojeno prikupljanje otpada ili primarna selekcijana mjestu nastajanja. U otpadu razlikujemo tri frakcije: iskoristiveotpadne tvari, štetne otpadne tvari i ostatni otpad. Razlièiti mate-rijali sadr�ani u komunalnom otpadu mogu imati visoku eko-nomsku vrijednost kao sekundarna sirovina, koja ako se neizdvoji izjednaèuje se s ostatnim izmiješanim otpadom. Pozitivniuèinci recikla�e mogu se iskazati kroz pozitivne ekonomskebilance i ekološke bilance. Rezultat postupka recikliranja je koli-èina štetnog utjecaja na okoliš koja mora biti manja od sumekolièina koje proizlaze iz proizvodnje odgovarajuæe materije iobrade otpada bez recikliranja, ukljuèujuæi i štetnosti uslijedpoveæanog transporta.

Postojanje tr�išta sekundarnih sirovina utjeèe na izbor prog-rama primarne selekcije. U praksi je proces obrnut tj. poten-ciranjem recikla�e stimulira se tr�ište sekundarnih sirovina. Priplaniranju recikla�nog programa treba imati na umu da tr�ištesekundarnih sirovina stalno oscilira, te da se neprekidno morajutra�iti nova tr�išta za nove iskoristive materijale iz otpada.

Ostvarivanje primarne recikla�e moguæe je samo uz organi-ziranje zelenih otoka i recikla�nih dvorišta na javnim mjestima.

2. OSNOVNE ZNAÈAJKE GRADA KAŠTELA

2.1. Geografski polo�aj

Grad Kaštela nalazi se u Splitko-dalmatinskoj �upaniji. Po-vršine je 57,67 km2. Èine ga sedam manjih spojenih naselja uzobalu Kaštelanskog zaljeva. To su Kaštel Štafiliæ, Kaštel Novi,Kaštel Stari, Kaštel Lukšiæ, Kaštel Kambelovac, Kaštel Gomilicai Kaštel Suæurac. Posljednih godina su se osim navedenih središtarazvila još dva manja centra, Radun i Rudine (Slika 1.).

Grad Kaštela udaljen je desetak kilometara od Trogira nazapadu i Splita na istoku. Iznad Kaštela se nalazi planina Kozjak(779 m) koja se pru�a u smjeru zapad-istok, a dalje prema istokuse prote�e planina Mosor (1339 m).

2.2. Stanovništvo

Prema slu�benom popisu stanovništva iz 2011. godine, uGradu Kaštela �ivi 38.667 stanovnika u 12.530 kuæanstava. Uodnosu na Popis stanovništva iz 2001. godine kada je �ivjelo


Slika 1. Smještaj Grada Kaštela (Izvor: Arkod preglednik)

34.103 stanovnika, Grad Kaštela bilje�i porast broja stanovnikaza 13,38 % (Tablica 2., Tablica 3. i Grafikon 1.).

2.3. Gospodarstvo

Istoèni dio grada, tj. Kaštel Suæurac je malo industrijskosredište u kojem se nalazi tvornica cementa i �eljezara. Uz in-dustrijski dio nalazi se poslovno podruèje sa više preraðivaèkih,proizvodnih i trgovaèkih poslovnih subjekata. Zapadni dio gradaje turistièki orijentiran i u tom dijelu grada se nalazi najveæi brojsmještajnih kapaciteta – hoteli, apartmani, sobe i kampovi.

U Kaštel Gomilici se nalazi marina Kaštela koja omoguæavaprihvat privatnih i charter brodova, a u Kaštel Štafiliæu nalazi sezraèna luka Split-Kaštela. Na podruèju grada više je hotela irestorana, a znaèajan je i porast broja smještajnih kapaciteta kodmalih iznajmljivaèa.

Poljoprivreda je razvijena u Kaštelanskom polju i na padi-nama Kozjaka gdje se uzgajaju razlièite poljoprivredne kulture,prvenstveno povræarske i voæarske.

2.4. Ekološka mre�a i zaštiæena podruèja

Na podruèju Grada Kaštela nalaze se sljedeæa podruèjaekološke mre�e (Slika 2.):

� POP HR 1000027 Mosor, Kozjak i Trogirskazagora

� POVS HR 2001363 Zaleðe Trogira

� POVS HR 3000459 Pantan-Divulje

Na podruèju Grada Kaštela nalaze se sljedeæa zaštiæenapodruèja (Slika 3.):

� Spomenik prirode Maslina u Kaštel Štafiliæu (1.)

� Spomenik prirode Hrast u Kaštel Gomilici (2.)

� Spomenik parkovne arhitekture Kaštel Stari –Park uz hotel (3.)

� Spomenik parkovne arhitekture Botanièki vrtOstrog (4.)

� Spomenik parkovne arhitekture Kaštel Lukšiæ –Park Vitturi (5.)


NaseljaStanovništvo

2001. 2011. Index (2001. - 2011.)

Kaštel Gomilica 4.075 4.881 +19,78

Kaštel Kambelovac 4.505 5.027 +11,59

Kaštel Lukšiæ 4.880 5.425 +11,17

Kaštel Novi 5.309 6.411 +20,76

Kaštel Stari 6.448 7.025 +8,95

Kaštel Suæurac 6.236 6.829 +9,51

Kaštel Štafiliæ 2.650 3.042 +14,79

Ukupno 34.103 38.667 +13,38

Izvor podataka: Dr�avni zavod za statistiku

Tablica 2. Broj stanovnika po naseljima prema Popisu stanovništva iz 2001. i 2011. godine

Ukupno

Privatna kuæanstva prema broju èlanova

1 2 3 4 5 6 7 8 9 1011 iviše

Prosjeèanbr. osoba

u kuæ.

Brojkuæanstva 12.530 2.124 2.987 2.550 2.771 1.378 485 159 45 19 7 5

3,07Broj osoba 38.667 2.124 5.974 7.650 11.084 6.890 2.910 1.113 360 171 70 65


Tablica 3. Kuæanstva prema velièini i broju èlanova (Popis stanovništva 2011. godine)

Grafikon 1. Broj stanovnika Grada Kaštela po naseljima2001. i 2011. g.


Slika 2. Karta ekološke mre�e (Izvor: Bioportal)

Slika 3. Karta zaštiæenih podruèja (Izvor: Bioportal)

3. ANALIZA, OCJENA STANJA I POTREBA UGOSPODARENJU OTPADOM NA PODRUÈJUGRADA KAŠTELA UKLJUÈUJUÆIOSTVARIVANJE CILJEVA

3.1. Postupanje s otpadom na podruèju GradaKaštela

Na podruèju Grada Kaštela, komunalni otpad prikuplja Èis-toæa d.o.o. Split s kojom je Grad Kaštela sklopio ugovor zasakupljanje, odvoz i odlaganje komunalnog otpada na odlagališteKarepovac.

U Gradu Kaštela nije proveden cjeloviti sustav odvojenogsakupljanja otpada te se veæina vrijednih komponenti koje bi semogle iskoristiti završe na odlagalištu otpada.

Vlastiti pogon Grada Kaštela prikuplja pojedine vrste otpa-da. 2013. godine postavio je spremnike za odvojeno prikupljanjepapira i kartona te nepovratnu plastiènu ambala�u na 37 lokacijate je omoguèio prikupljanje papira i plastike unutar prostoraVlastitog pogona.Vlastiti pogon na zahtjev graðana postavljaspremnike za prikupljanje glomaznog otpada te nakon zapunjenjaspremnika, prikupljeni otpad predaje Èistoæi d.o.o. Split na zbri-njavanje. Vlastiti pogon prikuplja i zeleni otpad s javnih gradskihpovršina te ga predaje Èistoæi d.o.o na zbrinjavanje.

Poduzeæe Mali Luka postavlja kutije za odlaganje papira ugradskim i javnim ustanovama (Grad Kaštela, vrtiæi, škole, zraè-na luka i dr.), privatnim poduzeæima i kuæanstvima koji to �ele.

Poduzeæe Unija papir od sijeènja 2015. prikuplja papir kojise sakuplja u spremnicma postavljenim na javnim površinama i usklopu zelenih otoka.

Od o�ujka 2016. Poduzeæe Jolly-JBS d.o.o. prikuplja plastiè-nu ambala�u koja se sakuplja u spremnicima postavljenim najavnim površinama i u sklopu zelenih otoka.

2014. godine Grad Kaštela i Èistoæa d.o.o. Split na nekolikolokacija postavljaju zelene otoke od kojih su neki tijekom godinadevastirani, dok se u ostalima obavlja odvojeno prikupljanjeotpada.

Zbog smanjenog broja zelenih otoka, a kako bi graðanimaomoguæio odvojeno prikupljanje papira, kartona, plastike, GradKaštela je omoguæio sakupljanje istih kao i glomaznog otpada naprostoru Vlastitog pogona na adresi Don Petra Zanete 6, KaštelNovi od srpnja 2015.

Na 16 lokacija nalaze se spremnici za odlaganje tekstila.Spremnike za tekstil postavlja i sakuplja poduzeæe Tekstil vlakno(Slike 4. i 5.).

Gradsko vijeæe Grada Kaštela temeljem Izvješæa Povjeren-stva za praæenje stanja okoliša donijelo je Zakljuèak kojim seutvrðuje neprihvatljivost privremenog skladištenja i lo�enja kru-tog goriva iz otpada (RDF/SRF) u Tvornici cementa Sveti Juraj iSveti Kajo („Slu�beni glasnik Grada Kaštela“ br. 10/11, 09/12,04/13).

3.1.1. Postupanje s miješanim komunalnim otpadom(20 03 01)

Na podruèju Grada Kaštela u 2017. godini u sustavu orga-niziranog sakupljanja komunalnog otpada evidentirano je 100 %stanovnika.

Sakupljanje komunalnog otpada iz kuæanstava, proizvodnih iuslu�nih objekata na podruèju Grada Kaštela obavlja komunalnopoduzeæe Èistoæa d.o.o. Split. Sakupljanje komunalnog otpadaorganizirano je podjelom Grada na dva podruèja: cesta dr. FranjeTuðmana i lokalne ulice. Na ulicama su postavljeni spremnici zakomunalni otpad volumena 1.100 l, manji broj spremnika volu-mena 80 - 120 l, te kante za sakupljanje otpada (Slike 6. i 7.).

Na podruèju Grada Kaštela tj. Kaštel Lukšiæa provodi sepilot projekt prikupljanja miješanog komunalnog otpada u odvo-jenim spremnicima u sklopu obiteljskih kuæa, U dvije ulice podi-jeljeno je 90 kanti meðutim zbog uskih ulica vozilo komunalnogpoduzeæa nije u moguænosti prazniti sve kante što je rezultiralo dagraðani moraju iznositi kante do kraja ulice što nije adekvatno. Sobzirom na to da Èistoæa d.o.o. nema dovoljan broj manjih vozilaprojekt se provodi u manjem obujmu od prvotno zamišljenog ,odnosno provodi se u ulicama u kojima kamion mo�e proæi.

Broj, raspored i pozicije postavljenih spremnika za pri-kupljanje miješanog komunalnog otpada prikazan je u Tablici 4. iTablici 5.

Komunalno poduzeæe Èistoæa d.o.o. Split, svakodnevno,osim nedjeljom, odvozi komunalni otpad prikupljen putem spr-emnika postavljenih uz ulicu dr. Franje Tuðmana, te spremnikapostavljenih na rivi du� cijelih Kaštela. Spremnici komunalnogotpada postavljeni po lokalnim ulicama i ulici Ivana Pavla II.prazne se tri puta tjedno.

Tablica 4. Broj i raspored kontejnerapostavljenih u Gradu Kaštela u 2017. godini

Podruèje Broj spremnika

Ulica dr. Franje Tuðmana 185

Obalne ulice uz rivu 71

Ulica Ivana Pavla II 28

Lokalne ulice 303

Ukupno 587

Izvor podataka: Grad Kaštela, Upravni odjelza komunalno gospodarstvo i imovinsko pravne poslove


Slika 4. Spremnik za odlaganje tekstila

Slika 5. Prikaz postojeæeg stanja postupanja s otpadom

Tablica 5. Broj i pozicije kontejnerapostavljenih u Gradu Kaštela u 2017. godini

PodruèjeBroj

spremnikaPozicije

Kaštel Suæurac 123 68

Kaštel Gomilica 87 41

Kaštel Kambelovac 59 24

Kaštel Lukšiæ 79 31

Kaštel Stari 89 35

Kaštel Novi 69 25

Kaštel Štafiliæ 36 14

Radun (Kaštel Stari) 23 8

Rudine (Kaštel Novi) 22 9

Ukupno 587 255

Izvor podataka: Grad Kaštela, Upravni odjelza komunalno gospodarstvo i imovinsko pravne poslove

3.1.2. Postupanje s glomaznim otpadom (20 03 07)

Sakupljanje glomaznog otpada do 2010. godine bilo je orga-nizirano na naèin da su graðani mogli odlagati glomazni otpad uspremnike volumena 5.000 l koji su bili postavljeni na javnimpovršinama ili su ga mogli odlo�iti na lokaciju Rudine. Ukupno jebilo postavljeno 11 spremnika za prikupljanje glomaznog otpada,a otpad se odvozio prema unaprijed odreðenom rasporedu. Una-toè organiziranom sakupljanju i odvozu glomaznog otpada, naširem podruèju grada se nalaze nelegalna odlagališta glomaznogotpada. Zatvaranjem lokacije Rudine 2010. godine onemoguæenoje odlaganje glomaznog otpada na tu lokaciju, a zbog nefunkci-oniranja navedenog naèina prikupljanja glomaznog otpada isti se

odvozi iskljuèivo na zahtjev graðana. Vlastiti pogon postavljaspremnike za glomazni otpad na zahtjev graðana koji urednopodmiruju komunalnu naknadu. Nakon zapunjenja spremnika,prikupljeni otpad sakuplja Èistoæa d.o.o. Split i odvozi na odla-galište Karepovac.

3.1.3. Postupanje s biootpadom (20 01 08, 20 02 01 ,20 03 02)

Biootpad nastao odr�avanjem zelenih površina te biootpadsa gradskih pla�a do 2010. godine se odlagao na lokaciju Rudineodvojeno od glomaznog i graðevnog otpada. Graðani su na loka-ciju Rudine mogli bez naknade odlagati biootpad nastao tijekomodr�avanja voænjaka, vinograda i maslinika. Tako prikupljeniotpad se nije kompostirao veæ se periodièno spaljivao. Zatva-ranjem lokacije Rudine 2010. godine, biootpad nastao odr�a-vanjem zelenih površina i gradskih pla�a se prikuplja u Vlastitompogonu od kuda ga preuzima ovlaštena tvrtka Èistoæa d.o.o..

Odvojeno prikupljanje biootpada iz kuæanstva do danas nijeorganizirano te se zajedno s komunalnim otpadom odla�e naodlagalište Karepovac.

3.1.4. Postupanje s ambala�nim otpadom (15 01 01,20 01 01, 15 01 07, 20 01 02, 15 01 02, 20 01 39, 15 0104, 20 01 40)

Prikupljanje papira i kartona na podruèju Grada Kaštela od2013. do 2014. obavljalo se putem plavih spremnika volumena200 l postavljenih na 37 lokacija uz spremnike za miješanikomunalni otpad. Vlastiti pogon sakupljao je papir i karton izplavih spremnika i predavao ga ovlaštenom oporabitelju UnijiPapir (Tablica 6.). Papir i karton sakupljaju je i putem spremnikakoji se nalaze na zelenim otocima te u krugu Vlastitog pogonaGrada Kaštela.

Tablica 6. Kolièine odvojeno sakupljenog papira u razdoblju od2015. do 2017. godine – Unija papir d.o.o.

GodinaKolièina odvojenosakupljenog papira

(t)

2015. 17,656

2016. 13,910

2017. 9,620

U zgradi gradske uprave, vrtiæima, školama, zraènoj luci,privatnim poduzeæima i kuæanstvima koji to �ele, poduzeæe MaliLuka d.o.o. postavlja spremnike za papir te iste i sakuplja. Osimpapira, sakuplja i plastiène folije. U Tablici 7. navedene sukolièine sakupljenog papira (15 01 01 i 20 01 01) i plastiène folije(15 01 02) u razdoblju od 2014. do 2017. godine.

Tablica 7. Kolièine odvojeno sakupljenog ambala�nog otpada urazdoblju od 2014. do 2017. godine – Mali Luka d.o.o.

Godina

Kolièina odvojeno sakupljenog otpada (t)

Papir(15 01 01)

Papir(20 01 01)

Ambala�a odplastike

(15 01 02)

2014. 55 180 5

2015. 63 190 7

2016. 65 190 8

2017. 80 200 10

Stupanjem na snagu Pravilnika o ambala�i i otpadnoj amba-la�i („Narodne novine“ br. 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 156/09,38/10, 10/11, 81/11, 126/11, 38/13 i 86/13) 2005. godine, uve-dena je povratna naknada u iznosu od 0,50 kn za ambala�u za piæai napitke s jednokratnom upotrebom u svrhu poticanja povratkaiskorištene ambala�e. Time se postiglo smanjenje kolièine odlo-�ene plastiène, staklene i metalne ambala�e u okoliš.


Slika 6. Kontejneri za sakupljanje miješanog komunalnog otpada

Slika 7. Kante za sakupljanje otpada

Prikupljanje nepovratne plastiène ambala�e se na podruèjuGrada Kaštela od 2013. do 2014. obavljalo u �utim spremnicimavolumena 200 l postavljenih na 37 lokacija uz spremnike zamiješani komunalni otpad. Vlastiti pogon je nepovratnu plastiènuambala�u sakupljenu u �utim spremnicima odvozio u recikla�nodvorište Karepovac. Nakon devastacije spremnika za odvojenoprikupljanje plastike, Vlastiti pogon napustio je ovakvu praksuprikupljanja otpada i isti prikuplja u svojim prostorijama.

Do danas na podruèju Grada Kaštela nije organiziranoodvojeno sakupljanje nepovratne staklene i metalne ambala�eveæ se ona odla�e zajedno s komunalnim otpadom na odlagališteKarepovac.

3.1.5. Postupanje s otpadnim tekstilom (20 01 10, 2001 11)

Otpadni tekstil prikuplja poduzeæe Tekstil vlakno d.o.o. kojipostavlja i prazni spremnike za otpadni tekstil. Na podruèju GradaKaštela postavljeno je ukupno 16 spremnika. Raspored i brojspremnika po naseljima prikazan je u Tablici 8.

Tablica 8. Raspored i broj spremnika po naseljima

Lokacija spremnikaBroj

spremnika

Kaštel Suæurac 2

Kaštel Gomilica 3

Kaštel Kambelovac 3

intblKaštel Lukšiæ 1

Kaštel Stari 3

Kaštel Novi 3

Kaštel Štafiliæ 1

Ukupno 16

Izvor podataka: Tekstil vlakno d.o.o.

Prema podacima poduzeæa Tekstil vlakno d.o.o. od 2013. do2017. godine prikupljene su sljedeæe kolièine otpadnog tekstila(Tablica 9.):

Tablica 9. Kolièine prikupljenog tekstila na podruèju GradaKaštela u razdoblju od 2013. do 2017. godine

Godina Kolièina (t)

2013. ~ 33

2014. ~ 27

2015. ~ 29

2016. ~ 30

2017. ~ 34

Prosjek ~ 30,6

Izvor podataka: Tekstil vlakno d.o.o.

3.1.6. Postupanje s graðevnim otpadom (17 00 00)

Graðevni otpad i njegovo zbrinjavanje još uvijek je neri-ješeno na podruèju Grada Kaštela. Graðevni otpad se do 2010.godine mogao odlagati na lokaciju Rudine. Graðane Grada Kaš-tela se po pitanjima odlaganja graðevnog otpada upuæuje naÈistoæu d.o.o. Split.

3.1.7. Postupanje s problematiènim i opasnimotpadom (20 01 25, 20 01 28, 20 01 30, 20 01 32, 20 0134, 20 01 36)

U problematièni i opasni otpad iz domaæinstva spadaju:jestiva ulja i masti, boje, deterd�enti, lijekovi, baterije i aku-mulatori, te elektrièna i elektronièka oprema.

Na podruèju Grada Kaštela nema organiziranog prikupljanjaproblematiènog i opasnog otpada iz kuæanstva te se on zajedno skomunalnim otpadom odla�e na odlagalište Karepovac.

Graðani imaju moguænost zbrinjavanja starih lijekova uposebnim spremnicima postavljenim u ljekarnama i domovima

zdravlja. Otpadne baterije graðani mogu odlagati u posebnespremnike u pojedinim trgovinama. Stanovnici elektrièni i elek-tronièki otpad mogu zbrinuti pozivajuæi ovlaštena poduzeæa daisti besplatno preuzmu.

4. PODACI O VRSTAMA I KOLIÈINAMAPROIZVEDENOG OTPADA, ODVOJENOPRIKUPLJENOG OTPADA, ODLAGANJUKOMUNALNOG I BIORAZGRADIVOG OTPADA TEOSTVARENJU CILJEVA

4.1. Kolièine i sastav komunalnog otpada

Krajem 2006. godine postavljena je vaga i uveden je sustavvaganja sakupljenog otpada na odlagalištu Karepovac te se od2007. g. pouzdano znaju kolièine sakupljenog otpada i izra�avajuse u tonama. U Tablici 10. prikazana je godišnja kolièina sakup-ljenog komunalnog otpada za razdoblje od 2007. do 2017. godine(Grafikon 2.) i izraèunata je dnevna kolièina po stanovniku kojase kreæe od 0,90 do 1,14 kg. Izra�ene vrijednosti su nešto više odhrvatskog prosjeka koji iznosi 0,90 kg po stanovniku. Veæojkolièini otpada u odnosu na hrvatski prosjek pridonosi turizamkoji se u odnosu na 2013. godinu udvostruèio i u broju dolazaka ibroju noæenja turista (Tablica 11. i Grafikon 3.). Tijekom ljetnihmjeseci postavio bi se veæi broj spremnika za komunalni otpadkao i za odvojeno prikupljeni otpad.

Tablica 10. Kolièina prikupljenog miješanog komunalnog otpada(t) na podruèju Grada Kaštela u razdoblju od 2007. do 2017. g.

GodinaKolièina

komunalnogotpada (t)

Godišnjakolièina (kg) po

stanovniku

Dnevnakolièina (kg) po

stanovniku

2007. 13.714 356 0,98

2008. 14.622 380 1,04

2009. 13.872 361 0,99

2010. 15.519 403 1,11

2011. 15.954 415 1,14

2012. 14.705 382 1,05

2013. 13.408 349 0,95

2014. 12.692 330 0,90

2015. 15.102 393 1,08

2016. 14.709 383 1,05

2017. 15.787 411 1,13

Izvor podataka: Èistoæa d.o.o. Split


Grafikon 2. Kolièina prikupljenog miješanog komunalnog otpada(t) u razdoblju od 2007. do 2017. godine

Tablica 11. Broj dolazaka i noæenja turista u razdoblju od 2013. do2017. godine

Godina Broj dolazaka Broj noæenja

2013. 38.523,00 210.216,00

2014. 41.380,00 242.645,00

2015. 49.714,00 279.994,00

2016. 59.551,00 377.233,00

2017. 83.702,00 496.216,00

(Izvor podataka: Turistièka zajednica Grada Kaštela)

Procjena kolièine otpada za Grad Kaštela do 2023. godinetemelji se na sljedeæim pretpostavkama:

� organiziranim sakupljanjem i odvozomkomunalnog otpada obuhvaæeno je 100 %domaæinstava Grada Kaštela

� poveæanje broja stanovnika za 1,33% godišnje

� poveæanje broja noæenja turista za 2 % godišnje

Kolièina komunalnog otpada mo�e se procijeniti polazeæi odpretpostavki da stanovništvo generira 1 kg komunalnog otpadadnevno, a turizam 1 kg komunalnog otpada po jednom noæenju.

Polazna godina za izradu procjene kolièine otpada proiz-vedene na podruèju Grada Kaštela je 2013. godina sa sljedeæimpodacima:

� broj stanovnika–procijenjen broj stanovnika napodruèju Grada Kaštela u 2013. godini 39.504stanovnika (stopa rasta broja stanovnika 1,33%)

� broj turista–prema podacima Turistièke zajedniceGrada Kaštela u 2013. godini ostvareno je214.340 noæenja

4.2. Odlagalište Karepovac

Zbrinjavanje komunalnog i glomaznog otpada na podruèjuGrada Kaštela kao i Grada Splita, Solina i Omiša, te nekolikoopæina u Splitsko-dalmatinskoj �upaniji provodi se na odlagalištuotpada Karepovac smještenom oko 4 km istoèno od Splita.

Odlagalište je u vlasništvu Grada Splita, a njime rukovodikomunalno poduzeæe Èistoæa Split.

Odlagalište Karepovac poèelo se koristiti 1964. godine kaoprivremeno odlagalište na razdoblje od 10 godina. Nastavilo se snjegovim korištenjem i nakon isteka planiranog vremena i jošuvijek je u upotrebi zbog nepostajanja alternativne lokacije odla-gališta.

Teren na kojem je zapoèeto odlaganje otpada bila je blagadepresija u smjeru sjever-jug s blagim nagibom prema istoku kojaje danas uzvisina nastala tijekom više desetaka godina odlaganjaotpada.

Danas je djelomièno ograðeno, izgraðen je protupo�arni putoko cijelog odlagališta, postavljene su rampe na ulazu i izlazu,bazen za ispiranje kotaèa vozila na izlazu sa odlagališta, a krajem2006. godine postavljena je vaga na ulazu u odlagalište što jeomoguæilo mjerenje kolièine odlo�enog otpada.

Zadnjih godina se koristi slojeviti sustav odlaganja otpada,odnosno prikupljeni otpad se odla�e na odreðenoj plohi, izravnase i sabije kompaktorom, zasipa se zemljom i tada se poèinjeodlagati sljedeæi sloj otpada. Takvim naèinom odlaganja su odre-ðene akcidentne situacije poput po�ara svedene na minimum.

Krajem 2017. godine zapoèela je sanacija odlagališta koja æeodvijati u tri faze. U prvoj fazi sanirat æe se dio odlagališta otpada iosigurati sustav odvojenog prikupljanja i obrade otpada koji æe seodlagati na novu plohu koja æe biti usklaðena s propisima. Udrugoj fazi predviðeno je završavanje poslova na ulazu u odla-galište, dok æe se u treæoj fazi pristupiti otplinjavanju odlagališta ikonaènom zatvaranju.

Po zatvaranju i sanaciji odlagališta Karepovac mješani ko-munalni otpad odlagati æe se na za to predviðenu novu lokacijusukladno ugovoru sa odgovornim komunalnim poduzeæem.

4.3. Troškovi gospodarenja otpadom

Troškovi gospodarenja otpadom na podruèju grada Kaštelane obraèunavaju se korisnicima usluge prema kolièini proizve-denog otpada uz primjenu naèela „oneèišæivaè plaæa“ veæ premasljedeæim kriterijima dogovorenim s komunalnim poduzeæemÈistoæa d.o.o. Split:

� vrsta prostora - stambeni ili poslovni prostor,

� kategorija poslovnog prostora,

� koeficijent zagaðenja,

� volumen otpada (l).

Za stambeni prostor obraèunska osnovica je 0,194 kn/l, a zaposlovne prostore obraèunska osnovica je 0,194 kn/l uveæana zakoeficijent zagaðenja ovisno o kategoriji poslovnog prostora.Cijena usluge gospodarenja otpadom za poslovne subjekte


Grafikon 3. Ostvareni broj noæenja turista u razdoblju 2013. do2017. godine

Godina Broj stanovnikaBroj turistièkih

noæenja

Godišnja kolièinakomunalnog otpada

od stanovnika (t)

Godišnja kolièinakomunalnog otpada

od turizma (t)

Ukupna godišnjakolièina komunalnog

otpada (t)

2018. 42.139 506.140 15.381 506 15.887

2019. 42.687 516.263 15.581 516 16.097

2020. 43.242 526.588 15.783 527 16.310

2021. 43.804 537.120 15.989 537 16.526

2022. 44.374 547.863 16.196 548 16.744

2023. 44.951 558.820 16.407 559 16.966

Tablica 12. Procjena kolièine komunalnog otpada (t) za razboblje od 2018. do 2023. godine

prikazana je u Tablici 13. Uz obraèunsku osnovicu, u formiranjukonaène cijene usluga gospodarenja otpadom ulazi i namjenskidio za sanaciju odlagališta Karepovac u visini od 0,067 kn/l.

5. PODACI O POSTOJEÆIM I PLANIRANIMGRAÐEVINAMA I UREÐAJIMA ZAGOSPODARENJE OTPADOM TE STATUSUSANACIJE NEUSKLAÐENIH ODLAGALIŠTA ILOKACIJA ONEÈIŠÆENIH OTPADOM

Grad Kaštela æe u suradnji s poduzeæem Èistoæa d.o.o. ilisklapanjem ugovora sa drugim ovlaštenim poduzeæem osiguratiodr�ivo gospodarenje otpadom na podruèju Grada. Odvojenosakupljeni otpad æe se predavati ovlaštenim sakupljaèima, akomunalni otpad æe se odvoziti na odlagalište Karepovac.

Tijekom 2018. godine pribaviti æe se spremnici za odvojenoprikupljanje otpada te organizirati prikupljanje otpada na kuænompragu. Ukupno æe se pribaviti 13 000 spremnika za svaku vrstuotpada i to: mješani komunalni otpad, papir i plastiku te biokomposteri.

5.1. Podaci o postojeæim i planiranim graðevinama iureðajima za gospodarenja otpadom

Na podruèju Grada Kaštela zeleni otoci su dijelom devas-tirani i dio njih je uklonjen dok se ostali koriste za odvojenoprikupljanje otpada. Graðevina za gospodarenje otpadom je reci-kla�no dvorište smješteno u Rudinama. Izgradnja je dovršena i ufazi je opremanja i ishoðenja uporabne dozvole, Udruga Retocentar prijatelji nade organizirala je centar za ponovnu uporabu.Lokacija kompostane je odreðena prostorno planskom dokumen-tacijom, ali ista nije realizirana. Recikla�no dvorište za graðevniotpad biti æe na podruèju eksploatacijskog polja Dalmacije ce-menta.

5.1.1. Spremnici za odvojeno sakupljanje otpada

Na 16 lokacija postavljeni su spremnici za sakupljanje teks-tila, a spremnike postavlja i prazni poduzeæe Tekstil vlakno d.o.o.

Od 2018. godine na javne površine Grada Kaštela postavitiæe se separacijske kante za odvojeno sakupljanje plastike i ostalogkomunalnog otpada. Postaviti æe se ukupno 288 kanti, zapremine60 litara (Slika 8.). Koncesiju za te kante je dobila firma Akce-leracija.d.o.o..

5.1.2. Zeleni otoci

Zeleni otok ili recikla�ni otok naziv je za izdvojenu površinus postavljenim spremnicima ili kontejnerima za sakupljanje raz-lièitih komponenti otpada. Planom gospodarenja otpadom GradaKaštela za razdoblje od 2008. do 2016. godine predviðeno jepostavljanje ukupno 60 zelenih otoka kroz nekoliko faza. Ti-jekom 2014. godine postavljeno je postavljeno 10 zelenih otokana širem podruèju Grada. Dio zelenih otoka je tijekom vremenana�alost uništen, ali se odvojeno prikupljajnje otpada odvija na

preostalim lokacijama te unutar dvorišta Vlastitog pogona GradaKaštela.

U razdoblju od 2018. do 2023. godine postavit æe se ukupno17 zelenih otoka i to uz djeèje vrtiæe na podruèju Grada i nasljedeæim javnim površinama:

1. Djeèji vrtiæ Maginja – Kaštel Suæurac

2. Djeèji vrtiæ Neven – Kaštel Suæurac

3. Djeèji vrtiæ Višnjica – Kaštel Stari

4. Djeèji vrtiæ �i�ula – Kaštel Stari

5. Djeèji vrtiæ Tratinèica – Kaštel Kambelovac

6. Djeèji vrtiæ Smokvica – Kaštel Kambelovac

7. Djeèji vrtiæ Mendula – Kaštel Kambelovac

8. Djeèji vrtiæ Maslina – Kaštel Štafiliæ

9. Djeèji vrtiæ Murtilica – Kaštel Novi - Rudine

10. Djeèji vrtiæ Tamaris – Kaštel Gomilica

11. Djeèji vrtiæ Trešnjica – Kaštel Lukšiæ

12. Uz zgradu gradske uprave – Kaštel Suæurac

13. Uz recikla�no dvorište – Kaštel Novi – Rudine

14. Uz objekt Vlastitog pogona – Kaštel Stari

15. Na Nehajski put – Kaštel Štafiliæ

16. Na pla�u Kaštel Stari

17. Na pla�u Glavice – Kaštel Lukšiæ

Planirano je prikupljati one komponente otpada, koje sesvakodnevno proizvode u najveæim kolièinama. Prema nave-denom, zeleni otoci sadr�avat æe spremnike za odvojeno pri-kupljanje papira, stakla, plastike i tetrapaka.

Postavljanje, odr�avanje i pra�njenje spremnika za odvojenoprikupljanje otpada na navedenim loakcijama organizirati æe se usuradnji sa poduzeæem Èistoæa d.o.o. ili kroz sklapanje novekoncesije sa drugim ovlaštenim poduzeæem.

Prikupljanje metalne ambala�e predviðeno je u recikla�nomdvorištu ili ga mogu predati ovlaštenom sakupljaèu Cezar d.o.o..

5.1.3. Recikla�na dvorišta i mobilno recikla�nodvorište

Recikla�no dvorište je nadzirani ograðeni prostor nami-jenjen odvojenom sakupljanju i privremenom skladištenju manjihkolièina posebnih vrsta otpada. Recikla�na dvorišta moraju imatidozvolu za gospodarenje otpadom te biti upisani u Oèevidnikrecikla�nih dvorišta.

U okviru recikla�nog dvorišta obavlja se sakupljanje i privre-meno skladištenje sljedeæih vrsta otpada:


Tablica 13. Obraèunska osnovica gospodarenja otpadom zaposlovne subjekte (Izvor: Izvod iz cjenika Èistoæe d.o.o. Split)

Slika 8. Separacijska kanta


OPISOTPADA

KLJUÈNI BROJ NAZIV OTPADA

proble-matièniotpad

15 01 10* ambala�a koja sadr�i ostatke opasnih tvari ili je oneèišæena opasnim tvarima

15 01 11* metalna ambala�a koja sadr�i opasne krute porozne materijale (npr. azbest), ukljuèujuæi praznespremnike pod tlakom

16 05 04* plinovi u posudama pod tlakom (ukljuèujuæi halone) koji sadr�e opasne tvari

20 01 13* otapala

20 01 14* kiseline

20 01 15* lu�ine

20 01 17* fotografske kemikalije

20 01 19* pesticidi

20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadr�i �ivu

20 01 23* odbaèena oprema koja sadr�i klorofluorougljike

20 01 26* ulja i masti koji nisu navedeni pod 20 01 25*

20 01 27* boje, tinte, ljepila i smole, koje sadr�e opasne tvari

20 01 29* detergenti koji sadr�e opasne tvari

20 01 31* citotoksici i citostatici

20 01 33* baterije i akumulatori obuhvaæeni pod 16 06 01*, 16 06 02* ili 16 06 03* i nesortirane baterije iakumulatori koji sadr�e te baterije

20 01 35* odbaèena elektrièna i elektronièka oprema koja nije navedena pod 20 01 21* i 20 01 23*, koja sadr�iopasne komponente

20 01 37* drvo koje sadr�i opasne tvari

otpadnipapir

15 01 01 papirna i kartonska ambala�a

20 01 01 papir i karton

otpadnimetal

15 01 04 metalna ambala�a

20 01 40 metali

otpadnostaklo

15 01 07 staklena ambala�a

20 01 02 staklo

otpadnaplastika

15 01 02 plastièna ambala�a

20 01 39 plastika

otpadnitekstil

20 01 10 odjeæa

20 01 11 tekstil

krupni(glomazni)

otpad20 03 07 glomazni otpad

jestiva uljai masti

20 01 25 jestiva ulja i masti

boje 20 01 28 boje, tinte, ljepila i smole, koje nisu navedene pod 20 01 27*

deterd�enti 20 01 30 detergenti koji nisu navedeni pod 20 01 29*

lijekovi 20 01 32 lijekovi koji nisu navedeni pod 20 01 31*

baterije iakumulatori

20 01 34 baterije i akumulatori, koji nisu navedeni pod 20 01 33*

elektrièna ielektronièka

oprema20 01 36 odbaèena elektrièna i elektronièka oprema, koja nije navedena pod 20 01 21*, 20 01 23* i 20 01 35*

graðevniotpad iz

kuæanstva1

17 01 01 beton

17 01 02 cigle

17 01 03 crijep/ploèice i keramika

17 04 11 kabelski vodièi koji nisu navedeni pod 17 04 10*

17 06 01* izolacijski materijali koji sadr�e azbest

17 06 03* ostali izolacijski materijali, koji se sastoje ili sadr�e opasne tvari

17 06 04 izolacijski materijali koji nisu navedeni pod 17 06 01* i 17 06 03*

17 06 05* graðevinski materijali koji sadr�e azbest

17 08 01* graðevinski materijali na bazi gipsa oneèišæeni opasnim tvarima

17 08 02 graðevinski materijali na bazi gipsa koji nisu navedeni pod 17 08 01*

ostalo

08 03 17* otpadni tiskarski toneri koji sadr�e opasne tvari

08 03 18 otpadni tiskarski toneri koji nisu navedeni pod 08 03 17*

16 01 03 otpadne gume

18 01 01 oštri predmeti (osim 18 01 03*)

1) odnosi se samo na graðevni otpad koji nastaje odr�avanjem i manjim popravcima koje obavlja sam vlasnik u kolièini ne veæoj od 200 kg u šestuzastopnih mjeseci.

Osoba koja upravlja recikla�nim dvorištem du�na je sakup-ljeni otpad predati osobi ovlaštenoj za gospodarenje tom vrstomotpada, osim ako se radi o posebno kategoriji otpada s kojim morapostupati sukladno posebnim propisom kojim se ureðuje gospo-darenje tom posebnom kategorijom otpada. Popis ovlaštenihsakupljaèa ambala�nog otpada, otpadnih guma, otpadnih mo-tornih i jestivih ulja te EE otpada nalazi se u Prilogu 1.

Recikla�no dvorište je u vlasništvu grada, a njegovo funkci-oniranje æe se organizirati u suradnji sa poduzeæem Èistoæa d.o.o.ili kroz sklapanje nove koncesije sa drugim ovlaštenim podu-zeæem.

Prilikom izgradnje recikla�nog dvorišta treba provoditi mje-re zaštite okoliša prema Zakonu o zaštiti okoliša i va�eæimpravilnicima.

Grad Kaštela je izmijenama i dopunama Plana gospodarenjaotpadom Grada Kaštela za razdoblje od 2008. do 2016. g.predvidio izgradnju triju recikla�nih dvorišta na sljedeæim loka-cijama:

� Kaštel Novi, Rudine (bivše odlagalište Rudine),k.è. br. 1047/1, 1047/2, 1049, k.o. Kaštel Novi,površina 4 823 m2 (Slika 9.),

� Kaštel Gomilica, k.è br. 1135/2, 1130, 1129/1,k.o. Kaštel Gomilica, površina 5 263 m2 (Slika10.),

� Kaštel Suæurac, k.è. br. 4989 i 4891/1, k.o. KaštelSuæurac, površina 18 900 m2 (Slika 11.).

Recikla�no dvorište na podruèju lokacije Rudine na pod-ruèju Kaštel Novoga je izgraðeno i to na k.è. br. 1047/1, dok suostale èestice – 1047/2 i 1049 rezervirane za buduæe proširenje.Izgraðeno recikla�no dvorište je u fazi opremanja i ishoðenjauporabne dozvole te se oèekuje njegov poèetak rada tijekom2018. godine.

Od ostalih predviðenih lokacija izgradnje recikla�nih dvo-rišta, lokacija u Kaštel Gomilici i dalje ostaje u planu. Trenutnonije izraðena nikakva projektna dokumentacija za izgradnju reci-kla�nog dvorišta u Kaštel Gomilici.

Na lokaciji Cesta dr. Franje Tuðmana 78 u Kaštel Suæurcu nak.è. br. 4989 i 4891/1, k.o. Kaštel Suæurac izgraðeno je recikla�nodvorište kojim upravlja tvrtka CE-ZA-R.

Zbog poveæane kolièine otpada u ljetnim mjesecima, GradKaštela planira nabavu mobilnog recikla�nog dvorišta koji æe sepo odreðenom rasporedu postavljati na razne lokacije Grada.

Recikla�no dvorište Kaštel Novi, Rudine

Recikla�no dvorište Kaštel Gomilica

Recikla�no dvorište Kaštel Suæurac

5.1.4. Centar za ponovnu uporabu

Na podruèju Grada Kaštela djeluje udruga Reto centar pri-jatelji nade (http://www.retocentar.hr/o-nama) koji u okviru svogdjelovanja ima radionice za popravak bijele tehnike, rabljenognamještaja te restauratorske radionice. Grad ne planira otvaranjevlastitog centra za ponovnu uporabu veæ bi s navedenom udrugomsklopio ugovor o obavljanju navedene djelatnosti.

5.1.5. Kompostana

Biootpad je otpad koji se mo�e razgraditi aerobnim i anae-robnim putem, a dijeli se prema sastavu na otpad nastao u ku-æanstvima, otpad iz vrtova te otpad od odr�avanja javnih zelenihpovršina.

Odvojenim sakupljanjem i obradom biootpada znaèajno sesmanjuju kolièine otpada na odlagalištima jer se on komposti-ranjem razgraðuje, odnosno smanjuje mu se volumen i dobivenikompost moguæe je, ovisno o postignutoj kvaliteti, koristiti zarazne namjene prvenstveno kao vrijedno organsko gnojivo.

S ciljem smanjenja udjela biootpada u komunalnom otpadupotrebno je provesti niz mjera koji obuhvaæaju sljedeæe:

� educirati stanovništvo o va�nosti smanjenjakolièine biootpada u komunalnom otpadu, naèinukompostiranja te prednostima korištenjakomposta,

� omoguæiti odvajanje biootpada,

� omoguæiti odvajanje biootpada u recikla�nimdvorištima,

� poticati graðane koji imaju moguænosti, na kuænokompostiranje,

� propisati obvezu kompostiranja ili odvojenogprikupljanja biootpada i predaje u gradskukompostanu,


Slika 9. Lokacija izgraðenog recikla�nog dvorišta (k.è. br. 1049/1 -crveno) i lokacije buduæeg proširenja recikla�nog dvorišta Rudine

(k.è. br. 1047/1 i 1047/2 - �uto) (Izvor: Geoportal)

Slika 10. Lokacija planiranog recikla�nog dvorišta K. Gomilica(Izvor: Geoportal) (k.è. br. 1135/2, 1130 i 1129/1, sve k.o. K.

Gomilica)

Slika 11. Lokacija postojeæeg recikla�nog dvorišta K. Suæurac(Izvor: Geoportal) (k.è. br. 2166/1 i 2166/16 (buduæe 4891/1 i

4989),

� uvesti sustav novèanih kazni za neodvajanjebiootpada, ali uvesti i nagrade za one koji seodvajaju biootpad i kompostiraju.

Sakupljanje i odvoz biootpada moguæe je organizirati krozVlastiti pogon, nadogradnju koncesije s komunalnim poduzeæem

Èistoæa d.o.o Split ili kroz sklapanje nove koncesije s ovlaštenimobraðivaèem.

Gradsko Vijeæe Grada Kaštela odredilo je lokaciju za iz-gradnju kompostane za biooptad na podruèju Kne�ina na k.è. br.695 i 696, k.o. Kaštel Štafiliæ. Ukupna površina kompostaneiznosi 11.362 m2 i u vlasništvu je Grada Kaštela (Slika 12.).

U kompostani je potrebno predvidjeti prostor za prihvatotpada, prostor predviðen za privremeno smještanje otpada iprostor za kompostiranje.

5.1.6. Recikla�na dvorišta za graðevni otpad

Recikla�no dvorište za graðevni otpad je graðevina namije-njena razvrstavanju, mehanièkoj obradi i privremenom skladište-nju graðevnog otpada. Prema èlanku 27. Pravilnika o graðevnomotpadu i otpadu koji sadr�i azbest („Narodne novine“ broj 69/16),Grad je du�an na svom podruèju u prostornim planovima odreditinajmanje jednu odgovarajuæu zonu u kojoj se mo�e izgraditirecikla�no dvorište za graðevni otpad te obavljati djelatnost sa-kupljanje, oporabe i zbrinjavanja graðevnog otpada.

Od lokacije recikla�nog dvorišta za graðevinski otpad od-reðenog ranijim Planom se odustalo i odreðena je nova lokacijakoja æe biti na podruèju eksploatacijskog polja Cemex-a. Nakon


Slika 12. Lokacija kompostane

Broj LokacijaPovršina

(m2)

Kolièinaotpada(m3)

VlasnikStatus

sanacije2014.

Kolièinaotpada

(m3)

Statussanacije

2018.

Kolièinaotpada

(m3)

1 Rudine, Put �abiæa 5000 70.000 PV i RH NS 55.000 DS 20.000

2 Plano, magistrala150 100 RH S - - -

60 90 JP S - - -

3 Put Sv. Marte 75 55 PV S - - -

4 Kaštel Štafiliæ, magistrala 500 800 PV S - - -

5 Kaštel Štafiliæ, Put Stipe Pense 400 600 GK i PV DS 60 S -

6 Kaštel Novi, Put Opora 10 000 45 000 PV NS 55.000 DS 55.000

7 Kaštel Novi, magistrala 600 700 PV S - - -

8 Kaštel Stari, Put Malaèke istok 45 50 GK, RH i PV S - NO 400

9 Kaštel Stari, Put Malaèke zapad 100 130 RH DS 70-80S

NO-

200

10 Kaštel Lukšiæ, Gospa od Draèina 800 4.000 GK S - - -

11 Kaštel Lukšiæ, Put Vlaèina 50 70 RH PR 70 S -

12 Kaštel Lukšiæ, magistrala 45 55 PV S - - -

13 Kaštel Kambelovac,Put Kruševika 30 35 GK S - - -

14 Kaštel Kambelovac,Gospa na Krugu 900 1.350 PV S - - -

15 Kaštel Kambelovac,Gospa na Krugu 2020 8.100 PV S - - -

16 Kaštel Suæurac, Put Stra�benika 900 >200 GK S - - -

17 Kaštel Suæurac, �uvanèe900 500 PV S - - -

500 250 PV S - - -

18 Kaštel Suæurac, Gospin Put 680 110 �. Sv. J. NS 110 S -

19 Kaštel Suæurac, Gospa na Hladi1200 3.000 GK S - NO -

100 100 PV S - - -

20 Kaštel Suæurac,Iskop Dalmacija Cementa 100 3.100 DC DS 1.500 DS 1500

PV Privatni vlasnik NS Nije sanirano

RH Republika Hrvatska DS Djelomièno sanirano

JP Javni put S Sanirano

GK Grad Kaštela PR Premješteno

�.Sv.J. �upa Sv. Juraj NO Novo odlagalište

Tablica 14. Popis lokacija divljih odlagališta

završetka katastarske izmjere i dovršetka izrade izmjena i dopunaGUP-a koje su u tijeku odrediti æe se èestica na kojoj æe biti.

Na podruèju Grada, dozvolu za gospodarenje azbestnimotpadom ima poduzeæe Cian d.o.o. Cian d.o.o. sakuplja azbestniotpad po pozivu, a troškovi gospodarenja iznos 2,5 kn/kg az-bestnog otpada.

6. PODACI O LOKACIJAMA ODBAÈENOGOTPADA I NJIHOVOM UKLANJANJU

Komunalno redarstvo kontrolira pojavljivanje divljih de-ponija na podruèju Grada Kaštela. Prema podacima komunalnogredarstva i podacima iz Plana gospodarenja otpadom Grada Kaš-tela za razdoblje od 2008. do 2016. godine, na podruèju Gradaevidentirano je 20 lokacija otpadom oneèišæenog okoliša i neu-reðenih odlagališta. U Tablici 14. dan je pregled registriranih„divljih odlagališta“ u 2008. godini. i njihov status sanacije u2014. godini, kao i u 2018. godini.

Gradsko vijeæe Grada Kaštela donijelo je Odluku o mjeramaza sprjeèavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama zauklanjanje odbaèenog otpada na podruèju Grada Kaštela. Od-lukom je odreðen sustav evidentiranja lokacija odbaèenog ot-pada, provedba nadzora, izobrazno-informativne aktivnosti, tepostupanje komunalnog redara u evidentiranju osoba koje sunepropisno odlo�ile otpad.

Lokacija 1. Odlagalište Rudine, Put �abiæa

Nelegalno odlagalište Rudine nalazi se jednim dijelom nagradskom, a dijelom na privatnom posjedu. Lokacija se uprošlosti koristila kao odlagalište graðevinskog materijala zaizgradnju cesta. Od 1960 g. zaostali iskop dimenzija 100x50m,dubine oko 10 m se koristi kao divlje odlagalište. Lokacija jeograðena �ièanom ogradom, postavljena je rampa i uveden jednevni nadzor. Na odlagalištu se zasebno odlagao glomazni,graðevinski i zeleni otpad. Zeleni otpad se povremeno palio kakobi se osiguralo više radnog prostora. Danas je depresija potpunozatrpana otpadom. Kolièina odlo�enog otpada se ne mo�e toènoodrediti, a procjenjeno je da je odlo�eno oko 70.000 m3 otpada.Odlagalište nema potrebnu dokumentaciju iako je pod gradskomupravom i nema osnovnu potrebnu infrastrukturu i nalazi se unaselju, te ga je potrebno u potpunosti sanirati. U njegovojneposrednoj blizini nalazi se i neograðeno odlagalište graðe-vinskog otpada nad kojem komunalni djelatnici provode nadzor.

U 2014. godini odlagalište nije sanirano u potpunosti, tj. nalokacijama se nalazi oko 55 000 m3 graðevinskog i glomaznogotpada. U 2018. godini na dijelu lokacije izgraðeno je recikla�nodvorište èime je ta lokacija dijelom sanirana. Na ostalom podruèjukoje se nalazi u privatnom vlasništvu i dalje se odla�e otpad.(Slika 13.).


Slika 13. Odlagalište Rudine


Slika 14. Odlagalište Plano, magistrala, 2008. godine

Slika 15. Odlagalište kod puta Sv. Marte

Lokacija 2. Odlagalište Plano, magistrala

Uz ju�nu stranu ceste Plano-Prgomet nalazila su se dva divljaodlagališta udaljena svega 150 m. Na lokaciju se nelegalno navo-zio graðevinski otpad, kamen i zemlja. Odlagališta su zauzimala

površinu od oko 150 m2 i 60 m2, a procjenjena kolièina otpada bilaje 100 m3 i 90 m3.

Danas je lokacija odlagališta zarasla vegetacijom te se sma-tra saniranom (Slika 14.)

Lokacija 3. Odlagalište Put Sv. Marte

U Kaštel Štafiliæu, uz Put Sv. Marte, nalazilo se divljeodlagalište u kanalu za zaštitu od oborinskih voda površine oko 75m2. U kanal se godinama odlagao graðevinski otpad, zemlja i

zeleni otpad. 2008. godine procjenjena je kolièina otpada od oko55 m3.

Danas je lokacija odlagališta zarasla vegetacijom te se sma-tra saniranom (Slika 15.).

Lokacija 4. Odlagalište Kaštel Štafiliæ, magistrala

Odlagalište u Kaštel Štafiliæu, neposredno uz magistralu usamom naselju, bilo je divlje odlagalište graðevinskog otpada,zemlje i kamena površine oko 500 m2. Procjenjena kolièinaotpada bila je 800 m3.

Graðevinski otpad, zemlja i kamen odlo�en na ovoj lokacijiiskoristio se za izgradnju parkirališta i zelenih površina te je danasova lokacija sanirana (Slika 16.)..

Slika 16. Odlagalište Kaštel Štafiliæ, magistrala


Lokacija 5. Odlagalište u naselju Kaštel Štafiliæ, PutStipe Pense

Odlagalište u Kaštel Štafiliæu nalazi se u samom naselju. Nadivlje odlagalište odla�e se graðevinski i glomaznog otpad,zemlja i kamen. Odlagalište se nalazi na neiskorištenom zemljištu

površine 400 m2 nad kojim se vodi spor oko vlasništva. 2008.godine je procjenjena kolièina otpada oko 600 m3.

Danas je lokacija djelomièno sanirana te se nalazi oko 60 m3graðevinskog i glomaznog otpada (Slika 17.).

Slika 17. Odlagalište Kaštel Štafiliæ, Put Stipe Pense

Lokacija 6. Odlagalište Kaštel Novi, Put Opora

U Kaštel Novom uz cestu put Opora nalaze se dva nelegalnaodlagališta zemlje i kamena. Odlagališta ukupno zauzimaju povr-šinu od otprilike 10.000 m2, a kolièine odlo�enog materijala jeprocjenjena na oko 45.000 m3.

Do danas lokacija nije sanirana, a odlaganje graðevinskogotpada, zemlje i kamena je nastavljeno te je procjenjena kolièinaodlo�enog otpada 55.000 m3 (Slika 18.).

Slika 18. Odlagalište Kaštel Novi, Put opora


Slika 19. Odlagalište Kaštel Novi, magistrala

Lokacija 7. Odlagalište Kaštel Novi, magistrala

Odlagalište se nalazi neposredno uz magistralu u samomnaselju. Na njega se odlagao graðevinski, glomazni i zeleni otpad,

zemlja i kamen. Odlagalište se rasprostiralo na površini od oko600 m2, a procjenjena kolièina otpada bila je 700 m3.

Danas je odlagalište sanirano na naèin da se odlo�eni otpadiskoristio za izgradnju ceste i zelenih površina (Slika 19.).

Slika 20. Odlagalište Kaštel Stari, Put Malaèke-istok

Lokacija 8. Odlagalište Kaštel Stari, Put Malaèke-istok

Odlagalište se nalazi u Kaštel Starom, uz po�arni put premaistoku na Putu Malaèke. Na lokaciji se odlagao graðevinski izeleni otpad, te zemlje iz iskopa. Otpad se nalazio na površini odoko 45 m2, a procjenjena kolièina otpada bila je 50 m3.

2014. godine lokacija je zarasla vegetacijom te se ona smatrasaniranom (Slika 20.).

U 2018.godini na lokaciji su zabilje�ena nova odlagališta.Odlo�en je graðevinski i glomazni otpad, kao i opasan otpad tj.azbestne ploèe.


Slika 21. Odlagalište Kaštel Stari, Put Malaèke-zapad

Lokacija 9. Odlagalište Kaštel Stari, PutMalaèke-zapad

U Kaštel Starom, takoðer na putu za Malaèku uz po�arni put,ali prema zapadu, nalazi se još jedno odlagalište. Odlagalište seprote�e uz put du�inom preko 20 m, te zauzima površinu oko 100m2. Na odlagalištu se odla�e graðevinski otpad i zemlja iz iskopa,

pri èemu se zemlja odla�e odvojeno. Procjenjena kolièina otpadabila je 150 m3.

2014. godine je ova lokacija djelomièno sanirana, a pro-cjenjuje se da je kolièina otpada 70-80 m3 (Slika 21.). 2018.godine zabilje�ena su nova odlaganja glomaznog i graðevinskogotpada.

Slika 22. Odlagalište Kaštel Lukšiæ, Gospa od Draèina

Lokacija 10. Odlagalište, Kaštel Lukšiæ, Gospa odDraèina

Odlagalište u Kaštel Lukšiæu, u neposrednoj blizini crkveGospe od Draèina, divlje je odlagalište na koje se navozi gra-ðevinski, glomazni i zeleni otpad, gume, automobili i zemlja.

Odlagalište je na padini i zauzima površinu 800 m2 uz visinskipad od 5 m, a pretpostavlja se da ima oko 4 000 m3 otpada.

Danas je lokacija sanirana (Slika 22.).


Slika 23. Odlagalište Kaštel Lukšiæ, Put Vlaèina

Lokacija 11. Odlagalište Kaštel Lukšiæ, Put Vlaèina

U Kaštel Lukšiæu, istoèno od Crkve Gospa od Draèine, uzmakadamski put prisutno je malo divlje odlagalište u koritupotoka. U potok se kontinuirano tijekom 3 godine odla�egraðevinski i zeleni otpad, te zemlja. Ukupna površina otpadom

zatrpanog zemljišta je 50 m2, a kolièina otpada se procjenjuje na70 m3.

S obzirom da se radi o koritu potoka, potrebna je potpunasanacija trenutnog odlagališta. odlagalište je sanirano na naèin daje graðevinski otpad premješten malo dalje na novu lokaciju(Slika 23.).

Slika 24. Odlagalište Kaštel Lukšiæ, magistrala

Lokacija 12. Odlagalište Kaštel Lukšiæ, magistrala

Odlagalište u Kaštel Lukšiæu nalazi se u samom naselju, naneureðenom parkiralištu automehanièarske radionice na jadran-skoj magistrali. Tijekom 2007. godine na odlagalište se bezdozvole i bez nadzora dovozio i još uvijek se dovozi graðevinski

otpad i zemlja. Odlagalište zauzima površinu od 45 m2, a kolièinaprisutnog smeæa je procjenjena na 50 m3.

Otpad je iskorišten u izgradnji magistrale, pa je danas loka-cija sanirana (Slika 24.).

Slika 25. Odlagalište Kaštel Kambelovac, Put Kruševika


Lokacija 13. Odlagalište Kaštel Kambelovac, PutKruševika

U Kaštel Kambelovcu, ju�no od groblja Gospe na krugu,nalazi se divlje odlagalište u koritu potoka. Odlagalište jeudaljeno svega 500 m od prvih kuæa, na zemljištu u vlasništvu

Hrvatskih vode. Toènu površinu odlagališta i kolièinu odlo�enogotpada nije moguæe dati zbog nepristupaènosti terena, aliprocjena je površine na 30 m2, a kolièina otpada na 35 m3.

Lokaciju su sanirale Hrvatske vode (Slika 25.).

Slika 26. Odlagalište Kaštel Kambelovac, Gospa na Krugu 1

Lokacija 14. Odlagalište Kaštel Kambelovac, Gospa naKrugu 1

Odlagalište u Kaštel Kambelovcu, neposredno uz grobljeGospe na Krugu, divlje je odlagalište graðevinskog, glomaznog i

zelenog otpada, te zemlje iz iskopa. Površina odlagališta je 900m2, a kolièina otpada se procjenjuje na otprilike 1350 m3.

Odlagalište je sanirano i na tom podruèju je posaðen maslinik(Slika 26.).

Lokacija 15. Odlagalište Kaštel Kambelovac, Gospa naKrugu 2

Odlagalište u Kaštela Kambelovcu, istoèno od groblja Gospena Krugu, udaljeno 1000 m od naselja divlje je odlagalište zemljei graðevinskog materijala. Odlagalište se nalazi na privatnom

vlasništvu i postoji rampa što ukazuje na prisutnost organiziranogdovo�enja otpada. Površina odlagališta 2.030 m2, a procjenjenakolièina otpada je 8.100 m3.

Danas je lokacija zarasla vegetacijom te se ona smatrasaniranom (Slika 27.).

Slika 27. Odlagalište Kaštel Kambelovac, Gospa na Krugu 2

Lokacija 16. Odlagalište Kaštel Suæurac, PutStra�benika

Odlagalište u Kaštel Suæurcu, Put Strabe�nika udaljeno odnaselja 1 000 m, divlje je odlagalište na koje je stanovništvodovozilo glomazni, graðevinski i zeleni otpad, te gume i zemlju.

Odlagalište se protezalo s obje strane ceste du�inom 60 m, s timeda je s jedne strane padina, te se površina procjenjuje na 900 m2.Procjena je da se na odlagalištu nalazilo oko 200 m3 otpada.

Danas je lokacija zarasla vegetacijom te se ova lokacijasmatra saniranom (Slika 28.).

Slika 28. Odlagalište Kaštel Suæurac, Put Stra�benika


Slika 29. Odlagalište Kaštel Suæurac, �uvanèe

Lokacija 17. Odlagalište Kaštel Suæurac, �uvanèe

Na odlagalištu �uvanèe u Kaštel Suæurcu nalaze se 2 lokacijekoje su udaljene 50 m i 100 m od naselja, izmeðu jadranskemagistrale i �eljeznièke pruge. Na odlagališta se dovozio graðe-vinski otpad i zemlja. Obje lokacije su na privatnom vlasništvu, a

nad jednim se vodi imovinski spor. Odlagališta zauzimajupovršinu od 900 m2 i 500 m2, a kolièina prisutnog otpada je pro-cjenjena na 500 i 250 m3.

Navedeni otpad se iskoristio u izgradnji magistrale tako da jedanas lokacija sanirana (Slika 29.).

Lokacija 18. Odlagalište Kaštel Suæurac, Gospin put 1

Odlagalište u Kaštel Suæurcu pokraj Jadranovog igrališta,nalazi se u borovoj šumici usred naselja. Površina koju odlagalištezauzima se procjenjuje na 80 m2, a kolièine otpada mogu se samoprocjeniti na oko 110 m3. Stanovništvo dovozi graðevinski iglomazni otpad. Trenutno je odlagalište djelomièno obraslo vege-

tacijom što ukazuje da se otpad ne odla�e u istoj mjeri kao ranije,te da bi nakon sanacije lokacija mogla i ostati sanirana i bezotpada.

Lokacija nije sanirana i na njoj se procjenjuje da je kolièinaotpada oko 110 m3. U 2018. godini lokacija je sanirana (Slika 30.).

Slika 30. Odlagalište Kaštel Suæurac, Gospin put 1

Lokacija 19. Odlagalište Kaštel Suæurac, Gospin put 2

Odlagalište u Kaštel Suæurcu kraj groblja Gospe od hladiudaljeno od naselja 500 m, divlje je odlagalište na koje se navozigraðevinski i glomazni otpad, gume i zemlja. Odlagalište je napadini i zauzima površinu 1 200 m2 uz visinski pad od 4 m,pretpostavlja se da ga ima oko 3 000 m3. Uz makadamski putprema iskopu Dalmacija Cementa na nekoliko lokacija odla�e se

graðevinski i zeleni otpad, te zemlja. Površina svih lokacija je oko1 300 m2, a procjenjena kolièina otpada je 3 100 m3.

Trenutno je otpad zatrpan zemljom i obrastao vegetacijom, tese lokacija u potpunosti smatra saniranom. U 2018. Godini zabi-lje�eno je novo odlaganje graðevinskog otpada i biljnog mate-rijala (Slika 31.).


Slika 31. Odlagalište Kaštel Sucurac, Gospin put 2

Slika 32. Odlagalište Kaštel Suæurac, Iskop Dalmacija Cementa

Lokacija 20. Odlagalište Kaštel Suæurac,Iskop Dalmacija Cementa

Odlagalište na iskopu Dalmacija Cementa udaljeno odnaselja 1 100 m, divlje je odlagalište graðevinskog i glomaznogotpada, te zemlje. Površina odlagališta je oko 80 m2, a na njega seodla�e otpad od 2005. godine. Zemljište je pod koncesijom

Dalmacije Cementa za iskop laporca. Bez nadzora je, a poèetkom2008. zaprijeèen je ulaz na odlagalište kako bi se onemoguæilodaljnje navo�enje otpada. Lokacija je djelomièno prirodnosanirana tako da je danas procjenjena površina 650 m2 pod kojomje otpad u kolièini od 1 500 m3 (Slika 32.).

Crna toèka Hrvatske „Jugovinil (Adriavinil)“

Podruèje bivše tvornice Jugovinil identificirano je kao jednaod devet crnih toèaka Hrvatske. „Crne toèke“ su lokacije u okolišuvisoko optereæene otpadom nakon dugotrajnog neprimjerenoggospodarenja proizvodnim (tehnološkim) otpadom i koje svojimpostojanjem predstavljaju realnu opasnost za okoliš i za ljudskozdravlje. Izrada dokumentacije za njenu sanaciju zapoèinje 2007.godine. Istra�ni radovi na lokaciji odraðeni su 2009. godine, ausklaðivanje dokumentacije sa rezultatima istih napravljeno jetijekom 2013. godine.

Sanacija lokacije zapoèinje oko 2014. godine i ista je dje-lomièno sanirana. U tijeku je usklaðivanje prostorno planskedokumentacije kako bi se završila sanacije lokacije i prena-mijenio prostor za svrsishodno korištenje.

7. MJERE POTREBNE ZA OSTVARIVANJECILJEVA SMANJIVANJA ILI SPRJEÈAVANJANASTANKA OTPADA, UKLJUÈUJUÆIIZOBRAZNO-INFORMATIVNE AKTIVNOSTI IAKCIJE PRIKUPLJANJA OTPADA

Mjere za smanjivanje ili sprijeèavanje nastanka otpadamogu se postiæi:

� smanjivanjem i izbjegavanjem nastanka otpada uproizvodnji, javnim i uslu�nim djelatnostima ikuæanstvima,

� provoðenjem izobrazno-informativnih aktivnostitj. edukacijom stanovništva,

� akcijama prikupljanja otpada.

Mjere smanjivanja i izbjegavanja nastanka otpada uindustriji

� razvoj èistije proizvodnje,

� razvoj tehnologije koja ne stvara otpad,

� vraæanje otpada u vlastitu proizvodnju,upuæivanje na recikla�u i korištenje u drugimproizvodnim procesima,

� proizvodnja proizvoda s manjim potencijalomotpada tj. izbjegavanje oblikovanja proizvoda spretjeranom kolièinom ambala�e,

� pakiranje proizvoda u ambala�u koja se mo�e višeputa koristiti ili reciklirati.

Mjere smanjivanja i izbjegavanja nastanka otpada ujavnim i uslu�nim djelatnostima

� poticanje razmjene i arhiviranje dokumenata uelektronskom obliku kako bi se smanjilapretjerana potrošnja papira,

� jednostrano iskorišten papir odlagati u posebnukutiju i koristiti za neke manje va�ne ispise ilibilješke,

� korištenje uredskih materijala u kolièiniprimjerenoj za obavljanje posla te iste nakonuporabe odvojeno prikupljati i vraæati ovlaštenimobraðivaèima,

� omoguæavanje recikla�e posebice papira koji sepojavljuje u najveæim kolièinama,

� korištenje namještaja i opreme s du�im vijekomtrajanja,

� izbjegavanje kupnje namirnica u malimpakiranjima, piæa u nepovratnim bocama tejednokratnog pribora za jelo,

� izbjegavanje korištenja papirnatih maramica iubrusa,

� izbjegavanje korištenja jednokratno uporabljivihproizvoda, osim u sluèaju kada to zahtijevajudrugi zdravstveni i higijenski razlozi.

Mjere smanjivanja i izbjegavanja nastanka otpada ukuæanstvima

� izbjegavanje kupnje proizvoda sa suvišnomambala�om,

� izbjegavanje kupnje napitaka u nepovratnojambala�i,

� biranje proizvoda u ambala�i koja æe se moæiponovno koristiti npr. staklenke,

� izbjegavanje kupnje proizvoda za jednokratnuupotrebu kao što su npr. plastiène èaše, plastiènitanjuri i plastièni pribor za jelo,

� izbjegavanje korištenja folija na naèin da se npr.za namirnice koriste posude koje se moguzatvoriti,

� izbjegavanje kupnje lako pokvaljivih namirnica,

� izbjegavanje suvišno kupovanje konzerviranehrane koja donosi velike kolièine otpada, umjestotoga kupovati svje�e namirnice,

� ukoliko je moguæe, biootpad kompostirati umalim kompostnim jedinicama koje se mogusmjestiti na balkonu ili okuænici,

� rabljenu odjeæu i obuæu te ostale predmete koji susuvišni, ali dobro oèuvani ne bacati veæ prodati ilipokloniti,

� kupovanje kvalitetnih proizvoda koji se mogupopraviti i koji troše manje energije (struje, vode,plina ili dr.),

� korištenje proizvoda koji se mogu ponovnoupotrijebiti,

� izbjegavanje kupnje nepotrebnih stvari,

� smanjiti korištenje plastiènih vreèica veæ umjestoplastiènih vreæica koristiti platnene torbe koje sudugotrajnije.

Provoðenje izobrazno-informativne aktivnosti

Provoðenje izobrazno-informativnih aktivnosti obveza jesvake jedinice lokalne samouprave temeljem èlanka 39. Zakona oodr�ivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ br. 94/13 i73/17).

Postojeæe stanje gospodarenja otpadom na podruèju GradaKaštela odgovara stanju koje je trenutno prisutno u veæem dijeluHrvatske. Veliki dio problema u gospodarenju otpadom proizlaziiz èinjenice da stanovništvo nije informirano niti svjesno svihnaèina postupanja s otpadom. Svijest graðana i njihove navikemnogo je te�e mijenjati i zato je potrebno ulo�iti dodatne napore upravovremenu i stalnu edukaciju stanovništva kako bi se osi-guralo da graðani aktivno poènu primjenjivati naèela smanjenjaproizvodnje otpada u svakodnevnom �ivotu i koristiti infrastruk-turu za odvojeno odlaganje otpada.

Grad Kaštela mo�e organizirati i provoditi programe edu-kacije stanovništva, samostalno ili u suradnji sa ovlaštenim tvrt-kama, nevladinim udrugama, putem javnih medija i kroz sustavodgoja i obrazovanja. Edukaciju stanovništva potrebno je pro-voditi sustavno, tijekom cijele godine uz ukljuèivanje medija kaošto su lokalne novine i lokalni radio koje bi objavljivale termineodr�avanja predavanja i radionica. Poticajno bi bilo i objav-ljivanje postignutih rezultata u novom sustavu gospodarenja otpa-dom u cilju ispravljanja negativne slike stanovništva kakoodvojeno sakupljeni otpad završava zajedno sa komunalnim naodlagalištima. U interesu raznovrsnih programa edukacije koji biobuhvaæali što veæi dio populacije posebno se korisnom mo�epokazati suradnja sa nevladinim sektorom.

Edukaciju stanovništva potrebno je provesti na nekolikorazina:

1. Razvijanje svijesti o povezanosti ponašanjapojedinca ili zajednice i nastanka otpada te utjecaja

otpada na ljude i okoliš,


2. Informiranje o moguænostima i prednostimaizbjegavanja nastanka otpada i recikliranjanastalog otpada,

3. Informiranje o novim mjerama recikliranja otpadau Gradu Kaštela.

Edukaciju bi trebalo provoditi usmjereno prema razlièitimciljnim skupinama: za djecu predškolske i školske dobi, za mlade(18 – 25 godina), odraslo stanovništvo, poduzetnike i obrtnike,turistièke djelatnike i gradsku administraciju.

Edukacija djece predškolske i školske dobi

Edukaciju djece potrebno je provoditi putem predavanja iradionica u vrtiæima i osnovnim školama. Uspješno educiranje imijenjanje navika ove populacije temelj je dugoroènog uspjehasvih predlo�enih mjera. Istra�ivanja pokazuju da upravo djeca imladi svojim znanjem i ponašanjem mogu uvelike utjecati i naponašanje odraslih što znaèi da se ulaganje u edukaciju oveskupine odra�ava na ponašanje veæine skupina u društvu.

Edukacija mladih

Edukaciju mladih potrebno je provoditi kroz predavanja,radionice i organiziranje aktivnosti koje bi potakle mlade naaktivno sudjelovanje u procesu ekološke zaštite podruèja GradaKaštela. Mladi se mogu kao aktivisti ili volonteri ukljuèiti u sus-tav edukacije i time doprinjeti podizanju svijesti šire populacije tedodatno doprinjeti uspješnosti rješavanja problema otpada.

Edukacija odraslog stanovništva

Odraslo stanovništvo je najosjetljivija ciljna skupina, aliujedno i najva�nija. Problem koji se mo�e javiti prilikom edu-kacije ove skupine je neprihvaæanje novih postupaka koje jepotrebno uvesti. Edukaciju ove populacije potrebno je prije svegaprovoditi kroz javne medije (radio, TV, novine) te putem pro-mid�benih materijala u kojima bi se graðanima pru�ile informa-cije o moguænostima izbjegavanja nastanka i odvojenogodlaganja otpada. Radi veæeg publiciteta predla�e se i orga-niziranje promotivnih dogaðaja prilikom dovršenja sustava zaprihvat i odlaganje otpada kojima bi se graðane upoznalo sauspostavljenom infrastrukturom i njenim moguænostima. U slu-èaju propisivanja i uspostave kaznenih mjera zbog nepoštivanjaprovoðenja planiranih postupaka gospodarenja otpadom potreb-no je o tim mjerama obavijestiti stanovništvo.

Edukacija poduzetnika i obrtnika

Za poduzetnike i obrtnike koji u svojim djelatnostima pro-izvode poveæane kolièine otpada potrebno je organizirati semi-nare putem kojih ih se informira o njihovim obavezama, te onaèinima korištenja infrastrukture za odlaganje i naèinima odvo-jenog skupljanja otpada i odlaganja otpada. Ovakva edukacija biomoguæila kreiranje profita na lokalnoj razini od procesa raz-dvajanja otpada što djeluje kao dodatni poticaj primjeni procesa.

Suradnja s nevladinim sektorom na podruèju edukacije

Suradnja s nevladinim sektorom obaveza je vlasti kako nadr�avnoj tako i na lokalnoj razini. Kako bi se koristili resursi iznanja nevladinih udruga sa podruèja Grada Kaštela potrebno je udijalogu s njima razviti sustav lokalne potpore nevladinim udru-gama. Takoðer je potrebno odrediti ciljeve koji se �ele ostvaritiputem takvog programa potpore kako bi ovakav sustav efikasnofunkcionirao.

S ciljem osna�ivanja nevladinih udruga za programe os-vješæivanja i edukacije graðana preporuèa se i suradnja u vidupotpore lokalne vlasti s nevladinim udrugama za prijavljivanje zasredstva EU fondova.

Preporuka je da se pripremi promid�beni materijal na engles-kom jeziku o sustavu skupljanja otpada u Gradu Kaštela kako bise omoguæilo sudjelovanje turista u sustavu odvojenog skupljanjavrijednog otpada.

Akcije prikupljanja otpada

Èlankom 40. Zakona o odr�ivom gospodarenju otpadom(„Narodne novine“ broj 94/13 i 73/17) pravna i fizièka osoba-obrtnik mo�e, u suradnji s osobom koja posjeduje va�eæu dozvoluza gospodarenje vrstom otpada koji æe se prikupljati akcijom,organizirati akciju prikupljanja odreðenog otpada u svrhu pro-vedbe sportskog, edukativnog, ekološkog ili humanitarnog sadr-�aja ako je ishodila suglasnost upravnog odjela jedinice lokalnesamouprave nadle�nog za poslove zaštite okoliša.

Osoba koja organizira akciju obvezna je u roku od osam danaod završetka akcije dostaviti nadle�nom upravnom odjelu iz-vješæe o provedenoj akciji. Nadle�ni upravni odjel du�an jedostaviti izvješæe o provedenim akcijama na svojem podruèjuAgenciji do 31. o�ujka tekuæe godine za prethodnu kalendarskugodinu.

8. OPÆE MJERE ZA GOSPODARENJE OTPADOM,OPASNIM OTPADOM I POSEBNIMKATEGORIJAMA OTPADA

Opæe mjere gospodarenja otpadom

� osigurati redovito prikupljanje miješanogkomunalnog otpada i biorazgradivog komunalnogotpada na kuænom pragu,

� osigurati spremnike za prikupljanje miješanogkomunalnog otpada i biorazgradivog komunalnogotpada na kuænom pragu,

� osigurati odvojeno prikupljanje stakla, papira iplastike na kuænom pragu,

� osigurati spremnike ili vreæice za prikupljanjestakla, papira i plastike na kuænom pragu,

� uspostaviti sustav naplate odvoza i zbrinjavanjaotpada po proizvedenoj kolièini otpada ukuæanstvima (po volumenu ili masi),

� osigurati odvojeno prikupljanje otpadnog papira,kartona, tetrapaka, plastike i stakla uspostavom 17zelenih otoka na lokacijama navedenim u ovomPlanu,

� ishoditi potrebnu dokumentaciju za izgradnjurecikla�nih dvorišta i njihove dozvole za rad,

� osigurati mobilno recikla�no dvorište teobavijestiti stanovništvo o rasporedu njegovogdolaska u pojedine dijelove Grada,

� sklopiti Ugovor s udrugom Reto Centar prijateljinade o uspostavi centra za ponovnu uporabu,

� ishoditi svu potrebnu dokumentaciju i dozvole zarad za kompostanu,

� ishoditi svu potrebnu dokumentaciju i dozvole zarad za recikla�no dvorište graðevnog otpada,

� sanirati sva divlja odlagališta,

� miješani komunalni otpad odvoziti na odlagališteKarepovac do izgradnje �upanijskog centra zagospodarenje otpadom,

� osigurati dovoljan broj komunalnih redara koji æeobavljati poslove iz podruèja gospodarenjaotpadom.

Opæe mjere gospodarenja opasnim otpadom iproblematiènim tvarima iz komunalnog otpada

� osigurati odvojeno prikupljanje opasnog otpada iproblematiènih tvari iz komunalnog otpada putemrecikla�nih dvorišta i mobilnog recikla�nogdvorišta,

� u sklopu zdravstvenih ustanova i ljekarni osiguratispremnike za odvojeno prikupljanje starihlijekova,

� u sklopu trgovina osigurati spremnike zaodvojeno prikupljanje starih baterija,


� prikupljeni opasni otpad i problematiène tvaripredati ovlaštenim pravnim osobama nazbrinjavanje.

Opæe mjere gospodarenja posebnim kategorijamaotpada

� osigurati odvojeno sakupljanje posebnihkategorija otpada i to: biootpada, otpadnogtekstila i obuæe, otpadne ambala�e, otpadnihguma, otpadnih ulja, otpadnih baterija iakumulatora, otpadnih elektronièkih i elektriènihureðaja i opreme, u sklopu recikla�nih dvorišta imobilnog recikla�nog dvorišta,

� osigurati sakupljanje graðevnog otpada u sklopurecikla�nog dvorišta za graðevni otpad,

� prikupljeni otpad predati ovlaštenim pravnimosobama na zbrinjavanje.

9. MJERE PRIKUPLJANJA MIJEŠANOGKOMUNALNOG OTPADA I BIORAZGRADIVOGKOMUNALNOG OTPADA

Mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada ibiorazgradivog komunalnog otpada

� osigurati redovito prikupljanje miješanogkomunalnog otpada i biorazgradivog komunalnogotpada na kuænom pragu,

� osigurati dovoljan broj spremnika za prikupljanjemiješanog komunalnog otpada i biorazgradivogkomunalnog otpada na kuænom pragu,

� uspostaviti kompostanu u kojoj æe se sakupljenibiorazgradivi komunalni otpad kompostirati,

� poticati stanovništvo na kuæno kompostiranje,

� osigurati kuæne kompostere domaèinstvima kojiiska�u interes za takvu vrstu zbrinjavanjabiorazgradivog otpada.

U Tablici 15. navedene su vrste otpada koje su najzastup-ljenije u komunalnom otpadu naèini njihovog odvojenog sakup-ljanjem, te moguæa oporaba kojom bi se omoguæila njihovaponovna uporaba.

Tablica 15. Pregled moguæih mjera odvojenog sakupljanja ioporabe miješanog komunalnog otpada

Vrsta otpadaNaèin odvojenog

sakupljanjaMoguæa oporaba

papir i kartonspremnici/vreæe za

odvojeno prikupljanjena kuænom pragu,

zeleni otoci,recikla�na dvorišta

recikliranje

staklo recikliranje

metal recikliranje

plastika recikliranje

biootpadspremnici za biootpad,

recikla�na dvorišta

kuæno kompos-tiranje, komposti-ranje u gradskoj

kompostani

10. MJERE ODVOJENOG PRIKUPLJANJAOTPADNOG PAPIRA, METALA, STAKLA IPLASTIKE TE KRUPNOG (GLOMAZNOG)KOMUNALNOG OTPADA

Grad Kaštela s ciljem kvalitativnog unaprijeðenja sustavaodvojenog sakupljanja otpada i primarne recikla�e predviða slje-deæe:

� osigurati prikupljanje otpadnog stakla, papira iplastike na kuænom pragu putem spremnika ilivreæica,

� postaviti ukupno 17 zelenih otoka na kojima æe seprikupljati papir, karton, tetrapak, plastika i staklona lokacije navedene u Planu,

� osigurati pravovremeno pra�njenje spremnika zaodvojeno prikupljanje otpadnog papira, stakla,plastike i tekstila,

� osigurati spremnike za prikupljanje metala usklopu recikla�nih dvorišta i mobilnogrecikla�nog dvorišta,

� zadr�ati postojeæi naèin sakupljanja glomaznogotpada putem kontejnera na zahtjev graðana,

� osigurati moguænost odlaganja glomaznog otpadau sklopu recikla�nog dvorišta i mobilnogrecikla�nog dvorišta,

� osigurati moguænost donošenja glomaznog otpadakoji se manjim popravcima mo�e dovesti uispravno stanje u centar za ponovnu uporabu.

11. POPIS PROJEKATA VA�NIH ZA PROVEDBUPLANA

Kako bi se osiguralo gospodarenje otpadom predviðen ovimPlanom potrebno je provesti sljedeæe:

� provesti izobrazno-informativne aktivnosti vezaneuz odr�ivo gospodarenje otpadom s ciljemupoznavanja graðana s va�nošæu provoðenjatakvih aktivnosti putem javnih tribina, specijalnihpriloga putem medija (lokalna televizija, radio,novine i sl.), informativnih letaka i dr.,

� osigurati odvojeno prikupljanje miješanog ibiorazgradivog komunalnog otpada na kuænompragu putem spremnika, vreæica i kuænihkompostera,

� osigurati odvojeno prikupljanje papira, plastike istakla putem spremnika ili vreæica na kuænompragu,

� realizirati odvojeno prikupljanje papira, plastike,stakla i tetrapaka uspostavom 17 zelenih otoka,

� realizirati uspostavu recikla�nih dvorišta zaodvojeno prikupljanje što razlièitijih vrsta otpada(papira, plastike, stakla, metala, tekstila,biootpada, glomaznog otpada, problematiènogotpada): izraditi projektnu dokumentaciju,opremiti dvorišta razlièitim spremnicima ovisno ovrsti otpada,

� osigurati odvojeno prikupljanje biootpada teuspostaviti kompostanu u kojoj bi se odsakupljenog biootpada proizvodio kompost,

� osigurati odvojeno prikupljanje graðevnog otpadauspostavom recikla�nog dvorišta za graðevniotpad,

� provesti sanaciju divljih odlagališta otpada.

12. ORGANIZACIJSKI ASPEKTI, IZVORI I VISINAFINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA PROVEDBUMJERA GOSPODARENJA OTPADOM

Èlankom 23. Zakona o odr�ivom gospodarenju otpadom(„Narodne novine“ broj 94/13 i 73/17) jedinica lokalne samo-uprave du�na je na svom podruèju osigurati uvjete i provedbupropisanih mjera gospodarenja otpadom. Više jedinica lokalnesamouprave mogu sporazumno osigurati zajednièku provedbumjera gospodarenja otpadom.

Prema Zakonu o zaštiti okoliša sredstva za financiranjezaštite okoliša osiguravaju se iz dr�avnog proraèuna, proraèunajedinica lokalne samouprave i uprave, kredita, sredstava meðu-narodne pomoæi, doprinosima i naknadama itd. Procjena potreb-nih ulaganja u gospodarenje otpadom dana je u Tablici 16.


Za provedbu mjera gospodarenja otpadom Grad Kaštela imana raspolaganju sljedeæe izvore financiranja:

� dr�avni proraèun,

� �upanijski proraèun,

� gradski proraèun,

� Fond za zaštitu okoliša i energetsku uèinkovitost,

� komunalne naknade,

� donacije,

� fondovi EU,

� prihodi od prodaje odvojeno prikupljenihsirovina.

Uslugu sakupljanja, odvoza i deponiranja otpada, tj. naplatatroškova gospodarenja otpadom na podruèju grada Kaštela odvijase putem cijene komunalne usluge i komunalne naknade kojuplaæaju svi graðani te poslovni i proizvodni subjekti sukladnoZakonu o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ br.26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 144/12, 94/13,

153/13 i 147/14). Postupak naplate odreðuje koncesionar kojiobavlja komunalne usluge uz prethodnu suglasnost Gradskogvijeæa Grada Kaštela.

Sukladno Strategiji gospodarenja otpadom s obzirom nadanašnje relativno niske cijena usluga u djelatnostima gospo-darenja otpadom nu�no je planirati njihov stalni i postupni rast dovisine pokrivanja stvarnih troškova, vodeæi raèuna da je iznoscijena u meðuzavisnosti s kolièinama i opasnim svojstvima ot-pada prema naèelu „oneèišæivaè plaæa“, po kolièini proizvedenogotpada.

13. ROKOVI I NOSITELJI IZVRŠENJE PLANA

Plan gospodarenja otpadom Grada Kaštela donosi se zarazdoblje od 2018. do 2023. godine.

Rokovi izvršenja Plana prikazani su u Tablici 17. Nositeljizvršenja navedenih aktivnosti je Grad Kaštela u suradnji s komu-nalnom tvrtkom i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku uèin-kovitost.


Vrsta ulaganja Iznos ulaganja (kn) Izvor financiranja

Izobrazno-informativne aktivnosti 1.500.000,00 Proraèun Grada Kaštela, FZOEU

Nabava spremnika za miješani komunalni otpad 4.500.000,00 Proraèun Grada Kaštela, FZOEU

Nabava spremnika i kompostera za biorazgradivikomunalni otpad (13 000 komada po vrsti) 1.500.000,00 Proraèun Grada Kaštela, FZOEU

Nabava spremnika za odvojeno prikupljeni otpad(papir, plastika)(13 000 komada po vrsti)

6.000.000,00 Proraèun Grada Kaštela, FZOEU

Realizacija zelenih otoka (17 kom) 400.000,00 Proraèun Grada Kaštela, FZOEU

Recikla�no dvorište (1 kom) 3.000.000,00 Proraèun Grada Kaštela, FZOEU

Mobilno recikla�no dvorište (1 kom) 2.000.000,00 Proraèun Grada Kaštela, FZOEU

Recikla�no dvorište za graðevni otpad 500.000,00 Proraèun Grada Kaštela, FZOEU

Kompostana 2.500.000,00 Proraèun Grada Kaštela, FZOEU

Sanacija divljih odlagališta 500.000,00 Proraèun Grada Kaštela, FZOEU

UKUPNO 22.400,000,00

Tablica 16. Procjena ukupno potrebnih ulaganja u gospodarenje otpadom na podruèju Grada Kaštelaza razdoblje od 2018. do 2023. godine

AktivnostGodina

2018. 2019. 2020. 2021. 2022.

Izobrazno-informativne aktivnosti x x x x x

Uspostava odvojenog prikupljanja biootpada nakuænom pragu x x

Uspostava odvojenog prikupljanja papira iplastike na kuænom pragu x x

Nabava spremnika za odvojeno prikupljanjeotpada na kuænom pragu (miješani,biorazgradivi, papir, plastika13 000 po vrsti otpada)

x x

Realizacija zelenih otoka (17 kom.) x x

Uspostava recikla�nog dvorišta u Kaštel Gomilici x x

Uspostava mobilnog recikla�nog dvorišta x x

n0Uspostava kompostane x x

Uspostava recikla�nog dvorišta za graðevniotpad x

Sanacija divljih odlagališta x x x x x

Tablica 17. Rokovi za izvršenje pojedinih mjera gospodarenja otpadom

14. LITERATURA I POPIS PROPISA

1. Zakon o zaštiti okoliša („Narodne novine“ broj80/13, 78/15 i 12/18)

2. Zakon o odr�ivom gospodarenju otpadom(„Narodne novine“ broj 94/13 i 73/17)

3. Strategija gospodarenja otpadom RepublikeHrvatske („Narodne novine“ broj 130/05)

4. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskojza razdoblje 2017. - 2022. godine („Narodnenovine“ broj 03/17)

5. Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom(„Narodne novine“ broj 50/17)

6. Pravilnik o katalogu otpada („Narodne novine“broj 90/15)

7. Pravilnik o gospodarenju otpadom („Narodnenovine“ broj 117/17)

8. Pravilnik o ambala�i i otpadnoj ambala�i(„Narodne novine“ broj 88/15, 78/16 i 116/17)

9. Naputak o glomaznom otpadu („Narodne novine“broj 79/15)

10.Pravilnik o gospodarenju otpadnim tekstilom iotpadnom obuæom („Narodne novine“ broj 99/15)

11.Pravilnik o graðevnom otpadu i otpadu koji sadr�iazbest („Narodne novine“ broj 69/16)

12.Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama(„Narodne novine“ broj 113/16)

13.Pravilnik o baterijama i akumulatorima i otpadnimbaterijama i akumulatorima(„Narodne novine“ broj 111/15)

14.Pravilnik o gospodarenju otpadnom elektriènom ielektronièkom opremom („Narodne novine“ broj42/14, 48/14, 107/14 i 139/14)

15.Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima(„Narodne novine“ broj 124/06, 121/08, 31/09,156/09, 91/11, 45/12 i 86/13)

16.Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima(„Narodne novine“ broj 112/15 i 90/16)

17.Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom(„Narodne novine“ broj 50/15)

18.Pravilnik o naèinima i uvjetima odlaganja otpada,kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada(„Narodne novine“ broj 114/15)

19.Pravilnik o nusproizvodima i ukidanju statusaotpada („Narodne novine“ broj 117/14)

20.Pravilnik o termièkoj obradi otpada („Narodnenovine“ broj 75/16)

21.Pravilnik o gospodarenju muljem iz ureðaja zaproèišæavanje otpadnih voda kada se mulj koristi upoljoprivredi („Narodne novine“ broj 38/08)

22.Pravilnik o gospodarenju otpadom od istra�ivanja ieksploatacije mineralnih sirovina („Narodnenovine“ broj 128/08)

23.Zakon o komunalnom gospodarstvu („Narodnenovine“ br. 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09,79/09, 49/11, 144/12, 94/13, 153/13, 47/14 i 36/15)

24.Plan gospodarenja otpadom Grada Kaštela zarazdoblje od 2008. do 2016. („Slu�beni glasnikGrada Kaštela“ br. 03/09)

25.Odluka o komunalnom redu („Slu�beni glasnikGrada Kaštela“ br. 12/11)

15. PRILOZI

1. Popis ovlaštenih sakupljaèa na podruèju RH iSplitsko-dalmatinske �upanije


Rb. Naziv tvrtke Mjesto i adresa Vrsta otpada

Ambala�ni otpad

1 BA-COM d.o.o.Imotska 2, 21 311

StobreèOtpadna ambala�a u sustavu i izvan sustava povratne naknade

(plastika, staklo i metal)

2DRAVA

INTERNATIONALd.o.o.

Stjepana Radiæa 15,31 000 Osijek

Primarna ambala�a od polimernih materijala – PE folija

3 FLORA VTC d.o.o.Vukovarska cesta 5,

33 000 ViroviticaOtpadna ambala�a u sustavu i izvan sustava povratne naknade


4 JOLLY-JBS d.o.o.Kralja Tomislava 2,

22 320 DrnišOtpadna ambala�a u sustavu i izvan sustava povratne naknade


5ODLAGALIŠTE

SIROVINA d.o.o.Ive Duèiæa 6,23 000 Zadar

Otpadna ambala�a u sustavu i izvan sustava povratne naknade(plastika, staklo i metal)

1. papirna i kartonska, višeslojna otpadna ambala�a2. skupna (sekundarna) i transportna (tercijarna) otpadna ambala�a od

drveta, tekstila i ostalih ambala�nih materijala

6 UNIJA NOVA d.o.o.Radnièka cesta 22/II,

10 000 ZagrebOtpadna ambala�a u sustavu i izvan sustava povratne naknade


7DS SMITH UNIJA

PAPIR CROATIA d.o.o.Lastovska 5,

10 000 Zagreb




8 ÈISTOÆA d.o.o.Ognjena Price 13,42 000 Vara�din


Prilog 1. Popis ovlaštenih sakupljaèa otpada na podruèju RH i Splitsko-dalmatinske �upanije


10EKO-FLOR PLUS

d.o.o.Pavleka Miškine 63,

42 000 Vara�din



11 SIROVINA d.o.o.Ulica 29. rujna 2,

Bjelovar



Otpadne gume

1 GUMIIMPEX-GRP d.d.Pavleka Miškine 64 c, 42

000 Vara�dinsve vrste otpadnih guma

2 C.I.O.S.Josipa Lonèara 15,

10 000 Zagrebsve vrste otpadnih guma

Otpadna maziva ulja

1 AEKS d.o.o.Omladinska 45,

10 310 Ivaniæ Gradotpadna maziva ulja

2 C.I.A.K. d.o.o.Josipa Lonèara 3/1,

10 000 Zagrebotpadna maziva ulja

3 CIAN d.o.o.Vara�dinska 51,

21 000 Splitotpadna maziva ulja

4 DEZINSEKCIJA d.o.o.Brajšina 13,

51 000 Rijekaotpadna maziva ulja

5 FLORA VTC d.o.o.Vukovarska 5,

33 000 Viroviticaotpadna maziva ulja

6 IND-EKO d.o.o.Korzo 40,

51 000 Rijekaotpadna maziva ulja

7KEMIS-TERMOCLEAN

d.o.o.Sudišæak 3,


8 INA MAZIVA d.o.o.Radnièka cesta 175,


9 MC ÈIŠÆENJE d.o.o.Obrtnièka 17,

44 000 Sisakotpadna maziva ulja

10 METIS d.d.Kukuljanovo 414,

51 227 Kukuljanovootpadna maziva ulja

11 MI-VI MAZIVA d.o.o.Vara�dinska cesta 29, 10

360 Sesveteotpadna maziva ulja

12 NACIONAL d.o.o.Ljudevita Gaja 10,

43 000 Bjelovarotpadna maziva ulja

13ODLAGALIŠTE

SIROVINA d.o.o.Ive Dulèiæa 6,

23 000 Zadarotpadna maziva ulja

14 UNIVERZAL d.o.o.Cehovska 10,

42 000 Vara�dinotpadna maziva ulja

15 VAL-INT d.o.o.Zastavnice 25 c,

10 025 Hrvatski Leskovacotpadna maziva ulja

16ZAGREBPETROL

d.o.o.Èrnomerec 175 a,


17 2E d.o.o.Adolfa Wisserta 3/a,

42 000 Vara�dinotpadna maziva ulja

Otpadna jestiva ulja

1 IND-EKO d.o.o.Korzo 40,

51 000 Rijekaotpadna jestiva ulja


42 000 Vara�dinotpadna jestiva ulja

3 VITREX d.o.o.Zbor narodne garde 3, 33

000 Viroviticaotpadna jestiva ulja


IZDAVAÈ: Grad Kaštela - Ureðuje Struèna slu�ba Upravnog odjela za poslove Gradonaèelnika i Gradskog vijeæa Grada Kaštela,Kaštel-Suæurac, Braæe Radiæ 1, Tel: 021/224-675, Fax: 021/224-201

Izlazi po potrebi - IBAN: HR5223 3000 3181 8100 004 - Tisak: “Adria Screen” - K.Stari, tel: 230-579

Otpadne baterije i akumulatori

1 C.I.A.K. d.o.o.Josipa Lonèara 3/1,

10 000 Zagrebotpadne baterije i akumulatori


33 000 Viroviticaotpadne baterije i akumulatori

3 FRIŠ d.o.o.Koprivnièka 43,

48 260 Kri�evciotpadne baterije i akumulatori

4 METIS d.d.Kukuljanovo 414,

51 227 Kukuljanovootpadne baterije i akumulatori

5ODLAGALIŠTE

SIROVINA d.o.o.Ive Dulèiæa 6,

23 000 Zadarotpadne baterije i akumulatori

6 STR-AKUMULATORBasarièekova 43,

48 350 Ðurðevacotpadne baterije i akumulatori


42 000 Vara�dinotpadne baterije i akumulatori

EE otpad


33 000 Virovitica1. do 10. kategorija EE otpada

sadraj - kaštelakastela.hr/wp-content/uploads/2018/01/ka_05_18.pdf1. uvod grad kaštela je usvojio...

Documents