s. gluščević - antička luka u zatonu
TRANSCRIPT
-
7/25/2019 S. Gluevi - Antika luka u Zatonu
1/20
-
7/25/2019 S. Gluevi - Antika luka u Zatonu
2/20
ILUSTRACI.]AA NASLOVNICIILLUSTRATIONNTHEFRONT AGE
Pogled
a
diobroda
View
on he
part
ftheboat3
ILUSTRACUAA POLED]NI/LLUSTRATIONNTHEBACK AGF
Pogled
abalastniamen
View
on heba
ast tones
-
7/25/2019 S. Gluevi - Antika luka u Zatonu
3/20
Anheolo5ki
vuzej
ndnn
Od.;e[
n
podrvronsku
nheoloqiJu
AnchAEoloqicn[
MUSEUM
ndnn
Depnnrrvrerur
[
urudenwnrER
Rchneoloqy
Drugo
zdanje
{t
3
-
7/25/2019 S. Gluevi - Antika luka u Zatonu
4/20
NakladnikPublisher
Arheoloiki
muzejZadar Archaeological
museum
Zadar
ZanakladnikaFor he
publisher
SmiljanGluiievi(
Urednik/
ditor
SmiljanGluiievit
Fotografije Photos
Smiljan
Gluifevi(
-
Zdenko Brusi(
CrteLi Drawing
lvan eondid
Lektor ahrvatskijezikProofreaderor Croatian
JagodaGluiievi(
Prijevod aengleskijezik
Translation
nto
English
BarbaraSmith-Demo
Grafiika
riprema
Typesetting
nd ayout
Grafodromd.o.o.
Zadar
Grafitko
ureclenjeorica Design f the
cover
Grafodrom
d.o.o.
Zadar
Tisak Printed y
Grafodromd.o.o.Zadar
Zadar
Rujan 01 .
Nakladalssued
400
lsBN978-9537484-1 -s
f::=\
.l
f
ila{?l./
i\
l-, qtl
i,A)
t
ftl.....--:l..ii
t
4
-
7/25/2019 S. Gluevi - Antika luka u Zatonu
5/20
Svriljnn
[u5eevi6
ANrieknukn
U ZnToNU
ArucierurnnbouR
il
ZnroN
rlf
-
5
-
7/25/2019 S. Gluevi - Antika luka u Zatonu
6/20
Nina
kamenom
koji
je
upravo
open sea
was considerably
hortened,
s
Nedaleko
mjesta
Zaton,
Petnaestak
km
od
Zadra
a tu Kremenjata
alazila
eu
antiiko
doba
luka.Egzistirala
e
kao luka
obliZnjeg
ina
koji
e
najprije
io
iburnsko
naselje
BATOV|C,
968),
a onda
i rimski
municipij
Aenona
sUlC,
1968;
LAKOVAC,
1999). ukae nastala ko2,5km daleko d
naselja
er je
Nin, nekada
kao
i danas,
smjeiten
u
plitkoj
laguni
s
vrlo lo5im
maritimnim
vjetima.
z o,
naovaj
e
naiin
bitno
skraien
put
sto
e
vodiooko
otoka
Vira
kojije
u antici
bio spojen
kopnom.
jeruje
se
kako
e
najveii broj
graclevina
ntitkog
Sl.1-
Pogled
a
ukobranzzraka
Fig.
1 Air
view
of thebteakwater
preko
zatonske
uke
dovoZen
z kame-
noloma
sa
zadarskih
otoka
(ILAKOVAC,
1997).
Luka
je
otkrivena
60-tih
godina'
Tada
e
snimljen
vi5eod
'150m
dugaiak
fukobran
(Sl.
1) za koji
se
na osnovi
sadainjeg
zgleda
misli a
e
raden
d naba-
canog
kamena
to
je
s obzirom
na znaiaj
luke
tesko
vjerovati.
Dijelom
uslijed
spuitanje
stoine
obaleJadrana
dijelom
zbog
uruSavanja
staci e
danas
alaze
-
4,5
m ispodmorske ovr5ine. n e trebao
brodove
u luci Stititiod
svih
vjetrova
oji su
dolazili
a
zapada
lijugozapada.
a
kopnu
Not far
from
the
village
of Zaton,
some ifteen
kilometers
romZadar,
harbor
once existed n
the
Roman
period
at
Kremenjata ape.
t served
s he
harbor
or
nearby
Nin,which irst
wasa
native
Libur-
nian settlement
BATOUC
968), nd
then
becamehe Romanmunicipium f Aenona
(sulC
1968;
LAKovAc
999).The
arborwas
constructed bout
2.5
km from the
settle-
ment,because oth
in the
past
and
today
Nin
wasand s ocated
n
a
shallow
agoon
with very
poor
conditions
or maritime
access.
lso, n this
way,
he route
to the
fromNinonehad o sail
round
he sland
f
Mr,which n antiquity
wasstilljoined
o
the
mainland.
t is
hought
hat he
mostof
the
structuresof RomanNin were built from
stone hat
was
brought
o the
harborat
Zaton rom
quarries
n the
islands
f the
Zadar rchipelago
l
LAKOV
C, 997).
The harbor
was discovered
n the
1960s. t that
point,
a
breakwater
ore
han
150metersongwas
photographed
fi9.
1),
whichon he basis f
ts
present
ppearance
is consideredo have
been
built of
piled
stones,
lthough his
is unlikely
iven
he
importancef heharbor. artly ecausehe
eastern oastof
the
Adriatic
s
gradually
sinking, nd
partly
because
f decay,
he
remains re ocated oday
at
a depthof
2 to
-
7/25/2019 S. Gluevi - Antika luka u Zatonu
7/20
uz lukobran
u
postojale
radevine
iji
se
ostacidanas
ide
u moru
tik
uzmore
na
tu
Kremenjaia,
l i
tristotinjak
etara
stoino
u sklopu
anaSnjeg
.N.
Zaton.
Otito
se adi
o
razliiit im ristani5nim
reclajima
dnosno
privremenim
kladi5tima dje
se
pregle-
davalaodlagala
rist igla
oba.
Brodovi
oji
su
pristizali
luku
bili
su
razliiit i
ipovi
imskih
rgovatkih
rodova
(navis
neraria).
jihovo
risustvo
otvrtluju
nalazi
ankog
brontanog
ima
specifiinih
zakovica
ojima
u rimski
brodovi
oblagali
donje
dijelove
rupa
da
bi se
5titili
od
morskih
rganizama.
4.5
meters
elow
he surface
f the
sea. he
breakwater
as
ntended
o
protect
oats
n
the
harbor
rom
western
nd
southwestern
winds.
Related
tructures
xisted
on land
adjacent
o
the
breakwater,
hose
emains
canbe seen odayunderwater nd by the
sea
on
Kremenjata
ape,
but
also some
three
hundred
meters
o
the
east n
the
TouristVillage
omplex
t
Zaton.These
ere
evidently
various
port
installations
r
temporary
warehouses
here
goods
were
inspected
nd
stored.
The
ships hat
arrived
n
harbor
represented
various
types
of Roman
merchant
essels
navis
oneraria).
heir
presence
s
confirmed
by
finds
of
thin
bronze
heeting
nd
specific
ypes
of rivets
used
o
plate
he lower
parts
of the
hull
of
Roman
hips
o
protect
hem rom
marine
organisms.
The
most mportant
inds
are he
remains
f
three
essels
hose
onstruction
differs rom standardRoman hipbuilding
techniques.
he
first
two
shipswere
built
without
the
use of
metal
nai ls.
Ship 1
(BRUSIC
968)
nlyhad
a ew
preserved
ibs,
SI.2-Pogled a rebra
oplatu
broda
2
Fig.
-
View n
the ibs
and
planking
lpak najznaiajni j i
su
nalazi
ostatci
tri
plovila
iija konstrukcija
dudara
od
rimske
rodogra(levne
ehnike.
aime
rva
sudvabroda
adena
ez
upotrebe
metalnih
iavala. rod1
(BRUSIC,
968)
mao
e
samo
nekoliko,
brod
2 iak27
satuvanih
ebara
(Sl.
).Specifidnost
vih
plovila
e
u naiinu
spajanjadasakaoplate koje su najprije
vezane onopom
pletenim
d neke
iljke,
zatim
e
isti
iksiran
rvenim
epovima
Sl.
3-q.
t'
-
7/25/2019 S. Gluevi - Antika luka u Zatonu
8/20
Antiiki
pisci
pominju
pecifiianip
histarskih liburnskih rodova ao naiin
njihove
gradnje.
akoMarkoPakuvije
240.
130.
od.
pr.
Kr.) aZe ako
.
Kasnije
ompej
Fest 2.
st.
n. Kr.,
koriste(i
podatke
Verija
Flaka,
gramatitara koji
je
podutavao unuke
rimskog
cara
Augusta
kaZe:
(KR|ZMAN,
979,
201-
204).
Kako su
i
dva
spomenuta
lovila,
ao
treie
nadeno
nedavno
(Sl.
),
adena pravo
a
taj
naiin,
bilo
e
moguie
povezatih s
podacima
izizvora.
lzvori
govore
da su
Liburni,
arod
oji
Sl.5
Pogled a dio rebara oplate
broda
Fig.
-
View n the
port
of
tibsand
planking
oftheboat
3
ii,4
-
Detolji
spajonjadosako
oplote
Fig.4
-
Detail on
the way
he
planking
s
oined
while
ship
2had27
(fig.
).A specific
eature
of these esselss he manner f oining he
planks
of the
hull,which
were irst
sewn
with rope made rom certain
plants,
nd
then ixedwithwooden
lugs
fig.3-4).
Classical
writers
mentioned
a
specific
type
of Histrian
and
Liburnian
hip, s
well
as he
manner f construc-
tion.
Marcus
acuvius
220
-
130 BC)
noted?nd
no
carpentry pegs hold
together
he
hull of the
boat,
ather
t is
sewn
with
linen
and broom
cords .
Later
n the
2nd century
BC,
ompeius
estus,tiliz-
ing
data
from Verrius
Flaccus,he
grammarian
who taught he
grandchil-
dren of
the Roman
emperorAugustus, oted:
Serilia,
according
to
Verrius.
s
he term
or the
lstrian and
Liburnian
vessels
that are
put
together
with
linen and
broom
ropes
(KRIZMAN
1979,201-204).
s he two
vessels,long
with a
third
recently
iscovered
fig.
6),
je
nastavao
elik io
hrvatskebale d
rijeke
Ra5e Arsia lumen)u lstri do rijekeKrke
(Titium
lumen)
odSibenika
1. isu(lje(u
pr.
Kr. imali
prevlast
(talasokraciju)
a
wereconstructedn
ust
hismanner,
t was
possibleo tie them to the data rom the
sources.
Historical ources
note that the
. -
Liburni,
people
who
nhabited arge
art
- t
-
8
SI.
-
Shema
pajanjaoplate,kobilice
rebara
Fig.3
-
Detoil
on the way he
planking
s
oined
Jadranskom
oru.
-
7/25/2019 S. Gluevi - Antika luka u Zatonu
9/20
SI.6 Pramtani
usadnici
a
dvostruki
orbot
Fig.6
Bowbed
or
double
most
Kadasu
734.
god.
pr.
Kr.
u srazu
s Grcima
(Korintanima)
zgubili
pomorsku
itku
kod
otoka
Krfa
potinje,
uvjetno
reieno,
slabljenje
jihovepomorske
ile.
Unatof
svemu
orijentacija
iburna
na more
njihova
pomorska
jeitina
dalje
su neupitni.Njihovobrodovlje posadu
zbog
toga
koriste
obje
sukobljene
trane
u
graCfanskom
atu
izmedu
Julija
Cezara
GnejaPompeja,
ojega
eznaiajne
epizode
odigravaju
a
Jadranu.
Spomenutih
7 rebara
od
broda
2,
unutraSnja
vanjska
oplata,
usadnik
za
dvostruki
arbol
(Sl.
6) i
dijelovi
opreme
broda
(koloturi,
zatezaii
za
jedra)
(Sl.
7)
omoguiili
su
idejnu
rekonstrukciju
og
plovila Sl.
8), koja
uslijed
pak
oskudnih
ostataka
gornjem
dijelu
moZe
arirati.
Na
lukobranu
e nalazi
nekoliko
gomila
ovalnog
balastnog
amena
oji ne
potjete
s naiih
prostora,
koji
su
brodovi
krcalikada
su
bili
prazni
da
bi
osigurali
potrebnu
stabilnost
Sl.
9).
Krajem
70-tih
godina
apoiela
u
viSegodiSnjaodmorska
istraZivanja
1979.-1978.)
BRUStC,
980;
GLUSCEVIC,984) stotne traneukobrana
gdje
se
nalazila
perativna
bala,
akle
dje
sevriio
iskrcaj
ukrcaj
azliiitih
ereta
koji
su
brodovima
ristizali
luku.
SI.7
-
Koloturi
zatezaii
za
edra
Fig,7
-
Pulleys
nd
clewJines
of
the
Croatian
oast rom
the Raia
River
(Arsia
lumen)
in lstria
to
the Krka
River
(Titium
lumen)
near
Sibenik
n
the
1st
millennium
C,
njoyed
aval
upremacy
n
the
Adriatic
sea
(thalassocracy).
hen
they
lost
a
naval
battle
n 735
BC against
he
GreeksCorinthians)y the islandof Corfu,
this
marked
he
beginnings
f
the
decline
f
their
maritime power.
Nonetheless,
he
orientation
f the Liburnians
o
the sea
and
their
maritime
kills emained
nquestion-
able.
Their
ships
and
crews
were
used
by
both
sides
n
the
civilwars
between
ulius
Caesar
and
Gnaeus
pompey,
significant
episodes
f which
ook
place
n
heAdriatic.
The
mentioned
7 ibsofship2, he
interior
nd
exterior
lanking,
he
insertion
for
he
double
mast
fig.
),and
parts
f ship
equipment
(block
and
tackle
sets
and
pulleys)
fi1.
7)
have
enabled
a
possible
reconstruction
f this
vessel
fig.
8), which
might
well
vary
given
he
scarce
emains
from
he
upper
ection.
Systematic
nderwater
xcavations
began
at the
end
ofthe
1970s
1979-1987\
(BRUStc 980;GLUSeEMC984)on the
eastern
side
of
the breakwater
where
the
active
part
of
the harbor
was
ocated,
where
tt
9
-
7/25/2019 S. Gluevi - Antika luka u Zatonu
10/20
Sl.8- dejna konstrukcija roda2 s dvostrukimarbolom
Fig.8
Designingeconstructionf theship2 with doublemast
Sl.9
Bolastno amenje
Fig.s_Baraststones
roading and
unroadingof the
various
lstrazivanjima
e
nadenaogromna
cargoes rought
yshipsook
place'
everal
koriiina
razrititogmaterijara,
rvenstveno
piles
f oval
ballast
tones ere oundat he
keramiikog,
oja,osimo vremenu
ovori
o
breakwater hat do not come from this
provenijenciji
rodova ojisuu nju
pristizali.
region'
which
hadbeen
oaded
nto
empty
Tako
nalazimo
materijalije
podrijetlo
alja
ships o
provide
he
necessary
tability
fig'
traiiti u MalojAziji,ne Bliskomstoku, jever- 9)'
noj
Africi, jevernoj
taliji li Grikoj
tbriusrc,
An
enormous
quantity
of diverse
1999).
sL
10.)
materia|,
rimari|y
ottery,
was discovered
fa
j
the excavations,
ellinEus
not merely
T
-
1 0
-
7/25/2019 S. Gluevi - Antika luka u Zatonu
11/20
Sl.
10-Keromitko
osuile
z stotnomediteranskih
adionica
Fig. 0- CeromicwareromEastern editerraneanorkshops
Mada
u mnogo manjem
obimu
na5lo e dosta taklenog aterijala
ojise
u velikojmjerimoie
povezati
astaklarskim
radionicama u
Siriji il i Aleksandriji
(GLUSCEVIC,
986;
991;1994
199s).
st.
1 )
Sl. 1-Stakleno
osude
z mediteranskih
adionica
Fig. 11 Glosswarerom Mediterronean
workshops
about
he
chronology,
ut also he
prove-
nience
f the
ships hat docked here. he
origins
of the
discovered aterial
an be
soughtn
Asia
Minor,heNear
East, orthern
Africa, orthern
taly,and
Greece
BRUSIC
1999\.
Although n
signif icant ly
maller
amounts,
onsiderable
lass
material
was
found,
which
o a
great
xtent
anbe
elated
to
glass
workshops
n Syria
or
Alexandria
(GLUSCEUC986; eei; 1994-i995).he
finds
also ncluded
rtifacts f bone
various
pins
ndhairpins),etal
clasps,
ins,
oins,
fishhooks),
ndwood
combs),
n
addition
o
pieces
f eather
nd
ope.
{t
1 1
-
7/25/2019 S. Gluevi - Antika luka u Zatonu
12/20
Bilo
e
i
nalaza
d kosti
(igle
ukosnice),
metala
spone,
gle,
novac,
dice),
rvenog
(ieSljevi)
li komada
oZe
konopa.
SL
2.)
Nastavak
straZivanja
slijedio
e
2002.
god.
Ono
se, kako
u metodoloskom
smislu
ako i
u
pogledu
dokumentacije,
bitno razlikuju
od onih
raelenih80-tih
godina.
Precizno
radena
stratigrafska
istraZivanja
Sl.
12
-
SLOJEVI)
z
angaiman
ve(eg
broja azliiit ih
trutnjaka,
ei
sada
u
dalamnogo
bolju
sveobuhvatniju
liku
o
Zivotu
ove luke
kao
i njenom
preciznijem
kronoloSkom
predjeljenju.
psolutna
u
novost
uzeti
podaci
koji bi
u konainici
trebali
biti osnova
za
izradbu
3D
slike
iitavog nalaziSta
GLUSeEV|C,
002;
2005).
Uzznatnukoliiinu aznovrsnihrheoloikih
artefakataaafeni
u dijelovitreieg
iburn-
skog
plovila
cLUSeEVlC,
00s).
Excavations
ere
continued in
2002.
his
esearch,
oth
n
termsof meth-
odology
nd
also
documentation,
ifferso
a
great
extent
rom
hat n
the eighties.
he
precisely
defined
stratigraphic
nvestiga-
tions
fig.
12
-
strata),
longwith
the input
from a greatnumberof expertsn various
fields,
ave
lreadyesulted
n
a much
better
and
more
extensive
mage
of
the ifeof
this
harbor
swell
asa more
precise
hronologi-
calclassification.
completely
ewelement
involves
ecording
ata
in
preparation
o
make
a
3D
image
of the
entire
site
(GLUseEvlc
002;
2005). tong
with
consid-
erable
quantities
f diverse
rchaeological
artifacts,
he
remains
ere
also
ound
of a
thirdLiburnianesselGLUSeEV|C,005).
Sl. 2- Oznake ulturnih
lojeva
Fig. 2
-
Characteristics
f the cultural
ayers
t'
1 2
-
7/25/2019 S. Gluevi - Antika luka u Zatonu
13/20
Uz
arheoloiki
materijalpa2nja
se
posvetila
ostatcima
Zivotinjskih,
tidjih
i
ribljih
kostiju
kao
i
lju5turama
koljaka
i
puZeva.
sobita
e
pozornost
smjerena
a
analizu
rheobotanitkih
stataka
oji
su
dali
neke
znimne
ezultate.
ako
e
npr.
prviput
unutar arheolo5kihslojeva detektirana
koitica
rotkvice
oja
se
spominje
u
Diosku_
ridesovu
Codexu
z
60.
god.
n. Kr.
Uz
brojne
sjemenke
maslina,
raha,
bresaka,
uku_
mara,
inja,
mokve,
inove
oze
sl.
naila
se
i
pjegava
kukuta,
biljka
iji
je
otrov
morao
popitituvenigrtkifilozof
okrat
akon
Sto
e
osuden
na
smrt
u 4.
st.
pr.
Kr.
Ukupno
e
utvrdeno
7
razliiitih
biljnih
svojti.
Medu
Zivotinjskim
stacima
ajlo
se krupnih
sitnih
preZivada
govedo,ovca,
svinja),
tica
riba
e
mnogo
manje,
brojne
su ljuSture
amenicaostrea
dulis),
agnji
(mytilus
galloprovincialis),
unjki
(arca
noae),
a osobito
bodljikavih
olaka
nurex
brandaris),
nemali
je
broj
ljuitura
i
kopnenih
puieva.
Sve
o
ukazuje
kako
su
mornari
pristigli
ovu
luku
z
svih
krajeva
antifkogsvijeta naliuZivati delicijama
vinu
koje
e
ovaj
kraj
ada,
ao
danas,
udio.
Sistematiian
pristup
istraZivanju
rezultirao
e
nalazima
etiri
cjelovite
mfore
poput
npr.
edne
iju
provenijenciju
raZimo
u Galiji
(danainja
Francuska)Sl.
13),
a
Along
with
he
usual
rchaeological
material,
he
remains
were
also
collected
f
animal,
bird,
and
fish
bones,
as well
as
shellfish
nd
snail
hells.
articular
attention
was paid
to
the
analysis
f
the
archaeo_
botanical
emains,
hich
resulted
n
some
exceptionalinds. For the very first time,
radish
eeds
have
been
detected
within
an
archaeological
tratum,
lthough
adishes
are
mentioned
n
the
Dioscurides
odex
from
60
AD.
n
addition
o numerous
eeds
of
olives,
walnuts,
peaches,
ucumbers,
melons,
igs,grapes,
nd
so
forth,
seeds
of
spotted
emlock
ere
also
ound,
he
plant
producing
he
poison
hat
was
drunk
by
he
famousGreek hilosopher ocratesfterhe
was
condemned
o
death
n
4
BC.
A
total
of
37
different
lant
species
as
confirmed.
The
animal
remains
ncluded
he
bones
of large
and
small
uminantscattle,
sheep,pigs),
much
fewer
bird
and
fish
bones,
nd
numerous
hells
f the
European
flat
oyster
(ostrea
edulis),
blue
mussel
(mytilus
galloprovincialis),
oah,s
ark
mollusc
arca
oae),
nd
especially
he
spiny
dyemurex murex
randaris),
ith
considei-
able
amounts
f
terrestrial
nail
shells.
his
shows
hat
the
sailors
who
arrived
n
this
port
rom
all
over
he
classical
orld
enjoyed
the
local
pecialties
nd
wine
hat
hii
area
has
been
known
or
both
hen
and
now.
The
systematic
pproach
o
the
excavations
esulted
in
the
finds
of four
entire amphorae,
such
as
one
whose
origins
should
be
sought
in
Gall ia
(present
day
France)
(fi9.
:),
and
another
amphora
from
Greece
is
also
interestingfig.lC).
Sl.14 Kretsko
mfora
t . ' 2 . 5 1 .
Fig.
4
-
Creton
amphorae
"
-
2nd
.
zanimljiva
je
i
ona
podrijetlom
iz Grdke
Sl.
14).
Nekoliko
oma-
da koZe
Sl.
15)
s
ostacima
ubova
nije
moguie
51. 3 Galska
mfora
t .
-
z , 5 t .
Fig. 13 Gallic
amphoroe
"
2nd
,
{t
1 3
-
7/25/2019 S. Gluevi - Antika luka u Zatonu
14/20
51.15-OstacikoZe
Fig,15 Leather
emoins
toinijeopredUeliti.
sobito
uvrijedni
alazi
dijelova onopa vitka jerojatno
eke
biljke
povezane
onopiiiem
Sl.
6)
li
pak
u Sirim
okvirima nikatne
letene
oiarice
Sl.
7).
Zapoteto
e
istraiivanje
smjereno
na
probijanje
ukobrana
e
bi
li
se
eventu-
alno utvrdilanjegova
riginalna
truktura.
Veliki amen
na
kojisezasada
ai5lo,
koji
su
prekri l i
obar
dio materijala
govore
uru5ava-
nju kamena
od
kojega
je
luko-
branbio
graclen.
P r e m d a
je
istraZen
tek
neki postotak
areala perativne
obale
moie
se
kazati da
2ivot
luke apoiinje
tprilike redinom
.
st.
n.
Kr.
te da uz
vi5e-manje
sti
ntenzitet
rajedo
kraja3. st. n. Kr.
Za sada
samo
edna,
ali
u
kronoloikom mislu
rlovaZna
litka
djela
(Sl. 8)pomitegranicu uboko 4.st.
Sl. 6
-
Svitak
iljnihvlakana
ezanih
onoptitem
Fig.16
Rope
oilofo
bound-up
lant
Several
ieces
of leather
fi9.
15) with
remnants f edges annot e definedmore
exactly.
articularly
aluable
inds nclude
part
of a
coil
of
rope,
probably
rom some
plant
ibers
ied ogether
ith
wine
fig.
6),
and he
rather
niquewoven
basket
fig.17).
The
continuing
excavations
re
directed
o
penetrating
he
breakwatern
an
attempt
o
establishts
original
tructure.
The large
stones
that have been
found
to
the
present
that
covered
a
great
deal
of the mate-
rial indicate
hat
the
stones
from
which
the
break-
water
was
constr-
ucted
ollapsedt
some
oint.
Although
only a
small
percentage
of the
areaof the
active
arbor
avebeen
nvestigated,
t can
be
said hat
the lifeof
the harbor
began n
approximately
he middle
f the 1st
century
AD,
and
continued
with
more
or less he
same
ntensity
o the
endof
the 3rdcentury
AD. So ar, onlyone tem,a shallow owl
very
mportant
n
the chronological
ense
Sl. 7
-
Pletena
oiarico
premazano
molom
Fig.
17 Wicker
asket mearcd
ith
pitch
t'
1 4
-
7/25/2019 S. Gluevi - Antika luka u Zatonu
15/20
Sl. 8
-
Plitka
zdjela
z sjevernoafriikih
adionica
Fig.18 Shollow
owl
rom
North
Africon
workshops
Nedaleka
rkva
Sv.Andrije
z
6. st.
nastala
a emeljima
ekog
anijeg
bjekta
govori
kako
su
se dogaClanja
a
ovom
prostoru
astavila
nakon
5to
e
luka,
arem
u svom
prvobitnom
obliku
i
namjeri,
prestala gzistirati.
(fig.
18),
as
moved
he
date
deep
nto he
4th
century.
The
nearby
church
of St.
Andrew
from
the
6th
century,
uilt
on
the founda-
tions
of
some
arlier tructure,
how
how
ife
continued
n
thisarea venafter he harbor
ceased
o
exist,
t least n
its
original
orm
and
purpose.
t'
1 5
-
7/25/2019 S. Gluevi - Antika luka u Zatonu
16/20
Literatura:
s.
BAToue,
Nin
problemi
rheotoikih
stroiivanja
prapovijest)
,Zadar,1968,7-33.
Z. BRUSIC,
straZivanje
ntiike
luke kod
Nina,
Diadora
, Zadar,
1968,2O3
209.(Riassunto-Le
ricerche ell'anticaorto
presso
in)
Z. BRUSfC,ezultati odvodnihstraZivanjaNinu,Mornaritkiglasnrk,omorska
biblioteka,
v.
2, Beograd,
969,
1
5-122,
Z. BRUSIC,t
Kremenjata,Zaton
od
Nina
podmorska
straZivanja
stataka
ntiike uke
stare
Enone, rheoloiki
regled,21,
eograd,
980,
12-1'l4.
Z.
BRUSIC,ellenistic
nd
Roman
Relief
ottery
n
Liburnia
North-East
driatic,
roatia),
AR
lnternational
eries
17,1999.
Z. BRUSICM. DOMIJAN,iburnianBoats TheirConstruction nd Form,BARnternational,
Series
7
6, 1
985,
67
85.
E.FOUACHE
S.
FAIVRE
S.GLUSEEVIC
V.
KOVACIC
F.TASSAUX
J.J. DUFAURE,
volution
of the
Croatian
hore ine
between
Porei
and
Split
over
he
past
2000years,
rchaeologia
oritima
Mediterranea,
/2005,
Roma
2006,
11
5-134
s.
GLUSCEMC,
ntitka
uka
u Zatonu
kod
Nina,
obovijestiHAD-a,
od.
XVl,1,zagreb,.t9g4,
' t7-18.
S.GLUSe Vf
Zaton
atZadar Roman
arbour,
crhaeological
eport,26,Ljubljana,
9g5,131-
132.
S.GLUSCEV|C,Zaton,
ntiika
uka
nastavak
straZivanja,
bavijestiHAD-a,
od.
XVll,
br.3,
Zagreb,1986,46-47.
S.
GLUSCEVIC,
eki
oblicistaklenog
aterijala
z
antitke
uke
u Zatonu raj
Zadra
Arheoloiki
vestnik,
r.37, Ljubljana,
986,255-277.
Summary
Some
orms
of
glass
material
rom
he
Roman arbour
f Zatonnear
Zadar).
s. GLUSCMC,
adenje
ntitkog
broda z
Zatona,
bavijestiHAD-a,
od.
XtX,
br.3,zagreb,19g7,
43
44
Zusamme
fass
n
g).
5.
GLUSCEVIC,
vadratiine
taklene
oce
s
peiatom
z rimske
uke
u Zatonu,
Diadora,
v. 13,
2adar,1991,144-163.
Riassunto
Botiglie
n vetroquadrate
on sigillo
al
porto
romano
i
Zaton).
S.
GLUSCVIC,
taklene
aie s udubljenjima
z rimske
uke
u
Zaton
, Diadora,
v.16-1
, Zadar,
1994-1995,221-242.
Abstract
Glass eakers ith hollowsrom Roman arbour t Zaton;
Riassunto-
bicchieri
n vetro
con
depressioni
al
porto
omano
i Zaton)
tt
1 6
-
7/25/2019 S. Gluevi - Antika luka u Zatonu
17/20
S.
GLUSCEMC,idroarheoloiko
straZivanje
nalaz
re(eg
iburnskog
rodau antidkojuci
u
ZatonukodZadra,
Obavijesti
AD-a,
od.
XXXIV,
,Zagreb
2002,76-96.
Summary)
S. GLUSCEV|C,Taton
003
-
nastavak
straZivanja
ntiike
luke
iliburnske
serilie, Obavijesti
H
AD a,
god.
XXXV,
, Zagreb,
2004,
104-1 1
(Su
m
ma y)
S.
GLUSeVIC, ydroarchaeological
xcavation
nd
he discovery
f the
hird
)sewn>
iburnian
ship
seriliae-
n
the roman
port
of Zaton near
Zadar,
Archaeologia
oritima
Mediteranea,
oJ
Roma
004,41-52.
S.
GIUSeEVIC,
iburnske
erilie
starohrvatski
rodovi z
Nina,
Leksikon
AD-a,
,l00lokaliteta
hrvatske rheologijei
odar
2006.
s. GLUSC
Vc
Ancient
arbourn
Zaton
catalogue
f
photo
exhibition,
adar
2007.
5.
GLUSe VICAncient
ort-findings,
xhibition
f
ortifacts-
Zadar
200g.
S.GLUSCEVIC,odmorsko
straiivanje
ntiike
uke
u Zatonu
2006.
godine,
Hrvatski
rheotoiki
godi
njak, 3
2006,
Zagreb
2008,
str.358-36
S.GLUSCEVIC,astavak
odmorskog
straZivanja
ntiike uke
u
Zatonu
u
2007
godini,
Hrvatski
orheoloiki
godiSnjak,
/2007,
Zagreb
2009
in
print).
s.
GLUSeEVIC
A. PYDYN,
Archeologiczne
adania
podwodne
antycznego
ortu
Zaton
w
irodkowej Chorwaciji, 011.
B.
LAKOVAC,
rbanizacija
ntiike Enone
Aenona)
rimsko
pristaniSte
Kremenjaia>.
adovi
Filozofskog
akulteta
Zadru,
Razdio
ovijesnih
nanosti
22,7adar,
gg7,
B3-':OO.
Summary
Urbanizationf theancient
enona
ndRoman
ort
Kremenjaia).
B. ILAKOVAC,iburnska
rimska
Aenona
Nin),
Radovl
ilozofskog
akutteta
Zodru,
Razdio
povijesnih
nanosti
4.Zadar,1999,
tt.1-13.
Summary
Liburnian
ndRoman
enona
Nin).
M. KRzMAN,Ant ka svj do a n stv o tst , pula Rijeka,97g.,201-204
M.SUfC,
Nin
problemiarheotoikih
stra1ivanja
antika),Zadar
96g,35-52.
tt
1 7
svEuarx,lsrua
I
I{I{JTZI{TCA
i
-
7/25/2019 S. Gluevi - Antika luka u Zatonu
18/20
Katalog
zdan
povodomizlolbe
Cataloguessued
n
the
occasion
f the exhibition
"lzgubljena
uka
antitka uka
u
Zatonu"/The
ost
harbour
ancient
ort
n Zaton
Autor
zloZbe
Author f the exhibition:
miljan
luiievi(
Organizator
zlolbe
The
organizer f
the exhibition:
Odjel
za
podmorsku
rheolog'lju
Arheof i kog muzejaZadar
Archaeologicaluseum adar,
epartment
f underwater
rchaeology
Postav
zlolbe
Exhibitionayout:
dr.sc./Ph.d.miljanGluiievii, Neven
Stojakovii,
Milena
Dundov
djelatniciArheoloSkog
muzeja
adar
employers f Archaeological
useum adar
Tisak
otografija a
zlolbu Printing
f
photographs
or the
exhibition:
Grafodrom .o,o. adar
Tisak
ataloga
Printing f
catalogs:
Grafodrom
.o.o. adar
tt
1 8
16
?
,z,rt
-
7/25/2019 S. Gluevi - Antika luka u Zatonu
19/20
I
CIP-Katalogizacija
publikaciji
Znanstvena
njiZnica adar
UDK
902.034(4975
Zaton)i62721>"652"
627
21
497
5Zaton)
652"
904:627
21
>
497
5 Zaton)"
52"
GLUSeEVtC,
miljan
Antiika
ukau Zatonu
=
Ancient
harbourn
'
Zaton/
Smilj{nGluitevi(;
. 2. zd.
Tadar ArheoloS[i
muzej,
Odjel
a
podmgrsku
rheologiju,20l
,
18str.:
lustr. bojama
24
cm
Bibliografija:
tr.16-17.
lsBN978-953-7
84-1 -s
131201021
-
7/25/2019 S. Gluevi - Antika luka u Zatonu
20/20
svEUerLr TE ZADRU
K N J I Z N I C A