Ruralni 2.kolokvijinitelji razvoja ruralnog turizmaPromet Omoguiti prijevoz turista do destinacije Svi oblici prometa : kopneni, vodeni, zrani Cestovni- sudjeluje s najveim udjelom Pomorski usluge prijevoza na kraim udaljenostima, povezuje kopno s otocima( trajekti, hidrogliseri) Jahte, jedrilice, gliseri Rijeno jezerski izletnika putovanja ( Rajna, Sena, Dunav, Volga, Nil) Krstarenja Zrani- dostupnost na vee udaljenosti, redovni i arter letovi U turistikoj destinaciji promet izmeu mjesta, naselja, objekata Oblici prometa koji imaju rekreativno zabavni karakter ( planinarske staze, putovi, pjeaki, biciklistiki, zeleni putovi, vinske ceste, putovi kulture) Planinarske staze oznaeni i ureeni putovi u planinama Hodoasniki putovi za procesi do svetita Pjeake mree pjeakih putova meunarodnog znaenja europski put E6 ( Austrija Slovenija Hrvatska) Biciklistiki putovi Zeleni putovi iz grada u prirodu Konjike staze namjena jahanje u domeni jednog danaVinske ceste kuaonice na obiteljskim gospodarstvima Kulturni putovi i putovi batine- rute koje povezuju kulturne batine na meunarodnoj, nacionalnoj, regionalnoj, lokalnoj razini ( dvorci, utvrde, samostani, muzeji, gradovi) Cestovne veze autobusne ture, vlak, brod

kolske staze Odgojno obrazovne turistike trase Objanjenja u pisanim vodiima Tip A kratke i zahtjevne trase od nekoliko stotina metara do 5 km Tip B staze s 10 i vie km Tip C duge ture s vie od 30 km

Ponude u ruralnom turizmu Ponude smjetaja i prehrane Tipine kue kraja Kategorizacija objekata Hotel vei ugostiteljski objekat, 5 kategorija Usluge smjetaja, hrane i pia Najmanje 15 soba, kuhinja, blagavaonica, skladite, hladnjak, praonicu Poznavanje svjetskih jezika Ulazni hol, pult, TV, 100 l vode / gost Parkiralite, portir, sobarice

Hotelsko naselje najmanje 100 smjetajnih jedinica, objekti za prijem, plan vila, paviljona, sportsko rekreacijska zona, trgovine aparthotel smjetajne jedinice su apartmani Apartmansko naselje smjetajne jedinice vile, bungalovi Moteli tri kategorije Usluge smjetaja, hrane, pia 10 i vie soba, uz javnu cestu Ureen okoli, prilaz, 150 litara vode dnevno/ gost, kuhinju, centralno grijanje Pansioni tri kategorije, ugostiteljski objekat za dulji boravak, smjetaj, hrana, pie Kamp - usluge smjetaja na otvorenom Apartman usluge smjetaja, gost sam priprema hranu Kua za odmor usluge smjetaja, iznajmljivanje okunice Soba za iznajmljivanje dio obiteljske kue ili zgrade Prenoita izdavanje kreveta, posluivanje doruka Odmaralita objekat zatvorenog tipa Restoran ugostiteljski objekat priprema hrane, pia Gostionice hrana i pie, smjetaj Zdravljak topla mlijena i hladna jela,napitci, slastice Zalogajnica pred gostima se priprema hrane Peenjarnica peena jela, pia Pizzeria pizze, pia Bistro jednostavna jela, pia i napitci Slastiarnica slastice i napitci Fast food jela za brzu okrepu Kavana kava, aj, slastice Pizzeria pizze, pia Bistro jednostavna jela, pia i napitci Slastiarnica slastice i napitci Fast food jela za brzu okrepu Kavana kava, aj, slastice Pivnica piva, jednostavna jela, toionik, krigle Buffet pia, jela Krma pia, jela Konoba vina, rakije, karakteristina jela Kantina zatvoreni tip Catering priprema jela za dostavu

Ostale ponude Aktivnosti rad u polju, pjeaenje,planinarenje, splavarenje, ribolov, lov Pravila ponaanja na terenu zabrana vikanja, puenja, loenja, ne smije se ostavljati otpad Ne naslanjati se na spomenike, ne pisati po njima Odabrati odjeu i obuu

Pretpostavke razvoja ruralnog turizma

1. Atraktivnost lokacije isti zrak, voda, klima, ouvana okolina, slobodno kretanje u prirodi Interes za lokaciju dodatno daju prirodni elementi rijeke, jezera ili drutveni dvorci, crkve, muzeji, manifestacije, festivali

Atraktivnost lokacije u kojem je locirano seljako gospodarstvo provjera se ocjenom raspoloivosti: Zdrava klima Nezagaen zrak i voda Odsutnost buke Odsutnost opasnosti od opasnosti ( poplave, eksplozije) Ouvana priroda Ouvano graditeljsko nasljee Ouvane socio-kulturne osobine Slikoviti krajolik Slobodno kretanje po prirodi Uvjeti za rekreaciju Ugostiteljski objekti Cestovna povezanost Telekomunikacije Udaljenost OPG od ambulante i pote < 5 km Udaljenost od prve trgovine < 5 km Interes gospodarstava da se bave turizmom

Kada je seljako gospodarstvo privlano ? A. Ima odgovarajue poljoprivredno zemljite B. Uz stambene ima i gospodarske zgrade C. Ima stoku D. omoguuje uvid u poljoprivrednu proizvodnju E. Kua je na atraktivnom mjestu F. Osiguran je pristup automobilu, ima el. Energiju, vodu, telefon G. odgovarajuu dobno spolnu strukturu lanova domainstva

Atraktivnost ponude ruralnog turizma Usluge spavanja, prehrane pia, kupovanje poljoprivrednih proizvoda, suvenira Kontakt s prirodom, seoski ugoaj

Standardizacijadefiniranje pojedinanih uvjeta - standarada koje domaistvo posjeduje. standaradi su usmjereni prema vlasniku domainstva u cilju isticanja tipinosti domainstva i motivaciji ka poveavanju razine kvalitete usluga. standardi su usmjereni prema gostu u cilju lakae usporedbe oekivanja gostiju i konkretne ponude usluga i aktivnosti na osnovu propisanih parametara. sistem bodovne gradacije boduju se samo dodatni standardi - svaki standard donosi odre en broj bodova na- domainstva se odre uju definiranim znakom kvalitete domainstva.

Standardi su podjeljeni u tri osnovne grupe: 1. Opi (generalni) standardi - ne boduju se 2. Obvezni (obligatorni) standardi - ne boduju se 3. Dodatni standardi - boduju se i na osnovu bodova odreuje oznaavanje Ope standarde su je propisala Europska federacija ruralnog turizma i jednaki su za cijeli Europski teritorij. Odnose na definicju uvjeta ruralnog prostora i okruenja, odnosno, teritorija na kojem se seosko domainstvo nalazi.

Kriterij Objanjenje

Poloaj domainstva u prirodnom okruenju, selu ili malom gradu Manje od 5000 stanovnika u selu/gradu ili u vrlo tipinim/tradicionalnim naseljima

Ruralno okruenje, s izraenim karakteristikama tradicionalnog poljodjelstva ili izuzetnim prirodnim vrijednostima izuzetne prirodne vrijednosti = park prirode ili slino. "Tradicionalno poljodjelstvo" iskljuuje prevladavajuu industrijsku poljoprivredu (vizure kojima dominiraju staklenici, ogromni proizvodni objekti slino)

Turizam nije glavna aktivnost ili izvor prihoda u blioj okolini Odnos broja turistikih kreveta I broja stanovnika u ruralnim podrujima ne smije prei 1:1

Dobra zatita ivotnog okolia , miran i tih poloaj, bez buke ili zagaenja Prihvatljivi su mirisi i buka karakteristini Za tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju

Autentinost smjetajnog objekta i ambijenta

Gostoljubivost - osobna briga domaina o gostu

Mali kapacitet smjetajne jedinice Gornji limit kapaciteta je 40 kreveta, ako nije zakonski odreen ili propisan internom standardizacijom lanice

Potivanje propisanih kriterija u ocjenjivanju Potivanje prilagoenih standarada Federacije u ocjeni kvalitete

Drutvena i socijalna odrivost u kontekstu multi-funkcionalnih aktivnosti na ruralnom podruju

Povezanost sa lokalnom zajednicom i tradicionalnom kulturom Minimum je integracija aktivnosti u okvire zajednice iz okruenja, gosti imaju mogunost da ostvare kontakt sa lokalnom realnou ukoliko to ele

Lokalni proizvodi i gastronomija Dostupni u okruenju

Kultura (folklor, zanatski proizvodi, obiaji, nasljee...) Dostupni u okruenju

Iskljuujui kriteriji su: Gradski i industrijski lokaliteti I njihova okolina Podruja masovnog ili izrazito razvijenog turizma Buka, rizici/opasnosti, vidljiva ili druga zagaenje

initelji razvoja ruralnih oblika turizma

initelji potranje initelji ponude

initelji potranje potiu turiste na putovanje: A. objektivni neovisni od ponaanja pojedinca B. subjektivni ovisni o individualnim mogunostima Radni i ivotni okoli Prirodni okoli Slobodno vrijeme Slobodna financijska sredstva initelji ponude Privlani Komunikativni Receptivni

Privlani Klima ( insolacija, temperatura zraka, padaline) Vode : more (temperatura, slanost, prozirnost, gibanje) Jezera, rijeke, termalna vrela, ledenjaci) Reljef razvedenost, Biljni i ivotinjski svijet Prirodne rijetkosti Nacionalni parkovi prostrani teritoriji ogranienog kretanja osoba i vozila Broj aktivnosti reguliran je zakonom Zabrana kampiranja, paljenja vatre, organiziranih grupnih sportova, sakupljanja biljaka, let avionom

Poljoprivreda u ruralnom podruju omoguuje razvoj svih oblika turizma Ovisi o poljoprivrednom zemljitu, klimatskim, pedolokim uvjetima, tritu, posjedovnoj strukturi ( poljoprivredna poduzea nosioci intenzivne poljoprivredne proizvodnje) Poljoprivredne zadruge OPG Prerada : podrumarstvo, uljara, konzerviranje maslina, prerada itarica, klaonice, mljekare, proizvodnja tjestenine, sireva, krumpira, ukiseljenog povra, konzerviranog povra, suenje gljiva, povra, voa, proizvodnja kobasica, pruta, zdrave hrane, meda, ljekovitog bilja

Ekoloka poljoprivreda

Povezana s turizmom Ukljuivanjem u turizam ostvaruju se brojni pozitivni uinci- ekonomski, socioloaki, otvaraju se nova radna mjesta tipovi Bioloako dinamika poljoprivreda najstariji je pravac koji se temelji na antropozofskim postavkama, zaetnik Rudolf Steiner - DEMETER udru~enje utemeljeno 1924.g. uzgoj prema mjeseevim mijenama, polo~aju Sunca i Mjeseca , sazvje~ a biodinamici polje je jedan zatvoreni sustav. Organsko bioloako ratarstvo i povrarstvo utemeljitelj agrarni politiar i botaniar Mueller. Najpoznatije udru~enje BIOLAND (1971.g.), koristi se na manjim povrainama, uglavnom za osobne potrebe, bez upotrebe kemijskih sredstava

Amika poljoprivreda najstariji je oblik -400 godina (Francuska, vicarska). Nakon toga i u SAD-u (Wisconsin i Pensilvanija). Ne upotrebljavaju nikakvu mehanizaciju ve zemlju obrauju iskljuivo runo. Odriva poljoprivreda nema odvajanja stoke od uzgoja bilja - posjed je jedinstven organizam.

Eko poljoprivreda u BiH

Broj hektara poljoprivrednih povrina ( 2007.g. ) jo je uvijek nizak, svega 262 ha obradivog zemljita 440 ha umskog zemljita, sa 66 organskih poljoprivrednika ( certificiranih). organska poljoprivreda ograniena je na sakupljanje i preradu ljekovitog i aromatinog bilja na podruju Trebinja i Ljubukog ( kadulja, vrijesak, smilje,kantarion, iak, kopriva, odoljen, timijan, glog) oko 200 sakupljaa

Mogua organska proizvodnja

Ratarstvo , prvenstveno uzgoj itarica ( ra, zob, jeam), kao i krumpira i krmnih kultura orijentira se na Herceg bosansku upaniju, odnosno na Livanjsko i Duvanjsko polje Voarsko- vinogradarska proizvodnja, te uzgoj sadnog materijala i rasadnika mogue je na prostorima izloenijim utjecaju mediteranske klime ( Popovo polje, Brotnjo,Posuje, Ljubuko polje) Povrtlarske kulture i plantae ljekovitog bilja Ljubuko polje, Bekijsko, Vidovo polje, Bijelo polje, Gabelsko polje

Hortikulturna i staklenika proizvodnja - u blizini veih urbanih sredita ( Mostarsko polje) Mjeovita stoarska proizvodnja i autohtoni proizvodi, ( goveda , koze i ovce, sir iz mijeha ) Kupreko polje, Nevesinjsko polje Mini farme ovaca i koza, kao i prerada mlijeka Posuko polje, Koerinsko polje Duhan kao nekad kultura koja je bila jedini izvor prihoda Bekijsko polje, Ljubuko polje Ribarstvo Hutovo blato, primorski dio Hercegovine

Drutvene privlanosti ruralnih prostora

Drutvene atrakcije : spomenici kulture, narodna batina, stanovanje i prehrana, obiaji Spomenici kulture Nepokretni graevine, kipovi, zidine Pokretni slike, namjetaj, oruje, alati Spomenici kulture dvorci, zamak, utvrde, crkva, samostan, parkovi, spomenici rudarstva, poljoprivrede, vodozahvatni objekti Puka kultura odijevanje, ples, pjesme, stari obiaji, zanati, nain stanovanja

to je ekoselo ?

Ekoselo prostorno i demografski mala urbana/ ruralne zajednica u funkcioniranju se koristi visoka tehnologija odr~ivog razvoja. lanovi ekosela stalni su ili povremeni stanovnici sa zajednikim ekoloaki, socijalni i kulturni interes.

Poeci stvaranja ekosela - sredina 1970-ih godina u Njemakoj-antinuklearni aktivisti izgradili su ekoloki osmiljeno selo (kodorf). Koncept ekosela proirio se ubrzo na teritorije obiju njemakih drava, i u svijetu do 2007.g. otvoreno je vie od 15 000 naselja koja djeluju na principu odrivog razvoja.

Duh ekosela

Princip djelovanja ekosela : minimizirati utjecaj na okoli, stvoriti vlastiti model odrivosti. Cilj stanovnika ekosela je obnova ivotnog prostora, ekosela nastaje razviti odrivost +, odnosno dati okolini vie nego se iz nje uzima. Osim fiziki vidljivog utjecaja ivot u ekoselu djeluje i na drutveni razvoj pojedinca - ideje nenasilja, toleracije i zajednitva u radu.

Ekosela nisu prostori klasinog ruralnog turizma, turisti koji dolaze su volonteri, aktivni sudionici u radionicama, na predavanjima ili u konkretnom praktinom radu, ( Tepi, 2008) ali i gosti koji se ele maknuti od klasinog konfekcijskog turizma i iskusiti alternativni vid odmora.

Slheimar( Island)- najstarije ekoselo u Europi, osnovano, 1930.godine, za naputenu djecu, na principima antropozofije Rudolfa Steinera. Danas ima priblino 100-tinjak stanovnika, a za turiste je otvoren tijekom cijele godine.

Torri Superiore ( Italija) selo na Ligurskom primorju, u blizini francuske granice. Postojeu srednjovjekovnu arhitekturu starih kamenih kua njegovi su stanovnici oivjeli dajui novi sadraj kroz radionice, teajeve, gostinjske kue. Torri Superiore je sredite GEN organizacije za Europu.

Podruja realiziranja ekosela

Glavnina aktivnosti ekosela odvija se u trokutu triju podruja ekolokom, socijalnom i duhovno kulturolokom

ekolokosocijalno kulturno

bioraznolikostMeusobna pomo Etniko i kulturno nasljee

Postojea infrastrukturaZajedniko koritenje prirodnih resursa Kulturne manifestacije

Gospodarenje krutim otpadomZajedniko odluivanje Umjetniko izraavanje

Izgradnja prometnicaZadovoljstvo u poslu Slobodno vrijeme i rekreacija

Koliina i kakvoa izvora vodePozitivna ekonomija Vjeroisposvjest

Otpadne vode i proiavanjeKvalitetno obrazovanje Potivanje starijih

Izrada kompostaZdravstvena zatita Moralna naela

Izvori energijeivotni standard Osjeaj pripadnosti

Na podruju Bosne i Hercegovine, Crne Gore,Hrvatske, Makedonije i Srbije uspostavljena je Mrea ekosela Balkana Glavni inicijatori formiranja ekosela su pripadnici mlae generacije stanovnitva, visoko obrazovani ljudi, najee ukljueni u alternativne udruge koje su aktivne u zatiti okolia.

U Hrvatskoj radom NVO-a KNEJA, EkoSensa, ZMAG funkcionira pet ekosela, koja moemo smatrati alternativnim selima budunosti. U gradnji se koriste lokalni ekomaterijali, poput slame, drva i gline, solarni kolektori, a obrada zemlje na principima organske odnosno bioloko dinamike poljoprivrede. Primjeri Reciklirano selo Vukomeri Eko centar Latinovac EIA- Bale Blatua Projekt selo Furuli.

Eko selo Vukomeri

Reciklirano selo Vukomeri nalazi se 25 km juno od Zagreba i u njemu danas ivi desetak stanovnika. Cilj je bio stvoriti ekoloki odrivo imanje koje bi bilo energetski neovisno o sustavu ( solarni paneli koriste se za rasvjetu, punjenje mobitela i PC-a). Selo je ujedno i edukacijski centar s predavanjima i radionicama koje se odravaju tokom cijele godine: izrada prirodne kozmetike stvaranje umskog vrta ,graditeljstvo prirodnima materijalima - bukanje zemljanom bukom sjetva i sadnja na otvorenom teaj permakulture , solarni vikend ljekovito i zainsko bilje genetska raznolikost rajica bundeva i tikvica , izrada boja za zidove od prirodnih materijala .

Ekoselo Blatua

Nekada zaputeno selo na istonom podgorju Petrove gore . Projekt ostvarivanja zapoeo je temeljitom obnovom sela, starih naputenih kua primjenjujui tradicionalne tehnike gradnje i arhitekturu koja je prilagoena okolini. Blatua se prostire na priblino 500 ha povrine otkupljenih od bivih vlasnika koji nisu pokazali interes za povratkom. Dio povratnika ivi u susjednim naseljima i zaposlili su se na imanju ili rade kao volonteri. Kontakt sela s vanjskim svijetom ostvaruje se kroz prihvat turista, prodaju proizvoda sela i djelovanjem centra za nezbrinutu djecu. Turistiki dio realizira se kroz razliite oblike edukacija, praktinim radom ili unajmljivanjem nastambi za odmor.Svatko tko eli trajno se naselili u Blatui ima na koritenju imanje od 10 ha s pripadajuim stambenim i gospodarskim objektima : drvenom kuom, dvije drvene staje, sjenikom, vlastitim bunarom, vodovodom, parcelom ume na sjevernoj strani brda i obradivim povrinama na junoj padini.

Etno sela u turizmu

1. Revitalizacija in situ 2. Rekonstrukcija 3. Inscenacija

Revitalizacija in situ Ouvanje kulturne batine; obnovu starih kua, gospodarskih objekata, zadrunih domova, kola, crkava, kapela i ostalih objekata; obnovu postojeih infrastrukturnih objekata te izgradnju novih; zaustavljanje raseljavanja , povratak domicilnog stanovnitva u navedena naselja; promociju lokalnog turizma u nas i u svijetu; komercijalizaciju obnovljenih smjetajnih i ugostiteljskih kapaciteta (seoski turizam); oivljavanje tradicijske proizvodnje i starih obrta; proizvodnjuzdrave hrane; poticanje i zatitu tradicijskih proizvoda

a) izletnika etno-eko sela, b) smjetajna etno-eko sela, c) agroturistika etno-eko sela, d) umjetnika etno-eko sela, e) razne kombinacije

Primjer es KOKORII

Etnografska zbirka U Kokoriima postoji ureena etnografska zbirka. Ona je odraz ivota u selu i naoit spoj ovjeka s alatom i priborom s kojima se sluio tijekom svoje povijesti. Raspolae sa preko 250 razliitih eksponata. Prostor etnografske zbirke ujedno je i restoran s mogunou konzumiranja domaih jela i pia te prikazivanje videozapisa o Kokoriima. Konoba Tipian je prostor ovdanjega teaka. Nudi mogunost degustacije uvenog bijelog i crnog vina iz polja Bunina, rakije, proeka, a dra s kojom zrcali jesu; izloeno drveno posue i pribor za proizvodnju vina i rakije.

Glavica To je sklop kua u kamenu na vrhu brijega iznad dananjeg sela, gdje se nekada ivjelo. Odatle puca pogled na sve etiri strane svijeta. Staje, pojate, gumno, stari bunari i u kamenu isklesani stolovi pruaju mogunost doivljaja poput: vridbe penice konjima, usitnjavanja ita udaranjem cipaca, mue mlijeka, pravljenja sira, proizvodnje kiseloga mlijeka u stapu, odmora u hladovini.

Lovni turizam Bogato lovno-gospodarsko podruje oko Kokoria, a osobito podruje brda Rili i polja Bunina pruaju mogunosti za lovni turizam prije svega u lovu na: divlje svinje, jarebice, prepelice, bene, zeeve, fazane... Drutvene igre irok izbor drevnih drutvenih igara odraava bogatstvo i tog oblika ivota Kokoria. Osobito se izdvajaju i esto upriliuju: ijavica, igre na karte, boanje, bacanje kamena s ramena, skok u dalje potezanje konopa i mnoge dr.

Eko-etno seloStara Kapela. pretvaranje sela u zanimljivu turistiku destinaciju tipa selo-hotel. Zasad su ure su i osposobljene etiri kue Prikupljena etno graa Pomo struke etnolog

Inscenacija Sinergija poduzetnitva i pogrene prezentacije uporabom pojma etno kao kulturnog branda.

Etno sela u BIH Etno-selo Herceg u Meugorju -greenfield projekt privatnog investitora. 4 ha, odnosno s pedeset objekata Cilj projekta nije bila rekonstrukcija autentinih etnografskih imbenika h sela tog podneblja,

Marketing ruralnog turizmaUinci: - Poveanje primarne poljoprivredne proizvodnje- Razvoj prerade- Ouvanje naselja i objekata od propadanja- Ouvanje okoline- Zapoljavanje novih djelatnika- Mogunost ostvarenje dodatnih prihoda- Poticanje domae kvalitetne hrane- Razvoj gospodarstva-Razvoj dopunskih djelatnosti- Ouvanje kulturnih vrijednosti sela-Razvoj poduzetnitva

Ekonomski uinci poveanje proizvodnje i prihoda u ruralnoj srediniNeekonomski uinci ouvanje prirodnih osnova, oblikovanje ivotnog prostora, njega krajolika, ouvanje identiteta, obnova sela, ouvanje starih graevina, ureenja vrtova, dvorita

MARKETING-Sustavno i koordinirano prilagoavanje politike turistikih poduzea i turistike politike na lokalnom, regionalnom, meunarodnom nivou da bi se postiglo optimalno zadovoljenje potreba potroaa

CILJEVI- Opi izbor ciljnog trita, odreivanje stope rasta- Specijalni ciljevi osobne prodaje, ciljevi propagande- Strateki ciljevi- postavljaju se u okviru globalne turistike politike nositelja marketinga: Poveanje broja noenja Poveanje iskoritenosti kapaciteta Poveanje potranje Poveanje turistike potronje po turistu Poveanje prosjenog boravka turista Zadravanje steene pozicije Operacijski ciljevi Ciljevi pojedinih poduzea Poveanje broja manifestacija Poveanje potronje.

U ruralnom turizmu1. sadanje stanje gdje je2.trendovi kuda ide razvoj3. cilj, projekt to se eli4. instrumenti to treba napraviti

Pitanja... Koji je ekonomski uinak od iznajmljivanja soba? Koji je financijski efekt poljoprivredne proizvodnje? Koliko je soba i kreveta na raspolaganju? Tko e se brinuti o gostima? Koja su zaduenja lanova obitelji?

Ocjenjuje se Poloaj i okolica poljoprivrednog turistikog gospodarstva Prometna dostupnost Izgled PTG Oprema soba, apartmana, zajednikih prostorija Briga o gostu Sadraji u slobodno vrijeme Izleti Reklame Cijene Prihodi Struktura gostiju Anketa gostiju Tko vas je uputio Ocjena gospodarstva Oprema soba Kvaliteta jela Ponuda izleta Ljubaznost Usluge istoa Prijedlozi Osobni podatci gostaMarketing poinje oblikovanjem ponude - Odmor na agroturistikom gospodarstvu - Odmor na agroturistikom gospodarstvu za djecu - Odmor na agroturistikom gospodarstvu radi zdravlja - Jahanje, sportovi, ekologija

UPRAVLJANJE MARKETINGOM RURALNOG TURIZMAJedinice agroturizama , udruuju se u marketinku mreu. Marketinko umreavanje treba izvoditi: - na lokalnoj razini (grad / opina) definiranje pojedinih marketinkih aktivnosti unutar marketinke strategije turistikog klastera, - na razini turistikog klastera (cluster), gdje se definira osnovni turistiki proizvod

Turistiki proizvod ruralnog turizma nastaje kao kombinacija agroturizma i drugih oblika ruralnog turizma.

Elementi: - poljoprivreda i poljoprivredni resursi, - klima i prirodne atraktivnosti, - lokalni obiaji i lokalna zajednica, - kultura i kulturoloki resursi openito - ostale atrakcije i pogodnosti pjeake i biciklistike ture, kulturno-zabavne manifestacije i sajmovi autohtonih proizvoda, suveniri (lokalni obrt), kulturni i rekreacijski itinereri

MARKETINKI ALATIKako doi do utvrene ciljane skupine gostiju? Kako da gosti saznaju ponudu? to se treba poduzeti za prezentaciju gospodarstva ?Internet-stranice pojedinih objekata agroturizma , prospekti, broure , e-marketing.

1. KORAKPosjetnica koja e sadravati ime vlasnika , ime turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva i sve potrebne kontakte (adresa, telefon, mobitel, e-mail, internetska adresa). Posjetnica je vaan instrument kada je potrebo dati informaciju o bavljenju seoski turizmom.2. Javno predstavljanje turistikog seoskog obiteljskog gospodarstvaSveano otvaranje turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva - pozivaju se : - prijatelji (i susjede) - predstavnici medija (novinare) lokalne (lokalne dnevne listove, lokalne radiopostaje, lokalne TV postaje, lokalne internetske portale) i regionalne (regionalne dnevne listove, regionalne radiopostaje, regionalne TV postaje, regionalne internetske portale);- predstavnici lokalne (opinske ili gradske) upanijske turistike zajednice;- predstavnici lokalne i regionalne vlasti, tj. Predstavnici opine ili grada i predstavnici upanije; - predstavnici turistikih agencija s podruja djelovanja; Ne smije se!!!Govoriti o problemima na koje se nailazi kod registracije, organizacije, ishoenja dokumentacije3. Osobni obilazak relevantnih institucijaPotencijalni gosti gospodarstva su i poslovni ljudi iz razliitih firmi s podruja opine ili grada regije, upanije, kao to su npr. banke, osiguravajue kue, autosaloni, trgovaki centri i sve ostale firme koji dnevno imaju vie sastanaka i poslovnih delegacija poslati informaciju o postojanju gospodarstva i cjelokupnoj ponudi i predstavnitvima Hrvatske turistike zajednice u svijetu.Informaciju i ponudu poslati i na razne udruge koje okupljaju veliki broj osoba te koje bi mogle biti zainteresirane za usluge ruralnog turizma , udruge umirovljenika, udruge lijenika, udruge stomatologa,udruge odvjetnika, udruge poslodavaca, udruge ljubitelja vina (vinske klubove), udruge biciklista, udruge ljubitelja pjeaenja, planinarske klubove, gastroudruge

4. Vlastita internetska stranicaIzraditi vlastitu internetsku stranicu ( internet kao promotivni kanal ima ogroman potencijal.)Jednostavan je i brz u prijenosu informacija i traenju poslovnih mogunosti - znaajna pomo u promociji gospodarstva i prodaji proizvoda i usluga.Izradu internetske stranice (dizajn, izbor domene, otvaranje adresa elektronike pote) povjeriti strunjacima, odnosno izraivaima stranica, sa sadrajem i tekstom ne pretjerivati iskoristiti i oglaavanje na drutvenim mreama - Facebook ili LinkedIn. Oglaavanje na internetskim stranicama koje su postavljene za davanje turistikih savjeta: gdje putovati i gdje odsjesti - TripAdvisor.Mogue i napraviti kratki film o gospodarstvu te ga postavite na Youtube i koristiti link za promociju gospodarstva u svakoj prilici.PRIMJER Dio porodinog domainstva u selu Osojnica u okolini Doboja Milenko Mitrovi je prije dvije godine prilagodio pruanja usluga u seoskom turizmu. Pored smjetaja, ovaj domain svojim gostima u vlastitom dvoritu nudi domau hranu i pie.Imam sve domae - mlijeko, sir, kajmak, meso, povre, voe. Mi to radimo, pripremamo. To su poetni koraci i to je trnovit put. Ali ja vjerujem u to i vjerujem da ovaj posao ima perspektivu. To je za neke generacije sigurno dobra budunost. Ja sam ve imao goste iz Hrvatske, Italije - iz Bolonje, iz Maarske. Imao sam i iz Sarajeva, iz Gradike, i tako - ne u nekom velikom broju, pria on.5. Sajmovi i manifestacijeMogunost i direktnog dogovaranja i pregovaranja oko plasmana turistikih usluga, susret s kolegama koji: pruaju sline ili istovrsne usluge, imaju turistiko seosko obiteljsko gospodarstvo, s kojima se razmjenjuju iskustva, o poslovanju kao to su npr. Poslovanje s agencijama, informacije o oglaavanjima, informacije o turistikim vodiima

6. Poslovanje s turistickim agencijamaInformacije o agencijama mogue je dobiti: - od kolega koji ve posluju s nekom od agencija; - traei informaciju o agencijama koje u svojoj ponudi imaju i seoski turizam od neke od (trenutno dvije) nacionalnih udruga agencija:

7. I jo...TEMATSKE VEERI jednom mjeseno ili ee, na gospodarstvu se organiziraju tematske veeri. Prezentacija nekog tradicijskog jela, tradicijskog proizvoda, neke aktivnosti ili togod drugo, ovisit e o vaim interesima.Tematske veeri imale bi za cilj usmjeravanje panje na gospodarstvo, odnosno koristile bi se kao jedan konkretan nain promocije direktno na gospodarstvu.Komuniciranje s gostom prije, tijekom i nakon posjete ili boravka