RURALNI RAZVOJ: KAKVE PROJEKTE FINANCIRATI?

Kuterovac: Hrvatskoj u prvom valu trebaju projekti koji će otvoriti radna mjesta i povećati proizvodnju

JOSIP ŠERI

Foto: JOSIP ŠERI

Prethodna

(1/4)

Sljedeća

Objavljeno 2. rujna, 2015.

Naš je cilj uspostava sustava u svinjogojstvu koji bi proizvodio 400.000

tovljenika, kaže Kuterovac

Proteklih dana otvorena je oštra rasprava oko raspodjele sredstava Programa ruralnog

razvoja iz prvog natječaja mjere 4, s time da su se pojedine grupacije pripremale zatražiti

čak poništenje natječaja.

Podsjetimo, na prve natječaje za mjere 4 javilo se 1280 korisnika po različitim operacijama i

u natječaju se planiralo potrošiti 640 milijuna kuna. Nakon završetka natječaja donesena je

odluka o povećanju omotnice i sadašnja procjena utroška sredstava izgleda ovako.

Nakon što su ovi podaci došli u javnost izazvali su lavinu reakcija. Najveći broj reakcija ide u

smjeru napada na velike proizvođače i bojazni da će velike tvrtke potrošiti novac te da za

male neće ostati ništa. Malo se govori o kvaliteti projekata i ciljevima koje bi trebali ispuniti

kako bi utrošeni novac pomogao razvoju naše poljoprivrede.

Predstavit ćemo stoga javno jedan od projekata koji su javno obznanjeni kao oni koji

prolaze i trebali bi biti financirani iz ovih sredstava.

Riječ je o projektu “Razvoj svinjogojske proizvodnje” Krešimira Kuterovca, koji je izjavio

kako mu je drago da ima priliku javno predstaviti svoje projekte koje je kandidirao na prvom

natječaju operacije 4.1.1

RH najveći uvoznik svinjskog mesa

- Hrvatska je najveći uvoznik svinjskog mesa, a potencijali za ovu proizvodnju su nam

odlični, uz podizanje nove kvalitetno organizirane i moderne proizvodnje i potpora EU i RH,

možemo biti sigurni da će naša proizvodnja biti konkurentna. Naš cilj je uspostava jednog

novoga neovisnoga proizvodnog sustava u svinjogojstvu koji bi u konačnici proizvodio

400.000 tovljenika. Sustav će biti organiziran kao klaster i njegovo osnivanje pripremamo.

Članovi klastera bit će farme za proizvodnju prasadi te farme na kojima će provoditi tov.

Ukupno bi u klasteru trebalo biti 40 do 50 članova. Prioritet Klastera treba biti rad na

efikasnoj organizaciji proizvodnje tovljenika od proizvodnje genetskog materijala,

proizvodnje prasadi i tova svinja. Sustav mora biti vrlo učinkovit, primjenjivati se moraju

vrhunske tehnologije, pratiti i primjenjivati nova saznanja i postignuća u svakom dijelu

proizvodnog ciklusa: od uzgoja, hranidbe, veterine i iskorištavanja gnojovke te

standardizacije proizvoda. Drugi prioritet je tržište i stvaranje proizvođačke organizacije koja

će predstavljati određenu snagu i na taj način uspjeti plasirati po konkurentnim cijenama i

fer odnosima veliku količinu standardne kvalitete proizvoda - kaže Kuterovac, te dodaje da

će se projekti razvoja svinjogojstva u Hrvatskoj, uz preduvjete koje je već spomenuo, moći

razvijati samo ako budu imali potporu iz fondova Programa ruralnog razvoja u iznosu od

minimalno 50 posto. Na prvom natječaju kandidirana su prva dva projekta iz ovoga

proizvodnog sustava, kaže Kutrovac.

On, nadalje, navodi kako je proizvodnja prasadi rak-rana u našem svinjogojstvu, broj

krmača rapidno pada...

Kuterovčeva tvrtka Agroporc d.o.o. aplicirala je stoga za projekt gradnje svinjogojske farme

za 1400 krmača. Iznos investicije je 41 miljuna kuna, a očekivani povrat 21 milijun kuna ili

51 % vrijednosti ulaganja. Ulaganje se provodi u općini Crnac. Površina sagrađenih

objekata iznosi oko 11.000 četvornih metara. Farma će zaposliti 15 radnika, a proizvodit će

godišnje 45.000 prasadi za tov, odnosno vrijednost koja je tako stvorena u ovom

prioritetnom sektoru iznosi oko 20 milijuna kuna.

- Ova prasad završit će u sustavu klastera koji trenutačno organiziramo i proizvest će

44.000 tovljenika (50 milijuna kuna) i za toliko će se umanjiti uvoz u Hrvatsku, kaže

Kuterovac.

Njegova druga tvrtka Inaporc d.o.o. aplicirala je za projekt gradnje svinjogojske farme za

1400 krmača. Iznos investicije je 41 miljun kuna, očekivani povrat 21 milijun kuna, ili 51 %

vrijednosti ulaganja. Ulaganje se provodi u općini Crnac. Površina izgrađenih objekata oko

12.000 četvornih metara. Farma će zaposliti 15 radnika, proizvodit će godišnje 45.000

prasadi za tov i 1500 nazimica ili vrijednost koja je novostvorena u ovom prioritetnom

sektoru je oko 23 milijuna kuna.

Edukacija radnika u Danskoj

- Ova prasad završit će u sustavu klastera koji trenutačno organiziramo i proizvest će

44.000 tovljenika (50 milijuna kuna) i za toliko će se umanjiti uvoz u RH. Nazimice se

proizvode za vlastiti remont na farmi Agroporc i Inaporc.

Primjenom vrhunske tehnologije i organizacije na farmi plan je dostići u nekoliko godina

proizvodnju 34 praseta od 25 kg po krmači, što će se postići uz primjenu vrhunske genetike

i kvalitetnih zaposlenika. Zajedno u mom timu je kolegica Ivana Bekić Vidović, jedna od

priznatih stručnjakinja za svinjogojstvo u Hrvatskoj. Pripremamo zapošljavanje i odlazak

naših novih zaposlenika u Dansku na obuku i edukaciju na tri do šest mjeseci, a oni će

zajedno s nama činiti jezgro zaposlenika na farmama. Na području gdje će se graditi farme

zaposlit će se i ostali zaposlenici, te će obuku i edukaciju prolaziti na farmama - kaže

Kuterovac, te navodi da je realizacija jednog ovakvog projekta iznimno zahtjevna i ako bude

odobren, potrebno je cijeli projekat financirati, što planira uz pomoć partnera i kredita.

- Za ove projekte nije primjenjivan princip zajedničkog projekta nego su tvrtke ovdje

sudjelovale pojedinačno. Tvrtke su osnovane samo za ovu namjenu (u biznisu poznato kao

SPV tvrtke) i bavit će se samo svinjogojskom proizvodnjom i obje su 100 % u mom

vlasništvu. Iza projekata ne stoji ni jedna velika tvrtka i naš projekt će realizirati tvrtke koje

su u rangu MSP-a.

“Mi nemamo nikakvih izravnih saznanja o tome da je naš projekt odobren. Znamo da bi

trebao biti s visokim brojem bodova jer je investicija u prioritetnom sektoru, a radi se o

izgradnji. Imamo zaposlenike sa VSS spremom, ulaganje je na posebnom području.

Vjerujemo da naš projekt odgovara ispunjenju ciljeva koje smo si kao RH u poljoprivredi i

postavili te da će eventualno uložena javna sredstva biti opravdana zapošljavanjem 30 ljudi,

povećanjem bruto novostvorene vrijednosti za 43 milijuna kn direktno i indirektno za

približno 100 milijuna kuna godišnje, što će i automatski smanjiti deficit naše poljoprivredne

bilance za 6 do 12 milijuna eura godišnje.

Zdenka RUPČIĆ

Prednosti koje će RH imati realizacijom ovoga projekta

• Smanjenje uvoza 40.000 tona svinjskog mesa

• Povećanje BDP a- za 500 milijuna kuna

• Otvaranje direktno 300 novih radnih mjesta i indirektno 1000 u ruralnom području

• Povećanje investicijskog ciklusa RH za 100 milijuna eura

• Stabilizacija i kvalitetno tržište za ratarske proizvode

• Kvalitetan izvor konkurentne sirovine za prerađivačku industriju

• Kvalitetan izvor sirovine za proizvodnju zaštićenih kvalitetnih prepoznatljivih proizvoda s

visokom dodanom vrijednošću

• Podizanje razine znanja i tehnologija u poljoprivredi