rudarsko-geološko-naftni fakultet institut za razvoj ... · stručni ispit i radno iskustvo,...
TRANSCRIPT
Rudarsko-geološko-naftni fakultet Institut za razvoj obrazovanja
UTEMELJENOST ZANIMANJA
INŽENJER/KA NAFTNOG RUDARSTVA
[Podloga za standard zanimanja] 2016.
Izrađeno u sklopu projekta
Sadržaj
1. STRATEŠKA UTEMELJENOST .......................................................................................................... 3
2. SEKTORSKA UTEMELJENOST ......................................................................................................... 6
3. ANALITIČKA UTEMELJENOST PRIJEDLOGA STANDARDA ZANIMANJA ..................................... 28
NAPOMENA: Analiza je rađena u sklopu projekta TARGET prema podacima dostupnima na HKO PORTALU (www.hkoportal.hr) u toku siječnja i veljače 2016. Godine.
3
1. STRATEŠKA UTEMELJENOST
Prema strateškom dokumentu Europa 2020 - Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast te u njemu definiranim prioritetima i ciljevima, za razvoj tehnologija za smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje udjela obnovljivih izvora energije u potrošnji energije neophodna su rudarska, geološka i naftna zanimanja s obzirom na njihovu važnu ulogu u razvoju tehnologija hvatanja i skladištenja CO2 (CCS) te korištenja geotermalne energije i voda.
Prema Industrijskoj strategiji RH 2014.-2020. „Mineralne sirovine su važne za pokretanje
gospodarstva pojedine države, a samim time njima se mora raspolagati pravilno i učinkovito“. Učinkovito gospodarenje resursima na kojima počiva građevinska industrija i energetski sektor RH je primarno pitanje u smanjenju potreba za uvozom, povećanju zapošljavanja, većem iskorištavanju obnovljivih izvora energije i zaštiti okoliša. Stoga se, prema navedenoj strategiji, ističe potreba obrazovanja inženjera upravo iz područja primarnih struka kao što su rudarstvo, geologija i naftno rudarstvo.
Prema Strategiji energetskog razvoja RH do 2020. godine „RH će povećavati ulaganja u
obrazovanje, znanstveno-istraživačke projekte i razvoj te sustavno poticati međunarodnu suradnju na području održivih energetskih tehnologija“ čime se ističe potreba obrazovanja u području rudarsko-geološko-naftnog inženjerstva.
Na temelju smjernica Nacionalne strategije zaštite okoliša (NN 46/2002) i Nacionalnog
plana djelovanja na okoliš (NN 46/2002) da bi se postigli željeni ciljevi zaštite okoliša, a s obzirom na kompleksan utjecaj eksploatacije mineralnih sirovina na okoliš, proizlazi potreba za naročitom izobrazbom stručnih i kompetentnih kadrova iz područja rudarsko-geološko-naftnih struka. Prema Nacionalnom planu djelovanja na okoliš (NN 46/2002), stvaranje uvjeta za trajno školovanje stručnih kadrova jedan je od prioritetnih ciljeva politike zaštite okoliša u sektoru industrije i rudarstva.
Prema Strategiji upravljanja vodama (NN 91/2008) i Planu upravljanja vodama (2009.) kao
prvorazredni nacionalni interes naglašava se zaštita i korištenje voda. Za učinkovito gospodarenje vodama i održavanje dobrog količinskog i kemijskog stanja voda neophodni su stručnjaci rudarsko-geološko-naftnih struka. U odnosu na smjernice iznesene u Strategiji pametne specijalizacije visokoobrazovani kadrovi u rudarstvu, geologiji i naftnom rudarstvu nužni su za dva prioritetna područja za RH, a to su: „održivi okoliš i energija“ i „održiva energetika i okoliš“.
Na osnovi Strategije razvoja klastera 2011.-2020. (Ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetništva, 2011) moguće je uključivanje stručnjaka iz rudarstva, geologije i naftnog rudarstva u regionalna klasterska udruženja.
Sukladno Strategiji poticanja inovacija RH 2014.-2020. i Planu razvoja istraživačke i
inovacijske infrastrukture u Republici Hrvatskoj (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, 2014) jedno od prioritetnih područja razvoja istraživačke infrastrukture u prirodnim znanostima je znanost o okolišu, a u tehničkim znanostima su napredni materijali i proizvodni procesi, što bez inženjera rudarsko-geološko-naftnih zanimanja nije moguće u potpunosti ostvariti.
4
S obzirom na specifičnost, potrebnu sigurnost i odgovornost pri izvođenju određenih poslova i radova u rudarstvu, člankom 147 Zakona o rudarstvu (NN 56/13) propisano je da te poslove mogu obavljati samo radnici koji, uz odgovarajući stupanj i vrstu stručne spreme, položen stručni ispit i radno iskustvo, ispunjavaju uvjete propisane Pravilnikom o stručnoj osposobljenosti za obavljanje određenih poslova u rudarstvu (NN 9/2000). Ovim su pravilnikom (članci 13 – 18) inženjer geologije, inženjer rudarstva i inženjer naftnog rudarstva upravo izdvojeni kao stručne osobe koje jedino mogu obavljati određene i najodgovornije poslove u rudarstvu. Prema tome, a u skladu sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/2015) te Popisom reguliranih profesija u republici Hrvatskoj (Vlada Republike Hrvatske, 2013) inženjer geologije, inženjer rudarstva kao i inženjer naftnog rudarstva predstavljaju regulirane profesije koje su uređene s obzirom na pristup i obavljanje, odnosno način obavljanja djelatnosti. Također i drugi zakonski akti poput Zakona o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (NN78/15, članak 22, stavak 7f) i Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (NN 94/13 i 14/14, članak 46, stavak 2 i članak 47, stavak 2) potvrđuju da poslove istraživanja i eksploatacije ugljikovodika moraju obavljati tehnički stručne osobe koje mogu pouzdano eksploatirati i kontrolirati lokaciju.
Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. predviđa „poboljšanje
kvalitete, relevantnosti i učinkovitosti visokog obrazovanja te usklađivanje znanja i vještina s potrebama tržišta rada u ključnim deficitarnim STEM područjima (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika)“ a kojima zasigurno pripadaju i inženjeri rudarsko-geološko-naftnih zanimanja.
Operativni program Konkurentnosti i kohezija 2014.-2020. među glavnim prioritetima ističe „jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija, promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, očuvanje i zaštita okoliša i promociju učinkovitosti resursa“, što nije moguće provesti bez stručnjaka rudarsko-geološko-naftnih struka.
Popis strateških dokumenta 1. Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast - Europa 2020. (Europska komisija,
2010) 2. Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014.–2020. (NN 126/2014) 3. Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske (Ministarstvo
gospodarstva, rada i poduzetništva, 2008) 4. Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (NN 124/2014) 5. Istraživačka strategija Sveučilišta u Zagrebu 2008. – 2013. Sveučilište u Zagrebu, lipanj
2008. URL: http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/O_Sveucilistu/Dokumenti_javnost/Dokumenti/Strateski_dokumenti/Istrazivacka_strategija_2008-2013.pdf
6. Plan razvoja istraživačke i inovacijske infrastrukture u Republici Hrvatskoj. (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, 2014)
7. Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/2009) 8. Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/2002) 9. Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 46/2002) 10. Strategija upravljanja vodama (NN 91/2008) 11. Plan upravljanja vodnim područjima (NN 82/2013) 12. Strategija razvoja klastera 2011.-2020. (Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva,
2011) 13. Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014.-2020. (Ministarstvo gospodarstva)
5
14. Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/2009) 15. Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. URL: http://www.europski-
fondovi.eu/sites/default/files/dokumenti/OPULJP%20hr%2020150213%20%282%29.pdf 16. Operativni program Konkurentnosti i kohezija 2014.-2020. (2014) Dodatni dokumenti 1. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN
82/2015) 2. Popis reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj (Vlada RH, 2013) 3. Zakon o rudarstvu (NN 56/2013, NN 14/2014) 4. Zakona o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (NN78/15) 5. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/2013, NN 78/2015) 6. Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (NN 94/13 i 14/14) 7. Pravilnik o stručnoj osposobljenosti za obavljanje određenih poslova u rudarstvu (NN
9/2000)
6
2. SEKTORSKA UTEMELJENOST Analiza sektorske utemeljenosti napravljena je prema metodologiji koja je propisana za
izradu standarda zanimanja. To znači da je trebalo koristiti statističke podatke koji se nalaze u HKO-portalu. Važno je napomenuti da baza podataka koja je bila na raspolaganju u vrijeme trajanja projekta (HKO-portal) nije bila potpuna. Glavna manjkavost podataka je njihova klasifikacija što je posljedica neprikladno definiranih djelatnosti u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD 07), te zanimanja u Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja (NKZ 98). Također, zanimanja nisu u potpunosti adekvatno grupirana u sektore i podsektore, dok je upitna i relevantnost podataka o zaposlenosti u sklopu zanimanja s obzirom da svaki poslodavac pri prijavi radnika
samoinicijativno bira pojedinačno zanimanje za tog radnika po vlastitom nahođenju. Zbog toga bi se sljedeća analiza trebala čitati više kao primjer metode nego kao odraz stvarnoga stanja.
Analiza postojećih podataka za potrebe predlaganja standarda zanimanja rađena je na razini rodova zanimanja 1 i 2. Rodom 1 obuhvaćeni su čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela i direktori, a Rodom 2 stručnjaci i znanstvenici. Pri opisu sektorske utemeljenosti kao stručna podloga korišteni su podaci dostupni na HKO portalu (http://www.hkoportal.hr). Svi navedeni brojčani podaci vrijede za siječanj 2016. godine, a odnose se na sektor „Rudarstvo, geologija i kemijska tehnologija“, podsektor "Rudarstvo, geologija".
. U tablici 2-1. dani su podaci o nazivima i šiframa zanimanja prema Nacionalnoj klasifikaciji
zanimanja, te podaci o nadležnom sektorskom vijeću.
Tablica 2-1. Naziv standarda zanimanja i izbor sektorskog vijeća
Prijedlog naziva standarda zanimanja INŽENJER/INŽENJERKA NAFTNOG
RUDARSTVA
Naziv i šifra postojećeg standarda zanimanja (ako postoji)
ne postoji
Naziv i šifra zanimanja ili srodnog zanimanja iz Nacionalne klasifikacije zanimanja
DIPLOMIRANI INŽENJERI RUDARSTVA I METALURGIJE šifra: 2147 razina šifre: 4
DIPLOMIRANI NAFTNO-RUDARSKI INŽENJER
šifra: 2147527 razina šifre: 5
Naziv sektorskog vijeća kojemu je zahtjev upućen
Sektorsko vijeće III. Rudarstvo, geologija i kemijska tehnologija Podsektor: Rudarstvo, geologija (šifra podsektora: 0310)
7
Pregled podsektorskih zanimanja i obrazovnih programa
Analiza postojećih podataka za potrebe predlaganja standarda zanimanja radi se na razini rodova zanimanja Rod 1 (čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela, direktori) i Rod 2 (stručnjaci i znanstvenici).
U tablici 2-2 prikazani su rodovi zanimanja i pojedinačna zanimanja po rodovima, a u tablici 2-3 pripadajuće razine HKO-a (prema Zakonu o HKO-u) i obrazovni programi relevantni za studij Naftnog rudarstva na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu s brojem diplomiranih polaznika u periodu od akademske godine 2011/2012. do akademske godine 2015/2016. Tablica 2-2. Rodovi zanimanja i nazivi pojedinačnih zanimanja relevantni za studij Naftnog
rudarstva RGNF-a, prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja (NKZ 98) i popisu zanimanja na HKO portalu (hkoportal.hr, 2016)
ROD ZANIMANJA NAZIV ZANIMANJA
Rod 1 – Čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela, direktori
1222.11.0 direktor proizvodnje nafte i plina 1222.11.0 direktor naftnorudarskih radova 1222.21.0 tehnički direktor plinare 1222.31.0 direktor održavanja naftnorudarskih postrojenja
Rod 2 – stručnjaci i znanstvenici
2114327 - diplomirani inženjer za laboratorijsko ispitivanje stijena
2146137 - projektant naftne tehnologije 2147217 - diplomirani naftno-rudarski inženjer za razvoj 2147237 - projektant bušotina za naftu i plin 2147247 - diplomirani inženjer za izradu i održavanje naftnih
bušotina 2147257 - diplomirani inženjer za karotažu i perforiranje naftnih
bušotina 2147267 - diplomirani inženjer za razradu ležišta nafte i plina 2147277 - diplomirani inženjer za modeliranje ležišta nafte i
plina 2147307 - diplomirani inženjer za proizvodnju nafte i plina 2147327 - diplomirani inženjer za transport nafte i plina 2147527 - diplomirani naftno-rudarski inženjer 2325127 - profesor rudarstva
8
Tablica 2-3. Razine HKO-a prema Zakonu o HKO-u i pripadajući obrazovni programi relevantni za
studij Naftnog rudarstva RGNF-a (hkoportal.hr, 2016; Rudarsko-geološko-naftni fakultet-statistički podaci)
Razine HKO-a
Obrazovni program (naziv studijskog programa)
Broj diplomiranih
2011/2012.
2012/2013.
2013/2014.
2014/ 2015.
2015/ 2016.
Razina HKO 6
0070 - Naftno rudarstvo (sveučilišni preddiplomski studiji) 46 31 47 42 0
Razina HKO 7
0395 – Naftno rudarstvo; smjerovi: Opće naftno rudarstvo; Energetika; Zaštita okoliša u naftnom rudarstvu (sveučilišni diplomski studiji)
21 35 26 25 11
Razina HKO 8.1
1302 - Poslijediplomski studij na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu (poslijediplomski znanstveni magistarski studiji)
1 0 0 0 0
Razina HKO 8.2
0706 - Poslijediplomski doktorski studij na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu
1303 - Poslijediplomski studij na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu
1
8
0
2
0
0
1
0
0
0
9
Ukupan broj zanimanja prema rodovima i obrazovnim programima prema razinama HKO- u podsektoru "Rudarstvo, geologija" prikazani su na slici 2-1.
Slika 2-1. Broj zanimanja prema rodovima i obrazovnim programima prema razinama HKO-a u podsektoru "Rudarstvo, geologija" (hkoportal.hr, 2016)
Kao što je prikazano na slici 2-1, ukupni broj zanimanja Roda 1 i 2 u podsektoru
"Rudarstvo, geologija" iznosi 48 (oko 27% od ukupnog broja podsektorskih zanimanja), dok je ukupan broj obrazovnih programa s kojima su povezani ti rodovi zanimanja 16. Iz podataka prikazanih na slici, vidljivo je da za Rodove 1, 2, 3, 4 i 5 postoji 19 obrazovnih programa, dok za zanimanja svrstanih u Rodove 6, 7, 8 i 9 ne postoji standardizirani obrazovni program, odnosno, potrebna znanja i vještina za ova zanimanja stječu se isključivo radnim iskustvom.
Ukupan broj zanimanja u podsektoru u odnosu na ukupan broj zanimanja u Republici
Hrvatskoj prikazan je na slici 2-2.
Slika 2-2. Odnos ukupnog broja zanimanja u podsektoru u odnosu na ukupan broj zanimanja u Republici Hrvatskoj (hkoportal.hr, 2016)
0
10
20
30
40
50
60
70
ROD 1, 2 / HKO6+
ROD 3, 4, 5 / HKO4.2
ROD 6, 7, 8 / HKO4.1
ROD 9 / HKO 1, 2,3
48
6758
8
16
3
0
0
Broj zanimanja Broj obrazovnih programa
3.869
181
Zanimanja ukupno Zanimanja u podsektoru
10
Udio podsektorskih zanimanja u odnosu na ukupan broj zanimanja u Republici Hrvatskoj iznosi 4,47 %. (hkoportal.hr, 2016). Pri tome, treba imati na umu da velika brojnost zanimanja u pojedinom podsektoru ne znači da je sektor važan po sebi. Tako npr. u pojedinim industrijskim područjima u kojima dominira visoka razina podjele rada postojat će i više različitih detaljnijih zanimanja. Pregled sektorske i podsektorske radne snage
Udio sektora "Rudarstvo, geologija i kemijska tehnologija" u ukupnoj radnoj snazi u Republici Hrvatskoj (1 698 699) iznosi 0,95%, a udio podsektora "Rudarstvo, geologija" u radnoj snazi sektora 35,29%.
Broj zaposlenih i nezaposlenih u podsektoru "Rudarstvo, geologija" u Hrvatskoj prikazan je na slici 2-3.
Slika 2-3. Stanje tržišta rada podsektora "Rudarstvo, geologija" u Hrvatskoj (prikaz radne snage) (hkoportal.hr, 2016)
Prema podacima prikazanim na slici 2-3 može se zaključiti da je stopa nezaposlenosti u
podsektoru "Rudarstvo, geologija" 14,11% te da je ista niža od ukupne stope nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj koja iznosi 16,81%. Detaljnija analiza nezaposlenosti u podsektoru „"Rudarstvo, geologija" prema spolu prikazana je na slici 2-4.
0 1.000 2.000 3.000 4.000 5.000
ZAPOSLENIH U PODSEKTORU
NEZAPOSLENIH U PODSEKTORU
4.216
667
661
134
4.877
801
Ukupno Žene Muškarci
11
Slika 2-4. Usporedba podsektorske i ukupne stope nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj prema spolu (hkoportal.hr, 2016)
Detaljni podaci o zaposlenosti i nezaposlenosti prema rodovima zanimanja u sektoru
„Rudarstvo, geologija i kemijska tehnologija“ i Republici Hrvatskoj prikazani su na slikama 2-5 i 2-6.
Slika 2-5. Udjeli zaposlenih po rodovima zanimanja u sektoru „Rudarstvo, geologija i kemijska tehnologija“ i Republici Hrvatskoj (hkoportal.hr, 2016)
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
20
MUŠKARCI ŽENE UKUPNO
14,73
19,02
16,81
13,66
16,86
14,11
Stopa nezaposlenosti ukupno Stopa nezaposlenosti u podsektoru
05
1015202530354045
3,1
4
3,6
12
,49 18
,46
11
,96
17
,39
2,1
2
12
,27
5,5
1 13
,07
0
3,4
13
,16
26
,86
0 0 0
41
,34
5,3
9 9,8
4
Postotak zaposlenih ukupno Postotak zaposlenih u sektoru
12
Ukupni udio zaposlenih čelnika i članova zakonodavnih tijela, čelnika i dužnosnika državnih tijela, direktora (Rod 1) u ukupnom broju zaposlenih u sektoru „Rudarstvo, geologija i kemijska tehnologija“ iznosi 3,4% što je približno jednako udjelu na razini države koji iznosi 3,6%. Udio zaposlenih stručnjaka i znanstvenika (Rod 2) u ukupnom broju zaposlenih u sektoru „Rudarstvo, geologija i kemijska tehnologija“ iznosi 13,16%, što je ujedno i nešto više od ukupnog udjela zaposlenih stručnjaka i znanstvenika u ukupnoj radnoj snazi Republike Hrvatske koji iznosi 12,49%.
Slika 2-6. Udjeli nezaposlenih po rodovima zanimanja u sektoru „Rudarstvo, geologija i kemijska
tehnologija“ i Republici Hrvatskoj (hkoportal.hr, 2016)
Ukoliko se promatraju samo rodovi zanimanja 1 i 2, njihov udio u ukupnoj sektorskoj nezaposlenih iznosi 24,72% (udio Roda 1 je 0), što je znatno nepovoljnije u odnosu na udio nezaposlenih s tim zanimanja u ukupnom broju nezaposlenih u Republici Hrvatskoj (7,39%).
Potpunu i temeljitu analizu nije moguće napraviti, jer su na sadašnjem HKO portalu (koji je zasada u beta verziji) dostupni podaci samo na razini sektora i rodova zanimanja, ali ne i na razini podsektora i pojedinačnih zanimanja. Raspršenost podsektorskih zanimanja po djelatnostima
Na slici 2-7 prikazan je broj gospodarskih djelatnosti koje zapošljavaju zanimanja podsektora "Rudarstvo, geologija" u odnosu na ukupni broj djelatnosti u Republici Hrvatskoj.
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
0 0,0
2
7,3
7
14
,76
13
,39 1
9,9
5
1,0
2
13
,38
4,9
1
25
,21
0 0
24
,72
19
,85
0 0 0
40
,57
8,2
4
6,6
2
Postotak nezaposlenih ukupno Postotak nezaposlenih u sektoru
13
Slika 2-7. Broj gospodarskih djelatnosti koje zapošljavaju zanimanja podsektora "Rudarstvo, geologija" u odnosu na ukupni broj djelatnosti u RH (hkoportal.hr, 2016)
Prema podacima prikazanim na slici 2-7 vidljivo je da se podsektorska zanimanja
zapošljavaju u 46,72% djelatnosti u Republici Hrvatskoj. S obzirom na tu činjenicu može se zaključiti da je relativno dobra potencijalna mobilnost radnika na tržištu rada, mogućnost zapošljavanja kao i velika vjerojatnost pronalaska novog posla. Rastom zaposlenosti u tim djelatnostima vjerojatno će rasti i zaposlenost sektorskih zanimanja. Obuhvat podsektora
Važnost sektora/podsektora također se mjeri udjelom sektorske/podsektorske radne snage u ukupnoj radnoj snazi regije ili Republike Hrvatske ukupno. Na slici 2-8 je prikazan obuhvat podsektora „Rudarstvo i geologija“ prema radnoj snazi po regijama i spolu.
Muškarci Žene Ukupno
595 595 595
251
116
278
Djelatnosti ukupno Djelatnosti u podsektoru
14
Slika 2-8. Prikaz udjela obuhvata podsektora „Rudarstvo i geologija“ prema radnoj snazi po regijama i spolu (hkoportal.hr, 2016)
Iz podataka prikazanih na slici 2-8 vidljivo je da radnici iz podsektora „Rudarstvo i geologija“
čine 0,55% muške radne snage te 0,09% ženske radne snage u Republici Hrvatskoj, odnosno 0,33% ukupne radne snage Republike Hrvatske. Ukoliko se usporede podaci po regijama, vidljivo je da su najveći udjeli zaposlenih iz podsektora „Rudarstvo i geologija“ u ukupnoj radnoj snazi registrirani u Zagrebačkoj regiji, dok je najmanji broj registriran u Slavonskoj regiji.
Obrazovni obuhvat se mjeri udjelom polaznika podsektorskih obrazovnih programa u
ukupnom broju polaznika obrazovnih programa iste razine. Na slici 2-9 prikazani su udjeli polaznika podsektorskih obrazovnih programa (SSS i VSS) za pojedine regije i na razini Republike Hrvatske. Veći obrazovni obuhvat ukazuje na veći interes mladih za upis a neizravno i na veću potražnja za zanimanjima koja trebaju takvu kvalifikaciju. Regionalni obrazovni obuhvat govori o dostupnosti kvalifikacija na regionalnoj razini.
0
0,1
0,2
0,3
0,4
0,5
0,6
0,7
ZAGREBAČKA VARAŽDINSKA SLAVONSKA PRIMORSKA DALMATINSKA RH
0,4
2
0,2
8
0,2
2 0,2
5 0,2
8 0,3
3
0,1
5
0,0
5
0,0
5
0,0
4
0,0
6 0,0
9
0,6
7
0,5
0,3
8
0,4
5 0,5
0,5
5
Udio u ukupnoj radnoj snazi Udio u ženskoj radnoj snazi Udio u muškoj radnoj snazi
15
Slika 2-9. Obrazovni obuhvat podsektora "Rudarstvo, geologija" (SSS i VSS) po regijama i na razini Republike Hrvatske (hkoportal.hr, 2016)
Ključne djelatnosti
Ključnim djelatnostima za sektorska zanimanja smatraju se one djelatnosti koje zapošljavaju najveći broj osoba sa sektorskim zanimanjima u odnosu na ukupan broj zaposlenih u sektoru. Također se razmatra i udio tih sektorskih zanimanja u ukupnoj zaposlenosti po ključnim djelatnostima kako bi se moglo procijeniti u kojoj će se mjeri rast zaposlenosti u ključnim djelatnostima odraziti na potražnju za sektorskim zanimanjima.
U tablicama 2-4 i 2-5 nalaze se podaci o ključnim djelatnostima koje zapošljavaju najviše
zanimanja podsektora "Rudarstvo, geologija" iz skupine Rod 1 (čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela, direktori) i Rod 2 (stručnjaci i znanstvenici).
0
0,2
0,4
0,6
0,8
1
1,2
1,4
1,6
0,45
0,58
0 0 0
0,22
1,14
1,54
0 0 0
0,66
SSS Udio u RH, % VSS Udio u RH, %
16
Tablica 2-4. Broj zaposlenih osoba s podsektorskim zanimanjima iz skupine Rod 1 u ključnim gospodarskim djelatnostima (hkoportal.hr, 2016)
Šifr
a d
jela
tno
sti
pre
ma
ND
KZ
07
Naz
iv d
jela
tno
sti
Zap
osl
en
i u
po
dse
kto
ru
Zap
osl
en
e ž
en
e u
po
dse
kto
ru
Zap
osl
en
i mu
škar
ci u
po
dse
kto
ru
Zap
osl
en
i uku
pn
o
Zap
osl
en
e ž
en
e
Zap
osl
en
i mu
škar
ci
Ud
io p
od
sekt
ors
kih
zan
iman
ja u
d
jela
tno
sti u
kup
no
(%
) U
dio
po
dse
kto
rski
h
zan
iman
ja u
dje
latn
ost
i žen
e (
%)
Ud
io p
od
sekt
ors
kih
zan
iman
ja u
d
jela
tno
sti m
ušk
arci
(%)
Ukupno 4
877 661 4 216
1 413 231
665 639 747 592 0,35 0,1 0,56
41 Gradnja zgrada 18 1 17 2 257 342 1 915 0,8 0,29 0,89
8 Ostalo rudarstvo i vađenje 15 0 15 84 8 76 17,86 0,0 19,74
47 Trgovina na malo, osim
trgovine motornim vozilima i motociklima
15 7 8 3 444 1 261 2 183 0,44 0,56 0,37
45
Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i
motociklima; popravak motornih vozila i motocikala
14 0 14 1 403 177 1 226 1,0 0,0 1,14
43 Specijalizirane građevinske
djelatnosti 12 3 9 2 382 251 2 131 0,5 1,2 0,42
46 Trgovina na veliko, osim
trgovine motornim vozilima i motociklima
10 2 8 6 854 1 675 5 179 0,15 0,12 0,15
49 Kopneni prijevoz i cjevovodni
transport 8 2 6 1 141 189 952 0,7 1,06 0,63
56 Djelatnosti pripreme i
usluživanja hrane i pića 8 4 4 2 602 872 1 730 0,31 0,46 0,23
70 Upravljačke djelatnosti;
savjetovanje u vezi s upravljanjem
6 1 5 1 570 524 1 046 0,38 0,19 0,48
81
Usluge u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika
5 2 3 373 118 255 1,34 1,69 1,18
42 Gradnja građevina
niskogradnje 5 1 4 463 70 393 1,08 1,43 1,02
31 Proizvodnja namještaja 4 0 4 332 62 270 1,2 0,0 1,48
23 Proizvodnja ostalih nemetalnih
mineralnih proizvoda 3 1 2 344 74 270 0,87 1,35 0,74
1 Biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i uslužne djelatnosti
povezane s njima 3 1 2 688 184 504 0,44 0,54 0,4
96 Ostale osobne uslužne
djelatnosti 3 3 0 1 197 886 311 0,25 0,34 0,0
71 Arhitektonske djelatnosti i
inženjerstvo; tehničko ispitivanje i analiza
3 1 2 2 093 431 1 662 0,14 0,,23 0,12
19 Proizvodnja koksa i rafiniranih
naftnih proizvoda 2 0 2 70 26 44 2,86 0,0 4,55
13 Proizvodnja tekstila 2 0 2 123 42 81 1,63 0,0 2,47
28 Proizvodnja strojeva i uređaja,
d. n. 2 0 2 319 39 280 0,63 0,0 0,71
93 Sportske djelatnosti te zabavne
i rekreacijske djelatnosti 2 0 2 515 144 371 0,39 0,0 0,54
25 Proizvodnja gotovih metalnih
proizvoda, osim strojeva i opreme
2 1 1 837 93 744 0,24 1,08 0,13
68 Poslovanje nekretninama 2 0 2 921 314 607 0,22 0,0 0,33
62 Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti
povezane s njima 2 0 2 1 339 188 1 151 0,15 0,0 0,17
06 Vađenje sirove nafte i
prirodnog plina 1 0 1 8 1 7 12,5 0,0 14,29
17
97 Djelatnosti kućanstava koja
zapošljavaju poslugu 1 0 1 10 3 7 10,0 0,0 14,29
50 Vodeni prijevoz 1 0 1 133 25 108 0,75 0,0 0,93
32 Ostala prerađivačka industrija 1 0 1 157 47 110 0,64 0,0 0,91
90 Kreativne, umjetničke i
zabavne djelatnosti 1 0 1 191 75 116 0,52 0,0 0,86
63 Informacijske uslužne
djelatnosti 1 1 0 202 64 138 0,5 1,56 0,0
26 Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih
proizvoda 1 0 1 248 45 203 0,4 0,0 0,49
35 Opskrba električnom
energijom, plinom, parom i klimatizacija
1 0 1 273 39 234 0,37 0,0 0,43
59
Proizvodnja filmova, videofilmova i televizijskog
programa, djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja
glazbenih zapisa
1 0 1 281 95 186 0,36 0,0 0,54
22 Proizvodnja proizvoda od gume
i plastike 1 1 0 297 45 252 0,34 2,22 0,0
38 Skupljanje otpada, djelatnosti obrade i zbrinjavanja otpada;
oporaba materijala 1 0 1 314 47 267 0,32 0,0 0,37
18 Tiskanje i umnožavanje
snimljenih zapisa 1 0 1 331 61 270 0.3 0.0 0,37
95 Popravak računala i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo
1 0 1 330 30 300 0,3 0,0 0,33
58 Izdavačke djelatnosti 1 0 1 441 142 299 0,23 0,0 0,33
74 Ostale stručne, znanstvene i
tehničke djelatnosti 1 0 1 603 252 351 0,17 0,0 0,28
79
Putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i
ostale rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima
1 0 1 702 309 393 0,14 0,0 0,25
64 Financijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih
fondova 1 1 0 776 371 405 0,13 0,27 0,0
10 Proizvodnja prehrambenih
proizvoda 1 0 1 996 278 718 0,1 0,0 0,14
85 Obrazovanje 1 1 0 1 248 750 498 0,08 0,13 0,0
84 Javna uprava i obrana; obvezno
socijalno osiguranje 1 1 0 1 656 611 1 045 0,06 0,16 0,0
18
Tablica 2-5. Broj zaposlenih osoba s podsektorskim zanimanjima iz skupine Rod 2 u ključnim gospodarskim djelatnostima (hkoportal.hr, 2016)
Šifr
a d
jela
tno
sti
pre
ma
NK
D 0
7
Naz
iv d
jela
tno
sti
Zap
osl
en
i u
po
dse
kto
ru
Zap
osl
en
e ž
en
e u
po
dse
kto
ru
Zap
osl
en
i mu
škar
ci u
po
dse
kto
ru
Zap
osl
en
i uku
pn
o
Zap
osl
en
e ž
en
e
Zap
osl
en
i mu
škar
ci
Ud
io p
od
sekt
ors
kih
za
nim
anja
u
dje
latn
ost
i uku
pn
o
(%)
Ud
io p
od
sekt
ors
kih
zan
iman
ja u
d
jela
tno
sti ž
ene
(%
)
Ud
io p
od
sekt
ors
kih
zan
iman
ja u
d
jela
tno
sti m
ušk
arci
(%)
Ukupno 4
796 660
4 136
1 397 848
660 295 737 553
0,34 0,1 0,56
19 Proizvodnja koksa i rafiniranih
naftnih proizvoda 129 51 78 759 356 403 17,0 14,33 19,35
84 Javna uprava i obrana; obvezno
socijalno osiguranje 87 38 49 20 951 13 647 7 304 0,42 0,28 0,67
85 Obrazovanje 75 37 38 42 537 30 678 11 859 0,18 0,12 0,32
72 Znanstveno istraživanje i razvoj 63 25 38 3 117 1 591 1 526 2,02 1,57 2,49
9 Pomoćne uslužne djelatnosti u
rudarstvu 47 6 41 186 36 150 25,27 16,67 27,33
71 Arhitektonske djelatnosti i
inženjerstvo; tehničko ispitivanje i analiza
45 12 33 5 957 2 176 3 781 0,76 0,55 0,87
8 Ostalo rudarstvo i vađenje 27 2 25 89 22 67 30,34 9,09 37,31
42 Gradnja građevina
niskogradnje 17 2 15 1 062 330 732 1,6 0,61 2,05
35 Opskrba električnom
energijom, plinom, parom i klimatizacija
17 4 13 1 612 509 1 103 1,05 0,79 1,18
41 Gradnja zgrada 14 4 10 1 273 442 831 1,1 0,9 1,2
23 Proizvodnja ostalih nemetalnih
mineralnih proizvoda 13 5 8 462 188 274 2,81 2,66 2,92
91 Knjižnice, arhivi, muzeji i ostale
kulturne djelatnosti 13 9 4 1 948 1 396 552 0.67 0.64 0,72
62 Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti
povezane s njima 11 4 7 3 567 1 112 2 455 0,31 0,36 0,29
46 Trgovina na veliko, osim
trgovine motornim vozilima i motociklima
8 1 7 6 743 3 416 3 327 0,12 0,03 0,21
49 Kopneni prijevoz i cjevovodni
transport 7 1 6 729 297 432 0,96 0,34 1,39
43 Specijalizirane građevinske
djelatnosti 6 0 6 929 298 631 0,65 0,0 0,95
94 Djelatnosti članskih
organizacija 6 2 4 2 755 1 765 990 0,22 0,11 0,4
6 Vađenje sirove nafte i
prirodnog plina 5 0 5 22 8 14 22,73 0.0 35.71
70 Upravljačke djelatnosti;
savjetovanje u vezi s upravljanjem
5 3 2 2 459 1 251 1 208 0,2 0,24 0,17
20 Proizvodnja kemikalija i
kemijskih proizvoda 4 2 2 430 220 210 0,93 0,91 0,95
38 Skupljanje otpada, djelatnosti obrade i zbrinjavanja otpada;
oporaba materijala 4 3 1 468 228 240 0,85 1,32 0,42
36 Skupljanje, pročišćavanje i
opskrba vodom 4 1 3 657 329 328 0,61 0,3 0,91
74 Ostale stručne, znanstvene i
tehničke djelatnosti 4 1 3 881 621 260 0,45 0,16 1,15
86 Djelatnosti zdravstvene zaštite 4 4 0 20 131 13 456 6 675 0,02 0,03 0,0
0 Nema naziva djelatnosti 3 1 2 234 146 88 1,28 0,68 2,27
11 Proizvodnja pića 3 2 1 488 234 254 0,61 0,85 0,39
19
25 Proizvodnja gotovih metalnih
proizvoda, osim strojeva i opreme
3 0 3 961 221 740 0,31 0,0 0,41
47 Trgovina na malo, osim
trgovine motornim vozilima i motociklima
3 2 1 4 818 3 564 1 254 0,06 0,06 0,08
81
Usluge u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika
2 2 0 291 147 144 0.69 1.36 0.0
30 Proizvodnja ostalih prijevoznih
sredstava 2 0 2 539 122 417 0.37 0.0 0.48
68 Poslovanje nekretninama 2 2 0 921 484 437 0.22 0.41 0.0
52 Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu
2 0 2 1.157 487 670 0.17 0.0 0.3
78 Djelatnosti zapošljavanja 2 0 2 1.222 902 320 0.16 0.0 0.63
2 Šumarstvo i sječa drva 2 0 2 1.251 316 935 0.16 0.0 0.21
39 Djelatnosti sanacije okoliša te
ostale djelatnosti gospodarenja otpadom
1 1 0 47 21 26 2.13 4.76 0.0
29 Proizvodnja motornih vozila,
prikolica i poluprikolica 1 0 1 202 59 143 0.5 0.0 0.7
95 Popravak računala i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo
1 0 1 212 64 148 0.47 0.0 0.68
96 Ostale osobne uslužne
djelatnosti 1 0 1 270 184 86 0.37 0.0 1.16
18 Tiskanje i umnožavanje
snimljenih zapisa 1 0 1 280 150 130 0.36 0.0 0.77
33 Popravak i instaliranje strojeva
i opreme 1 0 1 484 97 387 0.21 0.0 0.26
79
Putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i
ostale rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima
1 1 0 477 321 156 0.21 0.31 0.0
28 Proizvodnja strojeva i uređaja,
d. n. 1 0 1 672 146 526 0.15 0.0 0.19
87 Djelatnosti socijalne skrbi sa
smještajem 1 0 1 1.236 1.006 230 0.08 0.0 0.43
58 Izdavačke djelatnosti 1 0 1 2.040 1.046 994 0.05 0.0 0.1
65
Osiguranje, reosiguranje i mirovinski fondovi, osim
obveznoga socijalnog osiguranja
1 0 1 2.117 1.219 898 0.05 0.0 0.11
Zapošljavanje u ključnim djelatnostima
Zapošljavanje u ključnim djelatnostima najvažniji je pokazatelj povijesne potražnje za sektorskim/podsektorskim zanimanjima. Na slici 2-10 prikazan je ukupan broj zaposlenih u ključnim gospodarskim djelatnostima koje najviše zapošljavaju zanimanja iz podsektora "Rudarstvo, geologija" u razdoblju od 2000. do 2014. godine.
20
Slika 2-10. Zapošljavanje u ključnim gospodarskim djelatnostima u razdoblju od 2000. do 2014.
godine (hkoportal.hr, 2016)
Na temelju prikaza dugoročnog kretanja zapošljavanja u ključnim gospodarskim djelatnosti vidljiv je lagani rast zapošljavanja u svim navedenim ključnim djelatnostima sve do 2009. godine kada dolazi do pada zapošljavanja do 2011. godine vjerojatno uvjetovanog globalnom gospodarskom krizom. Nakon tog perioda vidljiv je porast potražnje za zanimanjima u navedenim ključnim djelatnostima, a samim tim i zanimanjima u podsektoru „Rudarstvo, geologija“. Dobna struktura u podsektoru
Na slikama 2-11 i 2-12 prikazana je dobna struktura zaposlenih sa zanimanjima iz skupine Rod 1 i Rod 2 u podsektoru "Rudarstvo, geologija". Prikazani podaci vrijede za 6. mjesec 2014. godine. Kako broj odlazaka u mirovinu označava potencijalni porast potražnje za tim zanimanjima, može se procijeniti u kojem će razdoblju doći do manjka radne snage za odabrana zanimanja zbog
očekivanog izlasaka trenutno zaposlenih osoba s tržišta rada tj. odlaska u mirovinu..
0
2000
4000
6000
8000
10000
12000
14000
16000
18000
2 0 0 0 2 0 0 2 2 0 0 4 2 0 0 6 2 0 0 8 2 0 1 0 2 0 1 2 2 0 1 4
BR
OJ
ZA
PO
SL
EN
IH U
KL
JUČ
NIM
DJE
LA
TN
OS
TIM
A
GODINA
Djelatnosti sanacije okoliša te ostale djelatnosti gospodarenja otpadom 39
Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 23
Znanstveno istraživanje i razvoj 72
Ostalo rudarstvo i vađenje 8
Vađenje sirove nafte i prirodnog plina 6
21
Slika 2-11. Broj zaposlenih stručnjaka i znanstvenika (Rod 2) u podsektoru "Rudarstvo, geologija"
prema životnoj dobi i spolu (hkoportal.hr, 2016)
Slika 2-12. Broj zaposlenih sa zanimanjima iz skupine Rod 1 u podsektoru "Rudarstvo, geologija"
prema životnoj dobi i spolu (hkoportal.hr, 2016)
22
Mjesečne promjene zaposlenosti, nezaposlenosti, stope zapošljavanja i stope nezaposlenosti "diplomiranih inženjera rudarstva i metalurgije"
Pod skupinom zanimanja „diplomirani inženjer rudarstva i metalurgije“ p Nalazi se se i pojedinačno zanimanje diplomirani inženjer naftnog rudarstva.
Na slikama 2-13 do 2-16 prikazani su podaci o mjesečnoj promjeni zaposlenosti, nezaposlenosti, stopi zapošljavanja i stopi nezaposlenosti „diplomiranih inženjera rudarstva i metalurgije.
Slika 2-13. Broj zaposlenih i nezaposlenih "diplomiranih inženjera rudarstva i metalurgije" (Rod
2) u razdoblju od siječnja 2014. do prosinca 2015. godine (hkoportal.hr, 2016)
Slika 2-14. Stopa nezaposlenosti "diplomiranih inženjera rudarstva i metalurgije" (Rod 2) u
razdoblju od siječnja 2014. do prosinca 2015. godine (hkoportal.hr, 2016)
23
Slika 2-15. Stopa zapošljavanja "diplomiranih inženjera rudarstva i metalurgije" (Rod 2) u
razdoblju od siječnja 2014. do prosinca 2015. godine (hkoportal.hr, 2016)
Slika 2-16. Broj zaposlenih i nezaposlenih "direktora proizvodnje industrijskih društava" (Rod 1) u
podsektoru "Rudarstvo, geologija", u razdoblju od siječnja 2014. do prosinca 2015. godine (hkoportal.hr, 2016)
Na temelju dijagrama prikazanih na slikama 2-13 do 2-16 može se zaključiti sljedeće:
U razdoblju od siječnja 2014. do prosinca 2015. godine, ukupan broj "diplomiranih inženjera rudarstva i metalurgije" (Rod 2) povećao se s 282 na 336 tj. za cca 19%. Pri tome je broj zaposlenih povećan s 210 na 269, odnosno broj nezaposlenih "diplomiranih inženjera rudarstva i metalurgije" smanjen sa 72 na 67.
U razdoblju od siječnja 2014. do prosinca 2015. godine, promjene stope zapošljavanja i stope nezaposlenosti "diplomiranih inženjera rudarstva i metalurgije" u podsektoru "Rudarstvo, geologija" približno prate promjene ukupne stope zapošljavanja i ukupne stope nezaposlenosti te skupine zanimanja na razini RH, što je pogotovo izraženo ako se promatra stopa nezaposlenosti. Stopa zapošljavanja "diplomiranih inženjera rudarstva i
24
metalurgije" u promatranom je razdoblju povećana s 2,78% na 2,99%, odnosno stopa nezaposlenosti smanjena s 25,53% na 19,94%. Stopa nezaposlenosti "diplomiranih inženjera rudarstva i metalurgije" na razini podsektora niža je od ukupne stope nezaposlenosti, i to u cijelom promatranom razdoblju.
U istom promatranom razdoblju, ukupni broj "direktora proizvodnje industrijskih društava" (Rod 1) u podsektoru "Rudarstvo, geologija" povećao se sa 149 na 166 tj. za cca 11%, pri čemu u tom rodu zanimanja u istom podsektoru nema nezaposlenih.
Mjesečne promjene zaposlenosti "diplomiranih inženjera rudarstva i metalurgije" po djelatnostima
U tablici 2-6 i na dijagrama prikazanih na slikama 2-17 do 2-20 prikazane su mjesečne promjene zaposlenosti „diplomiranih inženjera rudarstva i metalurgije po djelatnostima. Tablica 2-6. Promjena broja zaposlenih "diplomiranih inženjera rudarstva i metalurgije" (Rod 2) i
"direktora proizvodnje industrijskih društava" (Rod 1) u razdoblju od siječnja 2014. do prosinca 2015. godine (hkoportal.hr, 2016) (prvi broj u svakoj ćeliji označava broj zaposlenih u siječnju 2014. a drugi broj označava broj zaposlenih krajem 2015. godine)
Djelatnost
Broj zaposlenih u podsektoru "Rudarstvo, geologija"
Broj zaposlenih na razini RH
Rod 2 Rod 1 Rod 2 Rod 1
Vađenje sirove nafte i prirodnog plina
3 4 0 1 3 4 0 1
Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda
84 74 1 2 87 77 15 10
Pomoćne uslužne djelatnosti u rudarstvu
36 38 0 0 37 39 0 0
Ostalo rudarstvo i vađenje 10 20 9 15 10 20 21 25
Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih sirovina
10 9 2 3 13 12 66 55
Znanstveno istraživanje i razvoj 12 14 0 15 17 14 12
Djelatnosti sanacije okoliša te ostale djelatnosti gospodarenja otpadom
0 0 0 0 0 0 0 0
Gradnja građevina niskogradnje 8 13 2 5 9 15 84 76
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija
5 12 1 1 7 14 61 56
Javna uprava i obrana 5 21 1 1 8 25 161
134
25
Obrazovanje 12 11 1 1 21 21 75 65
Arhitektonske djelatnosti i inženjerstvo
10 14 3 3 15 23 217
185
Proizvodnja metala 0 0 17 20 15 11
Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme
1 1 4 2 5 25 107
101
Slika 2-17. Promjena broja zaposlenih "diplomiranih inženjera rudarstva i metalurgije" (Rod 2) u
djelatnosti "Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda" u razdoblju od siječnja 2014. do prosinca 2015. godine (hkoportal.hr, 2016)
Slika 2-18. Promjena broja zaposlenih "diplomiranih inženjera rudarstva i metalurgije" (Rod 2) u
djelatnosti "Pomoćne uslužne djelatnosti u rudarstvu" u razdoblju od siječnja 2014. do prosinca 2015. godine (hkoportal.hr, 2016)
26
Slika 3-19. Promjena broja zaposlenih "diplomiranih inženjera rudarstva i metalurgije" (Rod 2) u
djelatnosti "Ostalo rudarstvo i vađenje" u razdoblju od siječnja 2014. do prosinca 2015. godine (hkoportal.hr, 2016)
Slika 3-20. Promjena broja zaposlenih "diplomiranih inženjera rudarstva i metalurgije" (Rod 2) u
djelatnosti "Javna uprava i obrana" u razdoblju od siječnja 2014. do prosinca 2015. godine (hkoportal.hr, 2016)
Na temelju podataka prikazanih u tablici 2-5 i podataka prikazanih na slikama 3-17 do 3-
20 može se zaključiti sljedeće:
Najveći broj "diplomiranih inženjera rudarstva i metalurgije" (Rod 2) u podsektoru "Rudarstvo, geologija" prema zadnjim podacima s www.hkoportal.hr (prosinac 2015.) zaposleno je u djelatnostima: "Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda",
27
"Pomoćne uslužne djelatnosti u rudarstvu", "Ostalo rudarstvo i vađenje" te "Javna uprava i obrana".
U razdoblju od siječnja 2014. do prosinca 2015. godine, značajno je povećan broj zaposlenih "diplomiranih inženjera rudarstva i metalurgije" (Rod 2) u većini ključnih djelatnosti, i u podsektoru "Rudarstvo, geologija" i na razini RH. Taj porast pogotovo je izražen u djelatnostima "Ostalo rudarstvo i vađenje" (porast od 100%), "Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija" (porast od 2,4 puta), te "Javna uprava i obrana" (porast od 4,2 puta). Do određenog pada broja zaposlenih (pad od 8% do 12%) došlo je u djelatnostima "Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda", "Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih sirovina" i "Obrazovanje".
U svim ključnim djelatnostima promjene broja zaposlenih "diplomiranih inženjera rudarstva i metalurgije" u podsektoru "Rudarstvo, geologija" približno prate promjene broja zaposlenih te skupine zanimanja na razini RH.
Najveći broj "direktora proizvodnje industrijskih društava" (Rod 1) sa zanimanjima podsektora "Rudarstvo, geologija" zaposleno je (prosinac 2015.) u djelatnosti "Ostalo rudarstvo i vađenje", gdje je ujedno najviše povećan broj zaposlenih na tom radnom mjestu (porast od cca 67%). U svim ostalim ključnim djelatnostima u podsektoru "Rudarstvo, geologija" prikazanim u tablici 3-3., došlo je na tom radnom mjestu u promatranom razdoblju ili do porasta zaposlenosti ili je broj zaposlenih ostao nepromijenjen.
28
3. ANALITIČKA UTEMELJENOST PRIJEDLOGA STANDARDA ZANIMANJA
Za prikaz utemeljenosti standarda zanimanja na Profilu sektora korišteni su dostupni podaci s HKO portala, za podsektor "Rudarstvo, geologija". Analiza postojećih podataka za potrebe predlaganja standarda zanimanja rađena je na razini Rod 1 (čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela, direktori) i Rod 2 (stručnjaci i znanstvenici). Prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja (1998.) postoje 5 zanimanja Roda 1 i 12 zanimanja Rod-a 2 koji su relevantni za studij naftnog rudarstva. Prema dostupnim podacima s HKO portala, a u skladu s Zakonom o hrvatskom klasifikacijskom okviru u Republici Hrvatskoj trenutno postoje sljedeći obrazovni programi relevantni za studij naftnog rudarstva: - 0070 Naftno rudarstvo (sveučilišni preddiplomski studiji) – razina 6; - 0395 Naftno rudarstvo; smjerovi: Opće naftno rudarstvo; Energetika; Zaštita okoliša u
naftnom rudarstvu (sveučilišni diplomski studiji) – razina 7; - 1302 - Poslijediplomski studij na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu (poslijediplomski
znanstveni magistarski studiji) – razina 8.1; - 0706 - Poslijediplomski doktorski studij na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu –razina
8.2; - 1303 - Poslijediplomski studij na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu – razina 8.2.
Prema dostupnim podacima s HKO portala, 0,66% polaznika obrazovnih programa za stjecanje visoke stručne spreme u Republici Hrvatskoj odlučuje se na jedan od obrazovnih programa iz podsektora "Rudarstvo, geologija".
Ukupni broj zanimanja Roda 1 i 2 u podsektoru "Rudarstvo, geologija" iznosi 48 te se za njih veže 16 obrazovnih programa, što je u skladu s preporukom da bi broj zanimanja trebao biti veći od broja obrazovnih programa te naglašavajući potrebu za definiranjem standarda zanimanja. Gledano na državnoj razini, zanimanja iz podsektora "Rudarstvo, geologija" čine 4,47% ukupnog broja zanimanja u republici Hrvatskoj.
Sama nezaposlenost u podsektoru iznosi 14,11% i niža je od nezaposlenosti na razini cijele države koja je u veljači 2016. godine iznosila 16,81%. U razdoblju od siječnja 2014. do prosinca 2015. godine. broj zaposlenih "diplomiranih inženjera rudarstva i metalurgije" povećan s 210 na 269, odnosno broj nezaposlenih smanjen sa 72 na 67. pri čemu treba imati u vidu da se ukupan broj "diplomiranih inženjera rudarstva i metalurgije" (ROD 2) povećao se s 282 na 336 tj. za cca 19%. U razmatranom razdoblju promjene stope zapošljavanja i stope nezaposlenosti "diplomiranih inženjera rudarstva i metalurgije" u podsektoru "Rudarstvo, geologija" približno prate promjene ukupne stope zapošljavanja i ukupne stope nezaposlenosti te skupine zanimanja na razini RH. Osnovni nedostatak navedenih podataka je nemogućnost odjeljivanja i analize podataka po pojedinim zanimanjima, što uvelike otežava dobivanje šire slike o kretanju broja nezaposlenih inženjera s završenim određenim obrazovnim programom.
Nešto detaljniji uvid u kretanje broja nezaposlenih osoba koje su završile preddiplomski i diplomski sveučilišni studij na Rudarsko-geološko naftnom fakultetu, smjer naftno rudarstvo moguće dobiti iz podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na dan 31. prosinca 2015. godine na burzi rada je bilo prijavljeno 38 osoba (6 osoba koje su završile preddiplomski studij naftnog rudarstva, 16 osoba koje su završile
29
jedan od smjerova na diplomskom studiju naftnog rudarstva na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu, te 16 osoba koje su završile sveučilišni diplomski studij naftnog rudarstva po starom programu) od čega njih 16 koji nemaju radnog iskustva i po prvi put traže posao. Detaljniji prikaza kretanja broja nezaposlenih osoba s završenim jednim od sveučilišnih studija naftnog rudarstva (i osoba koje su bez radnog iskustva) za 2011., 2014. i 2015. godinu dan je na slici 3.1.
Slika 3-1. Broja nezaposlenih osoba s završenim jednim od sveučilišnih studija na Rudarsko-
geološko naftnom fakultetu, smjer naftno rudarstvo za 2011., 2014. i 2015. godinu Ukoliko se uzme u obzir da je su razdoblju od 2011., do zaključno, 2015. godine jedan od
sveučilišnih studija na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu, smjer naftno rudarstvo (sveučilišni preddiplomski i diplomski sveučilišni studij) ukupno završile 284 osobe (tablica 2-1.) te ukoliko se uzme u obzir da su trenutno na burzu rada prijavljene 22 nezaposlene osobe, može se zaključiti da samo manji dio njih ne može pronaći posao (u ovu brojku nije uključeno i 16 osoba koje su završile sveučilišni diplomski studij po starom programu). Također je potrebno istaknuti da veliki dio navedenog broja nezaposlenih osoba po godinama (2011.-85,7%, 2014-51,2% i 2015.-42,1%) čine osobe koje su završile sveučilišni studij naftnog rudarstva po starom programu.
Ukoliko se promatra broj gospodarskih djelatnosti koje zapošljavaju osobe s zanimanjima
iz razmatranog podsektora, može se zaključiti kako čak 46,72% djelatnosti u Republici Hrvatskoj zapošljavaju osobe s zanimanjima iz podsektora "Rudarstvo, geologija". Na temelju ovog podatka može se zaključiti da je relativno velika potencijalna mobilnost osoba s podesktorskim zanimanjem te velikom vjerojatnosti pronalaženja posla. Trenutni udio sektora "Rudarstvo, geologija i kemijska tehnologija" u ukupnoj radnoj snazi u Republici Hrvatskoj (1 698 699) iznosi 0,95%, a udio podsektora "Rudarstvo, geologija" u radnoj snazi sektora 35,29%. Ukoliko se usporede podaci po regijama, vidljivo je da su najveći udjeli zaposlenih iz podsektora „Rudarstvo, geologija“ u ukupnoj radnoj snazi registrirani u Zagrebačkoj regiji, dok je najmanji broj registriran u Slavonskoj regiji. Ukoliko se analizira broj zaposlenih u podsektoru „Rudarstvo, geologija“ prema dobi vidljivo je da najveći dio zaposlenika Rod 1 spada u tri dobne kategorije (od 35 do 39, od 40 do 44 i od 45 do 49 godina) dok je kod Roda 2 vidljivija nešto pravilnija raspodjela. Ova pravilnija raspodjela po dobnoj strukturi ukazuje na kontinuirani odlazak određenog broja zaposlenika na godišnjoj razini u mirovinu te potrebu za popunjavanjem oslobođenih radnih mjesta novom radnom snagom. Na temelju prikaza dugoročnog kretanja zapošljavanja u ključnim
2011. 2014. 2015.
Broj nezaposlenih 28 43 38
Broj nezaposlenih bez radnogiskustva
8 15 16
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
30
gospodarskim djelatnosti bitnim za zapošljavanje osoba sa završenim studijem naftnog rudarstva (vađenje sirove nafte i prirodnog plina, proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, ostalo rudarstvo i vađenje, znanstveno istraživanje i razvoj i djelatnosti sanacije okoliša te ostale djelatnosti gospodarenja otpadom) vidljiv je lagani rast zapošljavanja u svim navedenim ključnim djelatnostima sve do 2009. godine kada dolazi do pada zapošljavanja do 2011. godine vjerojatno uvjetovanog globalnom gospodarskom krizom. Nakon tog perioda vidljiv je porast potražnje za zanimanjima u navedenim ključnim djelatnostima, a samim tim i zanimanjima u podsektoru „Rudarstvo i geologija“.