rt_282

Stranice 6.-7.

Slijepa pjesnikinja

KAROLINA PEREC

Stranica 8.

Broj 282. :: 13. listopada 2009. :: www.regionalni.comBesplatni primjerak

Jedno vozilo na četiri zaposlena djelatnika

ISTRAŽUJEMO Što su državni revizori utvrdili u Varaždinskoj županiji

Ukupan broj zaposlenih u Županiji lani se povećao za trećinu Stranica 3.

RegionalniTjednik

INTERVJU Mr. sc. Dubravka Vlašić Pleše, ravnateljica u Ministarstvu vanjskih poslova

Za Mateja svi pjevali uglas u Čakovcu

HUMANITARNI KONCERT

Stranice 24.-33.

Zbog obilaznice dio naselja Črnec postao je poplavno područje

MTČ (ne)će u stečaj?

Stranica 9.

Košarkaška sutkinja Ana Medvedović sudi i muškima

Kino Kult se zatvara, a dolazi CineStar

Tko je bio akademikM. Ciglariz Vinice

Stranice 36.-37.

Stranica 4.

Stranica 40.

Stranica 17.

Stranica 2.

Znakovi koji su bili ispred pružnog prijelaza, koji nije zaštićen, iščupani su i srušeni u noći nakon Dana neovisnosti

Prometni znakovi srušeni

VANDALIZAM

Petorica dilera zarađivala od prodaje “smeća”

Dnevne sobe - jednostavne linije i minimum boja

CRNA KRONIKAKULTURA STANOVANJA

Stranica 19.Stranica 25.-32. Stranica 24.

Plus

• SPORT U NK Varteksu do kraja godine realna isplata još samo dvije plaće Stranica 35. • ŽENSKI SVIJET Diplomirana medicinska sestra Nevenka Ivek: Živjeti znači padati i iznova se dizati Stranica 45. • ZDRAVLJE Igraonica za djecu s teškoćama u razvoju Udruge savjetovališta “Uz tebe sam” Stranice 42.-43. • PUTOPIS Svakodnevica putnika u bespućima Anda: Vozač nestao na šest stati Stranica 34.

ISSN 1846-8969

9771846

896003

13. listopada 20092 Aktualno

Željko [email protected]

Riječ glavnog urednika

Pušenje se vratilo u kafiće. Zakon

o zabrani pušenja u zatvorenim javnim prostorima nije iz-držao na snazi više od pet mjeseci pa je dim nikotinskih smola ponovno za-vladao prostorima većine ugostiteljskih

objekata u gradu i okolici. Što je obradovalo pušače i vrle ugosti-telje koji zbog kiše i najave hlad-nijeg vremena više neće moći računati na rentabilnost terasa. Vlasnici će sada moći odabrati hoće li svoje kafiće namijeniti za pušače ili nepušače, a za konač-nu odluku imat će šest mjeseci prijelaznog razdoblja. Tijekom kojeg će se u kafićima moći pušiti. No, vlasnici će morati uvesti u kafiće ventilaciju koja će omogućavati deset izmjena zraka u sat vremena. Živi bili pa vidjeli.

I dok u drugim državama uvode još strože uvjete zabrane puše-nja na javnim mjestima i u pro-storima, u Hrvatskoj je ponovno pobijedila cigareta. I koga briga što svake godine u državi 15.000 ljudi umre zbog izravnih poslje-dica pušenja na zdravlje i za velike troškove liječenja onih koji svoje zdravstvene tegobe imaju upravo zbog posljedica djelovanja nikotinskih otrova na organizam.

No, ukidanje Zakona o za-brani pušenja u zatvorenim

javnim prostorima ipak neće biti dugovječno. Kao što je poznato, Hrvatska je potpisnik Europske konvencije o duhanu pa će kao i većina drugih država Europe morati zabraniti pušenje 2012. godine u svim javnim prosto-rima. Kamoli sreće da do tada i društvena svijest o štetnosti pušenja na zdravlje ljudi bude na višoj razini.

Pušenje kratkog daha ili tko će zapravo popušiti

je i ophodarska služba te je šteta ubrzo sanirana. Znako-ve je samo trebalo ponovno ukopati jer su bili srušeni - kaže Fekete. No, postavlja se pitanje što bi bilo da je te kobne noći netko izgubio ži-vot na nezaštićenom pružnom prijelazu? Naime, na dijelu te lokalne ceste nalazi se pružni pr ijelaz koji nije zaštićen rampom.

Stoga je ovaj vandalski čin, zasad nepoznatih počinitelja, bio itekako opasan. Naime, prometni znakovi bili su jedini koji su ukazivali na blizinu

željezničke pruge. Nasreću, velika tragedija je izbjegnu-

ta, no što ukoliko sljedeći put ishod bude drukčiji? Taj vandalski čin dogodio se u noći s četvrtka na petak prošli tjedan, dakle u noći nakon

državnog praznika, Dana neovisnosti. Nažalost, ovakvi pohodi vandala česta su po-java, a vandali ne biraju što će te noći polomiti ili otuđiti. Tako su već prenosili i klupe i ljuljačke...

Počinitelji se u pravilu, naža-lost, gotovo nikada ne otkriju. “Ordiniraju” noću kada im je teren “najsigurniji” i kada ih malo tko može vidjeti. Zato, ukoliko primijetite usred noći bilo kakve oblike vandalizma, obavijest ite polic iju kako bi počinitelji bili propisno kažnjeni.

TRNOVEC BARTOLOVEČKI/KUČAN DONJI - Kada je u pe-tak ujutro mještanin Trnovca Bartolovečkog javio komu-nalnom redaru općine Tiboru Feketi da je primijetio srušene prometne znakove na lokalnoj cesti između Trnovca Barto-lovečkog i Kučana Donjeg, Fekete je odmah izašao na teren. I imao je što vidjeti.

U noći- Kada sam izašao na teren,

zatekao sam šest srušenih prometnih znakova, s jedne strane pruge potrgan, a s druge strane izokrenut znak “stop”, kao i izokrenut te srušen Andrijin križ - rekao je komunalni redar Fekete dodajući da ta lokalna cesta spada pod održavanje Župa-nijske uprave za ceste i da je granično područje između Trnovca i Kučana.

- Odmah sam nazvao polici-ju. Na mjesto događaja došla

Kome to smetaju Andrijinkriž i prometni znakovi?

vandalski čin dogodio se u noći

s četvrtka na petak, u noći nakon praznika Dana neovisnosti

Piše: HELENA [email protected]

Znakovi su bili ispred pruge bez zaštićenog pružnog prijelaza

Policijska postaja Varaždin zaprimila je dojavu komunal-nog redara Općine Trnovec Bartolovečki o oštećivanju i uklanjanju određenog broja znakova opasnosti od strane nepoznatog počinitelja ili više njih, potvrdio nam je u pone-djeljak Rade Sitar, načelnik Policijske uprave varaždinske. U vezi tog događaja, koji se zbio u četvrtak na području između naselja Trnovec Barto-lovečki i Kućan Donji, u tijeku

su kriminalistička istraživanja, a javnost će o rezultatima biti informirana po njihovom završetku. -Za uništenje ili oštećenje zna-kova za opasnost, sukladno odredbama članka 268. Ka-znenog zakona, zapriječena je novčana kazna ili kazna zatvo-ra do jedne godine, upozora-va načelnik Policijske uprave varaždinske, čiji djelatnici ove godine još nisu zabilježili ispad sličnih razmjera.

Do godinu dana zatvora!PoLicijA U tijeku kriminalistička istraživanja slučaja kod Trnovca

Brza ophodnja službe

VANDALiZAM između Trnovca i Kučana srušeni prometni znakovi

Komunalni redar Tibor Fekete zatekao je šest porušenih prometnih znakova koji vode tik do pruge

Znak stop umjesto ispred pruge - na pruzi Ni ovaj znak nije ostao čitavZnakove su doslovce čupali

3Aktualno13. listopada 2009

VARAŽDIN – Čak 754 tisuće kuna izdvojeno je lani za otpremnine triju zaposlenika Varaždinske županije, iako su osobno dostavili otkaz službe obrazloživši ga nemogućno-šću obavljanja poslova i zada-ća na koje su raspoređeni, od-nosno na koje bi eventualno mogli biti raspoređeni.

Rade 94 osobeViše nego solidne otpre-

mnine, koje su u neto iznosu dostizale i 200 tisuća kuna, tek je jedan od podataka iz izvješća o obavljenoj reviziji u Varaždinskoj županiji koji govori o standardu županij-skih zaposlenika i dužnosni-ka kojih je sve više. Naime, stalno zaposlenih je, prema spomenutom izvješću koje se u ponedjeljak našlo na Županijskoj skupštini, na kraju

2008. bilo 94. - Osim 15 zaposlenika pre-

uzetih na temelju Zakona o prostornom uređenju i grad-nji, tijekom 2008. zaposleno je 16 osoba, od kojih 10 na neodređeno vrijeme, navode revizori koji napominju da je Varaždinska županija krajem 2007. imala 70 zaposlenika, pa ispada da je broj stalno zaposlenih lani povećan za gotovo 35 posto!

Od 196 milijuna kuna pri-hoda, od čega je 146 milijuna stiglo u županijski proračun od poreza na dohodak, za

plaće i doprinose županijskih zaposlenika lani je izdvojeno gotovo 16,5 milijuna kuna, a još milijun za zaposlenike korisnike županijskog prora-čuna, kao što su zaposlenici Javne ustanove za upravlja-nje zašt ićenim pr irodnim vrijednostima Varaždinske županije.

Prosječno 7.780 knProsječna bruto plaća zapo-

slenika Varaždinske županije lani je bila 11.798 kuna, odno-sno 7.780 kuna neto. Najniža prosječna bruto plaća bila je 5.565 kuna, odnosno 4.009 kuna neto, dok je najviša prosječna bruto plaća iznosila 40.752 kune, odnosno 21.574 kuna neto.

Zaposlenicima je još isplaće-

za otpremnine tri zaposlenika - 754

tisuća kuna

Piše: IVICA [email protected]

OTKRIVAMO Što je u Varaždinskoj županiji utvrdio varaždinski područni ured Državne revizije

Broj zaposlenih u Varaždinskoj županiji lani povećan 35 posto

Od 22 vozila s kojima raspolaže Varaždinska županija, 15 je nabavljeno u zadnje tri godine

Osim 15 zaposlenika preuzetih na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji, tijekom 2008. godine zaposleno je još 16 osoba, pa je broj zaposlenika došao do 101, i to bez dužnosnika

VARAŽDIN – Zbog pada prihoda od poreza na dohodak, kao i, na temelju prijava, većeg povrata tog poreza nego što je planirano, prihodi i primici pro-računa Varaždinske županije u prvom polugodištu ove godine iznosili su 94 milijuna kuna, dok je plan bio 117 milijuna kuna.

I više od planaDok se prihodovalo 42 posto od plana

proračuna, koji je na godišnjoj razini utvrđen na 225 milijuna kuna, ipak se bolje trošilo: proračunski rashodi i izda-ci bili su 102 milijuna kuna ili 45 posto. Tako je, sudeći prema polugodišnjem izvještaju izvršenja proračuna, već sada, primjerice, utrošeno 274 tisuće kuna za prekovremeni rad, koliko je planirano za cijelu godinu.

Štoviše, za neke namjene utrošeno

je i više, kao što je slučaj kod tekućeg i investicijskog održavanja za koje je iz-dvojeno 1,6 milijuna kuna, što je gotovo deset posto više od godišnjeg plana.

Zbog toga što se više trošilo nego prihodovalo, ostvaren je manjak od 8 milijuna kuna u prvih šest mjeseci, a doda li se njemu 5,3 milijuna kuna manjka u županijskom proračunu s kraja prošle godine, dobiva se ukupni manjak od 13,4 milijuna kuna na kraju prvog polugodišta.

OptimizamKako bi se uravnotežila prihodovna i

rashodnovna strana, na dnevnom redu Županijske skupštine održane u pone-djeljak našle su se izmjene i dopune županijskog proračuna.

To je napravljeno više nego optimi-stično. Naime, prihodovna strana je

s 225 milijuna kuna smanjena na 219 milijuna kuna, odnosno za svega 5,6 milijuna kuna ili 2,5 posto.

Štoviše, neke stavke su i povećane,

a najveće uštede planiraju se ostvariti smanjivanjem izdataka za donacije i ostale rashode, gotovo tri milijuna kuna.

Uštedjeti se namjerava i na nabavi dugotrajne imovine, gotovo 2,5 milijuna kuna, kao i na rashodima za zaposlene, i to 2,2 milijuna kuna.

OPTIMIZAM Proračun Županije: manjak 13,4 milijuna, a rebalans 5,6 milijuna kuna

Trošilo se više nego prihodovalo

na rashodima za zaposlene djelatnike planira se

uštedjeti čak 2,2 milijuna kuna

Plaća varaždinskog župana, koji je od sredine prošle godine bio najbolje plaćeni županijski dužnosnik u Hr-vatskoj, smanjit će se za 12 posto, a njegovih zamjenika za 10 posto. Predložio je to župan Predrag Štromar.Vijećnici su, naime, prihva-tili izmjene Odluke o visini plaća i naknada dužnosnika od 11. srpnja 2008. kojom je utvrđeno da je koeficijent za župana 5,09 umjesto 5,78, a njegove zamjenike 3,63 umjesto ranijih 4,03. Plaća dužnosnika je umno-žak koeficijenta i osnovice, a još se uvećava za 0,5 posto za svaku godinu staža. Vijeć-

nici su također prihvatili da ove godine osnovica za izra-čun plaća i naknada ostane na lanjskoj razini. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna bruto plaća koja se uzimala kao osnovica kod izračuna bila je prošle godine 7.047 kuna.

Smanjeni koeficijenti, a osnovica na lanjskoj razini

Štromar za manje plaće

PLAĆE U ŽUPANIJI IPAK MANJE

I TOGA IMA Varaždinska županija ima 22 službena automobila

Jedno vozilo na četiri zaposlenikaVaraždinska županija lani

je imala 22 službena osob-na automobila, od kojih je 15 nabavila na temelju ugovora o operativnom leasingu za čiji su najam prošle godine izdvojene 433 tisuće kuna.

Glavnina tog iznosa, 415 tisuća kuna, plaćena je za najam devet osobnih vozila za koje su ugovori zaključeni 2006. i 2007. godine. Tako su 2006. nabavljeni Volvo S80, Toyota Avensis 2.0 D-4D, tri Peugeota 206 sporty i

jedan Peugeot 307 Mistral 1.6. Godinu dana kasnije nabavljene su dvije Nissan

Micre te još jedan Volvo, ali „skromniji“ S60.

Uz to, u studenom prošle godine nabavljeno je još šest

vozila, uglavnom Peugeot 206 trendy i jedan Nissan Tiida 1.8 acenta. Za njih je plaćen tek prvi obrok u ukupnom iznosu od 13 tisu-ća kuna, dok će se ubuduće trebati izdvajati oko 250 tisuća kuna godišnje.

S obzirom na to da je za benzin i dizel gorivo župa-nijskih vozila potrošeno 277 tisuća kuna, a za njihovo tekuće i investicijsko održa-vanje još 164 tisuće kuna, njihov je lanjski trošak bio blizu milijun kuna.

blizu milijun kuna godišnje odlazi

na županijski vozni park

na naknada za godišnji odmor od po tri tisuće kuna neto, 1.500 kuna uskrsnice, tisuću kuna božićnice, 37 t isuća kuna za jubilarne nagrade, 50 tisuća kuna za razne darove, a u prosincu je 86 zaposleni-ka još dobilo i jednokratnu stimulaciju u bruto iznosu od 405 tisuća kuna.

Zaposlenicima Varaždinske županije, koji su za uslugu mobitela lani potrošili 383 tisuće kuna, lani je isplaćeno 920 tisuća kuna za prijevoz na posao i s posla, 344 tisuće kuna za službena putovanja te 271 tisuća kuna za stručno usavršavanje, među kojima su i troškovi školarina za doktor-ski studij te poslijediplomski studij u inozemstvu.

Gotovo 1,8 milijuna kuna Varaždinska županija lani je dala za usluge promidž-be i informiranja. Za emiti-ranje emisije „Sa sjevera“ i „Županijske teme“, arhi-viranje video materijala, usluge snimanja i emiti-ranja skupštine, te druge usluge otišlo je 466.284 kuna. Još 324.188 kuna stajala je koprodukcija gospodarsko promidžbenih emisija, dok je za emitiranje emisije Sa sjevera na drugim lokal-nim televizijama plaćeno 319.465 kuna. Osim toga, za objavu natječaja i če-stitki izdvojeno je 106.979 kuna, praćenje medijskih objava 75.359, a pretplatu na tjednik 25.301 kunu.

Promocija - 1,8 milijuna!

IZDVOJENO

Ivica KRUHOBEREC

13. listopada 20094 AktualnoSE

DAM

DA

NA

U H

RVAT

SKO

J I S

VIJE

TU


6.10. Direktori brodogradi-lišta, koji godinama

posluju s gubicima, primali plaće i do 28 tisuća kuna. Zakazali kontrol-ni mehanizmi u javnim tvrtkama, otkriva “toplu vodu” Nacionalno antikorupcijsko vijeće. MOL traži još dvije milijarde kuna za otkup plinskih rezervi iz skladišta Okoli koji nam je utopio za čak 514 milijuna kuna.

7.10. Bolji nam je standard od 133 zemlje u svijetu, a

lošiji od 45, veli UN. I hrvatski liječni-ci na popisu švicarskog Novartisa koji je “podmazivao” svoje farmaceutske poslove skupim putovanjima. Korup-cija može, ali ne i nastup Thompso-na. I to je Švicarska.

8.10. Radije trošimo novac vani nego kod nas, io-

nako će ga pokrasti, poručio jedan od onih koji su Dan neovisnosti isko-ristili za kupnju u inozemstvu. Suđe-nja protiv mene su smiješna, idemo dalje! Živjela Italija, živio Berlusconi, poručuje talijanski premijer suočen s mogućnošću pokretanja istrage o korupciji.

9.10. Uvjet za braniteljsku mi-rovinu 100 dana u ratu,

konačno predlaže Vlada, zahvaljujući čijoj pomoći od 30-ak milijuna kuna povećava proračun Požeško-slavon-ske županije koju su zamalo upropa-stili Bagarić i Zec. NASA bombandira mjesec u potrazi za ostacima vode, a Obama dobiva Nobelovu nagradu za mir, iako njegova zemlja vodi ratove.

10.10. Predstavnici EU i SAD-a političkim

vođama u BiH poručili da imaju desetak dana za dogovor o buduć-nosti zemlje. A čelnici SDP-a, HNS-a i IDS-a, koji su se okupili kraj Ivanca, traže javno objavljivanje rang-liste sudaca i državnih odvjetnika utvrđe-ne na temelju objektivnih kriterija

11.10. O proračunu ovisno blizu dva milijuna

Hrvata, koje preko visokih poreza i nameta hrani 800 tisuća zaposlenih u privatnom sektoru. Iz recesije bi-smo mogli izaći u prvom dijelu iduće godine, optimistički tvrdi Rohatinski, ali dodaje da će puno više trebati za rješavanje javnog duga, deficita...

12.10. Kosor traži poništa-vanje natječaja za

nova zapošljavanja u ministarstvu, a Šimonović smjenjuje šeficu veliko-goričkog suda te suspendira sutkinju koja je sudila u predmetu gdje interes ima - suprug. Bilo je ograničenih istraga o korupciji na visokoj razini, procesuiranje kojih je otežano politič-kim utjecajem, poručuju nam iz EU.

I to je Švicarska

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKAIrena Harač[email protected] [email protected] Vesna Margetić[email protected]

Helena [email protected] [email protected] PejnovićDenis PeričićDarko RušecDamir Ivančić

Ivica ZamodaStjepan BonevDaniel ŠantalabGordana IgrecLEKTORICA Isidora Vujošević[email protected]ša Sović

Tomislav MakajGRAFIČKA REDAKCIJATomislav Šimpović - voditelj redakcije [email protected] Klič[email protected] Marciuš[email protected]

REDAKCIJATel. 042/290-777 042/290-770Fax. 042/290-789PRODAJATel. 042/290-774 042/290-775 042/290-778 [email protected]

UPRAVASiniša JembrihŽeljko PavlekGLAVNI UREDNIKŽeljko [email protected]

IMPRESSUM

7PLUS d.o.o.I. Milčetića 1342000 Varaždin

IZDAVAČ

Plus

Kino Kult, u kojem je mjesečno bilo 700-tinjak posjetitelja, bit će zatvoreno 31. listopada. “Gola istina” i “G.I. Joe” bit će zadnji filmovi

OTKRIVAMO Varaždin bi sljedeće godine mogao ostati bez kina

Kino Kult će zatvoriti vrata, dolazi CineStar

“Gola istina” i “G. I. Joe” bit će posljednji filmovi koje će Varaždinci pogledati krajem ovoga mjeseca u kinu Kult. I dok će to kino 31. listopada biti zatvoreno, u Knegincu Gornjem će uskoro početi gradnja zabavnog centra Lu-mini Varaždin, u sklopu kojeg će se nalaziti CineStar Varaž-din sa šest kino-dvorana.

Nema krize- Točno, gradnja centra

Lumini počet će do kraja ove godine. Prilazne ceste s pješačkim stazama, kao i s infrastrukturom su dovršene, a investitori su ishodili sve potrebne dozvole, tako da prepreka za početak gradnje nema – rekao je načelnik Kne-ginca Goran Kaniški.

Iako se nagađalo da će zbog gospodarske krize Verdispar

Grupa, norveška financijska grupacija odgodit i veliko ulaganje, to se očito neće dogoditi. S obzirom da bi pripremni građevinski radovi mogli vrlo brzo početi, pro-cjenjuje se da će prve od 80

trgovina, koliko će ih biti u Luminiju, vrata otvoriti već krajem sljedeće godine, naj-vjerojatnije prije Božića. Za razliku od toga, opremanje najmodernijeg multipleksa daleko je složeniji posao, pa će CineStar Varaždin tvrtke Blitz-CineStar vjerojatno biti otvoren 2011. godine.

Najnovije svjetske filmske hitove moći će istovremeno

gledati 800 posjetitelja, a ulagači ne računaju samo na stanovnike Varaždinske županije, nego i susjednih Međimurske i Koprivničko-križevačke županije. Bit će to velika konkurencija jedinom preostalom kinu Gaj, koje vodi Pučko otvoreno učilište Varaždin.

Jaka konkurencijaKao što je nedavno ponov-

no naglašeno, to kino bez potpore Grada Varaždina ne bi moglo opstati budući da prihodi od ulaznica ne pokri-vaju troškove.

Drugi problem je također dobro poznat: bivši vlasnici vode dugogodišnji spor o povratu zgrade u kojoj se nalazi kino Gaj, pa u Gradu Varaždinu ne znaju hoće li i kada tu nekretninu izgubiti. No, zamjenik varaždinskog gradonačelnika Zlatko Hor-

vat nedavno je najavio da će Grad i dalje pomagati kinu bez obzira na mogući povrat zgrade, a ako se to i dogodi, iznio je mogućnost premje-štanja kina.

Pitanje je, međutim, hoće li kino opstati u slučaju gu-bitka zgrade u Gajevoj ulici. Čini se da bi Varaždin, nakon dobivanja jake konkurencije u susjednom Knegincu, mogao ostati bez ijednog kina.

Što se tiče kina Kult, do zaključenja ovoga broja ni-smo uspjeli doznati planira li tvrtka Validus, koja je vlasnik dvorane i opreme, ponovno pokrenuti kino-djelatnost. Nepoznanica je i to hoće li se u dvorani i dalje održavati različita događanja, poput Trash Film Festivala, Kultiva-tora, izložbi, koncerata, jer je sve priredbe podržavao Multimedijalni centar KULT, koji pak podržava Fima.

Piše: VESNA MARGETIĆ[email protected]

Gradnja centra Lumini Varaždin, u sklopu kojeg će se nalaziti CineStar sa šest kino-dvorana, u Knegincu počinje do kraja ove godine

nepoznato hoće li se u dvorani

Kulta održavati Trash, predstave, koncerti

- Organizaciju kina i prika-zivanje filmova do sada je provodila tvrka KULT d.o.o., a održavanje cjelokupnog projekta financijski je pratila FIMA. Sama kino dvorana i oprema za prikazivanje filmo-va u vlasništvu je Validusa, a KULT. je u najmu spomenute dvorane i opreme, koji istječe 31. listopada ove godine.

Troškovi najma dvorane i opreme takvi su da ih nije mogće pokriti prihodima od prodaje kino ulaznica tako da će s istekom najma i prestati projekcije filmova u organi-zaciji tvrtke KULT. Što će se dalje događati, pitanje je za vlasnike dvorane i opreme – odgovorio je Slobodan Runjak iz FIMA-e.

Što će odlučiti vlasnici dvorane i opreme?VAŽNO Prihodi od prodaje kino ulaznica premali za pokrivanje troškova najma dvorane

SINI

Ša S

oVI

ć

5Oglasi13. listopada 2009

13. listopada 20096 Intervju tjedna

predviđeno da se ta institucija od 2014. smanji te da 2/3 dr-žava članica ima povjerenika u EU koji bi se izmjenjivali po sustavu jednake rotacije, dogovorom u prosincu 2008. odlučeno je da se sastav EU neće mijenjati. Dakle, zadržat će se pravilo po kojem svaka država članica ima pravo na jednog povjerenika. Uvodi se institucija predsjednika Europskog vijeća kojeg će se birati na mandat 2,5 godi-ne umjesto šestomjesečnog rotirajućeg predsjedanja Eu-ropskim vijećem. Jača uloga Europskog parlamenta koji

dobiva nove zakonodavne ovlasti u 40 novih područja. U zakonodavnom procesu Eu-ropska unija jača ulogu nacio-nalnih parlamenata koji mogu uložiti “žuti” (potrebna 1/3 parlamenata država članica) i “narančasti” (potrebna 1/2 parlamenata) karton na one zakonodavne akte Europske komisije za koje smatraju da povređuju načelo supsidijar-nosti. Uvodi se institucija Vi-sokog povjerenika za vanjske odnose i sigurnosnu politiku koji će de facto imati funkciju ministra vanjskih poslova Unije i biti potpredsjednik Europske

komisije. Predviđa se osnivanje diplomatske službe Europske unije. Uvodi se mogućnost izlaska države iz Europske unije.

Ustav EU?Što je s europskim Usta-

vom?Europska unija nema svoj

Ustav. Znamo da Ustav nije prošao. Francuzi i Nizozemci nisu prihvatili Ustav na refe-rendumu. Međutim, mnoge od tih odredbi koje su bile predviđene Ustavom, a koje su prihvatljive očito većini država članica ugrađene su u Lisabon-

ski ugovor kao novi ugovor za koji očekujemo da će stupiti na snagu. Naravno, ono što zna-mo je da je sada najavljen Irski referendum, novi referendum o Lisabonskom ugovoru uz sva ona jamstva koja su dana Irskoj, a koji je zakazan za po-četak listopada. Tada će to biti novi ugovor koji će određivati način funkcioniranja i priorite-te EU te zamijeniti dosadašnji ugovor iz Nice.

Kakav je stručan sastav osoba koje pregovaraju sa strane EU?

Struktura šireg pregovarač-kog tima sačinjena je od oda-

Koje sve europske instituci-je djeluju u Bruxellesu, a kroz koje prolazi molba Hrvatske za ulazak u članstvo?

Politički gledano, države članice Europske unije svoj glas iznose u Vijeću Europske unije koje predstavlja indivi-dualne države članice. Mjesto je to političke potpore, kon-senzusa i ponekad, nažalost, ultimatuma odnosno blokade. Sve ono što uspijemo postići, tj. ispregovarati s Europskom komisijom biva potvrđeno ili se dalje razmatra upravo na razini Vijeća. Ovo je mjesto gdje tehničko vrlo jasno po-staje političko.

Vijećem, kao što je poznato, trenutno predsjeda Kralje-vina Švedska. Koja je uloga predsjedatelja?

Točno. Vijećem trenutno predsjeda Kraljevina Švedska, a uloga predsjedavajućeg je od iznimne važnosti baš za zemlje kandidatkinje. Aktualni je stav švedskog predsjedanja EU da je jesen 2009. ključni trenu-tak za završavanje pristupnih pregovora RH. S naše strane, mi ćemo uložiti sve moguće napore te usmjeriti sve raspo-ložive resurse ka ispunjenju ovog vanjskopolitičkog prio-riteta RH.

Uloga SaboraKakva je uloga Hrvatskog

državnog Sabora u prego-varačkom timu od hrvatske strane pri ulasku u Europsku uniju? Ali i kakva je potpora samog Europskog parlamen-ta hrvatskoj pregovaračkoj skupini?

U pogledu parlamentarne dimenzije našeg budućeg članstva Hrvatski sabor izvrsno surađuje s Europskim parla-mentom. Potpora zastupni-ka u Europskom parlamentu nezaobilazan je demokratski segment ulaska zemlje kandi-datkinje u Uniju, predstavlja-

jući demokratski glas građana Unije preko svojih neposredno izabranih parlamentarnih za-stupnika. Uz političku potporu većine država članica, dosa-dašnja potpora Europskog parlamenta hrvatskom ulasku u EU predstavlja temelj bez kojeg bi naš posao bio neza-misliv. Temeljem postignu-toga, Europski parlament će

ostvariti svoju ključnu ulogu potvrđivanja našeg pristupa-nja kada u cijelosti odradimo tehnički dio posla.

Koliko je blokada pregovora sa slovenske strane utjecala na rad hrvatske pregovarač-ke skupine, samim time i na neko vrijeme odgodila ulazak u Europsku uniju?

Blokada pregovora dugo je okupirala pregovarački pro-ces. Imajući u vidu blokadu Slovenije temeljem bilateral-nih pitanja, važno je istaknuti da to niti u jednom poglavlju

nije značilo stanku. Primjerice, to što je otvaranje poglavlja bilo blokirano ne znači da Hrvatska nije bila upoznata s onim što je potrebno učiniti da bi se poglavlje zatvorilo. Naprotiv, blokada određenog poglavlja bila je zastoj samo u proceduralnom dijelu, dok je u praktičnom smislu Hrvatska nastavljala rad na potpunom ispunjavanju svojih pregova-račkih obveza. Rezultati toga rada „u sjeni“ jasno se vide danas. Sintagma „pregovori stoje“ koju se često spominjalo imala bi donekle smisla da ni-smo bili upoznati s obvezama ulaska u EU. No, svim stranama koje su uključene u pregovore one su bile jasne i poznate već duži niz godina, a ispunjavaju se temeljem unaprijed dogo-vorenog rasporeda.

Koje će promjene u pozi-tivnom smislu za Hrvatsku donijeti Lisabonski sporazum i o čemu je tu zapravo riječ?

Lisabonskim ugovorom uni-jet će se određene promjene u funkcioniranju EU. Instituci-onalne promjene koje donosi Lisabonski ugovor su sljedeće: Europska unija dobiva pravnu osobnost, što su dosad imale Europska zajednica i Euroatom (uz Europsku središnju banku i Europsku investicijsku banku), a što će EU omogućiti sklapa-nje međunarodnih ugovora u svim područjima svoje nad-ležnosti.

Znači li to da se mijenja su-stav glasovanja i koliko je to “vjetar u leđa” za Hrvatsku?

Također se mijenja sustav glasovanja u Vijeću Europske unije. Od 2014. godine umje-sto kvalificirane uvodi se dvo-struka većina (55 posto država koje ujedno predstavljaju 65 posto stanovništva). Europska komisija: iako je prvotno bilo

Mr. sc. Dubravka Vlašić Pleše, ravnateljica u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija

I dok je trajala blokada, radili smo punom paromOtvOrenO Mr. sc. Dubravka vlašić Pleše, ravnateljica u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija rH i tajnica Pregovaračke skupine o ulasku Hrvatske u eU

To što je otvaranje poglavlja bilo blokirano ne znači da Hrvatska nije bila upoznata s onim što je potrebno učiniti da bi se poglavlje zatvorilo. Rezultati toga rada „u sjeni“ jasno se vide danas

razgovarala: GOrDAnA IGreC

Potpora Europskog parlamenta važna

je za ulazak Hrvatske u Europsku uniju

Blokada određenih poglavlja bio je

zastoj u proceduri

713. listopada 2009 Intervju tjedna

I dok je trajala blokada, radili smo punom paromOtvOrenO Mr. sc. Dubravka vlašić Pleše, ravnateljica u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija rH i tajnica Pregovaračke skupine o ulasku Hrvatske u eU

branih stručnjaka u svakom od 33 poglavlja o kojima se pre-govara, uz kvalitetnu tehničku i administrativnu pomoć. Radi se o ljudima koji su ne samo odabrani stručnjaci na svojim specifičnim područjima, već i dobro poznaju europsku prak-su te vrsno poznaju engleski i još jedan europski jezik. Veliki broj stručnjaka su dobitnici ra-znih poslijediplomskih stipen-dija putem kojih su se školovali većinom u području političkih znanosti, europskog prava ili ekonomije. Moglo bi se reći da je odlika stručnjaka koji su uključeni u ovaj proces upra-vo usmjerenost na europsku dimenziju svoje struke. U tom su smislu, ističem važnost na-pora, usmjereni k europskim pitanjima tijekom formalnog obrazovanja.

A kakav je stručan sastav osoba koje su s naše strane “pregovaračkog stola”?

Kada govorimo o našem Pregovaračkom timu, znača-jan je pristup otvorenosti i transparentnosti te uključe-nosti svih važnih segmenata društva u proces pristupanja. U pregovorima ne sudjeluju

samo predstavnici državne uprave nego su uključeni i stručnjaci iz civilnog društva. Neki od naših pregovarača su profesori s pojedinih fakulteta te sa sveučilišta iz Zagrebu i Rijeke. Isto tako uključene su razne radne skupine i stručnja-ci iz gospodarstva koji mogu pridonijeti da se sve ono što mi ispregovaramo temelji

nakonsenzusu i struci.

“Dosje Hrvatska”Tko u Bruxellesu vodi “do-

sje Hrvatska”? I koji je točan opis njihovoga posla?

Što se tiče pregovarača sa strane Europske unije, u Eu-ropskoj komisiji cijeli “dosje Hrvatska” vodi u Općoj upravi za proširenje jedan mali tim ljudi koji se bave upravo našim pregovorima. Oni su uporišna točka, no i drugi stručnjaci iz svih ostalih Općih uprava Europske komisije pregleda-vaju sve naše dokumente, provjeravaju naše zakone. To primjerice znači da su u naše pregovore uključeni i stručnja-ci Opće uprave za promet. U dijelu zaštite okoliša uključeni su stručnjaci koji se bave tim područjem. Radi se o velikom timu stručnjaka koji znaju koje sve zahtjeve Hrvatska u pojedinim segmentima treba ispuniti i koji na neki način daju zeleno svjetlo za završe-

tak pregovora.Možemo li brzo nadokna-

diti štetu nastalu slovenskom blokadom pregovora s EU?

Hrvatska je odlučna tehnički dovršiti pregovore uz skoro is-punjenje tog cilja. Optimistični smo u pogledu završavanja tehničkog dijela pristupnih pregovora ove zime temeljem potpore ne samo država člani-ca, sadašnjeg švedskog pred-sjedanja Unijom te institucija Europske unije koje vrednuju naš rad, nego ponajviše ima-jući u vidu da je RH dovršila većinu pristupnih obveza. RH će nastaviti s provođenjem re-formi i ispunjavanjem obveza iz procesa pregovora prema dinamici zacrtanoj našim in-ternim dokumentima kako bi-smo u potpunosti bili spremni za punopravno članstvo kao 28. članica Europske unije.

U javnosti je slabo poznato, ali 2. listopada održala se Međuvladina konferencija u Bruxellesu. Što je na konfe-

renciji dogovoreno?Međuvladina konferencija

koja se održala 2. listopada u Bruxellesu vrednovala je rad Hrvatske u poglavljima koja su dugo vremena bila tehnički pripremljena na taj korak. Radi se o otvaranju 6, a zatvaranju 5 pregovaračkih poglavlja. Hrvatska s optimizmom gleda na predstojeće Međuvladine konferencije najavljene od strane švedskog predsjedanja Europskom unijom, kada će se pregovaračka statistika dodat-no promijeniti u pogledu broja zatvorenih poglavlja.

Stječe se dojam u javnosti da će Hrvatska u nekim svo-jim društvenim segmentima biti na gubitku ulaskom u EU. Je su li takve sumnje utemeljene?

Iako osnovni cilj jest puno-pravno članstvo, zadatak pre-govora je bio i ostaje zaštita vitalnih interesa Hrvatske i njezinih građana, osigura-vanje adekvatnog položaja Hrvatske u EU, uporaba hr-vatskog jezika u institucijama EU, stvaranje okruženja za brži i stabilan razvoj, socijalnu sigurnost, blagostanje za sve građane, razvoj konkurentnog gospodarstva, stabilnog finan-cijskog i makroekonomskog okruženja kao i ujednačeni regionalni razvoj.

Kao priprema za jesen, Hr-vatska je pridala iznimnu važ-nost dodatnom intenziviranju rada na pregovorima tijekom proteklih mjeseci. Posebno smo zadovoljni da smo u ko-načnoj fazi ispunjavanja svih mjerila za zatvaranje koja smo do sada zaprimili.

Što možemo očekivati na-kon završetka pregovora s institucijama EU, kako dalje?

Hrvatska je u procesu pri-stupanja EU prva na redu za punopravno članstvo. Nakon očekivanog završetka bloka-de pregovora i privremenog zatvaranja sv ih poglavlja, tijek pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji mo-žemo smatrati u velikoj mjeri predvidljivim.

Prvi korak nakon završetka pregovora je izrada Ugovora o pristupanju. Kada se pregovori privremeno zatvore u svim poglavljima, Europsko vijeće u svojim zaključcima uobičajeno obilježava dovršetak pregovo-ra s državom kandidatkinjom. Rezultati pregovora zatim se ugrađuju u odredbe nacrta Ugovora o pristupanju, u čijoj izradi sudjeluju predstavnici država članica i institucija Europske unije te predstavnici države kandidatkinje.

Koji je drugi korak?Drugi je korak potpisivanje

Ugovora o pristupanju. Nakon postizanja dogovora između

Europske unije i države kan-didatkinje o tekstu nacrta Ugovora o pristupanju, on se upućuje u odgovarajući postupak u institucijama i državama članicama Europske unije te u državi kandidatkinji. Na temelju nacrta Ugovora, a prije njegova potpisivanja, Eu-ropska komisija mora donijeti konačno mišljenje o zahtjevu za članstvo države kandidat-kinje, Europski parlament dati suglasnost, a Vijeće na kraju donijeti jednoglasnu odluku o prihvaćanju nove države članice i njezina zahtjeva za članstvo. Država kandidatkinja

od tada se službeno smatra državom pristupnicom.

Europsku uniju nerijetko kritiziraju zbog ogromnog birokratskog aparata. Koliko je zapravo zaposlenika u europskim institucijama u Bruxellesu?

Da, točno. Europsku uniju često kritiziraju zbog preveli-kog birokratskog aparata, gdje je zaposleno oko 38 tisuća ljudi! To je zaista jedan veliki aparat, a s obzirom na činjeni-cu da EU ima 23 službena jezi-ka, naravno da prevoditeljske službe imaju jako puno posla. Posebno je kao takva stručna služba organiziran dio koji se bavi prijevodom dokumenata, znači pravnih akata i ostalih pripravnih materijala. Ta služ-ba ima oko 1 750 zaposlenih lingvista i k tome još pomoćno osoblje.

Kako će izgledati sastav zaposlenika kad hrvatska postane članicom EU?

Kada Hrvatska postane čla-nica, a već sada se započelo s tim pripremama, bit će po-trebno zaposliti i lingviste za hrvatski jezik. Mi imamo obavezu prevesti svu pravnu stečevinu EU na hrvatski jezik da danom ulaska svi pravni akti EU budu dostupni i na hrvatskom jeziku kao budu-ćem službenom jeziku EU. Ta je obveza također dovedena pred konačni cilj. Kasnije će tu dužnost obnašati Europska komisija. Tu se vidi prilika za mnoge hrvatske prevoditelje u pogledu rada u EU.

Administracija Europske unije, Europskog parlamenta i drugih institucija smještena je u Bruxellesu

vAŽnO Pravila pri zapošljavanju građana Hrvatske u ustanove eU

Pravilo ravnomjernosti vrijedi za sve članice eU

Kakvi su bili uspjesi ras-pisanih natječaja za naše građane?

Imajući u vidu rezultate tih „prvih natječaja“ u proš-losti Europske unije i njenih nedavnih proširenja, držim da je veliki uspjeh činjenica da je 70 posto kandidata iz Hrvatske koji su pristupi-li spomenutom testiranju uspješno položilo testove.

Sudjeluje li Republika Hrvatska u zapošljavanju svojih građana u institu-cijama u Bruxellesu? Op-ćenito, kako teče ta cijela procedura?

Država ne sudjeluje u za-pošljavanju svojih građana u ustanovama EU. Država,

bila ona kandidatkinja, pri-stupnica ili članica, ne može utjecati na odabir zaposle-nika EU.

Za zapošljavanje službe-nika u europskim instituci-jama i agencijama zadužen je Europski ured za odabir zaposlenika poznatiji kao EPSO što je skraćeno za Eu-ropean Personnel Selection Office.

Koja pravila vrijede pri zapošljavanju naših građa-na u europskim institucija-ma u Bruxellesu?

Za sve europske institu-cije i agencije vrijedi ista procedura zapošljavanja. U europskim institucijama vlada pravilo ravnopravno-

sti, bez predrasuda vezanih uz spol, rasu, etničko i soci-jalno podrijetlo, jezik, vjeru ili vjerovanja, pripadnost nacionalnim manjinama, hendikepirane osobe, godi-ne starosti ili spolne opredi-jeljenosti.

Za hrvatske državljane zasad su predviđena samo ugovorna radna mjesta, odnosno radni odnos na određeno vrijeme. Javni na-tječaj za stalna radna mjesta u institucijama EU-a za hr-vatske državljane očekuje se otprilike godinu dana prije nego što Hrvatska postane članica Unije.

trećI kOrAk Što još Hrvatskoj predstoji?

referendum i “da” za ugovor o pristupanju

A treći korak?Ugovor potpisuju najviši

dužnosnici država članica Europske unije i države pri-stupnice te se on upućuje u postupak potvrđivanja (rati-fikacije) sukladno ustavnim odredbama svake od država potpisnica.

Postoji još niz “poteza” koje Hrvatska mora podu-zeti. Koji su to?

Nakon potpisivanja Ugo-vora o pristupanju, država pristupnica počinje sudje-lovati u radu tijela Vijeća Europske unije i Europsko-ga parlamenta kao aktivni promatrač.

Važna demokratska di-menzija koja slijedi je refe-rendum i potvrđivanje Ugo-vora o pristupanju u samoj državi pristupnici. Prije po-tvrđivanja Ugovora o pristu-panju, većina država pristu-pnica provodi i referendum na kojem građani donose konačnu odluku o ulasku njihove države u članstvo Europske unije. Konačni je korak pristupanje Europskoj uniji. Stupanjem na snagu

Ugovora o pristupanju (uo-bičajeno na utvrđeni datum, pod uvjetom da je dovršen proces ratifikacije), država pristupnica postaje članica Europske unije.

Kako će se građani Re-publike Hrvatske ubuduće moći zapošljavati u insti-tucijama EU? I kako da-nas kad smo “u predvorju dvorane” EU-a stvari stoje s mogućnosšću zapošljava-nja naših građana u europ-skim institucijama?

Praksa EU je da na odre-đenom stupnju uspostav-ljenih odnosa s budućim državama članicama raspiše natječaj za popunu radnih mjesta za građane te nove države članice. S obzirom na stupanj pregovora, možemo reći da je došao trenutak kada se prvi put i hrvat-skim državljanima otvara mogućnost zapošljavanja u europskim institucijama i agencijama. Naime, svaka država članica EU vrlo je ponosna na svoje državlja-ne koji rade u europskim institucijama.

nakon završetka pregovora slijedi

Ugovor o pristupanju

U pregovorima sudjeluju i

poznati stručnjaci iz civilnog društva

13. listopada 20098 Život

VARAŽDIN - Na svijetu bi mi bilo najljepše kada bih mogla objaviti svoju zbirku pjesama - rekla je 30-godišnja Karolina Perec, djevojka koja se od 8. godine života bori s tumorom na mozgu i negativnim poslje-dicama koje joj je donio.

Teške posljediceTako je, nažalost, s vreme-

nom Karolina potpuno izgu-bila vid, na jednom uhu sluh, a na drugo uho čuje samo 25 posto. Unatoč dvije operacije koje je imala, počevši od 1987. godine kada su liječnici prvi put pokušali otkloniti tumor, Karolinina zdravstvena bilan-ca bivala je sve gora i gora. Karolina je nakon druge ope-racije tumora na mozgu 1995. godine bila i u komi, a osam godina nakon druge opera-cije pojavile su se zaostale reakcije zračenja. - Nažalost, tada su joj uništeni centri koji se nalaze na malom mozgu

pa Karolina nema ravnotežu, oduzeta joj je lijeva strana tijela, lijevo oko uopće ne može zatvarati. Ima i epilep-tične napadaje, nisku granicu zgrušavanja krvi, mora trošiti hormonsku terapiju - priča njezina 54-godišnja požrtvov-na mama Đurđa.

No, unatoč svim tim pro-blemima, Karolina nikad nije klonula duhom. Iako joj je uvi-jek trebalo više napora nego drugima za čitanje i pisanje,

Karolina je uživala u svijetu svoje poezije. - Pišem pjesme uvijek kada nešto doživim. To mi odmah daje inspiraci-ju - kaže. Dosada je napisala preko stotinu pjesama razli-čite tematike, a u njima su se već pronašli svi, od mame i

sestre do guska Ferija i njenog voljenog, sad već uginulog, psa vodiča za slijepe Dreama. Preko članova Udruge Vinko Paolski, koja djeluje pri Crkvi Dobrog pastira u Varaždinu, već su našli i potencijalnog izdavača Karolininih pjesama, izdavačku kuću “Teovizija”. No, izdavanje je zastalo zbog financijskih problema.

- Htjeli su da se pjesme obja-ve i na brajici i na normalnom pismu kako bi ih mogle čitati i slijepe te slabovidne osobe. Stoga sad tražimo nekoga tko bi nam financijski pripo-mogao - rekla je Karolina. Svi ljudi koji su u mogućnosti uplatiti novčane priloge za t isak Karolininih pjesama mogu to učiniti na Karolinin račun pri Zagrebačkoj banci: 2391004-3100034245. Za sve detalje mogu kontaktirati Renatu Martinez iz Udru-ge “Vinko Paolski” na broj 042/331-003 ili pak Karolinu osobno na broj 042/332-005 ili 099/764-4842.


HUMANO Karolina Perec već se 22 godine bori s opakom bolešću i piše pjesme

Moje pjesme, moji snoviKarolina uz pomoć svoje mame Đurđe izrađuje prekrasne ručne radove koji izazivaju divljenje mnogih. Radovi koje radi različitih su motiva

bila bih najsretnija na svijetu kada

bi se objavile moje pjesme

Već je pronađen izdavač za Karolinine pjesme, no tisak je zastao zbog nedostatka novca budući da bi izdavač htio da se pjesme objave i na Brailovom pismu tzv. brajici i u normalnom tisku

Sa sestrom Tanjom koja je državna reprezentativka u streličarstvu

Uz to što piše pjesme, Karolina radi i prelijepe ručne radove, doduše sada manje nego prije jer joj je zdravlje sva-kim danom sve krhkije. Nema čega nema kada Karolina u ruke primi pletivo pa stvara šareni svijet klaunova, bijeli svijet snjegovića, zlatni svijet anđela... Osim što joj ti ukrasi uljepšavaju obiteljsku kuću u Varaždinu gdje živi s mamom, bratom i sestrom, Karolina uspije u kuću donijeti i koju kunu kada članovi Udruge “Vinko Paolski” prodaju njene radove. - Tada malo uredimo kuću i kupimo ono što obično ne možemo jer sve ode na režije i hranu - kaže mama Đurđa koja je Karolinu

naučila izrađivati ručne radove. Đurđa je nakon niza godina borbe s Karolininom bolešću i usporednog rada, prošle godine napokon dobila status njegovateljice. No, i

dalje bi im svaka kuna pomoći dobrodošla jer Đurđa nema velika primanja, još je k tome i samohrana majka, a ni Karolinina invalidnina nije dostatna. No, mama Đur-

đa ponosna je na svoju kćer koja je uspjela završiti i srednju školu, smjer administra-tor. Kako nakon drugog razreda više nije mogla polaziti “normalnu” osnovnu ško-lu, Karolina je upisala Centar za slijepe i slabovidne “Vinko Bek” u Zagrebu. - Svaki petak išla sam po Karolinu, a u nedjelju sam je natrag vraćala - kaže Đurđa. - Tada sam petak zvala zlatnim jer sam znala da idem doma - kaže Karolina koja je jako ponosna i na svoju mlađu sestru Tanju, državnu reprezentativku u streličarstvu. I na kraju, obitelj Perec najljepše se zahva-ljuje svima koji su im dosada na bilo koji način pomogli.

TALENTI Osim što piše pjesme, Karolina radi i prelijepe ručne radove raznih motiva kojima ukrašava svoju obiteljsku kuću

Stekla je i zvanje administratora

Unatoč sljepoći, Karolina ima zlatne ruke

majka Đurđa ponosna je na kćer Karolinu koja je

uspjela završiti i srednju školu

TOM

ISLA

V M

AKAJ

9Čitatelji zovu13. listopada 2009

ČRNEC – Nekoliko prostra-nih septičkih i upojnih jama s preljevnicama, čak tri elek-trične crpke za odstranjivanje vode iz njih i iz podruma obiteljske kuće – nezaobila-zan je dio uvijek spremnog borbenog kompleta na prvoj crti obrane od poplave obi-telji Martinec iz Črnca. Koje ih je zlo snašlo i natjeralo da podzemni dio svoje, inače prekrasno uređene okućni-ce pretvore u „katakombe“, objasnio nam je naš domaćin Branko Martinec.

Podrumi „plivaju“ - Sa svojih 70 godina ži-

vota prisiljen sam iz svojeg dvorišta „pumpati vodu“ k’o Arapin naftu u Emiratima. I to svaki put kad padne malo jača kiša. Iako su u Črncu podzemne vode na dubini od svega 1,80 metara, poplave podruma i okućnica učestale su i neizdržive otkad je kra-jem 2007. godine sagrađena jugozapadna obilaznica Va-raždina. U njezinom podnožju s južne strane iskopan je od-

vodni kanal kojim bi suvišak oborinskih voda s nje trebao otjecati u potok Piškornicu. Međutim, da li zbog previso-kog vodostaja u koritu potoka ili nepravilno izvedenog pada odvodnog kanala, oborinske vode se vraćaju i plave pri-vatna imanja desetak obitelji čije su kuće u neposrednoj blizini zaobilaznice – dozna-jemo od Branka Martinca. Za ne vjerovati, sporni odvodni kanal, koji možda krivo „visi“ ili „leži“, prava je umjetnost tijekom čitave godine pronaći na terenu. O čemu se radi?

- Sve privatne parcele i dvo-rišta koja se nalaze uz odvodni kanal, vlasnici redovito kose i održavaju. A eto, i vama novinarima dogodilo se da ga ni na 3 metra udaljenosti ne možete vidjeti iako je re-lativno dubok. Ni Hrvatske ceste ni Hrvatske vode ga ne održavaju, tako da je potpuno zarastao u korov koji doseže visinu od gotovo 2 metra, a u njegovom koritu već raste samoniklo grmlje. S druge pak strane zaobilaznice, koja gleda prema Gradu, sve se površine redovito kose i kanali se odr-žavaju. Na takvo neprimjereno ponašanje i odnos žalili smo se nebrojeno puta nadležnima, ali ništa konkretno na terenu nitko ne poduzima. Jesen je tu, a s njom nam stižu i kiše i poplave – zaključio je Branko Martinec.

Investitor radova na izgradnji trase jugozapadne obilaznice Varaždina bile su Hrvatske ceste d.o.o., a njihovi izvođači tvrtke Cesta - Varaždin d.d. i zagrebački

Dalekovod d.d.. Uz njih, nadzor je pro-vodila zagrebačka tvrtka Investinženje-ring d.o.o.. Njezina trasa pruža se od čvora Nedeljanec do čvora Kneginec, u

dužini 8,4 kilometra, a vrijednost joj se svojevremeno procjenjivala na 115,54 milijuna kuna (bez PDV-a). Obilaznicom se riješio promet kroz Varaždin iz smjera zapadne Europe prema Zagrebu i Jadranu i smanjile su se prometne gužve u gradu, a nekima je zagorčala život – kažu nam žrtve neminovnih jesenskih poplava u Črncu. Njima je neshvatljivo da se jedan odvodni kanal do danas nije uspio pot-puno funkcionalno osposobiti. Naime, na ovoj dionici izgrađena su dva raskrižja - Poljana i Kneginec, te dva putna prijelaza - Gorjanec i Črnec. Uz njih od objekata na trasi se nalaze čak četiri nadvožnjaka koje je sigurno teže i skuplje privesti svrsi.

KAMEN SPOTICANJA Obilaznicom se riješio promet kroz Varaždin iz smjera zapadne Europe prema Zagrebu i Jadranu

Prometni kaos u Varaždinu riješen – poplave još ne!

Privatne parcele uredne su i redovito se kose, a odvodni kanal zakorovljen je nečijom nebrigom

žrtvama poplava neshvatljivo je da jedan odvodni kanal

do danas nije osposobljen

Krivac svemu odvodni je kanal koji je nestručno izveden i ne održavaju ga ni Hrvatske ceste, a ni Hrvatske vode – tvrdi ogorčeni Branko Martinec

Otkad je jugozapadne obilaznice, dio Črnca poplavno je područje

oborinske vode se vraćaju i plave privatna imanja desetak obitelji čije su kuće u neposrednoj blizini zaobilaznice

Piše: JOSIP [email protected]

POTOP I BEZNAĐE Utisci s prve crte obrane od poplave obitelji Martinec iz Črnca

I kraj tri crpke, Branko Martinec kod poplave u pomoć zove i Varkom. a sve to poprilično košta

Naš uporni pokušaj da doznamo čiji je sporni odvodni kanal, odnosno čija je to livada, i čija je to trava koja se ne kosi – dobro nas je zabavio. U Hrvatskim cestama (HC) u Varaždinu, odgovora nema već – zovite naše u Zagreb! Kad tamo, Fra-njo Gašpić nam odmah objašnjava – Hrvatske vode (HV) odgovorne su za (ne)održavanje kana-la. Osim toga, u Črncu je problem mnogo veći, a njihov (od HV-a) je što su kao i svi nadležni izdali uporabnu dozvolu za obilaznicu! Tek od Vladimira Novaka, vodi-telja ispostave HV-a Pli-tvica – Bednja doznaje-mo „pravu istinu“. Kanal je, naime, od Hrvatskih cesta! Hrvatske vode održavaju potok Piškor-nicu u koji bi slivne vode iz njihovog odvodnog kanala u podnožju obi-laznice trebale otjecati. One to i čine, ali bez obzira na nadležnost, obavit će potrebne izvi-de u Črncu.

HC šumom, a HV drumom

I TOGA IMA

Poplave - svakodnevica?

13. listopada 200910 Mozaik

Kako ne želim da ljudi nasjedaju na laži koje je Hajduk Stjepan iznio u prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika, nadovezat ću se na njegov članak. Svakako, za svoje navode koje su obične izmišljotine, on će morati odgovarati i pred zakonom. Naime, nakon vaše prve objave o mom OPG-u u ko-jem je spomenuti Hajduk, moj je bunar nekom “misterijom” kontaminiran vandalskim činom te su morali intervenirati djelatnici policije i vatrogasci. Glede bunara, on je sagrađen na mojoj parceli, a prilikom njegove gradnje Hajduk nije želio sudjelovati fizičkim radom i temeljem toga odlučili smo da svatko sebi iskopa bunar. Nekakvi falsificirani potpisi i tome slično čista su Hajdukova izmišljotina. Dok ja toliko radim sa svojom obitelji i punim državni proračun, Hajduk Stjepan koji je bivši policajac i poziva se na svoje prijatelje i znanje - sa svojim lažnim prijavama i drugim podmetanjima deset-ljećima maltretira moju obitelj. Sada čak i policiju šalje na osmogodišnje dijete! Institucije koje bi trebale intervenirati i to spriječiti nisu učinile ništa nego se pozivaju na svoju nemoć, a na iskustvo Hajduka koji ima svoje prijatelje i “zna svakojake cake” - kako sam tvrdi. Pitam se samo koja Europa će nas prihvatiti dok trujemo narod koji nas hrani, a branimo “nedodirljive” koji žive na teret Države?

Štefanija Posavec, Greščevina

Stanovnik sam Ulice Mirka Maleza, koja siječe Ulicu kneza Trpimira u kojoj se i odvija cijela stvar. To je četvrt puna male djece (na sreću) i smatram da je ugrožena njihova sigurnost na cesti (slijepe ulice). Naime, svaki dan u moju četvrt dolazi dvadesetak automobila raznih auto-škola i treniraju vožnju unazad i okretanje u jednoj te istoj sporednoj ulici. Dođite navečer od 18 do 20 sati, pa vidite koliko se tu djece slobodno igra sve dok ne počnu dolaziti budući vozači. Pitam se da li oni moraju baš u toj četvrti vježbati i da li se ovim putem može apelirati da to prestane.

Tomislav Kelvišar

Udruga žena Općine Vidovec 18. listopada u 17 sati povo-dom Svjetskog dana ruralnih žena organizira proslavu koja će se obilježiti izložbom pod nazivom “Balada o kolovratu i tkanje” i priredbom. U priredbi će sudjelovati: KUD Vidovec, djeca iz OŠ Vidovec, djeca iz OŠ Nedeljanec, mažoretkinje plesnog studia ELI, gospođa Evica Lazar i “Križarice” iz općine Cestica.

Na našu izložbu i priredbu svi su pozvani i dobrodošli, a nakon priredbe uzvanici će se moći osladiti kolačima koje će prirediti članice Udruge.

Udruga žena Općine Vidovec

Svjetski dan hodanja obi-lježili su i učenici Poljopri-vredne i veterinarske škole „Arboretum Opeka „ Vini-ca, pod geslom „Korak za zdravo srce“. Taj smo dan, naime, povezali sa Svjet-skim danom srca, koji se obilježavao zadnju nedjelju u rujnu, ali i s UNICEF-ovim projektom „Škole za Afriku“ u kojem škola su-djeluje već drugu godinu. Vezano uz to, učenici s na-stavnicima su pješačili do izvora „Zmržjak“, kako bi se simbolički solidarizirali s djecom Ruande, koja svakod-nevno pješače po nekoliko kilometara više puta dnevno, da bi donijeli vodu za svoje obitelji. U suradnji s Privatnom medicinskom školom s pravom javno-

sti iz Maruševca organizirano je i mjerenje krvnog tlaka, kojem se odazvalo preko sto učenika i zaposlenika škole. Isto tako učesnici akcije donirali su po 1 kunu za

„Ško-le za Afriku“.

Rajka Ponudić, Ervin Nižetić, Josip Rajner

U trenucima kada se opraštamo od prijatelja i dragih nam ljudi i nama koji nižemo riječi u stihove i priče ponestanu prave riječi kojima bismo izrekli osjećaje i zahvalnost. Rođena je u Varaždinu, a diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Do umirovljenja radila je kao specijalistica mikrobiologije i parazi-tologije u varaždinskom Medicinskom centru. Pisanjem se bavi od najranije mladosti. Ponajviše je zaokupljena pisa-njem za djecu. Nagrađena je za kratku prozu. Neizmjerno smo joj zahvalni što je dio svog života podijelila s članovi-ma Varaždinskog književnog društva. Radovala se pisanju, sudjelovanju na književnim natječajima i svakoj objav-ljenoj knjizi svojih prijatelja. Iz njezinih stihova, zapisa i priča izviru ljubav i

čežnja. Čežnja za vedrim danima života i tuga zbog prolaznosti svega što je lijepo, što je izrazila i u stihovima:

„ … zašto uvijek kad proljeće dolazikroz biće moje neka čudna struja

prolazikao da mladost vratit bi se htjelakad bih kao nekad sve ja opet smje-

la.“Zauvijek ćemo je pamtiti po zanosu i

osmijehu kada bismo na recitalima čitali njene stihove ili kada bi ih sama čitala s puno ljubavi. Iz svake njezine riječi širila se ljubav za obitelj, prijatelje i rodni grad Varaždin. Od nje smo mogli naučiti što znači voljeti. Hvala ti za sve.

Članovi Varaždinskog književnog društva

Grad ne čine samo građevine, muzeji, izložbe i druge kulturne manifestacije. Grad čine stanovnici, koji su odlučili živjeti u zajednici, u čoporu, bilo da sta-nuju u stambenom objektu ili u individu-alnim objektima. Dolaskom u grad, oni više nisu sami, imaju susjede, sustanare ili podstanare, a to znači da se njihovo ponašanje očituje na susjede.

Još davno, da bi se uskladilo međusob-no ponašanje i snošljivost jednih prema drugima, napisana su određena pravila ponašanja, nazvana: kućni red, gradski red te razni bontoni, iliti pravila o lije-pom ponašanju. U današnjem tempu života, radi brzog stjecanja naobrazbe, vjerojatno i pretrpanosti školskih pro-grama stručnim predmetima, zaboravilo se na učenje kulture življenja, koja se očituje u dobrim odnosima, poštovanju

jedan drugoga iliti poštovanju pravila suživota u gradskoj zajednici. Radi toga se događa da i univerzitetski obrazovani ljudi ne poštuju određena pravila, dapa-če misle da je sve što rade, a jer imaju diplomu, neprikosnoveno, pa tako i ne-djeljama izvode građevinarske radove, kose travu na dvorištima itd. Ova pouka ili bolje rečeno odgoj mora započeti u dječjim vrtićima i nastaviti se u srednjim školama svih smjerova.

Spadam u generaciju sada 70-godiš-njaka, koji su od 11. godine bili pod paskom odgojitelja i učili se držati gore spomenutih «redova», u gimnaziji za vrijeme razrednog sata učili bonton, s profesorima odlazili u grad (kao kod prof. Košutić-Fara ili prof. Flajpan) u park, restoran, kao građani jedne obi-telji, naručivali na francuskom, uljudno

pozdravljali sugrađane i tako odgojili i svoju djecu, pa nam smeta nedolično ponašanje sugrađana u našem «Kultur Stadtu» Varaždinu. (...)

Kada putnik namjernik pročita na ulazu u naš grad takav naziv, onda se iznenadi kada nađe središnje ulice ispunjene freskama od žvakaćih guma, pepelom i opušcima cigareta, hračkima kao ljudskim ostacima, te fekalijama ljubimaca i slično. (...) Preporučam da u vašem listu otvorite rubriku, stranicu ili nešto slično gdje bi se govorilo o gore navedenim problemima. (...) Uvjeren sam da bi se javljali građani s primjed-bama i prijedlozima, pa da se u našem gradu poboljša kultura življenja.

F. Bačan

Ako laže koza - ne laže rog!

Ugrožena sigurnost djece

Priredba uz Danruralnih žena

U Vinici obilježen Svjetski dan hodanja

Oproštaj od Janje Grgurić, liječnice i književnice

Nedjeljom se ne kosi trava...

Obavijest čitateljima

7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese [email protected] ili [email protected].

ČITATELJI PIŠU U Varaždinu se zaboravilo na učenje kulture življenja

11Mozaik13. listopada 2009

Nakon raznih neugodnosti izazvanih nasilničkim otimanjem vlastitog dvorišta 29. prosinca 2008., kada smo po izlasku iz kuće u lisicama privedeni u PP Ludbreg, da je sve moguće, dokazuje i ponovni pokušaj gradske uprave (...) Grada Ludbrega. Unatoč zatvaranju gradilišta i zabrani daljnjih radova poku-šali su ih nastaviti u petak, 4. rujna 2009. godine. Znajući da se bavim ugostiteljskom djelatnošću, baš u petak, dva dana prije Deset dana Svete Nedjelje u Ludbregu unajmio je sada već trećeg izvodača (...)

koji se pojavio s bagerom i kamionima u mojem dijelu dvorišta da nastave s proširivanjem ionako već proširenog puta od 2,5 na oko 9 metara koji je građevinska inspekcija zatvorila 23. travnja. Pod izlikom da moraju zatrpati rupe zbog sigurnosti prometa, a koje ionako nisu bile važne prethodnih nekoliko mjeseci. (...)

Postavljam i pitanje. Da se radi o malom čovjeku da li bi bilo tolerancije od nekoliko mjeseci o izvršenju rješenja građevinskog inspektorata (rekonstrukcija

javnog puta je izvedena bez akta za gradnju i nare-đeno je uklanjanje sitnog kamenog materijala koji je navožen van pojasa k.č.1886 Čukovec) ili po-novno dovoženje još dodatnih dvadest i nekoliko kubika novog šljunka. Da li bi mali čovjek mogao bez ikakvih posljedica ukloniti, odnosno razbacati znakove postavljene sa strane građevinske inspekcije, a da za to ne snosi nikakvu odgovornost?

Zvonimir Lončarić

Radim u butiku u Varaždinu, kamo je 24. rujna u 14 sati došla gospođa i zamolila me može li se poslužiti mojim WC-om jer čeka odvjetnika koji se nalazi u blizini. Naravno da sam joj dozvolila jer me je lijepo zamolila. Nakon pola sata moja je smjena završila, išla sam u WC uzeti svoju torbu, a kad sam zavirila unutra prvo sam primijetila da nemam naočale mar-ke Gucci koje koštaju 1.600 kuna, a iz novčanika je uzela 280 kuna i napola istrošen Armanijev parfem. Sva u panici otišla sam do tog pristojnog odvjetnika i pronašla dotičnu gospođu koja mi je uzela stvari. Kad sam došla u ured, rekla sam joj da mi vrati moje stvari, da kako ju nije sram, dozvolila sam joj da ide

na WC, a ona me pokrala.Počela se braniti da nisam normalna, da nije ništa

uzela i da ima samo svoje dvoje naočale. Bila sam van sebe i rekla joj da, ako nije ništa uzela, neka isprazni torbu, ali nije htjela, naravno, jer je uzela. Osoba koja nije kriva bi to učinila. Odvjetnik je na to rekao da izađemo iz njegovog ureda, i jedna i druga. Ona je pitala da li i ona mora izaći, ali njoj je rekao da ostane, a mene je izvrijeđao (...) i istjerao me van. Rekao mi da što si ja umišljam da sam policija, da radim premetačinu kod njega. Na to sam odgovorila da ću zvati policiju i stvarno su bili brzi, došli su za pet minuta, ali nje više nije bilo jer ju je pustio na neki

drugi izlaz. Taman kad je policija odlazila odvjetnik (...) je stajao kod svojih ulaznih vrata i smijao se, vjerojatno misleći koja sam ja glupača.

Zanima me samo je su li ga to na Pravnom fakul-tetu učili da se tako ponaša, da štiti lopova (...). Pravi bi odvjetnik, da je imao takav slučaj, sam pozvao policiju, a ne bi me tako nepromišljeno izbacio van. Jako je žalosno da se u našoj državi pravda i pravo tako tumače. Čast izuzecima. A gospođi poručujem da, prije nego nešto slično napravi, neka malo raz-misli. Možda se ovaj put izvukla, ali neka ne bude previše sigurna da ju pravda neće dostići.

Čitateljica (podaci poznati redakciji)

Nastavno na članke objavljene u 7 Plus Regional-nom tjedniku o prosvjedu prijevoznika s ciljem preba-civanja plaćanja parkiranja u carinskim terminalima na uvoznike ili izvoznike roba, a u kojima se više puta spominje tvrtka Intereuropa d.o.o., po našem mišljenju u negativnom i iskrivljenom kontekstu, željeli bismo javnosti izreći nekoliko činjenica vezanih uz ovu problematiku.

U Republici Hrvatskoj postoji više desetaka termi-nala gdje se obavljaju carinske formalnosti, uobiča-jeno smještenih uz carinarnice, carinske ispostave, a negdje i uz carinske referade. Smisao ovakve organizacije je da se carinske formalnosti obave na jednom mjestu, uz angažiranje optimalnog broja carinskih djelatnika te uz primjerene uvjete. Terminal Intereurope d.o.o. u Varaždinu sastoji se od dijela koji je namijenjen za obavljanje carinskih formalnosti te dijela koji služi za parkiranje teretnih vozila, kako ista ne bi bila parkirana po gradu.

Za oba prostora postoje uredne dozvole, studije zaštite okoliša, zaštitarska služba, a za obnovu par-kirališnog prostora terminala koji služi za obavljanje carinskih formalnosti, u koju su bile angažirane renomirane varaždinske tvrtke, uloženo je nešto više od 1.000.000 kuna. Također se vodi dnevna briga

o urednosti terminala te se niti u zimskim mjese-cima nije dogodilo da zbog snijega nije bio moguć ulaz u terminal i nesmetano obavljanje carinskih formalnosti.

Za vozače koji čekaju na obavljanje carinskih formalnosti osigurana je prostorija u prizemlju upravne zgrade s TV prijemnikom te sanitarni prostor (tuš i WC).

Cijene naknade za parkiranje na raznim termi-nalima u Republici Hrvatskoj, koje se provlače kroz izjave direktora nekih klastera prijevoznika, formiraju se različito i ne bi ih željeli iznositi niti uspoređivati. Neto cijena korištenja terminala Intereurope d.o.o. u Varaždin za započetih 24 sata za kamion s prikolicom ili šleper nešto je niža od 85,00 kuna, a ukoliko se neko vozilo unutar 24 sata dva puta javlja u terminal iduća cijena je 50 posto niža od navedene. Naravno da se iz naplaćene usluge korištenja terminala pla-ćaju sve zakonske obaveze.

Budući da smo i sami vlasnici kamiona kojima poslu-jemo u međunarodnom i domaćem prometu, poznata nam je teška situacija u kojoj se nalaze prijevoznici ne samo u Republici Hrvatskoj. Također nam je poznata i izrada kalkulacija za cijenu prijevoza u kojoj ulaz u terminal u Republici Hrvatskoj nije jedina stavka o

kojoj treba brinuti već tu ima i cestarina, tunelarina, parkiranja na autohoff ter-minalima, naknada za korištenje vlaka, ponekad trajekta i drugo. Logika poslovanja je da cijena prijevoza treba pokriti barem troškove, a da li se oni prema naručiocu prijevoza iskazuju pojedinačno ili u ukupnom iznosu, stvar je svake pravne osobe pojedinačno.

Direktor Pravno–kadrovske službeRomana Biber - Vlainić

Radovi na gradilištu koje je zatvorila inspekcija

Došla na WC i posegnula u tuđu torbu

Za vozače je osigurana prostorija s televizorom i sanitarnim prostorom

IMA I TOGA Prodavačica iz butika u Varaždinu pokradena na radnom mjestu

REAGIRANJE Tvrtka Intereuropa o tekstovima o prosvjedu prijevoznika

06. listopada 2009

20 Poslovni svijet

VARAŽDIN - Prijevoznici s područja Varaždinske županije nisu suglasni sa zaključkom da troškove parkiranja na teretnim kolodvorima gdje se obavlja-ju postupci carinjenja snose umjesto njih nadalje uvoznici, a posebno ne izvoznici roba. Čudan dogovorTo je, naime, dogovoreno u četvrtak u Carinskoj upravi između predstavnika Mini-starstva mora, prometa i in-frastrukture, HGK, izvoznika, uvoznika, teretnih kolodvora te Koordinacije udruga i kla-stera hrvatskih cestovnih prijevoznika. Tim dogovorom izbjegnuti su prosvjedi diljem zemlje, pa tako i ispred varaž-dinske Carinarnice, odnosno zgrade Intereurope. - Kao i u četvrtak, kada smo bili spremni za mirni prosvjed, ali smo zbog dogovora u

Zagrebu samo prošli uz Cari-narnicu kako bismo upozorili na naše nezadovoljstvo, i dalje smo uvjereni da se postupci carinjenja trebaju odvijati na carinskim, a ne privatnim prostorima, tim više ako nisu odgovarajuće opremljeni i ne-

maju svu potrebnu dokumen-taciju. Stoga ne vidim nikakav razlog zašto bi itko trebao plaćati zaustavljanje vozila radi carinjenja na takvim pri-vatnim prostorima, pogotovo ne izvoznici čije je poslovanje također otežano u ovo krizno vrijeme, upozorava Boris Kos, predsjednik varaždinskog Klastera prijevoznika.

Bez licenciNa koji način će umjesto pri-jevoznika vlasnici roba ubuduće plaćati parkiranje na teretnim terminalima, trebalo bi biti po-znato nakon sastanka najavlje-nog za utorak u Zagrebu. Uko-liko se dogovor ne postigne, rješenje bi trebalo ponuditi nadležno ministarstvo.Glede dosadašnje prakse pre-ma kojoj varaždinski prijevozni-ci nisu mogli ocariniti robu bez plaćanja parkiranja vlasniku privatnog teretnog terminala, a koji za njega nema potrebnu licencu, Kos najavljuje da će se ispitati sve zakonske moguć-nosti kako bi se prijevoznicima vratio novac uplaćen u zadnje tri godine Intereuropi, vlasni-ku terminala. S obzirom da u vlasništvu ima terminal, neki tvrde da kamioni Intereurope ne plaćaju “parkiranje”, ali to, usprkos pokušajima, nismo uspjeli provjeriti.


DOZNAJEMO Varaždinski prijevoznici nezadovoljni dogovorom u ZagrebuUmjesto prijevoznika, na udaru vlasnici roba

Stotinjak varaždinskih prijevoznika prošlo je u četvrtak uz Carinarnicu nezadovoljno postignutim sporazumom o prebacivanju troškova parkiranja

Ispitat će se mogućnost vraćanja novca plaćenog za parkiranje

IZDVOJENO Nezadovoljni i MeđimurciKome je u interesu plaćanje “parkiranja”?Da prilikom dolaska na carinarnicu nisu došli par-kirati vozila, nego samo na carinjenje, upozorili su i međimurski cestovni prije-voznici koji su radi ukidanja naknade za parkiranje bili spremni prosvjedovati u Čakovcu i Goričanu. Tu su, naime, carinarnice na kojima treba platiti stotinjak kuna za „parkiranje“ na teretnim terminalima od kojih su neki u privatnom vlasništvu. Uz to, susreću se i s jednom posebnošću graničnog pri-jelaza u Goričanu.- Ako ne prođemo termi-nal i ne platimo 90 kuna, ne možemo ni proći prijelaz, neovisno o tome imamo li uopće robu za carinjenje ili ne – upozorili su.Kao i varaždinski, međi-murski prijevoznici također

smatraju da bi prostor za carinjenje trebao biti u vla-sništvu carinarnica, a ne privatnih tvrtki koje zbog svog monopolističkog po-ložaja ostvaruju milijunski prihod za koji nema zakon-ske osnove. Kome je u interesu da se i dalje odvija praksa ne-poznata u Europi, trebale bi se pozabaviti nadležne ustanove, poručuju.

Ne vidim nikakav razlog zašto bi itko trebao plaćati zaustavljanje vozila radi carinjenja na privatnim prostorima

koji nemaju ni licence, veli predsjednik Klastera prijevoznika

GORNJI KNEGINEC – Tvrtka Cesta Varaždin završava izgradnju više od kilometar nogostupa te radove na presvlačenju kolnika asfal-tom u dužini od 400 metara u južnom području podu-zetničke zone Kneginec, točnije u Ulici Mavra Schl-engera. Tu je, uz prostore Laberne, Knegingrada, Nissana i drugih tvrtki, za-počela izgradnja moderne ručne praonice za osobna i manja transportna vozila. Imat će pet natkrivenih pro-stora za pranje osobnih te jedno za kombi vozila, kao i nadstrešnice za usisivače za unutarnje čišćenje osobnih vozila te uređaja za pranje tepiha. Investitor je tvrtka DIDA-KOP iz Velike Gorice.

Gradi se cesta i praonica

ZONA KNEGINEC

U proračunu Grada Va-raždina je u prvoj polo-vici ove godine manjak prihoda ostvaren radi globalne krize, a ne radi lošeg gospodarenja ze-mljištem, što su prigovo-rili vijećnici HNS-a. Ista-knuo je to gradonačelnik Ivan Čehok u srijedu, kada je većinom glasova usvojen rebalans kojim je proračun smanjen za 32 milijuna kuna te sada iznosi 260 milijuna kuna. Vijećnici su podržali odustajanje od izgrad-nje nove grobne kuće, a vijećnik HSS-a Robert Podolnjak je predložio da tu investiciju financi-raju Parkovi iz zadržane dobiti, koja iznosi 15 milijuna kuna. (vms)

Manje prihodazbog krize

REBALANS

VARAŽDIN - Za 30-ak hrvat-skih klaster menadžera odr-žan je prvi cjelodnevni semi-nar na kojem je bilo riječi o financiranju rada klastera, organiziranju i motiviranju poduzetnika za uključivanje i sudjelovanje u klasterskim projektima te stjecanju i zadržavanju povjerenja između članica. Među prioritetnim aktivnostima Zajednice klastera, kojom je predsjedala Sandra Hižak, poticanje je inovativnog poduzetništva i jačanja par-tnerstva između znanstvene zajednice i klastera.

Kako poticati članstvo

ZAJEDNICA KLASTERA

VARAŽDIN - Tvrtke članice Hrvatske parking udruge koje djeluju u 52 grada usuglasile su način na koji bi se od početka iduće godine trebali kažnjavati vozači za neplaćanje parki-ranja, odnosno prekoračenje predviđenog vremena. - Razradili i predlažemo da jedan penal bude za prekorače-nje do pola sata, drugi do sat,

treći do dva, četvrti do tri sata itd. U svakom slučaju ostaje ograničenje duljine parkiranja na za to predviđenim mjestima, iako se to nekima ne sviđa – ističe Mate Kraljević, direktor Zagrebparkinga i predsjednik Hrvatske parking udruge, čiji su se članovi u petak okupili u Varaždinu. Ovakav način kažnjavanja, kako

dodaje, uveo bi se po uzoru na praksu u Švicarskoj, Njemačkoj i dijelu Austrije. U tim zemlja-ma kazne za prekoračenje vre-mena parkiranja nazivaju se globe, a kod nas bi se ubuduće mogle zvati civilni penali. - I do tog rješenja došli smo zbog odluke Ustavnog suda da ne možemo naplaćivati ugovorne kazne. Do civilnog

penala kao mogućeg rješenja došli smo zajedno s Pravnim fakultetom Sveučilišta u Zagre-bu koji je napravio i prijedlog zakonske osnove za izricanje penala. Naime, predlažemo izmjenu jednog do dva članka Zakona o sigurnosti prometa kako bi se stvorio pravni temelj za kažnjavanje prekoračenja – pojašnjava Kraljević.

Penali vozačima ovisno o duljini prekoračenja

PARKIRANJE Hrvatska parking udruga utvrdila način kažnjavanja prekoračenja parkiranja

Umjesto kazni, stižu penali

Tko omogućava zaradu?

13. listopada 200912 Mozaik

Mrak je bio potpun osim bljeskova deto-nacija iz raznih oružja i oruđa. Pritajimo se u šumi uz stabla i počinjemo se među-sobno dozivati i primijetimo da nam nema vozača, koji je inače trebao biti u zaklonu, ali i blizu kamiona za slučaj mijenjanja paljbenog položaja. Nismo tada znali je li možda i pogođen ili se sklonio na sigur-nije mjesto. U trenutku prestanka ratnog djelovanja, ‘’Đina’’ pogleda u kamion i oko njega i veli: “Vozača nema, ali je kamion otključan i ključevi su u kontakt bravi.” Odlično, velim!

18. rujna 1991. godineNešto poslije ponoći oprezno se šuljala

skupina vojnika – boraca, potpuno prita-jeno da ih uopće nismo ni čuli ni vidjeli (pa čak i za vrijeme bez buke, bez detonacija) i zovnu me: “Habunek, gdje ste, javi se!” “To je Vjeran”, veli ‘’Haso’’ (Tomašek). “Tu smo, dođite i nemojte pucati po nama”, veli Rožić. Nema straha, ‘’hojte sim’’. Dođe tako nama nova, napunjena bate-rija za radio-vezu, skupina od 10 do 12 boraca strijelaca za osiguranje vatrenog položaja. Odmah ih rasporedimo s južne strane našeg položaja, iza nas, desno od nas s istočne strane te dvojicu naprijed s frontalne strane na ugao groblja da izvide tko to puca s groblja. Vjeran Rožić nas je nakon toga napustio zbog drugih obaveza. Sad je već bilo bolje, puno sigurnije, a po-gotovo kad je u skupini bio i strijelac Dražen Ernoić iz Sračinca, borac i čovjek kakvog bih uvijek htio imati kraj sebe na takvom i sličnom zadatku. To je bio borac – ratnik koji je u takvim uvjetima prvo zapucao, a onda tek pitao tko je to bio, a mi smo u ovim uvjetima upravo takve trebali. Znalo mu je ponestati municije (jer smo mi prilazili minobacačima samo pod zaštitom vatre strijelaca, opravdano – metak se zabio u zemlju pored koljena ‘’Đine’’, a i normalno je bilo da meci lete na visini od 1,5 metara pa nerijetko i niže).

Bio je to sposoban čovjek (Ernoić), i ubrzo nabavio pun sanduk streljačke municije 5-54 mm (svojim kanalima iz Zelendvora) već do jutra. Inače, skupina boraca koja nam je dodijeljena premještena je s položaja 6 i spada u Komandni vod, a njihov pripad-nik je i bio borac Hohnjec koji se 19. 09. pri-ključio natrag njima na osiguranje. Nakon dolaska osiguranja i uspostave radio-veze, javim se osmatraču, čovjeku koji vrši korek-ciju vatre, a kad tamo nepoznati glas. Ubrzo smo ustanovili tko je sada na toj dužnosti, a to je bio gosp. Vlado Leskovar, izuzetno hrabar, odlučan i smio čovjek koji i nije puno mario za neprijateljsko djelovanje već je znao uzvratiti neprijatelju. Nastavimo tako paljbom po neprijatelju kad mi Leskovar kaže: “Što radiš, zapalio si im neki kamion što je parkiran ispod salonitom pokrivene nadstrešnice. Svi su se rastrčali pa gase.” Mi i dalje djelujemo te smo im tijekom noći zapalili i navodno neko smeće, čiji je plamen ujedno služio kao orijentir za daljnje djelo-vanje. I tako mi otvaramo vatru, mijenjamo cijevi koje su se poprilično zagrijale (nisu se mogle dotaći golom rukom, već vojničkom

bluzom), sve do pred jutro. Ispalili smo do tada stotinjak granata. U sam osvit zore u trenutku kratkog zatišja začuje se u zraku zvrndanje koje prelazi u fućkanje – pad neprijateljskih granata po našem položaju. Da, bili smo u pravu, otkriveni smo i našli smo se u minobacačkoj vatri (82 mm), tuklo se 80 – 100 m iza našeg položaja i kamiona s našim minama (bez šofera).

Samo da vas ne otkriju…Nakon pada treće granate, javim u za-

povjedništvo da smo u jakoj minobacačkoj vatri, ugasim uređaj radio-veze i zapovije-dim povlačenje bez oruđa jer za to nije bilo vremena, i to uz rub groblja istočno uza zid koji nam je ujedno i zaklon bar sa sjeverne strane. Tako odglumimo uništenje našeg ratnog pohoda, prebacimo se istočnije, a tamo policija ima logističnu bazu kojom snabdijeva svoje borce koji se bore protiv snaga u vojarni ‘’Jalkovečkih žrtava’’.

Tamo nas malo i ohrabre pa se približno za sat vremena, kada je prestala paljba po našem položaju, (palo je ukupno 8 mina, od toga tri u neposrednoj blizini cca 30-40 m iza kamiona), javim u zapovjedništvo i referiram da smo promijenili paljbeni položaj i da nas sada ne mogu otkriti te da nam nikakvo snabdijevanje nije potrebno. Neprijatelj je vjerojatno mislio da je naša baza u Novoj Vesi te da ako nas nije uništio da smo se tamo povukli u bazu te je počeo artiljerijski napad na Novu Ves. Tamo su vidno oštećeni crkva (toranj) i okolni društveni te privatni objekti. Naravno, mi smo se vratili na naš raniji položaj i dalje djelovali s istog, ranijeg položaja sve do 12:00 h kada je strogo zapovijeđeno da se vatrom prekine radi dolaska promatrača EU odnosno potpisivanja primirja. Utrošak mina do 12:00 h bio je točno 130 komada, od toga 127 u cilj, dvije prebačaj, jedna je ostala zaglavljena u cijevi pa smo zami-jenili cijev (nismo je bez alata iz RAP-a mogli izvaditi), s tim da je jedna ispaljena sa slomljenim osiguračem u upaljaču (jer

su već boljeli prsti od izvlačenja osigurača pa je kod zaokretanja čelične žice došlo do puknuća iste prije nego je izvučena), te nije eksplodirala na cilju. Do one mine koja se zaglavila na sredini cijevi došlo je zbog velike vlage i kapanja s lišća stabala u cijev, a i zbog puno ispaljenih mina iz iste cijevi i prljavštine od baruta i vrećica dopunskih barutnih punjenja, što je i normalno kada se djeluje u takvim okolnostima. Tada je počelo sređivanje stvari. Pokupimo osi-gurače upaljača, višak dopunskih punjenja u jedan sanduk od mina, prazne sanduke sa strane u kamion itd. Vratio nam se i vozač, odmoren, svježe obrijan (on je noćio u naselju kod nekih ljudi u podrum-skim prostorijama). Zapovjedništvo traži izvješće o stanju na terenu, eventualnim gubicima, ranjenim, poginulim ili nestalim te kad izvijestim da nemamo gubitaka osim bolesnog Marka Lazara, koji unatoč svome stanju nije htio napustiti položaj, pitaju me za vozača a ja odgovorim da se vratio ‘’svježe obrijan’’.

Vozač je naknadno tražio da mu damo bombu, da je pokloni tim ljudima kod kojih je noćio, što mu naravno nismo dali.

Prošli smo tako vatreno krštenje, shvatili ozbiljnost ratovanja te smo zatražili alat za kopanje zaklona (lopate, krampove i sl.) koji nam je i ubrzo dostavljen (vojnički alat što nam govori da je već dio vojnih objekata oslobođen). Prionuli smo kopanju zaklona za ljudstvo, ali ne i za oruđa. Bilo nas je još uvijek premalo. Nakon 24 sata stigla je i prva klopa (iz naselja, pa se nahranimo i okrijepimo jer smo dobili i nekoliko piva). Unatoč primirju, po našem položaju još je uvijek pojedinačno otvarana vatra iz streljačkog ili lovačkog oružja, ali nismo uzvraćali. Poštovali smo primirje. Te večeri dobili smo i malo kiše, teren je bio mokar, a noćili smo vani. Položaj nismo napuštali.

19. rujna 1991. godineZa vrijeme primirja mobilizirani su i novi

ljudi, javljali su se i dragovoljci. Kako je koji

vojni objekt predan – oslobođen tako su nam dostavljali i nova oruđa i ljude koje je trebalo pripremiti za ‘’konačan obračun’’ s jugovojskom. Kopali su se zakloni, po-stavljala nova oruđa, zauzimali elementi gađanja, utabale nove staze za donošenje mina (visoki drač), kompletno sređivanje paljbenog položaja. Sve to vrijeme trajali su pregovori gradskih i općinskih čelnika – kriznog štaba s komandom grada JNA, ali bezuspješno. Osiguranje (dio komandnog voda) s južne i istočne strane ubrzo se udomaćilo u naselju (kartanje u dvorištima, alkoholna pića i sl.) pa smo opet ostali bez osiguranja zbog čega smo imali prilično neugodne razmirice. Naravno da se to ne odnosi na sve prisutne borce. Nakon tih razmirica uz pomoć zapovjedništva ponov-no smo uspostavili osiguranje i učvrstili ga. Preko našeg paljbenog položaja počeli su šetati civili koje smo zaustavljali i sprovodili na MUP (one koji nisu kod sebe imali osob-nu iskaznicu) radi identifikacije istih. Među inim jedan mladić (vidno zbunjen kad je zaustavljen) bio je navodno aktivan vodnik u službi JNA. U međuvremenu oslobođena je i vojarna ‘’Jalkovečkih žrtava’’ u Križa-nićevoj ulici u Varaždinu, nažalost ne bez gubitaka. Tada smo uskočili braniteljima iz vodocrpilišta jednom puškom (od Marka Lazara) da imaju automatsko oružje dok puštaju vodu u oslobođenu vojarnu (oni su imali samo lovačko naoružanje), koju su uredno vratili, a mi kod razduženja razdužili. Puštena je i struja. Na našem paljbenom položaju pojavili su se i neki ljudi, navodno civili aktivisti da bi ratovali s nama protiv neprijatelja i htjeli su da im damo puške i municiju!?!? Naravno da im nismo dali; pa da smo i imali neki višak oružja, ne bi dobili bez odobrenja iz zapo-vjedništva. Poslali smo ih u Ured za obranu, ako to ne radi ili više ne postoji, neka se jave u policiju koja će ih dalje usmjeriti, što su olako odbili. I tako manje, više prođe i taj dan, noćenje vani na položaju.

Ratnici – heroji (5) Milan Habunek

Uz JUBILEJ OSLOBOĐENJA VARAŽDINA Autentični Ratni dnevnik o varaždinskim danima rata 1991. godine

1313. listopada 2009 Oglas

S.OLIVER STORESHOPPING PARK SUPERNOVAOPTUJSKA 171B42000 VARAŽDIN

Za Vašu sljedeću kupovinu.

Poklon bon se može iskoristiti samo prilikom kupovine veće od 200,oo kn (1 kupovina – 1 bon) do 30.10.2009. u s.Oliver trgovini u Shopping Parku SUPERNOVA Varaždin. Popusti se ne ZBRAJAJU.

POKLON BON 40 KN

s li_ _ a a din_235x125.indd 1 06.10.2009 1 :05:39

13. listopada 200914 Školstvo

HOĆU BITI INFORMATIČKI PISMEN

KUPON 8 Htjeli mi to ili ne, okruženi smo računalima. U vrlo kratkom razdoblju postali smo ovisni o računalima - od podizanja novaca na bankomatima, plaćanja karticama, rezervaciji karata, traženju informacija pa do korištenja kućanskih aparata. e-Citizen je priručnik za sve koji nemaju živaca i vremena studiozno proučavati informatiku, a žele ići u korak s vremenom u kojem živimo. Ovaj priručnik je odobrena ECDL (europska računalna diploma) literatura.Samo za čitatelje Regionalnog tjednika cijena knjige je 30,00 kn umjesto redovnih 90,00 kn. Izrežite kupon, dođite u prostorije tvrtke PRO-MIL na adresi Ruđera Boškovića 20 u Varaždinu radnim danom od 8 do 16 sati i kupite knjigu.

ww

w.p

ro-m

il.hr

042

/233

-971

, 20

3-98

1

samo30,00 kn

Brojne škole s područja Va-raždinske županije okupile su se u OŠ Visoko koja je bila domaćin Županijske smotre povodom obilježavanja Dana kruha - dana zahvalnosti za plodove zemlje. Prije početka smotre sudionici su krenuli u procesiji u župnu crkvu

Presvetog Trojstva gdje je va-raždinski biskup, monsinjor Josip Mrzljak predvodio mi-sno slavlje, a nakon toga bi-skup je zasadio „Stablo nade“ ispred visočke škole.Na izlož-bi i smotri radova učeničkih zadruga posjetitelji su mogli vidjeti mnoštvo kruha i kruš-

nih proizvoda koji su pripre-mljeni po bakinim receptima i maštovito prezentirani u različitim oblicima. Uz krušne proizvode, stolovi su obilo-vali jabukama, kruškama, grožđem i ostalim voćem i povrćem, svim jesenskim plo-dovima prirode. (dp)

Stablo nade za buduće generacijeMANIFESTACIJA Središnje obilježavanje Dana kruha u Visokom

Ovaj tjedan u Prvoj gimna-ziji Varaždin održavaju se Dani gimnazije. Program događanja je raznolik i u njemu se nalaze razne ak-tivnosti. U ponedjeljak na rasporedu je bio pilates s malim loptama, plesna radi-onica, sportske igre; zatim je otvorena izložba fotogra-fija retrospektive gradnje škole i radionica o izradi dočitnika s motivima grada. U utorak je na rasporedu predstavljanje VT Solectra, u kabinetu Vježbeničke tvrtke; u srijedu English tea party i Svakodnevni život Rimljana; u srijedu je na ras-poredu projekcija filmova članova filmske grupe škole; u petak je dan astronomije, a predavanje će održati Darije Maričić iz zagrebačke Zvjezdarnice. Tijekom cije-log tjedna održavat će se izložba Zahvalnost za plodo-ve zemlje te likovna radioni-ca Exquisite bodies.

English tea party

Povodom Dana kruha učenici Gospodarske škole već tradicionalno posjećuju Dom umirov-ljenika. Za stare sugrađane uče-nici pripremili prig0dni program.Učenici koji uče za ku-hara napravili su razne proizvode od brašna, između kojih i popular-ni klipić. Druga skupina učenika izvela je kratki kultur-no-umjetnički program u kojem su pjevali i reci-tirali prigodne pjesme. U programu su sudjelo-vali samo učenici koji su to željeli.Posjet Domu umirov-ljenika organizirala je vjeroučiteljica Štefica Pokorni a drugi dio programa priredila je Nadica Kolarić levatić profesorica hrvatskog jezika i voditeljica reci-tatorske grupe.

Posjet Domu umirovljenika

HUMANOST

DANI GIMNAZIJESCIBAR Dr. Larry Monet s američkog sveučilišta Duke usporedio sustave

Besplatno obrazovanje baš nigdje ne postoji!

Fakultet organizacije i infor-matike je u opuštenoj atmos-feri “znanstvenog kafića” - sci-bara ugostio potpredsjednika za studentska pitanja Duke sveučilišta dr. sc. Larryja Mo-netu. U njegovoj prezentaciji publika je mogla čuti uspo-redbu sustava obrazovanja u SAD-u i Hrvatskoj te kako se studira i živi na jednom od 10 top sveučilišta u SAD-u. Od 25.000 studenata koji se prijave godišnje njih samo 1600 uspije upisati Duke.

Ne pitamo Nakon prezentacije o stu-

dentskom životu na jednom od najskupljih sveučilišta na svijetu, vodila se rasprava o studentskim potrebama i

koliko su one realne, odnosno da li elitna američka sveučili-šta svojim studentima nude previše, gdje je granica? U svijetlu nedavnih studentskih prosvjeda na sveučilištu u Zagrebu i zagovaranja be-

splatnog studiranja, došlo se do zaključka da besplatno obrazovanje zapravo ne po-stoji, i da je ono sve skuplje. Pitanje ostaje, tko je taj tko ga plaća – da li država ili

studenti, odnosno njihovi roditelji? Zanimljivo je to što Duke sveučilište ima politiku need-blind admission („ne pi-tamo za potrebe“ prijemnog postupka), odnosno studente

koji se prijavljuju ne pitaju o socijalno-ekonomskom za-leđu te jesu li u mogućnosti plaćati školarinu (50.000 USD godišnje). Svim studentima koji zadovolje kriterije izvr-

snosti sveučilište garantira da će se i upisati, pa tako za socijalno osjetljive kategorije imaju osigurane stipendije, odnosno kompletno pokri-vene troškove studija.

Piše: DAMIR IVANČIĆ[email protected]

Posjetitelji “znanstvenog kafića” - sci bara mogli su se upoznati kako izgleda obrazovanje u jednom od najuglednijih američkih sveučilišta gdje godišnja školarina iznosi 50.000 dolara

Razgovaralo se u opuštenoj atmosferi o važnim pitanjima iz obrazovanja u SAD-u i Hrvatskoj

na sveučilište Duke prijavi se 25.000

studenata, a samo njih 1.600 se i upiše


Poli Pate oglas_250x169 HR.indd 1 9/24/09 3:15:11 PM

13. listopada 200916 Poslovni svijet

odabirali su svog favorita između šest ponuđena okusa, nakon čega će se za svako od tri najbolje plasirana piva osmisliti etiketa i ime, da bi u drugoj fazi među njima izabrali jedno, svoje novo savršeno pivo - doznajemo od Hrvoja Šepića iz Carlsberg

Croatije. Novi pivom, koje će se na

tržištu naći do kraja godine, Carlsberg Croatia želi pove-ćati svoj lanjski tržišni udio od 16,3 posto, koji je i ove godine ipak rastao u poje-dinim segmentima, usprkos općem padu tržišta piva u

Hrvatskoj koji se kreće od 5 do 10 posto.

Svojim udjelom u doma-ćem tržištu piva koprivnička pivovara ubraja se među tri najveće u Hrvatskoj. U Kopriv-nici vjeruju da je treća pozicija među hrvatskim pivar ima posljedica stalnih ulaganja Carlsberga koji je od ulaska u Panonsku pivovaru 1997. godine do danas uložio skoro milijardu kuna, a samo ove godine oko 170 milijuna kuna. Zahvaljujući ovogodišnjoj investiciji, drugoj po veličini u grupaciji Carlsberg ove godine, napravljena je hala s novom linijom za punjenje ka-paciteta od čak 60.000 boca po satu, zatim novi skladišni prostor od 3.000 kvadrata te su instalirani dodatni tankovi za pivo.

KOPRIVNICA - U sklopu razvoja potpuno novog piva Carlsberg Croatije, u utorak i srijedu u koprivničkoj pivo-vari okupilo se tristotinjak od 3.000 konzumenata koji su se prijavili za odabir okusa novog proizvoda, što je do sada jedinstven način utje-caja potrošača na konačni proizvod.

Nova punionica- Hrvatsko tržište piva je

pomalo dosadno, budući da se nudi svega nekoliko bren-dova, za razliku od drugih srednjoeuropskih zemalja. Stoga smo odlučili napraviti novo pivo koje će potpuno odgovarati potrošačima ma-nje zadovoljnim sadašnjom ponudom. Tristotinjak njih

VARAŽDIN – Nakon godina „podstanarstva“, Obrtnička komora Varaždinske župani-je preselila se u vlastite pro-store u Vodnikovoj ulici. Novi županijski obrtnički dom, projekt vrijedan 2,5 milijuna kuna, otvorili su predsjednik HOK-a Mato To-pić te predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije Vladimir Habek. Tom je pri-

likom naglašeno da je ove godine zbog krize u Hrvat-skoj zatvoreno pet posto od ukupnog broja obrta, a u Va-raždinskoj županiji broj obrt-nika smanjen je za stotinu, a zaposlenika za oko 400. Me-đutim, još uvijek gotovo 10 tisuća ljudi živi od obrtništva u Varaždinskoj županiji, od čega je 3.150 vlasnika obrta te 6.600 njihovih zaposlenika.

Županijska Obrtnička komora u Vodnikovoj

VARAŽDIN – Djelatnici Parkova uskoro odlaze u Tetovo, budući da se gradonačelniku tog makedonskog grada dopalo kako je uređen Varaždin. Najavio je to u utorak Vladimir Koščec, predsjednik Grad-skog vijeća za međunarodnu suradnju Grada Varaždina, dodajući da je tijekom posjeta gradonačelnika Tetova Sadia Bexhetia bilo riječi i o suradnji s Vindijom te Sol-visom. Podsjećajući da su Tetovo i Varaždin počeli sura-đivati u sklopu Europskog udruženja tekstilnih gradova (ACTE), Koščec je ukazao na važnost preseljenja Varteksa.

Parkovima posao u Tetovu!?

VARAŽDIN - Mario Ferić, predsjed-nik Uprave AZRA-e i Enes Drljević, direktor Udruženja za razvoj NER-DA iz Tuzle, potpisali su u petak sporazum o suradnji kojim se obvezuju na poslovno povezivanje kroz pružanje stručne podrške u razradi projektnih ideja i pripremu projekata za natječaje prekogra-nične suradnje BiH – Hrvatska te izradi strateških dokumenata i poslovnih planova.

Suradnja AZRA-e i NERDA-e

Enes Drljević

Novim pivom do šire ponude i još značajnijeg tržišnog udjela

I TOGA IMA U razvoj novog piva Carlsberg Croatije uključeno tristotinjak dobrovoljaca

IVANEC – Tvornica obuće Ivančica d.d. promijenila je vizualni identitet tvrtke, a u sklopu toga i svoj logotip. - Novi logo dobio je suvre-meni izgled u kojemu je i dalje najistaknutija zelena boja, kao prepoznatljivi zaštitni znak tvrtke. Promje-nom loga želimo poručiti

kupcima i poslovnim partne-rima da se Ivančica d.d. i dalje razvija te da će zadržati visoku razinu kvalitete u skladu sa svojim dugogodišnjim iskustvom i suvremenim tehnologijama - ističe Irena Delmonego, voditeljica mar-ketinga i maloprodaje.

Ivančica d.d. promijenila vizualni identitet tvrtke

Koprivnička pivovara, dio danske grupacije Carlsberg, najmoder-nija je i ekološki najnaprednija u Hrvatskoj, jedina s pročistačem otpadnih voda u domaćoj pivar-skoj industriji. Kompanija, koja je od 2005. nositelj certifikata Poslodavac partner za izvrsnost u upravljanju ljudskim resursima, objedinjuje snažno poslovanje s

aktivnim društveno-odgovornim poslovanjem. Ove godine posta-la je jedina hrvatska pivovara s ISO certificiranim integriranim sustavom upravljanja koji obje-dinjuje ISO 14001 za zaštitu okoliša, ISO 9001 za kvalitetu, ISO 22000 za sigurnost hrane te OHSAS 18001 za zaštitu zdravlja i sigurnosti zaposlenika.

Najmodernija u zemlji

Hrvatsko tržište piva je pomalo dosadno, budući da se nudi svega nekoliko brendova, za razliku od drugih srednjoeuropskih zemalja, ističe Hrvoje Šepić

IZDVOJENO Društveno odgovorno poslovanje

VARAŽDIN – Kako bi sve zainteresirane građane upoznali sa svojom ulogom i time pridonijeli transpa-rentnosti svog rada, petak, 23. listopada, bit će Dan otvorenih vrata na Trgo-vačkom sudu u Varaždinu,

kao i u ostalim gradovima. Međutim, taj dan građani, koji bi svoj dolazak trebali unaprijed najaviti, neće moći dobiti pravne savjete ili odgovore na pitanja ve-zana uz stanje konkretnih predmeta.

Trgovački sud otvara vrata

Prije ocjenjivanja najboljeg među šest ponuđenih piva, pivski dobrovoljci upoznali su se s proizvodnjom u Carlsberg Croatiji


Odluka o konačnom proizvodu donosi se nakon kušanja uzoraka

Proces dobivanja piva pod stalnim računalnim nadzorom

17Poslovni svijet13. listopada 2009

za obrazovanje i kulturu za 70 kuna.

Troškovi prehrane pali su u

rujnu i u Varaždinskoj župani-ji, i to za 124 kune, odnosno s 2.130 na 2.006 kuna. No, nasuprot toj uštedi, kao i padu troškova higijene s 363 na 330 kuna, porasli su troš-kovi stanovanja, odijevanja

te obrazovanja i kulture, tako da je za sindikalnu košaricu trebalo izdvojiti 6.536 kuna ili tek 50 lipa manje nego u kolovozu.

Koprivnica i KrapinaSličan minimalni pad troš-

kova života zabilježen je i u Koprivničko-kr iževačkoj županiji, gdje je sindikalna košarica u rujnu bila 5.818 kuna. Troškovi života porasli su u Krapinsko-zagorskoj žu-paniji, ali i dalje iznose najma-nje – 5.749 kuna, što je osjetno ispod prosječnih troškova na razini Hrvatske koji su u rujnu bili 6.347 kuna.

Novim pivom do šire ponude i još značajnijeg tržišnog udjela

I TOGA IMA U razvoj novog piva Carlsberg Croatije uključeno tristotinjak dobrovoljaca

VARAŽDIN – Troškovi života za četveročlanu obitelj u sjeverozapadnoj Hrvatskoj bili su u rujnu prosječno tek nešto niži nego mjesec dana ranije. Do takvog podatka došao je SSSH u sklopu redovitog izračunavanja troškova “sindikalne košarice”, od-nosno minimalnih mjeseč-nih izdataka za prehranu, stanovanje, prijevoz, higi-jenu, odijevanje, obrazova-nje i kulturu.

Jeftinija prehranaNajveći pad troškova ži-

vota među četiri županije sjeverozapadne Hrvatske zabilježen je u Međimurskoj županiji, i to za 2,4 posto. Tako je u rujnu za sindikal-nu košaricu u Međimurju trebalo izdvojiti 6.822 kune, umjesto 6.989 kuna.

Na uštedu od 167 kuna pozitivno je utjecao pad troškova prehrane za 232 kune, odnosno s 2.367 na 2.135 kuna, a negativno je utjecao rast troškova

Sindikalna košarica SSSH-a za Hrvatsku iznosila je u ru-jnu 6.347 kuna, a u Varaždinskoj županiji 6.536 kuna

KOŠARICA Blagi pad troškova života u SZH

Usporedba sindikalnih košarica za rujan 2009. i prosječnih plaća za prosinac 2008. po županijama

Troškovi stanovanja i odijevanja u porastu

Najveći pad troškova života

u sjeverozapadnoj Hrvatskoj je u Međimurskoj županiji

DOZNAJEMO Zašto su Danci u Koprivnici

Ulaganje ovisilo o kvalitetnoj vodi!

Kvalitetan slad koji se dobi-va iz pivarskog ječma osnova je svega, upozorava Vladi-mir Picek, pivarski majstor koji više od tri desetljeća radi u koprivničkoj pivovari, upozoravajući da se hmelj dodaje samo zbog gorčine, i to svega nekoliko kilograma na tone slada.

”Uz slad, voda je drugi važan čimbenik, pri čemu je bitna njezina tvrdoća. Koprivnica, za razliku od okolnih gradova, ima sreću da ima vodu manje tvrdoće. Upravo je to bilo presudno kada je još 1972. godine po-čela licencna proizvodnja Tu-borga u Koprivnici, a 1994. Carlsberg Breweries se odlu-čio za ulazak u pivovaru kao dioničar Panonske pivovare koja je 2004. postala Carl-sberg Croatia – veli Picek. Zbog pridržavanja visokih

standarda proizvodnje, kako dodaje, Carlsberg Croatia od lani je odgovorna i za razvoj mađarskog i sloven-skog tržišta. Prošle godine kompanija je pokrenula pro-jekt „Zelena stipendija Carl-sberga Croatia“, namijenjen mladim znanstvenicima, koji objedinjuje znanost i zaštitu okoliša.


Visoki standardi Proširenjem proizvodnih

kapaciteta pivovara će biti u mogućnosti proizvesti milijun hektolitara visokokvalitetnih pivskih brendova, među koji-ma će biti i potpuno novo pivo, ističe Šepić.

Uz t r a jn o u l a g a n j e u tehnologi ju u Carlsbergu Croatia, jed-nako se tako potiču i odr-žavaju visoki standardi uprav-ljanja kompanijom koja danas ima 350 zaposlenika.

Dokazuje to i implementacija sustava upravljanja kvalitetom i okolišem u skladu s normama

ISO 9001 i ISO 14001 te ISO-a 22000 koji def inira sustav upravljanja sigurnošću hrane. Na tragu te strategije izvrsnosti Carlsberg Croatia je početkom 2009. u svoje poslovne proce-se, kao jedina kompanija u hr-

vatskoj pivovar-skoj industriji, uvela i ISO cer-tificiran OHSAS 18001 sustav, koj i def inira zaštitu zdrav-lja i sigurnost

zaposlenika. Implementiravši OHSAS 18001 sustav, Carlsberg Croatia postao je jedina hrvat-ska pivovara s ISO certificira-nim integriranim sustavom upravljanja, ističe Šepić.

Prije ocjenjivanja najboljeg među šest ponuđenih piva, pivski dobrovoljci upoznali su se s proizvodnjom u Carlsberg Croatiji

Vladimir Picek

AUTO

R Sl

IKe

koprivnička pivovara ubraja

se među tri najveće u Hrvatskoj

Uspjeh kompanije, kako isti-ču, temeljen je na njenim uzbudljivim brendovima, motiviranim ljudima i bli-skoj povezanosti s kupcima i potrošačima. Asortiman proizvoda sastoji se od in-ternacionalnih, regionalnih i lokalnih pivskih brendova Carlsberg, Tuborg, Pan i Kaj te energetskog napitka Ba-ttery. Na hrvatskom je trži-štu uvoznik i distributer za Budweiser Budvar, Guinne-ss i Kilkenny, te distributer Cockte u HoReCa kanalu.

Marke i veza s kupcima

Da bi se moglo zaključiti gdje se kako živi, nije dovoljno utvrditi samo rashode, nego i prihode. Međutim, kolika je bila u rujnu prosječna plaća po županijama, nije lako utvrditi s obzirom na to da je Fina prestala to izračunavati. Stoga smo za usporedbu uzeli prosječne plaće iz prosinca 2008. godine, budući da se procjenjuje kako su zbog uvođenja kriznog poreza i drugih gospodarskih (ne)prilika posljednje plaće otprilike na toj razini. Kao što se vidi iz grafikona, ra-skorak između troškova života i prosječnih primanja najveći je u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji.

Veliki raskorak troškova i plaća

Hala s novom linijom za punjenje kapaciteta od čak 60.000 boca po satu

ODGODA Ispitna ročišta na varaždinskom Trgovačkom sudu

Odgođene odluke o stečaju MTČ-a i MTČ Tvornice rublja

VARAŽDIN - Odluke o otvaranju stečaja nad podu-zećima MTČ i MTČ Tvornica rublja, koje su predlagali zaposlenici, nisu donesene na ročištima održanim u ponedjeljak na varaždin-skom Trgovačkom sudu gdje su ispitivani uvjeti za otvaranje stečaja.

Dok su predstavnici 400-t injak zaposlenika MTČ Tvornice rublja bili za stečaj zbog neisplate plaća za kolovoz, putnih troškova od lipnja i jubilarnih nagrada, uprava se tome protivila.

- Ništa ne bismo dobili otvaranjem stečaja, bu-dući da su banke na svim

nekretninama - upozorio je Rajko Dondur, direktor MTČ Tvornice rublja, koji je zatražio “time out” od 90 dana tijekom kojih bi se pokrenulo poslovanje i

isplatile plaće. No, kome će se prikloniti sud, odnosno hoće li se otvoriti stečaj, bit će poznato već kroz tri dana za kada je najavljena odluka suda. A kroz mjesec dana održat će se novo ispitno ročište u vezi prijedloga za stečaj MTČ-a. Do odgode je došlo nakon što je direktor Vladimir Bošnjak najavio da će ovaj tjedan početi isplata plaća za kolovoz.

MTČ Tvornica rublja, kao najveći kupac njegovog prediva, duguje MTČ-u više od tri milijuna kuna.

U MTČ-u bi ovog tjedna trebali

dobiti plaće, najavio direktor Bošnjak

13. listopada 200918 Oglasi

RESTORAN “FONTANA – CRNKOVIĆ “ VARAŽDIN, Kućanska 19

“IDEAL COMMERCE “ d.o.o. VARAŽDIN Z. i Frankopana 16

PRIMA U RADNI ODNOSVKV ili KV KUHARA ili KUHARICU - 3 izvršioca

- obzir dolaze inventivne osobe sa organizatorskim spo-sobnostima i iskustvom na pripremi jela za organizirane

svečanosti.

Molbe sa kratkim životopisom slati na adresu ili se obratiti osobno: “IDEAL COMMERCE“ d.o.o.

VARAŽDIN, Z I Frankopana 16Informacije na tel: 091/ 211-5115.

Na temelju Odluke o stipendiranju učenika i studenata koji se školuju na srednjim školama i visokim učilištima («Službeni vje-snik Grada Varaždina» broj 7/08 i 6/09) i Pravilnika o pravima i

obvezama korisnika stipendija («Službeni vjesnik Grada Varaždi-na» broj 6/09) Gradonačelnik Grada Varaždina raspisuje

N A T J E Č A Jza dodjelu stipendija za

akademsku 2009./2010. godinu

1. studentima koji se školuju na visokim učilištima, a nisu u radnom odnosu2. studentima koji se školuju na visokim učilištima za deficitarna zanimanja od bitnog značaja za gospodarski razvoj Grada Varaždina, a nisu u radnom odnosu

Pravo sudjelovanja na natječaju za dodjelu stipendija imaju studenti koji udovoljavaju sljedećim uvjetima: - da imaju prebivalište na području Grada Varaždina najmanje jednu godinu prije podnošenja molbe,- da su studenti druge i daljnjih godina preddiplomskih sveučilišnih studija, - da su studenti diplomskih sveučilišnih studija, - da su studenti druge i daljnjih godina stručnih studija, - da su studenti specijalističkih diplomskih stručnih studija, - da im je prosjek ocjena prethodne godine studija najmanje 3,50, odnosno za deficitarne studijske programe 3,00,- da su državljani Republike Hrvatske.

Za 2009./10. godinu deficitarni studijski programi od bitnog značaja za gospodarski razvoj Grada Varaždina za koje se raspisuje natječaj su:- građevinarstvo, - strojarstvo,- elektrotehnika, - arhitektura,- medicina.

Dokumenti potrebni za dodjelu stipendije su:

- molba za dodjelu stipendije (nije propisan obrazac),- domovnica (preslik – nije potrebno ovjeriti kod javnog bilježnika) ,- potvrda o prebivalištu (ne starija od 30 dana - izvornik),- potvrda o upisu na visoko učilište (izvornik),- potvrda visokog učilišta o prosjeku ocjena prethodne godine studija (na dvije decimale - izvornik),- izjava o broju članova zajedničkog kućanstva (obrazac u Narodnim novinama - izvornik), - potvrda o mjesečnom prihodu svih članova kućanstva (za srpanj, kolovoz, rujan - izvornik),- potvrda o sudjelovanju na natjecanjima (preslik – nije potrebno ovjeriti kod javnog bilježnika), - pismena izjava studenta da nije korisnik ni jedne druge stipendije ili potpore (nije propisan obrazac).

Nakon provedenog postupka bodovanja prema Pravilniku o pravima i obvezama korisnika stipendija („Službeni vjesnik Grada Varaždina» broj 6/09), Gradonačelnik Grada Varaždina donijet će odluku o dodjeli stipendija za akademsku 2009./2010. godinu.

Dokumenti za natječaj dostavljaju se zaključno do 27. LISTOPADA 2009. godine na adresu:

GRAD VARAŽDIN„ZA STIPENDIJU“

p.p. 177,42001 VARAŽDIN

Za sve dodatne informacije možete se obratiti na telefon: 042/658-030 te na adresu: Upravni odjel za obrazovanje i znanost, Kukuljevićeva 14. O rezultatima natječaja kandidati će biti obaviješteni pismeno. Prigovor na odluku dostavlja se Gradonačelniku Grada Varaždina 8 dana od primitka pismene obavijesti.

AKCIJA SKUPLJANJA GLOMAZNOG OTPADA

Varaždin, jesen 2009. godineSkupljanje glomaznog otpada iz domaćinstava započinje na-vedenog dana od 6,00 sati. Molimo građane da dan uoči od-voza odlože glomazni otpad na javnu površinu ispred ograde ili stambene zgrade uz prometnicu, odnosno na mjesto s ko-jeg je radnicima omogućen nesmetan utovar otpada u vozila.

Odvoz glomaznog otpada obavljati će se samo za domaćinstva koja imaju posude (ugovor) ‘’Varkom’’ d.d. Glomazni otpad poslovnih subjekata tj. obrta, uslužnih djelat-nosti, industrije nije obuhvaćen ovom akcijom skupljanja.

Tom prilikom, molimo, razvrstajte otpad po njegovom sastavu i to:

- metali (metalni predmeti iz kućanstva, bicikli, metalno posuđe, limovi…itd.) - drvo (stolovi, stolice, ormari, kauči, ostali predmeti od drva…itd.) - plastika (stare plastične bačve i posude, kanistri, gajbe…itd.)

Ne spada pod glomazni otpad iz kućanstva (ne sakuplja se):

- građevinski otpad (šuta, cigla, crijep, salonit ploče, keramičke pločice, beton…)- opasni otpad (otpadna ulja, kiseline, pesticidi, boje, lakovi, razrjeđivači, te pripadajuća ambalaža…) – nazvati ovlaštenog skupljača: UNIVERZAL-Cehovska 10, Varaždin; tel: 241-555; (zbrinjavanje se naplaćuje)- karoserije automobila – nazvati ovlaštenog skupljača: UNIVER-ZAL-Cehovska 10, Varaždin; tel: 241-555 ili CEZAR-P.Miškine 63, Varaždin; tel:351-433- gume (kamionske, traktorske i automobilske) – nazvati ovla-štenog skupljača: GUMIIMPEKS-GRP, P.Miškine 64c, Varaždin; tel: 404-500;(zbrinjavanje je besplatno)- električni i elektronički otpad (EE otpad) - (hladnjaci, zamr-zivači, el. peći, perilice rublja, televizori, radiouređaji, videore-korderi, računala…itd.) – nazvati na besplatni telefon: 0800 444 110 ili ovlaštenog skupljača: DUMA-ELEKTRONIKA -Jalkovečka 20, Varaždin; tel: 213-668; (zbrinjavanje je besplatno)-načini preuzimanja EE otpada: 1.-otpad teži od 30 kg – sakupljač dolazi preuzeti EE-otpad u roku od 30 dana od dana poziva2.-otpad lakši od 30 kg – posjednik otpada osobno dovozi EE-otpad kod ovlaštenog skupljača

Molimo građane da se pridržavaju navedenih naputaka kako bi se izbjegle nepotrebne reklamacije

i nesporazumi.Hvala na razumijevanju! PRIRODA IMA PRIJATELJE ! RJ ‘’ČISTOĆA’’ – VARKOM d.d.

REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO FINANCIJAPOREZNA UPRAVAPODRUČNI URED VARAŽDIN

objavljuje

JAVNU PRODAJUsljedeće pokretne imovine uz početne cijene:

I. Osobni automobil “Renault Safrane” V6 3.01, 1995 g. 40.000,00 knOsobni automobil “Mazda 323”1.5, 1996 g. 25.000,00 knTeretni automobil “Volkswagen Transporter” 1.9 D, 1996 g. 30.000,00 knOsobno vozilo “Ford Mondeo” BNP, 1997 g. 15.000,00 knProjektor 3M, tip 10, 500,00 knPila za metal 800,00 kn

JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 19. 10. 2009. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C,

SKLADIŠTA TVRTKE “INTEREUROPA” D.O.O. II. Kancelarijski radni stol, 3 kom. 1.200,00 kn Kancelarijska stolica, 2 kom. 200,00 kn Vitrina za registratore, 2 kom. 400,00 kn Printer “Canon Pixma”, tintni 180,00 kn Kompjutor “pentium”, neispravan 1.700,00 kn

JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 19.10.2009. S POČETKOM U 13,00 SATI U VARAŽDINU, ANINA 11.

III. Tekstilna roba, zimski kaputi, muško-ženski , 151 kom. 79.100,00 kn

JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 20. 10. 2009. S POČETKOM U 09.30 SATI U LUDBREGU, TRG SVETOG TROJSTVA 1, (SKLADIŠNI

PROSTOR).

IV. Oprema za proizvodnju transformatora i uredskaoprema, razna 64.534,00 kn

JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 20. 10. 2009. S POČETKOM U 10.30 SATI U LUDBREGU, KOPRIVNIČKA 17 C (SKLADIŠNI PRO-

STOR).

V. Osobni automobil “Škoda Favorit”, 1991. g., nereg. 7.000,00 kn

JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 20. 10. 2009. S POČETKOM U 10.30 SATI U IVANEČKOM VRHOVCU, IVANEČKI VRHOVEC 17.

VI. Mini WASH “Portotechnica” 7.000,00 kn Usisavač Portotechnica” 3.000,00 kn Kompresor 2.000,00 kn

JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 20. 10. 2009. S POČETKOM U 11.30 SATI U IVANEČKOM NASELJU, IVANEČKO NASELJE 47 B

VII. Umjetnička slika 1.500,00 kn Umjetnička slika 5.500,00 kn Dvosjed “Marija” 2.550,00 kn Dvosjed “Marija” 1.500,00 kn Radni stol “403”, 160-80 cm, 3 kom 1.800,00 kn Uredski stolac “Linz”, 2 kom 1.000,00 kn Uredski ormar, 3 kom. 2.400,00 kn Ralica za snijeg, 2 kom. 4.000,00 kn Kompresor klipni 5.000,00 kn

JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 21. 10. 2009. S POČETKOM U 10.30 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48, POSLOVNO–SKLADIŠ-NI PROSTOR (ZA DIO POKRETNINA ODRŽAT ĆE SE U VARAŽDINU,

KOPRIVNIČKA 2 I CEHOVSKA BB).

VIII. Oprema, postrojenja, alati, gotovi proizvodi (agregati, rezer-voar za naftu, mješalice za beton, cirkular, aparat za varenje, bru-silica, kalupi za crijep i sljem., kompresori, stroj za izradu crijepa, mini-wash, viljuškari “Indos”, pumpa, kolica, garderobni ormar, sušara, stalci za armaturu, regali za sušenje crijepa,metalna poli-ca, žaluzine, biber crijep, čavli, gredice, nadvoji, bideji, keramičke pločice, masažni stupovi, tlakavci, kamena vuna, umivaonici, tuž kabine) 1.162.268,00 knRadni stroj “Fiatallis” FB7B, 1990 g. 50.000,00 kn

JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 21. 10. 2009. S POČETKOM U 10.30 SATI UVARAŽDINU, V. NOVAKA 48, POSLOVNO–SKLADIŠNI

PROSTOR (ZA DIO POKRETNINA ODRŽAT ĆE SE U VARAŽDINU, CEHOVSKA BB).

IX. Ribički pribor – štap “Onliner” 4,70 m, 350,00 kn (10-20 gr. DAM s rolom “Robinson Laher 206”) Lančići i narukvice - bižuterija, 318 kom., razne veličine 3.245,00 knJAVNA PRODAJA ODRŽATI ĆE SE 21. 10. 2009. S POČETKOM U 14.00 SATI U VARAŽDINU, VRAZOVA 4 (GARAŽNI PROSTOR).

PONOVLJENU JAVNU PRODAJUI. Moped “ Giler Runner 50”, 2003. g. 8.000,00 knKeramičke pločice, fugirne mase i drugi materijal za građevinarstvo 147.011,45 knJAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 19. 10. 2009. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C, SKLADIŠTA TVRTKE

“INTEREUROPA” D.O.O.

II. Strojevi i alati za obradu drveta 20.000,00 knJAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 21. 10. 2009. S POČETKOM U 10.00 SATI U VARAŽDINU, PLITVIČKA 18. III. Strojevi i alati za proizvodnju proizvoda od metala 1.000.000,00 kn(građevinska limarija)

JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 21. 10. 2009. S POČETKOM U 12,00 SATI U BREZNICI 221 (SKLADIŠNI PROSTOR) .

Sukladno članku 151. stavku 4. i 5. Općeg poreznog zakona (“Na-rodne novine” broj 147/08), pokretnine se prodaju po najvišoj ponuđenoj cijeni koja na prvoj javnoj prodaji ne smije biti niža od dvije trećine njihove vrijednosti od vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina, a na drugoj javnoj prodaji ne smije biti niža od polovine vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina. Prodaja će se održati usmenim javnim nad-metanjem po načelu viđeno – kupljeno te se naknadne reklama-cije u pogledu kvalitete neće uvažiti. Pokretnine oglašene za prodaju mogu se razgledati 1 sat prije početka nadmetanja.Postoji mogućnost pojedinačne kupnje.

19Crna kronika13. listopada 2009

VRBNO - Uslijed iskrenja iz dimovodne cijevi koja je bila spojena na peć na kruta goriva, u srijedu oko 11.20 sati došlo je do po-žara na obiteljskoj kući u vlasništvu 45-godišnjaka.Iskre su zapalile posteljinu na krevetu koji se nalazio u neposrednoj blizini peći, nakon čega se požar proši-rio na čitavu konstrukciju drvene kuće koja je u pot-punosti izgorjela. Ozlijeđe-nih nije bilo jer je vlasnik ranije izašao iz kuće, a po povratku je primijetio da je kuća u plamenu. Uviđaj na mjestu događaja obavio je protupožarni inspektor PU varaždinske.

GAČICE/REMETINEC - U mjestu Gačice, točnije šumi Gradišče, u subotu je u preminuo 45-godišnjak dok je izvlačio drva iz šume zajedno s 58-godišnjakom. Potonji je otišao po pomoć, ali kada se vratio oko 12.55 sati više nije pokazivao zna-kove života.U Remetincu je u nedjelju oko 2.35 sati na županijskoj cesti pronađen je alko-holizirani 66-godišnjak s ozljedama glave i ruke. S obzirom na specifičnost oz-ljeda, policija predpostavlja da ga je udarilo vozilo, pa moli sve koji nešto znaju da se jave na tel. 373-339 ili 92.

Kuća izgorjela zbog iskrenja

Dva mrtva: u šumi i na cesti

POŽAR

PU VARAŽDINSKA

LUDBREG - Zbog osno-vane sumnje da je pro-tupravno eksploatirao rudno blago, čime je oštetio državni prora-čun za oko 2,6 milijuna kuna, ludbreški su poli-cajci podnijeli kaznenu prijavu protiv 43-go-dišnjaka nad kojim su proveli kriminalističku obradu sukladno za-htjevu državnog odvjet-ništva i dokumentaciji državnog inspektorata.Sumnjiči ga se da je od 2006. do studenog 2007. godine eksploa-tirao prirodni pijesak i šljunak izvan granica odobrenog eksploata-cijskog polja „Jamičak“ u blizini mjesta Hrže-nica te bez rudarske koncesije za izvođenje takvih radova.

Vadio pijesak bez dozvola?

KRIMINALITET

VARAŽDIN - Županijsko državno odvjetništvo optužnicu protiv Ro-berta Dukarića (40) zbog počinjenja kaznenih djela zlouporabe opojnih droga, izbjegavanja carinskog nad-zora te nedozvoljenog posjedovanja oružja i eksplozivnih tvari.

Okrivljenika se tereti da je neu-tvrđenog dana u studenom prošle godine prikriveno iz Austrije unio 50 sjemenki indijske konoplje koje je od studenog 2008. do 2. rujna 2009. posijao u posudama za cvijeće, na-kon čega su 42 iznikle biljke narasle do visine od 1,5 m do 2,4 m, ukupne težine 50 kg. Dukarića, koji je u pri-

tvoru, tereti se i da je u svojoj kući u Šemovcu, na ormaru u dječjoj sobi, čuvao automatsku pušku M 70 čije je držanje građanima zabranjeno.

Dok ovo suđenje tek predstoji, zbog zlouporabe opojnih droga na Županijskom je sudu u petak pred novim vijećem počelo suđenje Kse-niji Frntić (34), Tomici Boraku (36),

Damiru Boraku (33), Kristini Posavec (25), Damiri Tot (27) i Tomislavu Mlinariću (26).

Nakon iznošenja optužnice, većina optuženih izjasnila se da se ne sma-tra krivim, izuzev drugooptuženog Tomice Boraka i šestooptuženog Tomislava Mlinarića. Upravo zbog toga optužba je predložila razdva-janje postupaka, što je i prihvaćeno te će se njima suditi u posebnom postupku.

U nastavku suđenja preslušat će se telefonski razgovori optuženih sni-mljeni na CD tijekom inkriminiranog razdoblja. (ikr)

DOZNAJEMO Počelo suđenje Kseniji Frntić i drugima, uskoro i Robertu Dukariću

Nove zlouporabe opojnih droga?

Tomica Borak i Tomislav Mlinarić priznali krivnju

na suđenju

Iz 41 stabljike mase 120 kg– 30 kg marihuane

DROGA Petorica dilera osuđena na zatvorske kazne zbog zlouporabe droga

Zarađivali od prodaje smeća, a ne kvalitete

VARAŽDIN – A od čega živi-te? Ovaj naizgled banalan upit suca Franca Harapina bilo je najzanimljivije pitanje na koje su tijekom razmjerno kratkog suđenja na Županijskom sudu odgovarala petorica okrivlje-nih i osuđenih za preprodaju droga: Ivica Jakopović (29), Goran Čošić (32), Edvin Maj-storović (29), Žarko Vidović (28) i Damir Funarić (28).

Bez poslaNiti jedan od petorice, koji

su već na početku priznali krivnju i tako pridonijeli tome da je suđenje završeno za manje od tjedan dana, nisu u redovnom radnom odnosu, već su uglavnom radili na crno, iako su neki od njih imali i djecu. Jakopović, koji je do-bio zatvorsku kaznu od dvije godine i četiri mjeseca jer je u Zagrebu u više navrata pro-davao kokain i amfetamine prikrivenom istražitelju, radio je neprijavljeno kao vozač. Čošić, koji je osuđen na dvije godine i pet mjeseci jer je također prodavao i prenosio

drogu, radio je u neregistri-ranoj radionici za popravak i lakiranje automobila. Žarko Vidović, koji je dobilo dvije i pol godine zbog prodaje droge, bavio se preproda-jom automobila, a na istu kaznu osuđeni Damir Funarić povremeno je neprijavljeno radio kao konobar. Tek je trećeoptuženi Majstorović, koji je dobio tri i pol godine zatvora i obvezu liječenje od

ovisnosti, povremeno radio u pizzeriji.

Prodavali „smeće“Znamo da je rad na crno

unosan jer se ne plaćaju po-rezi, doprinosi i prirezi, te se barata gotovim novcem. Stoga nije ni čudo da se takve osobe počnu baviti nekom dodatnom aktivnošću koja je također na crno, istaknula je u završnoj riječi zamjenica

županijskog državnog odvjet-nika Matilda Mance.

U „dodatnoj akt ivnosti“ posebno su se iskazali Funarić i Majstorović koji su svojim stalnim kupcima udovolja-vali u bilo koje doba dana i noći, pa su tako zabilježeni slučajevi telefonske narudžbe

droge u dva ili tri sata u noći. Međutim, to što su petorica okrivljenih prodavala nije bilo kvalitetno, čime su kod kupaca smanjili opasnost od posljedi-ca konzumacije droga.

Kokain na ovo područje dolazi uglavnom u čistoći od oko 70 posto, a kvaliteta

kokaina koja je prodavana prikrivenom istražitelju izno-sila je samo u jednom slučaju 30 posto, a u ostalim puno manje, pa je tako čak imala kvalitetu u čistoći tek od četiri posto, upozorila je zamjenica županijskog državnog od-vjetnika.

Prvooptuženi Ivica Jakopović i drugooptuženi Goran Čošić

prodali su kokain čistoće ispod 30

posto, a jednom i svega 4 posto

Priznali krivnju, pa ukupno dobili 13 godina i četiri mjeseca zatvora


Okrivljeni su u Zagrebu imali pogodno tlo za proda-ju droge i takav način zara-de, upozorila je u završnoj r iječi zamjenica državne odvjetnice te se osvrnula na posljedice konzumacije kod kupaca droga vrlo loše kvalitete.

- Pojedini kupci nisu po-stali neki vrsni sportaši, kao boksač koji je amfetamin

koristio kao doping, niti je bankarska službenica posta-la direktorica ili menadžer banke, niti su neke osobe postale poznate glumice, a niti je neki novinar ostvario poznata djela. Međutim, ipak je sreća što se jedan sto-matolog, koji je stalno bio na kokainu, ipak nije bavio stomatologijom, već nečim drugim - istaknula je.

DANAS Droge ima gotovo svugdje

I stomatolog na „koki“!

Edvin Majstorović

Uz priznanje krivnje te obećanje da takva i slična kaznena djela više neće raditi, za prvookrivljenog Jakopovića kao olakotna okolnost uzeto je obzir i to da je drogu prodavao samo prikrivenom istražitelju te da uzdržava dvoje malo-dobne djece. Čošić, koji je drogu prodavao i drugima, u to se dijelom upustio zbog

dugova prema vjerovnicima ili dobavljaču droge. Novac je posuđivao i Funarić, a dug je vraćao u naturi, od-nosno drogi. Od svih njih, ranije osuđivan je jedino Majstorović, koji je imao više od 20 stalnih kupaca, među kojima se tvrdilo da je i A.G., ali je nakon dodatnih provjera optužnica u tom dijelu izmijenjena.

DOZNAJEMO Olakotne okolnosti

Uglavnom neosuđivani


GRUNDIG VISION POGLED U BUDUĆNOST

FULL HD DVB�T MPEG4 HDMI USBwww.bukal.hr 040/363-396

21Urbana kultura13. listopada 2009

ART/media

Denis Peričić,mr. sc

Zbio se Thompson, švicarski neprijatelj br. 1. Onda je uskočio Jandroković. Dečec se skoro zaratio sa Švicarskom. Zbog Thompsona. Možete o Thompsonu misliti što god hoćete. Ali službena nota Švi-carskoj je glupost. Ta nota znači da Hrvatska stoji čak i iza najdvojbenijih Thompsonovih ispada. Što baš nije politički pametno.Tko čeka, taj dočeka, a samo jedan čovjek uvijek dođe na svoje, a to je Stipe Mesić. Oprao dečeca i opet poentirao. Ali nje-mu nikad dosta, on uvijek ide korak dalje. Dan-dva potom, povodom Dana neovisnosti, od-likovao je neke stare komunja-re. Neki su to zavrijedili. Sjećam se kako su se protivili Miloše-viću i njegovim poltronima. Ali za neke ne znam čime su zavri-jedili odličje. Onaj predsjednik kom-sabora s veličanstvenom frizurom, koji je pjevao pjesme o Vasioni? Zaslužio je odličje jer na primopredaji vlasti nije šu-pio Tuđmana? OK, možda je to dobar potez. Ali kao i uvijek kod Mesića, po-stavlja se pitanje dosljednosti. Zašto onda nije odlikovan Ante Marković, čovjek koji je bio s Tukijem i s tim istim Mesićem u Banskim dvorima kad ih je raz-bio Mig, dan prije proglašenja nezavisnosti? Dobro, možda se Marković te ‘91. i nije baš naj-hrvatskije držao. Ali sigurno se jako hrvatski držao Markovićev tadašnji Jandroković, jugomini-star vanjskih poslova, Budimir Lončar. Sadašnji Mesićev savjet-nik.Nekoliko ljudi odlikovano je posthumno. Među njima nema Stipe Šuvara. Dobro, možda se Šuvar te ‘91. i nije baš najhrvat-skije držao. Ali ne sjećam se da kosovski rudari iz Trepče, tamo gdje je sve počelo, skandirali „Sti-pe Me-sić“. Skandirali su „Sti-pe Šu-var“. Ako su bili u za-bludi, neka nam netko napokon objasni tko je odigrao kakvu rolu. Možda je najbolje da nam to objasni „dosljedni“ Mesić, koji kao da je odigrao – sve moguće role!

“Malo mesića na ražnju”

Veseli pimpeki okupili su najviše pretežito mlade publike s kojom su uglas otpjevali svoje najveće hitove

hUmano Udruga Generacija organizirala dobrotvorni koncert

“Generacija” za sve generacije

Novoosnovana udruga mla-dih i za mlade Generacija ove je subote predstavila svoj rad varaždinskoj publici na najljepši mogući način - huma-nitarnim koncertom “October rock fest”.

S v o j doprinos prva je dala Sv injska gr ipa, varaž-d i n s k i b e n d koji čine mladi

učenici

osnovnih i sred-njih škola koji su u sat vremena svirke privukli svoje vršnjake ali i stariju publiku. Nakon njih svoj

nastup su odra-dil i Long story short i poznati

v a r ažd insk i

punkeri Veseli pimpeki koji su svojom mješavinom rocka i punka rasplesali Rogoz.

Black rockMeđutim, zvijezde večeri

bili su Black rock, bend koji korijene vuče iz davnih 60-ih godina, a izaziva oduševljenje publike starim rock stvarima. Sakupljeno je oko 1500 kuna, a sredstva će se donirati Ivani Mihin iz Majerja o kojoj smo već pisali u 7 Plus Regionalnom

tjedniku, zatim četverogo-dišnjem Stjepanu Klopotanu iz Presečnog i obitelji Dijane Petreković, ne bi li im barem malo olakšali težak bolesnički život.

Piše: DRaGUTIn KLIČ[email protected]

Podrumska scena HNK Zvonimir Rogoz ugostila punk i rock sastave

Veterani Black rocka rasplesali i mlado i staro

Za svaku ubačenu donaciju dobila se majica “Generacije”

Zvijezda večeri bio je Black rock koji

vuče korijene iz 60-ih, ali još parira mlađima

DRaG

utIN

KLI

čeK

Mando Diao, garage rock bend iz Švedske, u sklopu svoje Europske turneje dolazi posjetiti Zagreb. Koncert će se održati 26. studenog 2009. u klubu Boogaloo. Korijeni banda Mando Diao sežu u 1995. godinu, u počet-ku s čestim izmjenama člano-va. Ime benda, Mando Diao, nema posebno značenje, već se pričinilo u snovima Bjorna Dixgarda. Kao najveće glazbe-ne uzore spominju Beatlese. Prvi studijski album „Bring ‘Em In“ snimljen je 2002. godi-ne u Švedskoj te sadrži demo snimke uglavnom snimane u podrumu klavijaturista Danie-la Haglunda koji 2003. napušta bend. Iste godine album izlazi pod „Mute“ etiketom zajedno

sa singlom „Sheepdog“.Nakon toga, 2004. proglašeni su jednim od najboljih novih bendova. Iste godine snima-ju i drugi album „Hurricane Bar“, a 2006. i treći - „Ode to Ochrasy“. Do kraja 2006. godine snimaju i DVD nazvan „Down in the Past”, a 2007. album “Never Seen The Light Of Day”. U veljači 2009. godi-ne izdaju svoj zadnji studijski album “Give Me Fire” i prvi singl ”Dance With Somebody”. Album su producirali sami bend Mando Diao i Salazar Brothersi. Ulaznice se mogu nabaviti u pretprodaji i na www.eventim.hr po cijeni od 190 kn u pretprodaji, a od 1. studenog 2009. 220 kn i 250 kn na dan koncerta.

mando Diao u studenom stiže u hrvatsku!naJaVE Švedski garage rockeri ukrstit će gitare u zagrebačkom klubu Boogaloo

13. listopada 200922 Kulturni obzor

U D-duru

U petak, 9. listopad,a u Hypo centru

- Dvorana Kornati na-stupila je Zagrebačka filharmonija pod ravna-njem maestra sir Nevi-llea Marrinera, a solist na violini bio je Orest Shourgot. Na programu je bio “Koncert za violi-nu i orkestar u D-duru, op. 77” Johannesa Bra-hmsa i “1. SIMFONIJA u D-duru, Titan” Gustava Mahlera.

Najveći dio dirigent-ske karijere sir

Nevillea Marrinera neodvojivo je povezan s londonskim ansamblom Academy of St. Martin in the Fiel-ds. Kao prvi violinist Londonskog simfonijskog orkestra godine 1959. utemeljio je komorni orke-star Academy of St. Martin in the Fields. Isprva je orkestar Akade-mije vodio kao koncertni majstor, a zatim je počeo dirigirati. Dva je puta nagrađen za svoj doprinos glazbenoj umjetnosti – godine 1979. dobio je odličje Britanskoga carstva, a 1985. je od kraljice Eli-zabete II. primio naslov plemića. U svojim interpretacijama teži opuštenom sviranju, izrađenosti detalja i komorno-glazbenoj tran-sparentnosti, čak i u radu s veli-kim ansamblima.

Orest Shourgot rođen je u Lavo-vu u Ukrajini. U dobi od dvana-

est godina osvojio je Prvu nagradu na međunarodnom violinističkom natjecanju “Jaroslav Kocijan” u Češkoj. Od 1987. pohađa Centralnu muzičku školu u Moskvi i u to vrije-me osvaja Prvu nagradu na natje-canju u Odessi 1989. godine.

Kao student konzervatorija ”P. I. Čajkovski” solistički nastupa

po zemljama bivšeg Sovjetskog sa-veza i Europe. Dolaskom u Zagreb 2001. godine postaje koncertni majstor Zagrebačke filharmonije. Tijekom proteklih godina solistički nastupa i surađuje s mnogim di-rigentima i komornim sastavima. Na poziv maestra Pavla Dešpalja, na svečanom koncertu u povo-du 70 godina njegova života, Orest Shourgot izveo je na violini King-Guarneri del Gesú, Violinski koncert Pavla Dešpalja. Od 2005. godine Orest Shourgot predaje violinu i orkestralne dionice na Muzičkoj akademiji u Zagebu. Dvorana Hypo centra bila je dup-kom puna što i ne čudi kad ovako slavni dirigent predvodi koncer-tnom izvedbom. Ovacije je dobio Orest Shourgot za izvedbu solo dionice Brahmsovog Violinskog koncerta.

Koncert Zagrebačke filharmonije

Darko RUŠECprofesor gitare u

Glazbenoj školi Varaždin

U petak, 16. listopada, s početkom u 19 sati, u baroknoj dvorani Staroga grada bit će održan koncert orguljaša Višeslava Jaklina i violinista Borivoja Martinića - Jelčića. Bit će to završni događaj 16. fe-stivala Orgulje Heferer, u sklopu kojega je od početka srpnja održano 20-ak kon-cerata širom Hrvatske. Festival Orgulje Heferer, u organizaciji

Koncertne direkcije Zagreb i Umjetničke radionice Heferer, ustanovljen je u na-mjeri promoviranja orgulja nastalih u po-znatoj “Prvoj hrvatskoj gradioni orgulja, harmonija i glasovira”, utemeljenoj 1849. u Grazu, a koja od 1868. djeluje u Hr-vatskoj. U umjetničkoj radionici Heferer izgrađeno je više od 260 orgulja, a 70-ak ih je obnovljeno.

Među njima je i pozitiv iz 1668. Štajerca Rudolfa Rapoldta, restauriran 2007., a koji se od 1937. nalazi u postavu Grad-skog muzeja Varaždin. Osim kao izložak, koristi se i kao glazbalo – u posebnim prigodama poput ove! Na programu koncerta su djela J. P. Sweelincka, A. Corellija, J. S. Bacha i G. F. Händela. Ulaz je slobodan.

Muzejski izložak kao koncertni instrument!GRaDsKi MUzEj vaRažDin Koncert u baroknoj dvorani

U Mjesecu hrvatske knjige mnoštvo raznovrsnih programa

GRaDsKa KnjižniCa niz književnih događanja (15. listopada – 15. studenoga)

Pajo Kanižaj Prof. dr. Joža Skok

Za nekoliko dana počinje Mjesec hrvatske knjige (od 15. listopada do 15. studenoga), a sudeći prema najavama, čini se da je Gradska knjižnica i čitaonica “Metel Ožegović”, zajedno sa svojim partnerima, pripremila ozbiljno osmišljen, bogat i raznorodan program.

Načelno, protivim se kon-centriranju književnih mani-festacija u pukih 30-ak dana, i to u razdoblju kada se održava i Interliber na Velesajmu, a i Frankfurtski sajam knjiga.

Opasnost prigodeNaime, ponekad mi to dje-

luje kao da će se sve što je zanimljivo istrošiti, “istutnjati” u tih nekoliko jesenskih dana. Kao da se ne čita u proljeće, ili u dugim zimskim noćima, ili ljeti, kad imamo više vremena

za odmor, a mnogi se još uvi-jek volimo odmarati uz knjigu.

Mjesec hrvatske knjige znao se doživljavati tek kao formalna obveza koju valja odraditi, pa i preko volje. Upravo mi je stoga drago što nas očekuje zanimljiv program. Književnih priredbi nam, jednostavno, treba. Iz njih će se iskristalizira-ti ono što vrijedi. Također, one su nam tim potrebnije što nam je hrvatska književnost – lošija. A jest – loša nam je do te mjere da sam u jednom tekstu nedav-no nazvao “hrvatskom neknji-ževnošću”. No, nemojmo se zavaravati. Ni u svijetu se ne cijene uvijek prave vrijednosti.

Primjer je Nobelova nagrada za književnost Herthi Müller, što nalazim skandaloznijim od Nobela za mir dodijeljenog Obami.

Za početak HabdelićDovoljno za „polemički

uvod“ (rekao bi Northrop Frye), usredotočimo se na ono što nas očekuje. Dakle, Mjesec hrvatske knjige na Odjelu za odrasle Gradske knjižnice i čitaonice “Metel Ožegović” počinje u četvrtak, 15. listopa-da, otvaranjem izložbe knjiga i razglednica iz Zavičajne zbirke “Warasdiniensia” koju, prigo-dom obilježavanja 800. obljet-nice slobodnoga i kraljevskoga grada Varaždina, postavlja Jasenka Štimac. Isti dan Barica Pahić-Grobenski, u povodu 400. obljetnice rođenja tog kajkavskog pisca, održat će predavanje “Habdelićevo knji-ževno djelo u kontekstu razvo-

ja hrvatske književnosti”. Program se nastavlja 22.

listopada predstavljanjem nove knjige Paje Kanižaja “Ebi-grami a forizmi”. Moderator je mr. Ernest Fišer. Tjedan dana kasnije, 29. listopada, bit će predstavljeni romani “Najde-blja” Ines Hrain i “Snomorice” Nede Kožljan. Uz autorice, su-

djeluju Robertino Bartolec, mr. Ivan Mesek, Ljiljana Bogojević i Dražen Dragović.

NajčitateljProf. dr. Joža Skok, prof. dr.

Zvonko Kovač i mr. Ernest Fišer 5. studenoga predstavit će prvi ovogodišnji svezak časopisa “Kolo” Matice hrvatske posve-ćen 40. obljetnici Deklaracije

Od varaždinskih motiva do Paje

Kanižaja

Od “Najdeblje” do “Snomorica”

Unatoč niskoj razini aktualnog trenutka hrvatske književnosti, Mjesec hrvatske knjige u Varaždinu ozbiljno je osmišljen Piše: DEnis PERiČiĆ[email protected]

23Kulturni obzor13. listopada 2009

“Tko to tamo slika?” - dobronamjernik bi mogao upitati pred 17 novoizloženih, posebno nenaslovljenih slika, a zajedno prozvanih “Prozori”.

Je li pri tom riječ o 17 različitih prozora ili 17 lica jednog te istog pro-zora - pitanje je sad...

Njihov autor Darko Sačić izložio ih je ove jeseni u vlastitoj galeriji “Zlati ajngel” u Gajevoj ulici u Varaždinu.

”A tko to tamo gle-da?” - moglo bi glasiti protupitanje.

Možda nečiji vid pri-je viđenog. Možda slijepi prozor. Možda drugi prozori kroz autorove prozore. Mož-da prozori u stilu ili zamišlje-nih, ili odnekud poznatih, ili naprosto zapamćenih prozora.

Prozor na prvi pogledZatečeni dakle na mjestu

odakle izviru i kamo uviru (sve te moguće; zamislive; željene) slike kao da smo odjednom se našli na Haro-

novoj lađi (na međici između ovostranog i onostranog, na kožici koja istodobno i raz-dvaja i spaja unutarnje i vanj-sko), kojom se prepušteni tko zna kojim sve odredištima igramo lovice ili skrivača pružanja (slikarske) ruke iz jednog - u drugi svijet.

”Tako ti u hipu mogu pro-letjeti eoni pred očima!...” - rekne jedan glas.

”Tek nijansa možda dijeli život od smrti, otvoreno od

zatočenog, buku od muka...” - dometne drugi.

”Slika je tek ruka kojom si zamahnuo pred očima...”

”Pusti sliku, neko-liko sati? dana? go-dina?, neka se sama osuši, izbori za sebe, izbije na vidjelo ili izroni” - zaključ io bi netko pred plat-nom, ateljeiziranom umjetninom, utro-bom izvrnutom svim vremenima.

Prozori mogu biti dvokrilni, jednokrilni; na zidovima zgrada, katkad i na krovu; mansardni, tavan-

ski, podrumski; stubišni ili hodnički; s rešetkom ili bez nje; s prozirnim, mliječnim, mutnim prozorskim staklom; prozor i kroz koje možeš baciti pogled, odmjeriti po-gledom, ukrstiti poglede, okrznuti pogledom, probosti pogledom.

S rukom pred očima, s ki-stom pred očima, s prozorom kao ušicom igle.

”Tko to kuca na prozor?””S koje strane?”

Darko Sačić, varaždinski slikar, galerist i publicist, izložio je svoj novi intrigantni ciklus ulja na platnuPiše: IVICA ZAMODA

o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika (a koji smo nedavno opširnije predstavili u Regionalnom tjedniku). Pod na-slovom “Digitalizacija zavičajne kulturne baštine”, za 12. stude-noga najavljeno je predstavlja-nje digitaliziranih varaždinskih novina na internetu.

Svi programi počinju u 19

sati, osim završnog, koji je najavljen za 17. studenoga u 12 sati, a riječ je o proglašenju Najčitatelja za 2009. godinu. Također, u Mjesecu knjige traje i akcija besplatnog upi-sa u Knjižnicu za nagrađene učenike varaždinskih srednjih škola, kao i organizirani posje-ti učenika srednjih škola.

ZLATI AJNGEL Gledajmo kroz “Prozore” D. Sačića Likovni kritičar Milan Bešlić i autor Darko Sačić

Gutani pogledom prozora oči u oči u oči

ODJEL ZA DJECU Kvizovi, susreti, izložbe…

“Kroz knjige do zvijezda”

Poseban program obilje-žavanja Mjeseca hrvatske knjige najavljen je i za male korisnike Odjela za djecu Gradske knjižnice. U pe-tak, 16. listopada, u 15 sati bit će održan Nacionalni kviz za poticanje čitatelja naslovljen “Kroz knjige do zvijezda”.

S književnikom Hrvojem Kovačevićem, autorom “Taj-ne ribljeg oka” i drugih knji-ga za djecu, susrest ćemo se 22. listopada. Sat priče posvećen Međunarodnoj godini astronomije, pod nazivom “Čitajmo pod zvi-jezdama”, najavljen je za 23. listopada u 19 sati.

”Divovi u knjižnici” naziv je ciklusa tematskih satova i priča i likovnih radionica za polaznike vrtića i učenike

nižih razreda osnovnih ško-la, koji će se održavati od 2. do 13. studenoga. Od 3. do 15. studenoga djeca će moći

razgledati izložbu grafika s motivima iz varaždinske povijesti, a u istom razdoblju bit će upriličeni kvizovi za učenike osnovnih škola o povijesti grada Varaždina. U Mjesecu hrvatske knjige učenici prvih razreda varaž-dinskih osnovnih škola moći će se besplatno upisati u Gradsku knjižnicu.

Habdelićev “Pervi otca našega Adama greh”

Varaždinski likovni umjetnik Zvonko Kovačić preminuo je nakon duge i teške bolesti potkraj prošlog tjedna u Zagrebu u svojoj 67. godini. Likovni kritičar Juraj Baldani prozvao ga je slikarom misao-nog navodeći da njegove kompozicije izrastaju unutar organskog sažimanja simbolike, neonadrealističke vizije i psihoanalitičkih interpretacija.

Rođen 1942. u Varaždinu, premda još u ranoj mladosti privatno uči slikarstvo, Kovačić je ipak potom bio izrazitije zao-kupljen crtanim filmom i umjetničkom fotografijomu u čemu postiže vrijedne

uspjehe i osvaja značajna priznanja.Slikarstvu se pak posvećuje posvema tijekom protekla tri desetljeća. Sudjeluje pritom u brojnim likovnim radionicama i likovnim kolonijama u zemlji i inozem-stvu te na nekoliko aukcija slika uglav-nom humanitarnog karaktera.

Za života bio je priredio 8 samostalnih izložbi svojih slika u Varaždinu, Zagrebu i Karlovcu i bio sudionik stotinjak sku-pnih nastupa likovnih umjetnika. Član je Likovnog udruženja Varaždin od 1982. i dobitnik uglednih priznanja za umjet-nički i humanitarni rad. (iz)

IN MEMOrIAM Zvonko Kovačić (1942.-2009.)

Slikar organskoga sažimanja

programi su u znaku

Međunarodne godine astronomije

U Mjesecu hrvatske knjige mnoštvo raznovrsnih programa

GrADSKA KNJIŽNICA Niz književnih događanja (15. listopada – 15. studenoga)

PReU

ZeTO

S: w

ww

.AJN

GeL.

HR

ČAKOVEC - U povodu Dana neovisnosti u Čakovcu je u četvrtak, 8. listopada, svečano otkriven spomenik Zrinskima nazvan „Opro-štaj“. U Starome gradu Zrinskih, na otvorenom, spomenik izliven u bronci ima tri cjelovita lika - Ka-tarine Zrinski kako se 13. travnja 1670. oprašta od muža Petra Zrinskog i bra-ta Frana Krste Frankopana koji će potom biti pogu-bljeni 30. travnja 1671.Na javnom natječaju prije četiri je godine između 25 pristiglih radova za realizaciju izabrano djelo akad. kipara Vene Jerko-vića iz Kaštel Kambelovca. „Oproštaj“ je otkriven i u prigodi 90. obljetnice pri-jenosa posmrtnih ostataka pogubljenih iz Bečkog No-vog Mjesta u zagrebačku katedralu. To je prvi cjelovit spome-nik u Hrvatskoj posvećen slavnoj obitelji Zrinski koja je dala velik broj hrvatskih banova, vojskovođa i knji-ževnika.U prigodnom programu nastupili su čakovečki pje-vački zbor „Josip Štolcer Slavenski“ i kaštelanska klapa „Kampanel“, te je pročitano oproštajno pi-smo Petra Katarini - „Moje drago serce“.Svečanosti su, uz brojne građane Čakovca i Međi-murja, nazočili uglednici iz brojnih hrvatskih gradova i predstavnici institucija i udruga te gosti iz mađar-skog grada Szigetvara. (iz)

U počast Zrinskima i njihovoj žrtvi

Spomenik “Oproštaj”-

Grof Petar Zrinski

13. listopada 200924 Duplerica

šao 45 zračenja te šest ciklusa kemoterapije te se još ne zna koliko će kemoterapija trebati primiti. Sve ovisi o njegovom zdravstvenom stanju i rezul-tatima.

- Damjan se liječi na KBC-u Rebro u Zagrebu, no nalazi krvne slike nakon svake kemo-terapije toliko su loši da svaki put nakon dolaska iz Zagreba kući završi u čakovečkoj bolni-ci - kaže njegova mama Draga koja je nezaposlena, baš kao i Damjan, njegova djevojka te brat Denis. - Damjan je ostao bez posla krajem proš-le godine tako da on nema nikakva primanja, Ja nakon 29 godina staža od Zavoda za zapošljavanje dobivam 2000 kuna, imamo malo pomoći od njegovog tate te su nam to sva primanja - kaže mama dodavši da ne bi mogli preživjeti bez pomoći svih dobrih ljudi koji su im dosad pomogli. Za Damja-na moraju kupovati posebne lijekove koji ne idu na recept, a koji mu jačaju imunitet. Ta-kođer moraju izdvajati novac za posebno zdravu prehranu jer Damjan ništa drugo ne smije jesti.

Potreban novacPotreban im je novac i za

benzin jer Damjana moraju voziti u Zagreb. A sve je počelo Damjanovim bolom između očiju. - Mislili smo da je riječ o upali sinusa ili kakvoj

virozi da bi na kraju dijagno-za bila tako drastična i crna - kaže mama Draga koja ne može zahvaliti svima koji su im dosad pomogli. Organiza-tor prošlotjednog koncerta je Udruga oboljelih od leukemije i limfoma Hrvatske (UOLL) koju vodi Emil Vibović. Odličnom organizacijom uspjeli su napu-niti cijelu dvoranu čakovečke Graditeljske škole te na taj na-čin prikupiti novac za liječenje

Damjana Kovačića. - Damjan je bio presretan i

jako uzbuđen zbog koncerta - kaže njegova mama. Svi izvo-đači su mu prilazili, pozdravili ga, zaželjeli mu brz oporavak, fotografirali se s njim za us-pomenu. - Ostao je do 23.30 sati koliko mu je bilo lijepo i koliko je bio dirnut jer su ljudi ispunili dvoranu i kupili kartu zbog njega - kaže mama Draga pred kojom predstoji svakod-nevna borba za život njenog sina. Svi ljudi dobre volje koji su u mogućnosti uplatiti novac za pomoć Damjanu mogu to učiniti na njegov

račun u Međimurskoj banci 23920073223184699. Svi-ma veliko hvala!

ČAKOVEC - Carla Belova-ri, Bojan Jambrošić, Barba-

ra Othman, Đuka Čaić, Žiga Međimurski, Jacques Houdek, Zdravko Škender, Jasna Doležal, Ivica Pepelko, Baruni te mnogi drugi glazbenici pokazali su svoje veliko srce nastupivši na humanitarnom koncertu “Prijatelji za Damjana”.

Došao na koncertKoncert se održao za teško

bolesnog 23-godišnjeg Da-mjana Kovačića iz Lopatinca, kojemu je početkom ove go-dine dijagnosticiran zloćudni tumor na mozgu. Kasnije se tumor, nažalost, proširio i na kralježnicu zbog čega je Da-

mjan oduzet od struka naniže. No, te sve nedaće Damjana nisu spriječile da dođe na koncert. Došao je ležeći na pomičnom krevetu, u pratnji svoje majke Drage, brata Denisa te djevojke Ivane Zrna. Dosada je već pro-

Veliko srce glazbenika kuca za DamjanaHUMANO U Graditeljskoj školi u Čakovcu održan koncert za teško bolesnog Damjana Kovačića iz Lopatinca koji se već deset mjeseci bori protiv zloćudnog tumora na mozgu

Damjan je 23-godišnji mladić obolio od tumora na mozgu koji se proširio na kralježnicu zbog čega je, nažalost, oduzet od struka naniže, ali se ne predaje i bori se za život

Piše: HELENA [email protected]: TOMISLAV MAKAJ [email protected]

Ivica Pepelko rado se odaziva na ovakve događaje Žiga Međimurski zapalio je publiku u dvorani Graditeljske škole I ove djevojke odlučile su pomoći bolesnom mladiću

Carla Belovari svim je srcem pjevala za Damjana iz LopatincaDjevojčice su pokazale svu svoju vještinu i hrabrost u izvođenju ove akrobacije

svi su članovi Damjanove

obitelji, kao i on sam, nezaposleni

Damjan je dosad prošao 45

zračenja i 6 ciklusa kemoterapija

13. listopada 2009

Kultura stanovanjaMjesečni prilog Regionalnog tjednika

Krov je izložen utjecajima sunca i niskih temperatura, vjetra, kiše, snijega, leda

i ostalih atmosferilija te je stoga vrlo bitno koji pokrov ima zgrada. Povijesne zgrade u Varaždinu pokrivane su glinenim crijepom, a kosi se krovovi danas pokrivaju i betonskim crijepom, limom, šindrom, bitumenskim te polikarbonatnim pločama. Glineni i pokrov od betonskog crijepa odlikuju se velikom ot-pornošću na atmosferilije, vatru, kiseline, za-državajući svoju funkcionalnost dugi niz go-dina. Limeni pokrov i šindra su lakši pokrovi i upotrebljavaju se za manje nagibe krova. Najjeftiniji pokrov su bitumenske ploče, a polikarbonatne odlikuje savitljivost, prozir-nost, otpornost na udarce i vatrootpornost. Promatrajući krovove sa strane građevinske fizike razlikujemo takozvane hladne i tople krovove. Konstrukcija kosih krovova sastoji se od vanjskog čvrstog, vodootpornog, teško zapaljivog zaštitnog sloja i sloja toplinske izolacije unutar konstrukcije. Kod hladnog krova između ova dva sloja nalazi se venti-lirani zračni prostor, koji topli krov nema. On zimi smanjuje površinsku temperaturu pokrova i time smanjuje rezultat topljenja snijega uslijed kojeg na strehi krova dolazi do zaleđivanja, i mogućih ozbiljnih oštećenja krovne konstrukcije. Ljeti pak isti sprečava prijenos topline s pokrova na unutrašnjost objekta. Topli krovovi izvode se s paropro-pusnom folijom. Sastavni dio pokrova su i limeni opšavi proboja pokrova (dimnjaka, antena) te žljebovi za odvodnju. Led, snijeg, izmeti ptica, lišće i grančice s obližnjeg dr-veća su najčešći uzroci oštećenja pokrova i začepljenja te su stoga redovito čišćenje i zamjena dotrajalih dijelova vrlo važni za trajnost pokrova.

Kosi krovoviTEHNIKA

Piše: Željko Kovačić

Zakm

ardy Dnevna soba bijelih zidova s bijelim namještajem pročišćenih linija i LCD televizorom bit će odabir onih koji vole jednostavnost

TRENDOVI Minimalizam prostorija za odmor i zabavu

Minimalizam dnevnih soba

U uređivanju doma također postoje trendovi. Govoreći ovaj put o dnevnim sobama, moramo napomenuti da je najdominantniji minimali-zam - dakle, malo namještaja pročišćenih (jednostavnih) linija. Minimalistički trendovi podrazumijevaju i moderne materijale - čelik, plastiku i kožu, a isključuju previše drva i bogate dekore. Srebrna boja metala kombinira se tako s jednobojnim presvlakama za kauče koji više nisu glomazni kao nekada. Najčešće su pres-vlake od kože i to bijele boje. Cvjetni dezeni ovome stilu definitivno ne pristaju, even-tualno životinjski uzorak, no i s njime treba pripaziti.

Po finski Minimalizam podrazumije-

va minimum količine namje-

Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ[email protected]

Dnevna je soba suvremenim trendovima lišena suvišnih detalja

štaja, dimenzija, boja i deta-lja. No, bogat je maštovitim rješenjima. Primjerice, kako to rade Finci, koji (kao Skan-dinavci općenito) prednjače u dizajnu. Tako je još 1968. Eero Aarnio preokrenuo svijet dizajna naopačke dizajniravši revolucionarnu stolicu u obli-ku mjehurića (Bubble Chair) koja visi s plafona. Još uvijek moderna stolica savršeno se uklapa u suvremeni stil uređivanja doma. Stolica je napravljena od čistog akrila i nehrđajućeg čelika. Jastuci

su najčešće u srebrnoj boji ili od bijele kože. No, za one koji nemaju prilike ovjesiti stolicu o plafon, ali i za one koji više vole sjedaljke na tlu, dobro je znati da je još jedna revolucionarna skandinavska ideja danas općeprihvaćena u dizajnu interijera, a odnosi se na korištenje plastike u in-dustrijalnom dizajnu. Plastika daje dizajner ima slobodu kreirati oblik koji žele, pa tako umjesto klasičnih fotelja, odaberite modernu plastičnu stolicu.

Minimalizam u suvremenom opremanju doma podrazumi-jeva i određeni odnos prema bojama. Ako se odlučite za minimalistički stil, i količina boja u dnevnoj sobi svedena je na minimum Bijeli zidovi, bijeli kauč, bijele police... Uz bijelu, dodaje se često siva, odnosno srebrna boja, prisutna na nogama stolića, a savršeno se nadopunjava sa sivom bojom okvira LCD televizira.

Jednostavne linije i minimum bojaČISTOĆA Bijela boja u kombinaciji sa sivom, odnosno srebrnom

Moderna lampa

Stolica poput mjehurića - “Bubble Chair” Chanelovski crno-bijelo hit i u dnevnim sobama

13. listopada 200926 Kultura stanovanja

Kamini HOYan Predstavljanje naših proizvoda i usluga na Zagrebačkom Velesajmu

Uđite u svijet kamina...Kako su dani sve kraći i hlad-

niji, tako s veseljem očekujemo dolazak zime i praznika koje nosi. Sanjarimo o toplim tre-nucima i okupljenoj obitelji. Zamišljamo čarobne trenutke ispred kamina... Svijet Kamina je novoosnovana tvrtka koja u svojoj ponudi nudi sve potreb-no za gradnju kamina. Naš cilj je uvesti kamin u svaki dom i svima omogućiti ugodne i čarobne trenutke iz snova. Kamin nije samo estetski već prije svega ekološki prihvatljiv način grijanja. Grijanjem na drva štedite energiju i štitite okoliš, a toplina pr irodne vatre ne može se uspoređivati ni s jednim drugim načinom grijanja. Putem web shopa na adresi www.svijetkamina.hr možete pregledati ponudu kvalitetnih ložišta na drva,

ložišta na bioetanol, peći na drva, peći na pelete, kamene obloge te pribore i sredstva za čišćenje i održavanje.

Vrhunska kvalitetaObloge za Svijet Kamina

proizvodi renomirana hrvatska firma Kamini Hoyan, što jamči vrhunsku kvalitetu, a dostupne su u nekoliko stilova i neko-liko vrsta materijala. Ložišta su iz asortimana poznatih europskih proizvođača te su proizvedena u skladu s europ-skim normama i s garancijom proizvođača.Svijet Kamina na hrvatsko tržište prvi put uvodi ložišta francuskog proizvođa-ča Invicta. Kvalitetna ložišta od lijevanog čelika, jednostavnog dizajna te vatrostalnim sta-klom s certifikatom i garan-cijom od 5 godina. Ložišta

dolaze u nekoliko veličina te sa zaobljenim i prizmatičnim staklom. Velik izbor ložišta omogućuje i velike moguć-nosti ugradnje. Bilo da je riječ o jednostavnoj ugradnji u ‘knauf-ormar’ ili ugradnji s kamenom oblogom, zasigurno ćete pronaći rješenje koje će se uklopiti u stil vašega doma. Ukoliko imate manji promjer dimnjaka, možete birati iz-među nekoliko manjih ložišta ili možete izabrati jednu od prekrasnih modernih peći na drva.Za one koji nemaju mogućnost ugradnje kamina, tu su vrhunska ložišta na bio-etanol. U posljednje vrijeme bioetanol postaje vrlo popu-laran u stanovima gdje nema mogućnosti spajanja na dim-njak, ali i u restoranima, hote-lima i sl. Omogućite si toplinu

bilo kada i bilo gdje… Grupa Hoyan sa svojim članicama Kamini Hoyan i Svijet kamina predstaviti će svoje proizvode i usluge na sajmu ambienta koji će se održati na Zagre-bačkom velesajmu u razdoblju od 13.10. do 18.10.2009. Već deset godina zaredom Kamini Hoyan su sponzori nagradne igre za posjetitelje te tako i ove godine sudjeluju s otmjenim kaminom Chamade, a prvi put će u nagradnoj igri sudjelovati i Svijet kamina s elegantnim prijenosnim kaminom na bio-etanol Stone.

Informacije dobivene od pro-dajnog predstavnika Grupa Hoyan Darka Vurušića.

Kamini Hoyan, Zagre -bačka 62, Ljubešćca, tel: 042/623-800, [email protected], www.kaminihoyan.

Kamin na bioetanol STONE

Ložište SELENIC 700 Peć na drva GAYA Ložište PRISMATIQUE 700

STALNA AKCIJA

popusti do

40%POSEBNA

AKCIJSKA PRODAJA CRIJEPOVA

JUPITERSATURNVENERAKONTINENTAL PLUS

CARMENMEDITERAN

BIBERBIBER UTORENI

•••••

••

•

popusti do

40%

HRVATSKA

POSEBNA AKCIJA

PJ Kneginec, Toplička bb, 42204 Turčin; tel: 042/653-190PJ Cerje, Cerje Nebojse 2, 42243 Maruševec; tel: 042/209-660PJ Lepoglava, Čret bb, 42250 Lepoglava; tel: 042/791-070 [email protected] www.knegingrad.hr

27Kultura stanovanja13. listopada 2009

Legenda hrvatske drvne in-dustrije Mundus otvaranjem Outlet prodaje namještaja u tvorničkom krugu u Ulici Pavleka Miškine 59 u Va-raždinu još se više približio svojim vjernim kupcima, ali i onima koji će to uskoro postati.

U atraktivnom salonu na jednom mjestu možete ne samo razgledati sve vrste namještaja iz njihove bogate ponude, već i kupiti nešto za svoj dom po nikad pristupač-nijim cijenama.

Nova iznenađenjaZa svoje vjerne kupce u

Mundusu ponovno pripre-maju nova iznenađenja i pogodnost i: modernu i atraktivnu garnituru Varaž-din u kombinaciji tkanine i eko-kože, sada možete kupiti po cijeni od 3.559,00 kuna, garnituru Lucija 2 s foteljom za 3.719,00 kuna. Cijena stola dimenzija 120x80 u boji mahagonija sada je svega 425,00 kuna, a nje-mu pripadajućim stolicama 254,00 kuna po komadu.

Akcija počinje 12. listopada i potrajat će sve do raspro-

daje zaliha, a sav namještaj na akciji isporučit će vam se odmah.Uz to, u Mundusu će vam odabrano i besplatno dostav it i u krugu od 30 kilometara, a za gotovinsko plaćanje odobriti dodatnih 10 posto popusta.

Tradicija, kvaliteta, pre-poznatljivost i brojni zado-voljni kupci samo su neke od karakteristika koje ih opisuju, stoga želite li ku-povati domaće, kvalitetno i najpovoljnije neka vaš izbor bude Mundus Varaždin.

Radno vrijeme Outlet pro-davaonice namještaja je od ponedjeljka do subote od 7.30 do 20 sati.

Tradicija, kvaliteta, prepoznatljivost i

brojni zadovoljni kupci samo su neke od karakteristika koje ih opisuju

OUTLET MUNDUS U atraktivnom salon kupite namještaj po nikad pristupačnijim cijenama

Akcija traje od 12. listopada do rasprodaje zaliha, a sav namještaj na akciji isporučit će vam se odmah

Garnitura Vaaždin u kombinaciji tkanine i eko-kožeGarnitura Lucija 2 s foteljom

Blagovaonski stol sa stolicama Prodajno-izložbeni salon u Ulici Pavleka Miškine 59, Varaždin

U Mundusu započela akcijska prodaja


VARAŽDIN - Glazirani por-culanski crijep, kao visoko-vrijedan građevinski materijal potječe iz stare Kine. Prvotno je korišten isključivo na pa-

lači zgrade carske kuće te za prekrivanje velikih palača (pagoda) plemića i visokih dužnosnika. Odnedavno, točnije 1. rujna ove godine, kineski keramički crijep može se kupiti i u Varaždinu. Naime, kako doznajemo u tvrtki LS – Gradnja d.o.o. koja je ovlašte-ni distributer (za RH) krovnog

keramičkog crijepa Ceramit, oni u ponudi imaju komple-tan ekskluzivni asortiman najkvalitetnijeg proizvođača iz NR Kine.

Florida u “bijelom” Zanimalo nas je koje su

prednosti ovog novog viso-kokvalitetnog proizvoda na našem tržištu te koliko ima istine u tome da je kineski porculanski crijep na neki način spas i za pokrivanje kro-vova u našoj Dalmaciji.

- Keramički crijep Ceramit koji imamo na skladištu u Hrvatskoj većih je dimenzija gdje je shodno tome potreb-no svega oko 10 komada cri-jepova za pokrivanje jednog metra kvadratnog krovišta. Karakterizira ga njegova la-koća jer teži samo 22,4 kg po metru kvadratnom. Na 200

kvadrata krovišta to je pritisak od oko 4.400 kilograma, dok primjerice betonski crijep na istoj površini teži čak 8.800 kilograma. Uz to, provedena su sva zakonom propisana ispitivanja ovlaštenih tvrtki u Hrvatskoj koja potvrđuju njegovu izuzetnu savojnu i tlačnu čvrstoću te otpornost na smrzavanje. Isto tako svo-jom glaziranom površinom osigurava vrhunsku zaštitu od stvaranja mahovine i lišajeva te hvatanja prašine – rekao nam je dipl. ing. geotehnike Mario Sambolec, direktor LS – Gradnje. Otkrio nam je da je na ideju za uvoz porculanskog crijepa došao vidjevši ogro-mne komplekse zgrada na Floridi čiji su krovovi prekrive-ni bijelim crijepom. A takav je idealan za pokrivanje krovova u našoj Dalmaciji.

- U našem priobalju, ali i u kontinentalnom dijelu, bitno je zaštititi potkrovlja od pre-velike insolacije (prekomjer-nog zagrijavanja), poglavito u ljetnim mjesecima. Upravo je moj prvi odlazak u Kinu bio uvjetovan činjenicom da bijeli crijep, kod kojeg je toplinska izolacija najizraženija, nisam mogao pronaći u Hrvatskoj – istaknuo je Mario Sambolec. Očekivano, doznali smo da je paleta boja neograničena, ali za isporuku dekorativne “ekskluzive” izvan stalno do-stupne bijele, tamno sive i bordo crvene boje, ipak treba pričekati do 60 dana.

Sve dodatne informacije o značajkama ovog u Kini proizvedenog crijepa kojeg “čuva” i 30 godina garancije, mogu se dobiti na telefon 098/436-137.

Piše: JOSIP [email protected]

NOVO U GRADNJI Glazirani porculanski crijep odnedavno je dobavljiv i u Varaždinu

Kineski bijeli porculanski crijep spas je za užarena potkrovlja

Širokim spektrom boja crijep od porculana pruža vam neograničenu kreativnost i maštovitost

kod crijepa bijele boje toplinska je

zaštita najizraženija

Propisana ispitivanja ovlaštenih tvrtki u Hrvatskoj potvrđuju njegovu izuzetnu savojnu i tlačnu čvrstoću te otpornost na smrzavanje. Isto tako svojom glaziranom površinom osigurava vrhunsku zaštitu od stvaranja mahovine i lišajeva

Moderne pagode izazov su za sve krovopokrivače Crkva sv. Marka s prepoznatljivim oslikanim crijepom Mario Sambolec s jednim kineskim “porculanerom”

Široj javnosti malo je poznato da je upečatljivo krovište crkve Svetog Marka u Zagrebu pokriveno oslikanim porculanskim crijepom. On se postavlja na uobičajenu drvenu konstrukciju, a jedini izuzetak uvjetovan je činjenicom da ga je radi lakoće potrebno fiksirati vijcima u nosivu konstrukciju. Takav crijep izrađen je od prirodne gline vrlo visoke kvalitete i čistoće što zapravo daje mogućnost garantiranja postojanosti i ljepote od čak 30 godina. U građevini, porculanski crijep ima široku unutarnju primjenu i nadasve je ekonomičan.

Radi lakoće – fiksira se vijcima


PRODAJA proširenog asortimana betonske galanterije proizvedene najsuvremenijom tehnologijom.

Duplerica13. listopada 2009 33

Veliko srce glazbenika kuca za DamjanaHUMANO U Graditeljskoj školi u Čakovcu održan koncert za teško bolesnog Damjana Kovačića iz Lopatinca koji se već deset mjeseci bori protiv zloćudnog tumora na mozgu

Damjan je 23-godišnji mladić obolio od tumora na mozgu koji se proširio na kralježnicu zbog čega je, nažalost, oduzet od struka naniže, ali se ne predaje i bori se za život

U Čakovec je došla otpjevati i Jasna Doležal

Iako je nepokretan od struka naniže Damjan je stigao na koncert i odgledao ga od početka do kraja presretan što je došlo toliko ljudi

Nastupila je i MineaBilo je veselo

Uvijek lijepa Barbara Othman Sve su djevojčice u dvorani vrištale kada se pojavio popularni Bojan Jambrošić

13. listopada 200934 Putopisi

PUTOPIS Kako izgleda svakodnevica putnika u bespućima Anda

Mjesto na kojem je vrijeme stalo

Najdojmljiviji na putovanju nisu gradovi, razvikane tu-rističke atrakcije ili kulturne znamenitosti, nego način života običnih ljudi. Kad smo st igli u siromašne zemlje poput Perua i Bolivije, nevje-rojatno i bizarno iskustvo bilo je upoznati njihov ležeran odnos prema vremenu. Sat-dva više-manje, štoviše dan ili dva – svima je svejedno, nitko nikamo ne žuri. Kako to izgleda?

Putovanje autobusom iz-među La Paza i Cuzca bilo je poput putovanja iz filma “Tko to tamo pjeva”. Krenuli smo s oko sat vremena zakašnjenja i još sat vremena se izvlačili iz grada. Kad smo se našli na pustopoljini, autobus je skrenuo na benzinsku stanicu. Međutim – nije bilo dizela. Vozač je okrenuo autobus natrag prema gradu. Nakon desetak kilometara autobus je počeo “štucati”, da bi ostao bez goriva i stao.

Možete li zamisliti šofera kako mrtav-hladan uzima ka-nistar, staje uz cestu i stopira? Nakon više od sat vremena vratio se naš vozač, pa je s kondukterom pretakao dizel u spremnik autobusa. Nakon toga mirno je sjeo za volan, okrenuo autobus i krenuli smo dalje.

Negdje u pustopoljini Perua odjednom autobus ponovo staje. Skupili se neki ljudi i

nose dvije fotelje. Više od sat vremena nevjerojatnom upor-nošću utovarivali su namještaj u prtljažnik autobusa. Vadili su torbe, utrpavali fotelje i – naposljetku sve nekako ugurali. Na odredište smo kasnili oko osam sati.

Apsurdna birokracijaNaša Hrvatska je birokrati-

zirana, ali u usporedbi s Pe-ruom sve je dječja igra - tamo je birokracija dovedena do apsurda. Primjerice, odlazak na Machu Picchu je toliko složen proces da bi se mogao napisati priručnik. Problem je što nema ceste nego 20-ak kilometara postoji samo željeznička pruga. Peruanske

željeznice koriste monopol i kupnju karata za ukupno 50-ak kilometara vožnje su pretvorili u pravu znanost. Ako ste brzopleti, platit ćete kartu suhim zlatom.

Više od sat vremena smo če-kali, da bi još toliko vremena potrošili na opsežne pregovo-re sa službenicom oko kupnje povratne karte. Vidjeli smo da nam želi “uvaliti” nevjerojatno skupe karte – oko 800 kuna po osobi! Naposljetku smo pro-

našli povoljnu kombinaciju - taksijem prvih 30-ak kilome-tara i tek tamo čekamo vlak. Taj dan trebalo je još kupiti i ulaznicu za Machu Picchu, čak i nekakav turistički pokaz. Svugdje redovi, komplicirane procedure i čekanja.

Naposljetku, taj toliko skupi

vlak bio je nevjerojatno spor i vozi samo do sela u podnož-ju. Dalje voze autobusi. A do vlaka nas je vozio zajednički taksi koji Peruanci zovu “ko-lektivos”.

Nakrcali su šestoro ljudi u običan auto, ali šok je stigao na kraju – iz prtljažnika je

izišao sedmi.Nije dosta? Kupujući kartu

za autobus odbili su nam novčanicu jer je očiti falsi-fikat - nismo pazili kad nam je taksist vraćao novac. Prvo smo se ljutili, a kasnije shvatili da je svejedno - u restoranu su prihvatili i takvu novčanicu.

Pišu i snimili: KREŠIMIR I DAVORKA KOVAČ

Sat-dva više-manje, štoviše dan ili dva – svima je svejedno, nitko nikamo ne žuri niti zbog toga očajava

Kupujući kartu za autobus odbili su

nam novčanicu jer je očiti falsifikat

Obiteljska idila u Andama

Negdje usred Anda sjeli smo u autobus. I kad smo bili pred odredištem, au-tobus je stao usred nekog sela. Minutu po minutu, sat po sat, tamo smo stajali - pu-nih šest sati. Vozač je nekamo otišao, a kondukter spavao u auto-busu. Putnici su se besposleno vrzmali okolo, ali nitko se nije živcirao. Nakon šest sati vozač se iznenada vratio, uredno upalio motor i krenuo dalje bez ikakvog objašnjenja. Osim nas jedini stranci bili su neki simpatični Korejci koji su sve okrenuli na šalu. Tako i treba. A lokalni? U najmanju ruku bilo im je - svejedno. Gledali su nas u čudu zašto je ikome bio problem čekati tih šest sati.

Vozač nestao na šest sati

FLEGMATICI

Autobus ostao bez benzina

Pranje odjeće u potoku

Utovarivanje namještaja u prtljažnik

Predah uz pivo

Che Guevara u strašnoj kič varijanti

Sprovod u bespućima Anda

Luksuzno prijevozno sredstvo

GRADSKA SPORTSKA DVORANA VARAŽDIN - Event Calendar

23.09.2009 Rukomet, muški 19h Varteks Di Caprio – Poreč velika Dvorana ___________________________________________________________________ 26.09.2009 Odbojka, muški 10h Memorijalni turnir “Hrvoje Nemeti” velika Dvorana ___________________________________________________________________ 27.09.2009 Rukomet, ženski 16h ZRK Koka - Zaprešič velika Dvorana ___________________________________________________________________

35Sport13. listopada 2009 3135Sport13. listopada 200913. listopada 2009

[email protected]

“Na OI gluhih na Tajvanu Varaždinka Ines Rogar u paru s Bekom prošla je

skupinu, ali nisu uspjeli ući u borbu za medalje.

G

RA

DSK

A S

POR

TSK

A D

VOR

AN

A VARAŽD

IN -

Even

t Cal

enda

r 23

.09.

2009

Ruk

omet

, muš

ki

19

h

Var

teks

Di C

aprio

– P

oreč

ve

lika

Dvo

rana

__

____

____

____

____

____

____

____

____

____

____

____

____

____

____

____

____

_ 26

.09.

2009

Odb

ojka

, muš

ki

10

h

Mem

orija

lni t

urni

r “H

rvoj

e N

emet

i”

velik

a D

vora

na

____

____

____

____

____

____

____

____

____

____

____

____

____

____

____

____

___

27.0

9.20

09

R

ukom

et, ž

ensk

i

16h

ZR

K K

oka

- Zap

reši

č

velik

a D

vora

na

____

____

____

____

____

____

____

____

____

____

____

____

____

____

____

____

___

17.10.2009, 18hRukomet, muški - velika DvoranaRK Varteks Di Caprio vs. Zamet18.10.2009, 18hOdbojka, muški - velika DvoranaOK Varaždin vs. OK Daruvar

nenad abramović,izbornik StolnoteniSke reprezentacije gluhih

U utorak, 13. listopada s početkom u 17,30 sati na Varteksovom stadionu odigrat će se kvalifikacijska nogometna utakmica izme-đu mladih reprezentacija Hrvatske i Srbije. To je kvali-fikacijska utakmica za Europ-

sko prvenstvo 2011. godine reprezentacija nogometaša do 21 godine. Hrvatska je trenutno na četvrtom mjestu s tri osvojena boda iz dvije utakmice, a reprezentacija Srbije je druga sa šest bodo-va iz tri utakmice. (di)

U Varaždinu Hrvatska - Srbija

Predsjednik Republike Hrvat-ske Stjepan Mesić primio je prošli tjedan hrvatske repre-zentacije spusta na divljim vodama u čijem je sastavu bio i član KKK Varteks Emil Milihram. “Predsjednik Mesić čestitao je kajakaškoj repre-zentaciji koju čine Igor Gojić, Tomislav Lepan i Emil Mili-hram na osvojenoj zlatnoj medalji u ekipnoj utrci dis-cipline kanua jednosjeda te

aktualnom svjetskom prvaku Emilu Milihramu koji je obra-nio naslov europskog prvaka u klasičnoj disciplini kanua jednosjeda te im zaželio još mnogo sportskih uspjeha.” piše u službenom priopće-nju. U međuvremenu Emil Milihram je u mjestu Češky Krumlov u Češkoj pobijedio na prvoj utrci ovogodišnjeg Europskog kupa u kajak kanu maratonu. (di)

Najljepše je kada se sportom bave najmlađi i kada tom prilikom uživaju, a odrasli ih podržavaju

35

Mesić čestitao Milihramu

Fotofocus !

!

Bejzbolaši BK Vindija u samo 14 dana odigrali osam utakmi-ca, te čak dva puta u samo tri dana morali putovati u Split. U finalu Kupa izgubili su 5:2 od splitske Nade. Bilo je to peto finale ove go-dine za seniorsku ekipu na večim natjecanjima, a druge godine zaredom plasman u finale kupa. Nakon nekoliko dana pred njima je bilo polufinale play off-a Prvenstva Hrvatske. Tu je Varaždince, opet čekala ekipa Nade, Svi su znali da će ključ-na utakmica biti u subotu koju je za domaće počeo ponovno odlični Danijel Levak, a ovog puta varaždinci su igrali bolje

u napadu i polako povečavali vodstvo koje je u osmoj izmje-ni bilo 4:2, kada gosti ipak us-pijevaju još jednom izjednačiti na 4:4 i dolaze u poziciju da preokrenu utakmicu, no jed-nom odličnom akcijom Bena Prathera koji izbacuje ključnog igrača, varaždinci zadržavaju izjednačen rezultat. Spličani tada stavljaju venezuleanskog bacača, no ključnim udarcem Aleksandra Bekića dolaze u novo vodstvo od 5:4 a daljnjim udarcima i povečavaju na ko-načnih 7:4. Četvrta utakmica počinje ne-što lošije, gosti dolaze u rano vodstvo od 2:0, Kada su već svi prisutni bili uvjereni da će se

serija nastaviti u Splitu nakon što gosti zaredom izbacuju dva Vindijina igrača iz napada, odličnim udarcem Igor Marčec produžuje napad i šanse za preokretom, što se i događa nakon što Varaždinci spajaju tri udarca zaredom a posljed-nji, ključni za pobjedu od 3:2 ostvaruje igrač utakmice Greg Harder. Protivnik u finalu će im biti karlovačka ekipa Olim-pije koje je pobijedila ekipu Zagreba 3:0. Finale se igra po sistemu “bolji od sedam” ili na četiripobje-de, prve dvije utakmice će biti odigrane u Varaždinu, 17. i 18. listopada s početkom u 13:00 sati. (di)

u finalu s olimpijom iz karlovcabejzbol varaždinci izborili finale prvenstva hrvatske

nogomet nk varteks budućnost vidi u prodaji igrača i reorganizaciji

do kraja godine samo su dvije plaće realne

U NK Varteks ponovo su glavna tema f inancije. Na sastanku Izvršnog odbora prokomentirana je situacija i povučeni su neki potezi koji bi trebali definirati situaciju i omogućiti daljnje funkcioni-ranje kluba.

Nije dobro- Financijska situacija nije

dobra, teško je naći sponzora - konstatirao je predsjednik Varteksa i varaždinski dogra-donačelnik Zlatko Horvat. - Uz sve to imamo pet poraza u

nizu iako možemo reći da je jedino kiks protiv Karlovca. Moramo sve poduzeti da klub održimo. Realno je očekivati da do kraja godine isplatimo najmanje dvije plaće za zapo-slenike i igrače. U narednih nekoliko dana nadam se da ćemo dogovor it i da nam Hajduk isplati dug u iznosu od oko 110.000 eura odštete za Sačera. U utorak ćemo s

njima razgovarati i nadam se da ćemo naći rješenje kako ne bismo trebali ići u arbitražu - dodao je Horvat.

Nastavljene su i kadrovske promjene u klubu. Tako je upravljačka struktura pojača-na za novog direktora Gorana Jukića, dosadašnjeg tajnika Zajednice sportskih udruga Grada Varaždina. - Jedna od mjera koju smo dogovorili na Izvršnom odboru je i novi v.d. direktor kluba Goran Jukić. On će biti vršitelj dužnosti direktora do 31. prosinca, a zatim ćemo vidjeti hoće li nastaviti obavljati tu dužnost ili ne. Janžeku smo se zahvalili za rad i trud u složenim uvje-tima i od sada će biti tehnički direktor. Sa svim igračima će se do prosinca potpisati novi ugovori kako opet ne bi na ljeto šest igrača otišlo bez od-štete. U zimskom prijelaznom roku vjerojatno ćemo morati transferirati nekog igrača i iz financijskih razloga. To je ne-minovnost klubova u HNL-u. Ne možemo živjeti ako se neki igrač ne proda. Ukoliko bi se uspjela zadržati ova ekipa s jednom ili dva od starijih igrača, rezultati bi mogli biti kudikamo bolji. U proračunu smo predvidjeli da ćemo jed-nu trećinu puniti od transfera - pojasnio je Horvat.

piše: damir ivanČić[email protected]

U narednih nekoliko dana slijedi dogovor s Hajdukom o isplati duga u iznosu od oko 110.000 eura odštete za Sačera

Slijedi utakmica s Hajdukom za “zelenim stolom” oko isplate

upravljačka struktura kluba

pojačana direktorom Goranom Jukićem

Nakon Interlige i PH

13. listopada 200936 Sport

U zaleđu

Sloboda navijačima, ali pravim sport-

skim navijačima a ne nezrelim huliganima i nasilnicima, koji su jedino hrabri u grupi i koji na sportske terene dolaze isključivo zato da se drugi dan mogu hvaliti kako su napra-vili “strašne svari” i da su bili na TV-u. Te individue zaustavljene u razvoju koje se u ži-votu ne mogu istaknuti ničim drugim osim svojom glupošću tako terori-ziraju sve one koji bi željeli gledati sportske utakmice i navijati za svoje ekipe, a ne izazivati nerede.

Dakle, treba se zalagati za slobo-du navijača, tj. da se prave navi-

jače oslobodi tih maloumnih nasilni-ka i isfrustriranih pijanih terorista.

U tzv. “navijačkim skupinama” prema sociolozima koji su ih

počeli proučavati još davno vlada sljedeće razmišljanje. U redovima tih navijača uvijek se nađe šačica onih koji izazivaju i provociraju ili druge navijače ili policiju.

Kada im oni odgovore, onda oni uvuku u sukob cijelu svoju navi-

jačku skupinu iako u njoj ima onih koji se nikada ne bi potukli, ali kada se nađu u takvoj situaciji stavljeni su pred zid.

Primjer jednog sociologa mlađe generacije koji se infiltrirao u

jednu takvu skupinu i s njom po-hodio utakmice. Uvjerio se da oni najslabiji u hordi postaju najagre-sivniji jer su dio snage “koja ruši i gazi sve pred sobom”. Kretala se ta “navijačka skupina” do stadiona i u želji da pokažu koliko su oni “jaki” prevrnuli su jedan kiosk, razbili dva, tri izloga i jedan automobil s regi-stracijskim tablicama koje im se nisu svidjele bacili su u more.

Kada se povede policijski i pravni postupak, onda se u javnosti

stvara dojam da se to sudi svim ljubi-teljima tog kluba ili određenoj nacio-nalnoj ili vjerskoj skupini. A situacija je potpuno jasna - sudi se šljamu koji uništava, a ne navija za svoj klub niti voli sport. Zato uvijek treba znati da je uhićen ili osuđen nasilnik koji je razbio, uništio, ozlijedio ili ubio.

Nitko nikad nema ništa protiv navijača, ali protiv takvih tero-

ristički nastrojenih trebali bi se svi okrenuti, a prije svih ostali navijači njegova kluba i isključiti ih iz svog društva, kako ih ne bi mogli poisto-vijetiti.

Sloboda navijačima

Damir IVANČIĆurednik sportske

rubrike

Kolege suci drže nas kao “kap vode na dlanu”

Ana Medvedović, bivša ko-šarkašica ŽKK Vindi sada je jedna od prvih košarkaških sutkinja s državnim rangom. Trenutno sudi A2 ligu i za košarkaše i za košarkašice, uskoro bi mogla suditi prvu ligu, a zatim je tu i moguća međunarodna karijera.

Rad iz ljubavi- Počela sam igrati košarku u

7. razredu na VI. OŠ Varaždin. Igrale smo za školu pa smo osnovali klub, počele smo se natjecati pa je sve to preraslo u malo profesionalnije bavljenje sportom, ušle smo u A2 ligu, pa kvalifikacija za A1, pa smo na kraju i ušle u A1 ligu. Tako sam nastavila igrati do 3. godi-ne fakulteta, a tada je trebalo trenirati svaki dan. Odlučila sam da mi je fakultet važniji i bilo mi je ipak preteško putovati svaki dan iz Zagreba u Varaždin na trening, ali je ljubav prema košarci ostala pa sam počela suditi. Još dok sam igrala bila sam već pomoćni sudac za stolom, a zatim sam

dvije godine bila županijski sudac, nakon toga sam pola-gala državni rang i sad sam treću sezonu u tom rangu. Prošli vikend smo imali u Vo-dicama ispit, jer svake godine moramo obnavljati licencu. Sada sudim A2 muške i ženske i mogu suditi sve niže lige. Ja bih mogla suditi i A1 ligu, ali tu je sistem takav da A1 ligu sude suci koje pozovu, što znači da moraju biti određeni broj godina u A2 ligi i steći iskustvo i onda zaslužiti status suca u A1 ligi. Ja se nadam da ću jednog dana i ja biti među tim sucima, a možda dohvatim i međunarodni rang.

Postoji li razlika između košarkaških liga s pozicije

U regiji sjever smo tri državne

sutkinje i nekoliko ih je na županijskom nivou

Nakon dvije godine suđenja u županijskoj ligi Ana je položila za državni rang u kojem sada sudi


KOŠARKA Ana Medvedović jedna od prvih košarkaških sutkinja s državnim rangom

Na početku se znalo čuti: “Mjesto ti je u kuhinji!”, “Peglaj doma!” i takve stvari

37Sport13. listopada 2009

Što preporučiti mladim igračicama, kako uskla-diti školske obaveze i igranje u klubu? Kada sam krenula na Ekonoksi fakultet, ja sam još dvije sezone trenirala s ekipom - znači ne mora sve stati odlaskom na fakultet. Jedino kada sam trebala biti svaki dan na treningu, onda to nije išlo jer se nisam vidjela profesio-nalno u košarci. Ali nisam stala, nastavila sam sa suđenjem. Volim to, putujem i upoznala sam

suce iz cijele Hrvatske. Ima i novčane zarade, što je sporedna stvar u ovom trenutku. Osim toga idem u teretanu i stalno se bavim spor-tom, idem na fitnes, haklam s curama, rolam, trčim. Znači, može se nastaviti baviti se spor-tom i nakon prestanka aktivne karijere. Radim kao kreditni analitičar za pravne osobe u jednoj banci. Posao mi je uredski i sve to nadopunja-vam sportom, tako se rješavam stresa i umora.

Što nakon prestanka aktivne karijere?

Kada se Ana pojavila na terenima u ulozi košarkaškog suca, bilo je puno iznenađenih

suca?Sa strane suca postoji razlika

jer sad sam već viđena na te-renima. Kada sam se prvi put pojavila na terenima bilo je puno iznenađenih jer ja sam među prvim ženskim sucima ovdje. Svi su mislili da je to muški posao, bilo je razno-raznih komentara, i šaljivih, ali i onih neukusnih. Sada je već ipak malo lakše jer su se ljudi navikli na nas nekoliko sutkinja. U regiji sjever smo tri državne sutkinje i nekoliko na županijskom nivou. Povećava se broj ženskih sudaca i to je tendencija.

S kolegama sucima slažem se jako dobro. U Vodicama nas je prošli vikend bilo ukupno 150, a od toga sedam sutkinja, tako da možete misliti kako je bilo. Držali su nas kao kap

vode na dlanu. Došlo je i do izmjena pra-

vila u ligama u kojim sudite, kako ih komentirate?

Jedan junior mora biti na terenu cijelu utakmicu. Po klu-bovima su oprečna mišljenja, neki misle da je to dobro da se mladi uvode u igru i da ne nose samo vodu, a drugi misle da to može uništiti košarku i to baš zbog toga jer se to mora. Nažalost ima ekipa u ovom rangu koje uopće nemaju mladih igrača i sada oni mo-raju imati juniora i ako imaju samo jednog onda on mora igrati cijelu utakmicu. Tako da će sada svaka ekipa ipak imati barem dva, tri juniora. Možda će to biti taj pozitivan efekt da se čuvaju domaći igrači. Znalo se desiti i tu u Varaždinu da se dovedu strani igrači, a da domaći dečki koji dobro igraju

Imate li kontakata s bivšim klubom?Ostala sam u kontaktu s biv-šim klubom, ali u trenutku kada sam ja otišla otišao je i najveći dio ekipe. Tako da sada igraju mlađe cure. Mislim da su jedna ili dvije iz ekipa kada sam još ja igrala. Prošle godine su me znale pozvati, kada cura zbog fakulteta nije bilo dovoljno na treningu, pa sam došla i odigrala malo da pomognem curama. S jedne strane mi je to lijepo, a s druge teško jer sam se jako teško odvojila od igranja košarke. Nakon što sam prekinula, nekoliko mje-seci uopće nisam mogla ići s curama na utakmice jer mi je to bilo grozno gledati njih kako igraju i gledati da netko nosi moj dres.Kako je suditi bivšem klubu?Kada im danas sudim, poku-

šavam biti nepristrana, kao i uvijek. Svi treneri koji su manje-više ostali isti znaju da sam ja igrala tako da ipak na svaku situaciju gledaju drugačije. Nisam pristrana, ali ponekad oni misle od početka da ću biti pristrana. S vremenom su se uvjerili da nema nikakvih namjernih grešaka. Ja ne kažem da gre-šaka nema, događaju se greš-ke svima, i sucima i igračima. Kada sam svjesna da sam pogriješila, ja se ispričam.

Pokušavam biti nepristranaŽRK Vindi

nemaju prilike. Sada Varaždin ima mladu ekipu - sve domaći dečki i svaka im čast na tome. Pokazali su da se mogu nositi s puno iskusnijim igračima koji su igrali i prvu ligu.

Pamtite li kakve angedote iz sudačke prakse?

Prije je znalo biti više andeg-dota s utakmica nego sada. Znalo se dogoditi da me prije utakmice svi zovu na kavu, za vrijeme utakmice već me časte s “mjesto ti je u kuhinji”, “peglaj doma” i takve stvari. Bilo je i smješnih i ugodnih, ali i neugodnih situacija.

Treba biti jak u glavi da se to sve prihvati kao sastavni dio sporta. Dolazili su moji pri-jatelji na utakmice i naravno čuju s tribina što sve viču, pa me poslije pitaju: “Je li tebi to stvarno potrebno?”. Ali ja niti ne čujem što tko viče, a to ra-dim samo zato što to volim.

Nažalost ima ekipa u ovom rangu

koje uopće nemaju mladih igrača

KOŠARKA Ana Medvedović jedna od prvih košarkaških sutkinja s državnim rangom

Kakva je danas populariza-cija košarke?Prije je bilo više street balla sada toga više nema, toliko barem nisam vidjela da se to i dalje održava. Ali zato sada svaka škola ima ekipu i postoji puno liga. Sada stvarno klinci imaju prilike igrati, dok mi nismo imali toliko prilika. Ima i više prostora i dvora-na. Mi smo trenirali na VI. OŠ - to je manja dvorana, možda i najmanja sada, ali preživjeli smo i konkurirale smo i najboljim ekipama. Znači, sve se može kad se hoće.

Ima više dvorana i liga

POPULARIZACIJA

Marijan KOLednJAK tajnik ŠRSVŽ-a

RibolovŠRK Općine Cestica 1995, osno-

van je 17. 04. 1995. Gospodari ribolovnom zonom „Cestica“ i to rijekom Dravom od državne gra-nice s R Slovenijom 56 ha, akumu-lacijom HE „Varaždin“ (Ormoškim jezerom) 145 ha, dijelom odvod-nog kanala HE „Formin“ u dužini 3 km 20 ha, pritocima Zajzom i Pošalitvom 2 ha i pripadajućim rukavcima (Stružer) i mrtvicama 2 ha. Ukupna površina voda je 225 ha. U njima obitava više od 30 vrsta riba. Na Dravi, jezeru i kanalima najviše se lovi deverika, nosač, mrena, podust, klen, plotica, žutooka, uklija, šaran, amur, tolstolobik, som, štuka, smuđ, bolen, manjić i dr. Ribolovni dom nalazi se na obali rijeke Drave, uzvodno od mosta u mjestu Veliki Lovrečan. U 2008. imaju 376 članova i to 20 kadeta, 9 kadetkinja, 3 juniora, 296 seniora, 6 seniorki 7 HRVI i 35 članova bez ribolovnice. Članska iskaznica (cijena je 50,00 kn), dozvola za ribolov ili dnevna karta može se kupiti u Babincu, Varaždinska ul. br. 71 ili u prostorijama Opći-ne Cestica u Cestici, ponedjeljkom, srijedom i petkom te nedjeljom prijepodne ili upitati na telefon 098 342 918. Odgovorne osobe: Marijan Kolednjak – predsjed-nik (098 34 29 18), Danko Furjan – dopredsjednik (099 775 75 39) i Nikola Jamnik – tajnik (099 234 63 36). Klub ima organiziranu ribočuvarsku službu i ima 14 ribočuvara s odorama, koji stalno vrše službu u ribo-lovnoj zoni „Cestica“. Voditelj ribočuvarske službe je Danko Furjan. U klubu se tijekom kalendarske godine održe minimalno 2 eko akcije oko čišćenja i uređenja.

Ribiči iz Cestice

Bojan GOLUBKondicijski trener

fitness cluba“Sportlife”

042/241-600

Sportza boljezdravlje

Kako djeci odabrati sport?

Postoji više načina odabira sporta. Jedan od najboljih je

kada dijete samostalno izabere sport. Je li ga na to potaknuo pri-jatelj iz škole ili poznati sportaš s malih ekrana, moramo pošto-vati njegovu odluku i poduprijeti ga. Drugo najbolje rješenje je kad dijete zadovolji kriterije odabira provjerom sposobnosti koje neki klubovi vrše po škola-ma. Treće je kada roditelj i dijete zajednički donesu odluku, koja naravno mora biti adekvatna mogućnostima djeteta.

U predškolskom i ranom škol-skom uzrastu (1.-2. raz.) djecu

treba usmjeravati na sportove za koje mislimo da nemaju predis-pozicije. Puniju djecu na plivanje, trčanje, mršaviju na hrvanje, gimnastiku, višu djecu kojoj je najčešće narušena koordinacija i fleksibilnost na karate, gimnastiku i sl. Nižu dje-cu bitno je uključiti u sport jer vježbanje i sport potiču oslobađanje hormona rasta, pa dok dijete još uvijek raste, redovito vježbanje će povećati vjerojatnost da će dobiti na visini.

Od psiholoških čimbenika moramo prepo-znati reagira li nam dijete često strahom.

Takva djeca nisu za borilačke sportove ni za sportove s puno kontakata (rukomet), već ih usmjeravamo u tenis, atletiku, plivanje, odboj-ku i sl. Ukoliko nam je dijete „fajter“, biramo borilačke sportove, rukomet, nogomet i sl. Sve do perioda sustavnog treninga, koji nije isti u svim sportovima, djeca mogu, a čak je i poželj-no isprobati nekoliko sportova, ali ih neka ne mijenjaju češće od 6 mjeseci. Tek s 10-12 godina (momčadski sportovi, veslanje) ili 11-12 god (atletika, hrvanje, karate, judo, jahanje) uključu-jemo djecu u ozbiljan sistematski trening. Iznim-ka su gimnastika, skijanje, plivanje i tenis gdje se sustavno radi već od 7 do 9 godina.

U 6. kolu Premijer lige ruko-metaši RK Varteks Di Caprija gostovali su u Osijeku kod istoimenog premijer-ligaša i izgubili 34:32 (18:19). Ambi-ciozna varaždinska ekipa nije uspjela pobijediti u gostima ekipu koja bježi s dna prven-stvene ljestvice. Ostali rezul-tati išli su na ruku Varaždinci-ma i tako su ostali na četvrtoj poziciji. U 7. kolu u goste im dolazi ekipa Zameta. (di)

Osječani boljiRUKOMeT

ŽRK Koka ubilježila je novi poraz u 5. kolu Dukat lige rukometašica. U Graber-ju su izgubile od ekipe Osijeka 25:20 iako su na poluvremenu vodile 13:12. Ovaj poraz još je više pri-kovao Koku za dno prven-stvene ljestvice sa samo dva osvojena boda. Iza Koke su Tvin Trgocentar i Natura Agro. U sljedećem kolu Koka ide u goste tre-ćeplasiranoj ekipi Zameta.

Crni niz KokeRUKOMeT

Stolnotenisačice STK Varaž-din izgubile su u 2. kolu 1. HSTL od ekipe Aquaestyla 4:1. Varaždinska ekipa nastupila je u sastavu Na-taša Steljić, Jelena Malkoč, Petra Petek, Anja Ivanuša, s trenerom Sašom Suhodo-lčanom, a jedinu pobjedu ostvarila je Petra Petek.(di)

Domaće snage

STOLnI TenIS

U prvom kolu košarkaške A2 lige Sjever mlada ekipa KK Škola košarke Varaždin pobijedila je KK Radnik 98:47. za domaću ekipu nastupili su: Bartol M. 0, Pizek H. 3, Skupnjak D. 0, Golubić D. 15, Mudri V. 2, Fodor G. (cap.) 28, Garvanović T. 13, Garafolić H. 9, Štefan Z. 5, SedlarI. 21, Lenartić V. 2. (di)

Uspješan startKOŠARKA

Odigrano je prvo kolo 1. hrvatske odbojkaške lige. Ekipa OK Varaždina gosto-vala je kod ekipe Mladosti iz Kaštel Lukšića i pobije-dila rezultatom 3:1 (25:19, 16:25, 25:21, 28:26). (di)

Pobjeda za početak

OdBOJKA

39Sport13. listopada 2009

Damira Bujan, uspješna mlada karatistica iz Nede-lišća počela je s treninzima karatea u devetoj godini. Od tada je višestruka državna prvakinja u raznim uzrasnim kategorijama.

- Karate sam počela treni-

rati najprije iz zdravstvenih razloga. Zatim kada mi se zdravstveno stanje poboljša-lo nastavila sam iz znatiželje kako bih se mogla obraniti u slučaju napada i tako je sve počelo - rekla je Damira.

RazumijevanjeSada je ušla u kategori-

ju mlađih seniorki u koju ulaze karatistice od 18 do

21 godine. U seniorskoj je konkurenciji nastupala i sa 17 godina i na državnom prvenstvu na Rabu osvojila broncu izgubivši od europske prvakinje.

- U Karate klubu Međimur-je u Nedelišću imam super društvo. Puno je cura i mi si međusobno pomažemo u treniranju i s voljom dolazi-mo na treninge. Ja treniram dva puta dnevno svaki dan i treninzi su naporni, ali uz drušvo sve je lakše. Maturan-tica sam Ekonomske škole i uspijevam spojiti sve obave-ze. Nije lako, nekad nemaju baš svi razumijevanja za moje aktivnosti, ali na kraju uvijek sve dobro završi - priznaje Damira.

PripremeDamira je ove godne ju-

niorska prvakinja Europe. Titulu je osvojila u Parizu, a u finalu se borila protiv francuske karatistice.

- Svakako najveća pobjeda je bila ona u Parizu jer sam se u finalu borila protiv domaće karatistice i bio je veliki pri-tisak navijača. Na kraju kada sam pobijedila bilo je nešto

prekrasno čuti Lijepu našu usred Francuske - naglašava Damira.

Nastupala je na još nekoliko

natjecanja i turnira. Osvojila je u travnju ove godine bron-cu na Otvorenom prvenstvu Slovačke u seniorskoj konku-renciji. U kolovozu u Gradu u Italiji također je bila treća.Dio priprema je odrađeno i u Mariboru u Sloveniji uz financijsku pomoć HOO-a. U srpnju je tako pet dana kva-litetno trenirala. Na nedav-nom Otvorenom prvenstvu Hrvatske u Rijeci osvojila je drugo mjesto, a izgubila je od reprezentativke Srbije koju je pak pobijedila na prvenstvu Mediterana gdje je osvojila zlatnu medalju.

Maturantica Ekonomske škole već se ravnopravno bori sa seniorkama na jakoj europskoj karate sceni

U školi nemaju uvijek razumijevanja za karate

USPJEH Damira Bujan iz Karate kluba Međimurje postala juniorska prvakinja Europe u karateu

Damiri Bujan stižu brojne čestitke među kojima je i ona međimurskog župana Ivana Perhoča

Sada su u tijeku pripreme za Svjetsko prvenstvo za mlađe seniorke koje će se održati u studenome u Maroku. - Tamo očekujemo jednu od medalja - uglas je potvrdio trener Adri-ano Marciuš, a s Damirom još radi i pomoćni trener Kristijan Lesjak. - Ja treniram i nadam se

najboljem, ali ako ne bude išlo, što možemo - realna je Damira. Osim što planira nastaviti baviti se karateom, priprema se i za upis na fakultete. Nada se da će upisati Učiteljski fakultet u Čakovcu ili Rijeci, a u konkurenciji je i zagrebački Kineziološki fakultet.

Treneri očekuju medaljuNATJECANJE Svjetsko prvenstvo za mlađe seniorke u Maroku

karate sam počela trenirati

iz zdravstvenih razloga, a nastavila iz znatiželje kako bih se mogla obraniti u slučaju napada

u klubu imam super društvo,

puno je cura i mi si međusobno pomažemo u treniranju i s voljom dolazimo na treninge


Tijekom cijele trudnoće vaše će se tijelo mije-

njati i pripremati za poro-đaj. Sposobnost tijela da se transformira u ovom život-nom razdoblju prirodan je proces u kojem su veoma važne fizičke aktivnosti. Svaku trudnicu s urednom trudnoćom vježbe mogu učiniti zadovoljnom i sretnom te sposobnom za obavljanje svih uobičaje-nih aktivnosti u toj neobič-noj i čudesnoj simbiozi.

Koncepcija vježbanja u trudnoći prilagođava

se tjednu, odnosno tromje-sečju trudnoće zbog pra-ćenja fizioloških promjena (promjene u disanju, cirku-laciji, opterećenju mišićno-koštanog sustava itd.)

Tijekom prvog tromjeseč-ja većina trudnica nema

posebne tegobe pa uz do-puštenje ginekologa mogu vježbati po uobičajenom programu, ali isključivo pod uvjetom da su i prije trudnoće redovito vježba-le.Program osnovnih vježbi u prvom je tromjesečju osmišljen tako da se ojača

područje trbuha, leđa i zdjeličnog pojasa, da se održi kondicija i poboljša disanje. Vježbe se izvode u položajima koji će se u ka-snijoj trudnoći uglavnom izbjegavati.

U drugom tromjesečju vježbanje se nastavlja

ili tek započinje. Trudnica koja je vježbala tijekom prvog tromjesečja može povećati broj ponavljanja vježbi i nastojati zadržati postignutu razinu tjelesne kondicije, dok one koje počinju vježbati u drugom

tromjesečju slijede osnovni program za drugo tromje-sečje.Program vježbanja za posljednja tri mjeseca trudnoće uglavnom se sa-stoji od vježbi opuštanja, a naglasak je na mobilizaciji i istezanju, posebice u po-dručju zdjelice.

Vježbe disanja u trudno-ći provode se usporedo

sa svakom vježbom, na-ročito prilikom korekcije držanja. Ove vježbe treba razlikovati od tehnika disa-nja u pripremi za porođaj, iako se i one mogu uklopi-

ti u osnovno vježbanje. U trudnoći se smanjuje respi-ratorni kapacitet.

Dok raste maternica sve više pritišće ošit,

pa dolazi do promjena u ritmu disanja te do skra-ćivanja udisaja i izdisaja. Izdisaj uvijek prati zahtjev-niji dio pokreta.

Udišite kroz nos, a izdi-šite kroz nos ili usta.

Oduzimanje daha, plitko disanje i probadanja, naročito u zadnjem tro-mjesečju, mogu se izbjeći redovitim vježbanjem.

Martina ŠEBIJANlicencirani voditelj vježbi i tje-lesnih aktivnosti za trudnice, [email protected]

Vježbanje se prilagođava stupnju trudnoćeVježbanje u trudnoći

Treneri paze na Damirin sportski razvojDamira uz tortu nakon pobjede u Parizu

13. listopada 200940 VidokrugN

ajlje

pše

lege

nde

puka

hrv

atsk

oga

Priredio novinar i publicist:Tomislav Đurić

Tijekom više od dva stoljeća u Krašiću i okolici prepri-

čavaju se različite priče o kipu sv. Jane. Jedni govore da su stari Krašićanci tražili sveticu koja bi im štitila vinograde na njihovu vinorodnom kraju koji su zvali Lazina. Tako su saznali da je u kršćanskom svijetu i vinorodnim zemljama zaštitni-ca vinograda sveta Jana, Ana, majka naše Gospe. Zato su njezin kip postavili ovdje, usred vinograda.<br />Prema drugi-ma, bilo je to drukčije. U davno vrijeme u doba turskih ratova došla je jednom turska vojska da opsjeda susjedni Ozalj. Ti-jekom opsjedanja umre neki visoki časnik u turskoj vojsci i Turci ga zakopaše na ovom mjestu pokraj Krašića. Da bi bili sigurni da će kršćani pošto-vati grob njihova Turčina, podi-gli su kip s njegovim izgledom, a na poleđinu kipa uklesaše – križ?! Nakon toga odoše Turci iz ovoga kraja, a kip Turčina s križom ostade sačuvan do danas.<br />No, prema treći-ma, bilo je to još drukčije. Neki Turčin visoka položaja zaljubio se u jednu lijepu djevojku iz Krašića. Ona je ubrzo umrla, a nesretan Turčin podiže joj ovaj lijepi spomenik s njezinim kipom. O tom čudnovatom kipu nastade i četvrta legenda. Turci su se utaborili na mje-stu gdje se nalazi kip. Jednog predvečerja neki kršćanin iz susjednog sela Dola zapucao je na Turke iz udaljenosti od čak tri kilometra i ubio jednog Turčina. Oni su ga ovdje poko-pali i podigli mu kip.<br />I na kraju nastade i – peta legenda. Jedne godine Bog se razljutio na svijet i poslao na njega „krvavu kišu“. Krašićanci, da ublaže srdžbu Božju, počeše dizati ovaj kip te „krvava kiša“ prestade padati.

Kip svete Jane u Krašiću

snicima. U Institutu provodi čitav svoj radni vijek, u njemu je uveo najsuvremenije oblike farmakološkog djelovanja pri-rodnih ljekovitih voda i klime na ljudski organizam. Ciglar je bio član Akademije znanosti i umjetnosti kod nas, a istovre-meno i počasni član nekoliko akademija u inozemstvu...

IlidžaInstitut za rehabilitaciju u

Ilidži „pojam je dobre orga-nizacije, visoke stručnosti, moderne opremljenosti i hi-gijene na najvišem nivou“... naglašeno je u tekstu na inter-netu pod nazivom “Sarajevski medicinari, zlatna generacija”. Tekst je objavio njegov kolega po struci mr. med. sci. Ferid Čengić koji otkriva se da se

iza tog cijenjenog stručnjaka kr ije pojam jednostavnog ondašnjeg čovjeka, koji je u 4 mandatna razdoblja bio de-kan sarajevskog Medicinskog fakulteta. Za svoj samoprije-

gorni rad na razvoju Instituta dobio je visoka priznanja, a dobio je i visoko priznanje iz medicinskih krugova mini-starstva SAD-a.

Iako se nametnuo kao izra-ziti stručnjak poznat u svijetu,

ostao je i dalje prije svega velika ljudska duša posvećena brojnim pacijentima kojima je ulijevao prije svega životni optimizam.

Nažalost, nije mogao izbje-ći užase zadnjeg rata kada se njegov Institut na Ilidži našao između dviju neprija-teljskih strana. Institut je bio svakodnevno granatiran i od njega gotovo nije ostalo ništa. Talijanska vlada omogućila je donekle njegovu obnovu tako da danas može nastaviti svoj rad, ali bez našeg Marka koji je čitav svoj život ugradio u nje-ga. Danas možemo zahvaliti profesoru Ivanu Bošnjaku koji nam je omogućio prikupiti materijale o tom znamenitom sinu Vinice. Njemu i udruzi „Napredak“ svaka hvala!

U petak, 16. listopada, navr-šava se punih 11 godina kako je u Sarajevu umro čovjek koji spada u onu malobrojnu ple-jadu Viničanaca koji su svojim životom i radom, ali i skro-mnošću zaslužili sjećanja koja nikada ne smiju umrijeti.

Rođen je u viničkoj obitelji Ciglar 1911. te nakon ško-lovanja u Vinici i Varaždinu nastavlja studij medicine u Zagrebu. Pred II. svjetski rat odlazi u Njemačku gdje je posebno specijalizirao fizi-kalnu medicinu i balneologiju, koja se bavi istraživanjem ljekovitih mineralnih voda i njeno korištenje u liječenju i rehabilitacija bolesnika.

Svoju znanstvenu specijal-nost uložio je u razvoj Insti-tuta za rehabilitaciju u Ilidži kod Sarajeva poznatoj po lje-kovitosti svoje mineralne vode i izvorima koji ubrzavaju brzo izlječenje bolesnika. Čitav svoj radni vijek proveo je na tom visoko-humanom zadatku i ra-zvio je Institut za balneologiju i fizikalnu medicinu u europski poznati centar suvremeno opremljen za pomoć bole-

Viničanac Marko Ciglar

Institut za balneologiju i

fizikalnu medicinu bio je europski poznat centar

Piše: IVAN ČERPINKO

Iz neobjavljene knjige I. Čerpinka koja uskoro izlazi iz tiska, “Sjaj prošlosti”

U Povijesnom arhivu Varaž-din čuvaju se dokumenti koji se odnose na obitelj Ciglar iz Peščenice. Iz 1603. potječe isprava vla-snika Zelendvora palatina Nikole Ištvanffyja, koji po-tvrđuje da je prodao selište i 3 vinograda svome brijaču Nikoli i supruzi brijača (Margareti) Bobiću za 150 forinti. Kasnijim dokumen-tom iz 1743. obitelj Ciglar protestira i traži putem suda

i rješenje sudskog vijeća što ga je 1743. godine ban Karlo Bačany, vlasnik veleposjeda Bajnski Dvori i vlasnik Pešče-nice bacio u svoju tamnicu jer nije uplatio porez od svojih vinograda i zemljišta čiji je vlasnik zapravo obitelj Ciglar. Dokumentom iz 1750. godine grof Kazimir Josip Drašković, vlasnik Zelendvo-ra potvrđuje da je obitelj Ci-glar (Petar i Ivan sa sinovima Stjepanom i Ivanom još 1611.

godine vlasnik vinograda i zemljišta na Peščenici što ih je tada kupio njegov djed Andrija Ciglar. Po svemu sudeći, ti Ciglari su nasljednici onog brijača Ištvanffyjevog Bobića, a supruga Margarita morala se vjerojatno preudati za Andriju Ciglara koji je njiho-vom ženidbom stekao i veliki imetak na Peščenici. Taj Andrija nosilac je viđene obitelji Ciglar iz Vinice.

Ciglar zavređuje ulicu u Vinici

Nova zgrada Instituta u Ilidži

Podaci iz Matičnog ureda u Vinici ukazuju da je Marko Ciglar rođen zaista 9. stude-nog 1911. od oca Marka, ne-kadašnjeg načelnika Općine, i majke Katarine koji su živjeli u Vinici u Ulici Vladimira Nazora 7 i da danas na tom mjestu ne postoji više njihova kuća. Na posjedu danas živi obitelj Marka Kukeca čija nam je kći Sanja pričala detalje iz Ciglarova života. Tu je živjela njegova majka stara gotovo

sto godina, koju je Marko redovito obilazio. Marko je imao i dva brata, no koji više nisu živi. Danas u Zagrebu živi njegova snaha s unukama; supruga pokojnog mu sina. Od nje smo primili više podataka o tom značajnom viničkom sinu o kojemu njegova rodna Vinica tako malo zna. Etika, znanje i humanost bila je deviza u radu prof. dr. Marka Ciglara.

Etika, znanje i humanost akademikaSAZNAJEMO Snaha podijelila neke detalje o Ciglarovom životu

Marko Ciglar

OBLJETNICA Spomen na Viničanca prof. dr. Marka Ciglara

Vinica, rodno mjesto akademika prof. dr. Marka Ciglara, koji je svoju znanstvenu karijeru gradio izvan granica Hrvatske


Naša tvrtka je jedan od vodećih proizvođača kožnih sjedala za europsku automobilsku industriju. Ako ste dinamični i ambiciozni te ako imate odgovarajuće stručno obrazovanje i vi možete postati dio našeg uspješnog tima! Za naš novoizgrađeni i moderni proizvodni pogon tražimo osobe koje odmah mogu započeti s radom na dolje navedenom radnom

mjestu :

ASISTENT DIREKTORA m/ž- VSS ekonomskog ili pravnog smjera- odlično poznavanje njemčakog jezika u govoru i pismu- poželjno znanje i engleskog jezika- visoka informatička pismenost (MS Office)- iskustvo u vođenju projekata i controllingu u industrijskim pogonima- spremnost na povremeni rad u drugim pogonima unutar i izvan Hrvatske- spremnost za dodatno školovanje, obučavanje i usavršavanje- komunikativnost,sistematičnost, analitičnost, visoka razina profesionalnosti

RUKOVODEĆA RADNA MJESTA U ŠIVAONI m/ž- VSS, VŠS, SSS tekstilno-tehnološkog ili kožarskog smjera- višegodišnje radno iskustvo u proizvodnji u tekstilnoj ili obućarskoj industriji na poslovima rukovođenja šivačih linija - poželjno znanje njemačkog i/ili engleskog jezik u govoru i pismu- osnove rada na računalu u MS Office okruženju (Excel, Word i Outlook)- spremnost na povremeni rad u drugim pogonima unutar i izvan Hrvatske- spremnost za dodatno školovanje, obučavanje i usavršavanje- sistematičnost, analitičnost, visoka razina profesionalnosti te dobro funkcioniranje u timu

ASISTENT VODITELJA KROJARNE m/ž- SSS tekstilnog, kožarskog ili tehničkog smjera- znanje njemačkog jezika u govoru i pismu- prednost znanje engleskog jezika, ali nije uvijet- radno iskustvo u industrijskim pogonima - izražene organizacijske sposobnosti- dobro poznavanje rada na računalu u MS Office okruženju (naročito Excel )- spremnost za dodatno školovanje, obučavanje i usavršavanje

ASISTENT VODITELJA OTPREME m/ž- SSS prometnog ili ekonomskog smjera- znanje njemačkog jezika u govoru i pismu- prednost znanje engleskog jezika, ali nije uvijet- višegodišnje radno iskustvo u struci - izražene organizacijske sposobnosti- dobro poznavanje rada na računalu u MS Office okruženju (naročito Excel )- spremnost za dodatno školovanje, obučavanje i usavršavanje

VODITELJ NABAVE POMOĆNOG MATERIJALA m/ž- SSS ekonomskog ili prometnog smjera- znanje njemačkog jezika u govoru i pismu- prednost znanje engleskog jezika, ali nije uvijet- poželjno radno iskustvo na poslovima nabave u industrijskom okruženju- komunikativnost i dobre analitičke sposobnosti- dobro poznavanje rada na računalu u MS Office okruženju (naročito Excel )

ASISTENT VODITELJA KADROVSKOG ODJELA m/ž- VSS psiholog, socijalni radnik - poželjno poznavanje njemačkog jezika u govoru i pismu- dobro poznavanje rada na računalu u MS Office okruženju (naročito Excel)- komunikativnost- iskustvo u vođenju postupka regrutacije kadrova, selekcijskih intervjua- radno iskustvo na poslovima u kadrovskom odjelu

TEHNIČKI VODITELJ PROIZVODNJE m/ž- VŠS ili VSS tekstilno-tehnološkog, kožarskog ili tehničkog smjera- višegodišnje radno iskustvo u proizvodnji u tekstilnoj ili obučarskoj industriji- aktivno znanje njemačkog jezika u govoru i pismu / poželjno je pored njemačkog i aktivno znanje engleskog jezika u govoru i pismu- izražene organizacijske vještine- visoka razina informatičke pismenosti (MS Office) - spremnost na povremeni rad u drugim pogonima unutar i izvan Hrvatske - spremnost za dodatno školovanje, obučavanje i usavršavanje- sistematičnost, analitičnost, praktičnost, visoka razina Profesionalnosti, te dobro funkcio-niranje u timu Vaši radni zadaci obuhvaćaju poslove vođenja i nadzora svih proizvodnih i logističkih operacija u tvornici te koordinaciju i kontinuirano unapređivanje aktivnosti unutar i između pojedinih pogona koji posluju u sklopu tvornice.

NUDIMO VAM:- rad u okruženju u kojem dolaze do izražaja Vaše sposobnosti (samioinicijativa, odgovornost, kreativnost)- odgovarajuća stručna obuka, stručno usavršavanje te mogućnosti daljnjeg napredovanja u karijeri - najmodernija postrojenja, radni postori i oprema- stimulativna radna atmosfera

Molbu s kratkim životopisom dostaviti u roku 10 dana od objave na našu adresu n/r gosp. Marijana Batine ili direktno na e-mail: [email protected]

42 202 Trnovec Bartolovečki, Gospodarska 12; 00385(0)42404-691human resource center – Marijan Batina

mailto:[email protected]

STANOING d.o.o.ZA STAMBENO-KOMUNALNO GOSPODARSTVO

Varaždin, Jurja Habdelića 4

objavljuje

NATJEČAJza zasnivanje radnog odnosa

SERVISER PLINSKIH TROŠILA, PEĆI I KOTLOVA

Uvjeti:- poznavanje automatike- najmanje 3 godine radnog iskustva na navedenim poslovi-ma- vozačka dozvola B kategorije- komunikativnost u radu i organizacijske sposobnosti.

Uz prijavu na natječaj treba priložiti:- životopis s adresom, brojem telefona te opisom dosadašnjeg radnog iskustva- presliku osobne iskaznice i vozačke dozvole- dokaz o stručnoj spremi (svjedodžba, diploma, preslika radne knjižice...)

Pismene prijave podnose se u roku 8 dana od dana objave natječaja na adresu: Stanoing d.o.o, Varaždin, J. Habdelića 4.Nepotpune i nepravovremeno pristigle prijave te prijave koje ne udovoljavaju kriterijima natječaja, neće se razmatrati. Oglašivač zadržava pravo poništenja natječaja.

13. listopada 200942 Zdravlje

Potpis pod sliku

Astma u djece (2)Pojava simptoma bolesti

u bolesnika s genetskom predispozicijom ovisno je o određenim čimbenicima okoliša. Poznato je da se djeca koja su u najranijoj dobi bila izložena nekim alergenima u okolišu u visokim koncentracijama (npr. grinjama iz kućne prašine, alergenima kućnih ljubimaca - mačka, pas), senzibiliziraju na te aler-gene i razvijaju simptome astme, a imaju i učestalije napadaje. Ako je bolesniku najvažniji pokretač simpto-

ma izloženost grinjama iz kućne prašine, potrebno ga je poučiti kako ih smanjiti u svom mikro-okolišu. Napad mogu pokrenuti i infekcije dišnog sustava, dim ciga-reta, tjelesni napor, jaki mirisi, promjene vremena, onečišćenja zraka, jake emocije, neki lijekovi... Izlaganje duhanskom dimu je važan čimbenik rizika za razvoj astme. U prevenciji se ističe i važnost prehrane majčinim mlijekom i po-stupno uvođenje dohrane, posebno ako dijete ima

simptome alergije na neku hranu. U nekih bolesnika se astmatski napad može pokrenuti uslijed alergijske reakcije na neku namirni-cu, iako prilično rijetko. Kod drugih koji su alergični na peludi, može se javiti i alergija na određeno voće i povrće radi tzv. križne reaktivnosti (npr. bolesnici alergični na pelud breze mogu biti alergični i na jabuku, breskvu...). Danas se raspravlja i o preventiv-nom učinku tzv. prebiotika i probiotika, određenih

mikroorganizama koji se dodaju hrani ili se nalaze u određenoj hrani, a koji re-guliraju crijevnu floru (npr. Bioactiv LGG), međutim, za sada nema čvrstih dokaza. Pravodobno dijagnostici-rati bolest važno je zbog pravodobnog uvođenja odgovarajuće terapije, jed-nog od preduvjeta daljnjeg pravilnog razvoja pluća i plućne funkcije. Kasni početak odgovarajuće te-rapije predisponira djecu za razvoj težeg stupnja astme. Bolesnici koji se pravilno

liječe imaju bolju kvali-tetu života u odnosu na neliječene ili loše liječene bolesnike. Astma je kronič-na bolest, prema tome ne može se izliječiti. Iako bo-lesnik može biti godinama bez simptoma bolesti, ne znači da je izliječen. Uvijek postoji mogućnost ponov-ne pojave simptoma, npr. tijekom respiratornog in-fekta ili izloženosti visokim dozama alergena. Danas se astma može dobro kontro-lirati tako da bolesnik može živjeti bez poteškoća.

Savjeti iz ordinacije

Nives TOPOLNJAKdr. med.

specijalist obiteljske medicine

Igraonica puno znači djeci i roditeljima, jer su mališani s teškoćama u razvoju često odbačeni i ne mogu pohađati vrtiće i škole

- Svako dijete je krasno, bez obzira na svoje teškoće u razvoju i posebne potrebe – ističe Marina Kereša, psi-hologinja varaždinske Opće bolnice koja vodi jedinstve-nu igraonicu u Varaždinskoj županiji.

Riječ je o “Kreativnoj igrao-nici za djecu s teškoćama u ra-zvoju”, koju u podrumu “stare kirurgije”, točnije u prostoru pri Centru za neurorazvojne poremećaje Opće bolnice Va-raždin, treću godinu zaredom organizira Udruga savjetova-lišta “Uz tebe sam”.

SocijalizacijaU novoj školskoj godini

je polaze djeca s različitim teškoćama: cerebralnom pa-ralizom, mentalnom retarda-cijom, Downovim, Westovim sindromom, ADHD-om...

Roditelji još uvijek mogu prijaviti svoje dijete u igraoni-cu koja je namijenjena djeci s teškoćama od dvije do deset

godina starosti, a odvija se jednom tjedno po dva sata. Svi zainteresirani mogu se javiti prof. psihologije Marini Kereša, psihoterapeutu na broj mobitela 099/743-3485.

Podrum “stare kirurgije”, gdje se s djecom individual-no radi uz pomoć volontera, jedno je od rijetkih mjesta na kojem se mališani, ali i njihovi roditelji osjećaju sigurno i voljeno.

- Djeci kroz ciljnu igru s didaktičkim pomagalima na-stojimo pomoći da pobolj-šaju svoje sposobnosti, te da pronađu užitak u igri i time poboljšaju motoriku, pažnju, kao i to da se socijaliziraju. Roditeljsku ljubav imaju, ali trebaju je i od okoline koja ih često odbacuje – kaže prof. Marina Kereša.

Odmak za roditeljeNapominje da je roditeljima

strašno važno da netko voli njihovu djecu.

- Roditelji se često teško nose sa stanjem djeteta radi

čega za njih imamo organi-zirani savjetodavni rad. Nije lako biti s bolesnim djete-tom 24 sata dnevno, jer ih stalna briga i 100-postotni angažman iscrpljuju – navodi psihologinja.

Dodatni problem jest to što su djeca odbačena od sredine u kojoj žive: ne mogu

pohađati vrtiće i škole, pa su isključeni iz svih uobičajenih događanja. Igraonica Udruge savjetovališta “Uz tebe sam” radi toga je važna i za rodite-lje, jer dva sata, koliko je nji-hovo dijete sa stručnjacima i volonterima, mogu iskoristiti za osobne potrebe.

Hvala donatorima!No, otvoriti vrata igraonice

početkom ove školske godine voditeljicama Udruge nije bilo nimalo lako, jer svoje aktivno-sti financiraju sami. Udruga, naime, nema stalne izvore

I mi se želimo igrati i veselitiDOZNAJEMO I ove školske godine igraonica za djecu s teškoćama u razvoju Udruge savjetovališta “Uz tebe sam”


U siječnju sljedeće godine Obiteljski centar Varaždin-ske županije organizirat će novi ciklus radionica u sklopu projekta “Prvi put roditelj”, kojim se promi-če uspješno i odgovorno roditeljstvo. Najavljeno je to u ponedjeljak kada je u Gradskoj vijećnici gradona-čelnik Ivan Čehok podijelio priznanja sudionicima koji su radionice Obiteljskog centra pohađali početkom

ove godine. Zanimanje je bilo veliko, o čemu govori podatak da su prvi ciklus radionica pohađala 33 bu-duća roditelja. Projekt su osmislile i vodile stručne djelatnice Centra Kristina Bajsić Županić i Jasenka Barković, a sudjelovali su djelatnici Centra mr. Velimir Dugandžić i Vlatka Prstec, kao i vanjske suradnice dr. Martina Jerbić Cecelja i dr. Martina Kronja. (vms)

U siječnju ponovno“škola za roditelje”

Roditelji mogu prijaviti dijete s teškoćama u razvoju od dvije do deset godina starosti, a javiti se možete na broj mobitela 091/502-72-41

zahvaljujući pomoći volontera, s djecom

s različitim teškoćama radi se individualno

Podrška

Aktivnosti i

programe Udruge

savjetovališta “Uz

tebe sam” možete

podržati uplatom

na žiro-račun

broj 2489004-

1120006540

otvoren kod

VABA-e Varaždin

SINI

šA S

OVI

ć

Sudionicima projekta “Prvi put roditelj” uručena su priznanja

43Zdravlje13. listopada 2009

Akutni infarkt srca je stanje koje nastaje kao

posljedica okluzije, odno-sno začepljenja koronarne krvne žile.

Prekid daljnjeg toka krvi može nastati zbog zače-

pljenja krvne žile ugruškom ili embolusom ili, rjeđe, produženim spazmom - sku-pljanjem krvne žile.

Klinički, infarkt se ma-nifestira kao jaka bol

u sredini grudnog koša, obično sa širenjem u lijevu ruku, ali može se širiti i u vrat, donju vilicu, leđa ili gornji dio trbuha. Bol obično

traje duže od 20 minuta, ne prolazi ili ne prolazi potpuno na primijenjeni nitrat pod jezik. Kod jače boli bolesnik je obično orošen hladnim znojem, uplašen.

Kod takve kliničke slike potrebno je osigurati mir

bolesniku i, ako nije došlo do pada tlaka, dati nitrat pod jezik i pozvati hitnu medi-cinsku pomoć. Vrlo je važno prepoznati kliničku sliku, zatražiti liječničku pomoć na vrijeme jer o tome često ovisi terapija, a i ishod.

Danas razlikujemo nekoli-ko klasifikacija infarkta,

ali radi lakšeg praćenja i početno različitog tretmana najčešće infarkt dijelimo na STEMI i NSTEMI infarkt srca (posebne elektrokardiograf-ske karakteristike).

Kod STEMI infarkta srca potrebno je intervenirati

u krvoj žili, optimalno unu-tar 12 sati, tzv. reperfuzijska terapija.

Takvim pristupom osigura-va se otvaranje krvne žile,

ponovna uspostava krvnog protoka i bitno manje ošte-ćenje srčanog mišića, kao i znatno manja smrtnost zbog akutnog infarkta srca.

Danas se uspješno primje-njuju dva oblika terapije: a) fibrinoliticima - intra-venozna terapija kojom se postupno otapa stvoreni ugrušak nakon koje se pre-poruča učiniti koronarogra-fija - kontrastno snimanje krvnih žila srca, nakon čega se odlučuje o potrebitosti daljnjeg konzervativnog ili operativnog tretmana; b) ukoliko je moguće bolesnika transportirati u centar gdje se provodi primarna koro-narna intervencija, a da se ne gubi više od 90 minuta od primarnog kontakta do

angio sale - tada se preferira taj pristup.

Primarna koronarna in-tervencija znači korona-

rografiju, dilataciju (pro-širenje) sužene krvne žile i potom umetanje umetnice. Ovakav pristup znači kraće liječenje u bolnici, uspješniju rehabilitaciju i manje kom-plikacije u kasnijem tijeku.

Varaždin je jedan od cen-tara koji je sudjelovao u

formiranju mreže PCI i danas naši bolesnici koji zadovolja-vaju kriterije za takvu vrstu liječenja imaju optimalan tretman.

Liječenje akutnog infarkta srca

Dubravko TRŠINSKIdr. med., FESC

spec. internist-kardiolog

Zdravo srce

I mi se želimo igrati i veselitiDOZNAJEMO I ove školske godine igraonica za djecu s teškoćama u razvoju Udruge savjetovališta “Uz tebe sam” AKCIJA “Za osmijeh djeteta u bolnici” i DND Varaždin

Šestogodišnji Marko Aralica i Ivona Beščec s volonterkom Martinom Dugonjić

U bolnici sve manje suza, a sve više dječjeg smijeha


Šestogodišnjaci Marko Ara-lica iz Kučana i Ivona Beščec iz Varaždinbrega prošli su tjedan školske klupe mo-rali zamijeniti s bolničkim krevetima. No, dječak koji je na Pedijatriji varaždinske bolnice morao ostati zbog upale pluće, i djevojčica koja je dobila laringitis, u četvrtak nisu izgledali tužno.

- Pa, super mi je u bolnici. Osim Ivone, imam još jednog prijatelja Marka koji je malo stariji. Igramo igrice i tak’ – ispričao je šestogodišnjak Martini Dugonjić, studentici 5. godine čakovečkog Učitelj-skog fakulteta.

Ona je jedna od volonterki Društva Naša djeca Varaždin koji su baš na Dan neovisno-sti, a u sklopu obilježavanja Dječjeg tjedna, ponovno po-duprli ovogodišnju akciju “Za osmijeh djeteta u bolnici”.

RekorderkaI dok je studentica bila na

Pedijatriji, na Dječjoj kirurgiji sreli smo Draženku Topol-Vu-kmirović, rekorderku kada je

volontiranje u pitanju. - U akciji sudjelujem od

samog početka, a to je sada već deset godina. Lijepo je raditi lijepe stvari, a za djecu je korisno kada nađu nekoga tko im skrene misli od bolesti. Zabavljamo ih i nasmijavamo, a moram reći da su djeca nekada često plakala, dok danas suza gotovo da i nema – rekla je Draženka Topol-Vukmirović.

I ona, drugi volonteri te

Društvo Naša djeca snose za-sluge za to što je varaždinska Pedijatrija lani dobila pre-stižnu titulu “Odjel – prijatelj djece”. - Nadamo se da će i Dječja kirurgija dobiti ovu ti-tulu, jer bi na taj Odjel uskoro trebala doći komisija kako bi provjerila jesu li ispunili svih 12 zahtjeva. Od toga je devet zdravstvenih zahtjeva, dok se tri odnose na pedagoške

principe, među kojima je i taj da s djecom rade osposobljeni i educirani pedagozi i drugi djelatnici – pojasnila je Đur-đica Dropuljić, ravnateljica DND-a.

Volonteri, dođiteOsim igri primjerenih mo-

gućnostima i potrebama ma-lih bolesnika, volonteri DND-a ujedno uređuju dva bolnička odjela. - Pozivamo sve koji mogu da doniraju igračke, crtaći materijal, slikovnice i knjige za bolesne mališane. Javiti se mogu na broj telefo-na 320-588, baš kao i volon-teri, koje pozivamo da nam se pridruže – rekla je Đurđica Dropuljić.

JEDINSTVENO S radom počela i Montessori kreativna učionica

Moto: “Pomozi mi da učinim sam” “Ništa nije u čovjekom

umu što ne prođe kroz nje-gova osjetila” jedna je od poruka s plakata Montesso-ri kreativne učionice koju vodi prof. logoped Jadran-ka Međeral, predsjednica Udruge savjetovališta “Uz tebe sam”.

Ona je jedini Montessori pedagog u Varaždinskoj žu-paniji, a zahvaljujući tome je, kao jednu od aktivnosti Udruge, pokrenula i “Mon-tessori kreativnu učionicu”. Jedina takva učionica u Varaždinskoj županiji na-mijenjena je djeci u dobi od dvije do osam godina, u heterogenim grupama od petero do šestero djece.

Za razliku od drugih slič-nih igraonica i učionica, Montessor i metoda na-glasak ne stavlja na podu-čavanje djeteta, nego se

osigurava poticajna okolina koja povećava djetetovu prirodnu radoznalost i kroz igru mu omogućuje sponta-

no učenje otkrivanjem.- Montessor i metoda

uvažava djetetovu indivi-dualnost i od nje polazi. Kroz slobodu izbora budi se djetetov interes i time se razvija njegova koncen-tracija.

Glavni moto je “Pomozi mi da učinim sam”, a uz pomoć originalnog pribora koji je izrađen isključivo od prirodnih materijala, naj-

češće od drva – pojašnjava prof. Međeral.

Obuhvaća četiri odgojna područja: vježbe praktičnog života, vježbe za potica-nje osjetilnih sposobnosti, vježbe za poticanje govora, vježbe matematike te vjež-be za kozmički odgoj.

- Posebnost metode je i uključivanje djece s teško-ćama u razvojne programe, dok se druga djeca u tom okruženju odmalena uče većem stupnju tolerancije i humanosti te prihvaćaju različitosti – kaže Jadranka Međeral, koja je završila jednogodišnji Montessori dostudij.

Ako ste zainteresirani za učionicu, informacije može-te dobiti kod prof. logopeda Jadranke Međeral, Mon-tessori pedagoga na broj mobitela 091/502-72-41.

Jadranka Međeral i Marina Kereša s Montessori priborom

financiranja i zbog toga ovise o donacijama.

- Zahvaljujemo ravnateljstvu Opće bolnice Varaždin koje nam je omogućilo da koristi-mo prostor pri Centru za ne-urorazvojne poremećaje, kao i svim volonterima, posebice djelatnicima Centra, psiho-logu, logopedu, fizioterape-utima i radnim terapeutima te učenicama Gospodarske škole, njih devet.

Zahvaljujemo i svim dosa-dašnjim donatorima, pose-bice “Dm-drogerie marktu” i Udruzi “RTL pomaže djeci” na jednokratnoj pomoći u iznosu od 29.350 kuna za projekt igraonica, za didaktički pribor i Vojta-Bobat stol.

Posebno zahvaljujemo vo-lonterki Biserki Kupinić, koja se maksimalno angažirala kako bismo dobili navedene donacije – istaknula je pred-sjednica varaždinske Udruge “Uz tebe sam” Jadranka Me-

Draženka Topol-Vukmirović

za titulu “Odjel – prijatelj djece”

natječe se Dječja kirurgija

Volonteri Društva Naša djeca već desetu godinu uljepšavaju djeci dane na Pedijatriji i Dječjoj kirurgiji

đeral, prof. logoped.Inače, Udruga je Gradu Va-

raždinu uputila zamolbu za dodjelu prostora, koji su im nepohodno potrebni.

Ak t ivnost i i programe

Udruge savjetovališta “Uz tebe sam” možete podržati uplatom na žiro-račun broj 2489004-1120006540 otvo-ren kod VABA-e banci Va-raždin.

naglasak nije na podučavanju,

nego na osiguravanju poticajne okoline

13. listopada 200944 Ženski svijet

Dolaskom jeseni i zime ne-minovno dolaze novi tren-dovi i preporuke poznatih frizerskih kuća kao što su MATRIX, LOREAL, SCHWAR-ZKOPF, FRAMEZI, REVLON... Svi brendovi podijelili su zajedno mišljenje, povratak snažnog i naglašenog stila, vraćanje 80-ih.Boje kose su bogate, sjaj-ne, prirodnih i usklađenih tonova (boja zlata, meda, čokolade, marelice...)Plavušama se za ovu jesen i zimu preporučuju tople nijanse kako bi uskladile ten lica i boju kose.

Brinetama se preporučuju bogati i raskošni tonovi koji odgovaraju jesenjem periodu. Crvene kose i ove sezone ostaju pri nježnoj paleti crvenih tonova. Ova jesen donosi spoj hladnih tonova s toplim nijansama, neprimjetni kontrasti svije-tlog i tamnog. Cilj stvaranja oblika frizure temelji se na vrlo snažnom izgledu, što jači i veći volumen kose. Uporabom uvojaka, tapi-ranjem i podizanjem kose postiže se maksimalan i senzualan izgled, trend 80-ih godina se nastavlja...

Novi trendovi za jesen i zimuFrizerski

salon

Kristina Butekmajstor frizer

Salon za ljepotu kose “Tina” Štefanec 099/195-6750

MODA Za jesensko vrijeme idealan je odjevni predmet koji su počeli nositi vojnici

Neka baloner živi vječnoVARAŽDIN - Nema boljeg

odjevnog predmeta za pre-vrtljivo jesensko vrijeme od balonera. Bilo zavodljiv, bilo praktičan, bilo poslovan, ba-loner će se dobro uklopiti u bilo koju odjevnu kombina-ciju. Baloner je jedan od onih

svevremenskih predmeta koji nikad ne izlaze iz mode i koji bi uz malu crnu haljinu svaka žena trebala imati. Iako se od svojeg “izuma” u 19. stoljeću mnogo puta mijenjao, ipak je ostao besmrtan. Otac balone-ra je Thomas Burberry koji je 1879. godine patentirao vo-donepropusnu tkaninu koju je

nazvao “gabarden”. Od gusto tkanog i vodootpornog gabar-dena napravio je prvi baloner za čija se dobra svojstva brzo pročulo pa su tako prvi naru-čitelji balonera bili britanski vojnici. Kada su se vojnici vratili iz rata nastavili su nositi baloner i u svakodnevnom životu pa je tako baloner prvi

muški odjevni predmet koji su počele nositi i žene. Kla-sični baloner prepoznat ćete po dvorednom kopčanju od deset gumbi s prepoznatljivim trakicama na zapešću i rame-nu. Danas ga možete nositi u svim varijantama i bojama, a kakav god da izaberete, izgle-dat ćete moderno.

Piše: HELLENA [email protected]

Zavodljiva kombinacija odična za večernji izlazak

Visoka moda Crveno je uvijek “in” Poslovna strogoća I tigar za baloner

I Charlize Theron voli baloner

Iako masažom lica, vrata i de-koltea ne možemo ukloniti već

postojeće bore, možemo pomoći u njihovoj prevenciji. Masažom potičemo cirkulaciju krvi, a samim time i pojačavamo ishranu kože, činimo lice glađim, elastičnijim, zdravim i svježim. Osim što masažu lica možete isprobati u kozmetič-kim salonima u sklopu tretmana lica ili zasebno, evo nekoliko uputa za vrlo kvalitetnu masažu ispred ogledala. Svako jutro priuštite sebi užitak ove blagodati. Nakon što mlijekom temeljito očistite lice, vrat i dekolte, na vrhove prstiju nanesite ulje ili kremu za masažu oboga-

ćenu vitaminima. Laganim pokretima razmažite ulje po cijeloj površini koju ćete masirati. Nakon glađenja cijelog lica kružnim pokretima završite laganim pritiskom kažiprsta na sljepooč-nici. Skvrčenih prstiju uz pokrete gore–dolje lagano valjajte obraze. Preko obraza se spustite ispod brade do vrata također istim pokretima. Dekolte obradite pokretima glađenja s lijeve na desnu stranu. Palcem i kažiprstom štipajte kožu duž čeljusti kako biste spriječili nastajanje podbratka. Vratom kružimo laga-nim pokretima gore-dolje punim dlanom. Rub usana primite s kažiprstom i srednjakom dok ćete drugom rukom s ta dva prsta gladiti ispod i iznad usana u suprotnom smjeru. Naročito pažnju posvetite tome da dobro kružnim pokretima zagladite područje oko očiju jer nam se tu najčešće javljaju prve bore zbog kojih smo često nezadovoljni.

Masaža licaKozmetički

savjeti

Željka SLATKIMajstorica kozmetičarka

Kozmetički salon FaceKukuljevićeva 28, Varaždin

tel. 201392

VARAŽDIN - U varaždinskom fitness clubu “Sportlife”, Za-grebačka 85 a, organiziraju vježbe za trudnice - “Prenatal fitness” pod stručnim vod-stvom licenciranog voditelja vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice Martine Šebijan. Tamo će vas usmjeriti na ak-tivnosti te određena pravila i preporuke kojih se dobro pri-državati, kako bi se spriječile i izbjegle određene poteško-će. Naime, ukoliko ste i prije trudnoće bili fizički aktivni, poželjno je pod uvjetom da

je trudnoća zdrava i dalje nastaviti s istom vrstom ak-tivnosti, ali u prilagođenom, ciljanom i stručno vođenom vježbanju. Program uključuje lagane aerobne vježbe, pi-lates, jogu, Kegelove vježbe koje pomažu jačanju mišića dna zdjelice i prevenciji inkontinencije. Vježba se u grupi od maksimalno 10 žena i to utorkom i četvrtkom u 18 h. Probni trening besplatan. Možete i nazvati na broj 042/241-600. Dođite, isplatit će vam se.

Počele vježbe za trudniceVježbanje je važno i korisno u zdravoj trudnoći

Ukoliko ste rastreseni, ne osjećate unu-tarnji mir i svakim ste danom sve više umorni, posjetite predavanja Marlise Karlin, koja govori o Jednostavnosti mira postignutoj pomoću meditacije. Marlise Karlin će posjetiti i Hrvatsku od 15. do 17. listopada. Održat će seminar i predavanje u Zagrebu, na adresi Trg Stjepana Radića 3 (iza dvorane Vatrosla-va Lisinskog). Predavanje će se održa-ti u četvrtak u 18:30 h, a cijena predavanja je 50 kn. Seminar će se održati u subotu od 9,30 do 17 sati. Cijena seminara je 350 kn. Prijaviti se možete na mail [email protected] te na telefon 040 363 300.

Spoznajte Jednostavnost mira

Marlise Karlin

45Ženski svijet13. listopada 2009

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Diplomirana medicinska sestra Nevenka Ivek

Živjeti znači padati i iznova se dizati

VARAŽDIN - Nevenka Ivek već je 14 godina glavna me-dicinska sestra varaždinske Opće bolnice. No, da bi došla do tog statusa, Nevenka se mnogo odricala i trudila.

Trud i odricanjeTako je nakon završene

srednje Medicinske škole, uz rad završila i Višu medicin-sku školu u trajanju od dvije godine.

Nakon toga završila je i razlikovnu treću godinu na studiju sestrinstva, a potom i međunarodni studij “Mana-gement in Health” u trajanju od godinu dana pr i Školi narodnog zdravlja i Medicin-skom fakultetu u Zagrebu. Ne-venka se stalno stručno usa-vršavala pa je tako završila i specijalistički diplomski studij

“Menadžment u sestrinstvu” na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu gdje je i diplo-mirala 2007. godine među prvih deset diplomantica tog studija i to u prvoj generaciji medicinskih sestara s visokim obrazovanjem.

Već deset godina 44-godiš-nja Nevenka predaje zdrav-stvenu njegu u Srednjoj me-dicinskoj školi u Maruševcu, od ove godine i na studiju sestr instva Veleučilišta u Varaždinu, a u tijeku je iz-bor u nastavno zvanje na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. No, zanimljivo je to da se Nevenka nakon za-vršene srednje škole morala zaposliti u tadašnjem “Drvu” kao radnica jer posla u struci nije bilo godinu dana. Tada se prvo zapošljava u Domu umirovljenika, a početkom devedesetih kao viša medi-cinska sestra na Odjelu inter-ne varaždinske bolnice.

U privatnom životu već je 14 godina samohrana majka, no njene kćeri najveći su joj ponos i uspjeh. 26-godišnja Andreja danas je učiteljica, a 20-godišnja Aleksandra stu-dentica stomatologije. U “Ma-lim, ženskim razgovorima” upoznajte Nevenku Ivek.

Kada biste se morali karak-terno opisati nekome tko vas ne poznaje, rekli biste da ste osoba koja je...

Dobronamjerna, iskrena i samozatajna.

Živjeti znači…Padati i dizati se.

Kojom pjesmom biste naj-bolje opisali svoj život?

Iskreno, bojim se da nema pjesme koja bi mogla opisati moj život. Pojedini stiho-vi – da. Fragmente iz mog života.

Moj životni moto je...Što te ne ubije, to te ojača

i ako ne možeš pomoći, ne odmaži.

Osobine koje cijenite kod drugih su...

Iskrenost i marljivost.U životu sam se uvijek

trudila biti...Taktična, ljubazna i susret-

ljiva.Velika mi je želja...Proputovati sv ijet, prva

želja mi je SAD i nadam se da će se ostvariti. Jednog dana. Sviđa mi se tempo kojim žive, raznolikost kultura i naroda,

gužva i vreva. Onda Australi-ja. I tako redom. Igram lotto, ali samo onda kad se očekuje veliki dobitak. Za sada bezu-spješno.

Najpozitivnija svjetska ličnost...

Trenutno Hillary Rodham Clinton, jer je žena, majka, velikodušna supruga, po-litičarka. Puno toga što ja nikad neću biti. Po vlastitom izboru.

Najdraža knjiga...Teško za izdvojiti, čitam sve,

od beletristike preko ruskih klasika do stručne literature, ovisno o raspoloženju i vre-menu kojim raspolažem.

Izlazite na romantičnu ve-čeru. Što biste odjenuli?

Haljinu i cipele s visokom petom. Što viša peta, to bo-lje.

Najromantičniji trenutak u životu?

Iskreno se nadam da će se tek dogoditi. Do sada je bilo puno više ružnog i teškog nego lijepog i romantičnog. Na tom području.

Koje osobine kod ljudi ne volite?

Licemjerje i sklonost ogo-varanju. Onom začinjenom, zlonamjernom.

Da bi čovjek uspio u poslu, mora...

Puno raditi, stalno se edu-cirati, malo tražiti, mnogo davati i znati odšutjeti. Ali mislim da to vrijedi samo za žene.

Kad navečer umorni dođe-te kući, najdraže vam je...

Sjesti pred neupaljeni te-levizor, gledati u prazno i pokušati sabrati misli.


Glavna medicinska sestra Opće bolnice Varaždin Nevenka Ivek za sebe kaže da je dobronamjerna, iskrena i samozatajna, a ne voli licemjernost i ogovaranje

Nevenka je iznimno ponosna na svoje dvije kćeri, 26-godišnju Andreju te 20-godišnju Aleksandru

za izlazak na romantičnu večeru

obukla bih haljinu i cipele sa što višom petom, kaže Nevenka

S kojom osobom iz javnog života biste volje-li otići na večeru...Tom Cruise? Richard Gere? Teško se odlučiti.Uvijek sam se divila...Ženama koje točno znaju što žele od života i kako to dobiti.Idealna destinacija za odmor... Pag. I Bol na Braču. Na tome hvala mojim dragim prijateljicama, Bojani i Maji.

Abecednim redom.Muškarci kod žena najviše “padaju”…Na izgled, na žalost. I na mladost. Što su sta-riji, to više.A žene kod muškaraca…Na šarm. Kad žene dođu u određene godine. Prije toga isto valjda na izgled.Što najčešće savjetujete svojoj djeci, kćerima Andreji i Aleksandri? Poštenje i rad se uvijek na kraju isplate.

Poštenje i rad na kraju se uvijek isplate

Rosacea ili kako su je nekad zvali - „akne

odraslih“ - kronična je bolest, najčešće kože cen-tralnog dijela lica. Moguće pojavljivanje je u dobi između 40. i 50. godine, pa i kasnije; kod osoba oba spola. Može započeti kao sklonost k naglom i brzom crvenjenju kože, koja se kasnije razvija u trajno crvenilo centralnog dijela lica - nosa, obraza, čela i brade. U rijetkim slučajevima bolest može zahvatiti i kožu ušiju, prsa i gornjeg dijela leđa.

Početni simptomi (cr-venilo i pokoji prištić)

mogu proći i „sami od sebe“, no kada promjene perzistiraju potrebno je potražiti savjet dermato-loga.

Tada su najčešće na koži centralnog dijela lica vidljivi crvenkasti prištići, od kojih su poneki

prekriveni i gnojnom „kapicom“, te izrazito, neprolazno crvenilo kože uzrokovano brojnim, sitnim kapilarama. U izrazito uznapredovalim slučajevima rosaceje, dolazi i do razvoja tzv. ri-nofime (gomoljastog izgleda nosa) uslijed bujanja vezivnog i lojničnog tkiva tog područja. Rinofima se češće pojavljuje kod muškaraca.

U oko 50% pacijenata sa rosaceom, upalom su zahvaćene i oči (konjunktivitis), što često

zahtijeva i specifično liječenje. Uzroci rosaceje nisu u potpunosti razjašnjeni. Vjeruje se da postoji prirođena osjetljivost kože i krvnih žila lica, na koje dodatno, negativno utječu i jaki začini, alko-holna pića, vjerojatno i hormoni (osobito tijekom menopauze), bolesti probavnog trakta, izloženost toplini i sunčevu svjetlu... Često se takvi pacijenti, potpuno neopravdano, proglašavaju ovisnicima o alkoholu. Terapija rosaceje je vrlo zahtjevna i dugotrajna i mora se prilagoditi svakom pacijen-tu ponaosob. Uključuje specifičnu njegu, lokalne i sistemske antibiotike, u rijetkim slučajevima analoge vitamina A. Uklanjanje upalnih i žilnih promjena kože moguće je uz pomoć IPL uređaja.

No, za sve pacijente vrijedi da moraju izbjega-vati iritirajuću kozmetiku, izloženost vrućini,

ljutoj i začinjenoj hrani, alkoholu... Vrlo je važna i odgovarajuća zaštita na suncu.

Rosacea- kronična bolestDermatolog

Sanja PETEK-MODRIĆdr. med.specijalist

dermatovenerologKralja P. Krešimira IV. 41 a,

Varaždin 042/302-080

13. listopada 200946 Savjetnik

Autoškola

Još je jedan problem vezan uz raskrižja s kružnim tokom

prometa, a to je pokazivač smjera. Treba li i kada davati pokazivač smjera kod takvih raskrižja? Zakon o sigurnosti prometa na cestama u svom 44. članku jasno kaže da je vozač dužan prije obavljanja neke radnje vozilom u prometu jasno i pravodobno upozoriti o svojoj namjeri druge sudio-nike prometa. Uzmemo li da je ulazak u kružni tok radnja skre-tanja, a je, situacija bi, bar po zakonu, bila jasna. Međutim, praksa ukazuje na probleme. Vozači koji daju pokazivač smjera za ulazak u kružni tok u većini slučajeva ga, zbog zauzetosti radom s upravljačem, ne ugase na vrijeme. Time, umjesto da jasno upozore druge sudionike prometa o svojoj namjeri, ustvari ih do-vode u zabludu jer izgleda kao da na prvom izlazu napuštaju kružni tok. S druge strane, pokazivač smjera za izlazak iz kružnog toka jedna je od naj-važnijih stvari koja jamči, u prvom redu sigurnost, a onda i veliku protočnost prometa kroz takva raskrižja. Međutim, vozači često, opet zbog nešto zahtjevnijeg rada s kolom upravljača u takvim ra-skrižjima, izbjegavaju uključivati pokazivač smje-ra za izlazak što opet ostale sudionike prometa dovodi u zabludu. Dakle, kad ulazite u kružni tok nemojte davati pokazivač smjera ukoliko ne napuštate raskrižje odmah na prvom izlazu. S ob-zirom da u kružni tok ne smijete skrenuti ulijevo svima je u potpunosti jasno kuda idete. Međutim, upalite pokazivač smjera pravovremeno.

Kružni tok i “žmigavac”

Neki dan došla mi je u ambulantu gospođa s

bolesnim mačićem uz ko-mentar da ne zna što mu je te kako je prije par dana za njegovog brata, koji je u međuvremenu uginuo, po-mislila da je samo umoran od igre.

Radilo se o jednoj od najtežih bolesti mačaka

panle-

ukopeniji, koja je bez obzi-ra na sav vaš trud i znanje u liječenju – smrtonosna.

Mačić je bio potpuno bezvoljan i dehidri-

ran, a kako i neće uz tem-peraturu 41,7 °C! Pitao sam gospođu zašto mačiće nije cijepila protiv zaraznih bolesti, a ona mi je rekla da joj je susjeda rekla da su još

premali i da ih treba prvi put cijepiti u dobi od pet mjeseci (!?).

Mačići se cijepe već u dobi od 2 mjeseca i

ponovno za mjesec dana te naknadno jedanput go-dišnje! Osnovna vakcina koja se koristi prevencija je bolesti panleukopenije i za-raznog rinotraheitisa, što

su zapravo i najčešće viru-sne infekcije koje se pojav-ljuju u našem okruženju. A što je panle-ukopenija?

To j e v i -s o k o i n -

f e k t i v n a , p e r a ku tn a do akutna bolest, što znači da se i z u z e t n o b r z o š i r i m e đ u p o -pu lac i j om mačaka, a u mačića se manifestira u kratkom roku nakon i n f e kc i j e . Z a m i j e t i t ćemo gro-znicu zbog visoke tem-

perature, izrazito poreme-ćeno opće stanje bez ape-tita, povraćanje, proljev te zakazivanje cirkulacije.

Pretragom krvi ustvrdit ćemo izraziti pad broja

leukocita. Mačići se često inficiraju već kao plodovi u maternici i tada mogu nastati i oštećenja mozga s tzv. cerebralnom atak-sijom.

No, najčešće se infici-raju od drugih odraslih

mačaka koje šire infekt ili posredno u dodiru sa zara-ženim predmetima. Dakle, ukoliko želite zdrave ma-čiće, cijepite ih zaštitno na vr ijeme, a za upute nemojte pitati susjedu, već specijalista!

Panleukopenija mačaka i cijepljenje

Davorin LUKMANDr. sc. dr. vet. medicine

Specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka

(Ambulanta, Trnovečka 6, VaraždinHitni slučajevi 0-24 na 098/267-458

www.dr-lukman.hr)

Veterinarskaklinika

Boris PetrovečKi, ing. prometa

Stručni voditelj i predavačAutoškola PetrovečKi

www.petrovecki.hr tel: 042/233-244

Ljekovito biljeAromaterapija

Kamilica je odličan prirodni analgetik često korišten i

odavno poznat u narodnoj me-dicini. Osušene cvijetne glavice od davnina se koriste za pripre-mu čaja, a sve je veća upotreba i eteričnog ulja kamilice koje svojim blagotvornim učincima djeluje na organizam. Razliku-jemo više vrsta kamilica, a naj-češće se primjenjuju njemačka i rimska. Eterično ulje njemačke kamilice spada u skupinu „se-dam veličanstvenih“, plavu boju daje mu spoj kamazulen, koji gotovo i ne postoji u biljci već se stvara tijekom destilacije. Prvenstveno protuupalnim djelovanjem umiruje i opušta organizam, pomaže kod fizičke i emotivne iscrpljenosti te uma-njuje glavobolju, zubobolju, menstrualne grčeve, želučane probleme, a u kombinaciji s eteričnim uljem lavande odličan je prirodni recept za bolji, lakši i mirniji san i kao prva pomoć kod upala, gr-čeva, olakšavanja bolova i snižavanja temperature, posebice kod male djece. Nerijetko se koristi i kao pomoć pri raznim kožnim oboljenjima, zbog dobro poznatog umirujućeg djelovanja na iritiranu kožu preporučuje se za čišćenje lica, tretiranje akni, osipa, čireva, opekotina te uravnotežuje sebum (loj koji luče žlijezde lojnice) lica, prikladno je za sve tipove kože. Eterično ulje njemačke kamilice dra-gocjeno je i skuplje eterično ulje, koristi se u nižim koncentracijama od mnogih drugih eteričnih ulja (1-2%), jer je dokazano da u tim količinama daje najbolje rezultate.

Cedar - liječi sinuse i dišne puteveEterično ulje kamiliceCedar (Cedus atlantica)

je do 40 cm visoko, mirisno, dugovječno crno-gorično drvo iz porodice borovki. Snažne grane cedra horizontalno se pru-žaju oblikujući raskošnu krošnju. Igličasti listići su srebrnozelene boje dugi do 2,3 cm. Češeri su svi-jetlosmeđe boje, cilindrič-nog oblika sa zaobljenim krajevima, dugi 5 do 7 cm i široki 4 cm. Cedrovi pripadaju četinarima iz toplih krajeva, a poznati je ciparski, libanonski i himalajski cedar. Cedar je stablo s dugom prošlošću i poznato kao s najstarijim mirisom u povijesti čovje-čanstva. Ono što simbolizira lava u životinjskom svijetu to predstavlja cedar u svijetu dr-veća. U aromaterapiji spada u red vrlo značajne biljke jer eterična ulja imaju vrlo širo-ku primjenu. Atlanski i bijeli cedar su najzastupljeniji dok crveni cedar ima posebna fi-ziološka djelovanja. Eterična ulja dobivaju se destilacijom vodene pare iz drva, strugoti-nom i piljevinom. U primjeni se miješa s ružinim drvom, jasminom, tamjanom, ka-duljom i ružmarinom. Ulja

cedra olakšavaju tegobe dišnog sustava, ublažavaju kašalj, prehladu, gripu, a pospješuju iskašljavanje slu-zi. Uz to odlično ublažavaju tegobe bronhija i sinusa. An-tiseptičko djelovanje cedra zaslužno je za ublažavanje urinarnih tegoba kao i pro-blema prostate. U mješavini s drugim eteričnim uljima uspješno se primjenjuje i za olakšanje reumatskih bolo-va. Njime se liječe i gljivična oboljenja (atletsko stopalo), a često se koristi kao seda-tivno i afrodizijačko sredstvo. Miris eteričnog ulja cedra smanjuje živčanu napetost, ublažava stres, poboljšava

koncentraciju i cir-kulaciju, pojačava osjećaj sigurnosti i povjerenja, poboljša-va raspoloženje kod emotivno preosjetlji-vih ljudi. Primjenjuje se i kod meditacije. Ulja njeguju kosu i pomažu kod masne i suhe kože. Cedrom se liječi prhut i sebo-reja. Koristi se kod otklanjanja celulita, a ima i široku pri-mjenu kod proizvod-nje losiona, tonika,

mlijeka, krema te šampona i gelova za pranje kose i tijela. Osim upotrebe u kozmetici i aromaterapiji, koristi se i kod izrada pripravaka za kućne ljubimce. Ulje cedra potiče cirkulaciju i dragocjena je pomoć kod raznih kožnih bolesti kod pasa. Koristi se i za njegu kože i dlake, a često se susreće kao odličan dezodorans za osvježenje prostora. Cedar kod njege kože: za ulje je potrebno 15 kapi cedra, 10 kapi ružinog ulja i 50 ml biljnog ulja. To izmiješati i koristiti za njegu normalne kože.

Cedar kod njege kose: za izradu tonika koristi

se 4 kapi limuna, 2 kapi bergamota, 2 kapi cedra, 2 kapi bora. Staviti uz to 20 ml 50%-tnog alkohola. Dobije se kvalitetan tonik za masnu kosu. Cedar za masažu: liječi se reuma i artritis. Koristi se: 2 kapi cedra, 2 kapi mažu-rana, jedna kap valerijane, 3 kapi smilja i izmiješa se u 60 miligrama biljnog ulja, u 10 miligrama kantarionovog ulja, u 25 miligrama lanenog ulja te 25 miligrama seza-movog ulja. Tako se dobije kvalitetna mješavina ulja za masažu.

ivica DoLeNeCnovinarUdruga

“Zraka sunca”www.zraka-sunca.net

042/561-179

Marija NeKićAromamaser091 92 99 329

Aromamedia d.o.o.Salon za masažu

Dom zdravlja Ludbregvinogradska 1, Ludbreg

47Mali oglasi13. listopada 2009

KUĆE

KUĆA sa bazenom, 280 m², novogradnja, odmah useljiva, 1 330 m² okućnice, 175.000 €. Mob.099/4088-832 ozn.4427

KUĆU, centralno, kruta goriva, velika okućnica, gospodarske zgrade, vrt, oranica, šumica, 10 km od Varaždina, pro-dajem. Mob.091/6363-675 ozn.4550

NOVIJA kuća (luksuz) u Va-raždinu, v. Kolandera 8, sa 2 peterosobna stana, etažirano: prizemlje 184 m², potkrovlje 124 m², namješteno, dvori-šte. Uzimam stan u gradu. Mob.098/846-691 ozn.4566

KUĆA katnica s okućnicom, garažom, vrtom i novijim gos-podarskim objektima, 2 ulaza, useljiva, Svibovec Podravski. Tel.717-249, 370-340 iza 17.00 h ozn.4573

PRODAJEM/iznajmljujem po-slovni prostor sa halom (400 m²), pogodno za trgovinu, servis, proizvodnju, povoljno. Mob.098/268-919 ozn.4583

VIKEND kuću i vinograd na Vinici – Barbara, prodajem. Mob.091/5313-633 ozn.45b

STARA kuća s okućnicom u Varaždinu, pogodno za novo-gradnju. Mob.091/789-1569 ozn.598e

KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo. Mob.091/789-1569 ozn.598e

KUĆA u Trnovcu Bartoloveč-kom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.599e

NOVIJU kuću u Trnovcu, pri-zemnica - moguće razne kom-binacije, useljiva, prodajem.Mob. 098/379-987 ozn.606e

KUĆU s okućnicom u Zbelavi po povoljnoj cijeni prodajem. Mob.098/443-167 ozn.609e

KUĆICU na Dravi, 10 x 6 m², zi-dana i uređena, 60.000,00 kn, prodajem. Mob.098/749-054 ozn.4569

LOVREČAN kod Radovana – hitno i vrlo povoljno! Ispod stvarne vrijednosti! Termoizo-lirana vikendica sa ustaklenom zimskom terasom površine 30 m² sa zemljištem 1 500 m². Mob.091/894-3337 ozn.4616

KUĆE: Jurkovićeva 54.000 € i 106.000 €, O. Price 98.000 € i 130.000 €, Đ. Sudete 110.000 €, Zagrebačka 110.000 €, M. Trnine …. Venek - nekretni-ne, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c

KUĆE: Banjščina 26.000 €, Petrijanec 35.000 € i 36.000 €, Halić 43.000 €, Šemovec 45.000 €... Venek - nekretni-ne, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c

SARA NEKRETNINE: Novi Ma-rof-blizina vrtića, kuća 150 m², useljiva i namještena, 75.000 € www.sara-nekretni-ne.com 098/837-681, 612-916 ozn.20c

PRODAJEMO kuću prizemnicu u Halerovoj ,kuću katnicu u

Pakračkoj, kuću katnicu u N. Marofu i Gredi. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c

PRODAJEMO kuće: Varaždin-katnica sa svim priključcima, garažom te manjom okućni-com 105.000,00 €, prizemnica s manjom okućnicom 90.000,00 €,katnica u G.Kućanu, ure-đena obiteljska kuća na Va-raždin Bregu, prizemnica s većom okućnicom 13 km od Novog Marofa. MN NEKRET-NINE ,tel/fax:040/391-373 ,mob:098/426-917 www.mn-nekretnine.com, ozn.10c

KUĆA u Klenovniku,svi pri-ključci, papiri uredni, povoljno, kontakt broj: 098/1944-690 ozn.608e

KUĆE OKOLICA! Kuća novoure-đena (pvc, krovište, laminati) 60 m² u Križancu, kuća u Go-jancu 70 m², kuća u Turčin u od 90 m², Varaždinske Toplice 70 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

KUĆE VARAŽDIN! Kuća 150 m² u Kozarčevoj, kuća Li-vadsko naselje 140 m² ,kuća u Kumičićevoj 80 m², kuća 150 m² u Župančićevoj, kuća 200 m² Vidovečka, kuća 120 m²,Lepoglavska, 130 m² u Dobriše Cesarića! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

NAJNOVIJA ponuda prodaja poslovni prostori! Poslovno stambena zgrada od 500 m² u Jalkovcu sa 1000 m² zemljišta, kuća 180 m² i radiona 200 m² na parceli od 3000 m² u po-duzetničkoj zoni u Jalkovcu, poslovni prostor 60 m² - u novoj zgradi u Supilovoj, 35 m²- u Čakovcu - centar ( već ugovoren siguran najam za 5 godina). Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

STANOVI

STANOVI – višeobiteljska kuća, Varaždin, Bosanska 1 i Slave Raškaj 12. Dvosobni 78 m², trosobni 90 m², četverosobni 112 m² i peterosobni 123 m². Klasična gradnja, klima, gara-ža, useljivo. Tel.042/351-777; 098/379-660 ozn.61c

PRODAJEMO stanove no-v o g ra d n j a : 1 , 5 s o b n i , 2-sobne 60-62 m²,4-sobni. Starogradnja: 2-sobni, kom-pletno adaptirani s klimom, I kat, 3-sobni 5 kat (lift). MN NEKRETNINE O.Price 34,Ča-kovec, GSM: 098/426-917 tel/fax: 040/391-373 ozn.10c

PRODAJEM namješten jedno-sobni stan od 40 m² sa gara-žom u Ul. Ruđera Boškovića, 3 kat. Mob. 091/934-72 62, 091/920-1815 ozn.603e

MEN-ARS NEKRETNINE: no-vogradnja – Grabanice, 1.190 €/m²; Dravska – garsonjera, 1.230 €/m²; Banfica , 65 m², 60.000 €. www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c

ZAGREB – dvosobni stan, od-mah useljiv, blizina tramvaja, prodajem. Mob.099/2391-656 ozn.34b

DVOSOBNI stan 63,55 m² i gara-žu 16 m² na Banfici, Preloška 1, prodajem. Mob.091/250-3511 ozn.4543

JEDNOSOBNI stan, 40 m², Trakoščanska 9b, prodajem. Tel.230-667 ozn.4548

STANOVI, vila „Antonija“ Ul. Franje Račkog u Varaždi-nu, 80 m², klasična gradnja, moguće rezervno grijanje, useljivo. Najjeftinije u gradu. Tel.330-868 MDV-CENTAR. ozn.63c

DVOSOBNI stan na otoku Pašmanu, mjesto Dobropo-ljana, vel. 45 m² , sa terasom, prizemno + 100 m² uređenog dvorišta + vlastiti parking natkriti, do mora 2. minute, prodajem. Pod račun uzimam manji stan u Varaždinu. Inf. na mob.098/482-001 ozn.103c

GARAŽU na Banfici prodajem ili mijenjam za vikend kuću. Mob.091/9277-566 ozn.39b

DVOSOBNI stan u centru grada, povr. 57 m², na I katu te garaža u dvorištu. Mob.098/493-731 ozn.116c

DVOSOBNI stan povr. 64 m², na V katu (Koprivnička ul., Varaždin). Mob.098/435-119 ozn.116c

POVOLJNO! Dvosobni stan 61,7 m², Trakoščanska ul., IV kat, prazan, klima, vla-sn i š tvo 1/1 , o tkupl jen . Mob.098/439-038 ozn.4596

DVOSOBAN stan u Varaž-dinu od 49 m², prodajem. Tel.042/231-377, 091/1500-865 ozn.4600

SARA NEKRETNINE: Breznica, dvosobni stan 54 m², odmah useljiv, 30.000 €, www.sara-nekretnine.com 098/837-681 ozn.20c

SARA NEKRETNINE: Varaždin, trosobni stan 59,4 m², Za-grebačka ulica iza Raiffeisen banke, 66.000 €, www.sara-nekretnine.com, 098/837-681 ozn.20c

2-SOBNI stan od 54 m² u strogom centru Varaždina; 1-sobni, 35 m², Tina Ujevića; 2-sobni 50 m², renoviran u strogom centru Čakovca, pro-dajemo. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c

3-SOBNI stan, 109 m² i 2-sobni od 72 m² s podzemnim gara-žama, novogradnja, Filićeva te stanove od 39-39 m², no-vogradnja, prodajemo. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c

POVOLJNO prodajemo 3-sob-ni stan od 56 m²sa garažom, novogradnja; 3-sobni od 67 m² i 72 m² te 2-sobni od 45 m², novogradnja u urba-noj vili. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c

JEDNOSOBNI: Meštrovićeva 26 i 38 m², Režekova 30 i 35 m², Zagrebačka 33 m², Dravska 34 m²... Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

JEDNOSOBNI: T. Ujevića 35 m², Supilova 40 m², Trakoščanska 40 m², Preloška 45 m²... Ve-

nek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

DVOSOBNI : Supilova 43 m² - 50.000 € i 47 m², Režekova 49 m², B. Radića 50 i 54 m², Zagrebačka 49, 63 i 65 m². Ve-nek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

DVOSOBNI : Vrazova 55 m² , V. Novaka 59 m², T. Brezovačkog 59 m², Starčevićeva 59 m². Ve-nek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

TROSOBNI : M. Krleže 56 m², Trakoščanska 64 m², Kozarčeva 65 m², Supilova 65 m², Zagre-bačka 77 m², Milkovićeva 80 i 86 m², Režekova 80 m² + tavan 30 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

4 i 5-SOBNI: Koprivnička 82 m²(etažno), Supilova 92 m², Jalkovečka 145 m², V. Cara Emi-na 100 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

JALKOVEČKA Grabanice: jed-nosobni 37,80 m², dvosobni 38 i 52 m² svaki po 1.190 €/m², trosobni 56 m², 80 m² 88.000 €. Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335

ozn.72c

NEPONOVLJIVO: Z. i Fran-kopana 53 m², 850 €/m², I kat; M. Krleže 66 m², I kat, 850 €/m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

SVAKI po 1.000 €/m²: R. Boš-kovića 49 i 60 m², T. Ujevića 53 m², Koprivnička 60 m², Tra-koščanska 63 m²,Vukovarska 65 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

UREĐENI dvosobni stan, Trakošćanska ul. prizemlje, pogodan za stanovanje ili poslovni prostor, odvj. ured … prodajem. Mob. 098/916-2767 ozn.172a

NAJPOVOLJNIJA novogradnja! Grabanice - 29 m²- garsonjera, 38 m² i 52 m² - dvosobni, 56 i 76 m²- trosobni, 110 m²- pete-rosobni! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

ODLIČNE ponude! Dvosobni novouređeni stan 53 m² u T. Ujevića i dvosobni 46 m² u Zagrebačkoj novogradnja, Masarykova 68 m², Milkoviće-va 81 m²- kraj Elektre! Lucerna

nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

ISPOD CIJENE ! Novi trosobni stan, 76 m²u Vukovićevoj i dvosobni 45 m² u Vrazovoj, dvosobni u Z. Frankopana 45 m², dvosobni 54 m² u Trako-šćanskoj! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

JEDNOSOBNI stanovi! Kozar-čeva 38 m²-uređen, Meštrovi-ćeva 37 m²- I kat, R. Hercega 31 m², Jalkovečka - 29 m², Preloška 35 m²- s pripadajućim parkirnim mjestom! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

ZEMLJIŠTAGRAĐEVINSKO zemljište u Črncu; prekrasnu parcelu od 4000 m² u Seketinu, te građe-vinsko zemljište sa projektom i započetom gradnjom u Jalkov-cu, prodajemo. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c

PRODAJEMO oranicu u in-dustr ijskoj zoni u Optuj-skoj ulici u Varaždinu iza Tifona. MN NEKRETNINE, Čakovec, tel/fax 040/391-373, mob:098/426-917, www.mn-nekretnine.com ozn.10c

DVOSOBNI stan, Graba-nice – Jalkovečka, novo-gradnja, useljivo, 39 m², pogled na jug, II kat, pro-dajem. Mob.098/446-640 ozn.92c

13. listopada 200948 Mali oglasi

GRAĐEVINSKO zemljište u Va-raždinu ukupne površine 2500 m²,vrlo povoljno, kontakt broj: 095/905-6299 ozn.608e

GRADILIŠTA super lokacije! Gradilište u Livadskom nase-lju 750 m², u Mažuranićevoj 510 m², Gotovčeva 507 m², Trenkova 450 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

GRAĐEVINSKO zemljište, Sra-činec, 1 400 m² i 900 m², cijena 20 €/m², prodajem. Mob,098/761-945 ozn.4544

ORANICA uz cestu Varaž-din – N. Ves (kod barutane). Mob.099/5100-195 ozn.4563

VINOGRAD plantažni kod Novakovca jeftino proda-jem. Upitat na 098/810-437 ozn.47b

NAJAMIZLOŽBENO-prodajni prostor, 1 100 m², potpuno opre-mljen, osigurano 200 par-kirnih mjesta, sva u sklopu MDV-CENTRA, iznajmljujemo. Mob.098/268-315 ozn.63c

PRODAJNI prostor, 600 m², kompletno uređen (salon), pogodno za bijelu tehniku, akustiku, tekstilni program ili fitness centar, u sklopu MDV-CENTRA, iznajmljujemo. Mob.098/268-315 ozn.63c

NAMJEŠTENI jednosobni stan u Varaždinu, Supilova ulica, iznajmljujem samcu . Javiti se na 092/254-2976 svaki dan poslije 16 h ozn.604e

SUPER povoljan najam! Iznaj-mljuju se poslovni prostori u Bakačevoj 35 m² i 60 m² te poslovni prostor 60 m² u Supilovoj u novoj zgradi, te 50 m² u Kukuljevićevoj- potpuno novouređeni, i u Braće Radića - 35 m². Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

POSLOVNI prostor u centru gra-da, pogodan za urede, iznaj-mljujem. Mob.098/267-653 ozn.130c

JEDNOSOBNI stan zaposle-nim osobama iznajmljujem; lokal u čakovcu iznajmljujem/prodajem. Mob.098/494-487 ozn.4475

IZNAJMLJUJEM uhodani po-slovni prostor u centru Va-raždina od 30 m², frekventna lokacija, ulaz s glavne ulice, 098/423-890 ozn.602e

DVOKREVETNU sobu u kući iznajmljujem studentima ili radnicima. Tel.240-561 ozn.610e

IZNAJMLJUJE se novi namješte-ni 1-sobni stan, Dravska 7. Upi-tati na broj tel: 099/218-4425 ozn.116c

NOVU moderno namještenu garsonjeru kod autobusnog kolodvora, iznajmljujem stu-dentu/ici. Mob.098/9169-327 ozn.38b

MANJI dvosobni stan, 41,40 m², namješten, novogradnja, F. Supila 48, iznajmljujem. Mob.099/510-7779 ozn.4547

STAN u zgradi, prizemno, centar grada, iznajmljujem.Mob.091/514-1734 ozn.4551

MANJI dvosobni stan, na-mješten, može i u poslov-

ne svrhe, iznajml jujem. Mob.091/517-3813 ozn.4560

VARAŽDINSKE TOPLICE – iznaj-mljujem stan u kući, pose-ban ulaz, terasa, centralno. Mob.091/1111-220 ozn.4567

IZNAJMLJUJEM sobu u sta-nu s posebnim ulazom u strogom centru (Gajeva) – isključivo studenticama. Mob.091/893-8842 ozn.4582

SOBU u dvosobnom stanu (Varaždin) iznajmljujem stu-dentu k mladoj zaposlenoj osobi - vrlo povoljno, bli-zina centra.098/934-8384, 091/562-0972 ozn.600e

VARAŽDIN, centar, trosob-ni stan u zgradi, komforan, novouređen, kompletno na-mješten, klimatiziran, iznaj-mljujem. Mob.091/1455-949 ozn.611e

GARAŽU u Varaždinu, bli-z ina cent ra , i zna jml ju-jem. Mob.098/591- 538 , 091/580-1425 ozn.4611

KOMFORAN dvosoban stan, namješten, I kat, Preloška ul. – Banfica, iznajmljujem. Mob.091/545-7285 ozn.4615

TROSOBAN stan u privatnoj kući iznajmljujem studenti-ma-cama. Mob.098/908-1523 ozn.41b

KOMFORNO namješten i opremljen jednosobni stan - Meštrovićeva 4, iznajmlju-jem nepušaču/ic i . Mob. 095/858-5995 ozn.169a

STUDENTIMA iznajmljujem jednokrevetnu sobu s upo-trebom kuhinje i veliku dvo-krevetnu sobu s kuhinjom, poseban ulaz, centralno, In-ternet, 10 min. do središta grada. Tel.313-360 ozn.4561 ozn.4561

ČETVEROSOBNI stan u Zagre-bačkoj ulici iznajmljujem rad-nicima, studentima ili obitelji. Mob.098/349-838 ozn.4591

JEDNOSOBNI stan, namješten, iznajmljujem; pomoćni kuhar traži posao. Mob.092/2205-161 ozn.4597

POSLOVNI prostor veličine 25 m² u Kukuljevičevoj 39 , Va-

raždin, iznajmljujem. Mob.098/324-579, tel.233-166 ozn.4598

NAMJEŠTENU kuću 100 m² sa 3 sobe u Va-raždinu, iznajmljujem. Mob.091/5966-185 ozn.4599

SOBU za s tuden-t e , b l i z i n a c e n -tra, iznajmljujem. Mob.098/206 - 974 ozn.4609

POSLOVNI prostor u Za-grebačkoj, uhodani frizer-ski salon, može i druge djelatnosti. Tel.042/320-545, 099/787-6762 ozn.4610

STUDENTU, ili m/ž osobi u stal. rad. odnosu, iznajmljujem sobu, s upotrebom kuhinje i kupaone, c. grijanje, peri-lica rublja, internet. Mob. 098/9313491 ozn.606e

VOZILA

EURO-KUKE za sve tipove vo-zila te prodaja i Renta a Car prikolica. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c

PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ER-STE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki, 098 379- 885, 098/ 390- 644. ozn. 52c

FORD ESCORT 1,6 CLX, ‘91. g., reg. do 02/2010. g., 5.500 kn. Mob.098/976-1503 ozn.171a

FORD MONDEO 1,8 TD 90 KS, ‘97.g., reg. do 09/2010.g., f u l l o p re m a , 3 . 6 0 0 € . Mob.091/508-1693 ozn.171a

OPEL CORSA 1.3 TDI , 3 vrata, ‘04.g., 90 000 km, reg.05/2010, klima, ABS, uščuvan. Mob.098/455-313 ozn.605e

MITSUBISHI LANCER 1.3 GLI, ‘97. g., reg. do 08/2010. g., 98 000 km, crveni, 1. vlasnik. Mob.091/1455-949 ozn.598e

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089,

098/241-161 ozn.148c

SKUTER April ia SR 50, 2007. g., reg. do 06/2010, prodajem. Mob.098/521- 081 ozn.4552

C 4 LIMUZINA 1.4 16 V, ‘05. g., reg. do 05/’10. g., 47 000 km, I vlasnik, 70.000 kn, prodajem. Mob.091/5908-530 ozn.4559

FORD MONDEO 2.0 Ghia TDCi, 2002. g., reg. Full oprema, alu, metalic crni, klima, povoljno prodajem. Mob.091/2580-950 ozn.37c

MATIZ (99) 1.700 €, Punto (99) 1.500 €, Hyundai coupe 2.400 €, Vectra karavan 2.550 €, Astra (98) 2.300 €, Punto (95) 1.250 €, Mercedes (01) 7.700 €, Mazda 323 F (99) 2.700€, Yamaha chopper (01) 4.200 €, Calibra (91) 599 €; kupu-jem auto. Mob.098/777-095 ozn.4580

OPEL ASTRA 1.7 TD, ‘99. g., G model, sačuvan, reg. 08/2010, 3.650 €. Mob.095/5184-814 ozn.4602

AUDI A4 1,6i, 97/98. g.,; VW Passat 1,9 tdi karavan; neke felge i gume, povoljno. Mob.098/9348-247 ozn.4605

POSAOKOVINOTOKAR, povratnik iz inozemstva, 20 g. radnog isku-stva u metalskoj struci, traži posao. Mob.099/743-2279 ozn.4553

RESTORAN u Varaždinu traži kuhara. Uvjeti odlični, puno

radno vrijeme i prijava. Za više informacija upitati na broj telefona: 091/268-4726 ozn.15c

HITNO! Pekara Edi tra-ži pekara majstora, rad po danu (Varaždin) i vozača . Mob.091/509-6601 ozn.4606

TRAŽI se osoblje za čišće-nje caffe bara u Varaždinu. Mob.098/241-973 ozn.4577

AGENCIJA potražuje djelatni-ke-ce, rad u Swedskoj, čišćenje kuća i selidbe. Plaća 2.300 €. Tel.060/605-058 ozn.4579

NUDIM USLUGE: umjesto Vas idem u dućan, po lijek, recept, plaćam račune… Mob.099/670-5388 ozn.4588

PRIMA se KV - PKV tesar i zidar u radni odnos. Ninex, 098/170-9999 ozn.4594

TRAŽIMO mlađu, žensku osobu za rad vikendom u caffe baru u Varaždinu, prednost studen-ticama. Mob.091/781-0524, 099/774-4724 ozn.4601

USLUGE

SYSINFO nudi uslugu servi-sa računala te detekciju kva-ra na terenu. Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. [email protected];

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE• triplex i plexiglass stakla• servis autostakla• ugradnja parking senzora• zatamnjivanje autostakala • za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO.Čakovečka 25 , Va -r a ž d i n . T e l / f a x : 042/232-800, 231-298 ozn.19c

AUTOLIMARIJAKOLAREK• sve vrste karoserij-skih radova• ugradnja originalnih i zamjenskih dijelova• ravnanje šasija i ovje-sa kotača na stolu za razvlačenje• izolacije i ostale uslugeVidovečka 47, Varaždin, tel/fax: 042/260-379, m o b. 0 9 8 / 7 9 0 - 5 2 9 ozn.554e

KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski ra-dovi, kvaliteta i dugogo-dišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČA-KOVEC.Tel.040/395-722, 098/744-980. ozn.1c

49Mali oglasi13. listopada 2009

“ KITRO” d.o.o.Pavleka Miškine 53

VARAŽDIN

NATJEČAJ ZA POPUNU RADNIH MJESTA1.REFERENT KADROVSKIH POSLOVAUvjeti: -VŠS,SSS-poželjno radno iskustvo -sklonost timskom radu-poznavanje rada na računalu-vozačka dozvola B kategorije

2.TAJNICAUvjeti: -SSS-komunikativnost-poznavanje rada na računalu-vozačka dozvola B kategorije

3.VODITELJ SUPERMARKETA(za novo otvorenje)Uvjeti: -VŠS, SSS ekonomskog ili trgovinskog usmjerenja-poželjno radno iskustvo-organizacijske sposobnosti -sklonost timskom radu-poznavanje rada na računalu-vozačka dozvola B kategorije

4.PRODAVAČ – više djelatnika (za novo otvorenje )Uvjeti: -SSS trgovačkog ili sličnog usmjerenja-sklonost timskom radu-poznavanje rada na računalu

Zamolbe i životopis slati najkasnije do 20.10.2009. godine na adresu “Kitro “ d.o.o., Varaždin, Pavleka Miškine 53 (sa

naznakom “za natječaj”).

tel.091/502-0727 ozn.3c

PROMO d.o.o.: završni građe-vinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podo-pokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c

ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, od-voz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c

ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore.Završno čišćenje poslije gra-

đevinskih radova, generalke.Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311-434 ozn.7c

BRAVARIJA MAČEK: izrada nad-strešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c

BRAVARIJA KUSERBANJ – inter-vencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-t-lock cilindri, Mob: 091/511-1999 ozn. 24c

A.D.M. interijeri Projektiranje

i izrada namještaja po mjeri. Kuhinje , spavaće sobe, dnevne sobe, dječje sobe, uredski na-mještaj... 3D prikaz namještaja u prostoru. Popravak vašeg rabljenog namještaja. Sve to uz mogućnost više načina kreditira-nja. 042/208-937, 091/5070-142 ozn. 25c

NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materi-jali i okovi; veliki izbor ugrad-benih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c

IZVODIMO strojno žbukanje i fasade, kvalitetno i povoljno. Mob.091/895-9653 ozn.98c

SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c

ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c

MTK COLORI : izrada i adaptacija fasada starih i novih, sobosli-karski radovi, inox ograde , keramika. Mob: 095/907-8011 ozn.118c

GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekon-strukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c

VRŠIM uslugu glačanja rublja u vašem domu. Mob: 098/847-911 ozn.607e

PRIJEVOZ šljunka, pijeska, dre-naže do 3 m³, odvoz šute i dr. Mob.098/284-922 ozn.4332

KNAUF SISTEMI, uređenje pot-krovlja, pregradni zidovi, ma-lerski radovi, uhodana ekipa. Mob.099/8282-499, ozn.4838

TAPECIRAMO namještaj: kut-ne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete (izmjena federa); vršimo popravke, laki-

ranje, bajcanje. Prijevoz osigu-ran. Tel.303-881, 099/410-2909 ozn.4576

ELEKTROINSTALACIJE - popravci po kućama i izvođenje manjih elektroinstalacija - potkrovni stanovi, nadogradnja i sl.. Mob. 091/377-1144.ozn.600e

PLASTIFICIRANE kovane ograde izrađujemo. www.ti-pa.com. Tel. 098/208-217.ozn.600e

POPRAVAK I IZRADA kuhinj-skog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elek-tro instalacija i druge poprav-ke u domaćinstvu obavljam. Mob.095/9155-123 ozn.601e

AQUAMONT: vodovod, ka-nal izacija, sanitar ije, gr i-janje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, po-pravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.4412

ROLETAR: montaža i popravak pla-stičnih roleta. Tel.042/641-308, mob.091/762-4286 ozn.4474

KROVIŠTA, drvene kuće, limeni pokrovi svih vrsta, građevinska limarija. Mob. 098/417-373 ozn.4481

KNAUF SISTEMI, spušteni stropo-vi, zidovi; soboslikarsko-ličilački radovi; izrada fasade stiropor... Mob.098/821-857 ozn. 4490

VODOVOD, centralno grija-nje, sanitarije, kanalizacija, sitni popravci. Kvalitetno, brzo i povoljno. Mob.091/184-7397 ozn.4497

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih ra-dova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c

KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šiben-skoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.4538

FASADERSKO LIČILAČKI radovi: sve vrste toplinsko-izolacijskih fasada, farbanje fasada, unu-tarnje malanje, sve vrste kna-uf sistema. Mob.098/478-900 ozn.4487

DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste lo-

žišta te montaža građevinske limarije. Mob.095/862-1230 ozn.4554

MASAŽA leđa, 40,00 kn, prije-nosni stol – mogućnost dola-ska vama! Mob.098/1759-358 ozn.170a

UREĐENJE okoliša i hortikultu-ralni radovi, sadnja, čišćenje, pla-niranje, itd . Mob.099/508-6465 ozn.4545

OBITELJSKI dom u Majerju pri-ma na smještaj starije i ne-moćne osobe. Tel.711-311, 091/253-6683 ozn.4542

VRŠIMO usluge šišanja živice, čempresa i drveća, uređenje cvjetnjaka; malaraj, keramika, drvenarija i ostali građ. radovi. Mob.091/6363-675 ozn.4550

ZAINTERESIRANI za besplatnu Wellness analizu i program zdravog i jeftinijeg mršavljenja. Mob.098/9515-755 ozn.4557

TOPLINA d.o.o.- Toplinske fa-sade: stiropor i vuna, knauf sistemi. Kvaliteta i pristupač-ne cijene. Mob.098/1320-197

ozn.4562

SELIDBE, prijevozi, demontaža + montaža namještaja , osiguran utovar i istovar. Tel.303-881, 099/410-2909, ozn.4576

INOX, alu, kovane i industrijske ograde, nadstrešnice, postava keramike, klupćica, adapta-cije stanova i kuća, fasade. Mob.091/9528-719 ozn.4581

ELEKTRO-MONT: montaža i servis klima uređaja. Ovlašteni servis: LG, Vaillant, Toshiba, Haier. Izvođenje električnih instalacija. Mob.098/450-486 ozn.156c

GRAĐEVINSKI radovi: novograd-nja, adaptacije, sanacije krovova, izrada termo fasada uz garanci-ju. Ninex, mob.098/170-9999, 098/414-128 ozn.4594

VODOVOD – centralno grijanje, keramika, kompl. obnova kupa-onica i kuhinja, knauf i glazure. Mob.099/708-0792 ozn.4612

MATEMATIKA i fizika - instrukcije učenicima i studentima daje profesor. Mob.095/904-6053

KR STOLARIJA prodaja, montaža pvc stolarije, kliznih stijena, roleta, grilja, žaluzina, isklju-čivo iz njemačkog pro-f ila ALUPLAST. Veliko ljetno sniženje do 40%. Obrada špaleta, montaža klupčica i svih završnih radova.Mob: 099/401- 6622, tel:042/711-405 ozn.95c

ELFO ovlašteni servis (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta ku-ćanskih aparata , proda-ja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-kli-me.Mob:091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c

ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaž-din, najprodavanija! U po-nudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugrad-nja, serv isi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel.042/351-511, 098/916-4017, www.en-try.hr ozn.5c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povolj-no tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo ra-dove i na moru. Ponu-de na 091/574-5542 ozn.153c

SERVIS plinskih trošila: boj-leri – čišćenje 250,00 kn, kućanski aparati (perilice, ledenice, štednjaci), ugo-stiteljska oprema, klima uređaji. Mob.098/315-269 ozn.104c

NOVO! Otplata do 36 rata. Instalacije grijanja, vodo-voda te kanalizacije. M A R T I - M O N T, N e -delišće, B. Radića 37, mob.092/125-8002 Mar-tinjaš ozn.4389

KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.Varaždin, I.Režeka 4cTel:214-711, fax.200-713Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe. Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c

PVC STOLARIJA MIPLAST! Stolarija vrhunske kvalite-te iz profila Salamander: prozori, vrata, klizne i harmostijene, žaluzine i rolete, klupčice i obra-da špaleta. Brza isporu-ka. Popust na gotovinu! Plaćanje: kreditom (60 rata), svim karticama. Tel. 744- 015, 098/544-199, Nedeljanec, Varaždinska 145 ozn. 65c

13. listopada 200950 Mali oglasi

ozn.4613

KERAMIČAR – PARKETAR po-stavlja keramiku, kamen, par-ket, laminat. Mob.098/637-097 ozn.41b

PRIMAM na njegu i skrb starije i nemoćne ž. osobe. Mob.091/785-3581 ozn.4585

ASFALTIRAMO prilaze i dvori-šta te vršimo usluge: iskopa, navoza, postavu rubnjaka i tlakavaca s ostalim vanjskim uređenjem. Mob.095/5110-999, 042/739-037 ozn.4586

OSTALO

KUPUJEM palete 80 x 120 i prodajem benkovački kamen i bunju. Mob.098/9828-338 ozn.147c

VINO KVALITETNO graševi-na, rajnski rizling, 12kn/litra, Varaždin-Zagreb, prodajem. Mob.098/268-250 ozn.598e

VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.091/323-4334 ozn.598e

BETONSKO željezo, arm. mre-že, cigla, punioci, fert gredice, te sav ostali građ.materijal. Tel. 099/350-2647.ozn.600e

TURBO SOLARIJ – Uwe Lo-tus, nove lampe, malo ko-r i š te n , s a že to n j e ro m . Mob.091/1455-949 ozn.611e

VINO kvalitetno (graševina) s viničkog područja i motokul-tivator Goldoni 14 KS s pri-kolicom. Mob.091/585-1926 ozn.4297

INVENTAR za frizerski sa-lon, 2 radna mjesta, glavo-per, čekaona, itd, prodajem. Mob.098/1711-802 ozn.35b

PIANINO u dobrom stanju i ženske bunde, prodajem. Tel.042/233-830 ozn.4546

ODOJKE prodajem. Upitati na tel. 042/711-744 ozn.4558

POVOLJNO prodajem dvije peći Maje i protočni bojler Junkers. Mob.098/1356-049 ozn.44b

RA S P R O DA JA v j e n č a n i -ca radi zatvaranja salona

„Tami“, Gajeva 17/I, Varaždin. Info:098/1796-437 ozn.46b

KOTAO za rakiju 100 l, me-talnu muljaču te prešu za grožđe 100 l jeftino prodajem. Mob.098/810-437 ozn.48b

JABUKE: kvalitetne, doma-će proizvodnje, raznih sorti. Tel.240-663 ozn.4565

KUHINJSKA kutna klupa, če-tverokrilni ormar, freza 5 KS, plinska peć. Tel.731-329 ozn.4570

RASPRODAJA zaliha beton-skog crijepa, veoma povoljno. Mob.091/3511-713 ozn.4614

KREDITI

HIT krediti, novo u roku 48 sati! Umirovljenici - zaposlenici do 100.000. Info: 091/792-0311, 098/960-1271 ozn.50c

KREDITI na ostatak prima-nja do 5.000 € u roku 24 h. Tražimo suradnike. Info: 091/574-0757, 099/4144-733 ozn.50c

GOTOVI NSKI k red i t i do 50.000 kn u roku 48 sati! Mob.099/744-7734 ozn.50c

NOVO! Krediti gotovinski do 50.000 kn u 48 h, hipote-karni vanjskih banaka. Mob. 099/401-8313, 095/530-5914 ozn.50c

KREDITI 7.000 € u 24 h, umirovljenici , d.o.o., d.d. Mob.091/733-1186 ozn.50c

KREDITI: 2,99 – 5,00 %, stam-beni, adaptacijski, hipotekar-

ni, fix. rata i kamata. Novo - Austrijski - hipoteka bez HROK-a. Mob.092/1123-500 ozn.4556

KREDITI do 7.000 € u 24 h, može i na ostatak pla-će od 1.500 kn. Rješava-nje C/L. Mob.098/492-873, 091/5440-151 ozn.4477

KREDITI do 7.000 € na ostatak plaće od 1.500 kn. Hipotekarni – ino banke. Mob.098/375-966 ozn.4477

KREDITI – 50.000 kn u 24 sata i na ostatak primanja od 1.500 kn. Mob.091/541-4241 ozn.144c

GOTOVINSKI brz i kredi -ti i hipotekarni ino krediti. Mob.099/822-6084 ozn.155c

NOVI krediti! Mogućnost bez HROK-a i C/L, zaduže-nje i više od 1/3. na osta-tak primanja od 1.500 kn. Stambeni već od 3 % fiksne kamate. Mob.098/181-6961, 091/9277-209 ozn.4549

BRZA realizacija kredita i po-zajmica do 25.000 € i 30.000 kn za zaposlene i umirov-ljenike. Mob.099/7866-758 ozn.4564

GOTOVINSKI krediti bez jama-ca, C/L i HROK-a. Brzo i profe-sionalno. Mob.099/200-2033 ozn.4568

PREZADUŽENI ste i mislite da Vam nitko ne može pomo-ći? Javite se nama! Rješava-mo C/L, prebijamo kredite, ne gledamo HROK! Lidija, 091/532-9982 ozn.4574

POVOLJNI krediti do 200.000 kn i pozajmice do 20.000 kn za sve zaposlenike i umirov-ljenike. Mladen, 098/974-8423 ozn.4575

POZAJMICE do 30.000 kn, krediti do 25.000 € bez jamaca

i 15.000 € bez HROK-a, 5.000 € na ostatak plaće – brza realizacija i za umirovljenike. Mob.091/159-9252 ozn.4584

BRZI krediti u 48 sati, kre-diti na ostatak primanja. Mob.098/162-9880 ozn.4587

NOVO – umirovljenici sa čistim odreskom do 10.000 €! Akcija kredita bez gledanja HROK-a do 100.000 kn! Krediti na osta-tak plaće do 5.000 €! Robert, 098/958-8981 ozn.4589

AKCIJA gotovinskih kredi-ta bez jamaca do 25.000 €. 15.000 € bez gledanja C.L. i HROK-a. Pozajmice do 30.000 kn odmah! 10.000 € za umi-rovljenike sa čistim odreskom mirovine! Inf:095/536-8769, 099/681-3056 ozn.4589

HIT! Krediti za umirovljeni-ke neopterećenih mirovina. Brza realizacija. Pozajmice do 20.000 kn. Krediti bez HROK-a i C/L do 100.000 kn, krediti do polovice primanja od 5.000 – 25.000 €. Nudim posao! Slavi-ca, 091/904-3612 ozn.4592

KREDITI na ostatak prima-nja do 30.000 €, pozajmi-ce do 50.000 kn – odmah. Mob.099/528-3329 ozn.4593

NOVO ! Kreditni ured Varaž-din: hipotekarni i gotovin-ski. Najkvalitetnija obrada. Tel.042/321-144, 099/579-5712 ozn.4603

NOVO – krediti do 50.000 kn u 48 h i na ostatak primanja za zaposlene i umirovljenike. Iva-na, 099/680-6485 ozn.4604

BRZI krediti do polovice pri-manja 5.000 – 25.000 €; krat-koročne pozajmice do 20.000 kn/24 h. Marko, 098/1751-719, 091/2260-697 ozn.4607

AKCIJA! Hipotekarni i gotovin-ski krediti bez jamaca! Brzo i profesionalno. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.4603

POZNANSTVAAKO JE Vaš san upozna-ti idealnog životnog par-tnera , nazov i te Bračno posredovanje „Dvoje“ s po-vjerenjem. Tel.040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c

VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u sek-si razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 060/400-909, 3,49 kn/min ozn.4409

NEOŽENJEN, 39 godina , nepu-šač, mirne naravi, traži curu. Mob.091/971-8369 ozn.4411

MUŠKARAC, 43 g. traži žensku osobu za druženja i ozbilj-nu vezu. Mob.095/9003-863 ozn.4578

GOSPOĐA, 50 g. želi upoznati ugodnog i normalnog gospo-dina za ozbiljnu vezu. SMS na 095/537-8789 ozn.4595

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale sa slikom

Telefon: 290 774Ulica Ivana Milčetića 13 i I. Gundulića 4

Ponedjeljkom -

prijam malih oglasa

samo u Ul. I. Milčetića 13!

MALI OGLASI - već od 40 kunaveć od 100 kuna!

ŠATOR za manje fešte iznajmljujem.

Zvonimir Golub, Pušćine, Čakovečka 34,

040/895-132, 091/505-2265

SJEĆANJE

MARIJA BUBNJARIĆ - NENA rođ. KORAŽIJA

17. X. 2008. – 17. X. 2009.

U našim si mislima i molitvama.

Obitelji: Begičević, Koražija, Lazar i Koprek

ZAHVALA

MERIJE MINĐEKpreminule 04. 10. 2009. u 82. godini života nakon kratke i

teške bolesti.

povodom smrti naše voljene sestre, šogorice, strine i tete

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima, znan-cima, udruzi Gluhih i nagluhih osoba Varaždin, i svima ostalima koji su u ovim teškim trenucima bili uz nas, uputili riječi utjehe i izrazili sućut te svojom prisutnošću, cvijećem i svijećama dosto-

janstveno ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak.

Tugujuće obitelji Dumešić i Minđek

SJEĆANJE

VERONIKA HOLI08. 10. 2002. – 08. 10. 2009.

Sve dok živimo mi, živjet ćeš i Ti u našim mislima.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA

VIDA IPŠEpreminulog 05. 09. 2009.

u 78. godini života.

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, tasta i pradjeda

Najiskrenije zahvaljujemo svim našim rođacima, prijateljima i znancima koji su ga ispratili na vječni počinak.

Osobito zahvaljujemo Odjelu onkologije Varaždinske bolnice, dr. Čorko, sestrama Bibi i Nadi, a posebno pacijentu gospodinu

Klariću te župniku Sv. župe Madžarevo.

Ožalošćeni: supruga Marija, kćeri Đurđa i Štefica, sin Željko, zetovi, snaha te unuci i praunuci

ZAHVALA

VIDU IPŠIdragom tati

Kao što si tiho živio tako si tiho i otišao. Ni zbogom si nismo uspjeli reći.

Na svemu Ti veliko hvala!

Tvoja kći Đurđa

IN MEMORIAM

TOMISLAV MEŠTROVIĆ16. 10. 2003. – 16. 10. 2009.

Zauvijek u srcima i mislima.

Tvoji najmiliji

NOĆNI BAR „OAZA“ : Ju-ice – votka party – 5 kn! Ugodnu zabavu uz atrak-tivnu pjevačicu hitova na-rodne glazbe. ozn.4572

GRAĐA za krovišta (gre-de, rogovi, daske) pilje-na po narudžbi i jelovi tanki vrhunci (dužine 4 m, srednji promjer 12 cm). Mob.098/948-2436 ozn.4297

AKCIJA gotovinskih kre-dita – 25.000 € do polo-vice primanja. Umirov-ljenički na čiste mirovine 75.000 kn bez HROK-a/3 dana, Mob.091/9161-869 ozn.4608

UMIROVL JENICIMA sa č istom mirov inom do 75.0 0 0 kn. Zaposleni do pola primanja brzo i profesionalno! Bojana, 099/1976-813 ozn.4571

KREDITI: brza, precizna i besplatna realizacija. Du-gogodiišnje iskustvo, oso-ban pristup. Bez HROK-a i C/L umirovljenicima i zaposlenima u d.d.. Mo-gućnost rate do 2/3 pri-manja. Mob.098/1375-727 ozn.168aC

UMIROVLJENICI, zapo-slenici, za Vas rješavamo financijske probleme, bez jamaca, bez HROK-a i C/L. Snježana, 091/6641-797, 099/821-3115 ozn.162a

Krediti 5000 do 25000 €. Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rje-šavamo HROK, C.L. i male mirovine. Nudimo posao! Vesna! 099/518- 0229, 091/921-5841 ozn.163a

NAJVEĆI kreditni centar na području Varaždinske županije realizira gotovin-ske kredite do 200.000 kn bez jamaca te hipotekar-ne do 200.000 €. Akcija: 100.000 kn bez gledanja HROK-a i c/l. Željka Ma-tušin Mob.098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c

5113. listopada 2009 Zahvale i sjećanja

TUŽNO SJEĆANJE

EMILA SKROZU09. 10. 1995. – 09. 10. 2009.

na

Četrnaest Te godina crna zemlja krije, vrijeme zaborav donijelo nije.Hvala svima koji Te se sjećaju.

Tvoja mama

SJEĆANJE

ANU ŠALAMON17. 10. 2007. – 17. 10. 2009.

na dragu suprugu, majku i baku

„Danju u našim mislima, noću u našim snovima, neprestano u našim životima, i danas i sutra, i svih proteklih dana.

Živjet ćeš vječno voljena i nikad zaboravljena.“

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

VJEKOSLAVA CIGLARA16. X. 2004. – 16. X. 2009.

na

Vrijeme prolazi, tugu ne briše, što dalje teče, boli sve više.

Supruga

SJEĆANJE

IVANA KRANJČIĆA14. X. 1993. – 14. X. 2009.

na

Teško je živjeti i od Tvoga groba poći, čekati, a znati da nećeš doći.

Tvoja obitelj

POSLJEDNJI POZDRAV

IVKI KUŠTER

dragoj baki

Po dobrom ćemo Te pamtiti, u srcima nositi.Počivala u miru Božjem.

Unuka Sanja s obitelji

SJEĆANJE

MARTINA URSIĆA14. 10. 2006. – 14. 10. 2009.

na

Sve je prošlo kao sjena, ostala je bolna uspomena.

Tvoja supruga s djecom

SJEĆANJE

IVANA SILOVA2003. – 2009.

na

Šest bolnih godina prošlo je, sjećanje na Tebe ne prestaje.

Tvoja obitelj

TUŽNO SJEĆANJE

VJEKOSLAVA CIGLARA16. X. 2004. – 16. X. 2009.

na

U tišini vječnog mira Tvoj je dom, a mi ćemo Te čuvati u srcu svom.

Tvoji: kći, zet i unuka sa suprugom

SJEĆANJE

IVANČICI (NANI) KUČINIĆ rođ. BENKO

15. 10. 2008. – 15. 10. 2009.

Voljenoj i nikad zaboravljenoj

Obitelj Benko

SJEĆANJE

MILAN LISIČAK10. 10. 1988. – 10. 10. 2009.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoje kćeri s obiteljima

SJEĆANJE

FRANJO PAPEC16. 10. 2008. – 16. 10. 2009.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoja mama, sestre, braća s obiteljima i prijatelji

SJEĆANJE

JOSIP TURKOVIĆ14. X. 2003. – 14. X. 2009.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

DRAGICA LEPOGLAVEC16. 10. 1989. – 16. 10. 2009.

Poslije Tebe, vrijeme je stalo,o Bože, dal’ će bol prestat’ barem malo?

Tvoja djeca

SJEĆANJE

ŽELJKA KOLAČKA13. 10. 1989. – 13. 10. 2009.

na sina i brata

Dvadeset godina teče kao tiha rijeka, a sjećanje na Tebe ostat će dovijeka.

Tvoji roditelji i braća s obitelji

U SPOMEN

PAVLA PLANTAKA12. 10. 1998. – 12. 10. 2009.

na našeg dragog

Supruga i djeca s obiteljima

SJEĆANJE

DANICU SEDLAR11. 10. 2004. – 11. 10. 2009.

na

Ne briše Te vrijeme, niti skriva grobna tama. Zvijezda si koja nas prati i vječno živi s nama.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj grob.

Tvoj sin Mladen, snaha Melita i unuka Samanta

ZAHVALA

IVO RATKOVIĆ

07. listopada 2009. u 78. godini života nakon duge i teške bolesti

preminuo je naš dragi

Najiskrenije zahvaljujemo svim našim rođacima, prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su u ovim teškim tre-nucima bili uz nas, uputili riječi utjehe i izrazili sućut, te svojom prisutnošću, cvijećem i svijećama dostojanstveno ispratili dra-

gog nam pokojnika na vječni počinak.

OžalošćeniSupruga Ana s obitelji

ZAHVALA

DRAGUTINA MIKCAkoji je preminuo nakon kratke i

teške bolesti 01. 10. 2009. u 67. godini života.

povodom smrti našeg dragog supruga i djeda

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, kumovima, susjedima i svim dobrim ljudima koji su nam pomogli u teškim trenucima. Zahvaljujemo na upućenim riječima utjehe i sućuti, pruženoj pomoći te položenom cvijeću i svijećama te što su ga

zajedno s nama ispratili na vječni počinak.Ožalošćeni: supruga Ivanka, unuke Petra i Mateja

ZAHVALA

IVKE KUŠTER rođ. MIŠAKkoja je preminula u 87. godini života.

povodom smrti naše drage majke, bake, prabake, svekrve

Iskreno i od srca zahvaljujemo rođacima, kumovima, prijatelji-ma i susjedima. Hvala dr. Oskoruš te velečasnom Josipu

Hadroviću te svima koji su bili uz nas i dragu nam pokojnicu ispratili na vječni počinak.

Ožalošćena unuka Sanja Flajšman s obitelji

SJEĆANJE

GABRIJEL ŠANJEK

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

MARIJA RUŽIĆ15. 10. 2007. – 15. 10. 2009.

Vječno ćeš živjeti u našim srcima.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

JANKO RINKOVEC13. 10. 2008. – 13. 10. 2009.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga Štefica s obitelji

SJEĆANJE

MARIJANA STANKOVIĆA15. X. 2006. – 15. X. 2009.

na supruga, oca i djeda

Supruga i djeca s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV

MARIJI MINĐEK

dragoj šogorici i strini

Šogorica Marija i nećak Boris s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV

MARIJI MINĐEK

dragoj sestri

Ožalošćena braća Ivan, Tomo, Stjepan, Janko s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV

MARIJI MINĐEK

voljenoj strini

Nećak Zvonimir sa suprugom Danicom i djecom

SJEĆANJE

JOSIP TROPŠEK13. X. 1995. – 13. X. 2009.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te još uvijek nosimo u srcu svom.

Supruga Marija i djeca s obiteljima

SJEĆANJE

17. 10. 2003. – 17. 10. 2009. 11. 11. 2002. – 11. 11. 2009.

na

TEREZIJU FLEGAR rođ. KOVAČIĆ

STJEPANA FLEGARAsestru, šogoricu i tetu šogora i tečeka

Obitelji: Kranjčić i Đurđice Horvat

13. listopada 200952 Vaš kutak

Vrtoglavica zločesta

Što čitati?

Ivan Cesarec, Dramsko-scenski rad Tomaša Mi-kloušića (1767. – 1833.) u kontekstu starije kajkavske drame, Hrvatskozagorsko književno društvo, Klanjec, 2008.Tomašu Mikloušiću, o ko-jem govori ova knjiga, već sam posvetio pokoji stručni rad, no taj je davni kajkav-ski pisac zaslužio barem još koji opširniji prikaz u Regionalnom tjedniku, baš kao i autor ove knjige o Mi-kloušiću, mr. Ivan Cesarec. Zasad, ovom kratkom bilješ-kom svesrdno preporučam ovu Cesarčevu opsežnu i temeljitu, ali ujedno i čitku i pitku studiju, prvi sveobuhvatni prikaz drama-turškoga djelovanja jednog od, kako bi to rekao dr. Ivo Kalinski, “posljednjih Mo-hikanaca” starije kajkavske književnosti. Dvjestostra-nična Cesarčeva studija u svojim iscrpnim dodacima donosi i cjelovite tekstove triju igrokaza Tomaša Mi-kloušića.

Vladimir Poljanec, Vodič za hodočasnike, Hrvatskoza-gorsko književno društvo, Klanjec, 2008.Uz Cesarčevog “Miklouši-ća”, iz Klanjca nam stiže još jedna vrijedna knjiga, posvećena suvremenijim književnim temama. Agilni urednik cjelokupne hvale-vrijedne biblioteke Hrvat-skozagorskoga književnog društva Vladimir Poljanec počastio nas je vlastitim “Vodičem za hodočasnike”. Ne, nije to knjiga namijenje-na “bistričkim romarima”, iako će se i među njima naći mnoštvo njenih čitatelja. Riječ je o zbirci “pregleda, ogleda i pogleda” s kojima se Poljanec pojavljivao u mnogim časopisima i na stručnim skupovima, a koji su posvećeni suvremenim, mahom kajkavskim au-torima. Mnogi od autora kojima Poljanec posveću-je posebnu pozornost su Varaždinci, što nam ovu knjigu čini posebno zani-mljivom.

Vu NK Varteks više ne cvetaju ruže. Nekak su svi kak pofureni. Kaj prav

zaprav i ni čudo jer je Zlatek Horvatov precednik kluba lepo svima povedal da bu velka umetnost osigurati peneze za još dve plaće do kraja leta. A plaće no-gometašima i drugima kaj se motaju oko kluba tak i onak kasniju mesec, dva, tri, kulko? Recesija je došla i vu klub. Hudo je to. Ak nekoga od nogometašov neju skoro prodali vu inozemstvo ili bogatešimi domaćim klubima, vu blagajni bu velka paučina ostala. Pa bu pak grad moral peneze za financijsku reanimaciju kluba posuditi. Kajti sponzori daju se manje, a i njih je se manje. I publike na stadionu je se manje. I honorarni glasnogovornik kluba je otišel za direktora radija kojemu isto ne cvetaju ruže. Botanika vu poslovanju firmi kak mi se vidi ove je lete fest siromašna. Pa ve više ni radnikima kaj su tehnološki višak za oproštaj ni ruže ne daju. Veli mi Milica da je njezina pajdašica kaj je više od trideset let vu fabriki delala za otpreminu kauč dobila. Tak bu ve mogla doma kak nezaposlena ležečki mediterati o temu kak je najlepše godine života dala za nekaj kaj je na kraju otišlo v rit...

Nogometaši vu recesiji i kauč za zbogom od fabrike

Piše: RADAR

Dva kajkavca o

kajkavskim temama

Denis Peričić

Niz Niagaru i o Niagari HRABRA UDOVICA A. Taylor prva se 1901. godine spustila niz vodopade u bačvi

Fr an j ev a č -ki misionar i istraživač Luis Henipin postao je prvi europ-ski istraživač koji je davne 1678. godine vidio Niagari-ne vodopade. Impresionirani Henipin proci-jenio je da su vodopadi viso-ki nevjerojat-nih 200 metara iako je prava visina „samo“ 56 metara. Sada jedna od najpo-znatijih turističkih atrakcija Niagarinih vodopada, brod The Maid of the Mist (Mlada magle) napravila je svoje prvo putovanje 1846. godine, napla-ćujući karte za prijevoz ljudi, tereta i pošte preko r i j e -ke. Kada je napravljeni most počeo upropašta-vati posao, T he Ma id of the Mist postala je brod za tu-ristička ra-zgledava-nja, vozeći turiste vrlo blizu Horseshoe

Fallsa (vodopad Konjska pot-kova). U ljeti 1859. godine Jean Francis Gravelet, poznat kao Veliki Blondin, započeo je čuvenu seriju šetača po konopcu preko Niagarinih vodopada, preko provalije

udaljene oko 1,5

km nizvodno od vodopada. Čin prelaska p r i v ukao j e o ko 25 . 0 0 0 znatiželjnika. Blondin je čak uspio preni -jeti svog me-nadžera preko konop ca na svojim leđima. A u listopadu 1901. godine Annie Edson Taylor, 50-go-

dišnja nezaposlena udovica je prva osoba koja se spustila niz vodopade u bačvi koju je sama dizajnirala u namjeri da zaradi novac. Preživjela je pad niz vodopade, ali je poslije dvadeset godina rada u gradu Niagari umrla bez “prebijene

pare”. Charles Stevens je prvi muškarac koji se 1920. godine spustio niz Niagarine v o d o p a d e u hrastovoj bačvi od 300 kilogra-ma. Međut im, snaga udarca u površinu vode razbila je bačvu i nesretni Stevens je poginuo. Nje-govo desno rame je jedini dio tijela ikada pronađen.

53Vaš kutak13. listopada 2009

Realistična ljubavna dra-ma o mladiću rastrganom između žene koju želi i žene koja ga voli. Leonard (Joaquin Phoenix) je karizmatični, no depresivni mladić koji se vraća natrag u roditeljski dom nakon ljubavnog kraha. Dok se opo-ravlja pod budnim okom svojih roditelja, susreće dvije žene. Jedna je njegova egzotična i

zagonetna susjeda Michelle (Gwyneth Paltrow), a druga je ljupka i brižna Sandra (Vinessa Shaw), kći obiteljskog prijatelja i biznismena koji ulaže u njihov obiteljski posao. Leonard se sve više veže uz Michelle koja je u autodestruktivnoj vezi s oženjenim muškarcem, a nje-gova obitelj pritiska ga da se odluči za Sandru, pa Leonard

mora donijeti konačnu odluku i paziti da opet ne povrijedi sebe i druge. Film „Ljubavnici“ američka je kritika svojedobno proglasila dramom godine i to posve utemeljeno. U fil-movima romantična ljubav pobjeđuje sve, no stvarnost je nešto drukčija, a to je ono što je režiser James Gray želio i pokazati ovim filmom.

FILM – VIDEO – KINO

Two lovers (Ljubavnici) 6/10

Oprezan povratak sa scenu - zbog kablova na pozornici

Vicevi!!!GumeGrupa posjetilaca obilazi tvornicu u kojoj se izrađuju proizvodi od gume. Vodič im s ponosom pokazuje liniju na kojoj se izrađuju dude. Sve besprijekorno, linija savršeno radi. Zatim odlaze do linije gdje se proizvode kondomi. Na kraju linije je neki uređaj s iglom i jedan posjetilac s odličnom sposobnošću zapažanja primijetio je da svaki deseti kondom igla jednostavno probuši.Začuđen pita vodiča:- Pa, vi izgleda namjerno bušite svaki deseti kon-dom?- Pa. .. da... tako nekako.- Pa, to nije dobro za posao s kondomima?!- Pa, i nije... Ali je odlično za posao s dudama!

PrincipiCrnogorac Milutin piša, ruke mu iza leđa, a pogled mu uprt u nebo.Prolazi čovjek pokraj njega i upita ga:- Ej Milutine, pobogu čovječe, šta to radiš?A Milutin mu reče:- ‘Ko me jednom iznevjeri, nit’ ga gledam, nit’ mu ruku pružam!

Dobar odgojKako kulturan mladić kaže djevojci da ide mokriti?- “Idem se rukovati s jednim gospodinom s kojim ću te kasnije upoznati’’.

Drogiraj se sineKaže sin ocu: “Tata, treba mi mobitel Hightech Quad Band, s USB-om, Bluetooth-om, hard diskom od 12 Gb i integriranom kamerom od 5 MP, a s mogućno-šću downloada MP3, PDF, Utility i Java aplikacija!!”Otac ga gleda pa odgovara: “ Što se ti, sine, ne bi drogirao kao sva ostala djeca?”

Matematički viceviZašto vlak lupa kad vozi po šinama?Tzv. Mujina matematička teorija: ‘’Na vlaku zapravo lupaju kotači, a kotači su u obliku kruga. Površima kruga je P = r2Π. Gledamo formulu. Π je konstanta, pa o njemu ništa ne ovisi. A na vlaku ima i velikih i malih kotača, i svi lupaju, pa ni r nije od presudnog značaja za ovu ispitivanu pojavu. A sada ostaje samo kvadrat, a gdje ste vi vidjeli kvadrat da ne lupa kad se kotrlja?!’’Dabogda vam se razlomci ne pokrate!!Trči funkcija i viče. “Bježite svi, stiže derivacija!!!”sve su se funkcije razbježale, samo jedna mirno, ne-zainteresirano stoji.Dolazi derivacija i kaže: “Šta ti ne bježiš?” “Ja sam derivacija!”Funkcija kulerski odgovara: “Pa šta onda, ja sam e na x” derivacija će: “A ja sam derivacija po y!”Šetaju dvije nule ulicom i ugledaju osmicu, kaže jed-na: “Pogle’ kak je ova anoreksična”...

Muškarci u rajuNakon što su umrli svi ljudi na Zemlji, čekali su put na nebesa.Pojavio se Bog i reče:-”Hoću da se muškarci postave u 2 vrste. Jedna vrsta za muškarce koji su glavni u braku, druga vrsta za muškarce koji su podređeni ženama. Žene neka se sve postroje pred sv. Petrom.»Muškarci se razvrstaše. Vrsta podređenih muškaraca bila je kilometre duga, a u vrsti muškaraca koji su glava obitelji ostao je samo 1.Bog reče:- ‘’Vas podređene bi trebalo biti sramota. Stvorio sam vas da budete glave obitelji. Razočarali ste me. Od svih vas je samo 1 ispunio moja očekivanja. Učite od njega. Reci mi, sine moj, kako ti je uspjelo da si jedini u toj vrsti?”Muškarac odgovori:- “Nemam pojma, žena mi je rekla da tu stanem.”

ČvarakŠta je čvarak?Bombon od svinje.

AutoKoji auto možeš voziti 150 km/h po makadamu?Službeni.

BiciklPriča djed unuku:- Kad sam bio mali, molio sam se svaku večer za novi bicikl. S vremenom sam shvatio da Bog ne djeluje na taj način. Ukrao sam bicikl i tražio Boga da mi oprosti.

IMA

I TOG

A

TOM

ISlA

V M

AKAJ

13. listopada 200954 Sa raznih strana

VARAŽDIN – Da kvalitetan odgoj i obrazovanje djece počinje još u vrtiću lijepo se moglo vidjeti prošle srijede na varaždinskom aerodromu. Naime, dvadesetero djevojčica i dječaka iz vrtića Graberje, u pratnji svojih teta posjetili su zračno pristanište i pritom razgledali prizemljene avione. Klince i klinceze dočekao je profesionalni pilot mlade varaž-dinske aviokompanije Winair Jovica Vidaković, koji nam je otkrio da su petogodišnjaci i šestogodišnjaci pokazali za-vidno poznavanje zrakoplovne terminologije. Znaju oni da je „garaža“ za avione hangar, a onaj najveći parkirani avion koji nema propeler, mlažnjak je koji nebeskim cestama veli-kom brzinom vozi putnike. No djeca su imala i puno pitanja na koja im je striček pilot strpljivo odgovarao. I ne samo to. Pravi doživljaj za sve mališane bila je jedinstvena prilika da sjednu

u pilotsko sjedište. A oni ne samo da su je iskoristili nego su hrabro svojim ručicama zgra-bili čudan volan kakav njihove mamice i tateki nemaju u autu. A ta, kako im je domaćin obja-snio – komandna palica, super je stvar. Možeš je micati lijevo i desno, vući k sebi ili je gurati naprijed. Uz to, doznali su oni

kako se avion „pali“ okreta-njem ključa - baš kao i auto, samo treba znati koji još od onih „sto“ gumbića pritisnuti. Jedini problem predstavljale su nožne komande koje ipak nisu uspijevali dohvatiti. No, kad još malo porastu i možda odluče postati pilotima, to će im iona-ko biti najmanji problem. (jn)

VARAŽDIN - Maćuhica je dvogodišnji cvijet koji se sadi u jesen i traje sve do idućeg ljeta, a može se saditi i u proljeće, pa su tako prve počele cvjetati oko 15. rujna ove godine. Kod margaretica (multiflore), uzgoj je malo kompliciraniji, a lončanice koje ovih dana prodajem na varaždinskoj tržnici moraju izdržati do Svih svetih – do-znajemo od iskusnog vrtlara Alojza Lisjaka iz Novog Sela Rok.

Male i velike Da na njegovom štandu

uvijek ima „dobre robe“ po razumnoj cijeni, potvrdila nam je Varaždinka Desanka Biškup.

- Znate kaj, dragi novinari. Ja se sigurno ne bum doma „fritala“ kad pri Lojzeku ima za tri kune tak lepih mačuhica – kratka i jasna bila je Desanka. A i Lojzek zadovoljno trlja ruke jer njegove velike i mini maćuhice, koje uzgaja već 15 godina, po spomenutoj cijeni bez proble-ma nalaze put do kupaca. No i multiflora se dobro prodaje.

- Margaretice koje vidite

kasne su sorte i zato cvjetovi nisu potpuno otvoreni. Radi se o novim kultivarima koje nije

potrebno orezivati kako bi se postigao njihov okruglast, prepoznatljiv oblik. Treba zna-ti kako mnogi ljudi griješe kad kupuju margaretice u lončiću koje imaju široki rast. Naime, prvi jači vjetar ruši ih ukoliko nisu iz lončića presađene u zemlju, a nakon kiše izgledaju jadno – otkrio nam je Alojz Lisjak i dodao kako lončiće s posađenim margareticama nikako ne treba postavljati na zemlju. Naime, kad korijen proraste substrat, ulazi u tlo i pri podizanju dolazi do ošteći-vanja najnježnijih dijelova koji upijaju hranjive tvari.

Ova kujica mješanka je ovčara predivne snježno bijele boje. Ima otprilike 1 godinu. Vrlo je umiljata, draga i mila. Pronađena je na jednoj benzinskoj pumpi,s ozljedama od udarca automobila. Sada je potpuno zdrava i sterilizirana. Tražimo joj novi dom, odgovorne i drage vlasnike.Udruga Spas 042/330-004.

Snježno bijela Bela!

JESENSKO CVIJEĆE Pravo je vrijeme za sadnju raskošnih cvjetnih gredica

Margaretice i maćuhiceVaraždinska tržnica ove jeseni prepuna je maćuhica koje kupce mame svojim prekrasnim, raznobojnim cvjetovima

Znate kaj, dragi novinari. Ja se sigurno ne bum doma „fritala“ kad pri Lojzeku ima za tri kune tak lepih mačuhica – kratka i jasna bila je Varaždinka Desanka BiškupPiše: JOSIP [email protected]

POSJET AERODROMU Dvadesetak mališana iz vrtića Graberje razgledali su avione

Striček pilot bio zasut pitanjima

!

Sastojci:6 malih patlidžana 1/2 šalice riže dugog zrna3 čajne žlice pinjola1 veliki luk, sitno nasjeckan2 češnja češnjaka, sitno na-sjeckana2 šalice pilećeg temeljca1 limenka (400 g) rajčica u umaku 350 grama mljevene janjeti-ne ili govedine3 čajne žlice nasjeckanog peršinasol, papar, cimet, maslinovo ulje, limun

Priprema:Izdubite patlidžane. Isperite rižu i osušite je. Popecite pi-njole uz često miješanje, oko 3 minute, i preselite ih u po-sudu. Popecite luk i češnjak i zatim pomiješajte s pinjo-lama. U tu posudu dodajte temeljac, rajčice, 3/4 čajne žlice soli i 1/4 žličice papra. Dodajte rižu, meso, žličicu soli i pola žličice papra te malo cimeta. Miješajte ru-kama. Napunite patlidžane tom smjesom, ali ne do kra-ja - imajte na umu da će se riža povećati kod kuhanja. Stavite patlidžane u posudu s malo vode i umakom od paradajza i zavrite polagano ih okrećući. Kuhajte dok riža nije skroz kuhana, 50 minuta do 1 sat. Prije posluživanja pošpricajte limunovim so-kom i pospite peršinom.

Punjeni patlidžani

Kuha

rica

7 P

lus R

egio

naln

og tj

edni

ka

Vrtlar Alojz Lisjak

55Vodič13. listopada 2009

UmrliZoran Levanić (88), Roza Stančić (99), Anto Kršćo (82), Janja Grgurić (78), Ivan Dubić (72), Zvonimir Kovačić (67), Dragica Šestanj -Perić (81),Irena Hunjadi (59), Zvonko Čačić (57), Petar Šešet (73), Ljubica Cupar (42)

RođeniDJEVOJČICEPetra Friščić, Lorena Živ-ković, Ema Kokot, Lorena Hostnjak, Jana Kovačić, Sanja Komes, Viktorija Roginek, Gabriela Lukač, Nikolina Žmegač, Rahaela Čančar, Vita Murat, Nika Turković, Ema Jakopović, Samanta Gregurek, Ana Pečevski, Matea Gašparić, Lana Žvorc, Katja Kušen

DJEČACIMateo Kostanjevac, Leon Čorko, Renato Kadi, Pe-tar Košić, Lovro Kaniški, Maksim Kumrić, Lovro Šanjek, Bartol Vusić, Leon Plantak, Vito Jež, Borna Šmer, Luka Kos, Rene Bre-žnjak, Luka Težak, Adrian Mrđenović, Jurica Muža

Valentina Čavec i Ivan Petrić, Ivana Pavlić i Luka Brdar, Draženka Vranić i Darko Delić, Ljubica Kuhar i Selim Hatić, Andreja Bencek i Branimir Krobot

VARAŽDINKino GAJ•od 15. do 20. listopadau 18 i 20 sati:SMRTONOSNI HITACkriminalistička triler akcijaHNK VaraždinUtorak i četvrtaku 19 satiNA PUTU U ZOO CENTAR i RIBA DUGINIH BOJApredstavaČetvrtak i petaku 21 satDVIJE JEDNOČINKEpredstavaPetak, 19 satiIGRE BEZ KARAJA i ZALJUBLJENA SLONICASubota, 19 satiCAREVO NOVO RUHO

predstavaNedjelja, 20 satiVJEŽBE IZ HRVATSKE KONVERZA-CIJE I DIOKCIJE ZA VARAŽDINSKU MLADEŽ (prema “Vježbe iz francu-ske konverzacije i dikcije za ame-ričke studente E.Ionesca i “Hrvat-ski razgovori” M. Engelsfelda)Nedjelja, 20 satiKLUB TANGOautorski projektKNJIŽNICA • Odjel za odrasle i odjel za djecu Radno vrijeme: ponedjeljak - pe-tak od 7:30 do 19:30 satiSubotom 7:30 do 13:00 sati • Odjel za mlade, odjel strane li-terature i odjel Banfica ponedjeljak, utorak, srijeda: od 13:30 do 19:30 sati četvrtak, petak: 7:30 do 15 sati, subota: 7:30 do 13 sati MUZEJI

• Stari grad Strossmayerovo šetalište 7, tel. 042/212-918 Stalni postav Kulturnopovijesnog odjelaBIJENALE MODNE FOTOGRAFIJE (13. listopada- 8. studenog 2009.)Petak, 16. listopada u 19 sati (ba-rokna dvorana): koncert u sklopu 16. FESTIVAL ORGULJA HEFERERBORIVOJ MARTINIĆ-JERČIĆ, violina i VIŠESLAV JAKLIN, orgulje- utorak – subota: od 10 do 18 sati - nedjeljom: od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom za-tvoreno • Galerija starih i novih majstora - palača Sermage BIJENALE MODNE FOTOGRAFIJE Palača Herzer, Franjevački trg 6tel. 042/210-474 RADNO VRIJEME:

- utorak - subota: od 10 do 18 sati - nedjeljom: od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i na državne blag-dane zatvoreno • Entomološki odjel, Stalni postav svijeta kukaca Dodirom do spoznaje (postav za slijepe i slabovidne) - utorak – subota od 10 do 18 sati - nedjeljom od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom za-tvoreno GALERIJE • Galerijski centar Varaždin Zbirka Miljenko Stančić Trg Miljenka Stančića tel. 042/311-312, 098/276-249 - od utorka do nedjeljeod 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

- za grupe posjet moguć prema dogovoru • GALERIJA ZLATI AJNGEL- Gajeva - izložba slika Darka Sačića• GALERIJA PRSTEC

S. Vukovića 15Izložba slika i grafika Ž. Prsteca - posjet svakodnevno uz telefonsku najavu 042/212 000, 098/56 95 20 • GALERIJA OPAČIĆZagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763 - stalni postav slika i skulptura aka-demskog slikara Nenada Opačića

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURUČetvrtaku 10 satiŠUMA STRIBOROVA

u 13 satiVATROSLAV GROMu 19.30 sati otvorenje izložbe Foto kluba Čakovec: “ČAKOVEC, GRAD PRIJATELJ DJECE”u 20 sati Tribina ČČPITANJE ČASTIPetak u 10 satiORO IZ BAJKEu 15 satiPOVUCI-POTEGNISubotau 10 sati GULLIVEROVA PUTOVA-NJAod 17.do 20. listopadau 18 sati:GOLA ISTINAromantična komedijau 20 sati:SIROČEhoror trilerNedjelja u 16 satiHOTEL ZA PSE- obiteljski film

Tjedni vodič

FOT

O N

ATJE

ČA

J

Miljenko Pretković - Varaždinsko jezero

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – HLADNO, HLADNOBabljem ljetu je kraj. Atmosferski sustavi nad Europom ovog će tjedna poprimiti drukčiji položaj od onog koji su imali proteklih

tjedana. Nad Atlantikom i dijelom zapadne Europe ojačat će polje povišenog tlaka zraka što će otvoriti put osjetno hladnijem zraku sa sjevera točno prema našem području. Nakon jučerašnje kiše vrijeme će se smiriti, ali uz još niže temperature i jak sjeverni vjetar. U nekoliko dana iz kratkih rukava u zimske jakne! Nije isključeno da ponegdje u središnjoj Hrvatskoj vidimo i koju snježnu pahulju. Za ovo zahlađenje zaslužna je ciklona koju je Crometeo tim nazvao Stjepan. (udruga Crometeo)

Nove fotografije šaljite na temu “Jesenski motivi” na [email protected]. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!

Vjenčani

wwwregionalni.com

13. listopada 200956 Zadnja

MATINEJA ZA 10 U dvorani kraj Drave održan glazbeni praznik za djecu

Kad se male ruke složeVARAŽDIN - Baš kao što

u listopadu djeca imaju svoj tjedan, tako su prošle subote varaždinski klinci i klinceze u novoj varaždin-skoj dvorani imali svoju “Matineju za 10!”.

Atraktivan programU tom spektaklu za cijelu

obitelj nastupili su naši po-znati pjevači koji su izvodili i svoje, ali i dječje pjesme. Tako je koncert otvorio Jacques Houdek, a svi

su mališani za njim odu-ševljeno zapjevali “Kad si sretan”, “Nije lako bu-bamarcu”, “Kad se male ruke slože”...

Na scenu je tada stu-pio naš poznati iluzio-nist Luka Vidović koji je mališanima priredio atraktivan Magic Show, a atmosferu je ponovno dodatno zapalio Jacqu-es.

A kada su na pozornicu stupili Šegrt Hlapić, Gita i njegova družina dječjoj radosti nije bilo kraja. Svi su se veselili plišanim zanimljivim kostićima u kojima su odigrali pred-stavu, a tada je na scenu stupila Antonija Šola.

Uz samostalan nastup, Antonija je u duetu otpje-vala pjesmu “Volim osmi-jeh tvoj” s Bojanom Jam-

brošićem, koji je potom nastavio samostalan na-stup predstavivši publici i neke nove pjesme koje snima u studiju.

- Bojan nam je najbolji, on je najzanimljiviji od svih. I baš je zgodan - rekle su prijateljice dok su iz sveg glasa pjevale s Bojanom. (hh)

Na koncertu su nastupili Jacques Houdek, Antonija Šola, Bojan Jambrošić, a odigrana je i Hlapićeva predstava

ČAKOVEC - Svoje najnovije književnoznanstveno djelo “Ogledi iz dječje književno-sti” prof. dr. sc. Stjepan Hra-njec predstavit će u utorak, 13. listopada, s početkom u 18 sati, na tribini u dvorani Matice hrvatske - ogranak Čakovec (Park Ru-dolfa Kropeka 2).Osim samog autora, o knjizi će još govoriti urednik Bo-židar Petrač i recenzentica Dubravka Težak te kao gost književnik Pajo Kanižaj.

O dječjoj književnosti

Ogledi S. Hranjeca

KARIKATURA crta: Željko Pilipović

VARAŽDIN - Učenici varaždin-ske Elektrostrojarske škole još jednom su pokazali svoje veliko srce. U školi su skuplja-li PET ambalažu, a od novaca koje su dobili povratom pla-stičnih boca dječjem vrtiću u Kozarčevoj ulici u Varaždinu kupili su novo računalo te edukativne računalne igre “Mala učilica”. - Tim činom

ESŠ kod svojih učenika razvija svijest o brizi za okoliš te socijalnu osjetljivost poma-ganja onima kojima je pomoć najpotrebnija, a donacijom računala djeca će moći razvi-jati svoje potencijale te učiti slova, brojke, boje i glazbu te prometna pravila kroz igru - rekao je Igor Kos, ravnatelj Elektrostrojarske škole.

Računalo i igrice za djecu u vrtiću!

Luka Vidović priredio je

mališanima Magic Show

Ove subote, 17. listopada, na terasi restorana Park u Varaždinu održat će se tra-dicionalna Bažulijada. Riječ je o humanitarnoj akciji Lions kluba Varaždin, odno-sno natjecanju u kojem će se petnaestak ekipa odmje-ravati u pripremanju starog pučkog jela varaždinskog kraja – variva od graha. Tri najbolja „bažula“ bit će nagrađena oslikanim „ku-hačama“, a birat će se naj-bolje domaće meso, vino i najbolji slogan. Svakako, bit će zanimljivo proglaše-nje ekipe koja će ostaviti najupečatljiviji dojam, kako bi se odjeci i ove bažulijade čuli barem još idućih 12 mjeseci… (jn)

Ove subote Bažulijada

NAJAVA

rt_282

Documents