roditeljsko i starateljsko pravo

8/14/2019 Roditeljsko i starateljsko pravo

1/55

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

RODITELJSKO ISTARATELJSKOPRAVO SKRIPTA

[email protected]


2/55


3/55


4/55

%

ODNOSI RODITELJA I DJECE

Odnos roditelja i djece u pravilu nastaje radjanjem tj.prirodnim putem sto ga cini bioloskimodnosom,ali on je u isto vrijeme i drustveni i pravni odnos.Drustveni zbog toga sto se dijeteradja i odrasta u okviru odredjene drustvene zajednice,a pravni zbog toga sto se odnos

roditelja i djece uredjuje pravnim normama.Najvaznije promjene u uredjenju odnosa roditeljai djece se ticu polozaja djeteta (posebno vanbracnog) u porodici i drustvu,polozaju i ulogemajke i dr.Savremeni pravni sistem uglavnom izjednacava bracnu i vanbracnu djecu (u nasem

pravu su potpuno izjednaceni).Takodjer normirana je ravnopravnost roditelja (prije koga jemajka bila iskljucena iz staranja o djetetu a ocu se priznavala apsolutna vlast nad djetetom).Udanasnjoj praksi majci se uglavnom daje prednost nad ocem.Odnos roditelja i djece po krvi seuspostavlja na sljedece nacine:

1. Automatski po zakonu,primjenom pretpostavke o materinstvu,odnosno o ocinstvu muzadjetetove majke

2. Dobrovoljno-priznanjem djeteta od osoba koje se smatraju roditeljem

3. Sudskim putem-bilo radi utvrdjivanja,bilo radi osporavanja odnosa roditelja i djetetauspostavljenog zakonskom pretpostavkom ili priznanjem.

PORODICNI STATUS DJETETA

Roditeljski odnos nastaje prirodnim i pravnim putem tj.rodjenjem djeteta iliusvojenjem.Radjenjem se roditeljski odnos moze zasnovati u braku ili van braka,zavisno da lisu roditelji djeteta u vrijeme njegovog rodjenja ili zaceca bili u braku ili ne.Bracno dijetezasniva odnos s roditeljima samim rodjenjem,tj.upisom u maticnu knjigu rodjenih.Porodicnistatus koje je dijete dobilo radjanjem moze se izmijeniti.Dijete koje je rodjeno kao bracno

(ukoliko mu uspjesno bude osporeno materinstvo ili ocinstvo) moze postati vanbracno.Nijenormirana obratna mogucnost.

BRACNI STATUS DJETETA

Bracni status ima:

a) dijete koje je rodjeno u braku

b) dijete rodjeno u periodu do 300 dand po prestanku braka

Da bi dijete steklo bracni status,potrebno je da kumulativno postoje 3 elementa:

1. da je dijete rodjeno ili da je zaceto za vrijeme trajanja braka (porijeklo iz braka)

2. da je dijete rodila zena koja je u vrijeme njegovog rodjenja ili zaceca bila u braku (bracnomaterinstvo)

3. da mu je otac muskarac koji je u vrijeme njegovog rodjenja ili zaceca bio u braku sanjegovom majkom (bracno ocinstvo)

Isto rjesenje je prihvaceno u i PZ RS.


5/55

&

PORIJEKLO DJETETA IZ BRAKA

Iz PZ proizilazi dadijete potjece iz braka ako je rodjeno za vrijeme trajanja braka ili u periodudo 300 dana od prestanka braka.Znaci da su za sticanje bracnog statusa bitni: 1)postojanje

braka 2)vrijeme rodjenja,odnosno zaceca djeteta.

Ako se dijete rodi za vrijeme trajanja braka,ono ce se smatrati bracnim bez obzira na to kad jezaceto.Stoga status bracnog djeteta dobija i dijete zaceto prije sklapanja braka i rodjenoneposredno nakon njegovog sklapanja.

Ukoliko dijete nije zaceto u spolnom odnosu majke djeteta i muskarca s kojim je ona kasnijesklopila brak (u kojem je dijete rodjeno) postoje mogucnosti osporavanja ocinstva muzamajke (pa ukoliko se ospori,dijete gubi bracni status).

Moment zaceca nije bez znacenja onda kada je dijete rodjeno nakon prestanka praka.U tomslucaju dijete stice bracni status samo ukoliko se rodi u perodu do 300 dana od prestanka

braka.U slucaju prestanka braka smrcu muza,rok se racuna od dana njegove smrti,a ako je

brak prestao proglasenjem nestalog muza umrlim zacetak roka se veze za dan koji je sud pravosnaznom rjesenju utvrdio kao dan smrti.Da bi se na dijete primijenila pretpostavka oocinstvu i da bi se smatralo bracnim potrebno je i da brak iz kojeg dijete potice bude postojeci(inace ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo ni za bracne partnere ni za dijete).Ponistenje

braka u nasem pravu ne utice na status djeteta tako da dijete ima bracni status bez obzira na toda li je brak punovazan ili nistav.

Nistav brak do ponistenja proizvodi sva dejstva braka pa i dijete koje potice iz tog braka imastatus bracnog djeteta.

BRACNO MATERINSTVO

Drugi element bracnog statusa je bracno materinstvo.Da bi dijete dobilo bracni status treba da potice od zene koja je u vrijeme njegovog rodjenja ili zaceca bila u braku.Materinstvo sezasniva rodjenjem djeteta.Sve do donosenja PZ FBiH pitanje materinstva nije bilouredjeno,vec se utvrdjivalo primjenom pravila:MAJKA JE UVIJEK POZNATA (iz rimskog

prava)

Porijeklo djeteta od majke se ne moze uvijek odrediti primjenom ovog pravila.(Npr.oplodnjain vitro jajne celije jedne zene i transfer embrija u maternicu druge zene koja nosi i radjadijete.)

PZ izricito odredjue porijeklo djeteta od majke uvodjenjem pretpostavke da je djetetovamajka zena koja ga je rodila.

Urjesavanju pitanja materinstva djece zaceta medicinski pomognutom oplodnjom,ova odredbadaje prednost zeni koja je rodila dijete.Isto normira i PZ RS.

Rodjenje djeteta se prijavljuje u roku od 15 dana od dana rodjenja,maticaru maticnog podrucja na kojem je mjesto u kojem se dijete rodilo.Moguce da je zena koja je u MKrodjenih upisana kao majka djeteta rodjenog u braku nije njegova prirodna majka.

Osporavanje materinstva ima za posljedicu i osporavanje ocinstva muza ove zene.Dijeteuspjesno usporenim materinstvom gubi status bracnog,pa se na njega ne moze primijeniti

pretpostavka o muzu majke kao ocu.


6/55

'

BRACNO OCINSTVO

Treci element bracnog statusa je bracno ocinstvo:dijete ima bracno status ako mu je otacmuskarac koji je u braku sa njegovom majkom u vrijeme rodjenja ili njegovogzaceca.Materinstvo se lako razlikuje (u pravilu),a ocinstvo nije moguce dokazati

neposredno,posto se zasniva samo na spolnom odnosu i zacecu,koji nisu prepoznatljivi iuocljivi kao trudnoca i radjanje djeteta.

Bracno ocinstvo se zasniva na pravnoj pretpostavci:otac je onaj na koga brak ukazuje,dakleocem djeteta se smatra muz majke.Ovako odredjeno ocinstvo ne odgovara uvijek stvarnomstanju zbog je ova pretpostavka oboriva.To znaci da zakonom ovlastene osobe mogu osporiti

bracno ocinstvo ali muz majke se smatra ocem dok se ne dokaze suprotno.Ovo pravilo nemoze ukazati na oca djeteta u 2 slucaja:

1)Kada zena neposredno po prestanku braka zakljuci novi brak prije isteka 300 dana od prethodnog braka rodi dijete.U ovom slucaju vazi i pretpostavka o muzu majke iz ranijeg braka (jer dijete je rodjeno unutar roka od 300 dana od prestanka tog braka) i pretpostavka omuzu majke iz kasnijeg braka kao ocu djeteta (jer je dijete rodjeno u kasnijem braku).

PZ propisuje da ce se ocem djeteta rodjenog u kasnijem braku majke,a prije isteka 300 danaod prestanka njenog prethodnog braka smatrati muz iz kasnije braka.

PZ RS ima suprotno rjesenje (ocem djeteta se smatra muz iz prethodnog braka ako je dijeterodjeno u kasnijem braku prije isteka roka od 270 dana od prestanka ranijeg braka)-osim ako

je muz majke kasnijeg braka sa njenim pristankom priznao dijete za svoje.

2)U slucaju kad je majka u vrijeme rodjenja djeteta u dva braka:jedan,ranijezakljucen,punovazan,a drugi u kojem se ostvaruje zajednica zivota ali je nepunovazan zbog

bracnosti.PZ ne rjesava ko ce se smatrati ocem djeteta.Najcesce se drugi muz upisuje u MKrodjenih kao otac,jer je on u vecini slucajeva i bioloski otac djeteta.Bracnom ocinstvu treba da prethode utvrdjeno porijeklo iz braka i bracno materinstvo.Uspjesno osporeno bracnomaterinstvo ujedno znaci i uspjesno osporeno bracno ocinstvo i gubitak bracnog statusadjeteta.

VANBRACNI STATUS DJETETA

1) dijete koji rodi zena koja nije u braku (neudata zena)

2) dijete rodjeno nakon isteka roka od 300 dana nakon prestanka braka

3) dijete koje rodi zena u nepostojecem braku4) dijete koje je rodjenjem steklo bracni status ali mu je bracnost uspjesno osporena.

U nasem pravu sva vanbracna djeca imaju isti polozaj.Za dijete koje ima vanbracni status,naszakon nema poseban termin jer se ne pravi nikakva razlika izmedju ovog i bracnogdjeteta.Djeca rodjena van braka imaju ista prava i duznosti kao i djeca rodjena u

braku.Pretpostavka o muzu majke djeteta kao njegovom ocu ne vazi za vanbracno dijete vecse njegov otac utvrdjuje u svakom pojednom slucaju na nacin opisan zakonom (priznanjem ilisudskom odlukom).

Materinstvo i ocinstvo djeteta rodjenog van braka dokazuje se na dva nacina:

1) priznanjem (vansudski nacin)


7/55

(

2) sudskom odlukom (sudski nacin)

Materinstvo i ocinstvo utvrdjeni sudskom odlukom se ne mogu usporiti,dok oni utvrdjeni priznanjem mogu.

VANSUDSKO UTVRDJIVANJE PORIJEKLA DJETETA

Porijeklo djeteta mo #e se utvrditi sudskim i vansudskim putem. U sudskom postupku seutvrdjuje u 2 slu ! aja: prvi je utvrdjivanje materinstva i o ! instva protiv volje majke odnosnooca. (kada oni ne #ele priznati dijete ili su u tome sprije ! eni), a drugi je osporavanje o ! instvai materinstva utvrdjenim primjenom pravnih pretpostavki ili priznanjem.

Vansudskim putem se utvrdjuje primjenom pravne pretpostavke o materinstvu i o ! instvu , tedobrovoljno tj. Priznanjem majke i oca vanbra $nog djeteta.

PRIZNANJE VANBRA ! NOG O ! INSTVA I MATERINSTVA

Priznanje materinstva i o ! instva je jednostrana izjava volje #ene koja sebe smatra majkomdjeteta, odnosno mu "karca koji sebe smatra ocem djeteta, data u propisanoj formi, uzispunjenje ostalih uslova normiranih u zakonu. Ve $ina ovih uslova je normirana zajedni ! kimodredbama.

PRIZNANJE VANBRA ! NOG O ! INSTVA

O! instvo se mo #e priznati samo djetetu koje ima status vanbra ! nog djeteta (bilo da je tajstatus imalo od rodjenja ili mu je bra ! ni status uspje "no osporen).

-USLOVI ZA PRIZNANJE OCINSTVA-

1) Prvi uslov tice se osobe koja daje izjavu o priznanju.Osoba koja sebe smatra ocem djetetadaje izjavu o tome i posto je data dobrovoljno smatra se istinitom.Znaci ova osoba ne moranista dokazivati (niti da je imala spolni odnos s majkom djeteta ili dr.stvari).

Zbog toga se moze desiti da dijete bude priznato od muskarca koji nije njegov prirodniotac.Muskarac koji daje izjavu mora biti poslovno sposoban (izricito normiranozakonom).Izjavu moze dati punoljetno sposobna osoba,ali i maloljetna osoba starija od 16godina koja je stekla poslovnu sposobnost.Ocinstvo moze priznati i osoba kojoj je ogranicena

poslovna sposobnost ako je sposobna shvatiti znacenje izjave o priznanju ocinstva ne morajuimati odobrenje zakonskog zastupnika.

PZ ne normira mogucnost priznanja preko punomocenika.

2) Drugi uslov se tice djeteta koje se priznaje.Dijete se u pravilu priznaje tek nakon sto serodi,ali moguce je i priznanje djeteta kako prije rodjenja tako i poslije smrti djeteta.

PZ normira da se ocinstvo moze priznati i prije rodjenja djeteta.To priznavanje ima uslovnodejstvo jer ce proizvesti posljedice samo u slucaju da se dijete rodi zivo.Priznanje nerodjenogdjeteta vrsi najcesce osoba koja nije sigurna da ce izjavu o priznanju moci dati nakon rodjenjadjeteta (npr.ako je tesko bolesna).PZ normira i mogucnost priznanja ocinstva nakon smrtidjeteta,ali samo pod uslovom da je ono ostavilo potomstvo.

3) Treci uslov tice se razlike u godinama.Izmedju osobe koja priznaje dijete i djeteta koje se

priznaje mora postojati razlika u godinama koja je uobicajena i potrebna da za zasnivanje


8/55

)

roditeljskog odnosa.Ovo nije normirano ali proizilazi iz prirode stvari i cijeni se u svakom pojedinom slucaju.

4) Cetvrti uslov se tice forme izjave o priznavanju.Izjava se mora dati u posebnoj formi nanacin predvidjen u zakonu.PZ normira da se ocinstvo moze priznati pred maticarom,organom

starateljstva,sudom ili notarom,testamentom.a) Zakon normira mogucnost priznanja pred maticarem.Izjavu o priznanju priznavalac dajelicno pred maticarem,koji ovu izjavu unosi u zapisnik.

b) Izjava o priznanju se i pred organom starateljstva daje licno.Organ starateljstva sastavljazapisnik o izjavi,ovjerava ga i dostavlja maticaru nadleznom za upis djeteta u maticnu knjigurodjenih.

c) Pred sudom se ova izjava moze dati na 2 nacina.Prvi je onda kada priznavalac na vlastituinicijativu pred sudom da izjavu o priznanju,o cemu sud sastavi zapisnik,ovjerava ga idostavlja maticaru nadleznom za upis djeteta u MK rodjenih.Druga mogucnost priznanja pred

sudom jeste davanje izjave o priznanju ocinstva u toku parnice radi utvrdjivanja vanbracnogocinstva (muskarac protiv kojeg je podnesena tuzba radi utvrdjivanja ocinstva,koji nije htio

priznati dijete,izmijeni stav i izjavi da je dijete njegovo).U ovom slucaju nema potrebenastaviti s parnicom.

d) Izjava o priznanju se moze dati pred notarom.Ovu izjavu priznavalac potpisuje,a notar onjoj sacinjava ispravu.

e) Priznanje ocinstva ucinjeno u privatnoj ispravi ne proizvodidejstvo.Izuzetak,testament,posto to nekada moze biti jedini nacin da se ocinstvo

prizna.Punovaznost ovako ucinjenog priznanja se cijeni po odredbama zakona o

nasljedjivanju iz PZ.Osim punovaznosti testamenta zahtijeva se i da testament ispunjavauslove propisane u PZ.

Zakonom je normirano ukljucivanje maticara i organa starateljstva upriznavanjeocinstva.Tako je normirana obaveza maticara da u slucaju upisa djeteta u MK rodjenih bez

podataka o ocu,pozove majku djeteta i upozna je s pravom djeteta da zna ko mu je otac i daona ima obavezu da oznaci osobu koju smatra ocem djeteta.

Ukoliko je majka pred maticarem dala izjavu o tome koga smatra ocem djeteta,maticar ceorganom starateljstva dostaviti zapisnik s tom izjavom.Nakon sto dobije podatke o

potencijalnom ocu,organ starateljstva obavezan ga je pozvati u roku od 15 dana od prijemazapisnika i upoznati ga (ukoliko se odazove) sa izjavom majke.Ishod zavisi od stava

pozvanog muskraca:on se moze odazvati ili ostati pasivan.

Ukoliko pozvani muskarac u roku od 30 dana od dana dostavljanja poziva izjavi ad nije otacdjeteta ili ne dadne nikakvu izjavu,organ starateljstva ce o tome obavijestiti majki i upoznati

je sa zakonskim odredbama i utvrdjivanju ocinstva sudskom odlukom,majka onda ima pravo podnijeti tuzbu radi utvrdjivanja ocinstva.

Datu izjavu o priznavanju ocinstva muskarac ne moze opozvati ali moze ga osporavatituzbom,koju ima pravo podnijeti u roku od 6 mjeseci od dana saznanja za cinjenicu kojaiskljucuje njegovo ocinstvo.

f) Pristanak majke,odnosno djeteta na priznanje.Izjavu o pristanku majka moze dati predmaticarem,organom starateljstva,sudom i notarom.Saglasnost na priznanje daje organ


9/55

*

starateljstva onda kada je majka mladja od 14 godina ili nije ziva ili je proglasena umrlom ili joj je oduzeta poslovna sposobnost.U zakonu je normirano da je,ako je dijete navrsilo 14godina i sposobno shvatiti znacenje priznanja,potreban i njegov pristanak na priznanje.Izjavuo priznanju majka mora dati u roku od 15 dana od poziva maticara da to ucini.

PRIZNANJE VANBRACNOG MATERINSTVAU principu vrijedi sve kao i kod priznanja vanbracnog ocinstva.Majcina izjava uziva

povjerenje u smatra se istinitom,majka mora biti poslovno sposobna da bi njena izjava bila punovazna.Vrijedi i uslov koji se tice razlike u godinama.

Razlika: zakon ne normira mogucnost priznanja materinstva prije rodjenja djeteta,nema potrebe da zena koja nosi dijete priznaje materinstvo,jer ce ona samim radjanjem postatinjegova majka.

Zena koja je priznala materinstvo ne moze da opozvati,ali ga moze osporavati (tuzbu podize uroku od 6 mjeseci do navrsene 10 god. zivota djeteta.)

Sto se tice saglasnosti na priznanje,ukoliko je dijete navrsilo 14 god zivotai sposobno jeshvatiti znacenje priznanja,potreban je i njegov pristanak na priznanje materinstva.Izjavu o

pristanku daje pred organom starateljstva.

SUDSKO UTVRDJIVANJE PORIJEKLA DJETETA

-UTVRDJIVANJE VANBRACNOG OCINSTVA SUDSKOM PRESUDOM

Zakon zabranjuje samo u 2 slucaja: 1) kada je dijete zaceto vjestackim putem 2) kada je dijeteusvojeno potpunim oblikom usvojenja

Pravo na tuzbu radi utvrdjivanja vanbracnog ocinstva prema PZ imaju:1) DIJETE -PZ ne ogranicava njegovo pravo na tuzbu rokovima.Ako je dijete maloljetno ilimu je oduzeta poslovna sposobnost u njegovo ime tu # bu mo #e podnijeti njegova majka ilinjegov staralac uz saglasnost organa starateljstva.

U RS dijete mo #e podnijeti tu # bu do 25-te godine #ivota.

2) MAJKA - mo #e podnijeti tu # bu za utvrdjivanje o ! instva do navr "ene 18.god. #ivota. Gubi pravo na tu # bu kada dijete postane punoljetno. Majka mo #e podnijeti tu # bu ili u svoje ime iliime djeteta ili oboje istovremeno.

3) PRIRODNI OTAC, tj. Mu "karac koji se smatra ocem vanbra ! nog djeteta. Ovommuj "karcu se priznaje pravoo na tu # bu samo onda kada mu je onemogu $eno da priznavanbar ! no o ! instvo a on #eli da se u sudskom postupku utvrdi da li je on zaista otac djeteta.

Drugi slu ! aj jeste kada mju "karac koji se smatra ocem djeteta osporava o ! instvo prriznato oddrugog mu "karca i istovremeno tra #i utvrdjivanje svog o ! instva.

4) ORGAN STARATELJSTVA - Ima pravo na tu # bu onda kada interes djeteta zautvrdjivanje vanbra ! nog odsustva ostane neza "ti$en zato "to majke propu "taju podici ovutu# bu. Organ starateljstva mo #e podi $i tu# bu do navr "enih 18 god. %ivota djeteta. Majkadjeteta se nemo #e protiviti podno "enju ove tu # be od strane organa starateljstva.


10/55

+

- OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TU %BA

U polo #aju tu #enog se pojavljuju:

1. Dijete (kada tu # bu podnosi majka ili mu "karac koji sebe smatra ocem djeteta.2. Majka djeteta (kada je tu #ilac dijete organ starateljstva ili mu "karac koji sebe smatra

ocem.3. Mu #karac $ije se o $instvo utvrdjuje (kada tu # bu podnose majka, dijete ili organ

starateljstva.4. Nasljednici mu #karca za kojeg se tvrdi da je otac djeteta (poslije smrti osobe za

koju se tvrdi da je otac djeteta, tu # ba radi utvrdjivanja o ! instva se podnosi protivnjenih nasljednika i to u roku od 1 godine od smrti ove osobe, odnosno 6 mjeseci od

pravosna #nosti rje "enja o nasljedjivanju.

UTVRDJIVANJE OCINSTVA U SLUCAJU VISE SALOZNIKA

Sud je duzan utvrditi da li je osoba cije se ocinstvo utvrdjuje bioloski otac djeteta ili ne,paonda kada je tuzba za utvrdjivanje ocinstva podnesena,motiv vise muskaraca s kojima jemajka u kriticno vrijeme zacrca imala spolne odnose.U tom slucaju sud mora utvrditi koji odnjih,odnosno da li je I jedan od njih otac djeteta.

Tuzeni muskarac moze u toku postupka istaci prigovor da je majka u vrijeme zaceca imalaspolne odnose s vise muskaraca.Sud ne moze ex officio prosiriti postupak na ovemuskarce,vec to moze uraditi samo majka djeteta.

UTVRDJIVANJE VANBRACNOG MATERINSTVA SUDSKOM ODLUKOM

PRAVO NA TUZBU I ROKOVI ZA PODNOSENJE TUZBE

*DIJETE- Maloljetno dijete moze podnijeti ovu tuzbu ukoliko je steklo poslovnu sposobnost prije punoljetstva.Dijete ima pravo na utvrdjivanje vanbracnog materinstva tokom cijelogzivota( kao I vanbracnog ocinstva)

*ZENA KOJA SEBE SMATRA MAJKOM DJETETA -ima pravo na ovu tuzbu onda kadnije uspjela priznati dijete za svoje ( bilo zato sto su organu starateljstva ili dijetetu uskratilisag;asnost,ili je druga zena vec izvrsila priznanje)

a.) kada nije dobila saglasnost tuzbu moze podici u roku od 1 godine,od primjene obavjestenjao nesaglasnosti,a najkasnije do navrsene 18 godine zivota djeteta.

b.) kada zena koja sebe smatra majkom djeteta osporava materinstvo zeni upisanoj kao majkau maticnu knjgu rodjenih,onda tuzbu moze podnijeti u roku od 6 mjeseci od saznanja da jeona majka,a najkasnije do navrsenih 10 godina zivota djeteta.

*MUSKARAC KOJI SEBE SMARTA OCEM DJETETA -subjektivni rok je 6 mjeseci oddana saznanja za radanje djetea, a objektivni do navrsenih 18 godina djeteta.

* ORGAN STARATELJSTVA -do navrsene 18 godine zivota djetea.


11/55

",

OSOBE PROTIV KOJIH SE PODNOSI TUZBA

*DIJETE,ZENA CIJE SE MATERINSTVO UTVRDJUJE,ZENA CIJE SEMATERINSTVO OSPORAVA,NASLJEDNICI,ZENA ZA KOJU SE TVRDI DA JEMAJKA DJETETA -Vanbracno materinstvo se moze utvrditi I nakon smrti djetea,u slucajuda je dijete ostavilo potomstvo.

OSPORAVANJE OCINSTVA I MATERINSTVA

Osporiti se moze ocinstvo I materinstvo primjenom pravne pretpostavke I priznanjem.Osporavati se ne moze ocinstvao I materinstvo utvrdjeno sudskom presudom.

OSPORAVANJE OCINSTVA

OSPORAVANJE BRACNOG OCINSTVA

Predstavlja pobijanje pravne pretpostavke o muzu majke djeteta kao ocu djeteta.Pravo natuzbu imaju :

*DIJETE ( do navrsene 25.godine zivota,dok je maloljetno u njegovo ime tuzbu podnosi posebni staralac koji mu se postavlja za ovu parnicu)

* MUZ MAJKE DJETEA -pravo na tuzbu ima u roku od 1 godine od saznanja za cinjenicukoja dovodi u sumnju ocinstvo.Objektivni rok neopravdano izostavljen iz naseg novogzakona,trebalo je da bude 10.god od rodjenja djeteta

*MAJKA DJETETA -Ovu tuzbu majka moze podnijeti u roku od 6 mjeseci od rodjenjadjeteta.Rok je objektivan,dok za subjektivnim rokom nema potrebe.Ukoliko joj je oduzeta

poslovna sposonost,u njeno ime tuzbu ce podnijeti njen staralac,uz odobrenje organastarateljstva.

*MUSKARAC KOJI SEBE SMATRA OCEM -on moze podnijeti ovu tuzbu samo ako je smajkom djeteta zivio u zajednici u vrijeme zaceca djeteta,ili je ovu zajednicu s njom zasnovao

prije rodjenja djeteta,te ako istom tuzbom trazi da se utvrdi njeno ocinstvo.Tuzbu moze podnijeti u roku od 1 godine od rodjenja djeteta.


*DJETE,MAJKA DJETETA,MUZ MAJKE

Sve osobe moraju biti obuhvacene tuzbom,bilo da su u polozaju tuzioca ili tuzenog,dok semuskarac koji sebe smatra bioloskim ocem pojavljuje samo u polozaju tuzbioca.

PZ normira da se ne moze osporavati ocinstvo poslije smrti djeteta.Nema svrhe,posto dijetekao subjekt prava vise ne postoji ( isto je I u PZRS)

OSPORAVANJE VANBRACNOG OCINSTVA

Vanbracno ocinstvo moze se osporavati samo onda kad se utvrdjeno priznanje.Ono utvrdjenosudskom presudom ne moze se osporavati.


12/55

""

PRAVO NA TUZBU I ROKOVI RADI OSPORAVANJA

*DIJETE -dijete moze podnijeti tuzbu do navrsenih 25.godina zivota.Dok je maloljetno unjegovo ime tuzbu moze podnijeti posebni staralac koji se postavlja za ovu parnicu.Majka nemoze u ime djeteta podnijeti ovu tuzbu,jer je ona uslracivanjem pristanka imala prilikusprijeciti prihvatanje izjave o priznavanju muskarca koji nije bioloski otac.

*MUSKARAC KOJI JE PRIZNAO OCINSTVO -a kasnije saznao za cinjenicu kojaiskljucuje njegovo ocinstvo.( on osporava svoje priznato ocinstvo).Moze se desiti da onnaknadno sazna da je nesposoban za oplodnju ili drugu okolnost koja iskljucuje njegovoocinstvo.

Tuzbu moze podnijeti u roku od 6 mjeseci od saznanja za cinjenicu koja iskljucuje njegovoocinstvo.I ovdje je neopravdano I pogresno izostavljen objektivni rok iz zakonske odredbe (koji bi trebao biti najkasnije do navrsene 10.godine zivota djeteta)

*MUSKARAC KOJI SEBE SMATRA PRIRODNIM OCEM DJETETA rodjenog van braka ima pravo osporiti ocinstvo muskarcu koji je to dijete priznao za svoje,ukolikoistovremeno trazi da se utvrdi njegovo ocinstvo.(znaci istovremeno radi I osporavanje Iutvrdjivanje ocinstva)

Na ovaj nacin ce se utvrditi bioloski otac djeteta,a I djete nece ostati bez bez upisanog oca,jermuskarac koji osporava ocinstvo mora istovremeno postaviti I zahtjev za utvrdjivanjenjegovog ocinstva.Ukoliko se utvrdi da tuzilac nije otac,sud ce odbiti oba zahtjeva.Tuzba semoze podnijeti u roku od 1.godine,od upisa priznatog ( a sada osporavanog ocinstva u

maticnu knjigu)

Nakon smrti osobe koja je pokrenula postupak radi osporavanja ocinstva,osobe koje imaju pravni interes,imaju mogucnost da nastave ovaj postupak.Sve u vezi ove mogucnosti stovrijedi pri osporavanju bracnog,vrijedi I za osporavanje priznatog vanbracnog ocinstva.


*DIJETE (kada tuzbu podnosi muskarac koji osporava svoje priznato ocinstvo ili muskarackoji je osporavao priznato ocinstvo drugog muskarca I istovremeno trazi utvrdjivanje svogocinstva)

*MAJKA DJETETA (kada tuzbu podigne dijete,ili jedan od prethodno navedenihmuskaraca)

*MUSKARAC KOJI JE PRIZNAO OCINSTVO ( kada tuzbu podnese dijete,ili muskarackoji sebe smatra ocem djeteta,osporava tudje I trazi utvrdjivanje svog ocinstva)

PZ normira da se ne moze osporavati ocinstvo poslije smrti djeteta,jer nema svrhe (dijetenakon smrti vise ne postoji kao subjekt prava)


13/55

"$

*DEJSTVO USPJESNOG OBORENOG BRACNOG I VANBRACNOG OCINSTVA

*BRACNO -pretpostavljeni otac se vise ne smatra ocem djeteta.Porijeklo djeteta oca jenepoznato jos od rodjenja ( ex tunc).Dijete nece vise imati racni vec vanbracni status.djeteostaje u srodstvu sa majkom I njenim srodnicima,dok u odnosu na oca I njegove srodnikeraskida srodnicki odnos.S njima dijete zasniva tazbinsko srodstvo,postaje mu pastorak a ovajnjegov ocuh.

*VANBRACNOG -vrijedi sve isto.Razlika je samo sto se ovdje ne mjenja status djeteta(dijete je imalo vanbracni status I zadrzalo ga I nakon uspjesnog osporavanja ocinstva)

OSPORAVANJE MATRINSTVA

*OSPORAVANJE BRACNOG MATERINSTVA

Ima za svrhu dokazivanje da zena koja je upisana u maticnu knjigu rodjenih kao majka djetetanije njegova bioloska majka.U praksi se ova mogucnost koristi nakon zamjene djece u

porodilistu ili pogresnog upisa u maticnu knjigu rodjenih.

*PRAVO NA TUZBU I ROKOVI

*DIJETE -ima pravo na tuzbu do navrsene 25 godine zivota.Dok je maloljetno tuzbu podnosi poseban staralac kojeg postavlja organ starateljstva.Zakonski zastupnik djeteta je i njegovotac,ali on nece moci zastupati dijete u ovoj parnici jer je on zajedno s majkom u polozajutuzenog (Dijete tuzi I njega I majku jer se pravosnaznom presudom o osporavanju materinstvaosporenim smatra I ocinstvo muza majke)

*ZENA KOJA JE U MATICNOJ KNJIZI RODJENIH UPISANA KAO MAJKA- Tuzburadi osporavanja svog materinstva moze podnijeti u roku od 6.mjeseci od saznanja zacinjenicu koja iskljucuje njeno materinstvo,a najkansije do navrsene 10.godine zivota djeteta(njeno pravo na tuzbu ograniceno I objektivnim I subjektuvnim rokom).Subjektivni rok

pocinje teci od dana saznanja za cinjenicu koja iskljucuje njeno materinstvo.

*ZENA KOJA SEBE SMATRA MAJKOM DJETETA -ukoliko istovremeno traziutvrdjenje njenog materinstva,u roku od 6 mjeseci od saznanja da je ona majka djeteta,anajkasnije do navrsene 10.godine zivota djeteta.

MOGUCNOST NASTAVLJANJA POSTUPKA NAKON SMRTI OVLASTENIKA -istokao I kod bracnog ocinstva.


*DIJETE ( u slucaju da zena koja je upisana kao majka osporava svoje materinstvo I zenakoja se smatra prirodnom majkom osporava materinstvo upisanoj zeni)

*ZENA KOJA JE UPISANA KAO MAJKA (kada tuzbu podnosi dijete ili zena koja sesmatra prirodnom majkom djeteta)


14/55

"%

*OTAC DJETETA ( on se moze pojabiti samo kao tuzeni,jer ako se uspjesno osporimaterinstvo,to ima za posljedicu osporavanje njegovog ocinstva)

Materinstvo se ne moze osporavati nakom smrti djeteta (dijete ne postoji vise kao subjekt prava,pa je nepotrebno)-kako bracno,tako I vanbracno.

OSPORAVANJE PRIZNATOG VANBRACNOG MATERINSTVA

Pravo na tuzbu imaju :

*DIJETE -do navrsene 25. godine zivota.Dok je maloljetno,u njegovo ime podnosi tuzbu posebni staralac,kojeg mu postavlja organ starateljstva.

*ZENA KOJA JE PRIZNALA MATERINSTVO -ona je priznala materinstvo,ali je kasnijesaznala za cinjenicu koja ga iskljucuje.Tuzbu moze podici u roku od 6 mjeseci od saznanja zatu cinjenicu,najkasnije do navrsene 10.godine zivota djeteta.

*ZENA KOJA SEBE SMATRA MAJKOM DJETETA -ona osporava materinstvo zenekoja ga je priznala,ali mora istovremeno postaviti I zahtjev za utvrdjivanje svogmaterinstva.Tuzbu moze podici u subjektivnom roku od 6 mjeseci,a objektivnom oku od10.godina.Subjektivni tece od saznanja da je ona majka djeteta.


*DIJETE (kad tuzbu podnosi zena koja je priznala materinstvo ili ze na koja osporava priznato materinstvo I trazi utvrdjivanje njenog materinstva)

*ZENA KOJA JE PRIZNALA MATERINSTVO (kada postupak pokrene dijete ili zenakoja se smatra prirodnom majkom)

*OTAC DJETETA (moze se pojaviti samo kao tuzeni,jer pravosnazna odluka o osporavanjuvanbracnog materinstva znaci istovremeno I da je njegovo vanbracno ocinstvo osporeno)

*DEJSTVA USPJESNO OSPORENOG MATERINSTVA

Ima za posljedicu prestanak roditeljskog odnosa izmedju djeteta I zene koja se smatranjegovom majkom.Ova zena se od rodjenja ne smarta njegovom majkom(sto vrijedi I za oca

tj.muza majke koji je priznao dijete)Ne dolazi do smejen statusa djeteta-oni zadrzavavanbracni status koje je imalo prije toga.

UTVRDJIVANJE PORIJEKLA DJETETA ZACETO MEDICINSKI POMOGNUTOMOPLODNJOM

Ukoliko genetski material (jajna ili sjemena)celija ne potjece od zene ili muskarca iz para,ovakvo zacece ima za posljedicu da dijete rodjenjem zasnuje roditeljsko-pravni odnos saosobama koje nisu njegovi pravi roditelji.Zakonska rjesenja prihvacena u oblasti medicinski

pomognute oplodnje u europskim I vaneuropskim zemljama su medjusobno

razlicita.Najpoznatije tehnike medicinski pomognute oplodnje su: IN VITROZACECE,ZAMRZAVANJE SJEMENIH CELIJA I EMBRIJADONACIJA


15/55

"&

SJEMENIH CELIJA,JAJNE CELIJE I EMBRIJE,VJESTACKAOPLODNJA,SUROGAT MATERINSTVO.

*IN VITRO ZACECE -In vitro zacece I transfer embrija je spajanje jajne I sjemene celijeizvan tijela zene I unosenje oplodjene jajne celije u uterus(metericu)zene.Oplodnja moze bitihomologna,kada oba gameta potjecu od bracnog ili vanbracnog para I heterologna ( kada

jedan ili oba gameta poticu od drugih osoba,u slucaju sterilnosti jednog ili oba bracna ilivanbracna partnera)

*SUROGAT MATERINSTVO -kada zena nosi I radja djete da bi na nakon rodjenja predala bracnom ili vanbracnom paru.Razlog za zakljucivanje ovog ugovora moze biti nesposobnostzene iz para za nosenje I radjanje djeteta ili njena nespremnost na ovo.U jednom slucaju sesurogat majka oplodjuje sjemenim celijama bracnom ili vanbracnog partnera zene koja nemoze ili ne zeli nositi I roditi dijete,te po rodjenju predaje dijete ovom paru.U drugom slucajurijec je o iznajmljivanju materice.U uterusu surogat majke unosi se oplodjena jajna celija iz

para-primaoca,tako da surogat majka nema nikakve genetske veze s djetetom I predaje ganakon rodjenja ovom paru.

*VJESTACA OPLODNJA -primjenjuje se kada do zaceca djeteta nije moglo doci prirodnim putem zbog svoje spolne nemoci ili sterilnosti bracnog ili vanbracnog partnera.U prvomslucaju zena se oplodjuje sjemenima celija svp partnera,pa je on genetski otac,a u slucajunjegove sterilnosti njena oplodnja se vrsi sjemenim celijama drugog muskarca.U odredbiclana.29 zabranjuje se utvrdjivanje ili osporavanje materinstva I ocinstva djeteta zacetog u

postupku medicinski pomognute oplodnje,ali postoje iznimci:

a.) pravo na osporavanje je priznato zeni koja je rodila dijete koje je bez njene pismenesaglasnosti zaceto iz jajne celije druge zene u postupku medicinski pomognute oplodnje.Znacisamo gestaciona a be I genetska majka moze osporiti materinstvo.

b.) muzu majke priznaje se pravo na osporavanje ocinstva djeteta rodjenog u braku ili u periodu 300 dana od prestanka braka,ukoliko je u postupku medicinski pomognute oplodnjedijete zaceto sjemenom celije drugog muskarca,bez pismene saglasnosti muza.Ako je dao ovusaglasnot,ne moze oporavati svoje ocinstvo

Tuzbe ( za oba slucaja) mogu se podnijeti u roku od 6 mjeseci od dana saznanja da je dijetezaceto na ovaj nacin,a najkasnije do navrsene 10.godine zivota djeteta.Za podizanje tuzbeovlasteni su,u ovom slucaju,samo zena odnosno muskarac koji se po zakonu smatrajuroditeljima djece.

POSTUPAK RADI UTVRDJIVANJA I OSPORAVANJA MATERINSTVA ILIOCINSTVA

NADLEZNOST,POKRETANJE,ZASTUPANJE I SPECIFICNOSTI POSTUPKA

Ovi sporovi se rjesavaju u posebnom parnicnom postupku koji je normiran u 7 dijelu PZ

(Postupak pred sudom) primjenjuju se odredbe zakona o parnicnom postupku ako PZ neodredjuje drugacije.Stvarno nadlezan za ove sporove je opcinski sud.Sto se tice mjesne


16/55

"'

nadleznosti normirana je izaberiva nadleznost u slucaju kada dijete podnosi tuzbu.Ukolikodijete nije tuzeni,tuzba se podnosi sudu na cijem podrucju tuzeni ima prebivaliste ili

boraviste.Postupak se pokrece tuzbom ovlastenog lica.U tuzbi kao tuzilac I tuzeni moraju bitiobuhvacene sve stranke u sporu,inace ce sud vratiti tuzbu tuziocu radi dopune.Ukoliko jketuzilac ne dopuni u roku od 8 dana,sud odbacuje tuzbu.

SPECIFICNOST OVOG POSTUPKA :

a.) HITNOST- radnje se poduzimaju hitno,u kracim rokovima normiranih od onih uZakonu o parnicnom postupku

b.) SPECIJALIZACIJA SUDIJE -u prvostepenom postupku zastupa sudijaspecijalizovan za ove sporove,ali u drugostepenom sudi vijece od trojice sudija od kjih

je jedan specijalizovan za ovu vrstu sporovac.) MOGUCNOST ODREDIVANJA PRIVREMENE MJERE RADI DAVANJA

IZDRZAVANJA MALOLJETNOJ DJECI I RADI NJIHOVOG SMJESTAJAd.) ISKLJUCENJE JAVNOSTIe.) OGRANICENJE NACELA DISPOZITIVNOSTIf.) SUD MOZE UTVRDJIVATI CINJENICE KOJE STRANKE NISU IZNIJELE I

DOKAZIVATI CINJENICE KOJE SU STRANKE PRIZNALE U SPORUg.) U ZALBI NE MOGU IZNOSITI NOVE CINJENICE I DOKAZE,OSIM AKO

ZALILAC DOKAZE DA IH BEZ SVOJE KRIVICE NIJE MOGAO IZNIJETIh.) ODLUCIVANJE O TROSKOVIMA POSTUPKA -sud o njima odlucuje

slobodno,vodeci racuna o okolnostima slucaja I ishodu postupka.

DOKAZNI POSTUPAK ( MEDICINSKO VJESTACENJE)

Prvo sto u dokaznom postupku treba utvrditi je da li je majka u kriticno vrijeme zaceca imalaodnose s muzem odnosno s muskarcem cije se ocinstvo utvrdjuje ili osporava.Ono seutvrdjuje uz pomoc vjestaka na osnovu duzine,tezine I opce zrelosti djeteta u vrijemerodjenja.Nakon toga sud ispituje da li je u to vrijeme muz majke ( ili muskarac cije seocinstvo utvrdjuje ili osporava) odrzavao spolne odnose s majkom djeteta I da li je u tovrijeme bio sposoban za oplodnju.Ukoliko se dokaze da nije,to je dovoljan osnov zadonosenjee odluke o osporavanju ocinstva.Ako se utvrdi da jest,cinjenica da je on otac djetetautvrdjuje se metodama zasnovanim na medicini,genetici,biologiji,antroplogiji.Koristenje ovihmetoda nije moguce neposrdno nakon rodjenja djeteta,potreban je odredjen uzrast.Sudsko

medicinsko vjestacenje se moze provsti tek kad dijete navrsi 3 godine zivota.

Analiza krvi-ispitivanje krvnih grupa,podgrupa I faktora moze se sprovesti nakon sto dijetenavrsi 6 mjeseci zivota.Utvrdjuje se da li su osobine krvi koje su utvrdjene kod djetetanasljedjene od pretpostavljenih roditelja ili ne.

Antropoloski metod-sastoji se u mjerenju,fotografisanju I poredjenju osobina djeteta koje senasljedjuju od roditelja sa osobinama njegovih pretpostavljenih roditelja.

Analiza nasljednih tkivnih gena sastava HLA (tipizacija tkiva) se koristi kod dokazivanjaocinstva.


17/55

"(

Analiza DNK-metoda analize hromozoma.Dovoljna je sasvim mala kolicina materijala (uzorak tjelesne tecnosti,koze,kose,zuba)Uzorak se ne mora uzeti direktno od osobe,moze seuzeti I stavr koju je osoba koristila (cetkica za zube).Dobijaju se I medjusovno se poredegenetski otisci.Otisak se sastoji od fragmenata,koji kod djeteta moraju biti nasljedjeni odroditelja,tako da se sa sigurnoscu moze utvrditi bioloski roditelj.

PZ BIH normira obavezu stranaka da se odazovu na poziv I podvrgnu medicinskomvjestacenju.Zakonodavac pravi razliku izmedju vjestacenja analizom DNK I vjestacenjadrugim metodama.Analizom DNK ukoliko se pozvana osoba nije odazvala pozivu ili

podvrgnula vjesacenju sudska policija ce je privesti po nalogu.Kod drugih metoda sud nijeovlasten primoranim putem obaviti ili izvesti vjestacenje.

USVOJENJE

Usvojenje je poseban oblik porodicno-pravne zastite djece bez roditelja ili bez odgovarajuceg

roditeljskog staranja,kojima se zasniva roditeljski odnosno srodnicki odnosi.Nase porodicnozakonodavstvo,predlaze 2 oblika usvojenja-nepotpuno I potpuno.

Pretpostavke za zasnivanje usvojenja normirane u PZ su :

1. ZAJEDNICKE PRETPOSTAVKE KOJE SE ODNOSE NA OBA OBLIKA USVOJENJA

2. PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE POTPUNOG USVOJENJA

3. PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE NEPOTPUNOG USVOJENJE

ZAJEDNICKE PRETPOSTAVKE KOJE SE ODNOSE NA OBA OBLIKAUSVOJENJA

PZ normira ko ne moze biti usvojilac: lice koje je oduzeto roditeljsko staranje,lice kome jeoduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost,lice koje ne pruza dovoljno jamstva d ace pravilnoda ostvari roditeljsko staranje.Usvojiti ne moze ni lice kod cijeg bracnog partnera postoji

jedna od navedenih okolnosti.Ne moze se usvojiti srodnik po krvi u pravoj liniji,ni brat,nisestra.

Staratelj ne moze usvojiti svog sticenika,dok ga organ starateljstva ne razrijesi duznosti

staratelja.

Usvojilac moze biti drzavljanin BIH,a zakon predvida da I strain drzavljanin moze bitiusvojilac ( ali samo ako je to u najboljem interesu djeteta I ako nije moguce usvojenje djetetau BIH).U RS-u se moze usvojiti samo njen drzavljanin ( strain drzavljani ako postojeopravdani razlozi)

PZ normira I razliku u godinama koja mora postojati izmedju usvojioca I usvojenika.T omoze biti samo osoba od 25-45 godina I koja je starija od usvojenika najmanje 18 godina.Ako

postoje narocito opravdani razlozi,usvojilac moze biti I lice straije od 45 godina.

Zakonodavac normira jos dva odstupanja :


18/55

")

1. ako usvojioci zajenodo usvajaju djete,mogu da usvojiti I ako samo jedan od njihispunjava ove uvjete

2. ako usvojioci usvajaju vise djece koja su medjusobno braca I sestre,usvojiti mogu Iako je samo jedan od njih u zivotnoj dobi izmedju 25-45 godina I samo ako je od

jednog djeteta stariji 18 godina.

PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJENIKA

Usvojenje se moze zasnovati samo ako je ono u interesu djeteta koje se usvaja,sto utvrdjujeorgan starateljstva.U nasem pravu,usvojiti se moze maloljetno djete ( bez ozira je li rijec o

potpunom ili nepotpunom usvojenju).Zakon je predvidio protok vremena od rodjenja djetetado njegovog usvajanja : ne moze se usvojiti dijete prije isteka roka od 3 mjeseca.Ne moze seusvojiti dijete maloljetnih roditelja.Ovo djete se moze usvojiti po proteku 1 godine odnjegovog rodjenja,ako nema izgleda d ace se ono podizati u porodici roditelja.( u PZ RS nema

oovog vremenskog ogranicenja,dijete se moze usvojiti odmah po rodjenju).Normirana je I privremena nemogucnost usvojenja djeteta ciji su roditelji nepoznati.Ovo dijete se ne mozeusvojiti prije isteka 3 mjeseca od njegovog napustanja.

PRETPOSTAVKE NA STRANI PRIRODNIH RODITELJA

Za usvojenje je potreban pristanak jednog ili oba roditelja,ako zakonom nije drugacijeodredjeno.Zakon predvidja I slucajeve kada za usvojenje nije potreban pristanak roditelja.Nije

potreban pristanak roditelja :

*kome je oduzeto roditeljsko staranje

*koji ne zivi s djetetom,a 3 mjeseca je u vecoj mjeri zapustio staranje o djeci

*koji je maloljetan,a nije u stanju shvatiti znacenje usvojenja

*kome je ogranicena ili oduzeta poslovna sposobnost

*kome je boraviste nepoznato najmanje 6 mjeseci,a u tom periodu se ne brine za djete

PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE POTPUNOG USVOJENJA

Potpunim usvojenjem zasnivaju se odnosi kao I kada se radi o krvnom srodstvu.Zasniva seneraskidiv odnos.

PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJIOCA

Potpunim usvojenjem dijete mogu bracni partneri zajednicki,te maceha ili ocuh djeteta koje seusvaja,ali I vanbraci partneri,koji u vanbracnoj zajednici zive najmanje 5 godina.


Po novom PZ potpuno se moze usvojiti dijete do 10 godine zivota (u PZ RS do 5 godine

zivota)


19/55

"*

PZ predvidja mogucnost usvojenja djeteta koje ima zive roditelje ( ukoliko su oni nesavjensi Inesposobni niti se zele brinuti od djetetu)

PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE NEPOTPUNOG USVOJENJA

PRETPOSTAVKE NA STANI USVOJIOCA

Nepotpuno mogu usvojiti samo bracni partner zajednicki,jedan bracni partner uz pristanakdrugog,maceha I ocuh.Lice koje nije u braku I vanbracni partneri takodje mogu nepotpunousvojiti,ali zakon za njih predvidja dodatne uslove (ako postoje narocito opravdani razlozi ilida je vanbracna zajednica trajala najmanje 5 godina)


Nepotpuno se moze usvojiti samo maloljetno djete.Ako je dijete navrsilo 10 godina zivota Iako je sposobno da shvati znacenje usvojenja,potreban je njegov pristanak.

ZASNIVANJE USVOJENJA

U PZ je predvidjen poseban postupak za zasnivanje potpunog I nepotpunog usvojenja.

NADLEZNOST

Europska konvencija o usvojenju-sudska ili upravna vlast moze biti jedino tijelo u cijoj senadleznosti nalazi zansivanje usvojenja.Prema PZ stvarno je nadlezan organ starateljstva(

znaci centra za socijalni rad) a u opcinama I kantonima gdje on ne postoji,opcinska sluzbakojoj je povjereno vrsenje tih poslova.Mjesno nadlezan je organ starateljstva mjesta

prebivalista,odnosno boravista djeteta,ako se njegovo prebivaliste ne moze utvrditi.

POSTUPAK ZA ZASNIVANJE USVOJENJA

Kada je rijec o postupku za zasnivanje usvojenja postoji nekoliko faza:

a.) pokretanje postupka pokrece se na zahtjev osobe koja zeli usvojiti.U postupkuzasnivanja usvojenja iskljucenja je javnost.

b.) Pripremne radnje-zakon navodi koje radnje organ starateljstva obavlja po sluzbenojduznosti.pribavlja strucna misljenja o podobnosti osobe koja zeli usvojiti dijete odorgana starateljstva,njenog prebivalista,kao I od porodicnog savjetovalista I drugihodgovarajucih organizacija I strucnjaka ( socijalniradnik,psiholog,pedagog,ljekar).Samo tako je moguce doci do stvarnig saznanja ousvojiocu I njegovoh podobnosti za usvojenje.Narav,karakter,odnosi u braku,motiveza usvojenje I druge relevantne cinjenice koje se odnose na dijete organ starateljstvamora utvrditi.Bracni partner osobe koja zeli usvojiti dijete,dijete I roditelji djeteta dajusvoj pristanak na usvojenje pred organom starateljstva.Dijete straije od 10 godinasposobno da shvati znacenje usvojenja daje svoj pristanak bez prisustvaroditelja.osoba koja ga zeli usojiti daje vlastito misljenje bez pristanka


20/55

"+

RADNJE U POSTUPKU USVOJENJA -roditelji djeteta,bracni partner osobe koja zeliusvojiti dijete I dijete daju svoj pristanak za usvojenje preko organa starateljstva koji vodi

postupak ili organom starateljstva svog prebivalista ,odnosno boravista.Dijete daje svoj pristanak na usvojenje bez prisustva roditelja I lica koja ga zele usvojiti.Roditelj moze svoj pristanak dati I prije pokretanja postupka zasnivanja usvojenja ,ali tek kad dijete navrsi 3mjeseca zivota.Prije davanja pristanka organ starateljstva ce ga upoznati s pravnim

posljedicama njegovog pristanka.Pristanak se daje na zapisnik,a ovjeren prepis zapisnikaurucuje se roditeljima.

PROBNI SMJESTAJ -institut probnog smjestaja je prema PZ obligatoran (raniji PZ gauopcne nije predvidio).Trajanje probnog smjestaja je ograniceno na 6 mjeseci.Za vrijemenjegovog trajanja dijete se nalazi pod nadzorom organa starateljsta.

DONOSENJE RJESENJA O ZASNIVANJU USVOJENJA -kada organ starateljstva utvrdida su ispunjeni uvjeti predvidjeni zakonom I d ace usvojenje biti korisno zausvojenika,donijet ce rjesenje kojim se usvojenje zasniva.U izreci rjesenja o zasnivanjuusvojenja,organ starateljstva navodi : ime I prezime,datum I mjesto rodjenja I drzavljanstvousvojenika,ime I prezime jednog roditelja,maticni broj I drzavljanstvo usvojioca,vrstuusvojenja I novo ime I prezime usvojenika.protiv rjesenja o zasnivanju usvojenja strankamoze podnijeti zalbe u roku od 8 dana od prijema rjesenja.Organ starateljstva duzan je

pravomocno rjesenje o zasnivanju usvojenja odmah dostaviti nadleznom maticaru radi upisa umaticnu knjigu rodjenih.Podaci o usvojenju su sluzbena tajna.Uvid u spise predmeta ousvojenju dopustit ce se punoljetnom usvojeniku,usvojiocu I roditelju djeteta koji je dao

pristanak na usvojenje.Zakon predvidja mogucnost uvida u spise maloljetnom usvojeniku ( ali

samo ako je to u njegovom interesu)

TAJNOST USVOJENJA

PZ obavezuje organ starateljstva da upozori I usvojioce da dijete upoznaju sa cinjenicomusvajanja.To su duzni uciniti najkasnije do 7 godine zivota odnosno odmah nakon zasnivanjausvojenja ako je usvojeno dijete starije dobi.Pitanje upoznavanja djeteta sa cinjenicomusvojenja je pitanje o kojem postoje razlicita shvatanja.Jedni smatraju da je tajnost usvojenjagarant njegovog uspjeha,dijete je zasticeno od saznanja da su ga bioloski roditeljiostavili.Bioloski roditelji u tajnosti usvojenja nalaze zastitu svojih interesa ( oni uglavnom ne

zele da se saznanjihov identitet niti njihovi motive za davanje djeteta na usvajanje).Protivniciove solucije tvrde da je neprihvatljivo gradjenje ovako dubokog humanog odnosa na zabludi ovlasti tom porijeklu.

POSLJEDICE USVOJENJA

POSLJEDICA POTPUNOG USVOJENJA

U ovom slucaju,usvojenik prekida sve veze sa prirodnom porodicom,roditeljsko staranje potpuno prelazi na usvojioce,bez mogucnosti da se roditeljsko staranje bioloskih roditeljaaktivira u bilo kom segmentu.U maticnu knjigu rodjenih usvojioci se upisuju kao roditeljiusvojenika.Usvojioci sporazumno odredjuju ime usvojenika,dok dobiva zajednicko prezime


21/55

$,

usvojioca.Potpuno usvojenje je neraskidivo.U slucaju da odnos izmedju usvojioca Iusvojenika ne bude uspjesan,usvajanje se nece raskinuti vec ce se na roditeljsko staranje

primjeniti mjere ogranicenja,te oduzimanje straranja.

POSLJEDICE NEPOTPUNOG USVOJENJA

Nepotpuno usvojenje ne utice na prava I duznosti usvojenika prema njegovim roditeljima Idrugim srodnicima,odnos usvojenika sa njegovim krvnim srodnicima ne prestaje zasnivanjemusvojenja.Vrsenje roditeljskog prava prirodnih roditelja de facto umiruje,s mogucnoscu da se

ponovo aktivira.Usvojenik dobiva prezime usvojioca osim ako usvojilac odluci drugacije.Uslucaju promjene imena I prezimena usvojenika,potreban je njegov pristanak(ukoliko jeusvojenik stariji od 10 godina)

RASKID USVOJENJA

Usvojenje se moze raskinuti:1.) odlukom organa starateljstva po sluzbenoj duznosti2.) odlukom organa starateljstva na prijedlog usvojioca3.) odlukom organa starateljstva na pojedinacni ili zajednicki prijedlog usvojioca I

punoljetnog usvojenika

ODLUKOM ORGANA STARATELJSTVA PO SLUZBENOJ DUZNOSTI -normirano uPZ,moguce je ako to zahtjevaju opravdani interesi maloljetnog usvojenika( ukoliko jeusvojenje nepotpuno) ali u pitanju moze biti I citav niz situacija u kojima se usvojilac prema

usvojeniku skrivljeno ponasa.

ODLUKOM ORGANA STARATELJSTVA PO PRIJEDLOGU USVOJIOCA -ako organstarateljstva,na prijedlog usvojioca,ako utvrdi da to zahtjevaju opravdni interesi maloljetnogusvojenika ( kod nepotpunog usvojenja).To ce biti razliciti razlozi : stalni sukobi,nedolicno

ponasanje usvojenika sto dovodi u pitanje kvalitet ovog odnosa.Opravdanost ovih razlogamora utvrditi organ starateljstva.

ODLUKOM ORGANA STARATELJSTVA NA POJEDINACNI ILI ZAJEDNICKIPRIJEDLOG PUNOLJETOG USVOJENIKA -zahtjev za raskid usvojenja organu

starateljstva mogu podnijeti ili zajedno usvojilac I punoljeni usvojenik.Posto usvojenik nijemaloljetan,zakonodavan ne zahtjeva ispitivanje njegovih opravdanih interesa.

PRAVNE POSLJEDICE RASKIDA USVOJENJA

Uglavnom prestaju medjusona prava I obaveze.Usvojenje prestaje kada odluka o raskidu postane pravomocna.PZ normira 2 posljedice raskida usvojenja : prezime usvojenika Iizdrzavanje usvojioca I usvojenika.Kada usvojenje prestaje raskidom,usvojenik moze zadrzati

prezime svog oca.

OBAVEZA MEDJUSOBNOG IZDRZAVANJA,U SLUCAJU RASKIDA USVOJENJA regulisana je clanom 122. :


22/55

$"

1.) ako maloljeti usvojenik nema krvne srodnike koji su ga prema zakonu duzniizdrzavati ili oni nisu u stanju ga izdrzavati,organ starateljstva moze rjesenjem oraskidu usvojenja obavezati usvojioce da izdrzavaju usvojenika.

2.) Ako usvojilac nije sposovan za rad I nema dovoljno sredstava za zivot,organstarateljstva moze rjesenjem o raskidu usvojenja obavezati punoljetnog usvojenika da

izdrzava usvojioca.U navedenim slucajevima moze se odrediti samo privremeno izdrzavanje ( najduze na

period od 1 godine)

2. DIO

Prava djeteta u konvenciji o pravima djeteta

Za dijete je posebno va #no to "to ga Konvencija tretira kao posebnog subjekta.Pored ovekonvencije prava djeteta su normirana i u Konvenciji o ostvarivanju dje ! ijih prava i

Konvenciji o kontaktima u vezi sa djecom,ali i u op$im dokumentima o ljudskim pravima.

Za svrhe konvencije dijete se u njoj odre &uje kao ''svako ljudsko bi $e mla &e od 18godina,osim ako se po pravu koje se primjenjuje na dijete ,punoljetsvo ne sti ! e ranije.''

U grupi li $nih prava su : prava na #ivot,na saznjanje vlastitog porujekla i brigu roditelja, na prijavu ro &enja, na prijavu ro &enja,li ! no ime i stjecanje dr #avljanstva, na privatnost, na #ivots roditeljima ...

U grupi prava djeteta kao $lana dru #tvene zajednice su: pravo na slobodno izra #avanjedjetetovog mi "ljenja, pravo na slobodno izra #avanje mi "ljenja u stvarima koje ga se ti ! u, na

slobodu izra #avanja, koja uklju ! uje tra #enje,primanje i davanje informacija i ideja svih vrsta uraznim oblicima, i pravo na udru #ivanje i mirno okupljanje. Ova prava mogu se ograni ! iti alisamo iz razloga koji su izri ! ito normirani.

Obrazovna prava : pravo na pristup informacijama i materijalima sredstava javnoginformisanja, pravo na obrazovanje, pravo na obrazovanje (psmpvmpg,srednjeg i vi "eg)

Zdravstvena prava: djece sa du "evnim ili tjelesnim nedostatcima su priznata zajedno sanjihovim pravom na posebno staranje i osiguranjem dostojanstva. Odvojeno od ovihnormirana su zdravstvena prava zdrave djece.

Socijalna prava: ti! u se povlastica socijalne sigurnosti ,socijalno osiguranje, te obavezedr #ave radi osiguranja ovih prava.

Ekonomska prava: pravo djeteta na standard primjenjen njegovom fizi ! kom ,du "evnom idru "tvenom razvoju ,za"tita od ekonomskog iskori "tavanja i obavljanje posla koji bi bioopasan ili ometao djetetovo obrazovanje,zdravlje ili razvoj.

Kulturna prava: prava djeteta kao pripadnika etni ! ke, vjerske ili jezi ! ke manjine (ima pravonjegovati vlastitu kulturu ,ispovjedati vlastitu religiju i upotrebljavati vlastiti jezik)


23/55

$$

Pravosudna za #tita prava : su ona koja se ti ! u pravnog polo #aja djeteta kako onda kada jeu! esnik u krivi ! nom postupku ,kada je pogo &eno ratnim doga &ajem i #rtva rata ,obavezedr #ave da za "tite odvo &enje,prodaju ili trgovinu djecom.

Prava djeteta u porodi ! nom zakonu FBIH

Na " zakonodavac je pri regulisanju polo #aja djeteta ispo "tovao obavezu postavljenu uKonvenciji : ovo je ure &enje zasnovano na na ! elu ''najboljeg interesa djeteta'' i ''dobrobitidjeteta''. Tako je djetetu priznao pravo na staranje o #ivotu ,zdravlju i razvoju li ! nosti ,pravood nezakonitog mje "anja u njegovu privatnost i porodicu ,na izra #avanje i uva #avanjevlastitog mi "ljenja u skladu sa uzrastom i zrelo "$u... (i sve ostale kao u Konvenciji o pravimadjeteta)

Pz RS je preuzeo rje "enje ranijeg Porodi ! nog zakona u ovoj oblasti tako da ne normira pravakoja su djetetu priznata u Konvenciji o pravima djeteta.

Pravo na staranje o #ivotu,zdravlju i razvoju li ! nosti

Ovo pravo dijete ne mo #e ostvarivati bez pomo $i odraslih. Ovo pravo djeteta zakonodavacosigurava i obavezivanjem nadle #nih organa na preduzimanje odre &enih mjera.Upravo zbogtoga je ovo pravo djeteta prema roditeljima normirano kao jedno od njegovih osnovnih prava.Ova prava djeteta zakonodavac osigurava i obavezivanjem nadle #nih organa na preduzimanjemjera radi za "tite li ! nih prava i interesa djeteta.

Pravo djeteta da #ivi s roditeljima

%ive$i s oba roditelja dijete ima velike "anse da sve njegove potrebe budu zadovoljenje da seroditelji uspje "no staraju o njegovom #ivotu i zdravlju da omogu $e zdrav i stabilan

psihosocijalni azvoj odnosno potpun i skladan razvoj njegove li ! nosti.Roditelji $e bolje i potpunije izvr "avati svoje du #nosti ako dijete #ivi zajedno s njima.Na " je zakonodavacnormira mogu $nost odvajanja djeteta od roditelja samo u zakonom predvi &enimslu ! ajevima,uz obavezno odre &ivanje odnosa i kontakta djeteta s roditeljem s kojim ne #ivi.Onda kada dijete ne #ivi s oba roditelja,posebno je va #no za dijete da s roditeljem s kojim ne#ivi odr #ava redovne kontakte,jer $e tako odr #ati kontinuitet u njihovom odnosu,omogu $it $ese uklju ! ivanje u staranje o djetetu i ovog roditelja. PZ RS tako &e normira pravo djece da #ive

zajedno sa svojim roditeljima. Mogu $nost odvojenog #ivota od roditelja je normirana samo zaslu ! aj da to zahtjevaju opravdani interesi djece,odnosno roditelja.

Pravo djeteta na za "titu od nezakonitog mje "anja u njegovu privatnost i porodicu

U ovom pogledu "titi ga Konvencija o pravima djeteta,kao i od nezakonitog napada nanjegovu ! ast i ugled. Pravo djeteta na za "titu privatnog i porodi ! nog #ivot je priznato i uKonvenciji o za "titi ljudskih prava. Ovo posebno normira i na " PZ. Priznanjem prava naza"titu privatnosti najbolje se izra #ava novi stav prema djetetu kao aktivnom subjektu ,kojim

je zamjenjen dosada "nji stav o djetetu kao objektu prava na za "titu. Dijete je subjekt koji isto

kao i odrasle osobe imaju pravo na privatnost.


24/55

$%

Pravo djeteta na izra #avanje i uva #avanje vlastitog mi "ljenja

U na "em pravu nije priznato ka apsolutno (bezuslovno) ve $ u skladu s njegovim uzrastom i

zrelo "$u, kao i u K.O.P.D. Nadle #nom organu je ostavljeno da u svakom konkretnom slu ! ajucijeni je li on dovoljan,kao "to cijeni i stepen zrelosti djeteta.Pored ovog uva #avanje mi "ljenjadjeteta zavisi i od ocjene njegovog interesa: ukoliko nadle #ni organ ocijeni da je izra #eni stavdjeteta u suprotnosti s njegovim interesom,odnosno s njegovom dobrobiti,on mo #e odlu ! itidruga ! ije od izra #enog mi "ljenja.Formiranju i izra #avanju mi "ljenja djeteta te njegovomuva #avanju doprinijet $e i izvr "avanje obaveza propisanih zakonom za nadle #ne organe : onisu obavezni djetetu dati potreban savjet i informacije koje $e mu omogu $iti da shvati

predmete povodom kojih se vodi postupak, upoznati ga s ! injenicama va #nim za dono "enjeodluke i sa posljedicama odluke,te mu omogu $iti da izrazi svoje mi "ljenje. PZ je djetetu

priznao i pravo da tra #i za "titu svojih prava pred nadle #nim organom i pravo na posebnogstaraoca. Ova prava ! ine grupu procesnih prava djeteta. Zakon je priznao pravo djetetu dau! estvuje u postupku u kojem se raspravlja o pitanjima koja ga se ti ! u,ve $ i pravo da pokrenetakav postupak i da ako je navr "ilo 14 godina i ako je sposobno shvatiti zna ! enje i pravne

posljedice svojih radnji,kao stranka ili u ! esnik u postupku samostalno preduzima parni ! neradnje ! ime mu je priznata parni ! na sposobnost. ' to se ti ! e djetetovog prava i sposobnostiformiranja vlastitog mi "ljenja odnosno njegove sposobnosti za zauzimanje stavova orelevantnim pitanjima, u praksi pod njom ne treba da se podrazumijeva postizanje potpunograzvoja djeteta i njegova sposobnost da u cjelosti shvati pitanja o kojima se radi,sve aspekte

problema s kojima se susrece.Dovoljno je utvrditi da je svjesno prirode i te #iine problema,da

je u stanju shvatiti situaciju u kojoj se nalazi,te kako ce se njeno rjesenje odraziti na njegovu buducnost. Nadlezni organ treba narocito da vodi racuna o tome da se stvore uslovi da s eovomisljenje formira slobodno bez pritiska i utjecaja drugih osoba najcesce jednog od roditelja.PZ RS nije djetetu priznao izricito ovo pravo ali je u posebnim odredbama normiraouvazavanje i izrazavanje djetetovog misljenja. Tako se saglasnost djeteta zahtjav u 2 slucaja:za priznanje vanbracnog ocinstva (ako je dijete starije od 16 godina) i za usvojenje (ako jedijete starije od 10 godina).

Pravo djeteta na obrazovanje

PZ je djetetu priznao pravona obrazovanje,na izbor skole i zanimanja u skladu sa njegovimsposobnostima i sklonostima kao i pravo na zaposlenje koje nije stetno za njegov razvoj izdravlje. Pravo na izbor skole pripada djetetu a roditelji mogu samo davanjem savjeta utjecatina ovaj izbor. Ali i okolnosti na strani roditelja se mogu odraziti na ostvarenje ovog prava jerdijete ne mo #e izabrati i pohadjati skolu cije troskove roditelji ne mogu finansirati. Slobodaizbora je veca dok je dijete maloljetno jer ga je roditelj duzan izdrzavati odnosno podmirivati injegove potrebe vezane za skolovanje koristeci sve mogucnosti i sposobnosti. Pravo na izborskole najcesce podrazumijeva i pravo na izbor zanimanja tako da se ova dva prava ostvarujuna isti nacin i sa istim ogranicenjima. Pravo na zaposlenje je normirano propisima radnog

pravakoji normiraju uslove pod kojima se maloljetnici mogu zaposliti i raditi. Obrazovanjemora biti usmjereno na razvoj licnosti djeteta i njegovih psihofizickih sposobnosti na


25/55

$&

postovanje prava i osnovnih sloboda covjeka na pripremanje djeteta za odgovoran zivot udrustvu tte na postovanje prirodne okoline. Pz RS nije normirao pravo djeteta na obrazovanjevec se ono izvodi iz duznosti i prava roditelja da se staraju o obraz.malo.djece.

Pravo djeteta na zastitu od svih oblika nasilja ,zloupotrebe, zlostavljanja izanemarivanja

PZ zabranjuje u porodici nasilnicko ponasanje clanova porodice. Unutar porodice premadjetetu se nasilnicki najcesce ponasaju roditelji. U ovom slucaju dozvoljena je intervencijadrzave u porodicu (tj.ogranicavanje autonomije koju roditelji inace uzivaju u vrsenjuroditeljskog staranja). Moguca je i mjera oduzimanja roditeljskog staranja ako jeneophodno.Ovakvo mjesanje nije u suprotnosti sa odredbnom clana 8. Evropske konvencije oljudskim pravima jer se mjesanje preduzima radi zastite interesa djeteta.

Duznosti djeteta

Staranje,pomaganje i postovanje roditelja

Dijete je duzno starati se o roditeljima kojima je otezano zbbog zdravstvenog stanja ilistarosti. Dijete izvrsava i obavezu pomaganja roditelja. Pod ovim se podrazumijevanematerijalna pomoc (poslovi u domacinstvu koji odgovaraju fizickim sposobnostima iuzrastu djeteta). Izvrsavanjem ovih poslova dijete se postepeno priprema i osposobljava zavodjenje vlastitog buduceg domacinstva i za brigu o sebi,stvaraju se radne navike kod djeteta i

pravilan odnos prema radu,sto je znacajno za formiranje licnosti djeteta. Duznost postovanja je prije preporuka nego pravna obaveza,jer ne postoji mogucnost da se dijete prinudnim

putem obaveze na ovakvo ponasanje.

Izdrzavanje roditelja

Ukoliko dijete obavezu izdrzavanja ne izvrsava dobrovljno sud ga moze obavezati na to. Ovaobaveza postoji i za punoljetno i maloljetno dijete. Punoljetno dijete je duzno izdrzavatiroditelja koji je nesposoban za rad i ne moze se zaposliti a nema dovoljno sredstava za zivotili ih ne moze ostvariti iz svoje imovine. Ako su ovi uslovi ispunjeni sud moze maloljetnodijete obavezat da izdrzava roditelje. Za maloljetno dijete pod istim uslovima na starniroditelja ova duznost postoji u 2 slucaja: 1) Kad maloljetnik ostvaruje prihode radom i od

imovine 2)Ukoliko dijete ima imovinu koja daje prihode roditelji ove prihode mogu koristiti iza izdrzavanje clanova porodice u kojoj dijete zivi (ukoliko ispunjavanju uvjete iz cl.219 st.1).I ova mogucnost je izraz porodicne solidarnosti.Vazeci PZ normira mogucnost oslobodjenjadjeteta duznosti izdrzavanja roditelja (za slucaj da roditelj iz neopravdanih razloga nijeizdrzavao dijete u vrijeme kada je na to bio obavezan). Pored obaveze idrzavanja izmedjudjeteta i roditelja ova obaveza postoji i izmedju jos nekih srodnika : izmedju pastorka imacehe (uz dodatni uslov pastorak je duzan izdrzavati macehu i ocuha samo ako su oni njegaduze vrijeme izdrzavali i brinuli se o njemu ) ,prema babi i djedu (zakon normira da je unukduzan izdrzavati babu i djeda pod istim uslovima kojim izdrzava roditelje) Na isti nacin jeobaveza djeteta da izdrzava roditelje normirana u PZ RS,samo sto je tu normiran donji uzrastod 15 godina,sa kojim nastaje ova obaveza djeteta.


26/55

$'

RODITELJSKO STARANJE

POJAM

-Skup odgovornosti , duznosti i prava roditelja koja imaju za cilj zastitu licnih i imovinskih

prava i interesa djeteta. S obziromna ovakvu sadrzinu i cilj ove ustanove u PZ je za njuuveden novi termin- ''roditeljsko staranje''. Kroz historiju su se koristili razliciti termini za ovuustanovu kao ocinska vlast,roditeljska vlast,roditeljska briga,odnosno roditeljska odgovornost.Konvencija o pravima djeteta ima i novi pristup u regulisanju odnosa roditelja i djece. U clanu18. Konvencije je sadrzano nacelo ''da oba roditelja imaju zajednicku odgovornost u

podizanju i razvoju djeteta00.Teziste se stavlja na odgovornost roditelja i interesdjeteta.Roditeljsko staranje otac i majka ostvaruju zajednicki,sporazumno i ravnopravno(osim ako je zakonom drugacije uredjeno). Majka i otac su ravnopravni kao roditelji i oni susamostalni ( u odnose roditelja i djece niko nema pravo se mjesati osim drzave kada oni

povrijede ili ugoroze interes djeteta). Radi zastite interesa,odnosno dobrobiti djeteta u PZ jeuneseno novo rjesenje koje se odnosi na specijalizaciju sudija koji rade u predmetima koji seticu roditeljskog staranja. U postupcima u kojima se odlucuje o roditeljskom staranjunormirano je da postupa sudija specijalizovan za ovu vrstu sporova.Nosioci roditeljskogstaranja su roditelji. Roditeljsko staranje se ne moze prenijeti na druga lica, ne moze senaslijediti niti otudjiti niti ga se roditelji mogu odreci. Roditeljsko staranje prestaje

punoljetstvom kada dijete navrsi 18 godina. Od ovog perioda postoji odstupanje u zakonomnormiranim slucajevima : moze prestati prije 18.godine zivota djeteta odnosno moze seostvarivati i nakon punoljetsva djeteta.

SADRZAJ

Sadrzaj roditeljskog staranja sastoji se od odgovornosti,duznosti i prava roditelja prema djeci.Dijele se na: ona koja se odnose na licnost i ona koja se ticu imovine djeteta.

Odgovornosti duznosti i prava roditelja prema licnosti djeteta

Upoznavanje djeteta sa njegovim pravima i omogucavanje njihovog ostvarenja : Ovo je od posebnog znacaja za dijete ,jer ce dijete postati svjesno da je poseban subjekt i titular prava, te

moze traziti ostvarenje i zastitu svojih prava kako od roditelja tako i od subjekata izvan porodice.

Staranje o zivotu i zdravlju djeteta - Ovo je najznacajnija duznost roditelja. Roditelji suobavezni da stite dijeteod svih oblika poroka (droga,alkohol,razbojnistvo,kradja).

Neizvrsavanje duznosti staranja o zivotu i zdravlju djeteta ugrozilo bi opstanak djeteta. Ovo jestaranje posebno vazno dok je dijete malo,kada je neophodna svakodnevna briga oishrani,smjestaju,odjeci ,obuci,lijecenju,i svemu ostalom sto osigurava pravilan fizicki i

psihicki razvoj djeteta. Radi uspjesnog izvrsavanja obaveze staranja o zdravlju djeteta roditeljisu obavezni kada to zahtjeva interes djeteta saradjivati s odgovarajucim medicinskim

ustanovama.


27/55

$(

Odgoj djeteta - Podrazumijeva se staranje o djetetovom fizickom,moralnom i intelektualnomrazvoju. Moguce je samo ako dijete zivi s roditeljima,pa zbog toga zakonodavac normira i

pravo roditelja da zive s djetetom osim ako to nije u interesu djeteta. Onda kada roditelji nezive zajedno duznost odgoja djeteta vrsi roditelj s kojim dijete zivi ukoliko sud nije odlucio ozajednickom staranju oba roditelja,u kojem slucaju u donosenju svih vaznijih odluka o

podizanje djeteta ucestvuje i roditelj s kojim dijete ne zivi.Medjutim i onda kada je odluceno pojedinacno staranje utjecaj drugog roditelja nije sasvim iskljucen odrzavanje licnih odnosai neposrednih kontakata sa djetetom. Iz obaveze odgoja djeteta proizlazi i odgovornostroditelja za stetu koju dijete prouzrokuje trecem licu (do navrsene 7.g. # djeteta roditeljiodgovaraju bez obzira na svoju krivicu,a za dijete starije od 7 godina odgovaraju za stetu osimako dokazu da je steta nastala bez njihove krivice)

Staranje o obrazovanju - Kao duznost i pravo roditelja obrazovanje se sastoji u opcem istrucnom obrazovanju djeteta,kako bi se ono osposobilo za samostalan zivot i rad i

ukljucivanje u drustvo. Ustav BiH u katalogu prava navodi pravo na obrazovanje dok UstavFbiH ovo pravo navodi medju pravima i slobodama ciju primjenu je obavezna osiguratiFederacija.Konvencija o pravima djeteta normira da drzava priznaje pravo djeteta naobrazovanje i da radi potpunog ostvarenja ovog prava na osnovu jednakih mogucnosti

preduzima odgovarajuce aktivnosti te odredjuje pravce obrazovanja djeteta.Osnovnoobrazovanje je proglaseno besplatnim i obaveznim za sva lica . Zakonodavac normira duznostroditelja da se brinu o redovnom osnovnom i srednjem skolovanju djeteta. Visokoobrazovanje zavisi od mogucnosti roditelja i sposobnosti djeteta. Znaci obaveza obrazovanjane prestaje punoljetstvom , vec se produzava i nakon toga ako je u skladu s mogucnostimaroditelja i sposobnostima djeteta.

ZASTUPANJE DJETETA

Dijete ima pravnu ali nema poslovnu sposobnost.U njegovo ime pravne poslove zakljucujunjegovi roditelji i ucestvuju u postupku pred drzavnim organom. Pri tome se radi o zastupanjudjeteta po sili zakona. Obavezu zastupanja roditelji vrse zajedno sporazumno i ravnopravno.Kada dijete zastupa samo jedan roditelj postoji presutna saglasnost drugog roditelja. Poslovnasposobnost maloljetnika starijeg od 14.godina je prosirena on moze sam sklapati pravne

poslove kojima stice prava ,ako zakon ne odredi drugacije, a pravne poslove kojima raspolazeimovinom ili preuzima obaveze moze sklapati samo uz saglasnost roditelja.Roditelji nezastupaju svu maloljetnu djecu niti ih zastupaju pri sklapanju svih pravnih poslova (prvarazlika se veze za uzrast djeteta a druga za vrstu pravnih poslova koje dijete sklapa). Dijetestarije od 14 godina za koje sud utvrdi da je sposobno shvatiti znacenje i pravne posljedicesvojih radnji,moze samostalno preduzimati parnicne radnje. Nemogucnost zastupanja djetetaod roditelja postoji kod pravnih poslova koji se ticu same licnosti maloljetnika npr.zakljucenje braka ,davanje pristanka na ocinstvo i materinstvo , promjena

prezimenausvojenika... Roditelji ne mogu zastupat dijete pri zakljucenju pravnih poslovaizmedju roditelja i djeteta u sporu koji se vodi izmedju djeteta i roditelja. U tim slucajevimaorgan starateljstva imenuje posebnog staraoca. Onda kada imaju obavezu i pravo da zastupaju

dijete roditelji su u pravilu samostalni : ostavlja im se da sami cijene interes djeteta i daodluce o (ne)zakljucivanju pravnog posla i (ne)preduzimanju pojedinih parnicnih radnji.


28/55

$)

Medjutim njihova samostalnost je ogranicena pri zakljucivanju poslova koji se ticu otuudjenjai opterecenja vrednijih stvari i prava iz imovine maloljetnog djeteta radi zadovoljenjadjetetovih potreba : ove poslove roditelji mogu zakljuciti samo s odobrenjem nadleznogorgana starateljstva.U svim postupcima u kojima roditelji zastupaju dijete nadlezan organmora osigurati realizaciju prava na izrazavanje i uvazavanje vlastitog misljenja djetetu ( uskladu sa njegovim uzrastom i zreloscu) PZ RS je preuzeo odredbe ranijeg zakona normirajuda roditelji imaju duznost i pravo da zastupaju svoju maloljetnu djecu.

IZDRZAVANJE DJETETA

Izvrsavanje duznosti i prava roditelja na izdrzavanje djeteta je pretpostavka za vrsenje svihostalih duznosti i prava prema djetetu pa zbog toga ono za dijete ima veliki znacaj.Konvencija o pravima djeteta normira da drzava priznaje svakom djetetu pravo na zivotnistandard primjenjen fizickom ,mentalnom,duhovnom ,moralnom i drustvenom razvojudjeteta. U dijelu zakona u kojem je normirano izdrzavanje na obavezu izdrzavanjamaloljetnog djeteta se odnosi posebna odredba clana 215 u kojoj se normira da roditelji uizvrsavanju ove obaveze moraju iskoristiti sve svoje mogucnosti i sposobnosti. Obavezaizdrzavanja djeteta ostaje i nakon punoljetstva ako se dijete nalazi na redovnom skolovanju ,anajduze do navrsene 26.godine zivota.Produzava se i nakon punoljetstva ako je dijete zbog

bolesti ,fizickih ili psihickih nedostataka nesposobno za rad ,a nema dovoljno sredstava zazivot ili ih ne moze ostvariti iz sovje imovine.Ovome mora prethoditi oduzimanje iliogranicavanje djetetove poslovne sposobnosti. Maloljetno dijete koje prihode ostvaruje radomili od svoje imovine duzno je doprinositi za svoje izdrzavanje.Za odredjivanje visineizdrzavanja relevantne su potrebe djeteta i mogucnosti roditelja. Za utvrdjivanje potreba

djeteta sud uzima u obzir njegovo imovinsko stanje,sposobnost za rad,zdravstvenostanje,mogucnost zaposlenja (tj.vazi opca odredba koja normira potrebe osobe koja zahtjevaizdrzavanje). Dodatne okolnosti koje sud uzima u obzir su uzrast djeteta i potrebe za njegovoskolovanje.Prilikom utvrdjivanja mogucnosti roditelja sud takodje primjenjuje opcu odredbuali i posebne (primanja roditelja,vlastite potrebe)...Roditelj se ne moze osloboditi obavezeizdrzavanja maloljetnog djeteta u situaciji kada bi neko drugi bio oslobodjen oveobaveze.Interes djeteta je dodatno zasticen time sto je normirana intervencija suda i organastarateljstva u slucaju kada roditelji ili durge po zakonu obavezne osobe nisu u mogucnosti

podmirivati obavezu izdrzavanja .Organ starateljstva ima jos neke obaveze . Zakonodavac je

obavezao organa starateljstva da nastoji da se roditelji sporazumiju o visini izdrzavanja. Ovajsporazum mogu zakljuciti pred notarom,u formi notarski obradjene isprave,koju je notarduzan dostaviti organu starateljstva.

Onda kada roditelj s kojim dijete zivi ne pokrene postupak za dosudjenje ili povisenjeidrzavanja protiv drugog roditelja,a za to nema opravdane razloge,organ starateljstva jeobavezan u ime maloljetnog djeteta pokrenuti i voditi ovaj postupak.Isto tako je obavezan

pokrenuti izvrsni postupak. Organ starateljstva koji stiti prava i interese djeteta uvijekucestvuje u postupku u kojem se odlucuje o izdrzavanju maloljetnog djeteta ili punoljetnogdjeteta koje su roditelji obavezni izdrzavati.Obaveza organa starateljstva je i pracenje

ispunjavanja obaveze izdrzavanja djeteta pa ako se ne ispunjava organ starateljstva je duzan pokrenuti sudski postupak za dosudjenje ili povisenje izdrzavanja. Sud roditelja obavezuje na


29/55

$*

placanje buducih mjesecnih iznosa izdrzavanja u odredjenom novcanom iznosu.Osoba koja jeizdrzavala dijete u vrijeme kada je roditelj trebalo da ga izdrzava moze tuzbom trazitinaknadu troskova izdrzavanja odroditelja ukoliko su ti troskovi opravdani.Dok traje postupakza izdrzavanje maloljetnog ili punoljetnog djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljskostaranje sud moze odrediti privremene mjere radi davanja izdrzavanja. Obaveza drugihdjetetovih srodnika da izdrzavaju dijete nastaje tek onda kada roditelji nisu u mogucnosti

podmirivati potrebe izdrzavnja djeteta. To su: maceha odnosno ocuh (duzni su izdrzavatimaloljetne ali ne i punoljetne pastorke), baba i djed (maloljetnu i punoljetnu djecu), braca isestre (bez razlike da li imaju ista oba roditelja ili zajednickog oca ili majku. Obaveza samo

prema maloljetnoj djeci). Ukoliko obaveza izdrzavanja pada na vise osoba zajedno ona sedijeli izmedju njih,srazmjerno njihovim mogucnostima. Pz RS na slican nacin uredjujeobavezu izdrzavanja drugih srodnika prema djetetu kojeg ne izdrzavaju roditelji.Razlika setice obaveze macehe i ocuha na izdrzavanje pastoraka.Ova obaveza ne dolazi odmah izaobaveze roditelja,vec iza svih drugih srodnika koji su ih po zakonu duzni izdrzavati.

DUZNOSTI I PRAVA RODITELJA PREMA IMOVINI DJETETA

Odnose se samo na onu imovinu koju je dijete dobilo nasljedstvom ,poklonom ili po drugomzakonskom osnovu,a ne i radom (njome dijete samostalno raspolaze). PZ RS na isti nacinuredjuje ove duznosti.Prema imovini maloljetnog djeteta roditelji imaju sljedece duznosti i

prava: upravljanja,koristenje prihoda i raspolaganje.

Upravljanje imovinom djeteta

Moguce je do punoljetstva djeteta. Upravljanje djecijom imovinom se sastoji u aktima kojeroditelji zajedno i sporazumno preduzimaju radi ocuvanja unapredjenja i uvecanja imovinedjeteta. U zakonu se u dijelu koji normira imovinske odnose roditelja i djece naglasava daroditelji upravljaju imovinom u interesu djeteta,sto znaci da sve radnje koje budu preduzimalimoraju biti usmjerene na zastitu i osiguranje imovine. Nacin i oblik upravljanja se odredjuje

prema sastavu imovine. Roditelj imovinom djeteta mora upravljati kao dobar domacin,a usuprotnom organu starateljstva moze u svako doba zahtjevati od oba roditelja polaganjeracuna o upravljanju i prihodima. Ova duznost sud mozedodjeliti i roditelju s kojim dijete ne

zivi a inace roditelji zajednicki upravljaju i sporazumno. PZ RS isto kao i PZ FBIHnormira da roditelji imovinom djeteta upravljaju u interesu djeteta.

Koristenje prihoda

Roditelji imaju duznost i pravo koristiti ih do punoljetstva djeteta. U tom koristenju nisusamostalni vec ograniceni. Prvenstveno ih mogu koristiti za izdrzavanje,lijecenje,odgoj iobrazovanje djeteta. Za izdrzavanje clanova porodice roditelji mogu koristiti ove prihodesamo ako oni ispunjavaju uslove za dosudjenje izdrzavanja . Ova samo izuzetna mogucnostkoristenja prihoda iz imovine djeteta u skladu je s obavezom maloljetnog djeteta,kojeostvaruje prihode od svoje imovine da doprinosi za izdrzavanje clanova porodice u kojoj zivi.Koristenje prihoda s imovine djeteta je na isti nacin uredjeno i u PZ RS.


30/55

$+

Raspolaganje

U raspolaganju su jos vise ograniceni nego u koristenju prihoda.Roditelji mogu samoodobrenjem organa starateljstva otudjiti ili opteretiti vrednije stvari i prava iz imovinemaloljetnog djeteta radi njegovog izdrzavanja lijecenja odgoja i obrazovanja ili ako tozahtjeva drugi vazan interes djeteta.Znaci roditelji su dvostruko ograniceni: 1. namjenom ukoju se mogu iskoristiti sredstva dobijena raspolaganjem imovinom, 2. ocjenom interesadjeteta od organa starateljstva. Samo s odobrenjem organa starateljstva roditelji mogu

preduzimati pred sudom ili drugim organima procesne radnje koje se odnose na imovinudjeteta. Roditelj je s ovakvim ogranicenjem u raspolaganju imovinom djeteta izjednacen sastaraocem,cija su ovlastenja u zastupanju sticenika inace uza od ovlastenja roditelja nazastupanje djeteta.

OSTALE DUZNOSTI I PRAVA RODITELJA

Odredjivanje licnog imena

Licno ime,kao licno pravo gradjana sastoji se od imena i prezimena.Roditelji sporazumnoodredjuju licno ime djetetu ,a ako jedan roditelj nije u zivotu ili je u nemogucnosti vrsitiroditeljsko pravo ili j enepoznat,licno ime odredjuje drugi roditelj.Ukoliko oba roditelja nisu uzivotu,ili su u nemogucnosti vrsiti roditeljsko pravo ,licno ime djetetu odredjuje lice kome je

povjereno staranje o djetetu u saglasnosti sa organom starateljstva a birajuci jednu odalternativa koju imaju i roditelji pri njegovom odredjivanju. Dijete dobija prezima prema

prezimenu jednog ili oba roditelja ukoliko roditelji ne odrede da dijete nosi neko drugo prezime.Znaci dijete ne mora nositi prezime roditelja,vec moze imati i neko drugo prezimekoje odrede roditelji. Ako odluce sa dijete nosi njihovo prezime moguce su razlicite situacije:a) ako roditelji imaju zajednicko prezime i dijete ce dobiti to prezime b) ako je svaki odroditelja pri sklapanju braka zadrzao svoje prezime dijete moze dobiti prezime jednog od njihili prezime sastavljeno od prezimena oba roditelja. Konvencija o pravima djeteta priznajedjetetu od njegovog rodjenja pravo na ime,a drzave obavezuje da osiguraju njegovoostvarenje u skladu s nacionalnim zakonima i svojim obavezama u skladu sa odgovarajucimmedjunarodnim instrumentima iz ove oblasti.Zakon ne normira odredjivanje imena djettetutako da su roditelji slobodni pri njegovom izboru ,iako nije propisano ne mogu odrediti imekojim se vrijedja moral ili koje je u suprotnosti sa shvatanjima sredine i obicaja. Licno ime s

emora prijaviti nadleznom maticaru u roku od 2 mjeseca od rodjenja djeteta, sto je dovoljnodug period za razmisljanje i izbor imena i prezimena.Ukoliko se roditelji ne sporazumiju olicnom imenu djeteta,odredit ce ga org.starat.

Odredjivanje prebivalista djeteta

Prebivaliste je mjesto gdje se lice nastani s namjerom da u njemu stalno zivi. Za njegovoodredjivanje su vazna 2 elementa: nastanjenje u 1 mjestu i namjera stalnog zadrzavanja unjemu. Kako dijete ne moze imati ni izraziti ovu namjeru ono ne moze ni imati samostalno

prebivaliste,vec mu se ono odredjuje prema prebivalistu roditelja. Ako roditelji ne zive


31/55

%,

zajedno,prebivaliste djeteta ce se odrediti prema prebivalistu roditelja s kojim dijete zivi.Ovakvo odredjivanje djetetovog prebivalista proizlazi iz prava djeteta da zivi zajedno sasvojim roditeljima,odnosno iz njegove vezanosti za roditelje.

OSTVARIVANJE RODITELJSKOG STARANJA

ZAJEDNICKO ,SPORAZUMNO I RAVNOPRAVNO STARANJE

Roditelji zajednicki,sporazumno i ravnopravno se staraju o djetetu osim ako nije drugacijeuredjeno PZ.Ukoliko izmedju roditelja nastane spor o ostvarivanju roditeljskog stranja odlukudonosi sud u vanparnicnom postupku.Onda kada roditelji se ne mogu sporazumjeti oostvarivanju nekog od prava djeteta ili o izvrsavanju nekih svoji obaveza i odgovornostiinteres djeteta se stiti ovlascenjem suda da o tome odluci. Ovim se rjesenjem odstupilo odranijeg zakonskog rjesenja, po kojem je rjesavanje ovog spora bilo u nadleznosti organastarateljstva . Sud odluku donosi u vanparnicnom postupku koji su ovlasteni prijedlogom

pokrenuti roditelji ,dijete koje je sposobno shvatiti znacenje i pravne posljedice svojih radnji iorgan starateljstva na cijem podrucju dijete ima prebivaliste. Zbog znacaja zivljenja djeteta sroditeljima Konvencija o pravima djeteta zabranjuje odvajanje djeteta od roditelja protivnonjihovoj volji. Naime samo izuzetno onda kada je razdvajanje nuzno i u najboljem interesudjeteta ,dijete moze odvojiti od roditelja, i to samo odlukom nadleznog organa donesenoj uskladu sa odgovarajucim zakonom i procedurom.Onda kada je razdvajanje posljedica mjerekoju je preuzela drzava,drzava je obavezna osigurati osnovne informacije o mjestu boravkaodsutnog lica ukoliko to ne ide na stetu dobrobiti djeteta.

STARANJE JEDNOG RODITELJA O DJETETU

O djetetu ce se starati jedan roditelj ukoliko je drugi roditelj: 1.umro 2.proglasen umrlim3.sprijecen da se stara od djetetu 4. nepoznatog boravista 5. Kada mu je oduzeto roditeljskostaranje ili 6. Kada mu je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost .

Razlozi zbog kojih se ne moze starati o djetetu su fakticke i pravne prirode. Fakticka sprijecenost roditelja postoji u slucaju njegove smrti ili proglasenja umrlim u slucaju kada mu je boraviste nepoznato,te u svim drugim slucajevimakada je sprijecen starati se o djetetu, npr.kada je duze odsutan zbog lijecenja ili izdrzavanjakazne zatvora ili kad aje bolestan od teske ili zarazne bolesti i sl.

Pravna sprijecenost je oduzetoroditeljsko staranje te oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost.Roditelj kojem je oduzeta poslovna sposobnost nije u stanju starati se ni o svojim pravima i interesima tako da je u pravnoj nemogucnosti brinuti se i o djetetu.Uz oduzimanje smetnja je i ogranicenje poslovnesposobnosti o cemu sud donosi rjesenje onda kada roditelj svojim postupcima neposrednougrozava svoja ili tudja prava i interese,cime se obezbjedjuje cjelovita zastita djeteta. Roditeljkojem je oduzeto roditeljsko staranje ,prestaje se starati o djetetu a ostaje mu samo obavezaizdrzavanja djeteta.Prestankom razloga zbog kojeg samo jedan roditelj stara o djetetu drugiroditelj ce preuzeti ovo staranje ako je dijete jos maloljetno. PZ RS normira da ce roditeljsko

pravo vrsiti drugi roditelj u slauvajevima koji su navedeni u PZ FBIH ali ne u svim nijenormirana smrt roditelja ,njegovo proglasenje umrlim,niti njegovo nepoznato prebivaliste.


32/55

%"

OSTVARIVANJE RODITELJSKOG STARANJA U SLUCAJU ODVOJENOG ZIVOTARODITELJA I DJECE

Ako roditelji djeteta ne zive zajedno,roditeljsko staranje ne mogu ostvarivati na isti nacin kaoi onda kada zive u zajednici.U slucaju razvoda,ponistenja ili utvrdjenja nepostojecim brakanjegovih roditelja ili ako vanbracni roditelji nisu nikada zivjeli u vanbracnoj zajednici mora sedonijeti odluka o tome koji ce roditelj ostvarivati roditeljsko staranje premadjetetu.Savremeno pravo umjesto pojedinacnog staranja jednog roditelja o djetetu uvodinjihovo zajednicko staranje (cuvanje,koje se oznacava kao fizicko ostaje onom roditelju skojim dijete zivi dok zajednicko ostaje samo zakonsko staranje o djetetu-odlucivanje o svimvaznim pitanjima koja se ticu djeteta) O ustanovizajednicko staranja o djeci i u slucaju nepostajanja porodicne zajednice roditelja postoje

podijeljena misljenja,argumenti se iznose kako u prilog tako i protiv nje.PZ normira da ako roditelji ne zive u porodicnoj zajednici roditeljsko staranje ostvaruje

roditelj sa kojim dijete zivi. O tome s kim ce dijete zivjeti odlucuje sud. Sud ce odreditiPOJEDINACNO staranje jednog roditelja ili ZAJEDNICKO staranje oba roditelja. Zakonovlascuje roditelje na postizanje sporazuma o tome s kojim ce od njih zivjeti. Sporazumroditelja ima prednost pred odlukom suda samo ako je to u najboljem interesu djeteta. PZsamo u jednom slucaju povjerava organu starateljstva odlucivanje o tome s kojim ceroditeljem dijete zivjeti inace je uvijek odluka kod suda. Ukoliko u toku postupka

posredovanja bracni partneri ne postignu sporazum o tome s kojim ce roditeljem dijete zivjetiorgan starateljstva ce po sluzbenoj duznosti odluciti o ovome. Ova njegova odluka vazi samodo pravosnaznosti odluke o razvodu braka. Sud pozivaorgana starateljstva da ucestvuje u postupku u kojem se odlucuje s kojim roditeljem ce dijetezivjeti. Organ starateljstva je ovlasten poduzimati i druge radnje radi zastite prava i interesadjeteta. On ce moci uspjesnije od suda ispitati interes djeteta i sve okolnosti na strani djeteta iroditelja od kojih zavisi donosenje prave odluke.

ODRZAVANJE LICNIH ODNOSA I NEPOSREDNIH KONTAKATA

Redovno odrzavanje odnosa i kontakata je u zakonu normirano kao pravo djeteta. Zakon je predvidio sankciju za roditelja koji ne stvara uslove za odrzavanje ovih odnosa djeteta sdrugim roditeljom ili ih onemogucava ili sprecava oduzimanje roditeljskog staranja. Onacinu izdrzavanja licnih odnosa roditelja s djetetom roditelji se sporazumijevaju a ako seovaj sporazum ne postigne odluku donosi sud. Odrzavanje odnosa i kontakata se sastoji odnjihovih medjusobnih posjeta ,izlazaka,dopisivanja,zajednicko provodjenje praznika...Odrzavanje ovih odnosa i kontakata se moze ograniciti ili zabraniti samo radi interesa djeteta.Ogranicenje se sastoji u kontaktu uz prisustvo strucnih radnika organa starateljstva,uodredjenoj ustanovi ili trajanju i dr.Licni odnosi i neposredni kontakti se zabranjuju kadadovode u opasnost odgoj,zivot ili zdravlje djeteta. Po tuzbi roditelja ili organa starateljstva sudce donijeti i odluku o prestanku ogranicenja ili zabrane odrzavanja licnih odnosa ineposrednih kontakata djeteta s roditeljem.Roditelju koji ne zivi s djetetom sud mozezabraniti ili neovlasteno priblizavanje djetetu i njegovo uznemiravanje (postupak se pokrece

na prijedlog roditelja djeteta ili organa starateljstva). Interes djeteta je i razlog za unosenje uzakon mogucnosti odredjenja kontakata izmedju babe i djeda sa unucima ,izmedju sestara i


33/55

%$

brace medjusobno kao i djeteta i jos nekih osoba. Na ovaj nacin se osigurava pored interesadjeteta i postovanje porodicnog zivota srodnika koji se smatraju clanovima porodice.

SMJESTAJ DJETETA I POVJERAVNJA NJEGOVOG CUVANJA I ODGOJA DRUGOJOSOBI ILI USTANOVI

O ovome mogu odluciti sami roditelji (odnosno roditelj) i organ starateljstva

1) Oba roditelja ili roditelj koji se sam stara o djetetu mogu privremeno povjeriti cuvanjei odgoj djeteta ustanovi ili osobi koja ispunjava uslove za staraoca. Uslov za

povjeravanje je prethodna saglasnost sa organom starateljstva. Ukoliko osoba kojoj je povjereno cuvanje i odgoj djeteta ne ispunjava uslove za staraoca organ starateljstvanece dati saglasnost vec ce sam odluciti o ovom povjeravanju. Roditelji ne mogu nadrugo lice prenijeti roditeljsko staranje pa i osoba kojoj su povjerili cuvanje i odgojdjeteta ne ostvaruje roditeljsko staranje vec ima i izvrsava obaveze staranja o zivotu

zdravlju i odgoju djeteta.2) Organ starateljstva o ovome odlucuje kada je to u interesu djeteta. Odluku donosi na

zahtjev oba ili jednog roditelja ili po sluzbenoj duznosti. Ukoliko sami roditelji nisuzahtjevali donosenje ove odluke organ starateljstva je moze donijeti samo uz njihov

pristanak. Cuvanje i odgoj djeteta odredjeni bez pristanka roditelja mogu trajatinajduze 2 mjeseca. Ako i nakon isteka roka roditelji ne mogu preuzeti staranje odjetetu iz istih razloga zbog kojih je odredjen smjestaj djeteta kod drugog lica injegovo staranje o djetetu organ starateljstva ce odmah donijeti odluku o stavljanjudjeteta pod starateljstvo. Onda kada prestane potreba za starateljstvom donijet ce se

odluka o njegovom prestanku (nju mogu traziti i sami roditelji)

ZASTITA RODITELJSKOG STARANJA PREMA TRECIM OSOBAMA

U nasem s epravu normira pravo roditelja da trazi predaju djeteta od trece osobe: U slucajusmrti drugog roditelja i u slucaju da se dijete nalazi kod ove osobe bez pravnog osnova.

1. U slucaju smrti roditelja s kojim je dijete zivjelo kao i smrti roditelja koji se sam starao djetetu ili je cuvanje i odgoj djeteta povjerio drugoj osobi, o daljem staranju djetetace odluciti sud. Tuzbu mogu podnijeti drugi roditelj ili organ starateljstva.U prve dvije situacije dijete ostaje bez roditeljskog staranja pa je neophodno odmahodluciti ko ce preuzeti brigu o njemu. U slucaju smrti roditelja koji je cuvanje i odgoj

povjerio drugoj osobi sud po tuzbi treba da utvrdi interes djeteta na strani osobe kojoj je roditelj povjerio njegovo cuvanje i odgoj. Treba da ustanovi da li je za dijete boljeda stane zivjeti s tom osobom ili sa prezivjelim roditeljem ili kod druge osobe ili udrugoj ustanovi.

2. O daljem staranju o djetetu sud ce odluciti i u slucaju kada se dijete bez pravnogosnova nalazi kod druge osobe koja sprecava roditelja da ostvaruje roditeljsko

staranje. Tuzbu mo0gu pokrenuti roditelji ili organ starateljstva.Postupak je u obaslucaja hitan.


34/55

roditeljsko i starateljsko pravo

Documents