rimsko olovo
DESCRIPTION
Rimski olovni predmeti iz SremaTRANSCRIPT
Apstrakt: Sa lokaliteta Gomolava, potesa Vraw, i drugih nalazi{ta u ataru sela
Hrtkovci u Sremu, poti~e ve}i broj olovnih predmeta, od kojih su neki – figurine,
plo~ice podunavskih kowanika i okviri ogledala – votivnog karaktera. Ra|eni su
shematski i rusti~no, i prete`no se mogu datovati u III–IV v. Me|u olovne nalaze
iz Srema spada i jedan broj plombi, koje ukazuju na razvijene privredne i trgova~ke
veze i transport robe. Ukupno su katalo{ki prezentovana 43 predmeta, od ~ega 10
figurina, 21 okvir ogledala, 3 plo~ice i 9 plombi.
Kqu~ne re~i: Srem, Gomolava, Hrtkovci, olovo, figurine, okviri ogledala, podunav-
ski kowanik, plombe.
Sa dugogodi{wih iskopavawa na vi{eslojnom lokalitetu Gomo-
lava, sa potesa Vraw, kao i drugih nalazi{ta (prete`no greda, nakon
orawa) u ataru sela Hrtkovci, pored ostalog pokretnog materijala,
poti~u i nalazi ve}eg broja olovnih predmeta, tj. figurina, okvira
ogledala, votivnih plo~ica i plombi (cf. Brukner 1971; [aranovi}-
-Svetek 1987; Dautova Ru{evljan i Brukner 1992).
Figurine
Zajedni~ka karakteristika ovih figurina jeste da predstavqaju
stoje}u bogiwu, naj~e{}e nagu, shematizovano prikazanog tela i detaqa
glave. Glava je predimenzionirana i kru`na, a telo i noge izdu`eni.
Desna ruka je savijena u laktu i polo`ena na glavu ili grudi, a leva
oslowena na bokove sa ra{irenim prstima {ake. Nazna~eni su detaqi
kose i dijademe sa perlama, detaqi o~iju, nosa i usta, dok su grudi u
obliku bobica. Na vratu je ogrlica od dva ili tri reda perli, ozna~ena
granulama (sl. 1/2–4, 9),1 a na podlaktici i nadlakticama su narukvice
RIMSKI OLOVNI PREDMETI IZ SREMA
Velika Dautova Ru{evqan
Muzej Vojvodine, Novi Sad
Glasnik Srpskog arheolo{kog dru{tva Journal of the Serbian Archaeological Society
22 (2006) 333–353.
1 Ilustracije na crte`ima nisu u me|usobnoj proporciji. Dimenzije predmeta na-
vedene su u katalogu.
GSAD/JSAS 22 (2006) Iz arheolo{kih zbirki
334
Sl. 1. Olovne figurine stoje}e bogiwe (1–10) (dimenzije navedene u tekstu).
Fig. 1. Standing figurines of goddess, lead (1–10).
kru`nog preseka (sl. 1/3, 6). Zadwa strana figurine je naj~e{}e ne-
obra|ena ili delimi~no obra|ena, sa spojenim butinama (sl. 1/7), {to
ukazuje na postojawe dva kalupa za livewe.
Na do sada poznatim figurinama iz Srema tako|e je, naj~e{}e,
predstavqena `enska stoje}a figura bogiwe. Primerak statuete na|ene
u kulturnom sloju Sirmijuma predstavqa, kako se misli, Afroditu sa
Prijapom (Parovi}-Pe{ikan 1971: sl. 64/a, b). Na osnovu nalaza novca
Klaudija II u sloju vile urbane, statueta je datovana u sredinu III v. kao
i identi~an primerak iz Muzeja Srema, sa nepoznatog lokaliteta (ibid.:
pl. XVII, 64/b). U ostalom delu provincije Panonije, nalazi ove vrste
predmeta predstavqaju statuete bo`anstva sa svojim atributima, i da-
tovani su u II–III v. (Thomas 1952; idem 1980: 187, pl. CXXIX).2 U Arheo-
lo{kom muzeju u Zagrebu nalazi se vi{e primeraka figurina od olova,
stilski potpuno razli~itih, sa obra|enom predwom ili obe strane,
ra|enih u kalupu. Predstavqena su razli~ita bo`anstva, postavqena na
odgovaraju}e ozna~enom postamentu, odevena ili polunaga, naj~e{}e
Atina sa {lemom i kopqem, Hermes, Venera (samostalno ili sa Ero-
som) i Fortuna (Bauer 1936: 10, T. 1-10).3 Na isti na~in su prikazane i
figurine Venere iz Siska, sa ogrta~em ispod kukova skupqenim u ~vor
i desnom rukom podignutom ka glavi. Na osnovu na~ina prikazivawa
detaqa ruku sa nakitom, ima analogija i sa terakotama iz Vindobone, te
figurinama Venere sa Erosom iz Francuske i Klagenfurta (Neumann
1972: 35, Abb. 25, 26; Bauer 1936: 8, T. III, 16).
Do sada poznate shematski ra|ene olovne figurine iz provincije
Panonije naj~e{}e predstavqaju neko bo`anstvo. Tomas (Thomas 1952)
iznosi mi{qewe4 da su ove figurine blisko povezane sa idejom o
bogatstvu, plodnosti i blagostawu stanovni{tva u tom periodu. One su
sakralnog karaktera i ra|ene u karakteristi~nom stilu i tehnici. U
umetni~kom pogledu nemaju veliku vrednost jer ne odgovaraju stilu
figurina tog vremena ra|enih u drugim materijalima. Verovatno su
slu`ile kao zamena za skupe bronzane ili ko{tane figurine pojedinih
bo`anstava (Picard 1935: 172). U literaturi postoje razli~ita tuma~ewa
335
V. Dautova Ru{evqan Rimski predmeti od olova iz Srema
2 Nalaz Fortune sa atributima Izide datovan je u doba dinastije Severa, kada je i kult
Izide prenet u Panoniju sa istoka i bio veoma omiqen i {iroko rasprostrawen kod
lokalnog stanovni{tva. Figurina ovog tipa sa nekropole iz Intercise datovana je u III–IV
v. (Vágó 1971: Taf. L/1a, 1b). Istom periodu pripadaju i statuete bo`anstva na|ene u
kulturnom sloju Corsium-a (Bánki 1986: 154, Taf. XLV/107, 108).
3 Na olovnim figurinama iz Vindobone prikazane su `enske figure u pro~equ hrama
kako se dr`e za ruke (Neumann 1972: 31, Abb. 19 a, b). Na isti na~in su prikazane i figurine
iz Brigetia, u pro~equ hrama, sa obra|enom predwom stranom. Druge dve figurine Venere
su odevene u dowem delu, sa desnom rukom ka glavi, kao i figurine iz Siska (Bauer 1936: 6, 7).
4 Npr. u vezi sa ostavom olovnih predmeta sa lokaliteta Pógánytelek, gde su na|ene
Fortuna-Izis, Silvana i Matrona.
o wihovoj nameni i upotrebi. Naj~e{}e se povezuju sa malim, ku}nim
svetili{tima, kao votivni predmeti (Thomas 1952: 38, pl. IV; Swoboda-
-Milenovi} 1958: 55, Taf. XVIII, 24, – olovna plo~ica sa tri stoje}e figu-
re predstavqene u naosu hrama). Analogne statuete iz Viminacijuma,
nage ili delimi~no odevene, mogu se povezati sa kultom podunavskih
kowanika, sa bogiwom Kibelom ili Eponom predstavqenom u centru,
izme|u dva kowanika (Popovi} 1992). Od do sada poznatih statueta iz
Srema, osim dve iz Sirmijuma, ostale su bez atributa bo`anstva, nage,
sa dijademom na glavi i nakitom na vratu i rukama. Najbli`e su
figurinama Venere sa Erosom iz Siska i Klagenfurta. Verovatno su
ra|ene u lokalnim radionicama Sirmijuma ili livnicama ve}ih poqo-
privrednih imawa na ovom prostoru sredinom III v.
Okviri ogledala
Na vi{e lokacija u ataru Hrtkovaca, posledwih godina, dubokim
orawem na|en je i 21 okvir ogledala od olova (Brukner 1971; Dautova
Ru{evljan i Brukner 1992: 60, T. 2–3).5 Karakteristika ovih predmeta je
prstenasti deo rama ukra{en raznim geometrijskim, floralnim i `i-
votiwskim ornamentima, kru`ni deo za umetawe stakla u sredini, duga
pravougaona dr{ka, koja se ra~va u dva i vi{e krakova, tako|e orna-
mentisana, i alke izvan okvira. Novoprona|eni primerci okvira ogle-
dala pripadaju tipovima I, II, V, VII (sl. 2–3).6 Osim navedenih tipova,
jedan primerak je kvadratnog oblika (sl. 2/3), a tri kru`nog i ve}eg su
formata (sl. 2/1, 2, 4). Okviri ogledala tipa I (sl. 2/5–8) ukra{eni su
shematizovanim, naizmeni~no postavqenim, predstavama ptica i {kor-
piona, a dr{ka kosim linijama. Ramovi ogledala tipa II (sl. 2/9–11)
ukra{eni su sa dva ili tri niza perli, sa viticama vinove loze izme|u.
Dr{ka je sa kosim linijama, a pro{ireni deo dr{ke, sa ornamentom na
proboj i spiralama. U gorwem i dowem delu dr{ke je niz od tri perle.
Sa pet primeraka zastupqen je tip V (sl. 3/1–5), ukra{en unakrsnim ili
koso urezanim linijama u dve zone, a dr{ka kosim linijama. Tri okvira
tipa VII (sl. 3/6–8) imaju unakrsne ili kose linije, kao i dr{ka. Po rubu
okvira ogledala, kod jednog primerka ovog tipa (sl. 3/6), postoji niz
mawih, kru`nih ispup~ewa. U ovu grupu predmeta spada i primerak
GSAD/JSAS 22 (2006) Iz arheolo{kih zbirki
336
5 U rimskom sloju na Gomolavi na|eno je ukupno 49 primeraka celih i fragmentovanih
okvira olovnih ogledala.
6
Brukner (1971: 103) je okvire ogledala sa Gomolave podelila u XI tipova na osnovu
ornamentalnih ukrasa. Na isti na~in su izvr{ili tipologiju i ostali autori koji se bave
ovom problematikom (Tudor 1959; Veli~kovi} 1959; Fitz 1957: 389; Spasi} 1995–1996, tip XVI;
ibid..: 38, analogno tipu XIV iz Viminacijuma datovanom po~etkom III v.; Milo{evi} 1995: T.
VII, I, – kvadratno ogledalo na|eno u grobu 36 i datovano u III v.; Kloiber 1962: 71, XXV/5a, – u
grobu 70 okvir ogledala datovan je novcem u drugu polovinu III v.).
337
V. Dautova Ru{evqan Rimski predmeti od olova iz Srema
Sl. 2. Olovni okviri ogledala (1–11).
Fig. 2. Mirror frames, lead (1–11).
kvadratnog okvira, deformisan od gorewa (sl. 2/3). Ovakav oblik okvi-
ra je poznat u Intercisi i datovan novcem u III v. (Fitz 1957: 389, Taf.
LXXV, 1, 5, – tipovi XV i XVI; Milo{evi} 1995: T. VII/1, – vretenasto
ogledalo na|eno u grobu 36 i datovano u III v.). Ostala dva okvira su
kru`nog oblika i ne{to ve}a (sl. 2/1–2). Ukra{eni su u nekoliko
kru`nih zona, urezanim i unakrsnim linijama i polukrugovima u nizu,
sa perlama na krajevima i u sredini, a jedan primerak, na tri mesta, ima
grupu perli grozdolikog oblika (sl. 2/2). Analogni ornamenti se sre}u
i na minijaturnim ogledalima tipa III sa Gomolave, a sli~ni primerci
iz Intercise i Viminacijuma se datuju novcem u III i IV v. (Fitz 1957:
388, Taf. LXXVI/ 1, 2, 5, – tipovi XI, XII, primerak tipa XI je na|en sa
novcem Galerija Avgusta; Brukner 1971: 107, T. I/4, T. VII/11, 16). Pri-
merci ogledala ve}ih dimenzija nisu ~e{}i u Panoniji, ali pojedina-
~ni komadi se sre}u na lokalitetima Carnuntum i Lugio. Primerak
okvira ogledala iz Hrtkovaca (sl. 2/1) nema direktnih analogija, ali je
sli~an poznatim komadima po tehnici ukra{avawa u vi{e zona i istim
ornamentima. Ogledalo kru`nog oblika (sl. 2/4) je tip poznat i ko-
ri{}en u mobilijaru stanovni{tva sredweg Podunavqa, koji ukazuje na
nove etni~ke elemente u ovom regionu. Ogledalo je orijentalnog po-
rekla i poznato kod nomadskih plemena (Kovrig 1959: 222). ^esto se
sre}e u rimskim i sarmatskim `enskim grobovima ovog podru~ja, tokom
IV v. i kasnije (Kovrig 1959: pl. III, 3, 4; Sekere{ 1998: 107, T. VI, 9, grob 49,
T. XVII, 5, grob 90, – datovan novcem u IV v.).
Okviri ogledala se naj~e{}e javqaju u provincijama sredweg Podu-
navqa, a re|e u zapadnim. Nalaze se u grobovima i svetili{tima. Po
dekoraciji i stilskim odlikama primerci sa Gomolave i Hrtkovaca su
analogni okvirima ogledala iz Dakije, Mezije i ostalog dela provin-
cije Panonije, datovani novcem u III v. (Fitz 1957: 383–393, Taf. LXXIV, 5,
6 tip XI; Tudor 1959: 426, tip VII fig. 2/12, tip XI fig. 13/17, tip XII fig. 3/18;
Veli~kovi} 1959: 66, sl. 5 tip V, sl. 7 tip VII). Pojedini vegetabilni i
zoomorfni motivi nastali su istovremeno na prostoru Balkana. Po-
stoji mogu}nost da se radi o proizvodima nastalim u lokalnim radio-
nicama. Ornamenti na okvirima ogledala sa Gomolave i Sucidave uka-
zuju na elemente zodija~kog sistema, ~iji prototipovi vode poreklo sa
Orijenta. Na~in ukra{avawa je identi~an i na primercima iz Inter-
cise i Gorwe Mezije (Spasi} 1995-1996: 45, sl. 1–31). Ogledala koja se
koriste kao nakit na|ena u `enskim grobovima nekropola provincije
Panonije datovana su novcem u IV v., a ogledala predstavqena na nad-
grobnim spomenicima istog prostora datovana su u II i III v. (Radnoti
1957: 227, Taf. XLVIII, 3, 7, 8; Nagy 1944-45: 135, Taf. L, 1–6.). Ve}i broj
okvira olovnih ogledala sa Gomolave i Hrtkovaca (71 primerak) su
delom grobni prilozi, na|eni na prostoru gde je locirana nekropola.
Okviri ogledala prona|eni pribli`no na istoj lokaciji na Gomolavi
GSAD/JSAS 22 (2006) Iz arheolo{kih zbirki
338
339
V. Dautova Ru{evqan Rimski predmeti od olova iz Srema
Sl. 3. Olovni okviri ogledala (1–10).
Fig. 3. Mirror frames, lead (1–10).
ukazuju na lokalnu proizvodwu, koja je potvr|ena i nalazom radionice
za livewe metala u ranorimskom periodu (Dautova Ru{evljan i Brukner
1992: 167; Brukner 1971: 108).7 O nameni ovih predmeta, kao i figurina i
plo~ica, postoje razli~ita mi{qewa u literaturi (Popovi} 1992: 45;
Spasi} 1995-1996: 46 ff).8 Mo`da se radi o nekoj vrsti za{titnih amu-
leta, u po~etku kori{}enih od vojske iz isto~nih provincija, a kasnije
prihva}enih i od lokalnog stanovni{tva, posebno tokom III i IV v.
Plo~ice podunavskih kowanika
Na gredama u ataru Hrtkovaca, potesu Vraw i Gomolavi do sada je
prona|eno desetak primeraka plo~ica sa predstavom tzv. podunavskih
kowanika, od kojih je jedan deo u privatnom vlasni{tvu. Ovaj tip
predmeta naj~e{}e se sre}e u provincijama Panonije, Gorwe Mezije i
Dakije, odnosno na prostoru sredweg Podunavqa (Tudor 1969; Popovi}
1983; idem 1986). Razlikuju se dva osnovna tipa, pravougaonog i kru`nog
oblika, sa vi{e varijanti, izra|eni od olova, pe~ene zemqe ili kamena.
U ovom slu~aju obuhva}ene su samo novoprona|ene plo~ice od olova.
Na potesu Vraw, u ataru sela Hrtkovci krajem 1998, tokom dubokog
orawa, slu~ajno je na|ena dowa polovina plo~ice tipa I, pravougaonog
oblika, oivi~ena kanelovanim stubom sa kapitelom (sl. 4/2). O~uvan je
dowi friz sa predstavom trono{ca u levom uglu i tri predmeta. U
istom nizu su i kandelabar sa pticom na vrhu, figura mu{karca,
kantaros i stilizovana `ivotiwa. Od sredweg friza vidqivi su samo
ostaci kowanika i dowi deo `enske figure u sredini. Tipolo{ki, na
osnovu ikonografskog prikaza pripada tipu I (Iskra-Jano{i} 1966: tip I,
varijanta C).9 U kulturnom sloju na lokalitetu Gomolava na|en je analo-
gan primerak plo~ice, na osnovu uslova nalaza datovan u III v. (Dautova
Ru{evljan i Brukner 1992: 62, T. 8/39) (sl. 4/1). Na ovoj plo~ici o~uvan je
dowi deo kanelovanog stuba sa leve strane, kao i tre}i i ~etvrti niz
friza. Od kowanika su o~uvani samo tragovi i riba ispod levog kowa-
nika. Od tre}eg friza, sa leve na desnu stranu, sledi figura mu{karca
sa maskom na glavi koji posmatra scenu `rtvovawa, te mu{karac okre-
nut nadesno kako vadi utrobu `ivotiwe koja visi na drvetu. Na sredini
je trono`ac sa resama oko koga sede tri osobe i jedu ribu sa stola. Sa
desne strane prilaze dve nage osobe koje se dr`e za ruke. U dowem frizu
GSAD/JSAS 22 (2006) Iz arheolo{kih zbirki
340
7 Primerci sa iskopavawa lokaliteta Gomolava na|eni su u blokovima I–IV na pri-
bli`no jedinstvenoj lokaciji.
8 Pomenuti autori detaqno obra|uju razli~ita tuma~ewa o dekorativnim motivima na
okvirima ogledala iz Viminacijuma i wihovom solarnom i htonskom zna~ewu.
9 Kod obrade ove vrste spomenika, opredelili smo se za tipologiju navedenog autora,
koja tretira plo~ice sa teritorije Panonije.
341
V. Dautova Ru{evqan Rimski predmeti od olova iz Srema
Sl. 4. Plo~ice podunavskih kowanika (1–3), plombe (4–12).
Fig. 4. Danube horseman lead cult tablets (1–3), lead seals (4–12).
je trono`ac u levom uglu, kantaros u sredini, sa zmijom i lavom sa
strane. Analogni raspored scena na frizovima nalazi se na primer-
cima plo~ica iz [uqma, [a{inaca i Ma~vanske Mitrovice (Ochsensc-
hlager 1971: 55, pl. II/3 Type I Variant C). Krajem 1999. na gredi sa desne
strane ulice L. Ribara, nakon dubokog orawa, na|ena je plo~ica kru-
`nog oblika, o{te}ena na dva mesta.10 Plo~ica je oivi~ena jajastom
kimom i krugom od niza perli (sl. 4/3). Delimi~no su vidqivi ostaci
bogiwe sa ra{irenim rukama. Levo i desno su glave Sola i Lune sa
zmijama iza (o{te}eno). Sa leve i desne strane bogiwe su dva kowanika
sa frigijskim kapama na glavama. Ispred bogiwe je trono`ni sto sa
ribom na sredini i zvezde izme|u. Ispod nogu kowa su dve le`e}e figu-
re u dugom, potpasanom hitonu, sa rukama ispru`enim ka kantarosu
ispred trono{ca. Levo od kantarosa je petao, a desno lav i tri okrugla
hleba ispod toga. Plo~ica rusti~ne izrade pripada tipu VII. Analogni
primerak na|en u ataru Hrtkovaca, na osnovu stilske analize, datovan
je u IV v., kao i plo~ica ovog tipa iz Viminacijuma ([aranovi}-Svetek
1987: 113, sl. 1; Hoffiller 1905: 125).11
Ikonografski prikazi kulta podunavskih kowanika na plo~icama
raspore|eni su u horizontalnim nizovima, naj~e{}e ~etiri, a re|e tri
ili dva. Kod plo~ica kru`nog oblika, predstave se, zbog skra}ewa
prostora ili izostavqawa pojedinih detaqa, prepli}u u zonama. O~uva-
na dowa zona plo~ice iz Hrtkovaca omogu}ava da se okvirno opredeli u
tip I, varijanta C (cf. Iskra-Jano{i} 1966: tip I, varijanta C).
Plo~ica ovog tipa pravougaonog oblika, oivi~ena je kanelovanim
stubovima sa kapitelima i lu~nim, gorwim delom. Izvan luka se naj-
~e{}e prikazuje zmija u uglovima ili zabat sa akroterijama, ukra{en
ribama. Unutar zabata se nalazi predstava Sola u kvadrigi, kao gospo-
dara sveta, koji simbolizuje nebeski svod sa krunom na glavi. Umesto
toga mogu biti biste Lune i Sola u uglovima, koji se naj~e{}e javqaju
kod tipa I. U glavnoj zoni, u sredini je predstava bogiwe sa dva kowa-
nika sa strane, koji je pozdravqaju podignutim rukama. Iza kowanika su
figure mu{karca i `ene ili kombinacija sa `ivotiwama. Ispod kowa-
nika su le`e}e mu{ke figure pobe|enih i riba sa druge strane. Bogiwa
se prikazuje sa ra{irenim rukama kako dr`i uzde kowa ili rukama
pridr`ava ode}u. Ispred we je trono`ni sto sa resama i ribom, koji joj
pokriva dowi deo tela. U tre}oj zoni su prikazane (oba fragmenta iz
Hrtkovaca) dve ili tri nage osobe koje se dr`e rukama i prilaze stolu
GSAD/JSAS 22 (2006) Iz arheolo{kih zbirki
342
10 Plo~ica je otkupqena krajem 1999. od @. Rajakovi}a iz Hrtkovaca, ul. L. Ribara 56.
11 Plo~ica kru`nog oblika tipa IV iz Hrtkovaca nalazi se u Muzeju Srema (Ochsen-
schlager 1971: 54, pl. V/9). Drugi primerak istog tipa, na|en u ataru Jarka, na osnovu stilskih
karakteristika datovan je u III v. ([aranovi}-Svetek 1987: 113, 2). Za analogni, rusti~no
ra|eni primerak iz Viminacijuma videti: Popovi} (1992: 48, kat. br. 19).
sa desne strane, i tri osobe koje sede za stolom i jedu ribu. Levo od
stola je drvo na kome visi `ivotiwa, kojoj druga mu{ka figura vadi
utrobu (scena `rtvovawa). Iza we je figura sa ovnujskom maskom na
glavi. U ~etvrtoj zoni, o~uvanoj kod oba fragmenta, nalaze se glavni
simboli kulta: trijada od kantarosa, lava i zmije, koji su karakte-
risti~ni i za kult Mitre i simboli~no predstavqaju zemqu, vatru i
vodu. ^etvrti element, vazduh, javqa se u obliku orla. U levom uglu je
trono`ni sto, koji se ponekad javqa i u drugom uglu ili ispod nogu
bogiwe. Na wemu je postavqena riba, tri hleba ili ~a{e. Ovde je i
prikaz petla, koji ima htonski karakter, kao i kandelabar u levom uglu
iza lava.
Osnovna predstava kulta podunavskih kowanika je `enska figura,
bogiwa koja zauzima centralno mesto na plo~icama sa dva kowanika sa
strane, koji su woj podre|eni (Popovi} 1983: 54). Uloga bogiwe i wena
funkcija do danas nisu obja{weni, a pojedini autori je upore|uju sa
Kibelom, Eponom (Tudor 1969: 99–109). U kultu podunavskih kowanika
ima elemenata koji su zajedni~ki ili su preuzeti od ostalih kultova
(Mitra, Dioskuri, Tra~ki kowanik, Kabiri). Pored sli~nosti, postoji
i vi{e specifi~nih elemenata koji su karakteristi~ni samo za kult
podunavskih kowanika. Predmeti ovog kulta se naj~e{}e sre}u u pro-
vincijama na podru~ju sredweg Podunavqa, gde on ima dominantnu ulogu
od prve polovine III v. O nameni i upotrebi ovih plo~ica postoji vi{e
razli~itih mi{qewa i tuma~ewa, a osnovno je da su imali profi-
lakti~ki karakter i slu`ili kao amuleti. Primerci ve}ih dimenzija i
od drugog materijala stajali su u svetili{tima kao votivni spomenici
(Tudor 1969: 75; Cumont 1938: 69; Popovi} 1992).
Plo~ice podunavskih kowanika sli~ne primercima iz Hrtkovaca,
me|u kojima su zastupqeni tipovi I, IV, VII, sre}u se i na ostalim
lokalitetima u Sremu. Ve}i broj poti~e sa arheolo{kih iskopavawa
ili su slu~ajni nalazi nakon dubokog orawa na parcelama gde su loci-
rane vile rustike (Dumbovo kod Beo~ina, Zlatara kod Rume, [uqam,
[a{inci, Prhovo, ^alma, Sremska i Ma~vanska Mitrovica, Hrtkovci)
(Brukner 1976: T. XV, 21; idem 1995: T. VI, 63; Iskra-Jano{i} 1966: 53, N° 5,
17; Ochsenschlager 1971: 55, pl. III/6, Pl. IV/7; Hoffiller 1905: 123, sl. 6;
Thomas 1955: 100, Taf. XXIX, 2). Na osnovu analize, na~ina izrade, kao i
stilskih karakteristika mo`e se zakqu~iti da su se proizvodili u
lokalnim radionicama Sirmijuma i drugih gradskih centara provin-
cije Panonije tokom III i IV v. Putuju}i majstori sa kalupima su
verovatno levali i u ve}im radionicama poqoprivrednih imawa, gde su
postojali uslovi, tradicija i sirovine u neposrednoj okolini (Du{ani}
1980: 20).12 Sli~na je situacija i u provinciji Dakiji gde su radionice
za livewe locirane u Romuli, Sucidavi i Eskusu zbog blizine rudnika
metala u tim oblastima (Tudor 1960: 361).
343
V. Dautova Ru{evqan Rimski predmeti od olova iz Srema
Plombe
U ataru Hrtkovaca tokom dubokog orawa posledwih godina na|eno
je vi{e od trideset primeraka plombi od olova, razli~itog oblika.
Naj~e{}e su kru`nog ili pravougaonog oblika sa gorwe strane, perfo-
risane po sredini i zaobqene sa dowe, neobra|ene strane. Pojedini ko-
madi kupastog oblika su nedovr{eni. Primerci pravougaonog oblika u
gorwem, udubqenom delu imaju naj~e{}e urezan tekst: IMP V, VICT,
CCE, MN (sl. 4/4–6, 8) ili poprsja i razne floralne ornamente (sl. 4/9–12).
Zadwa strana je neobra|ena, kupastog oblika. Ovaj drugi tip plombi
ima kru`no udubqewe u sredini umesto pravougaonog. Ova vrsta pred-
meta, veoma zna~ajna za promet robe, u ovom slu~aju – pored kopnenih
komunikacija – trgovinu dolinom Save i Drine, do sada je malo obra|i-
vana i tretirana u stru~noj literaturi.
Obra|eni predmeti sa podru~ja Srema imaju vi{e me|usobnih za-
jedni~kih elemenata. Izra|eni su od olova u kalupu, veoma rusti~no sa
shematski izvedenim detaqima. Poznata je ~iwenica da se olovo kao
metal retko u antici koristi za izradu umetni~kih predmeta zbog boje
i lo{eg kvaliteta, za razliku od legure sa srebrom koja je bila vi{e u
upotrebi.
Prve tri vrste predmeta (ogledala, figurine i plo~ice) su vo-
tivnog karaktera, veoma popularne i omiqene kod lokalnog stanov-
ni{tva provincije Panonije, posebno od prve polovine III do prve
polovine IV v. S obzirom na to da imaju i pojedinih identi~nih
elemenata, postoji mogu}nost da su tri pomenute vrste predmeta po-
vezane sa kultom podunavskih kowanika, odnosno kulta Mitre, koji je
orijentalnog porekla, veoma omiqen i rasprostrawen u podunavskim
provincijama u navedenom periodu. Nedovr{eni primerci ovih pred-
meta iz ostave kod Pógánytelek-a su istovetni primercima plo~ica i
ogledala iz radionice u Dakiji (Sucidava). Sa ovog lokaliteta poti~u
identi~ni nedovr{eni primerci datovani u II–III v. (Thomas 1952: 37, pl.
IV, fig. 7; Tudor 1960: 361). Ostali nalazi, kameni kalup Silvana iz
okoline Topolica, nedovr{eni kip Venere iz Srebrnice i figurina iz
Novih Banovaca, ukazuju na postojawe radionica za livewe metala, u
ovom slu~aju olova, pored samih rudnika (Bach 1936; Bauer 1936: 6;
Thomas 1952: 37, pl. IV, fig. 7).
U grupu olovnih predmeta iz Srema ukqu~en je i jedan broj plombi
od olova, na|enih na potesu Vraw i gredama u ataru sela Hrtkovci,
GSAD/JSAS 22 (2006) Iz arheolo{kih zbirki
344
12 Votivna plo~ica koja se nalazi u Nacionalnom muzeju u Budimpe{ti, na|ena u ataru
^alme, izra|ena je od istog kalupa kao i primerak prona|en u vili na lokalitetu Zlatara
kod Rume (Hoffiller 1905: 123, sl. 6; Brukner 1995: T. VI, 63).
dubokim orawem. Nalazi plombi u neposrednoj blizini glavne vodene
transverzale dolinom Save, koja povezuje gradske trgova~ke centre
provincije Panonije i Gorwe Mezije, te Dakije na istoku, ukazuju na
razvijene privredne i trgova~ke veze i transport robe sa zapada ka
istoku, i obrnuto, posebno tokom III i IV v. Ve}a koli~ina ovih
predmeta na|ena je i na lokalitetima, posebno poqoprivrednim pose-
dima, na desnoj obali reke Save.
KATALOG
1. Figurina bogiwe (sl. 1/1) sa levom rukom postavqenom na kuku, a
desna je o{te}ena kao i dowi deo nogu. Detaqi lica i dijadema oko lica
su nazna~eni shematski, a umesto grudi su dve bobice. U dowem delu leve
noge ima dva ispup~ewa, verovatno ostaci ode}e. Zadwa strana je neo-
bra|ena. O~uvana visina 11,5 cm, {irina 2 cm. Inventarski broj H.
(latini~na oznaka za: Hrtkovci) 1312. Na|ena u ataru sela 1999.
2. Figurina bogiwe (sl. 1/2) kojoj nedostaju ruke i dowi deo nogu. Glava
je okrugla, a telo izdu`eno, sa shematski prikazanim detaqima kose,
dijademe, lica i grudi. Na levom boku je ostatak leve {ake sa ra{i-
renim prstima. Na vratu ima ogrlicu sa perlama. Zadwa strana je ravna.
O~uvana visina 10,3 cm. Inventarski broj H. 1154. Povr{inski nalaz u
ataru sela Hrtkovci.
3. Figurina bogiwe (sl. 1/3) kojoj nedostaju dowi delovi nogu. Desna
ruka je savijena u laktu i prislowena uz glavu, a leva sa polo`enom
{akom na boku. Glava je okrugla sa nazna~enim detaqima kose, dijademe,
crte lica i grudi. Na nadlakticama i podlakticama obeju ruku ima
narukvice, kru`nog preseka, a oko vrata ogrlicu sa tri reda perli,
sli~no prethodnoj figurini. Zadwa strana je neobra|ena. O~uvana vi-
sina 10 cm. Inventarski broj AA 600. Gomolava.
4. Figurina bogiwe (sl. 1/4) kojoj nedostaju ruke i dowi deo tela sa
nogama. Predwa strana je shematski obra|ena, sa kru`nom glavom i
detaqima kose, dijademe, crta lica i grudi. Na vratu je ogrlica sa tri
reda perli. Zadwa strana je ravna. O~uvana visina 5 cm. Inventarski
broj N. 1168. Na|ena u ataru sela Hrtkovci.
5. Figurina bogiwe (sl. 1/5) kojoj nedostaje glava, leva ruka i dowi deo
tela. Zadwa strana je obra|ena, sa nazna~enim oblinama. Uz ovu fi-
345
V. Dautova Ru{evqan Rimski predmeti od olova iz Srema
gurinu na|en je i deo, verovatno, postoqa. O~uvana visina 4 cm. In-
ventarski broj N. 1155. Na|ena u ataru sela Hrtkovci.
6. Figurina (sl. 1/6) kojoj nedostaje glava i dowi deo nogu. Desna ruka je
savijena u laktu i polo`ena na grudi sa ra{irenim prstima, a leva je na
kuku. Preko levog ramena je preba~en ogrta~ zaka~en tankim {tapom.
Grudi i pupak su ozna~eni bradavi~astim ispup~ewima. Na desnoj pod-
laktici ima narukvicu, a oko vrata torkves. Zadwa strana nije obra-
|ena. O~uvana visina 6,5 cm, {irina 3,5 cm. Inventarski broj N. 1284.
Na|ena u ataru sela Hrtkovci 2001.
7. Figurina bo`anstva (sl. 1/7) kojoj nedostaje glava i dowi deo nogu.
Desna ruka je ispru`ena, a leva savijena u laktu i podignuta ka glavi.
Obe strane su obra|ene, sa spojenim butinama. O~uvana visina 4 cm.
Inventarski broj N. 1169. Na|ena nakon orawa u ataru sela Hrtkovci.
8. Minijaturna figurina (sl. 1/8) sa rukama polo`enim na kukovima, a
nedostaju dowi delovi nogu. Detaqi lica su nejasni, a na desnoj ruci
ima tri ureza, mo`da deo ode}e. Zadwa strana nije obra|ena. O~uvana
visina 3,5 cm, {irina 1,5 cm. Inventarski broj N. 1313. Na|ena u ataru
sela Hrtkovci 1999.
9. Figurina (sl. 1/9) kojoj nedostaju ruke i dowi deo tela sa nogama.
Glava je okrugla sa nazna~enom kosom iznad ~ela i dijademom sa per-
lama. Detaqi lica, kose i grudi su shematski izvedeni. Oko vrata ima
ogrlicu od dva reda perli. Zadwa strana figurine je ravna. O~uvana
visina 5 cm, {irina 1,5 cm. Inventarski broj N. 1232. Povr{inski
nalaz nakon orawa u ataru Kukujevaca.
10. Figurina (sl. 1/10), fragmentovana, o~uvan dowi deo nogu i tela, bez
detaqa, shematski prikazani. O~uvana visina 6,8 cm. Terenski inven-
tarski broj 127/77. Gomolava. Publikovano: Dautova Ru{evljan i Brukner
(1992: 65, kat. br. 34).
11. Prstenasti okvir ve}eg ogledala (sl. 2/1) sa kru`nim otvorom u
sredini za umetawe stakla, bez dr{ke. Ukra{en je u nekoliko zona: po
ivici su urezane linije, u sredini polukrugovi koji se presecaju, sa
perlama u sredini i na krajevima i nekoliko zona sa kosim urezima ka
sredini ogledala. Dimenzije: 8 x 9 cm. Inventarski broj N. 1110. Na|en
u ataru sela Hrtkovci nakon orawa.
12. Prstenasti okvir ve}eg ogledala (sl. 2/2) bez dr{ke sa kru`nim
otvorom u sredini za staklo. Ukra{en je sa sedam kru`nih zona sa
GSAD/JSAS 22 (2006) Iz arheolo{kih zbirki
346
urezanim kosim linijama ka sredini i unakrsnim po ivici, spoqa. Na
sredini zona se nalazi se grupa perli u obliku grozda na tri mesta.
Zadwa strana okvira je ravna. Pre~nik 7,5 cm. Inventarski broj N.
1109. Na|en u ataru sela Hrtkovci nakon orawa.
13. Okvir ogledala kvadratnog oblika (sl. 2/3) sa kru`nim otvorom u
sredini za umetawe stakla, neznatno o{te}en. U sredini je ukra{en sa
dve zone sa urezanim ravnim i kosim linijama. U uglovima okvira su
predstave ptica, a na sredini okvira, ukr{tene linije. Dimenzije 5,5 x
5,5 cm. Inventarski broj N. 1071. Na|en u ataru sela Hrtkovci nakon
orawa.
14. Ogledalo kru`nog oblika (sl. 2/4) o{te}eno sa jedne strane. Predwa
strana je glatka, a zadwa ukra{ena sa dva reqefno izvedena kruga i
malom dr{kom u sredini. Po ivici je ukra{eno kosim linijama. Pre-
~nik 5 cm. Inventarski broj N. 1170. Na|eno u ataru sela Hrtkovci
nakon orawa.
15–18. Okviri ogledala tipa I sa prstenastim gorwim delom (sl. 2/5–8) i
pravougaonom dr{kom koja se ra~va u dva kraka. U sredini je kru`ni
deo za sme{taj tankog stakla, naj~e{}e o{te}enog. Prstenasti deo je
ukra{en naizmeni~no postavqenim pticama i {korpionima, shematski
izvedenim, a dr{ka, kosim linijama. U gorwem delu, izvan okvira su vo-
lute, koje tako|e naj~e{}e nedostaju. Pre~nik 3,5 cm, du`ina 4,5–7,5 cm.
Inventarski brojevi N. 1156 (3 komada), N. 1175. Na|eni u ataru sela
Hrtkovci.
19–21. Okviri ogledala tipa II, prstenastog oblika (sl. 2/9–11) sa ili
bez voluta u gorwem delu. Prstenasti deo je ukra{en sa dva ili tri niza
perli, izdvojeni stilizovanom vinovom lozom. Pravougaona dr{ka je
ukra{ena kosim linijama i ornamentom na proboj u delu koji se ra~va sa
volutama. U gorwem i dowem delu dr{ke je horizontalan niz perli.
Pre~nik 3,3 cm, du`ina 7 cm. Inventarski brojevi N. 1157, N. 1296,
N. 1310. Na|eni u ataru sela Hrtkovci nakon orawa.
22–26. Okviri ogledala tipa V sa prstenastim gorwim delom (sl. 3/1–5)
i pravougaonom dr{kom, koja se ra~va u dva kraka. Kod jednog primerka
su, u gorwem delu izvan prstena, volute. Zone prstenastog dela su
ukra{ene urezanim kosim ili unakrsnim linijama, i granama loze sa
gro`|em. Dr{ka je ukra{ena urezanim, kosim linijama. Pre~nik 3–3,5
cm. Inventarski brojevi N. 1158 (2 komada), N. 1176, N. 1298, N. 1299.
Na|eno u ataru sela Hrtkovci nakon orawa.
347
V. Dautova Ru{evqan Rimski predmeti od olova iz Srema
27–29. Okviri ogledala tipa VII sa prstenastim gorwim delom (sl. 3/6–8) i
pravougaonom dr{kom koja se ra~va u dva dela. Zona prstenastog dela je
ukra{ena nizom unakrsno izvedenih, urezanih linija, kao i dr{ka. Je-
dan primerak (sl. 3/6) na spoqwoj ivici prstena ima niz kru`nih ispup-
~ewa. Pre~nik 3–3,5 cm, du`ina 7–7,5 cm. Inventarski brojevi N. 1177
(2 komada), N. 1311. Na|eni u ataru sela Hrtkovci nakon dubokog orawa.
30. Okvir (sl. 3/9) kome nedostaje dr{ka, sa kru`nim delom u sredini za
umetawe ogledala. Prstenasti deo je ukra{en zonom kosih ureza spoqa
i polukru`no izvedenih i spojenih linija u dva niza. Pre~nik 3,7 cm.
Inventarski broj N. 1300. Na|en u ataru sela Hrtkovci nakon orawa 2001.
31. Prstenasti deo okvira (sl. 3/10) kome nedostaje dr{ka. U sredini je
mawi, kru`ni deo za staklo. Prstenasti deo je ukra{en u tri zone,
nizom perlica po ivici, krugom u kome je upisan {estougaonik sa
perlama u uglovima i zona urezanih linija u sredini. Pre~nik 4 cm.
Inventarski broj N. 1297. Na|en u ataru sela Hrtkovci nakon orawa 2001.
32. Plo~ica podunavskih kowanika (sl. 4/1) pravougaonog oblika tipa I,
oivi~ena kanelovanim stubovima, o~uvana dowa polovina sa tri zone. U
sredini tre}e zone prikazan je sto ukra{en dugim resama i klupa na
kojoj sede tri osobe i jedu ribu iz zdele (sredwa figurina je o{te}ena).
Desno su dve nage osobe koje se dr`e za ruke i prilaze stolu, a levo je
stablo sa `ivotiwom, kojoj druga osoba vadi utrobu. Levo od we je osoba
koja posmatra ~in `rtvovawa sa maskom na glavi. Iznad drveta su
pojedini detaqi pobe|enog i kowanika. U ~etvrtoj zoni je kantaros sa
zmijom, lavom sa strane, zatim petao i trono`ac sa ribom. Dimenzije:
3,2 x 6,2 cm. Inventarski broj G 3455. Gomolava, kulturni sloj.
33. Plo~ica podunavskih kowanika (sl. 4/2) pravougaonog oblika tipa I,
o~uvana dowa polovina, oivi~ena trakom sa kosim linijama. U dowem
frizu nalazi se predstava trono{ca u levom uglu sa tri okrugla
predmeta, verovatno hleba. Iza je postoqe sa pticom na vrhu, levo
okrenutom. Desno je drvo, figura mu{karca u pokretu nalevo, amfora i
stilizovana `ivotiwa. Od sredweg friza uo~qivi su samo detaqi tro-
no{ca, kowanika levo i desno i le`e}e figure pobednika ispod kowa.
O~uvana visina 4,5 cm, {irina 7,5 cm. Inventarski broj N. 302. Na|ena
na potesu Vraw, u ataru sela Hrtkovci, nakon dubokog orawa 1998.
34. Plo~ica podunavskih kowanika kru`nog oblika (sl. 4/3) tipa VII,
o{te}ena na dva mesta, oivi~ena ornamentom jajaste kime i zonom sa
perlama okolo. U sredini su ostaci predstave u tri zone. U prvoj, koja je
o{te}ena, predstavqena je bogiwa u dugom, potpasanom hitonu sa ra{i-
GSAD/JSAS 22 (2006) Iz arheolo{kih zbirki
348
renim rukama, kako dr`i uzde kowa. Levo i desno su poprsja Lune i Sola
sa zmijama iznad wihovih glava. Sa leve i desne strane bogiwe su dva ko-
wanika sa frigijskim kapama na glavi, okrenuti ka woj. Ispred bogiwe
je trono`ni sto sa ribom i dve zvezde izme|u. Ispod nogu kowanika su
dve le`e}e figure pobe|enih, u potpasanom hitonu, sa ispru`enim
rukama ka kantarosu ispred trono{ca. Levo od kantarosa stoji petao,
desno lav, a ispod su tri okrugla hleba. Pre~nik 7 cm. Inventarski broj
N. 1153. Na|ena u ataru sela Hrtkovci nakon dubokog orawa 1999.
35. Plomba pravougaonog oblika (sl. 4/4) neobra|ena sa gorwe strane i
perforisana sa dowe. U pravougaonom poqu sa gorwe strane nalazi se
pe~at: IMPVAL. Dimenzije: 2,5 x 1 cm. Pre~nik 20,3 mm, te`ina 6,78 g.
Inventarski broj N. 1219. Na|ena u ataru sela Hrtkovci nakon orawa 1999.
36. Plomba spoqa zadebqana (sl. 4/5) i perforisana u sredini. U
pravougaonom poqu sa gorwe strane nalazi se pe~at (I)MP. Dimenzije:
1,5 x 1 cm. Pre~nik 15 mm, te`ina 3,01 g. Inventarski broj N. 1221.
Na|ena u ataru sela Hrtkovci nakon orawa 1999.
37. Plomba sa trougaonom dowom stranom (sl. 4/6) i perforacijom po
sredini. Gorwa obra|ena povr{ina pravougaonog oblika ima pe~at MN.
Dimenzije: 1,5 x 0,8 cm. Pre~nik 16,3 mm, te`ina 5,5 g. Inventarski broj
N. 1220. Na|ena u ataru sela Hrtkovci 1999.
38. Plomba sa zaobqenom dowom stranom (sl. 4/7) i perforacijom po
sredini. Gorwa povr{ina je obra|ena i ukra{ena shematizovanim pred-
stavama rozete, {korpiona i drugim nejasnim figurama (o{te}ena).
Dimenzije: 1,5 x 1,5 cm. Pre~nik 18,6 mm, te`ina 7,75 g. Inventarski
broj N. 1222. Na|ena u ataru sela Hrtkovci nakon orawa.
39. Plomba sa zaobqenim dowim delom (sl. 4/8) i perforacijom po
sredini. Gorwa povr{ina je kru`no obra|ena sa natpisom: CCE u
sredini. Pre~nik 19,1 mm, te`ina 16,53 g. Inventarski broj N. 1125.
Na|ena u ataru sela Hrtkovci nakon orawa 1996.
40. Plomba sa perforacijom po sredini (sl. 4/9). Gorwa povr{ina je
obra|ena kru`no sa predstavom ~etiri poprsja, verovatno imperatora,
sa nejasnim detaqima lica. Pre~nik 16,3 mm, te`ina 5,58 g. Inven-
tarski broj N. 1127. Na|ena u ataru sela Hrtkovci 1996.
41. Plomba, spoqa zaobqena (sl. 4/10), a sa gorwe strane kru`no obra-
|ena sa dve urezane, horizontalne linije i nekoliko predstava koje su
nejasne. Pre~nik 19,4 mm, te`ina 3,96 g. Inventarski broj N. 1126.
Na|ena u ataru sela Hrtkovci 1996.
349
V. Dautova Ru{evqan Rimski predmeti od olova iz Srema
42. Plomba spoqa zaobqena (sl. 4/11) sa perforacijom po sredini.
Gorwa povr{ina je kru`no obra|ena sa ~etiri reqefno izvedena po-
prsja, nejasni detaqi. Pre~nik 17,4 mm, te`ina 4,49 g. Inventarski broj
N. 1223. Na|ena u ataru sela Hrtkovci 1999.
43. Plomba sa dowom zaobqenom stranom (sl. 4/12) i perforacijom po
sredini. Gorwa povr{ina je kru`no obra|ena sa reqefnom predstavom
stoje}e figure u dugoj odori. Pre~nik 20,2 mm, te`ina 11,58 g. Inven-
tarski broj N. 1128. Na|ena u ataru sela Hrtkovci 1996.
BIBLIOGRAFIJA
Bach, I.
1936 Antikni figuralni bron~ani predmeti, Arheolo{ko-historijskog muzeja u
Zagrebu. Vjesnik Hrvatskoga arheolo{koga dru{tva 17: 207–268.
Bánki, Zs.
1986 Forschungen in Gorsium in den Jahren 1981/82. Alba Regia 22: 109–160.
Bauer, A.
1936 Rimska olovna plastika sa osobitim obzirom na materijal pohranjen u
Hrvatskom narodnom muzeju. Vjesnik Hrvatskoga arheolo{koga dru{tva 17:
1–35.
Brukner, O.
1971 Rimski sloj na Gomolavi. Rad vojvo|anskih muzeja 20: 103–121.
1976 Vicus i villa rustica u pograni~noj zoni panonskog limesa izme|u Cusum-a i
Bononia-e. Gra|a za prou~avanje spomenika kulture Vojvodine 6-7: 19–44.
1995 Rimska naseqa i vile rustike. Str. 137–174 u Arheolo{ka istra-
`ivawa du` autoputa kroz Srem, ur. Z. Vapa. Novi Sad: Pokrajin-
ski zavod za za{titu spomenika kulture.
Cumont, F.
1938 Les Cavaliers danubiens. Revue archeologique 6/12: 67–70.
Dautova Ru{evljan, V., i Brukner, O.
1992 Gomolava: rimski period. Gomolava 3. Novi Sad: Vojvo|anski muzej.
Du{ani}, S.
1980 Organizacija rimskog rudarstva u Noriku, Panoniji, Dalmaciji i
Gorwoj Meziji. Istorijski glasnik 1-2: 7–57.
Fitz J.
1957 Bleigegenstände. Pp. 384–397 in Intercisa II: (Dunapentele) Geschichte der
Stadt in der Römerzeit, eds. M. R. Alföldi et al. Budapest: Akadémiai Kiadó.
Hoffiller, V.
1905 Olovna plo~ica sa zavjetnim reljefom iz Srpske Mitrovice. Vjesnik Hrvat-
skoga arheolo{koga dru{tva 8: 118–192.
Iskra-Jano{i}, I.
1966 Rimske votivne plo~ice od olova u Jugoslaviji: prilog tipologiji i raspro-
stiranju. Opuscula archaeologica 6: 49–68.
GSAD/JSAS 22 (2006) Iz arheolo{kih zbirki
350
Kloiber, ¸.
1962 Die Gräberfelder von Lauriacum: Espelmayrfeld. Linz: Institut für Landes-
kunde von Oberösterreich.
Kovrig, I.
1959 Nouvelle trouvailles du V
e
siècle découvertes en Hongrie. Acta Archaeo-
logica Hungarica 10: 209–225.
Milo{evi}, P.
1995 Rimska nekropola na izlaznici mitrova~ke petqe. Str. 195–218 u
Arheolo{ka istra`ivawa du` autoputa kroz Srem, ur. Z. Vapa.
Novi Sad: Pokrajinski zavod za za{titu spomenika kulture.
Nagy, L.
1944-
1945
Az obuda Laktanya-utcai Felhagyott Szido temetö Római sirkovei. Archaeo-
logia Ertesitö (1944-1945): 1–6.
Neumann, A.
1972 Vindobona. Die römische Vergangenheit Wiens. Wien: Hermann Bohlau.
Ochsenschlager, E. L.
1971
Lead Plaques of the Danubian Horsemen Type at Sirmium. Sirmium 2:
51–68.
Parovi}-Pe{ikan, M.
1971 Excavations of a Late Roman villa at Sirmium. Sirmium 2: 15–51.
Picard, C.
1935 Manuel d´archéologie grécque I. Paris: A. Picard.
Popovi}, I.
1983 Spomenici kulta podunavskih kowanika iz Narodnog muzeja u Beo-
gradu. Zbornik Narodnog muzeja (Beograd) 11-1: 53–68.
1986 Jedan dowopanonski centar za izradu olovnih ikona podunavskih
kowanika. Zbornik Narodnog muzeja (Beograd) 12-1: 113–122.
1992 Radionica olovnih predmeta ili svetili{ta kulta dunavskih ko-
wanika u Viminacijumu. Viminacivm 7: 29–56.
Radnoti, A.
1957 Gebrauchgeräte und Gegenstände aus Bronze. Pp. 225–240 in Intercisa II:
(Dunapentele) Geschichte der Stadt in der Römerzeit, eds. M. R. Alföldi et al.
Budapest: Akadémiai Kiadó.
Sekere{, A.
1998 Sarmatska nekropola Subotica-Veru{i}. Rad Muzeja Vojvodine 40: 107–147.
Spasi}, D.
1995-
1996
Anti~ka olovna ogledala iz Narodnog muzeja u Po`arevcu. Vimi-
nacivm 10: 29–68.
Swoboda-Milenovi}, R. M.
1958 Ausgrabungen in der Zivillstadt 1953/54 und 1958. Carnuntum Jahrbuch
4/1958: 30–58.
[aranovi}-Svetek, V.
1987 Prilog poznavawu rimskih olovnih plo~ica. Rad vojvo|anskih mu-
zeja 30: 113–117.
Thomas, E. B.
1952 Monuments votifs en plomb sur le territoire de la Pannonie: La fondrie de
plomb de Poganytelek. Archaeologia Ertesitö 79: 32–37.
351
V. Dautova Ru{evqan Rimski predmeti od olova iz Srema
1955 Die Römerzeitliche villa von Tác-Fövenypuszta. Acta Archaeologica Hun-
garica 6: 79–152.
1980 Religion. Pp. 177–206 in The Archaeology of Roman Pannonia, eds. A.
Lengyel and G. T. B. Radan. Budapest: Akadémiai Kiadó.
Tudor, A.
1969 Corpus monumentorum religionis equitum Danuvinorum I. Leiden: E. J.
Brill.
Tudor, D.
1959 Le dépot de miroirs de verre double de plomb trouve á Sucidava. Dacia
(n.s.) 3: 415–432.
1960 Nuovi monumenti sui cavalieri Danubiani. Dacia (n.s.) 4: 333–362.
Vágó, E. B.
1971 Ausgrabungen in Intercisa (1957–1969). Alba Regia 11: 109–119.
Veli~kovi}, M.
1959 Olovni okviri anti~kih staklenih ogledala iz Narodnog muzeja.
Zbornik radova Narodnog muzeja (Beograd) 2: 55–72.
VELIKA DAUTOVA RU[EVLJAN
ROMAN LEAD OBJECTS FROM SREM
Summary
Many years of excavation have yielded finds of lead statuettes, mirror frames,
Danube horseman cult tablets and lead seals from the multi-layer site of Gomolava
and chance finds from Vranj and other sites in the area of the village Hrtkovci in
Srem. Statuettes from the central part of the Danubian region most often repre-
sent a nude Goddess in a standing position, with schematically carved body and fa-
cial details. The Goddess’s head is out of proportion, with a diadem, and her body
is elongated. From an artistic point of view, these statuettes (fig. 1) do not have
great value, and were used as a replacement for expensive bronze or bone statu-
ettes of certain deities. Many types and versions of lead mirror frames (figs. 2–3),
also of a sacral nature, have become familiar from the indicated sites. Of the Dan-
ube horseman cult tablets, two specimens of a rectangular shape from the sites
Gomolava and Vranj are included, as is a specimen circular in shape, found within
the Hrtkovci area (fig. 4/1–3). The main representative of this cult is a female fig-
ure – the Goddess – who occupies the central position, flanked by two horsemen.
Apart from the common elements they share with other Oriental cults, these ob-
jects have their own peculiarities, characteristic only of the cult of the Danube
horsemen, which dominated this area from the beginning of the 3
rd
century. The
lead objects from Srem were cast and are very rustic, with schematically carved de-
GSAD/JSAS 22 (2006) Iz arheolo{kih zbirki
352
tails. The statuettes in question, the mirrors and tablets were of a votive nature,
and were very popular with the local population of Pannonia, especially from the
beginning of the 3
rd
to the first half of the 4
th
century. The unfinished plaque and
mirror specimens from the Dakija (Sucidava) workshops, the find of the Silvana
stone mould from the Topolica area, the unfinished specimen of a statue of Venus
from Srebrenica and the statuette from Novi Banovci, indicate the existence of
casting workshops, in this case of lead, in addition to the mines. Seals also belong
to the lead finds (fig. 4/4–12). The discovery of seals in close proximity of the river
Sava which linked the city trade centres of the Pannonian region, Upper Moesia
and Dacia in the East, indicate extensive trade, economic connections and the
transport of goods from the West to the East and vice versa, especially during the
3
rd
and 4
th
century. A large number of these objects were also found at sites, espe-
cially on agricultural estates, on the right bank of the river Sava.
Primqeno: 8. februara 2006.
UDC 739.032.046(37)(497.113 Gomolava)
353
V. Dautova Ru{evqan Rimski predmeti od olova iz Srema