IZVJEŠTAJ REVIDENTA O ODGOVORU NA PRIMJEDBE ZA PROJEKAT

POJEDNOSTAVLJENI RUDARSKI PROJEKAT

RADIONICE ZA OBRADU DRVETA -

Tuzla, 10.07. 2014. godine

INVESTITOR:

JP «ELEKTROPRIVREDA BiH» ZP RUDNICI «KREKA» d.o.o.

TUZLA

Broj kod UIO: 4209020780003

Broj protokola: 30-01-05-402/14

IZVJEŠTAJ REVIDENTA O ODGOVORU NA PRIMJEDBE ZA PROJEKAT

POJEDNOSTAVLJENI RUDARSKI PROJEKAT

RADIONICE ZA OBRADU DRVETA

Direktor NIC-a I Direktor Mr.sc. Idriz Moranjkić, dipl. inž. rud. Mr. sc. Eldar Pirić, dipl. inž. maš. - viši naučni saradnik - - naučni saradnik -

Tuzla, 10.07.2014.god.

Direktor: 035/281-232 Fax: 035/282-700 Broj protokola: 30-01-05-402/14 Tuzla 30.06.2014.god. Na osnovu člana 76, 77 i 78 Zakona o rudarstvu («Službene novine F BiH» broj 26/10.godine i Rješenja direktora Rudarskog instituta d.d. Tuzla broj 624/14 od 23.04.2014.godine podnosim:

R E V I D E N T S K I I Z V J E Š T A J

O PROJEKTANTOVOM ODGOVORU NA PRIMJEDBE POJEDNOSTAVLJENOG RUDARSKOG PROJEKTA

RADIONICE ZA OBRADU DRVETA

I OPŠTI NALAZ

Investitor: J.P. „Elektroprivreda BiH“ d.d. Sarajevo

Zavisno društvo Rudnici „Kreka“ d.o.o. Tuzla

Naziv projekta: Pojednostavljeni rudarski projekat radionice za obradu drveta

Projektna organizacija: „Institut za zaštitu, ekologiju i obrazovanje“d.d. Tuzla

Odgovorni projektant: Mujo Bektić, dipl. inž. grañ.

Projekat sadrži: Projekat se sastoji od jedne knjige sa: ▪ opštom dokumentacijom ▪ Tehničkim izvještajima

• Statičkim proračunima • Predmjerom i predračunom radova • Grafičkim prilozima

II NORMATIVNA OSNOVA NA OSNOVU KOJE JE IZVRŠENA REVIZIJA

1. Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH („Sl.list FBiH“ 2/06; 72/07; 32/08; 4/10; 13/10; 45/10)

2. Uredba o ureñenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i sudionicima u grañenju („Sl.list FBiH“ 29/07)

3. Uredba o vrsti, sadržaju, označavanju i čuvanju, kontroli i nostrifikaciji investiciono-tehničke dokumentacije („Sl.list FBiH“ )

4. Uredba o tehničkim svojstvima koje grañevine moraju zadovoljiti u pogledu sigurnosti te načinu korištenja i održavanja grañevina („Sl.list FBiH“ 29/07)

5. Pravilnik o tehničkim propisima za grañevinske proizvode koji se ugrañuju u betonske konstrukcije („Sl.list FBiH“ 38/08)

6. Pravilnik o tehničkim svojstvima za cemente koji se ugrañuju u betonske konstrukcije („Sl.list FBiH“ 38/08)

7. Pravilnik o tehničkim propisima za čelik i čelične proizvode koji se ugrañuju u čelične konstrukcije („Sl.list FBiH“ 69/08)

8. Pravilnik o opštim mjerama zaštite na radu za grañevinske objekte namijenjene za radne i pomoćne prostorije i radne prostore („Sl.list FBiH“ 05/88)

9. BAS EN1990: Eurokod: Osnove proračuna konstrukcija 10. BAS EN1991-1-7: Eurokod 1: Dejstva na konstrukcije – Dio 1.7: Incidentna dejstva od udara i

eksplozija 11. BAS EN1991-2 : Eurokod 1: Dejstva na konstrukcije – Dio 2: Saobraćajna opterećenja na

mostovima 12. BAS EN1991-3: Eurokod 1: Dejstva na konstrukcije – Dio 3: Dejstva usljed kranova i mašina 13. BAS EN1991: Eurokod 1: Dejstva na konstrukcije – Dio 4: Dejstva u silosima i rezervoarima 14. BAS EN1991: Eurokod 1: Dejstva na konstrukcije – Dio 1-3: Dejstva snijega 15. BAS EN 1991: Eurokod 1: Dejstva na konstrukcije – Dio 1-4: Dejstva vjetra 16. BAS EN1991: Eurokod 1: Dejstva na konstrukcije – Dio 1-6: Dejstva u toku grañenja 17. BAS EN1992: Eurokod 2: Proračun betonskih konstrukcija – Dio 1-1: Opšta pravila i pravila

za zgrade 18. BAS EN 1992: Eurokod 2: Proračun betonskih konstrukcija – Dio 1-2: Proračun konstrukcija

za dejstvo požara 19. BAS EN1992: Eurokod 2: Proračun betonskih konstrukcija – Dio 2: Armiranobetonski i

prethodno napregnuti betonski mostovi 20. BAS EN1992: Eurokod 2: Proračun betonskih konstrukcija – Dio 3: Rezervoari i silosi 21. BAS EN1993-1-1: Eurokod 3: Proračun čeličnih konstrukcija: Opšta pravila i pravila za zgrade 22. BAS EN1993-1-2: Eurokod 3: Proračun čeličnih konstrukcija: Proračun konstrukcija na

dejstvo požara 23. BAS EN1993-1-3: Eurokod 3: Proračun čeličnih konstrukcija: Hladno oblikovani i tankozidni

elementi i limovi 24. BAS EN1993-1-4: Eurokod 3: Proračun čeličnih konstrukcija: Nehrñajući čelici 25. BAS EN1993-1-5: Eurokod 3: Proračun čeličnih konstrukcija: Puni limeni nosači 26. BAS EN1993-1-6: Eurokod 3: Proračun čeličnih konstrukcija: Nosivost i stabilnost ljuski 27. BAS EN1993-1-7: Eurokod 3: Proračun čeličnih konstrukcija: Nosivost i stabilnost poprečno

opterećenih ravnih limenih konstrukcija 28. BAS EN1993-1-8: Eurokod 3: Proračun čeličnih konstrukcija: Proračun veza

29. BAS EN1993-1-9: Eurokod 3: Proračun čeličnih konstrukcija: Nosivost čeličnih konstrukcija na zamor

30. BAS EN1993-1-10: Eurokod 3: Proračun čeličnih konstrukcija: Izbor čelika u pogledu žilavosti i svojstava po debljini

31. BAS EN1993-1-11: Eurokod 3: Proračun čeličnih konstrukcija: Proračun konstrukcija sa zategnutim elementima od čelika

32. BAS EN1993-1-12: Eurokod 3: Proračun čeličnih konstrukcija: Dodatna pravila za čelike visoke čvrstoće

33. BAS EN1997-1 : Eurokod 7: Geotehnički proračun 34. BAS EN1998-1 : Eurokod 8: Opšta pravila, seizmička dejstva i pravila za zgrade

35. Zakon o rudarstvu FBiH («Službene novine F BiH» broj 26/10) 36. Pravilnik o sadržaju, redoslijedu izrade, sastavnim dijelovima i načinu izrade rudarskih

projekata («Službene novine F BiH» broj 53/12) 37. Ostali pravilnici, propisi i standardi

III STRUČNI NALAZ

Na dostavljeni odgovor na primjedbe od strane projektanta, dajem slijedeće odgovore u svrhu što tačnije dorade projekta:

Odgovor na primjedbe:

1. Primjedba djelomično uvažena bit će priloženo rješenje federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije a sukladno članu 72 Zakona o rudarstvu. ODGOVOR REVIDENTA: Prihvata se gore navedeno iz stavke 1.

2. Primjedba djelomično uvažena i ispravljena s tim da propisi koji su proglašeni a nisu usvojeni prema zvaničnom tumačenju članova BAS instituta - glasnik BAS se mogu primjenjivati samo na izričit zahtjev investitora (misli se na primjenu Eurokodova) pri projektovanju. ODGOVOR REVIDENTA: „Pravilnik o sadržaju, redosljedu izrade, sastavnim dijelovima i načinu izrade rudarskih projekata (Sl.novine FbiH 53/12)“ u članu 31 između ostalog navodi „.....Rudarskim projektom, pored tehničkih rješenja, proračuna i grafičke dokumentacije, moraju biti riješena pitanja sigurnosti ljudi, podzemnih, površinskih i susjednih objekata, kao i primjene savremenih dostignuća i metode rudarske nauke i tehnike, uzimajući u obzir propise, normative i BAS standarde, a ukoliko isti, za datu oblast, ne postoje, standarde koji su primjenjeni u EU.“ Obzirom na navedeno smatram da vaša tvrdnja pod stavkom broj 2 nije ispravna te ostajem pri svojoj primjedbi da se spisak zakona mora korigovati a samim time i projekat.

3. Prema uredbi o vrsti, sadržaju, označavanju i čuvanju, kontroli i nostrifikaciji investiciono tehničke dokumentacije (ista se ne primjenjuje na izradu rudarskih projekata pošto oni imaju svoj Pravilnik)član 35 glavni projekat konstrukcije nigdje se ne navodi mjerilo u kojem bi trebali biti crteži. Član 86 Pravilnika o sadržaju, redoslijedu izrade, sastavnim dijelovima i načinu izrade projekta – pojednostavljeni rudarski projekat ne navodi se tačna razmjera crteža i skica koji čine sastavni dio projekta. Primjedba će biti otklonjena sa mjerilom crteža-skica 1:100 i 1:200 ODGOVOR REVIDENTA: Ako Projektant ne želi da se pridržava Uredbe, treba da izbaci taj propis sa spiska propisa po kojima se radi objekat. Međutim, „Pravilnik o sadržaju, redosljedu izrade, sastavnim dijelovima i načinu izrade rudarskih projekata (Sl.novine FbiH 53/12)“ kaže u svojim članovima slijedeće:

Član 30. Rudarski projekti su: 1. Glavni rudarski projekat; 2. Dopunski rudarski projekat, i 3. Pojednostavljeni rudarski projekat.

Član 86. Pojednostavljeni rudarski projekat za radove na objektima, postrojenjima i ureñajima u postojećoj jami, odnosno površinskom kopu, koji nisu obuhvaćeni glavnim i dopunskim projektom sadrži: - projektni zadatak, - saglasnost projektanta odnosno projektanta pravnog lica u kojem je izrañen projekat, - potrebne podloge za projektovanje, - obrazloženje izrade projekta, uklapanje projektovanog rješenja u postojeće ili projektovano stanje, - tehničko rješenje sa lokacijom i odgovarajućim crtežima i skicama, - tehnički opis načina izrade, - energetsko rješenje, - ekonomsko-tehničku analizu, - crteže i planove u odgovarajućoj razmjeri, - predmjer i predračun opreme i radova, i - posebne mjere zaštite.

Član 88

Rudarski projekti opremaju se na način da se što lakše može pratiti njihov sadržaj i uočiti bitni podaci o investitoru, izrañivaču i revidentu projekta. Stranice tekstualnog dijela rudarskog projekta označavaju se brojevima i meñusobno se uvezuju tako da se listovi ne mogu vaditi. Priloge treba označiti brojevima i uvezati u rudarski projekt odnosno posebnu knjigu (u slučaju većeg broja priloga). Naslovna strana (korica) rudarskog projekta sadrži: - naziv investitora, - naziv rudarskog projekta, - naziv pravnog lica izrañivača projekta, i - broj projekta i datum izrade.

Član 89.

Unutarnja naslovna strana rudarskog projekta sadrži: - naziv investitora, - naziv rudarskog projekta, - naziv pravnog lica izrañivača projekta, sa popisom projektanata i saradnika s potpisima, - ime i prezime i potpis odgovornog lica pravnog lica u kojem je izrañen projekat ovjeren pečatom i - broj projekta i datum izrade.

Član 90. Rudarski projekat iza naslovne strane iz člana 88. ovog pravilnika sadrži obavezno i slijedeće: - puni naziv pravnog lica izrañivača projekta, - projektni zadatak, - popis podloga za projektovanje (propisi, projekti, dozvole, saglasnosti i dr.), - sadržaj tekstualnog dijela projekta, - popis tabela, slika i šema, i - popis priloga.

Član 91. Prilozi iz člana 90. alineja 6. ovog pravilnika trebaju imati odgovarajuću sastavnicu koja sadrži: - naziv rudarskog projekta, - naziv priloga, - redni broj priloga, - ime, prezime i potpis glavnog projektanta, projektanta odnosno ovlaštenih lica za izradu pojedinih dijelova rudarskog projekta i ostalih saradnika na izradi priloga rudarskog projekta, - datum izrade priloga, i - razmjeru (za priloge koji se rade u razmjeri). Uz sastavnicu iz stava 1. ovog člana, prilozi moraju imati i legendu s tumačem.

Član 92. U rudarski projekat se ulaže: - rješenje odgovornog lica pravnog lica o imenovanju stručnog tima za izradu predmetnog projekta sa dokazima da su imenovani projektanti rasporeñeni na mjesto projektanta i dokazima o kretanju u službi, - akt investitora o izboru revidenta (pravnog lica) za reviziju projekta, - rješenje odgovornog lica pravnog lica o imenovanju revidenta projekta odnosno revidenata za reviziju pojedinih dijelova projekta ili komisije kad se revizija vrši putem komisije, - reviziona klauzula koja pored navedenog u članu 79. Zakona o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj 26/10) sadrži i broj, datum i sjedište pravnog lica, - izvještaj odnosno konačni izvještaj o izvršenoj reviziji rudarskog projekta pored navedenog u članu 78. Zakona o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine sadrži i broj, datum i sjedište pravnog lica,

- izjavu glavnog projektanta odosno projektanata koja pored navedenog u članu 75. Zakona o rudarstvu Federacije Bosne i Hercegovine sadrži i broj, datum i sjedište pravnog lica, i - mišljenje službe zaštite na radu na predmetni projekt s brojem, datumom i sjedištem pravnog lica. Treba kompletan projekat prilagoditi gore navedenim stavkama Zakona. Mišljenja sam da stav u članu 86 koji govori o crtežima odgovarajuće razmjere ne može da definiše sve moguće crteže različitih struka (rudarska, elektro, građevinska, geodetska) nego to ostavlja propisima određene struke, pri čemu propisi građevinarstva i rudarstva ne treba da su u koliziji. Shodno tome može se preuzeti propis iz Uredbe.

4. Primjedba se usvaja i bit će otklonjena. ODGOVOR REVIDENTA: Dobro

5. U članu 86 Pravilnika o sadržaju, redoslijedu izrade, sastavnim dijelovima i načinu izrade projekta – pojednostavljeni rudarski projekat nigdje se ne navodi obrada ove tačke niti je investitor tražio da se ista obradi. Elaboratom zaštite na radu i zaštite od požara je rješen jedan dio ovog poglavlja kao i obrazloženjem izrade projekta i uklapanja projektnog rješenja u postojeće stanje. Objekat se ne nalzi u blizini podzemnih objekata Prema važećem tumačenju članova BAS instituta EUROKODOVI nisu važeći propisi pošto je izvršeno samo proglašenje istih a ne i usvanja i članovi komiteta za uvođenje navode da korištenje eurokodova u nekim slučajevima predstavlja i kršenje zakonske regulative, a u članu 12. Pravilnika o tehničkim propisima za građevinske proizvode koji se ugrađuju u betonske konstrukcije stoji da se dana 31 decembra 2010 godine prestaju primjenjivati dijelovi priznatih tehničkih propisa kao što su PAB 11/87 i dr. gdje u popisu normi ne stoji da su iste usvojene odnosno dozvoljeno je još uvijek primjene i starih JUS propisa (prilikom akreditacije laboratorije INZIA u martu 2014 godine od strane BATA traženo je u ponudi kupcu da se navede da li će se ispitivanja vršiti po BAS standardima ili po JUS standardima ?) Prema zvaničnom tumačenju BAS instituta propisi koji su proglašeni a nisu usvojeni mogu se primjenjivati na izričit zahtjev investitora ili po slobodnom izboru projektanta. Svi projekti BH telecoma Eletroprivrede BIH kao i ostali se rade po starim JUS propisima. Molim revidenta da za svaki propis koji je stavio na spisak pored proglašenje navede da je isti i usvojen jer je poznato da propisi poput BAS EN 12350-1,2,3,4 .. za beton su samo proglašeni a nisu usvojeni kao i niz deugih propisa. Prema pravilima struke propisi koji su proglašeni a nisu usvojeni ne moraju se primjenjivati. Isto tako potrebno je da navedete službeni list ili Pravilnik koji navodite da su JUS propisi stavljeni van snage. Na službenoj stranici BAS svi akti su samo proglašeni tj. urađena je I faza a II faza je njihovo usvajanje. Ako revident i dalje traži da se radi prema EUROKODOVIMA potrebno je tražiti i pismenu saglasnost investitora pošto ne želim samostalno kršiti trenutnu zakonsku regulativu.

ODGOVOR REVIDENTA: Kao što je već navedeno u primjedbi, citirao sam : „Pravilnik o sadržaju, redosljedu izrade, sastavnim dijelovima i načinu izrade rudarskih projekata (Sl.novine FBiH 53/12)“ to jeste njegov član 31 gdje kaže „.....Rudarskim projektom, pored tehničkih rješenja, proračuna i grafičke dokumentacije, moraju biti riješena pitanja sigurnosti ljudi, podzemnih, površinskih i susjednih objekata, kao i primjene savremenih dostignuća i metode rudarske nauke i tehnike, uzimajući u obzir propise, normative i BAS standarde, a ukoliko isti, za datu oblast, ne postoje, standarde koji su primjenjeni u EU.“ Prema tome kolega podcrtao sam bitan dio Pravilnika koji Vam govori koji se propisi upotrebljavaju. Prilagodite Projekat navedenom članu. Dalje, „Pravilnik o tehničkim propisima za građevinske proizvode koji se ugrađuju u betonske konstrukcije (Sl. novine FBiH 86/08)“ kaže slijedeće:

Član 12. Dana 31. decembra 2010. prestaju se primjenjivati dijelovi priznatih tehničkih propisa koji se odnose na betonske konstrukcije obuhvaćene ovim Pravilnikom, sadržani u: – Pravilniku o tehničkim normativima za beton i armirani beton (»Službeni list SFRJ« 11/87); – Pravilniku o tehničkim mjerama i uvjetima za prednapregnuti beton (»Službeni list SFRJ« 51/71); – Pravilniku o tehničkim normativima za beton i armirani beton spravljen s prirodnom i umjetnom lakoagregatnom ispunom (»Službeni list SFRJ« 15/90);5 – Naredbi o obaveznom atestiranju dodatka betonu (»Službeni list SFRJ « 34/85); – Naredbi o obaveznom atestiranju frakcionisanog kamenog agregata za beton i asfalt (»Službeni list SFRJ « 41/87), te priznati tehnički propisi i tehničke specifikacije na primjenu kojih priznati tehnički propisi iz alineje 1., 2., 3., 4. i 5. stava 1. ovoga člana upućuju. Na temelju glavnog projekta u kojemu je tehničko rješenje betonske konstrukcije dato prema priznatim tehničkim propisima iz stava 1. ovoga člana, može se izdati grañevinska dozvola, ako je zahtjev za izdavanje te dozvole zajedno s glavnim projektom podnesen do 31. decembra 2010. godine.

Dalje se u navedenom Pravilniku kaže:

I ZAKONSKI OSNOV Zakonski osnov za donošenje ovog Pravilnika sadržan je u odredbi člana 81. stav 6. Zakona o prostornom planiranju i upotrebi zemljišta na federalnom nivou ("Službene novine Federacije BiH", broj: 2/06, 72/07 i 32/08) kojom je propisano da se tehnička svojstva koja moraju ispunjavati grañevinski proizvodi i drugi tehnički zahtjevi u vezi sa grañevinama propisuju pravilnicima i tehničkim propisima koje donosi ministarstvo, uz obaveznu konsultaciju stručnih organizacija i uvažavanje evropskih standarda u skladu sa meñunarodnim načelima harmonizacije tehničkog zakonodavstva.

II RAZLOZI ZA DONOŠENJE Kako bi se propisala tehnička svojstva koja moraju ispunjavati grañevinski proizvodi i drugi tehnički zahtjevi u vezi sa grañevinama kako je to propisano odredbom člana 81. stav 6. Zakona o prostornom planiranju i upotrebi zemljišta na federalnom nivou , pristupilo se izradi ovog Pravilnika. U izradi su učestvovali predstavnici stručnih organizacija i naučnih institucija čime je zadovoljen uvjet da se izvrši njihova obavezna konsultacija.

Ako ćemo i dalje čitati Pravilnik, na strani 16 pod stavkom A.6. Popis normi imamo pod A.6.1.

Najvažnije norme za beton, 21 norma od početka spiska je BAS EN 1992-1-1:2006 Eurokod 2 –

Projektiranje betonskih konstrukcija – Dio 1-1. : Opća pravila i pravila za grañevine (EN 1992-1-

1:2004). Ako uzmemo Pravilnik o tehničkim propisima za čelične konstrukcije (Sl. novine FBiH 69-08)

navodi se slijedeće:

Član 9. Dana 1. januara 2010. godine prestaju se primjenjivati dijelovi priznatih tehničkih propisa koji se odnose na odredbe obuhvaćene ovim Pravilnikom, sadržane u: - Pravilniku o tehničkim normativima za djelovanja nosivih građevinskih konstrukcija (SL SFRJ, br. 26/88), - U.C7.121/88: Osnove projektiranja građevinskih konstrukcija. Korisna opterećenja stambenih i javnih zgrada. (SL SFRJ, br. 49/88) - U.C7.122/88: Osnove projektiranja građevinskih konstrukcija. Određivanje korisnog opterećenja stropova u proizvodnim pogonima i skladištima. (SL SFRJ, br. 49/88) - U.C7.123/88: Osnove projektiranja građevinskih konstrukcija. Vlastita težina konstrukcija i konstrukcijskih elemenata i uskladištenog materijala koji se uzima u obzir pri dimenzioniranju (SL SFRJ, br. 49/88) - Pravilniku o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima (SL SFRJ, br. 31/81,49/82, 29/83, 21/88 i 52/90), - Tehničkim propisima za djelovanje vjetra na nosive čelične konstrukcije. (SL SFRJ, br. 41/64) - Pravilniku o tehničkim normativima za određivanje opterećenja mostova. (SL SFRJ, br. 1/91) - Pravilniku o tehničkim normativima za nosive čelične konstrukcije (SL SFRJ, br. 61/86), - Tehničkim propisima za jednostavne konstrukcije zgrada kod nosivih čeličnih konstrukcija (SL SFRJ, br. 6/65) - Tehnički propisi za lake čelične građevine kod nosivih čeličnih konstrukcija. (SL SFRJ, br. 6/65) - U.E7.010. Nosive čelične konstrukcije od općih konstrukcijskih čelika. Izbor osnovnog materijala (SL SFRJ, br. 42/88) - U.E7.08. Provjera stabilnosti nosivih čeličnih konstrukcija. Centrično pritisnuti štapovi konstantnog jednodjelnog presjeka. (SL SFRJ, br. 21/86) - U.E7.086.Provjera stabilnosti nosivih čeličnih konstrukcija. Određivanje duljine izvijanja štapova. (SL SFRJ, br. 21/86) - Provjera stabilnosti nosivih čeličnih konstrukcija. Centrično pritisnuti štapovi konstantnog višedjelnog presjeka U.E7.091. (SL SFRJ, br. 21/86) - U.E7.096. Provjera stabilnosti nosivih čeličnih konstrukcija. Štapovi izloženi pritisku i savijanju. (SL SFRJ, br. 21/86) - U.E7.101. i U.E7.101/1. Provjera stabilnosti nosivih čeličnih konstrukcija. Bočno izvijanje nosača. (SL SFRJ, br.21/86 i (SL SFRJ br. 27/89) - Stabilnost nosivih čeličnih konstrukcija. Pritisnuti štapovi sa elastičnim poprečnim osloncima. U.E7.106. (SL SFRJ br. 9/80 ) - U.E7.111. Provjera stabilnosti nosivih čeličnih konstrukcija. Stabilnost okvirnih nosača. (SL SFRJ, br. 21/86) - U.E7.116. Stabilnost nosivih čeličnih konstrukcija. Stabilnost lučnih nosača. (SL SFRJ, br. 9/80 - U.E7.121. Provjera stabilnosti nosivih čeličnih konstrukcija. Proračun izbočivanja limova. (SL SFRJ; br. 21/86) - U.E7.131. Ležišta i zglobovi nosivih čeličnih konstrukcija. (SL SFRJ; br. 9/80) - U.E7.140. Spojevi s vijcima visoke klase čvrstoće kod nosivih čeličnih konstrukcija Tehnički uvjeti. (SL SFRJ, br. 5/85) - U.E7.145. i U.E7.145/I/91. Nosive čelične konstrukcije spojene zakovicama i vijcima. Tehnički uvjeti

- U.H2.110. Čelične konstrukcije za nošenje antena. Proračun, konstruiranje i izvođenje. (SL SFRJ; br. 70/91) - M.Z3.054 Vertikalni cilindrični nadzemni rezervoari, zavareni, s ravnim dnom i nepomičnim ili pomičnim krovom. . (SL SFRJ, br. 27/81) - Naredba o obaveznom atestiranju vijaka, matica i podložaka za spojeve nosivih čeličnih konstrukcija. (SL SFRJ, br. 61/85) te priznati tehnički propisi i tehničke specifikacije na primjenu kojih priznati tehnički propisi iz alineja 1. do 26. ovoga stava upućuju. Glavni projekt u kojemu je tehničko rješenje čelične konstrukcije dato prema priznatim tehničkim propisima iz stava 1. ovoga člana smatrat će se pravovaljanim dokumentom za izdavanje građevinske dozvole ako je zahtjev za izdavanje dozvole, zajedno s glavnim projektom, podnesen do 1. januara 2010. godine.

Obzirom da je Pravilnikom o tehničkim propisima za čelične konstrukcije (Sl. novine FBiH 69-

08)van zakona stavljen svaki JUS propis koji se bavi proračunom čeličnih konstrukcije, očigledno

je potrebno proračun uraditi prema Eurokod 3 normi na koju indirektno upućuje i „Pravilnik o sadržaju, redosljedu izrade, sastavnim dijelovima i načinu izrade rudarskih projekata (Sl.novine FBiH 53/12)“ to jeste njegov član 31. Prema tome Projekat treba uskladiti sa zahtjevima Zaknonskih normi.

6. Pojednostavljeni rudarski projekat prema članu 68. ZOR se izrađuje za radove

manjeg obima, pojednostavljenje i tipske objekte. Ovdje imamo slučaj tipskog objekta koji je premješten sa jedne lokacije na drugu lokaciju za koju je investitor imao svu potrebnu dokumentaciju tako da ga ne možemo svrstati na nivo glavnog projekta. Zahtjev investitora je bio kontrolni statički proračun postojeće konstrukcije. Prema važećem zakonu o rudarstvu i Pravilniku o izradi projekta nigdje se ne spominje ni građevinska ni regulaciona linija a strane svijeta će biti otklonjene. ODGOVOR REVIDENTA: Prema projektnom zadatku se traži pod stavkom „C-Zadatak projekta“ slijedeće: Zadatak projekta je da se nakon sagledavanja i detaljne analize daju optimalni parametri za izradu radionice za obradu drveta, a prema odobrenom DRP izgradnje rudničkog kruga jame Glavni sloj sa pripadajućom infrastrukturom u Rudniku „Mramor“ u Mramoru, knjiga 1 (januar 1999. God). Prema tome ovdje kolega nema govora o „kontrolnom“ proračunu nego o detaljnoj analizi. Također pod stavkom „E-Sadržaj projekta“ za arhitektonski dio Vam se traži situaciono riješenje predmetnog objekta i susjednih objekata urađeno na geodetskoj podlozi sa nanešenim granicama i brojevima katastarskih čestica u mjerilu M 1:200. Također se u pod istom stavkom traži i uređenje terena kao i karakteristični detalji. Obzirom na zahtjeve Projektnog zadatka smatram da se projekat može smatrati u svom obimu kao Glavni projekat prema Uredbi. Molim da dopunite projekat striktno prema zahtjevima Projektnog zadatka a u skladu sa primjedbama revidenta.

7. Ovu izjavu sam zasnovao na 25 godišnjem iskustvu za niske prizemne objekte uticaj vjetra je dominatan a u projektu će biti izvršen proračun na seizmičke sile odnosno bit će otkonjena primjedba. ODGOVOR REVIDENTA: Projekat bilo koje struke se zasniva na propisima a iskustvo je samo dobrodošla pomoć pri tome. Koliko se ja sjećam prije su se upoređivali dopušteni naponi za I i II slučaj opterećenja kod čeličnih konstrukcija (po potrebi i III) pa se iz tog odnosa dokazivalo koje je mjerodavno opterećenje. To nisam primjetio u ovom projektu. Dobronamjerno želim da Vam skrenem pažnju da je Pravilnikom o čeličnim proizvodima stavljen van snage „Pravilniku o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima (SL SFRJ, br. 31/81,49/82, 29/83, 21/88 i 52/90)“ . Kako sam prethodno naveo u stavki broj 5 imate sve propise za čelične konstrukcije koji su stavljeni van zakona.

8. Primjedba će biti otklonjena usvanjem dozvoljene nosivosti tla od 200 KN/m2 sa dozovljenim slijeganjem od 2 cm tako da koeficijenti posteljice ostati isti kao i proračun. ODGOVOR REVIDENTA: Ovim odgovorom imam dojam da se namjerno štima podatak samo da se ne mijenja u projektu. Poštovani kolega, i Vama a i meni je u interesu krajnji cilj svega, to jest da se ne desi nikakva havarija na objektu. Ja bih Vam predložio da ako ste već imali podatak iz nekog prije projekta (kako sam shvatio objekat je imao neku dokumentaciju od prije) uzmite navedeno dopušteno opterećenje tla i dopušteno slijeganje pa provrtite u softveru, a u tekstu navedite da Investitor ima obavezu dokazati nosivost tla. Međutim ovo je samo moja sugestija, a Vi ako želite uradite kako ste gore naveli. Bitno je da se usaglase ulazni podatci i proračun.

9. Pri proračunu presječnih sila kod statički određenih nosača ne igra ulogu marka betona elementa nego je ona bitna kod dimenzioniranja. Primjera radi momenat proste grede bez obzira na materijal je ql2/8 da li se radi o drvetu, betonu, čeliku, prenapregnutom betonu, spregnutom betonu odnosno statika ne zavisi od materijala to je bilo pravilo dok se računalo ručno bez programa. Set ploča će biti ispravljen a podna ploča je urađena debljine 18 cm i armirana mrežama a mislim da nema smisla raditi proračun ploča za korisno opterećenje od ljudi ali bit će izvršen proračun i otklonjena primjedba.

ODGOVOR REVIDENTA: Kolega slažem se sa vašom konstatacijom. Stvarno materijal od kojeg je građevinski element nema nikakve veze sa statikom nego sa dimenzioniranjem. Jedini problem je što ste Vi prema postavci softvera izvršili i dimnezioniranje prema navedenim materijalima. Nisam primjetio da ste softver koristili samo za statički proračun a onda „ručno“ dimenzionirali elemente! Prema tome ovu primjedbu je potrebno uzeti u obzir.

10. U tehničkom opisu su date tačne dimenzije presjeka [ 120x50x5 mm - radi se o otvorenom profilu koji je rađen od lima debljine 5 mm savijanjem istog. Isto tako je dato i u statičkom proračun.

ODGOVOR REVIDENTA: Hvala na pojašnjenju. Prihvatam pojašnjenje u potpunosti.

11. Analiza opterećenja prema EUROKODOVIMA nije moguća pošto nemamo dodatak koji definiše tačno osnovno opterećenje snijega Sn a prema starim propisima bi dobili znatno manje opterećenje. Mjerenja snijega za područja Tuzle 2000 godine(do sada maksimalno izmjerena težina snijega) su oko 100 kg/m2 pa se ista usvajaju za proračun kod većine projektanata.

ODGOVOR REVIDENTA: Kolega mnogi objekti su se urušili zbog snijega u zadnjih 20 godina baš zbog zastarjelih JUS odredbi, te sam zato potencirao na Eurokod odredbama za proračun snijega, koje daju veće vrijednosti. Međutim prihvatam odgovor za opterećenje snijegom. Ostaje nam pitanje opterećenja vjetrom, koje kako sam već pisao može da se izvrši korištenjem JUS ili EC normi. Nisam primjetio da imate analizu opterećenja vjetrom nego samo usvojenu krajnju vrijednost. Šta je sa propisima JUS U.C7.110 ; 111; 112; 113? Oni tačno definišu kako se vrši analiza djelovanja vjetra na konstrukciju, a te analize Vi nemate u projektu! Taj dio treba dopuniti u skladu sa Propisima, a Vama ostavljam na volju da li ćete koristiti JUS ili EC norme.

12. Crteži ramova bit će urađeni u skladu sa članom 86 Pravilnika o sadržaju, redoslijedu izrade, sastavnim dijelovima i načinu izrade rudarskih projekata kao i članu 86 Zakona o rudarsvu u formi crteža i skica.

ODGOVOR REVIDENTA: Kolega, projekat pa makar se zvao i Pojednostavljeni, treba da zadovolji neka pravila struke. Nije u duhu pozitivne prakse i pravila struke da se crteži daju samo kao izvod iz skice softvera. Volio bih kad bi se Investitor uključio u ovu stavku, pa ako njih zadovoljava takav izgled crteža, ja ću prihvatiti to, obzirom da ne narušava glavno, to jest stabilnost i sigurnost objekta.

IV MIŠLJENJE

Nedostaci i primjedbe, navedene u stručnom nalazu su uslovnog karaktera i projektant ih mora otkloniti u skladu sa važećim propisima i pravilima struke.

Formalne greške, kao što su štamparske i jezičke greške, je potrebno ispraviti.

Nakon otklanjanja nepravilnosti i nedostataka potrebno je ponovo izvršiti pregled dokumentacije. Tuzla, 10.07.2014.god. Revident:

_________________________ Mr.sc. Emir Hodžić dipl.inž.grañ.