republika hrvatska ministarstvo znanosti · pdf filepleša – oš nad lipom,...

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA

UPRAVA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

OČITOVANJA

zainteresirane javnosti o

Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o

odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

20. listopada 2014.

Očitovanja zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

2

Sadržaj

I. UVOD .......................................................................................................................................................................................... 5

II. OČITOVANJA PRISPJELA U INTERNETSKO SAVJETOVANJE .......................................................................................................... 6

1. Davor Koleno ...................................................................................................................................................................... 6

2. Lana Derkač ......................................................................................................................................................................... 7

3. Dinko Marin ........................................................................................................................................................................ 8

4. Lovro Dabelić ...................................................................................................................................................................... 8

5. Ksenija Marić ...................................................................................................................................................................... 9

6. Igor Miošić ........................................................................................................................................................................ 10

7. Joško Stričević ................................................................................................................................................................... 13

8. Stjepan Brzak ..................................................................................................................................................................... 14

9. Jelena Bekavac Krčadinac ................................................................................................................................................. 15

10. Antun Budimir ................................................................................................................................................................... 16

11. Hrabroslav Filaković .......................................................................................................................................................... 18

12. Andrija Biličić ................................................................................................................................................................... 19

13. Magistri primarnog obrazovanja (generacija 2007. / 2008.) ............................................................................................... 20

14. Sonja Feriz ......................................................................................................................................................................... 22

15. Dražen Milaković .............................................................................................................................................................. 23

16. Mladen Bilankov ............................................................................................................................................................... 24

17. Marin Tomljanović ............................................................................................................................................................ 26

18. Nives Đurašković ............................................................................................................................................................... 28

19. Lucija Katančić .................................................................................................................................................................. 29

20. Zorana Brodarić ................................................................................................................................................................. 30

21. Prva gimnazija Varaždin .................................................................................................................................................... 35

22. Jadran Bašić ....................................................................................................................................................................... 36

23. Sandra Cindrić Balentić ..................................................................................................................................................... 38

24. Tajnici i računovođe .......................................................................................................................................................... 39

25. Mirjana Pušić ..................................................................................................................................................................... 40

26. Stjepan Špoljarec ............................................................................................................................................................... 41

27. Srećko Listeš ...................................................................................................................................................................... 42

28. Vjeroučitelji: Holod Nikola – COOO Karlovac; Hrvoje Gabrić – Poliklinika Suvag; Narcis Dreno – Sisak, Petrinja; Ana

Rudman – COO Vinko Bek Zagreb; Domagoj Vukušić – COO „Goljak“; Pero Lukić – CZOO Zagreb; Maja Popp

Brleković, COO Zajezda; Celina Fišter – Centar za autizam; Svjetlana Ivković - OŠ Grigora Viteza, Zagreb, Dubravka

Pleša – OŠ Nad lipom, Zagreb; Marica Matešić – COO „Goljak“; Ana Muhvić – COO Velika Gorica; Diana Vuković –

Suvag; Zdenka Matoic – COO „Slava Raškaj“, Zagreb; Kristina Kramarić - COO Dubrava; Zrinka Zubić - COO

„Prekrižje“, Zagreb ............................................................................................................................................................ 45

29. Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja ..................................................................................................................... 46

30. Verica Pleša ....................................................................................................................................................................... 49

31. Irene Sudar ......................................................................................................................................................................... 50

32. Vijeće roditelja OŠ Cestica ................................................................................................................................................ 51

33. Dubravka Šćukanec ........................................................................................................................................................... 52

34. Ured državne uprave SDŽ.................................................................................................................................................. 53

35. Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod ........................................................................................................ 54

36. Vjeroučitelji: Draženka Kolesar, COO „Ivan Štark“ Osijek; Stjepan Šop, COO „Ivan Štark“ Osijek; .............................. 56

37. Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola – Ogranak Sisačko-moslavačke županije ....................................................... 57

38. Strukovna škola Sisak ........................................................................................................................................................ 58


3

39. Tanja Djaković................................................................................................................................................................... 59

40. Zvonka Matoic ................................................................................................................................................................... 63

41. Mateo Mijić ....................................................................................................................................................................... 65

42. Gordana Kovač Bluha ........................................................................................................................................................ 66

43. Marijana Andrišek ............................................................................................................................................................. 68

44. Hrvatska zajednica županija ............................................................................................................................................... 69

45. Mara Kovačić..................................................................................................................................................................... 73

46. Unione italiana Rijeka........................................................................................................................................................ 74

47. Anica Birač ........................................................................................................................................................................ 78

48. Vijeće roditelja OŠ Vjekoslava Paraća .............................................................................................................................. 79

49. Učiteljsko vijeće OŠ Vjekoslava Paraća ............................................................................................................................ 80

50. Edita Ružić ........................................................................................................................................................................ 82

51. Ivančica Prugovečki ........................................................................................................................................................... 83

52. UV OŠ Mejaši.................................................................................................................................................................... 85

53. Srednja škola Ivana Trnskoga Hrvatska Kostajnica ........................................................................................................... 86

54. Grad Zagreb, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport ................................................................................................ 88

55. Zajedničko vijeće općina Vukovar ..................................................................................................................................... 90

56. Zrinka Dejanović ............................................................................................................................................................... 93

57. Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku .................................................................................. 94

58. Brodsko-posavska županija ................................................................................................................................................ 98

59. Slavenka Barada, (Centar za autizam,Split), Sandra s.Rebeka Batarelo, (O.Š. Knez Trpimir, Kaštel Gomilica), Melita

Luetić, (Turističko-Ugostiteljska škola,Split), Filipa s.Marijanka Dominiković (Centar Juraj Bonači, Split) .................. 100

60. Centar za odgoj i obrazovanje Dubrava ........................................................................................................................... 101

61. Grad Rijeka, Odjel gradske uprave za odgoj i školstvo .................................................................................................... 102

62. Osnovna škola Ludbreg ................................................................................................................................................... 106

63. Hrvoje Turčinović ............................................................................................................................................................ 108

64. Ured državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Služba za društvene djelatnosti ................................................. 109

65. Nastavničko vijeće Pomorsko-tehničke škole Dubrovnik ................................................................................................ 110

66. XV. gimnazija, Zagreb ..................................................................................................................................................... 111

67. OŠ Petra Preradovića Pitomača, aktivi predmetne nastave .............................................................................................. 112

68. Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu ............................................................................................... 113

69. Društvo za strukovno obrazovanje ................................................................................................................................... 115

70. Tanja Gradečak-Erdeljić .................................................................................................................................................. 117

71. Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske ........................................................................................... 121

72. XV. gimnazija .................................................................................................................................................................. 123

73. Pučki pravobranitelj ......................................................................................................................................................... 125

74. Agencija za mobilnost i programe Europske unije ........................................................................................................... 129

75. Oliver Kvasina ................................................................................................................................................................. 131

76. Elektrotehnička škola ....................................................................................................................................................... 133

77. Mirela Jagodić ................................................................................................................................................................. 134

78. Biserka Bilić .................................................................................................................................................................... 136

79. Helena Karlić Mujo ......................................................................................................................................................... 137

80. NN ................................................................................................................................................................................... 138

81. Vjeroučitelji: Dijana Stanić, Ivana Bušić, Ernest Brus, Bernarda Dijedović, Vladimir Habijan, Branko Blažević, Marija s.

Mihaela Lažeta, Jadranka Jandričić Arić, Zubak Katarina, Goran Friedrich .................................................................... 140


4

82. Marijan Vinković ............................................................................................................................................................. 141

83. Aktiv matematike i fizike Osnovne škole Novska ........................................................................................................... 143

84. Darko Švelec .................................................................................................................................................................... 144

85. Josip Matković ................................................................................................................................................................. 154

86. Zvonko Lovrić ................................................................................................................................................................. 156

87. Učitelj Mate ..................................................................................................................................................................... 158

88. Ninoslav Toht .................................................................................................................................................................. 159

89. Tatjana Tarandek ............................................................................................................................................................. 160

90. Talijanska srednja škola-Scuola media superiore italiana Rovinj-Rovigno ...................................................................... 161

91. Jere Bilan ......................................................................................................................................................................... 162

92. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora (HKER) ..................................................................................................... 164

93. Županijsko stručno vijeće stručnih suradnika i učitelja edukacijsko rehabilitacijskog profila Splitsko dalmatinske županije

......................................................................................................................................................................................... 166

94. Mladenka Maleš ............................................................................................................................................................... 167

95. Ivana Kovač ..................................................................................................................................................................... 168

96. Zvonko Bumber ............................................................................................................................................................... 169

97. Marko Ljubek .................................................................................................................................................................. 171

98. Vlatka Sekovanić ............................................................................................................................................................. 172

99. Kristina Ledinski ............................................................................................................................................................. 173

100. Odsjek za inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu .............. 174

101. Pravobranitelj za djecu RH .............................................................................................................................................. 176

102. Vesna Jureša .................................................................................................................................................................... 185

103. Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Studijski program socijalne pedagogije, Odsjek za

poremećaje u ponašanju ................................................................................................................................................... 189

104. Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH ............................................................................................... 190

105. Talijanska osnovna škola – Scuola elementare italiana „Bernardo Benussi“ Rovinj-Rovigno ......................................... 192

106. Hrvatska udruga socijalnih pedagoga (HUSP) ................................................................................................................. 196

107. Hrvatsko logopedsko društvo – HLD ............................................................................................................................... 197

108. Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Studijski program Logopedija, Odsjek za logopediju ....... 198

109. Sanja Sinovčić ................................................................................................................................................................. 199

110. Nada Bjelčić .................................................................................................................................................................... 201

111. Edita Petrović .................................................................................................................................................................. 204

112. Građanska inicijativa Pomozimo djeci s invaliditetom .................................................................................................... 206

113. Darko Švelec .................................................................................................................................................................... 210

114. Diplomirana učiteljica s desetogodišnjim radnim iskustvom u osnovnoj školi ................................................................ 213

115. Udruga Nastavnici organizirano....................................................................................................................................... 215

116. Ivana Bulić ....................................................................................................................................................................... 220

117. Renata Ruić...................................................................................................................................................................... 222

118. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja ................................................................................................... 224

119. Udruga za skrb djece s posebnim zdravstvenim potrebama 3L ........................................................................................ 226

120. Udruga Nastavnici organizirano....................................................................................................................................... 229

121. Tamara Grozaj ................................................................................................................................................................. 233


5

I. UVOD

Sukladno Prijedlogu plana normativnih aktivnosti za 2014., Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (u

daljnjem tekstu: Ministarstvo) izradilo je prema propisanoj proceduri Nacrt prijedloga iskaza o procjeni

učinaka Nacrta prijedloga Zakona o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju, odnosno Nacrt prijedloga iskaza o

procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju (u daljem tekstu: nacrti

prijedloga iskaza) s naznakama i obuhvatom materije koja se spomenutim zakonima namjerava urediti, kratkim

obrazloženjem problema koji se namjeravaju riješiti te ciljevima koji se time namjeravaju postići.

Kako bi se najširem krugu zainteresiranih u Republici Hrvatskoj omogućilo neposredan uvid i davanje

mišljenja, primjedaba i prijedloga na sadržaj nacrta prijedloga iskaza, Ministarstvo je o nac rtima

prijedloga iskaza, od 6. lipnja do 10. srpnja 2013. godine, provelo javno savjetovanje. Nacrti prijedloga

iskaza objavljeni su na mrežnim stranicama Ministarstva na poveznicama

http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=13250

http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=13251.

Nakon što su razmotrena sva prispjela mišljenja, prijedlozi i primjedbe na nacrte prijedloga iskaza, kao i

mišljenja i stavovi dionika dobivena korištenjem aktivnih i pasivnih metoda, Ministarstvo je odustalo od

donošenja zasebnoga zakona o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju, odnosno zasebnoga zakona o

srednjoškolskom odgoju i obrazovanju te se odlučilo za izmjene i dopune postojećega zakona – Zakona o

odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.1

Razlog navedenome leži u tome što je detaljnijim uvidom u navedenu problematiku utvrđeno kako postojeći

problemi u osnovnoškolskom i srednjoškolskom sustavu odgoja i obrazovanja mogu biti riješeni, a utvrđeni

ciljevi postignuti, izmjenama i dopunama postojećega Zakona. Stoga je takav normativni zahvat u ovom

trenutku jednostavniji i sustavu prilagođeniji nego donošenje dvaju novih zakona.

U svezi s navedenim, Ministarstvo je od 4. kolovoza 2014. godine - sukladno Preporukama za unaprjeđenje

procesa planiranja zakonodavstva i provedbe procjene učinaka propisa sadržanim u Izviješću o provedbi

Godišnjeg plana normativnih aktivnosti za 2013. godinu Vlade Republike Hrvatske, Ureda za zakonodavstvo, a

u svrhu informiranja javnosti - provelo javno savjetovanje o Obrascu prethodne procjene i Tezama za Zakon o

izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u trajanju od 15 dana na

poveznici http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=22072.

Nakon što su razmotrena sva prispjela mišljenja, prijedlozi i primjedbe na Obrazac prethodne procjene i Teze,

Ministarstvo je pristupilo izradi Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i

obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, te o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o

odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, od 18. rujna do 4. listopada, otvorilo javno savjetovanje.

Zainteresirana je javnost svoja očitovanja mogla dostavljati i nakon 4. listopada, o čemu je Ministarstvo

izvijestilo javnost putem svoje mrežne stranice.

Cilj javnog savjetovanja bio je osnažiti elektroničku demokraciju kao oblik skrbi za zajedničko dobro, te, s tim

u svezi, prikupiti primjedbe i prijedloge zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i

dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

objavljen je na mrežnoj stranici Ministarstva na poveznici http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=13403

Zainteresirana je javnost svoja očitovanja o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o

odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi dostavljala putem obrasca Očitovanje u internetsko

savjetovanje na adresu elektroničke pošte: [email protected], kao i putem pošte na adresu

Ministarstva.

Na javno je savjetovanje prispjelo 121 očitovanje, od čega je 118 očitovanja prispjelo u predviđenom vremenu

javnog savjetovanja (od 18. rujna do 4. listopada), dok su tri očitovanja prispjela nakon javnog savjetovanja -

zaključno s danom 20. listopada 2014.

Očitovanja zainteresirane javnosti prispjela na javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i

dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Ministarstvo objavljuje u ovom

dokumentu redoslijedom kojim su pristizala.

1 Obavijest o rezultatima savjetovanja o nacrtima prijedloga iskaza objavljenja je 23. srpnja 2014. godine na mrežnoj stranici Ministarstva na poveznici

http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=13315, odnosno http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=13314.



http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=22072


mailto:[email protected]




6

II. OČITOVANJA PRISPJELA U INTERNETSKO SAVJETOVANJE

1. Davor Koleno

O Č I T O V A N J E

u internetsko savjetovanje o

Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj

školi

Naziv nacrta zakona, drugog

propisa ili akta o kojem se

provodi savjetovanje

Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju

i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

Naziv tijela nadležnog za izradu

nacrta

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

Razdoblje internetskog

savjetovanja (početak i završetak)

18. rujna – 4. listopada 2014.

Ime i prezime osobe, odnosno

naziv predstavnika zainteresirane

javnosti (organizacije civilnog

društva, ustanove i sl.) koji daje

očitovanje

Davor Koleno

Načelne primjedbe i prijedlozi s

obrazloženjem

U Zakonu u odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN

br. 87/2008, 86/2009, 92/10, 105/10-ispravak, 90/2011, 16/2012 i

94/13), Pravilniku o djelokrugu rada tajnika te administrativno-

tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u osnovnoj školi

te u Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o

odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi osim tajnika za

kojega su definirani uvjeti, nisu za ostale administrativno-tehničko i

pomoćno osoblje definirani uvjeti koje moraju zadovoljavati za

pojedino radno mjesto (voditelj računovodstva,

računovodstveni/administrativni referent, spremačica, domar i

kuharica) , te Vam predlažem da u navedenim izmjenama to

napravite. Prilikom raspisivanja natječaja za navedene radnike

pošto nisu propisani uvjeti koji moraju zadovoljavati imamo dosta

problema pri sastavljanju i objavljivanju natječaja. Budući da su za

tajnika propisani uvjeti, ne vidim zašto ne bi bili i za ostalo

administrativno-tehničko i pomoćno osoblje.

Primjedbe i prijedlozi na pojedine

odredbe s obrazloženjem

Datum dostavljanja očitovanja 19.9.2014.


7

2. Lana Derkač




školi







nacrta









očitovanje

Lana Derkač, prof. pedagogije


obrazloženjem

Stručni suradnici u osnovnim i srednjim školama imaju različit

status, a pripadaju pod isto Ministarstvo, s istim poslovima i istim

plaćama. Osnovne škole na temelju članka 104. Zakona o OŠ i SŠ

imaju Pravilnik o tjednim radnim obvezama kojim je propisan

dnevni rad 6 + 2 sata (6 u školi i 2 izvan nje), a u srednjim školama

i učeničkim domovima se radi različito, ovisno o razumijevanju

ravnatelja za taj rad i njihovoj volji. Nedavno su srednjoškolski

ravnatelji Požeško-slavonske županije donijeli odluku da stručni

suradnici moraju raditi svih 8 sati u školi. Neosporno je da dio

poslova stručni suradnici ne mogu uklopiti u to, npr. sjednice

stručnih vijeća u suprotnoj smjeni, pripremanje za predavanja i

radionice, stručno usavršavanje, suradnju s okružjem i dr.

Predlažemo da se zakonski izjednači status stručnih suradnika i

ispravi dosadašnja nepravda. U članku 104. stavak 7. trebalo bi

dodati da ministar propisuje radne obveze i za stručne suradnike u

srednjoj školi, a ne samo u osnovnoj. Tada bi se mogao dopuniti i

Pravilnik o radnim obvezama u SŠ kojim bi se izjednačio položaj

svih stručnih suradnika.



Gore navedena primjedba na članak 104. i prijedlog za njegovu

dopunu.



8

3. Dinko Marin




školi







nacrta









očitovanje

Dinko Marin


obrazloženjem

Članak 17. U potpunosti ne potreban. Smatram da načine popravih

ispita ne treba mijenjati. Naime dolazim do zaključka da učitelj koji

zaključi ocjenu nedovoljan se „kažnjava“ na način da mora

obavljati dodatni rad s učenikom, a onaj učitelj koji zaključi svim

učenicima pozitivne ocjene one neće imati nikakav dodatni rad.

Ovaj prijedlog čl. 17 u budućnosti će imati loše posljedice stoga kao

učitelj praktičar apeliram da ga ukinete.



Datum dostavljanja očitovanja 19. 9. 2014.

4. Lovro Dabelić




školi







9


nacrta









očitovanje

Lovro Dabelić, učitelj povijesti


obrazloženjem



PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE- Članak 39. ne definira

položaj i status osoba zatečenih na dužnosti ravnatelja na dan

stupanja na snagu ovoga Zakona koja ne ispunjava uvjete za

ravnatelja propisane člankom 126. stavak. 1.( podstavak 3 )

Smatram da osobe koje su već izabrane za ravnatelja po starom

zakonu gdje se kao uvjet tražilo pet godina radnog iskustva na

odgojno-obrazovnim poslovima a do stupanja na snagu

PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA

ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I

SREDNJOJ ŠKOLI nemaju ispunjen uvjet 8 godina staža ( čl 126.

stavak 1. podstavak 3 ) dovedene u neravnopravan položaj u odnosu

na osobe koja ne ispunjava uvjete za ravnatelja propisane člankom

126. stavkom 1. podstavkom 1. ili člankom 126. stavkom 2. Stoga

predlažem da se u čl. 39. ubaci sljedeća odredba: (1) Osoba

zatečena na dužnosti ravnatelja na dan stupanja na snagu ovoga

Zakona koja ne ispunjava uvjete za ravnatelja propisane člankom

126. stavkom 1. podstavkom 1. i podstavkom 3. ili člankom 126.

stavkom 2. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj

školi, nastavit će obnašati tu dužnost do isteka mandata.

Datum dostavljanja očitovanja 20. rujna 2014.

5. Ksenija Marić




školi







nacrta



10








očitovanje

Ksenija Marić prof.


obrazloženjem Čl. 31.

Kad su ravnatelji u pitanju, apsolutno najvažnije je ograničavanje

mandata na maksimalno dva! Ministar koji to ugradi u zakon

napravit će više od svih dosad!

Prvo – smanjile bi se mogućnosti bezakonja na školama. Drugo –

smanjio bi se mobbing po školama. Treće – kad bi se ravnatelji

vraćali nakon isteka mandata natrag u razred, ponašali bi se malo

drugačije!

Nije normalno da po školama nalazite ljude koji su po 20 – 30

godina ravnatelji? Nitko ne može biti više od dva puta biran za

predsjednika Republike. Ista osoba može biti izabrana za dekana

najviše dva puta uzastopno. Rektor također može biti izabran

najviše dva puta itd.



Čl. 31.

Prijedlog:

Ista osoba može biti izabrana za ravnatelja najviše dva puta.


6. Igor Miošić




školi







nacrta






11





očitovanje

Igor Miošić


obrazloženjem

Primjedba: Budući da se predviđenim izmjenama u članku 17.

povećava broj sati neposrednog rada s učenicima u godišnjem

zaduženju učitelja i nastavnika, potrebno je sa sindikatima

usuglasiti način materijalnog vrednovanja dopunskog rada učitelja i

nastavnika, kako bi Ministarstvo izbjeglo nepotrebne sukobe sa

sindikatima i dokazalo da vrednuje rad učitelja i nastavnika

sukladno stručnoj spremi i složenosti posla u neposrednom radu s

učenicima. Stoga je u uvodnom dijelu

„III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE

ZAKONA

Za provedbu ovoga zakona nisu potrebna dodatna sredstva iz

državnoga proračuna Republike Hrvatske.“ potrebno realno

procijeniti dodatna sredstva potrebna za provedbu zakona.



Članak 7.

U članku 27. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(1) Učenik može prestati pohađati izborni predmet nakon pisanoga

zahtjeva roditelja učenika koji se mora dostaviti

učiteljskome/nastavničkome vijeću nakon završetka nastavne

godine, a najkasnije do 15. kolovoza tekuće godine za sljedeću

školsku godinu. Učenik srednje škole izborni predmet koji je

prestao pohađati mora zamijeniti drugim izbornim predmetom.“

Primjedba: Crkva uvjetuje dodjeljivanje sakramenta krizme

pohađanjem srednjoškolske nastave vjeronauka, u svrhu čega

Župni uredi od krizmanika traže dokaze da su upisali izborni

predmet Vjeronauk. Stoga je veliki broj prelazaka s

Vjeronauka na Etiku zabilježen nakon krizme, što je nekada

bilo nakon prvog razreda srednje škole, da bi, upravo iz tih

razloga, Crkva odgodila krizmanje do drugog, a u nekim

sredinama i do trećeg razreda srednje škole. Imajući to u vidu,

potrebno je učiniti upravo suprotno od intencije ovog članka, tj.

olakšati učenicima promjenu izbornog predmeta bilo kada

tijekom godine. Sekularni je identitet države dovoljno narušen

tzv. Vatikanskim ugovorima (za što ovo Ministarstvo nije

odgovorno), tako da je dodatno pogodovanjem Crkvi

restriktivnom odredbom u okviru Zakona (za što ovo

Ministarstvo jest odgovorno) neprihvatljivo.

Članak 17.

Članak 75. mijenja se i glasi:

„(1) Za učenika koji na kraju nastavne godine ima ocjenu

nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta, škola je dužna

organizirati pomoć u učenju i nadoknađivanju znanja kroz dopunski

rad koji je učenik dužan pohađati.

(2) Trajanje dopunskoga rada iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje


12

učiteljsko/nastavničko vijeće po nastavnim predmetima i ne može

biti kraće od 10 i dulje od 20 sati po nastavnome predmetu.

(3) U slučaju da učenik tijekom dopunskoga rada iz stavka 1. ovoga

članka ostvari očekivane ishode, učitelj odnosno nastavnik

zaključuje mu prolaznu ocjenu.

(4) Ako se učeniku od četvrtoga do osmoga razrede osnovne škole i

učeniku srednje škole iz stavka 3. ovoga članka nakon dopunskoga

rada ne zaključi prolazna ocjena, učenik se upućuje na popravni

ispit koji se održava krajem školske godine, a najkasnije do 25.

kolovoza tekuće godine.

(5) Popravni ispit polaže se pred ispitnim povjerenstvom koje

imenuje ravnatelj. Način polaganja popravnih ispita uređuje se

statutom škole.

(6) Vrijeme održavanja ispitnoga roka određuje

učiteljsko/nastavničko vijeće te ga objavljuje na mrežnoj stranici i

oglasnoj ploči škole.“

Primjedba: Satnica predmeta varira od 35 do 175 sati godišnje.

Utoliko je okvir od 10 do 20 sati posve paušalan. Broj sati

dopunske nastave nakon koje bi se moglo reći je li učenik

ostvario očekivane ishode mora se utvrditi razmjerno satnici,

što bi ovisno o predmetu iznosilo 5, 10, 15, 20 i 25 sati.

Članak 18.


„(1) Učenik ili roditelj koji nije zadovoljan zaključenom ocjenom iz

pojedinoga nastavnog predmeta ima pravo u roku od dva dana od

završetka nastavne godine podnijeti zahtjev učiteljskom

/nastavničkom vijeću radi polaganja ispita pred povjerenstvom.

(2) Povjerenstvo čine tri člana koje određuje učiteljsko/nastavničko

vijeće.

(3) Ako je povjerenstvo na ispitu utvrdilo prolaznu ocjenu, ocjena

povjerenstva je konačna.

(4) U slučaju da je povjerenstvo učeniku utvrdilo ocjenu nedovoljan

(1), upućuje ga se na dopunski rad iz članka 75. stavka 1. ovoga

Zakona.

(5) Način polaganja ispita pred povjerenstvom uređuje se statutom

škole.

(6) Učenik ili roditelj koji nije zadovoljan ocjenom iz vladanja

može u roku od dva dana podnijeti zahtjev

učiteljskom/nastavničkom vijeću radi preispitivanja ocjene. Odluka

o ocjeni iz vladanja učiteljskog/nastavničkog vijeća je

konačna.“ Primjedba: Učenici i roditelji često su nezadovoljni i

zaključenom ocjenom koja nije ocjena nedovoljan (1). Stoga

točka tri treba glasiti: Ocjena povjerenstva utvrđena na ispitu

je konačna.



13

7. Joško Stričević




školi







nacrta









očitovanje

Joško Stričević, Solin


obrazloženjem



Predlažem da se u čl.105.st.16. gdje za poslove tajnika stoji:

specijalistički stručni upravni studij samo nadopuni riječju

diplomski pa da glasi specijalistički diplomski stručni upravni

studij.

Obrazloženje:

Na svim visokim učilištima na kojima se izvodi predmetni program,

jasno se navodi da student završava specijalistički diplomski stručni

upravni studij. Stvar je čisto nomotehničke prirode jer u istom

članku stavku 6 a spominje se riječ diplomski.

Obavljao sam poslove tajnika u školi pa mi je materija iznimno

poznata.



14

8. Stjepan Brzak




školi







nacrta









očitovanje

Stjepan Brzak, prof.


obrazloženjem



Čl. 3. St.2. treba brisati.

Obrazloženje: Učenici koji imaju 18. i više godina trebaju nastaviti

školovanje u programima obrazovanja odraslih. Za to postoji

dovoljno pedagoško-psiholoških, socijalnih i drugih razloga.

Čl.4. St.9. treba dodati iza riječi školske godine – i ako učenik nije

navršio 18. godina, …

Obrazloženje : Isto kao u članku 3.

Čl. 18.St.1. treba dodati: …opravdani zahtjev….

Obrazloženje: Praksa govori kako se učenici u pravilu žale bez

argumenata, jer uvidom u pedagošku dokumentaciju jasno je

vidljivo da je učenik opravdano ocijenjen s negativnom ocjenom.

Žalba ima smisla ukoliko je nastavnik napravio propuste koji se

mogu nedvojbeno argumentirati. U protivnom se nepotrebno dovodi

u pitanje autoritet nastavnika i opterećuje cijeli sustav.

Čl.21. St.9. – dodati podstavak kojim će se definirati sve druge

važne okolnosti.



15

9. Jelena Bekavac Krčadinac




školi







nacrta









očitovanje

Jelena Bekavac Krčadinac

učiteljica matematika i informatike

OŠ Čučerje, Zagreb


obrazloženjem

Uvesti u zakon zabranu korištenja mobitela, tableta i slično za

vrijeme nastave



Poštovani, molim vas da zakonom o odgoju i obrazovanju zabranite

bilo koji oblik korištenja mobitela i druge tehničke opreme (poput

fotoaparata, tableta i slično) za vrijeme trajanja nastave. Korištenje

neka se kažnjava pedagoškom mjerom i zadržavanjem predmeta do

dolaska roditelja.

OBJAŠNJENJE: učenici s mobitelima pod klupom ili u ruksaku

rade video i audio snimke i to objavljuju na facebooku. Kako to

čine problematični učenici treba im se stati na kraj zakonskom

zabranom.

O slikavanju testa i trenutačnoj razmjeni rješenja putem mobitela da

i ne govorimo.



16

10. Antun Budimir




školi







nacrta









očitovanje

Antun Budimir, prof.


obrazloženjem

Uskladiti Zakon o odgoju i obrazovanju s najširim i najdubljim

školskim dokumentom Nacionalnim obrazovnim kurikulum. NOK

su pisali brojni i eminentni hrvatski stručnjaci akademske razine,

čije je naputke nama u odgojno-obrazovnom sustavu zadaća

implementirati u škole. Pohvala za ovaj obrazac, jer su prethodni

bili doslovce pogrješni! Dokaz da pokušavate sustav unaprijediti.

Valjda će i ova javna rasprava u tom duhu, za razliku od

dosadašnjih, imati svoju svrhu. Vrijeme javne rasprave ponovno je

nezakonito kratko. Smanjeno trajanje javne rasprave moglo bi

iznimno biti opravdano da je javnost unaprijed obaviještena od kad

do kad će se javna rasprava odvijati, ali ovako ponovno prijeti

opasnost da se mnogi zainteresirani ne stignu uključiti. Osim toga,

nerazmjerno je da javne rasprave o mnogim provedbenim propisima

traju dulje nego javna rasprava o zakonskom nacrtu.



1. Postojeći 27. članak, stavak 5. Zakona o odgoju i obrazovanju u

osnovnoj i srednjoj školi treba bezuvjetno brisati ili mijenjati. Ako

se mijenja treba glasiti: Nastavni plan i program osnovne škole

sadržava zajedničke, izborne (razlikovne) i fakultativne predmete.

U slučaju brisanja postojeći 6. stavak postao bi stavak 5. i glasio bi:

Nastavni plan i program osnovnih škola i gimnazija sadržava

zajedničke, izborne i fakultativne predmete.

Zašto je to nužno? Nacionalni okvirni kurikul na str. 20. propisuje:

Nacionalni okvirni kurikulum pretpostavlja kurikulumsku

strukturu jednaku u osnovnoj i srednjoj školi. On se sastoji od

jezgrovnoga, diferenciranoga ili razlikovnoga i školskoga

kurikuluma.

Zbog toga, zbog jasnoće pojmova i dosljednosti njihove uporabe i


17

provedbe nužno je nijansirano razlikovati izričaje i njihov sadržaj.

Naime, predmeti iz jezgrovnoga kurikula moraju se nazivati

zajednički, a nikako obvezatni. Takvi su predmeti zajednički za sve

učenike, a jedan je od njihovih atributa da su obvezatni, te da su

redoviti i čine obrazovni standard učenika. Sve te atribute imaju i

izborni (razlikovni) predmeti, te je krajnje zbunjujuće i pogrješno

zajedničke predmete nazivati (samo) obvezatnima. NOK na str. 20.

daje jasne upute: Jezgrovni dio za stjecanje temeljnih

kompetencija u osnovnoj školi obvezan je i zajednički svim

učenicima, izuzev učenika s teškoćama. Diferencirani ili

razlikovni dio za stjecanje temeljnih kompetencija u osnovnoj

školi skup je izbornih nastavnih predmeta koji se učenicima nudi

na nacionalnoj i/ili školskoj razini. Jezgrovni i diferencirani

(razlikovni) kurikulum čine obrazovni standard učenika. Prema

tome, opterećenje učenika diferenciranim kurikulumom jednako

je za sve učenike. Diferencirani dio za sve je učenike obvezan,

ocjenjuje se brojčanom ocjenom i unosi u školsku svjedodžbu. Iz navedenoga ulomka jasno je kolike su aktualne nepravilnosti kod

ocjenjivanja i uporabe terminologije u odgojno-obrazovnom

sustavu. Postojeća praksa dovela je do teške diskriminacije učenika

zbog neujednačenoga opterećenja. Tako danas imamo situaciju da

jednom učeniku petoga razreda opći uspjeh čine ocjene iz deset

predmeta, a drugome iz 13. Prvi nije izabrao niti jedan od

ponuđenih 17 konfesionalnih vjeronauka, a drugi je uz vjeronauk

pohađao i drugi strani jezik, te informatiku. Ocjene iz drugoga

stranoga jezika i informatike, kao fakultativnih predmeta, ne bi

smjele činiti obvezatni standard učenika, a onim učenicima koji ne

odabiru vjeronauk mora biti ponuđena etika i u osnovnoj školi kako

bi opterećenje učenika bilo ujednačeno. NOK je i u tom pogledu

jasan i na svojoj 22. stranici propisuje: Zbog usklađivanja

obrazovnoga standarda za sve učenike osnovne škole, potrebno je

ujednačiti i opterećenje učenika. Stoga se predviđa uvođenje

alternativnoga izbornog predmeta koji omogućuje stjecanje

temeljnih etičko-moralnih kompetencija i osnovnoga znanja o

religiji za one učenike koji ne upisuju konfesionalni Vjeronauk. Vjerujem da će ova javna rasprava pomoći ukinuti diskriminaciju

osnovnoškolaca i u pogledu opterećenja i u pogledu nemogućnosti

stjecanja temeljnih etičko-moralnih kompetencija onih učenika koji

ne upisuju konfesionalni vjeronauk.

Važno je razlikovati izborne i fakultativne predmete, a sadašnja je

praksa upravo suprotna i dovodi do potpunoga nerazumijevanja i

zbrke cjelokupnoga odgojno-obrazovnoga sustava. A ne mora tako

biti, jer na istoj stranici NOK-a decidirano piše: Dok je izborni

predmet obvezni nastavni predmet koji ulazi u obrazovni standard

učenika, fakultativni nastavni predmet je onaj predmet koji učenik

izabire iz ponude nastavnih predmeta/modula u školskom

kurikulumu i nije obvezan. Za razliku od izbornoga, fakultativni

predmet ne treba imati alternativni nastavni predmet, nego

predstavlja jedinstvenu ponudu. Posebice valja primijeniti naputak

da izborni predmet mora imati alternativu (u tome je njegova

izbornost, a ne u njegovoj eventualnoj neobveznosti), dočim

fakultativni ne, jer ih učenici biraju prema svojim sklonostima i

nadarenostima.

Glede fakultativnih predmeta samo se po sebi nameće ono što NOK

propisuje, a uposlenici u školstvu, počevši od ministra, trebaju


18

provoditi. Str. 21.: Školski kurikulum se odnosi na ponudu

fakultativnih nastavnih predmeta, modula i drugih odgojno-

obrazovnih programa, realizaciju dodatne i/ili dopunske nastave,

projekte škole, razreda, skupine učenika, ekskurzije, izlete,

izvannastavne i izvanškolske aktivnosti. Programi školskoga

kurikuluma nisu obvezni. Međutim, ako se školski kurikulum

odnosi na stjecanje određenih kompetencija u vidu fakultativnoga

predmeta, dodatne nastave (primjerice, učenje stranog jezika) ili

druge ponude učeniku (primjerice, poseban kurikulum za

darovitoga učenika), određene aktivnosti (primjerice,

poduzetničko učenje), onda se učenikovo postignuće može

vrjednovati opisnom ili brojčanom ocjenom. Ova je ocjena izvan

učeničkoga standarda i može se upisati u dodatak svjedodžbi ako

je transparentno objavljena kao ponuda na početku školske

godine. Trenutačno u hrvatskim osnovnim školama brojčana ocjena iz

fakultativnih predmeta ulazi u učenički standard i upisuje se u

svjedodžbu. Takva je praksa zlouporaba i teška diskriminacija

učenika.

Vjerujem da u hrvatskom školstvu sada postoji dobra volja da se

obrazovni sustav poboljša. U tom se smislu radujem Zakonu o

izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i

srednjoj školi.


11. Hrabroslav Filaković




školi







nacrta









očitovanje

Hrabroslav Filaković, tajnik OŠ Katartine Zrinski, Krnjak


19


obrazloženjem

U završnim odredbama Zakona ugraditi jedan članak koji na

generalni način daje ovlasti školskim ustanovama da statutima

urede pojedina pitanja, a za koja nije u pojedinom članku izrijekom

rečeno da se ”to” pobliže uređuje statutom školske ustanove. Za ovu

primjedbu i prijedlog važi obrazloženje navedeno u slijedećoj točci

koje se odnosi na članak 33. Prijedloga (odnosno 131. Zakona).



U članku 33. Prijedloga Izmjena i dopuna Zakona – koje se odnose

na dopunu članka 131. Zakona stavcima 4. i 5. predlažem da se

ugradi i stavak 6. koji bi glasio: ”Način i postupak

izbora/imenovanja vršitelja dužnosti ravnatelja uređuje se statutom

školske ustanove.”

Obrazloženje: Školske ustanove svojim statutima uređuju i

problematiku glede načina i postupka izbora/imenovanja vršitelja

dužnosti ravnatelja, što je i logično budući mora postojati unaprijed

utvrđen način rješavanja tako važnog pitanja, a kako bi se u datom

trenutku to pitanje riješilo i kako bi se izbjegle možebitne

manipulacije. Međutim, prosvjetna inspekcija svojim rješenjima

traži da se iz statuta takve odredbe brišu odnosno da se prilagode

odredbama Zakona koji uređuje to pitanje jer Zakon nije izrijekom

rekao da se način i postupak izbora/imenovanja ravnatelja uređuje

statutom škola. Ovo obrazloženje se odnosi i na načelne primjedbe i

prijedloge koje sam iznio glede dodavanja članka u završnim

odredbama.

Datum dostavljanja očitovanja 22. rujan 2014.

12. Andrija Biličić




školi







nacrta









očitovanje

Andrija Biličić – ravnatelj OŠ Vladimira Nazora- Postira


20


obrazloženjem

Poštovani, (oprostite na malom uvodu) ravnatelj sam ove Škole od

rujna 1991. godine i imam 42 godine radnoga staža. Donošenjem

temeljnog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj

školi od 18.07.2008. godine (NN,87/08) položaj i status svih

ravnatelja – a posebno ravnatelja koji su bili u sustavu s VŠS,

doveden je u pitanje. Ovim temeljnim Zakonom, a kasnije i sa

nekim izmjenama i dopunama Zakona, dotadašnjim ravnateljima

bilo je pogaženo Ustavno pravo na rad i dostojanstven život, bili

smo degradirani kao osobe, a sav naš dotadašnji trud, postignuća i

ljubav prema ovom časnom zvanju bio je pogažen. Oprostite, ali

moram se pohvaliti da sam bio inicijator izmjena i dopuna Zakona

od 20.07.2011. (NN, 90/11) kada je odgođena primjena čl.167. za

ravnatelje od 01.01.2012. na 01.01.2015. i tako spašeno 350

ravnatelja s VŠS od otkaza Ugovora o radu i poniženja, zamislite

(citat) „da mu ne pripada niti jedno drugo pravo osnovom

prestanka Ugovora o radu“(završen citat). Skandalozno !

Poštovani gosp. ministre!

U potpunosti podržavam sve prijedloge Izmjena i dopuna Zakona.

Ovim Nacrtom Izmjena i dopuna Zakona ispravili ste sve nepravde

koje su bile učinjene ravnateljima škola.

U ime brojnih kolega zahvaljujem Vam se na ljudskom,

kolegijalnom i solidarnom pristupu rješavanja statusa svih

ravnatelja, a posebno nas ravnatelja s VŠS. Vjerujem da nakon

usvajanja predloženih Izmjena i dopuna Zakona, odlazim sretan i

zadovoljan u zasluženu mirovinu krajem šk.2014/2015. godine.

Želim Vam puno uspjeha u daljnjem radu.



Donošenjem cjelovitog Zakona o osnovnom obrazovanju molim

Vas učinite nešto po pitanju rasterećenja učenika po nastavnim

predmetima (tjedni broj sati, nastavni sadržaji i sl.)

Učenici i roditelji bit će Vam veoma zahvalni.

Datum dostavljanja očitovanja Postira, 22.09.2014.

13. Magistri primarnog obrazovanja (generacija 2007. / 2008.)




školi







nacrta



21








očitovanje

Magistri primarnog obrazovanja (generacija 2007. / 2008.)


obrazloženjem



Primjedba se odnosi na Članak 27., Nacrta prijedloga Zakona o

odgoju i obrazovanju, točnije o poslovima učitelja u predmetnoj

nastavi koji je nejasno definiran. Želimo Vas upoznati s problemom

magistara primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik i

modulom informatika.

Završetkom Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Odsjek u

Čakovcu), u trajanju od pet godina, stekli smo naziv magistar

primarnog obrazovanja s modulom hrvatski jezik ili modul

informatika. Prilikom upisivanja na fakultet birali smo modul po

kojem želimo studirati. Ponuđeni su nam bili modul hrvatski jezik,

informatika i odgojne znanosti. Tijekom studiranja stjecali smo

kompetencije za rad u razrednoj i predmetnoj nastavi iz predmeta

Hrvatski jezik i Informatika.

Uz diplomu na kojoj piše magistar/magistra primarnog obrazovanja,

dobili smo i dopunsku ispravu o studiju (tzv. saplement) u kojoj su

navedeni svi kolegiji koje smo slušali tijekom studija, njihov broj

ECTS-a i ocjena. U toj istoj dopunskoj ispravi, u poglavlju 5.

UPORABA KVALIFIKACIJE, 5.2. Profesionalni status piše:

“Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti

se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra

primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu

nastavu te nastavu informatike/hrvatskog jezika u cijeloj osnovnoj

školi. Magistra/magistar primarnog obrazovanja s

informatikom/hrvatskim jezikom osposobljen/osposobljena je za

kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika

odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne

škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i

ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece

osnovnoškolske dobi.”

Također, u poglavlju 4. PODACI O SADRŽAJU KVALIFIKACIJE

I USPJEHU, 4.2 Zahtjevi studija i ishodi učenja istaknute su

dodatne kompetencije stečene na modulu informatika, tj. modulu

hrvatski jezik.

Problem se javlja kod prijave na natječaj za zapošljavanje gdje

ravnatelji ne razumiju naše kvalifikacije i ne žele zapošljavati u

predmetnoj nastavi magistre primarnog obrazovanja (jer na diplomi

nije istaknut modul, već na dopunskoj ispravi). Spomenuti problem

nije prisutan u svim školama te su i sami ravnatelji zbunjeni našim

statusom

Prijedlog je da se jasnije definira da posao predmetnih učitelja

mogu obavljati i magistri primarnog obrazovanja s određenim


22

kompetencijama (modulima).


14. Sonja Feriz




školi







nacrta









očitovanje

Sonja Feriz, tajnica geodetske tehničke škole, Zagreb


obrazloženjem



Članak 18. (mijenja se članak 76.) Žalbe na zaključne ocjene i

zahtjevi za polaganje pred Povjerenstvom najčešće su na treću i

sljedeću negativnu ocjenu kako bi se izbjeglo ponavljanje razreda.

Ovim prijedlogom, ako je ocjena Povjerenstva nedovoljan, a nije

konačna i učenik se upućuje na dopunski rad, moguće su nedoumice

i zbog nejasnoće, iskorištavanje prava dopunskog rada i za više od

dvije negativne ocjene.

Datum dostavljanja očitovanja 24. rujna 2014. godine


23

15. Dražen Milaković




školi







nacrta









očitovanje

Dražen Milaković, prof.


obrazloženjem

Moja primjedba je u tome što se učiteljima tj. sadašnjim

ravnateljima sa višom stručnom spremom iz godine u godinu

produžuje mogućnost da budu ravnatelji umjesto da su se do sada

doškolovali i stekli potrebnu stručnu spremu.



Primjedba na odredbu članka 126., ovo je već 3. put da se pomiče

odredba o izboru ravnatelja. Zakon o odgoju i obrazovanju je toliko

puta mijenjan da bi sad trebao biti donesen novi zakon, a ne

izmjene. Tražit ćemo mišljenje Ustavnog suda o izmjenama ovog

zakona.



24

16. Mladen Bilankov




školi







nacrta









očitovanje

mr. sc. Mladen Bilankov


obrazloženjem

primjedba A

Potrebno je prava i dužnosti prema nadarenim učenicima u sva

četiri umjetnička područja uskladiti /Likovno, glazbeno, plesno i

dramsko/

obrazloženje

1. Ili da sve vrste umjetničkih škola imaju strukturu

obrazovanja kao glazbene škole /mogućnost pohađanja

paralelne umjetničke osnovne škole i mogućnost pohađanja

paralelne umjetničke srednje škole/

2. Ili da sve vrste umjetničkih škola imaju strukturu

obrazovanja kao likovne škole /mogućnost obrazovanja u

samostojećoj potpunoj umjetničkoj školi koja uz stručni

obrazuje i općeobrazovni dio/

primjedba B

U svakom slučaju potrebno je zadržati postojeće likovne umjetničke

škole kao zasebne i u novoj mreži škola omogućiti umjetničke

programe isključivo u umjetničkim školama, odnosno umjetničkim

centrima izvrsnosti.

obrazloženje

1. Zbog specifičnosti ozračja umjetničkih škola i specifične

nadarenosti djece koja je pohađaju, potrebno je školsko

ozračje njegovati i poticati kao umjetničko, odnosno

kreativno i slobodno.

2. U Republici Hrvatskoj bilo bi potrebno nekoliko takvih


25

centara. U manjim gradovima mogu se formirati izdvojeni

odjeli ili područna odjeljenja.

primjedba C

Potrebno je sabrati sve dijelove AZOO i ASO koje se bave

praćenjem nastave u umjetničkim školama u jedinstveni pododjel za

umjetničke škole.

obrazloženje

1. Sadašnja raspršenost stvara probleme koji najviše smetaju

brzini osmišljavanja i poticanja razvoja novih kurikuluma.

primjedba D

Vratiti zaključivanje na polugodištu.

obrazloženje

Srednjoškolski uzrast djece nije u stanju dugoročno kroz jednu

godinu planirati strategiju svojih ocjena i ispita. Zaključna ocjena

na polugodištu je svojevrsna čvrsta uporišna točka, odnosno viša

razina postignuća koja im olakšava napor u drugom polugodištu.

primjedba E

Vrednovati razredništvo za grupu do 12 učenika za 50% sati manje

sati od sati kojim se vrednuje razredništvo razreda od 20 i više

učenika.

obrazloženje

Veliki broj škola iz različitih razloga ima male razrede. Umjetničke

i strukovne škole imaju obrazovne grupe za pojedina zanimanja a

profesori stručnih predmeta koji sa njima borave najduže vremena

nemaju zakonsku mogućnost biti im razrednici.

primjedba F

Propisati datum do kojeg se moraju napisati svi novi kurikulumi.

obrazloženje

Čvrsto određen datum do kojeg se trebaju napisati novi kurikulumi

potaknuo bi sve dionike da se angažiraju oko toga. Sadašnji

zastarjeli programi uteg su oko vrata i učenicima i nastavnicima.

primjedba G

Broj sati u redovnoj nastavi propisati za sve škole 30 sati tjedno.

obrazloženje

Učenici su preopterećeni i demotivirani. Nemaju vremena za

izvannastavne aktivnosti. Sav višak iznad 30 sati tjedno potrebno je

prema planu i programu pojedinih zanimanja i godišnjem planu i

programu škola dopuštati samo kao fakultativne sate koji bi se

ostvarivali prema izboru učenika i mogućnostima države, županije,

grada ili roditelja da financira te sate. Na taj način bi se napokon

dobilo vrijeme za obrazovne aktivnosti onih koji su stvarno

motivirani.




26

Datum dostavljanja očitovanja

17. Marin Tomljanović




školi







nacrta









očitovanje

Marin Tomljanović, profesor engleskog jezika


obrazloženjem

Iako ne predstavlja puno noviteta, nacrt prijedloga nudi pojedina

dobra rješenja, ponajprije kada govorimo o pedagoškim mjerama.

Pomak je vidljiv u nastojanju da pedagoška mjera opomene pred

isključenje vrijedi do kraja srednjeg obrazovanja, kao i činjenica da

učenik koji je isključen zbog teškog nasilničkog ponašanja gubi

status redovitog učenika. Na taj bi se način ostalim učenicima

poslala veoma jasna poruka – nasilničko ponašanje ne smije se

tolerirati - a ponajviše učenicima koji su bili žrtve spomenutog

ponašanja. Trenutni Zakon nažalost ide više u korist nasilnika, a ne

žrtve pa još uvijek aktualne pedagoške mjere više ne djeluju. Stoga

bi navedeni prijedlog bio značajan korak naprijed.

S obzirom na alarmantne podatke o broju izostanaka hrvatskih

učenika, smatram nužnim da u prijedlog uđe jasna odredba o

regulaciji izostanaka. Znamo da obrazovni sustavi zapadnih

zemalja, kojima toliko težimo, budno kontroliraju svaki izostanak, a

neopravdani se izostanci strogo kažnjavaju. U interesu je učenika, a

i digniteta našeg obrazovnog sustava, koji je gotovo pa uništen, da

se slična praksa počinje primjenjivati i u nas. Namjerno izostajanje

s nastave, pogotovo za vrijeme pismenih provjera koje se utvrđuju

vremenikom još na početku školske godine, trebalo bi sankcionirati,

primjerice nekim oblikom dopunske nastave. Ako je učenik

opetovano odsutan s nastave samo u dane pismenih provjera

očigledno je da se radi o manipulaciji pa takve izostanke ujedno ne

bi trebalo opravdavati. Učestale neopravdane izostanke valjalo bi

strože kažnjavati. U tu bi svrhu trebalo sniziti broj neopravdanih

sati koji će se tolerirati za određenu pedagošku mjeru. Tako bi


27

primjerice za ukor, umjesto dosadašnjih 14 neopravdanih sati,

valjalo izreći pedagošku mjeru opomene pred isključenje, a svaki

sljedeći neopravdani izostanak značio bi isključenje iz škole.

Smatram da bi ove metode doprinijele smanjenju broja izostanaka,

a ujedno bi bila odaslana i pozitivna poruka svim onim učenicima

koji redovito pohađaju nastavu i savjesno izvršavaju svoje obaveze.

Nadalje, prijedlog bi trebao sadržavati izmjene vezane uz praćenje i

ocjenjivanje učenika kada govorimo o učenicima koji neredovito ili

uopće ne izvršavaju svoje obaveze te cijelu nastavnu godinu imaju

nedovoljan uspjeh iz pojedinog predmeta. Sadašnji Zakon

omogućuje takvim učenicima mogućnost ispravljanja ocjene i na

zadnjem nastavnom satu. Smatram da je ovakva odredba izuzetno

štetna za sve učenike, a pogotovo za učenike koji su redovito

izvršavali obaveze tijekom godine te na pošten način "zaslužili"

svoju ocjenu. Sadašnjim Zakonom tim se učenicima poručuje da su

nerad i nepoštenje sasvim prihvatljivi. S druge strane, odredba je

štetna i za profesore jer ih stavlja u izuzetno neugodan položaj u

kojem su izloženi brojnim pritiscima (kako od roditelja tako i od

ravnatelja) te velikoj količini stresa. Da bismo zaštitili savjesne

učenike potrebno je odrediti jasan vremenski rok za one učenike

koji do kraja nastavne godine odbijaju ispraviti negativnu ocjenu

(primjerice, do kraja svibnja). Ovim bi se načinom naglasila važnost

izvršavanja obaveza kontinuirano, tijekom cijele nastavne godine, a

ne samo zadnjih tjedan dana nastave. Vjerujem da bi na ovaj način

učenici postigli bolje rezultate, a profesorima bi uvelike bio olakšan

rad.



Smatram nužnim uložiti primjedbu na članak 75. nacrta, a vezano

uz organiziranje dopunske nastave za učenike koji su na kraju

nastavne godine ocijenjeni nedovoljnim uspjehom iz najviše dva

nastavna predmeta. U ovom bi slučaju valjalo uzeti u obzir

izvršavanje obaveza učenika tijekom godine te izostajanje s nastave.

Ako se naime radi o učeniku koji je svjesno bio često odsutan s

nastave te je neredovito izvršavao ili uopće nije izvršavao obaveze,

organiziranje dopunskog rada bio bi samo još jedan način

"kupovanja vremena" pa vjerujem kako bi u takvim situacijama

trebalo i dalje postupati kako nalaže aktualni Zakon. Drugim

riječima, odredbu bi trebalo promijeniti te naglasiti kako bi se

ovakav oblik rada organizirao samo za one učenike koji su tijekom

godine ulagali napore, ali nisu uspjeli savladati nastavne sadržaje u

okvirima koje propisuje nastavni plan i program pojedinog

predmeta. Dakle, nužno je definirati uvjete koji moraju biti

ispunjeni za pohađanje ovakvog oblika nastave. Predložena odredba

je preopćenita te izjednačava sve učenike, bez obzira na uloženi (ili

neuloženi) trud tijekom nastavne godine.



28

18. Nives Đurašković




školi







nacrta









očitovanje

Nives Đurašković, liječnica školske medicine NZJZ SD županije,

Služba za školsku medicinu


obrazloženjem

Poštovani,

Držim da je neophodno napraviti dopunu članka 20. zakona (koji je

promijenjen dopunom u NN.86/12, ali nedorečeno...)

Dakle, stavak 2, članka 20 trebao bi u tekstu imati nadopunu:

Stručno povjerenstvo osnovne škole utvrđuje psihofizičko stanje

djeteta, odnosno učenika i radi prijevremenog upisa, odgode ili

privremenog oslobađanja od upisa u prvi razred osnovne škole,

privremenog oslobađanja od već započetog školovanja i radi

utvrđivanja primjerenog školovanja.

Stručno povjerenstvo srednje škole utvrđuje psihofizičko stanje

učenika radi privremenog oslobađanja od već započetog školovanja

i radi utvrđivanja primjerenog školovanja i predlaže svoje mišljenje

nastavničkom vijeću.

Navedeno ne bi remetilo postupke i ingerencije propisane novim

Pravilnikom o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta,

učenika te sastava stručnih povjerenstava ( NN 67/2014), ali bi

bolje strukturiralo shemu i postupnik ove vrste rada u srednjim

školama. Uostalom Povjerenstva srednjih škola u praksi

( neslužbeno) i postoje, sad bi dobila službene ingerencije, a jedina

dodatna radnja je da Županijski uredi imenuju povjerenstva

srednjih škola uz povjerenstva osnovnih, što u praksi znači nešto

vremenskog troška i par pismenih obavijesti.


29



Datum dostavljanja očitovanja 27.09.2014.g.

19. Lucija Katančić




školi







nacrta









očitovanje

Lucija Katančić, prof engleskoga jezika i književnosti


obrazloženjem

Kao osoba koja radi u OŠ ovaj Prijedlog nacrta Zakona o odgoju i

obrazovanju načelno smatram dobro razrađenim te ću se u nastavku

osvrnuti na članak 17. , 21. i 36.



ČL. 17. Organiziranje dopunske nastave na kraju nastavne godine

smatram iznimno dobrim rješenjem. Dopunska nastava bi svakako

morala biti OBAVEZNA za učenike koji su negativno ocijenjeni.

ČL. 21. Pedagoška mjera strogog ukora bi svakako trebala biti

prenosiva na iduću školsku godinu, ali smatram da bi dobra odgojna

mjera bila postojanje mogućnosti da se strogi ukor odlukom UV

nakon određenog vremena UKINE ukoliko učenik iduće školske

godine pokaže napredak u ponašanju i ophođenju. Ovo se može

odnositi na učenike osnovnih i srednjih škola jer su učenici u toj

dobi podložni utjecaju vršnjaka i mnogih drugih okolnosti na koje

oni sami nemaju utjecaj a to bi se svakako trebalo uzeti u obzir.

Definitivno nisam za to da se strogi ukor briše početkom iduće

školske godine – učenik bi trebao zaslužiti brisanje ukora

promjenom ponašanja.


30

Također, smatram da bi Zakonom trebalo biti određeno KOJA se

pedagoška mjera izriče ukoliko bi učenik / učenica fizički nasrnuli

ili napali nastavnika ili bilo koju drugu osobu u školi. Ili ukoliko bi

došlo do uništavanja osobne imovine nastavnika i/ili ostalih

zaposlenika koji rade u školi.

Čl. 36. Stručno-pedagoški nadzor se i do sada obavljao uvidom u

pedagošku dokumentaciju iz koje se jedino može zaključiti vodi li

netko svoju dokumentaciju redovito, površno, dobro, loše, zna li

dobro koristiti funkciju copy- paste na svom računalu ili pak zna li

dobro koristiti koprini uređaj. Stručno-pedagoški nadzor trebale bi

provoditi osobe koje su provele ne manje od 10 godina u školi, u

razredu, u zbornici te bi se trebali gledati svi askpekti a ne samo

pedagoška dokumentacija.


20. Zorana Brodarić




školi







nacrta









očitovanje

Zorana Brodarić, prof.


obrazloženjem

Primjedbe se odnose na organizaciju dopunskog rada nakon

zaključene negativne ocjene, polaganje ispita pred povjerenstvom

nakon žalbe na zaključenu ocjenu, uvjete zapošljavanja učitelja

predmetne nastave.

Dvije dodatne primjedbe odnose se na školovanje stranih državljana

te propisanoj normi u osnovnim i srednjim školama.



Članak 17.

Članak 18.


31

Članak 27.

(Primjedbe i na članke 43. i 104. postojećeg Zakona o odgoju i

obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koji nisu revidirani)

Članak 17.

U članku 17. mijenja se postojeći članak 75. Zakona o odgoju i

obrazovanju u osnovnoj u srednjoj školi (u daljnjem tekstu: Zakon)

te se stavkom 1. propisuje: za učenika koji na kraju nastavne godine

ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta, škola

je dužna organizirati pomoć u učenju i nadoknađivanju znanja kroz

dopunski rad koji je učenik dužan pohađati. Stavcima 2., 3. i 4.

Nacrta, propisuje se trajanje dopunskog rada, mogućnost

zaključivanja pozitivne ocjene po završetku istog ili upućivanje na

popravni ispit koji se ima održati krajem školske godine. Smatram

da se stavci 2., 3. i 4. trebaju razraditi detaljnije jer nije jasno tko će

i na koji način održavati navedenu dopunsku nastavu.

Obrazloženje:

Uvođenje ovakvog vida dopunske nastave nije jednostavno iz niza

razloga.

Pozitivno je u smislu što se učeniku omogućava pomoć pri

svladavanju onog dijela gradiva koji nije usvojio, međutim, nameće

se i pitanje koliko je moguće gradivo cijele školske godine sažeti u

10-20 sati. Postoje učenici koji imaju negativnu ocjenu cijelu

školsku godinu i malo je vjerojatno da se nastava, koja traje

minimalno 70 sati (odgoje koji traju 35 sati nisam uzela u obzir jer,

u pravilu, učenici nemaju negativne ocjene iz tih predmeta), a ako

govorimo o jezicima i matematici preko 100, možemo sažeti u

svega 10-20 sati.

Drugi problem, koji je još važniji, jest način izvođenja dopunske

nastave. Ako pojedini učitelj/nastavnik ima više učenika s

negativnom ocjenom i koji su različitih uzrasta, kako će taj

predmetni učitelj/nastavnik organizirati i održavati spomenutu

nastavu? Nije moguće smjestiti učenike različitih uzrasta u jednu

grupu zbog različitosti gradiva, a s druge strane, može se dogoditi

da na ovaj način pojedini učitelj/nastavnik mora održati minimalno

40 i maksimalno 80 sati dopunske nastave. Uzmimo primjerice

osnovnu školu, engleski jezik i učenike od 4-8 razreda koji su inače

bili upućeni na popravni ispit. Svaki uzrast bi pojedinačno morao

imati osiguranu dopunsku nastavu, a njihov predmetni učitelj koji

im je zaključio negativnu ocjenu bi trebao održati sve te sate. U

većim školama se problem riješi lakše jer se različiti

učitelji/nastavnici iste struke mogu zadužiti za pojedini uzrast,

međutim problem se javlja u manjim školama gdje jedan učitelj

predaje svim uzrastima. Kako to fizički uopće odraditi i kako

korigirati s obzirom na naša zaduženja? Znači li to da će pojedini

učitelji/nastavnici morati odraditi popriličan broj prekovremenih

sati za koje neće biti plaćeni? Fizički neće biti moguće jednom

predmetnom učitelju/nastavniku odraditi toliko sati do početka

godišnjih odmora, a u međuvremenu ispunjavati svoje tekuće

administrativne poslove i ostale obveze (sjednice, usavršavanja i

sl.).

Zbog navedenih nejasnoća i dodatnog opterećenja, sasvim moguć

problem može se pojaviti i u činjenici što će pojedini

učitelji/nastavnici izbjegavati zaključivanje negativnih ocjena da bi


32

se izbjegao problem dodatnog opterećenja. Treba biti realan. Ovime

se šteti ostalim učenicima koji su svoje pozitivne ocjene zaslužili i

šalje se kriva poruka. Sigurna sam da nikome nije za cilj imati

umjetno stvorenu uspješnu sliku hrvatskog školstva i učenika.

Potrebno je točno utvrditi na koji način će se dopunska nastava

održavati, kako će se učitelji zadužiti za dopunsku nastavu, a u

skladu s njihovim postojećim zaduženjima za tekuću školsku

godinu. Potrebno je odrediti rokove početka i završetka trajanja

dopunske nastave i uskladiti ih s dnevnim opterećenjem učenika i

učitelja/nastavnika. Isto tako, smatram da bi se svi

učitelji/nastavnici trebali zaduživati jednako u skladu sa svojim

postojećim zaduženjima i tako se može izbjeći problem tko radi

više/manje za istu plaću. Ovaj problem moguće je riješiti i time što

će oni učitelji/nastavnici koji izvode dopunsku nastavu biti plaćeni

za dodatne sate u nastavi koje odrade nakon završetka nastavne

godine.

Nadalje, u stavku 3. navodi se kako tijekom dopunske nastave

učitelji imaju pravo zaključiti pozitivnu ocjenu, ako učenik uspije

ostvariti očekivane ishode. Smatram da bi ipak trebali izričito

navesti da su učenici dužni pristupiti testu nakon odslušane

dopunske nastave i na temelju toga se donosi ocjena.

Stavak 4. je usko vezan za članak 18. Nacrta koji se pak odnosi na

članak 76. postojećeg Zakona te je osvrt sažet u sljedećem

obrazloženju.

Članak 18.

Prema članku 18. ovog Nacrta, mijenja se članak 76. postojećeg

Zakona i opisuje se način i postupci u slučaju žalbe na zaključenu

ocjenu. Propušteno je navesti rokove o odlučivanju na žalbe i

mogućnost žalbe nakon popravnog ispita.

Obrazloženje:

U stavku 2. potrebno je navesti rok u kojem se učiteljsko

/nastavničko vijeće mora sastati i odlučiti o povjerenstvu za

polaganje ispita, kao i rok za polaganje samog ispita jer se u slučaju

negativne ocjene učenik upućuje na dopunsku nastavu. Kao što je

navedeno u prethodnom obrazloženju članka 17., stavka 4.,

implicira se polaganje ispita pred povjerenstvom prije izvođenja

dopunske nastave, a za što nigdje nisu određeni rokovi. Trebalo bi

točno propisati u kojem roku se polaže ispit pred povjerenstvom u

slučaju žalbe na zaključenu ocjenu, kao i rok početka i završetka

trajanja dopunske nastave na način da se ne kosi s rokovima žalbe i

odlučivanja učiteljskog/nastavničkog vijeća.

Nigdje se u članku ne spominje mogućnost žalbe na zaključenu

ocjenu nakon popravnog ispita u kolovozu. Ako je takva mogućnost

isključena, trebalo bi je izrijekom navesti, a ako nije, treba odrediti

rokove i postupke u slučaju takve žalbe. U svakom slučaju bi nakon

takve žalbe i eventualne mogućnosti polaganja ispita pred

povjerenstvom (kao što je slučaj sa žalbom nakon završetka

nastavne godine) odluka trebala biti konačna, bez obzira na ishod

jer nije moguće dvaput organizirati dopunsku nastavu, u ovom

slučaju krajem kolovoza.

Prema stavku 5. način polaganja ispita pred povjerenstvom određuje

se Statutom škole, međutim trebalo bi navesti ipak okvirne


33

smjernice jer se događa da u različitim školama učenici imaju

različita prava. Kod nekih je odluka konačna nakon polaganja

ispita, kod drugih postoji ponovna mogućnost žalbe ili

preispitivanje povjerenstva. Zakonom bi se trebalo propisati za svih

jednako i to na način da nakon polaganja ispita pred povjerenstvom,

odluka mora biti konačna.

Članak 27.

Člankom 27. Nacrta, mijenja se postojeći članak 105., stavak 6.

Zakona. Propisuju se uvjeti za obavljanje poslova učitelja

predmetne nastave u osnovnoj školi. Ovim se radi nepravda onim

učiteljima koji su završili diplomski sveučilišni studij određenog

smjera jer ih se izjednačava s učiteljima razredne nastave s

pojačanim programom tog istog smjera.

Obrazloženje:

Nakon uvođenja bolonjskog procesa i promjene načina studiranja u

Hrvatskoj, došlo je i do promjena akademskih naziva. Međutim, bez

obzira na nazvilje, izjednačavanjem učitelja razredne nastave s

pojačanim programom s bilo kojim od predmetnih učitelja koji su

završili diplomski sveučilišni studij određenog smjera prilikom

zapošljavanja radi se nepravda.

Uzimam za primjer diplomski sveučilišni studij engleskog jezika,

kojim sam i sama stekla naziv profesora engleskog jezika i

književnosti. Pri zapošljavanju bi svakako trebali imati prednost nad

učiteljima razredne nastave s pojačanim engleskim jer nismo uzalud

nekoliko godina studirali isključivo taj predmet u odnosu na učitelje

razredne nastave koji su imali svega nekoliko sati više tog predmeta

u odnosu na druge koje su polagali.

Drugo, još i važnije, njihov program nikako ne obuhvaća sve one

kompetencije potrebne za predmetnu nastavu u višim razredima i iz

prakse se više puta pokazalo kao vrlo loše rješenje da osoba s

završenim pojačanim programom izvodi predmetnu nastavu.

Potrebno je navesti u ovom članku da samo u slučaju kada se osoba

sa završenim određenim smjerom ne javi na natječaj (primjerice za

radno mjesto učitelja matematike, ako se ne javi profesor

matematike) da je moguće zaposliti učitelje razredne nastave s

pojačanim programom i to pod uvjetima kao i kad se zapošljavaju

ostali nestručni suradnici. Dakle, isključivo na određeno vrijeme i

najdulje na razdoblje do 6 mjeseci, sukladno članku 107., stavku 11.

Zakona. Ovim bi se ispravila nepravda nanesena predmetnim

učiteljima odgovarajuće izobrazbe.

Sljedeće primjedbe odnose se na članke Zakona o odgoju i

obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koji nisu obuhvaćeni

ovim Nacrtom, a po mom skromnom sudu bi neki članci

spomenutog Zakona trebali biti revidirani i nadopunjeni/

promijenjeni.

Članak 43. postojećeg Zakona

U ovom članku regulirana je dopunska nastava za učenike koji

započinju, odnosno nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskoj.

Nažalost, nedostatna je organizacija i provođenje iste te nije sasvim

jasno trebaju li djeca nastaviti školovanje i za vrijeme pripremne

nastave. Treba izrijekom reći da, u slučaju nepoznavanja hrvatskog

jezika i time onemogućenosti praćenja redovnog programa nastave,


34

za vrijeme pripremne nastave djeca pauziraju s redovitim

školovanjem, a u najduljem roku od godinu dana.

Obrazloženje:

U praksi se često događa da se djeca strani državljani ili državljani

RH koji nisu živjeli u Hrvatskoj i ne govore hrvatski jezik,

jednostavno upisuju u sljedeću školsku godinu bez prethodne

provjere usklađenosti programa i bez provjere znanja hrvatskog

jezika. Takvo što je nedopustivo i loše za djecu.

Pripremna, tj. dopunska nastava trebala bi se organizirati najkasnije

mjesec dana od dolaska i upisa takvih učenika u školu. Nažalost, u

praksi se događa da pripremna nastava, zbog administracije,

započinje tek u drugom polugodištu, a dotad djeca provode vrijeme

na nastavi koju ne razumiju. Polaganje ispita iz hrvatskog jezika

trebao bi biti preduvjet za nastavak školovanja u redovnom

programu.

Nadalje, za vrijeme trajanja pripremne nastave, učenicima se treba

organizirati i nadoknađivanje onog dijela gradiva koji se razlikuje

od hrvatskog NPiP-a. Za sve to potrebno je brže i adekvatnije

organizirati učitelje i pripremnu nastavu te osigurati sredstva za

dodatne sate svakog učitelja koji izvodi pripremnu nastavu.

Djeca su inače prisiljena dobivati ocjene iz predmeta čije gradivo ne

mogu pratiti zbog nepoznavanja hrvatskog jezika ili ostaju

neocijenjeni, a time se upućuju na polaganje razredbenog ispita ili

ponavljaju godinu. U svakom slučaju, imaju više štete nego koristi

jer se događa da inače odlični đaci postanu oni s lošim uspjehom jer

su umjetno preskočili nekoliko stepenica u svom obrazovanju.

Hrvatski obrazovni sustav je dosta zahtjevan i napredan u odnosu

na druge zemlje i djeca teško hvataju korak, a posebice ako ne znaju

hrvatski jezik.

Ne bi ih se trebalo automatski upisivati u sljedeći razred, već bi

svakako trebalo odraditi godinu dana pripremne nastave u kojoj se

takvi učenici isključivo pripremaju za nastavak školovanja.

Članak 104. stavci (3) i (5)

Ovim člankom i navedenim stavcima, propisuje se tjedna norma

neposrednog nastavnog rada učitelja/nastavnika. Za učitelje

predmetne nastave u osnovnoj školi ona iznosi 22-24 sata,

uključujući 2 sata razrednika, a za teorijsku nastavu i nastavnike u

srednjoj školi iznosi 20 do 22 sata. Ne vidim razlog za svojevrsno

podcjenjivanje učitelja predmetne nastave te zahtijevanje da rade

više od svojih kolega u srednjim školama.

Obrazloženje

Svaki učitelj/nastavnik se za svoj predmet mora pripremati kod

kuće, ako su predviđeni testovi njih mora ispravljati, mora napraviti

plan i program za tekuću školsku godinu i sl. Nema razloga da

učitelji predmetne nastave, koji imaju isti stupanj obrazovanja kao i

kolege nastavnici u srednjim školama, imaju veću normu. To je

nepravda koju bi trebalo već jednom ispraviti. Rad s mlađim

učenicima je, čak štoviše, zahtjevniji i nosi veću odgovornost jer je

osnovno školovanju u RH obvezno, dok srednjoškolsko nije.

Iako se ovo reguliralo Pravilnikom o tjednim zaduženjima, mislim

da bi konačno trebalo spustiti normu učiteljima predmetne nastave u


35

osnovnoj školi na 20-22 sata, uključujući 2 sata razrednika, kao što

je to slučaj s normom za teorijsku nastavu u srednjoj školi. Svi

radimo jednak posao i on bi se trebao tako i vrednovati, a ne u startu

pridavati veću važnost nastavi u srednjoj školi. Status bi nam trebao

biti u potpunosti jednak, izuzev razlika u obrazovanju i zvanju, što

je regulirano drugim Pravilnicima.


21. Prva gimnazija Varaždin




školi







nacrta Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta


savjetovanja (početak i završetak) 18. rujna – 4. listopada 2014.





očitovanje

Prva gimnazija Varaždin


obrazloženjem Predlažemo što ranije uvođenje licenci za ravnatelja, tajnika škole,

voditelja računovodstva, stručne suradnike te kompletno nastavno

osoblje s obvezom obnove svakih pet godina.



U članku 10. koji govori o članku 30.a, izneseni prijedlog nije

izvediv. Naime naši učenici u programu International Baccalaureate

Diploma Program (IBDP) već imaju puni broj nastavnih sati i

obavezne izvannastavne aktivnosti te bi ovakav prijedlog značio

dodatno opterećenje od barem 4 sata tjedno što je u direktnoj

koliziji sa člankom 51. Zakona. Mi predlažemo da se u članku 30.a

ne dodaje prijedlog iz članka 10. već na kraju da se doda sljedeći

stavak: „[4] Međunarodni nastavni plan i program provodi se

prema posebnom pravilniku kojeg donosi ministar.“ Naime na

taj način bi se moglo donijeti više pravilnika za različite

međunarodne programe koji se izvode ili će se izvoditi u RH, a bilo

bi moguće i napraviti razlike unutar jednog međunarodnog


36

programa u ovisnosti o razini obrazovanja na kojem se program

provodi. Republika Slovenija je 2004. godine nekoliko mjeseci

nakon što je ušla u EU uvela posebni Pravilnik o izvajanju

izobraževalnega programa mednarodne mature. Program

međunarodne mature koje izvodi naša škola (IBDP) vrlo redovito

prolazi određene promjene i bitno je lakše jednim pravilnikom

obuhvatiti takav vid redovitih promjena nego li mijenjati članke

zakona. Osim toga, podložni smo evaluaciji programa svakih 5

godina. Također predlažemo da se pristupi odmah i izradi

Pravilnika, budući da samo dvije javne srednje škole provode IBDP

u Republici Hrvatskoj: XV. gimnazija Zagreb i mi.

Članak 21. propisuje pedagoške mjere sprečavanja. Predlažemo da

se, zbog stalne kalkulacije učenika do koje granice mogu ići s

neopravdanim izostancima (a u svrhu njihovog smanjivanja), sve

pedagoške mjere sprečavanja (pa i broj neopravdanih izostanaka)

prenose u sljedeće školske godine, ne samo opomena pred

isključenje. Sada je moguće da učenik skupi neopravdanih

izostanaka upravo toliko koliko je u redu da spriječi mjeru strožu od

ukora, zna da mu se na kraju godine mjera poništava jer se

neopravdani izostanci iduće godine ponovno računaju od 0. Na taj

način problem neopravdanih izostanaka je nemoguće smanjiti.


22. Jadran Bašić




školi







nacrta









očitovanje

Jadran Bašić, prof.

sindikalni povjerenik SHU


37


obrazloženjem

Primjedba na čl. 39. nacrta Prijedloga Zakona o izmjenama i

dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj

školi. (PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE)



Izričito sam protiv zakonske mogućnosti da ravnatelji koji se

zateknu na dužnosti ravnatelja na dan stupanja na snagu ovoga

Zakona, a koji ne ispunjavaju uvjete za ravnatelja propisane čl. 126.

st. 1. podstavak 1. ili čl. 126. st. 2. Zakona, nastave s obavljanjem te

dužnosti. Naime, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i

srednjoj školi donesen je još 2008. godine, a to znači prije 6 godina.

Dakle, već punih 6 godina odgađa se primjena odredbe čl. 126. koja

regulira uvjete za mjesto ravnatelja škole. Primjena čl. 126. Zakona

s obzirom na vrstu i razinu stručne spremne, odgađana je već bila i

nekim prijašnjim izmjenama i dopunama Zakona, a sve na traženje

ravnatelja s višom školskom spremom (VI. stupanj obrazovanja).

Tako je primjena odredbe čl. 126. Zakona o odgoj i obrazovanju u

osnovnoj i srednjoj školi bila najavljivana za 2012. godinu, a

daljnjim izmjenama i dopunama navedenoga Zakona od 1. siječnja

2015. godine. Nadalje, ravnatelji s višom školskom spremom (VI.

stupanj obrazovanja) imali su mogućnost doškolovanja i stjecanja

VII. stupnja obrazovanja. Tim više držim neopravdanim da se te

osobe, dakle ravnatelje koji neće ispunjavati uvjete iz čl. 126., i

nakon 1. siječnja 2015. godine drži na dužnosti ravnatelja do isteka

mandata, odnosno do kraja školske godine u kojoj navršavaju 65

godina života i 15 godina mirovinskoga staža, a kako najavljuje

nacrt prijedloga Zakona i izmjenama i dopunama Zakona.

Mišljenja sam da je krajnje vrijeme da od 1. siječnja 2015. godine

krene zakonska primjena odredbe čl. 126. Zakona, i to na način da

osobama koje ne ispunjavaju odredbe iz čl. 126. na dan 1. siječnja

2015. godine prestane mandat, a osobama koje ispunjavaju uvjete

na dan 1. siječnja 2015. godine da nastave s obavljanjem poslova

ravnatelja do isteka redovitoga mandata.

Predlažem da se osobama koje ne ispunjavaju uvjete za ravnatelja a

koje se zateknu na dužnosti ravnatelja 1. siječnja 2015. godine

omogući stavljanje na listu Ureda državne uprave kao tehnološki

višak, kako se uostalom postupa i s učiteljima i nastavnicima, te da

ih se, prema iskazanim potrebama školskih ustanova, raspoređuje.

Ne znam zašto bi u tome ravnatelji ustanova bili izuzetak?

Ovakvim nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama

Zakona o odgoju i obrazovanju, i to čl. 39. ponovno se pogoduje

ravnateljima sa VI. stupnjem obrazovanja (viša školska sprema), u

odnosu na ravnatelje sa VII. stupnjem obrazovanja (visoka stručna

sprema), tim više što ih se stavlja u ravnopravni položaj, iako im to

prema razini stručne spreme ne pripada.

Prijedlog je i skandalozan kada se zna da u osnovnim školama

učitelji sa VII. stupnjem obrazovanja (visoka stručna sprema)

zakonski imaju prednost kod zasnivanja radnoga odnosa s obzirom

na učitelje s višom školskom spremom (VI. stupanj obrazovanja).

Dakle, za radno mjesto učitelja osobe sa VII. stupnjem obrazovanja

imaju prednost u odnosu na osobe sa VI. stupnjem obrazovanja, dok

za mjesto ravnatelja osobe sa VII. stupnjem očito nemaju nikakve

prednosti, jer prema nacrtu prijedloga Zakona osobe sa VI.


38

stupnjem obrazovanja mogu ravnopravno sudjelovati u sljedećem

natječajnom postupku za izbor ravnatelja (čl. 39. st. 3.).

Nadalje, smatram nedopustivim da u školama u kojima su učitelji

većinom sa VII. stupnjem obrazovanja, stručni i pedagoški

rukovoditelji budu i nadalje ravnatelji sa VI. stupnjem obrazovanja,

a to znači niže obrazovani ravnatelji. Pogotovo s obzirom na

podizanje standarda u obrazovanju, a i na činjenicu da pedagoški i

stručni rukovoditelj temeljem navedenoga Zakona prati, nadzire i

analizira nastavu i ostale oblike odgojno-obrazovnoga rada učitelja,

nastavnika i stručnih suradnika. Mislim da se radi o nedopustivom

apsurdu!

Ovim putem iznosim i svoj prigovor na česte izmjene i dopune

Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koje je

već doista teško pratiti. Česte izmjene i dopune navedenoga Zakona

nisu dobre iz razloga što upućuju na nesigurnost, ali i na

nestabilnost zakonske podloge za sustav odgoja i obrazovanja.

Nadalje, česte izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u

osnovnoj i srednjoj školi stvaraju stav da je Zakon nešto što se

mijenja, pa ga ni ne treba ozbiljno shvaćati.

Iskreno se nadam da ćete razmotriti moje primjedbe, ali i prijedloge

za poboljšanjem zakonske regulative u odgojno-obrazovnom

sustavu te ih uglaviti u konačnu varijantu zakonskih izmjena.


23. Sandra Cindrić Balentić




školi







nacrta









očitovanje

Sandra Cindrić Balentić,

SHU podružnica OŠ Ivana Filipovića Osijek


39


obrazloženjem

1.Primjedba na prelazak iz škole i promjene stranog jezika-

nedostaje opis integracije učenika iz stranih država u RH i

nostrifikacija dokumenata

2.iako se ocjene ne zaključuju, nastavnici opet moraju pisati

izvješća o uspjehu

3.pomoć u učenju nakon završetka i zaključivanja ocjene nije dio

ugovora o radu djelatnika

4.roditelj treba tijekom godine kontaktirati nastavnika a ne čekati

kraj da bi se žalio

5.e-matica nije navedena u ugovorima o radu i ne plaća se

adekvatno unošenje i trud učitelja

6.nije navedeno tko izdaje licenciju niti kriteriji za stjecanje



1.strani državljani moraju imati jasno objašnjenje kako upisati i

pohađati školu u RH ako uopće ne govore hrvatski jezik

2. ne pisati ocjene na izvješća

3. platiti ili ukinuti neplaćeni rad s problematičnim učenicima na

kraju godine

4.Ako roditelj nije zadovoljan zaključnom ocjenom mora to

pokazati prije zaključivanja i pratiti svoje dijete i rad učitelja do 1.

lipnja a ne reagirati kad je ocjena zaključena- u roku 2 dana

5.platiti učitelju za unošenje u ematicu

6.navesti tko i pod kojim kriterijima izdaje licenciju

Datum dostavljanja očitovanja 30.rujna 2014.

24. Tajnici i računovođe

O Č I T O V A N J E2



školi







nacrta





2 Očitovanje stiglo poštom 25. rujna 2014.


40





očitovanje

TAJNICI - RAČUNOVOĐE


obrazloženjem

Predlažemo - da se unese u Zakon točka da u školama do 150

učenika ravnatelj obavlja 1/2 radnog vremena neposrednog rada s

učenicima. Tako je nekad ravnatelj uz ravnateljski posao obavljao i

poslove učitelja u 1/2 radnog vremena.



Sve poslove tajnika-računovođe-administrativnog radnika i još su

nam ubacili i poslove vođenja arhive, COP i Registar

zaposlenika. Sve te poslove obavlja jedna osoba. Pa kada

sagledate koje poslove sve obavljamo -ravnatelj i ne treba u Školi


25. Mirjana Pušić

O Č I T O V A N J E3



školi







nacrta









očitovanje

Mirjana Pušić, ravnateljica, Srednja škola Vrbovec


obrazloženjem

3 Očitovanje stiglo u sklopu javne rasprave o Nacrtu prijedloga Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija.


41



Primjedbe vezane uz sve predložene točke čl. 17., odnosno

promjenu čl. 75. Odnosi se na uvođenje produžne nastave i

zaključivanja ocjene na kraju te nastave. Nastavničko vijeće smatra

da je uobičajena pedagoška praksa (regulirano i važećim

Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanju

učenika) da se ocjena izriče javno pred razrednim odjelom osim ako

se radi o ispitu pred povjerenstvom. Zaključivanje ocjene na kraju

produžne nastave može dodatno izazvati razloge za prigovore

roditelja i učenika jer se na taj način gubi transparentnost

ocjenjivana.

Nastavničko vijeće smatra da bi ono samo trebalo procijeniti u

kojim slučajevima bi se izrečena pedagoška mjera trebala prenijeti u

sljedeći razred i to regulirati Statutom. Na taj način bi škola gradila

svoj pedagoški identitet.


26. Stjepan Špoljarec




školi







nacrta









očitovanje

Stjepan Špoljarec


obrazloženjem

Članak 117.

(3) Učitelji, nastavnici i stručni suradnici imaju pravo i dužnost

licenciju obnavljati svakih pet godina.

(5) Program, postupak i način stjecanja, izdavanja i obnavljanja

licencije za rad učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja

te prava i dužnosti koje proizlaze iz stavka 1. ovog članka, propisuje

ministar.



Tri ministra šest godina nisu ništa propisali u vezi licencija,

Trenutni pravilnik o napredovanja je ponižavajući za mnoge učitelje


42

i nastavnike. Jedina izmjena u Nacrtu je da licenciranje provodi

nadležna ustanova umjesto NCVVO-a. Izradite gospodo već

jednom te pravilnike, programe i postupke i zadajte gospodinu

ministru rok u kojem će to propisati.

Pozdrav,

Stjepan Špoljarec

OŠ Žitnjak, Zagreb


27. Srećko Listeš




školi







nacrta









očitovanje

dr. sc. Srećko Listeš, predsjednik, Društvo profesora hrvatskoga

jezika


obrazloženjem

1. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i

obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi napisan je kako bi zaštitio

samo jednu skupinu zaposlenika – aktualne ravnatelje osnovnih

škola koji nemaju visoku stručnu spremu. Takav je prijedlog

protuustavan budući da zakoni ne smiju pogodovati nijednoj

skupini.

2. Prijedlog Zakona ni u jednom se svom članku ne oslanja na

Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije u Republici Hrvatskoj

ni na Nacionalni okvirni kurikul.

Na temelju ovdje iznesenog Društvo profesora hrvatskoga jezika

traži da se napiše i na javnu raspravu donese novi tekst Prijedloga

Zakona i zahtijeva da se Zakon uskladi sa Strategijom i NOK-om.


43


odredbe s obrazloženjem Članak 10.

a) Promijeniti redoslijed predmeta: „Programi nacionalne skupine

predmeta (Hrvatski jezik, Priroda i Društvo, Povijest i Geografija)“

b) dodati u stavak 3.: Nastavu nacionalne skupine predmeta izvode

hrvatski učitelji/nastavnici na hrvatskomu jeziku i u školama u

kojima se nastava odvija po A programu.

Članak 17.

Izbrisati članak.

Obrazloženje: Društvu profesora hrvatskoga jezika neprihvatljivo je

i nepravedno ozakonjenje zaduženja s više sati nastave godišnje od

onih učitelja/nastavnika koji nemaju popravne ispite. Ovakav

prijedlog može voditi zaključivanjem pozitivnih ocjena i onim

učenicima koji svojim radom i postignućima to nisu zaslužili.

Članak 18.

Dodati stavak 1.a: Ispit pred povjerenstvom omogućit će se učeniku

u roku od 48 sati od donošenja odluke učiteljskog/nastavničkog

vijeća.

Članak 27.

Stavak 6.a glasi: „koja je završila diplomski sveučilišni studij

odgovarajuće vrste ili integrirani preddiplomski i diplomski studij

odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički studij odgovarajuće

vrste;“

Komentar: Nejasna je riječ „vrsta“ budući da već godinama nije

donesen pravilnik o stupnju i vrsti stručne spreme. Poslove

učitelja/nastavnika Hrvatskoga jezika obavljaju: profesori

hrvatskoga ili srpskoga jezika, profesori hrvatskoga jezika,

animatori kulture, diplomirani komparatisti književnosti (u manjoj

mjeri), magistri hrvatskoga jezika, magistri edukacije hrvatskoga

jezike, profesori kroatologije. Nejasno je zašto profesori

kroatologije mogu biti nastavnici Hrvatskoga jezika, ali ne i učitelji.

Poslove učitelja Hrvatskoga jezika u mnogim školama obavljaju i

učiteljice razredne nastave (?!).

Stavak 6.b glasi: „koja je završila preddiplomski sveučilišni ili

stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova, ako se

na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka.“

Zahtjev: izbrisati stavak 6.b.

Obrazloženje: Nedopustivo je i nepravedno da se u školama

zapošljavaju prvostupnici. Znamo da nedostaje matematičara, ali to

valja riješiti kurikulom njihovih studija, a ne nepravednim

zakonskim odredbama.

Članak 31.

Stavak (2) glasi:

„Osim osoba koje su završile neki od studija iz stavka 1. podstavka

1. ovoga članka, za ravnatelja osnovne škole može biti imenovana i

osoba koja je završila integrirani preddiplomski i diplomski

sveučilišni studij za učitelje ili stručni četverogodišnji studij za

učitelje kojim se stječe 240 ECTS bodova.“


44

Zahtjev: izbrisati stavak (2).

Obrazloženje: Navedeni studiji ne postoje! Bivša viša škola nije

svojim studentima osiguravala ECTS bodove. Budući da se osobe s

240 ECTS bodova ne mogu zaposliti na radnomu mjestu učitelja, ne

mogu biti ni ravnatelji.

Upozorenje: Uvjeti za radno mjesto učitelja Građanskog odgoja

nisu precizni. Građanski odgoj, kako se sada predviđa, može

predavati svaki učitelj/nastavnik koji je motiviran za takvu

djelatnost. To znači da se ravnatelji s višom stručnom spremom i

završenom edukacijom za glasnogovornike (primjerice, u Mostaru,

Bosna i Hercegovina) mogu prijaviti za učitelje Građanskoga

odgoja. U tomu slučaju oni postaju ravnopravni učitelji s visokom

stručnom spremom, što Društvo profesora hrvatskoga jezika smatra

nedopustivim i mogućom manipulacijom diplomama i radnim

mjestima.

Članak 33.

Stavak (5) glasi:

„Ako osoba imenovana za vršitelja dužnosti ravnatelja ima ugovor

o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja, nastavnika

odnosno stručnog suradnika u školskoj ustanovi na njezin će zahtjev

ugovor o radu mirovati za razdoblje u kojem će obavljati poslove

vršitelja dužnosti ravnatelja.“

Dopuna: Ako osoba imenovana za vršitelja dužnosti ravnatelja ima

ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove učitelja,

nastavnika odnosno stručnog suradnika u istoj školskoj ustanovi na

njezin će zahtjev ugovor o radu mirovati za razdoblje u kojem će

obavljati poslove vršitelja dužnosti ravnatelja.“

Obrazloženje: Potrebno je osigurati da institut v.d. ravnatelja škole

funkcionira samo na razini ustanove, a ne da v.d. dolazi izvana.

Članak 36.

Stavak (3) glasi: „Stručno-pedagoški nadzor obavlja se uvidom u

pedagošku dokumentaciju, godišnji plan i program rada škole,

školski kurikulum, ostvarivanje nastavnih planova i programa,

izvođenje nastave i organizaciju rada.“

Dopuna: „Stručno-pedagoški nadzor obavlja se uvidom u

pedagošku dokumentaciju, godišnji plan i program rada škole,

školski kurikul, ostvarivanje nastavnih planova i programa,

izvođenje nastave i organizaciju rada odnosno ostvarivanje

nastavnih planova i predmetnih kurikula.“

Obrazloženje: Vrijeme je da se ozakoni sintagma predmetni kurikul

i tako počne ozbiljno raditi na njima.

Članak 39.

Izmijeniti stavak (1): Osoba zatečena na dužnosti ravnatelja na dan

stupanja na snagu ovoga Zakona koji ne ispunjava uvjete za

ravnatelja propisane člankom 126. stavkom 1. podstavkom 1. ili

člankom 126. stavkom 2. Zakona o odgoju i obrazovanju u

osnovnoj i srednjoj školi, prestat će obnašati tu dužnost s 31. 12.

2014. osim u slučaju kada joj prije isteka mandata ugovor o radu

ravnatelja prestaje sukladno članku 130. a točki 3. Zakona o odgoju

i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, na kraju školske godine u


45

kojoj je navršila šezdeset pet godina života i petnaest godina

mirovinskoga staža“.

Zahtjev: stavak (2) i (3) izbrisati.

Prijedlog: Ako to prethodne dopune Zakona zahtijevaju, stavak (2)

može glasiti ovako: Osoba iz st. 1. ovoga članka koja je imenovana

za ravnatelja školske ustanove prije 24. srpnja 2010. godine ne

može ravnopravno sudjelovati u sljedećemu natječajnom postupku

za izbor ravnatelja jer ne ispunjava uvjete za ravnatelja propisane

člankom 126. stavkom 1. i podstavkom 1. ili člankom 126. stavkom

2. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

Obrazloženje: Nedopustivo je i neprihvatljivo da osobe s višom

stručnom spremom upravljaju osnovnom školom. Te osobe

upravljaju hrvatskim školstvom 25 godina i više im je puta

ponuđeno doškolovanje, što velika većina nije prihvatila. Nadalje,

neprihvatljivo je da iste (nedovoljno obrazovane) osobe

desetljećima vode sustav.

Ovakav tekst, prilagođen jednoj skupini zaposlenika, daje i svim

ostalim učiteljima s višom školom pravo da se natječu (iako većina

ima blizu ili preko 60 godina života).


28.

Vjeroučitelji: Holod Nikola – COOO Karlovac; Hrvoje Gabrić – Poliklinika Suvag; Narcis Dreno – Sisak,

Petrinja; Ana Rudman – COO Vinko Bek Zagreb; Domagoj Vukušić – COO „Goljak“; Pero Lukić – CZOO

Zagreb; Maja Popp Brleković, COO Zajezda; Celina Fišter – Centar za autizam; Svjetlana Ivković - OŠ

Grigora Viteza, Zagreb, Dubravka Pleša – OŠ Nad lipom, Zagreb; Marica Matešić – COO „Goljak“; Ana

Muhvić – COO Velika Gorica; Diana Vuković – Suvag; Zdenka Matoic – COO „Slava Raškaj“, Zagreb;

Kristina Kramarić - COO Dubrava; Zrinka Zubić - COO „Prekrižje“, Zagreb




školi







nacrta






46





očitovanje

Vjeroučitelji: Holod Nikola – COOO Karlovac; Hrvoje Gabrić –

Poliklinika Suvag; Narcis Dreno – Sisak, Petrinja; Ana Rudman –

COO Vinko Bek Zagreb; Domagoj Vukušić – COO „Goljak“; Pero

Lukić – CZOO Zagreb; Maja Popp Brleković, COO Zajezda;

Celina Fišter – Centar za autizam; Svjetlana Ivković - OŠ Grigora

Viteza, Zagreb, Dubravka Pleša – OŠ Nad lipom, Zagreb; Marica

Matešić – COO „Goljak“; Ana Muhvić – COO Velika Gorica;

Diana Vuković – Suvag; Zdenka Matoic – COO „Slava Raškaj“,

Zagreb; Kristina Kramarić - COO Dubrava; Zrinka Zubić - COO

„Prekrižje“, Zagreb


obrazloženjem

Člankom 27. stavak 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i

srednjoj školi (Narodne novine 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispr.,

90/11, 16/12 i 86/12) utvrđeno je da se nastavnim planom i

programom utvrđuje tjedni i godišnji broj nastavnih sati za obvezne

i izborne nastavne predmete, njihov raspored po razredima, tjedni

broj nastavnih sati po predmetima i ukupni tjedni i godišnji broj sati

te ciljevi, zadaće i sadržaji svakog nastavnog predmeta. U tom se

članku, uz ostalo, nadalje razrađuju kriteriji vezani uz izborne

nastavne predmete, s time da se utvrđuje pravo i obveza učenika da

bira jedan ili više izbornih nastavnih predmeta prema svojim

interesima i sklonostima. Međutim, dio učenika s teškoćama u

razvoju koji se školuje u skladu s nastavnim planom i programom

osnovne škole, nije u mogućnosti birati izborni nastavni predmet,

budući da u nastavnim planovima i programima odgoja i školovanja

učenika s teškoćama u razvoju, koji su objavljeni u Glasniku

Ministarstva prosvjete i športa, broj 4/1996, oni nisu predviđeni za

učenike na stupnju umjerene mentalne retardacije i autizma, nego

samo za učenike s lakom mentalnom retardacijom prema članku 12.

Pravilnika o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s

teškoćama u razvoju (Narodne novine 59/1990). Mišljenja smo da

je primjereno osigurati i tim učenicima mogućnost biranja izbornog

nastavnog predmeta te Vas molimo da se, odgovarajućim

izmjenama nastavnih planova i programa, takva mogućnost i utvrdi.



Datum dostavljanja očitovanja 1.listopad 2014.

29. Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja




školi


47







nacrta









očitovanje

Udruga hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja

Suzana Hitrec, predsjednica


obrazloženjem

Većina predloženih izmjena i dopuna je prihvatljiva te će značajno

pomoći u organizaciji rada škola. Smatramo također izuzetno

važnim da se ne izostavljaju promjene koje nisu u mnogobrojnim

prethodnim izmjenama i dopunama „došle na red“.

U budućnosti treba voditi računa o tome da se izmjene i dopune

zakona kao i novi zakoni donose za sustav odgoja i obrazovanja

najkasnije krajem lipnja kako bi kvalitetno pripremili novu školsku

godinu prema promjenama. Tijekom godine nije poželjno mijenjati

odredbe koje se odnose na sve sudionike odgojno-obrazovnog

procesa.

Također smatramo neophodnim da se donese odmah nakon

usvajanja Strategije razvoja odgoja i obrazovanja novi zakon,

odvojen za osnovnoškolski i srednjoškolski sustav.

I ove izmjene i dopune zakona su i dalje diskriminirajuće za dio

ravnatelja koji nisu mogli sačuvati radno mjesto i imaju ugovor na

određeno vrijeme u odnosu na ravnatelje izabrane po novim

zakonskim odredbama. Potrebno je u izmjene i dopune zakona

unijeti promjene koje će zaštititi ravnatelje koji su u takovom

položaju.

Većina ravnatelja smatra da treba vratiti zaključnu ocjenu na

polugodištu zbog toga jer je ta ocjena bitan pokazatelj napretka i

postignuća te značajan povratna informacija učenicima i roditeljima

koja (prema iskustvima u praksi) djeluje pozitivno na rad u drugom

polugodištu.

Također smatramo da izricanje pedagoških mjera sprečavanja ne bi

trebao biti upravni postupak koji je dug i otežava sam čin

postupanja u izricanju u škola. Skrećemo pozornost na

nedosljednost u postupanju jer se kod pedagoških mjera poticanja

ne provodi upravni postupak.



Članak 24., stavak 1 predlažemo dodavanje iza riječi stručni

spremu „unutar istog obrazovnog sektora“.

Praksa je do sada pokazala da je gotovo nemoguće provesti ovu


48

odredbu kada učenici žele steći srednju stručnu spremu u zanimanju

iz drugog obrazovnog sektora zbog prevelikog broja razlikovnih

predmeta koje treba položiti u određenom vremenu.

Članak 27., stavak 1 predlažemo da se provjeri je li ovaj datum

15.08. usuglašen sa prethodno potpisanim sporazumom koji

dozvoljava promjene vjeronauka i etike do 30.08.

Članak 28., stavak 9. Predlažemo umjesto „godišnji plan i

program“ da se stavi „osnovni podaci iz godišnjeg plana i

programa“. Smatramo da je GPP opsežan dokument prepun osobnih

podataka te da ga nije potrebno u cijelosti postavljati na web

stranicu.

Članak 75. predlažemo da se ne odnosi na srednju školu.

Tijekom školske godine srednje škole organiziraju dopunsku

nastavu tako da učenici mogu kontinuirano dobiti pomoć i podršku

u savladavanju nastavnih sadržaja. U lipnju se u srednjim školama

intenzivno provode ispiti državne mature, agencije organiziraju

stručno usavršavanje nastavnika te postoji niz administrativnih

poslova. Postavlja se također i pitanje plaćanja dodatnih sati za

neposredni-odgojno obrazovni rad nastavnika koji bi trebali

realizirati navedene sate. Ovom mjerom mogu biti zakinuti učenici

koji bi možda željeli uz dodatnu i dopunsku nastavu nakon kraja

nastavne godine poboljšati prolaznu ocjenu. S obzirom da se u

prijedlogu navodi da nastavnik sam (bez povjerenstva) može dati

prolaznu ocjenu na kraju dopunske nastave također smatramo da bi

se time još više povećao pritisak na nastavnike da to učine neovisno

o znanju učenika.

Članak 76. , stavak 2. Predlažemo da se propiše rok polaganja

ispita pred povjerenstvom (48 sati od podnošenja prijedloga),

odnosno da se to ne prepušta odredbama statuta škola.

Prijelazne i završne odredbe

Vezano uz članaka 31. koji se odnosi na licenciju za rad ravnatelja

koji stupa na snagu 31.12.2016. godine, predlažemo da se zamijeni

sa „dvije godine nakon stupanja na snagu pravilnika i programa za

osposobljavanje i licenciranje ili kao neko drugo rješenje

eventualno staviti 31.12.2019.“

Smatramo da je nerealan rok za realizaciju licencija za sve

ravnatelje osnovnih i srednjih škola za 2 godine.

Ovo je treći puta da se mijenja rok za realizaciju licence. Svaki puta

je pomaknut za naredne dvije godine. S obzirom da ne postoji niti

pravilnik niti program te da u sustavu ima veliki broj ravnatelja u

prvom mandatu potrebno je predvidjeti duže vrijeme za pripremu

programa osposobljavanja i licenciranja u kojem bi mogli

ravnopravno sudjelovati i polagati i ravnatelji koji trenutno

obnašaju tu dužnost kao i oni koji bi to željeli biti. Iskustva drugih

europskih zemalja su pokazala da je za kvalitetnu provedbu

licenciranja potrebno otprilike 4 godine.



49

30. Verica Pleša




školi







nacrta









očitovanje

Verica Pleša, dipl. učit. – ravnateljica

OŠ Braća Radić, MartinskaVes


obrazloženjem

Riješiti status ravnatelja imenovanih prije 24.07.2010. kojima

ugovor o radu na neodređeno vrijeme nije prekinut jer nije postojala

obveza sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme.



U prijelaznim i završnim odredbama propušteno je pravno urediti

status ravnatelja kojima je mandat počeo prije 24.07.2010.

Prvenstveno mislimo na ravnatelje koji ispunjavanju uvjete za

ravnatelje propisane člankom 126. no obzirom da su ranije izabrani

na dužnost ravnatelja nisu morali sklapati ugovor na određeno već

su nastavili raditi temeljem izmjene ugovora o radu na neodređeno

vrijeme. Kako u vrijeme stupanja na dužnost ravnatelja nisu imali

mogućnost čuvanja radnog mjesta nisu je mogli koristiti te nemaju

mogućnost izravnog povratka na ranije radno mjesto u slučaju da ne

ostanu na dužnosti ravnatelja ustanove. Potrebno je jasno urediti

status tih ravnatelja nakon isteka mandata, posebno u odnosu na

druge zaposlenike škole u kojoj su zaposleni obzirom da svi imaju

sklopljen ugovor na neodređeno vrijeme.



50

31. Irene Sudar




školi







nacrta









očitovanje

Irene Sudar, sindikalni povjerenik u OŠ J. Kozarca,

Semeljci


obrazloženjem

Vezano za zbrinjavanje tehnoloških viškova, trebalo bi odrediti

jasne kriterije i sustav bodovanja kojim bi se uredila prednost

kandidata za upražnjivanje slobodnih radnih mjesta po školama.



U čl.107. umjesto riječ može, trebala bi stajati riječ mora kako bi se

stalo na kraj samovolji ravnatelja i upletanju politike i nepotizma u

sustav obrazovanja.

Datum dostavljanja očitovanja 2.10. 2014.


51

32. Vijeće roditelja OŠ Cestica




školi







nacrta









očitovanje

Vijeće roditelja OŠ Cestica


obrazloženjem

Vijeće roditelja smatra kako je nepedagoški da djeca tijekom

školske godine mijenjaju učitelja koji je nestučnjak, a Ugovor ga

obvezuje do 5 mjeseci, te predlažu izmjenu članka Zakona kako bi

isti učitelj mogao obavljati poslove do kraja nastavne godine, tj.

„koji započne, neka i dovrši posao“. Prijedlog je prihvaćen

jednoglasno.

Stav Vijeća roditelja u svezi s udžbenicima je slijedeći: roditelji

smatraju da su izigrani i stavljeni pred gotov čin kod odabira

udžbenika, jer se naknadno lako moglo utvrditi da se udžbenici nisu

mijenjali, osim kozmetički, te su u strahu da će iduće godine

ponovno morati kupovati nove, jer se boje da bi se mogao mijenjati

nastavni program, a što bi opravdano rezultiralo izmjenom

udžbenika. Što bi se moglo desiti u tom slučaju, iako Zakon kaže da

se udžbenici biraju na vrijeme od četiri godine.



Datum dostavljanja očitovanja 4. listopada 2014.


52

33. Dubravka Šćukanec




školi







nacrta









očitovanje

Dubravka Šćukanec, mag. iur


obrazloženjem



U čl. 31. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i

obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi odnosno u čl. 126. Zakona

o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi dodati st. 3.

„Prije preuzimanja dužnosti ravnatelj je obvezan proći

odgovarajuće psihološko testiranje.“

OBRAZLOŽENJE:

Ravnatelji škola surađuju sa velikim brojem osoba različitog uzrasta

(učenici, roditelji, nastavnici, suradnici) te različitog društvenog

statusa i obrazovanja (roditelji, nastavnici, suradnici, ostale

stranke). Važno je da ravnatelj bude osoba koja može

pravovremeno donositi odluke (u slučaju potrebe odmah reagirati),

koja se može nositi sa stresom, osoba koja nije osvetoljubiva i,

hostilna te podložna manipulacijama unutar zbornice. Mnogi

ravnatelji nisu u stanju nositi se sa manje lijepim stranama svog

posla, ne žive u realnom svijetu škole jer često zaborave da oni nisu

sami sebi svrhom nego trebaju raditi za dobrobit učenika, roditelja i

radnika. Osoba koja se sa podcjenjivanjem odnosi prema

učenicima, roditeljima i suradnicima ne može biti imenovana

ravnateljem a da li će se osoba izabrana za ravnatelja tako ponašati

može se provjeriti psihološkim testiranjem. Možda to testiranje


53

treba uključiti u licenciranje ravnatelja kako bi se izbjegli postupci

izbora ravnatelja nakon kojeg ravnatelj neće proći psihološko

testiranje.


34. Ured državne uprave SDŽ




školi







nacrta









očitovanje

Ured državne uprave SDŽ


obrazloženjem

dodati izmjenu članka 20. Zakona:

mijenja se članak 20. stavak 3.



mijenja se članak 20. stavak 3. i glasi:

Psihofizičko stanje djeteta odnosno učenika iz stavka 2. ovog

članka utvrđuje stručno povjerenstvo ureda državne uprave,

odnosno Gradskog ureda na zahtjev Ureda i procjene stručnog

povjerenstva škole kada postoji potreba.

Obrazloženje:

Povjerenstvo ureda državne uprave treba utvrđivati psihofizičko

stanje djeteta odnosno učenika, samo u slučaju kad to zatraži Ured

odnosno procijeni povjerenstvo škole(dvojbene situacije,


54

neekipiranost škole, zahtjev roditelja, loša komunikacija sa

roditeljem i dr.). Nije potrebno da sve prijedloge povjerenstva škole

razmatra Povjerenstvo Ureda te se rješenje o obliku školovanja

može donijeti već na osnovu prijedloga povjerenstva škole.


35. Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod




školi







nacrta









očitovanje

Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod

Željko Stipić, predsjednik


obrazloženjem

Umjesto postojećeg rješenja u Zakonu o odgoju i obrazovanju u

osnovnoj i srednjoj školi, a u okviru javne rasprave o Nacrtu

Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i

obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Sindikat zaposlenika u

hrvatskom školstvu Preporod upućuje ovaj P r i j e d l o g:

Članak 107.

…

(9) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, poslove iz stavka

6., 7. i 8. ovog članka, obavlja na način i u suradnji s tijelom

predviđenim kolektivnim ugovorom.

P r e d l a ž e m o:

Članak 107.

….

(9) Ured državne uprave, odnosno Grad Zagreb, poslove iz

stavka 6., 7. i 8. ovog članka obavlja na način propisan


55

Pravilnikom kojeg donosi ministar u roku od 6 mjeseci od

stupanja na snagu ovog Zakona.

Obrazloženje: Povezivanje jednog izvora prava (članak 107.,

stavak 9. Zakona o odgoju i obrazovanju) s drugim izvorom prava

(Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama,

članak 24. i članak 25. te Kolektivni ugovor za zaposlenike u

srednjoškolskim ustanovama, članak 35. i članak 36.) potencijalno

nosi brojne probleme. Npr. istekom ili raskidom kolektivnog

ugovora postavlja se pitanje povjerenstava za raspoređivanje

radnika za kojima je prestala potreba (sastav, načina rada, žalbeni

postupak i sl).

Pozivanje na „kolektivni ugovor“ je preopćenito jer se radi o

područjima uređenim trima kolektivnim ugovorima, Temeljnim

kolektivnim ugovorom za zaposlenike u javnim službama te

Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim

ustanovama i Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u

srednjoškolskim ustanovama.

Također, važnim smatramo i istaknuti kako već postoji primjer za

napuštanja spomenute veze zakonske odredbe i odredbi granskih

kolektivnih ugovora. Naime, kada se 2008. godine donosio

jedinstveni Zakon o odgoju i obrazovanju, napušteno je istovjetno

rješenje (norma učitelja i stručnih suradnika) kojima se povezivalo

spomenuti Zakon i granski Kolektivni ugovor. Zakonom o

osnovnom školstvu predviđalo se (članak 74.) uređivanje tjedne

norme rada učitelja i stručnih suradnika u osnovnim školama

spomenutim Zakonom, ali se i isticalo da zakonske odredbe po

ovom pitanju moraju biti „ u skladu s kolektivnim ugovorom“.

Uklanjanje odredbe o usklađenosti kasnije je bio razlogom, kao

prvo, neuvrštavanja norme u Kolektivni ugovor za zaposlenike u

osnovnoškolskim ustanovama i donošenja Pravilnika o tjednim

radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika.

Brojni primjeri zlouporaba instituta zapošljavanja radnika za kojima

je prestala potreba, od naplaćivanja spomenutih usluga, do

diskriminacije radnika temeljem članstva u sindikalnoj organizaciji

– samo su neki od razloga zašto navedeni problem traži žurno

donesena i kvalitetna rješenja.

Donošenje zasebnog Pravilnika, proizašlog iz predložene zakonske

odredbe, ili preciznije uređivanje (rješenje prethodno predočeno

Ministarstvu) sastava spomenutih povjerenstva Zakonom o odgoju i

obrazovanju – dva su predložena rješenja. Njihovim bi se

prihvaćanjem trajno riješio jedan problem koji sve više i više

kompromitira ne samo pojedine službenike ureda državne uprave i

sindikaliste, nego se njegovim nerješavanjem nanosi i ozbiljna šteta

prosvjetnim vlastima.



Datum dostavljanja očitovanja Zagreb, 2. listopada 2014.


56

36. Vjeroučitelji: Draženka Kolesar, COO „Ivan Štark“ Osijek; Stjepan Šop, COO „Ivan Štark“ Osijek;




školi







nacrta









očitovanje

Vjeroučitelji: Draženka Kolesar, COO „Ivan Štark“ Osijek; Stjepan

Šop, COO „Ivan Štark“ Osijek;


obrazloženjem











interesima i sklonostima.

Međutim, dio učenika s teškoćama u razvoju koji se školuje u

skladu s nastavnim planom i programom osnovne škole, nije u

mogućnosti birati izborni nastavni predmet, budući da u nastavnim

planovima i programima odgoja i školovanja učenika s teškoćama u

razvoju, koji su objavljeni u Glasniku Ministarstva prosvjete i

športa, broj 4/1996, oni nisu predviđeni za učenike na stupnju

umjerene mentalne retardacije i autizma, nego samo za učenike s

lakom mentalnom retardacijom prema članku 12. Pravilnika o

osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u

razvoju (Narodne novine 59/1990).

Mišljenja smo da je primjereno osigurati i tim učenicima mogućnost

biranja izbornog nastavnog predmeta te Vas molimo da se,

odgovarajućim izmjenama nastavnih planova i programa, takva

mogućnost i utvrdi.


57



Datum dostavljanja očitovanja 1. listopad 2014.

37. Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola – Ogranak Sisačko-moslavačke županije




školi







nacrta









očitovanje

Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola – Ogranak Sisačko-

moslavačke županije


obrazloženjem

Riješiti status ravnatelja imenovanih prije 24.07.2010. kojima

ugovor o radu na neodređeno vrijeme nije prekinut jer nije postojala

obveza sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme.



U prijelaznim i završnim odredbama propušteno je pravno urediti

status ravnatelja kojima je mandat počeo prije 24.07.2010.

Prvenstveno mislimo na ravnatelje koji ispunjavanju uvjete za

ravnatelje propisane člankom 126. no obzirom da su ranije izabrani

na dužnost ravnatelja nisu morali sklapati ugovor na određeno već

su nastavili raditi temeljem izmjene ugovora o radu na neodređeno

vrijeme. Kako u vrijeme stupanja na dužnost ravnatelja nisu imali

mogućnost čuvanja radnog mjesta nisu je mogli koristiti te nemaju

mogućnost izravnog povratka na ranije radno mjesto u slučaju da ne

ostanu na dužnosti ravnatelja ustanove. Potrebno je jasno urediti

status tih ravnatelja nakon isteka mandata, posebno u odnosu na

druge zaposlenike škole u kojoj su zaposleni obzirom da svi imaju


58

sklopljen ugovor na neodređeno vrijeme.


38. Strukovna škola Sisak




školi







nacrta









očitovanje

Strukovna škola Sisak


obrazloženjem

1. Zaključivanje ocjena na polugodištu

Većina nastavnika smatra da zaključivanje ocjena na polugodištu

nije trebalo ukinuti. Polugodišnje ocjene bile su dobar pokazatelj

postignuća učenicima i roditeljima. Bez zaključivanja ocjena često

dođe do pogrešne procjene od strane roditelja ili učenika da je

uspjeh u nekom predmetu pozitivan, a zapravo je negativan.

Učenici su ranije ispravljali negativne ocjene, dok u slučaju

polugodišta bez ocjena ostavljaju ispravljanje gradiva iz cijele

školske godine za sam kraj nastave.

Na našem Nastavničkom vijeću postavili smo upit nastavnicima

vezano uz tu temu i proveli glasovanje. Za zaključivanje ocjena na

polugodištu bilo je 45 glasova za, 4 protiv i 1 suzdržan.

2. Upisni pragovi

Ukidanje bodovnih pragova za upis u srednju školu dovelo je do

velikog smanjenja upisa u deficitarna trogodišnja zanimanja.

Nastavkom ovakvog trenda snižavanja broja upisanih izgubit će se

razredni odjeli dijela trogodišnjih zanimanja.


59

Bez obzira na uspjeh i sposobnosti, učenici se upisuju u

četverogodišnje programe, iako ne mogu svladavati predviđene

nastavne sadržaje. Tijekom godine učenici često koriste mogućnost

promjene programa u istoj ili drugoj školi, najčešće u trogodišnja

zanimanja.

Upisna politika više bi trebala biti usmjerena na potrebe tržišta rada.



1. U članku 23., st. 3. - Predlažemo da sadržaj razrednih,

razlikovnih i dopunskih ispita donosi Stručno vijeće, a usvaja

Nastavničko vijeće

2. Vezano uz stavak 4. Istog članka predlažemo da obrazac

prijepisa ocjena sadrži elemente ocjenjivanja

3. Smatramo da nema potrebe mijenjanja u članku 73., stavak 1.,

te da ocjenu iz vladanja može donijeti razrednik

4. Predlažemo da u članku 76., stavku 1. Rok za podnošenje

zahtjeva za polaganje ispita pred povjerenstvom ostane 2 dana

od priopćenja ocjene kao u važećem Zakonu. Smatramo da bi

prema novom prijedlogu koji omogućuje podnošenje zahtjeva u

roku 2 dana od završetka nastave neki učenici imali više

vremena od drugih učenika za pripremu ispita (primjer – ocjena

zaključena na početku ili na kraju tjedna)

5. U članku 79., stavku 2. predlažemo da se uvede rok do kojeg se

učenici mogu ispisati a da im se to ne smatra kao pad razreda

(naš prijedlog je mjesec dana od početka školske godine)

6. U članku 84., stavku 4. predlažemo da se pedagoška mjera

opomena pred isključenje, izrečena zbog neopravdanih

izostanaka (što je vrlo često u strukovnim školama) ne prenosi u

slijedeću školsku godinu. Prema sadašnjem Statutu škole ova se

mjera između ostalog izriče za 21 – 29 neopravdanih

izostanaka. U slučaju teškog nasilničkog ponašanja slažemo se

da ostane kao trajna mjera.


39. Tanja Djaković




školi







nacrta



60








očitovanje

Tanja Djaković, prof., ravnateljica

OŠ Gornje Vrapče


obrazloženjem IZBORNA NASTAVA U OSNOVNOJ ŠKOLI

Predložene izmjene članka 27. su dobre i u skladu s potrebama koje

su proizašle iz prakse rada u školama. Međutim, praksa ukazuje na

još nekoliko točaka koje nisu dovoljno detaljno opisane postojećim

ZOiO, niti prijedlogom izmjena. Potrebno je postaviti uvjete za

početak pohađanja izbornih predmeta, jer nije isto počinje li učenik

sa drugim stranim jezikom u četvrtom ili petom razredu. Omogućiti

definiranje ostvarivanja programa učenja stranih jezika ili

informatike po godinama učenja, a ne po razredima. To bi

omogućilo da učenik sedmog razreda prvi put izabere učenje

drugog stranog jezika i realizira program prve godine učenja. Na taj

način bi mogla biti organizirana nastava (ukoliko materijalni i

organizacijski uvjeti to dopuštaju) kombinirane skupine za učenike

koji uče izborni drugi strani jezik prvu godinu, neovisno o tome koji

razred pohađa. Takva mogućnost sad ne postoji. Do sad je to bilo

moguće samo u četvrtom razredu, i nije bilo definirano što s

učenicima koji se za neki izborni predmet žele odlučiti tek u šestom

ili sedmom razredu.

OBRAZLOŽENJE: Usmjeravanje sustava obrazovanja prema

učeniku i njegovim potrebama, a ne prema programu, zahtijeva

ovakav pomak u organizaciji izborne nastave. Mi koji radimo u

osnovnim školama svakodnevno svjedočimo promjenama koje

učenici prolaze u tom razdoblju, naročito tijekom odrastanja od

četvrtog do osmog razreda. Učenik koji nije bio dovoljno zreo ili

siguran kako bi odabrao drugi strani jezik u četvrtom razredu se do

sedmog razreda može promijeniti i sazrjeti ali uvjeti za njegovo

uključenje u izbornu nastavu drugog stranog jezika ili informatike

nisu dovoljno jasno opisani. Slijedom svega navedenog predlažem

da se detalji o načinima izvođenja izborne nastave u osnovnoj školi

reguliraju posebnim Pravilnikom te da se ta mogućnost predvidi u

ZOiO ovim izmjenama.

ORGANIZACIJA RADA ŠKOLE

U ZOiO, čl. 51. St. 1 stoji kako dnevno trajanje nastave za učenike

razredne nastave ne može biti dulje od 4 sata, a za učenike

predmetne nastave dulje od 6 sati. Ovdje je neophodno dodati da se

to odnosi na redovnu nastavu i da isključuje sve ostale oblike –

dodatnu, dopunsku, izbornu i izvannastavnu aktivnost, u suprotnom

je ovo neizvedivo.

PRAĆENJE I OCJENJIVANJE UČENIČKIH POSTIGNUĆA

Brojčano ocjenjivanje: U članku 72. Stavak 2. Stoji kako se ocjene


61

iz nastavnih predmeta utvrđuju brojčano. Izrada cjelovitog sustava

načina praćenja, vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja

predviđena je Strategijom obrazovanja. Prema prijedlogu tog

dokumenta bit će izrađeni kriteriji i priručnici, te će biti provedena

edukacija nastavnika. Budući da se tijekom različitih rasprava vodi

polemika o tome treba li brojčano ocjenjivati sve predmete i treba li

s takvim ocjenjivanjem započeti već u prvom razredu, mislim da bi

u ovom stavku trebalo definirati da se brojčano ocjenjuju oni

predmeti koji su definirani posebnim zakonskim propisom, što

omogućuje zadržavanje postojećeg stanja do donošenja tog propisa.

Ocjena iz vladanja: U istom članku, stavak (5) je navedeno kako

su opisne ocjene iz vladanja: uzorno, dobro i loše. Smatram da je to

vrlo manjkavo rješenje, jer se tu ne radi o OPISNOM ocjenjivanju,

već svrstavanju učenika u tri kategorije, prema kriterijima koji su

varijabilni, i iako službeno doneseni od strane škole, te javno

objavljeni, izazivaju niz polemika i različitih tumačenja u javnosti,

unutar škole i među roditeljima. Kao posljedica takvih rješenja

dolazi do pritužbi roditelje na „ocjenu“ iz vladanja a zbog čega je i

ovim izmjenama definiran postupak ulaganja pritužbe roditelja na

„ocjenu“ iz vladanja. Ovaj stavak je uveden radi lakšeg bodovanja

ocjene iz vladanja prilikom upisa u srednje škole. Budući da

zadnjom Odlukom o kriterijima za upis u srednje škole maknuto

bodovanje vladanja smatram da je ovaj stavak suvišan, da ga treba

izbaciti i prepustiti razrednicima da razrednom vijeću predlože za

svakog učenika pravi OPIS njegovog vladanja, bez suvišnog

kategoriziranja i etiketiranja.

Opći uspjeh: (članak 74.) Potrebno je ukinuti opći uspjeh na kraju

nastavne godine (odnosno promijeniti ovaj članak) – pedagoški je

potpuno neopravdan, dovodi do nerazumne inflacije ocjena, sve

više postaje etiketa koju se stavlja na učenika a koja ne daje

potrebnu informaciju o radu i uspjehu učenika. Utrka za što boljim

općim uspjehom na temelju čega će biti omogućen lakši upis u

srednju školu stavlja preveliki pritisak na profesore u osnovnoj

školi, dovodi do srozavanje kriterija pri ocjenjivanju i do brojnih

pritužbi kojima su izloženi odgojno-obrazovni radnici i koje ih

ometaju u radu te narušavaju njihovu autonomnost pri donošenju

odluka. Smatram da, na primjer, ocjena iz likovne kulture ne bi

trebala utjecati na upis u matematičku gimnaziju, a to je sada tako.

Pad godine može biti definiran kao zasebna kategorija uz isti uvjet

kao što je navedeno predloženim izmjenama Zakona.

ZASNIVANJE I PRESTANAK RADNOG ODNOSA

Članak 105. Stavak 2. Kao poseban uvjet za zasnivanje radnog

odnosa navodi se poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma –

međutim, nigdje nije navedeno na koji način se provjerava taj uvjet.

Osim uvjeta koji su opisani ovdje, a koji proizlaze iz određenog

stupnja i vrste obrazovanja ne navodi se niti jedan drugi uvjet koji

bi proizašao iz vještina potrebnih za obavljanje učiteljskog posla.

Potrebno je uskladiti kriterije sa HKO, te definirati način provjere

prilikom zapošljavanja, vještina navedenih u Zakonu u HKOu (Čl.

6. Opisnice ishoda učenja: znanje, spoznajne vještine,

psihomotoričke vještine, socijalne vještine, te pripadajuća

samostalnost i odgovornost), u skladu s opisnicama za razinu 7, iz

dodatka A. Drugim riječima potrebno je utvrđivanje bazičnih

intelektualnih sposobnosti, te psihološke i emocionalne stabilnosti u


62

stresnim situacijama.

Jedini pokazatelj kompetencija kandidata koji nam je sad dostupan

prilikom zapošljavanja, a koji obavezno uzimamo u razmatranje je

pokazatelj o završenoj stručnoj spremi, koji prenosi samo

informaciju o jednom od šest ishoda učenja, a to je znanje. Potrebno

je u ZOiO navesti vještine potrebne za posao koji obavlja nastavni

kadar - određeni stupanj razvijenosti navedenih vještina je od

izuzetne važnosti, zbog neposrednog kontakta nastavnika s

najosjetljivijom populacijom našeg društva – djecom. Prema

Strategiji obrazovanja predviđena je mjera 3.1.1 Izrada dokumenata

ključnih za profesionalizaciju učiteljske struke: Nacionalni

kompetencijski standard za učiteljsku profesiju koji je temeljen na

HKOu. Navedeni standardi će sadržavati i popis ključnih poslova te

skupova kompetencija i pripadajućih pojedinačnih kompetencija.

Iako je dalje, mjerama 3.1.2. i 3.1.3. predviđen razvoj sustava

licenciranja i napredovanja učitelja, ostaje nedefinirana procedura

zapošljavanja novih kadrova te otpuštanja tehnološkog viška, što

čini prostor za osiguravanje kvalitete rada u školama. Kada sustav

licenciranja bude uveden, u školama će, prilikom zapošljavanja biti

dostupne dvije vrste informacija o kandidatu: ima li završenu

potrebnu kvalifikaciju (diploma), i ima li licencu, što je opet

nedovoljno za disperziranje kandidata prema kvaliteti. Stoga

smatram da je u ZOiO potrebno predvidjeti donošenje navedenih

procedura, najkasnije 12 mjeseci po donošenju Nacionalnog

kompetencijskog standarda. OBRAZLOŽENJE: Škole moraju imati

osmišljenu proceduru zapošljavanja nastavnog kadra kako bi u

obrazovni sustav bili uključeni učitelji koji su kvalificirani i

kompetentni za rad s učenicima. Informacije koje su nam na

raspolaganju prilikom zapošljavanja su nedovoljne da bismo imali

uvid u kvalitetu kandidata. Važno je da nastavnik osim znanja koje

stječe na fakultetu i koje potvrđuje njegova diploma, ima i razvijene

vještine potrebne za prenošenje znanja i rad s učenicima. Također je

važno da i sami učitelji dobiju povratnu informaciju o stupnju

svojih kompetencija kako bi odgovorno i samostalno mogli

usmjeravati svoje usavršavanje. Na taj način bi se počeo uvoditi

sustav pozitivne diskriminacije nastavnog kadra temeljem kvalitete,

prilikom novog zapošljavanja i napredovanja, te prilikom otpuštanja

tehnološkog viška. Potrebno je ustanoviti mjerljive kriterije

(Nacionalni kompetencijski standard) i omogućiti vrednovanje

nastavnog kadra u skladu s tim kriterijima (Zakon o izmjenama i

dopunama ZOiO), od strane neovisnog stručnog tijela.

Dakle, dopunom članka 105. Potrebno je uvesti mogućnost

uvođenja posebnih uvjeta te testiranja vještina potrebnih za rad s

djecom prema posebnom propisu koji donosi ministar.

Takvom dopunom članka 105. bili bi dopunjeni i uvjeti za

ravnatelja škole.

PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA

Izmjenama ZOiO je eksplicitno navedeno da je voditelj i korisnik

podataka navedenih u e-matici Ministarstvo odnosno pojedinačna

školska ustanova. Trenutno postoji još nekoliko e-matica sa sličnim

podatcima, na primjer e-matica Grada Zagreba, u kojima su

pohranjeni podatci o školama. Često se od profesora u školama

zahtijeva unos podataka u takvu paralelnu e-maticu, tako da se oni

dodatno zadužuju bespotrebnim poslovima izvan svog tjednog


63

zaduženja, za koje nisu dodatno plaćeni, to jest unose iste podatke u

nekoliko e-matica, uz e-maticu Ministarstva. Trebalo bi u ZOiO

eksplicitno definirati da je e-matica Ministarstva jedina e-matica u

kojoj smiju biti pohranjeni podatci sadržani u njezinim

evidencijama. Potrebe koje imaju pojedini osnivači za dodatnim

podatcima trebaju uskladiti s Ministarstvom i od istog zatražiti te

podatke, a ne stvarati paralelnu maticu koju će direktno popunjavati

škole.

U Članku 139. St. 2. Treba dopuniti tako da glasi: Podatke u

Upisnik ustanova upisuje Ministarstvo, a podatke u ostale

evidencije iz stavka 2. ovog članka upisuju školske ustanove

najkasnije do 30. rujna tekuće godine.

Također bi trebalo dopuniti ovaj članak stavkom 3. kojim bi bila

definirana jedinstvenost elektronske baze podataka e-matice

Ministarstva.



Članak 8.

U članku 27.a stavak (2), dodavanje riječi: „uz uvjet da je na

provjeri znanja utvrđena mogućnost uključivanja u nastavu tog

stranog jezika“ je polovično rješenje jer time nije definirano što će

se dogoditi u onim slučajevima ako taj uvjet nije zadovoljen,

odnosno ako na provjeri znanja prvog stranog jezika učenik ne

zadovolji. Potrebno je detaljnije razraditi takvu situaciju, te

predložiti nekoliko različitih načina rješavanja takvog slučaja.


40. Zvonka Matoic




školi







nacrta






64





očitovanje

Zvonka Matoic prof,

viša savjetnica NKU-a HBK za osobe s teškoćama u razvoju


obrazloženjem

Predlažem izmjenu i dopunu nastavnih planova i programa odgoja i

školovanja učenika s teškoćama u razvoju, tj ispravak dokumenta iz

1996. god. koji ne predviđa izborni predmet za učenike na stupnju

umjerene mentalne retardacije i autizma.












Za sada učenici s teškoćama u razvoju koji se školuje u skladu s

nastavnim planom i programom osnovne škole, nisu u mogućnosti

birati izborni nastavni predmet, budući da u nastavnim planovima i

programima odgoja i školovanja učenika s teškoćama u razvoju,

koji su objavljeni u Glasniku Ministarstva prosvjete i športa, broj

4/1996, oni nisu predviđeni za učenike na stupnju umjerene

mentalne retardacije i autizma, nego samo za učenike s lakom

mentalnom retardacijom prema članku 12. Pravilnika o



Primjer iz prakse: Učenik s teškoćom u razvoju upisan u 1. razred

OŠ nakon opservacije bude smješten u posebni razredni odjel u

kojem ima izborni predmet. Nakon što i tu ne polučuje očekivani

napredak u obrazovanju bude premješten (u istoj školi) u skupinu 7-

11 godina, ali tada isti učenik, u istoj školi gubi pravo na izborni

predmet.

Neophodno je za učenike na stupnju umjerene mentalne retardacije

i autizma (Glasniku Ministarstva prosvjete i športa, broj 4/1996,

str. 39-40) osigurati mogućnost biranja izbornog nastavnog

predmeta.





65

41. Mateo Mijić




školi







nacrta









očitovanje

Mateo Mijić, prof.


obrazloženjem

Predlažem da se ravnatelji osnovnih i srednjih škola biraju

maksimalno na dva mandata. Ravnatelji su nastavnici ili profesori,

dakle nitko od njih nije završio fakultet za ravnatelja. Zašto bi bili

doživotni ravnatelji? Gdje su profesori koji bi mogli biti dobri

ravnatelji sa novim, modernim idejama i načinom rada?



Čl. 31. Prijedlog: Ista osoba može biti izabrana za ravnatelja najviše

dva puta.



66

42. Gordana Kovač Bluha




školi







nacrta









očitovanje

Gordana Kovač Bluha, učiteljica razredne nastave, predsjednica

Glavnog vijeća Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu

Preporod


obrazloženjem

Primjedbe se odnose na definiranje obveza učitelja razredne nastave

zaposlenih na poslovima i zadacima učitelja u produženom boravku

i očuvanje njihovog statusa. Naime nakon donošenja odluke o

različitim izvorima financiranja učitelja koji rade u redovnoj nastavi

i učitelja koji rade u produženom boravku počinju problemi učitelja

koji su se zatekli na radu u produženom boravku, traju do danas i

pri tom se iz godine u godinu dodatno povećavaju.

Nužno je znati da su učitelji koji rade u produženom boravku

jednako kao i učitelji koji rade u redovnoj nastavi jednake stručne

spreme – učitelji razredne nastave. Do danas nema grupe, pa čak ni

kolegija na Učiteljskim fakultetima koji bi educirao studente-

učitelje za rad u produženom boravku. Pa iako se (doduše samo

deklarativno) traže posebne kompetencije za takav rad, u praksi ga

pri zapošljavanju nitko niti traži niti propituje. Kako osobno radim

više od desetak godina u produženom boravku znam su za takav rad

zaista nužne posebne kompetencije koje je pri tom potrebno

razvijati i njegovati.

Jedna u nizu ozbiljnih povreda u procesu razdvajanja učitelja

razredne nastave jest činjenica da učitelji razredne nastave koji se

zaposle u produženom boravku (o čijem radu na fakultetu nisu čuli

baš ništa osim da je to jedan od mogućih oblika rada, još su manje

stekli odgovarajuće kompetencije) više ne mogu raditi u redovnoj

nastavi (dakle raditi posao za koji su se školovali i stekli diplomu)

budući da je spomenutom odlukom o različitim izvorima

financiranja onemogućena prijašnja tzv. rotacija, odnosno

dogovorena pravilna izmjena učitelja razredne nastave u redovnu


67

nastavu i produženi boravak. Prilikom zapošljavanja u produženi

boravak mladim učiteljima nitko ne pojašnjava činjenicu da će

zapošljavanjem u produženi boravak raditi posao o kojem ne znaju

ništa, a onaj za koji su stekli diplomu, najvjerojatnije neće raditi

nikada ili vjerojatno nikada u dotičnoj školi!

Iako je pedagoškim standardom produženi boravak reguliran kao

skupina, a ne kao redovni razredni odjel, u praksi se ipak to ne

poštuje i pojavljuje se problem upravo suprotan odredbama

Pedagoškog standarda. Tako se broj učenika u razrednoj skupini

produženog boravka u praksi povećava mnogo više od propisanog

Pedagoškim standardom (čl 11.).

Pravilnikom o izmjenama i dopunama pravilnika o broju učenika u

redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj

skupini u osnovnoj školi razredna skupina produženog boravka se

ne spominje, ali se jednako tako u praksi(posve suprotno

Pedagoškom standardu) broj učenika povećava više nego u

razrednom odjelu i pri tom se kombinacija dva razredna odjela iste

dobne skupine ne računa se kao kombinacija u razrednoj skupini

(usprkos različitim zadaćama) da bi se pri tom nerijetko još dodatno

povećao i broj učenika koji rade po posebnom programu (više od 3

po skupini).

U članku 104. spominju se ukupne tjedne obveze učitelja koji rade

u produženom boravku od 25 sati neposredno odgojno –obrazovnog

rada. Iako učitelji u produženom boravku rade 5 sunčanih sati

dnevno bez odmora u Zakonu i Pravilniku ti se sati u broju

izjednačavaju sa školskim satima ostalih učitelja.

Učiteljima u produženom boravku onemogućeno je korištenje

umanjenja radne obveze u neposredno odgojno-obrazovnom radu

(bonus) obzirom da ne obavljaju poslove dodatnog ili dopunskog

rada niti izvode nastavu odgojnih predmeta (čl. 37. / 3 i 4 ).

Učiteljima u produženom boravku otežano je napredovanje.

Status učitelja u produženom boravku nije dovoljno uređen niti

jednim pravnim aktom već dugi niz godina što rezultira

samovoljnim nametanjem različitim dodatnih poslova od strane

pojedinih ravnatelja škola, i sve češćom degradacijom učitelja u

produženom boravku od svojih kolega učitelja unutar matičnih

zbornica.



Članak 104. /4 Izjednačiti trajanje školskog sata učitelja u

produženom boravku s ostalim učiteljima u školi.

Članak 115./ 7 Osigurati stručna osposobljavanja i usavršavanja za

stjecanje posebnih kompetencija potrebnih za rad u produženom

boravku.

Članak 116./1 Osigurati jednake uvjete svim učiteljima za

napredovanje u struci. (Učitelji u produženom boravku ne mogu biti

mentori učiteljima početnicima i na taj način si osigurati bodove za

napredovanje u struci.)



68

43. Marijana Andrišek




školi







nacrta









očitovanje

Marijana Andrišek, mag. prim. educ. savjetnica


obrazloženjem



Članak 39. Stavak 1. 2. 3. TREBA BRISATI.

Pitam samo DOKLE? Osobe koje su na dužnosti ravnatelja 20 i više

godina i nisu uspjele uložiti u svoje stručno usavršavanje niti toliko

da steknu visoku stručnu spremu, pitam dokle će se podlijegati

politici nerada i omalovažavanja struke. Kako na čelu

OBRAZOVNE institucije može biti osoba koja spada u 10%

članova institucije s najnižom stručnom spremom? Kakvu poruku

time šaljemo javnosti? Zar nije dovoljno omalovažavanja naše

struke, treba li ovim člankom i stavcima do kraja poniziti važnost

usavršavanja što je temeljni zahtjev za sve ljude koji rade u odgoju i

obrazovanju, OSIM ZA RAVNATELJE. Na kraju želim pitati

predlagatelja: Biste li se usudili na mjesto ravnatelja bolnice

imenovati višu medicinsku sestru?



69

44. Hrvatska zajednica županija




školi







nacrta









očitovanje

HRVATSKA ZAJEDNICA ŽUPANIJA

Predsjednik Tomislav Tolušić


obrazloženjem

Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona trebalo bi

preciznije biti definirano što s učenicima koji nakon završetka

osnovnog obrazovanja srednje obrazovanje nastavljaju tek u dobi

od 17 ili 18 godina. jer se predloženom formulacijom otvara prostor

za stvaranje djece „na ulici“ – eventualno neprihvatljivog

ponašanja.

Predloženo je i da učenik koji je završio obrazovni program u

trajanju od tri godine, može u roku od dvije godine od završetka

strukovnog programa, nastaviti školovanje u statusu redovitog

učenika.

Smatramo da je korisno da je u prijedlog izmjena i dopuna Zakona

dodana odredba kojom učeniku srednje škole prestaje status

redovitog učenika kad mu je izrečena pedagoška mjera isključenja

zbog teškog nasilničkog ponašanja, jer se time povećava sigurnost

svih subjekata koji sudjeluju u odgojno-obrazovnom procesu. A

također, u vezi s time, člankom 84. stavkom 5 definirano je da takav

učenik nema pravo polaganja razredbenog ispita.

Predložen je i dopunski rad kao prijelazna mogućnost između

upućivanja učenika na polaganje popravnog ispita.

Kod odredbi o osnivanju školske ustanove predloženo je da se doda

novi stavak kojem bi, ukoliko ustanova nije započela s radom u

roku od dvije godine od dana davanja prethodnog pozitivnog

mišljenja, osnivač dužan zatražiti novo mišljenje ministarstva.

Smatramo da je ova izmjena opravdana jer protekom vremena i

drugih promijenjenih okolnosti (demografskih i gospodarskih


70

kretanja) može doći u pitanje realizacija suglasnosti za osnivanjem

školske ustanove.

Nadalje, predloženo je da rješenje o početku rada ustanove treba

sadržavati i osigurana sredstva koja su ustanovi potrebna za

osnivanje i početak rada, dokaz o osiguravanju tih sredstava, te

načinu njihova pribavljanja, što je opravdano u smislu da osnivanja

školskih ustanova ne terete sredstva državnog proračuna.

Predložena je i mogućnost kojom ravnatelj omogućuje radniku,

kada to zahtijevaju potrebe, na prijedlog ministra i uz suglasnost

radnika, rad na poslovima povezanim s potrebama u školskoj

ustanovi ili izvan nje. Takav rad ne može trajati dulje od godinu

dana, a škola ima mogućnost, ukoliko su osigurana proračunska

sredstva, zasnovati radni odnos ugovorom o radu na određeno

vrijeme s osobom koja će zamjenjivati navedene osobe u njihovim

redovitim poslovima.

Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona konačno su u

tekst Zakona uvršteni pomoćnici u nastavi, a navedeno je i da će

načine uključivanja i obavljanja poslova pomoćnika ministar

propisati pravilnikom. Naglašavamo da nije definiran način

financiranja pomoćnika u nastavi.

Predložena je jasnija izmjena odredbe kojom se osobi koja je u

radnom odnosu u školskoj ustanovi koja je pravomoćno osuđena za

taksativno navedena kaznena djela poslodavac otkazati ugovor o

radu bez obveze pridržavanja propisanog ili ugovorenog otkaznog

roka, izvanrednim otkazom ugovora o radu, u roku od 15 dana od

dana saznanja za pravomoćnu osudu, a nakon proteka tog roka

redovitim otkazom ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim

ponašanjem radnika. Smatramo da je ova izmjena opravdana jer

jasnije definira način postupanja u konkretnoj situaciji.

Upravljanje šk. ustanovom:Školski odbori (Ovlasti i osnivačka

prava) – predlaže se smanjiti broj na 5 članova od čega tri člana iz

reda osnivača

predloženim izmjenama Zakona nije riješen status škola koje

provode umjetničke programe, a financiraju se iz sredstava za

decentralizirane funkcije školstva: osnivači osnovnoškolskog

umjetničkog programa su gradovi, a osnivači srednjoškolskog

umjetničkog programa su županije; oba programa provode se u istoj

ustanovi koja je u pravilu proračunski korisnik gradova. Izmjenom

članka 90. ZOOOSŠ treba predvidjeti mogućnost da osnivači

umjetničkih škola budu jedinice lokalne samouprave (bez obzira da

li se radi o osnovnoškolskom ili srednjoškolskom umjetničkom

programu) što bi omogućilo financiranje iz jednog proračuna.



Čl. 2. Mreža ustanova u slučaju promjene upisnog područja po

zahtjevu roditelja ili u slučaju preseljenja osnivač nema saznanja

Čl 17. Izmjena koji se odnosi na dopunski rad: pitanje plaćanja

odrađenih sati; organizacija rada škole (mjesec lipanj je i onako

prenatrpan ispitima državne mature, završnim ispitima i sl.), dovode

se u neravnopravan položaj učenici koji bi mogli tražiti na isti način

dodatne sate da poprave prosjek ocjena, smatraju da je to

degradacija struke i sl. Dakle, prijedlog je da se te promjene ne

unose.

Čl. 21. st. 6. - kako definirati "nasilničko ponašanje"?.Sudski


71

postupak sudu – pogrešna procjena kao nasilna

Čl. 21. st. 8. - nije jasno o kojoj pedagoškoj mjeri se radi, o

isključenju?!

Čl. 22. prijedloga Zakona definirano je da se redoviti učenici

upisuju u 1. razred srednje škole u dobi od 17 godina, te da se

iznimno može upisati i učenik do 18 godina (uz odobrenje školskog

odbora), a i stariji od 18. godina (uz odobrenje ministarstva).

Smatramo da bi trebalo biti definirano što nakon završetka

osnovnog obrazovanja s učenicima koji srednje obrazovanje

nastavljaju tek u dobi od 17 ili 18 jer se ovakvom formulacijom

otvara prostor za stvaranje djece „na ulici“ – eventualno

neprihvatljivog ponašanja.

Čl. 24. Vezano za nastavak obrazovanja u višem stupnju

obrazovanja nužno donijeti Pravilnik ( što do sada nije doneseno).

Status ravnatelja - i dalje Zakon diskriminira ravnatelje koji nisu

mogli sačuvati radno mjesto i imaju ugovor na određeno u odnosu

na ravnatelje izabrane po novim zakonskim odredbama. Traži se da

se u zakonske odredbe unesu promjene koje će štiti ravnatelje koji

su u takvom položaju.

Čl. 24. st. 2. propisano je da učenik koji je završio obrazovni

program u trajanju od tri godine, može u roku od dvije godine od

završetka strukovnog programa nastaviti školovanje u statusu

redovitog učenika. Smatramo da je realno da se učeniku za

polaganje razlikovnih ispita daje rok od dvije godine, a ne kako je

ranije bilo (jednu godinu) što je u praksi stvaralo probleme u

primjeni.

Čl. 26. st. 6. (izmjena članka 99. ZOOOSŠ) definirano je

zapošljavanje pomoćnika u nastavi za učenike s posebnim

potrebama, ali nije definirano tko osigurava sredstva za rad

pomoćnika (članak 142. ZOOOSŠ). Uvođenje pomoćnika u

nastavu za učenike s posebnim potrebama ne smije ovisiti o

rezultatima natječaja i sredstvima EU fondova. Ukoliko je stav

MZOS-a da učenici posebnim potrebama trebaju biti integrirani u

redovite osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove, tada je

potrebno osigurati sredstva za rad pomoćnika.

potrebno dopuniti članak 27. (članak 105. ZOOOSŠ) i definirati

uvjete za zapošljavanje voditelja računovodstva

Čl. 75. prijedloga Zakona uvedena je mogućnost dopunskog rada za

učenike ocijenjene nedovoljnom ocjenom iz najviše dva predmeta.

Propisano je i trajanje od minimalno 10 do 20 sati po nastavnom

predmetu. Ako učenik pohađanjem dopunskog rada ostvari

očekivane ishode, zaključuje mu se prolazna ocjena, a ako ne

upućuje se na popravni ispit. Podržavamo ovaj prijedlog.

Čl. 91. st. 3. Zakona propisano je da ako osnivač promijeni naziv ili

sjedište ustanove ili mijenja, odnosno dopunjuje djelatnost, odnosno

ako se promijeni osnivač dužan je izvršiti izmjene osnivačkog akta

te podnijeti zahtjev iz stavka 2. ovog članka.

Radi se o zahtjevu koji se podnosi Ministarstvu radi dobivanja

rješenja kojim se ocjenjuje da je osnivački akt sukladan zakonu.

Većina školskih ustanova nema osnivački akt niti je bila propisana

obveza donošenja osnivačkog akta za školske ustanove. Naime,

danom stupanja na snagu Zakona o ustanovama 24. kolovoza 1993.


72

godine temeljem članka 78. ex lege izvršena je pretvorba

osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova u javne ustanove, čiji je

osnivač Republika Hrvatska. Kasnije su osnivačka prava prenesena

na jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne)

samouprave. Na Osječko-baranjsku županiju tadašnje Ministarstvo

prosvjete i športa Odlukom, KLASA: 602-02/02-0001/0161,

URBROJ: 532/1-02-1 od 20. veljače 2002. godine prenijelo je

osnivačka prava nad osnovnoškolskim ustanovama, a Odlukom,

KLASA: 602-03/02-01/91, URBROJ: 532/1-02-1 od 1. veljače

2002. godine prenijelo je osnivačka prava nad srednjoškolskim

ustanovama koja su osnovana ranijih godina prije 1993. godine.

Polazeći od navedenog, predlažemo da se izmijeni odredba članka

91. stavak 3. na način da se riječi: „ izvršiti izmjene osnivačkog

akta“ zamijene riječima „dostaviti odluku o promjeni naziva,

sjedišta ili djelatnosti ustanove“.

Čl. 99. st 3. definirano je da kada to zahtijevaju potrebe, o čemu

odlučuje ministar, ravnatelj će radniku školske ustanove na

prijedlog ministra i uz suglasnost radnika, omogućiti rad na

poslovima vezanim uz potrebe u školskoj ustanovi ili izvan školske

ustanove. Smatramo da ovakvom formulacijom nije dovoljno

precizno definirano o kojim se poslovima radi i da bi to trebalo

definirati.

Čl. 99. st. 6. definirano je da zbog ispunjavanja posebnih potreba

učenika školska ustanova može na prijedlog osnivača, a uz

suglasnost ministarstva u odgojno-obrazovni proces uključiti

pomoćnike u nastavi ili stručno komunikacijske posrednike koji

nisu samostalni nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti.

Smatramo da je ova izmjena opravdana i potrebna, te da će se time

pridonijeti uspješnijem zadovoljavanju potreba za pomoćnicima u

nastavi u odgojno-obrazovnom procesu. Iako neophodno je da

Pravilnik koji bi propisivao sve elemente za uključivanje

pomoćnika u nastavi bude što prije donesen.

Čl. 119. uređen je sastav Školskog, odnosno domskog odbora. Od

ukupno 7 članova osnivači su ovlašteni imenovati samo 3 člana-

predstavnika osnivača. Polazeći od uloge osnivača propisane

prvenstveno Zakonom o ustanovama i Zakonom o odgoju i

obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi mišljenja smo da osnivač

treba imati značajniji utjecaj u radu školskih ustanova i to na način

da imenuje većinu članova školskog, odnosno domskog odbora,

odnosno da imenuje 4 člana. S jedne strane osnivači imaju obvezu

solidarno i neograničeno odgovarati za imovinu ustanove, a nemaju

većinu u tijelima upravljanja te zbog činjenice da nemaju većinu u

tijelima upravljanja ne mogu utjecati na donošenje odluka. Osnivač

nema niti uvid u cjelokupan rad ustanova, posebice kada je riječ o

kadrovskoj problematici te problemima koji s tim u vezi nastaju.

Aktivnosti u vezi zbrinjavanja tehnološkog viška odvijaju se u

cijelosti mimo osnivača, a niti škole niti Ured državne uprave

nemaju obvezu izvještavati osnivače o nastanku tehnološkog viška,

načinu njegova rješavanja, nego o tome osnivač saznaje kada

nastanu problemi koje treba razrješavati.

Tu prije svega mislimo na sudske sporove koji su posljedica

„loših“ odluka donesenih u školskim ustanovama na koje osnivač

nije mogao utjecati. Ukoliko ustanove izgube sudske sporove

očekuje se da osnivač osigura financijska sredstva i podmiri nastale


73

troškove.

Čl. 119. st. 3. propisano je da član školskog odbora ne može biti

osoba koja je pravomoćno osuđena, odnosno protiv koje je pokrenut

kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz članka 106. stavak 1.

Zakona, no izostavljena su kaznena djela iz članka 106. stavka 2.

Zakona te u tom smislu treba dopuniti odredbu članka 119. stavak

3. Zakona tako da se iz riječi „stavka 1“ dodaju riječi „i stavka 2“.

Zaključno smatramo da će predložene izmjene i dopune Zakona o

odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi jasnije definirati

primjenu pojedinih odredbi Zakona o praksi, te pridonijeti

unaprjeđenju odgojno-obrazovnog rada u školskim ustanovama, te

uređenju cjelokupnog sustava odgoja i obrazovanja.

Smatramo da bi trebalo prionuti donošenju odvojenih Zakona o

osnovnom i Zakona o srednjem školstvu.

Datum dostavljanja očitovanja 02. listopada 2014. godine

45. Mara Kovačić




školi







nacrta









očitovanje

mr. sc. Mara Kovačić


obrazloženjem


74



Predlažem da se u čl. 26. točka 9. doda iza pomoćnika u nastavi i

„osobni pomoćnik i/ili njegovatelj“ kako bi se osigurala kompletna

potpora i učenicima s motoričkim teškoćama i/ili težim

zdravstvenim teškoćama koji trebaju pomoć u kretanju, promjeni

položaja tijela, prehrani (rezanje hrane, hranjenje ili podrška pri

hranjenju), odijevanju, održavanju osobne higijene (odlazak na WC

i korištenje istog, mijenjanje pelena, pranje djeteta, kateteriziranje)

za koje je često potrebna i dodatna edukacija pomoćnika.


46. Unione italiana Rijeka




školi







nacrta









očitovanje

UNIONE ITALIANA Rijeka

Krovna udruga talijanske nacionalne manjine

Odgovorna osoba: Predsjednik Izvršnog Vijeća Maurizio Tremul


obrazloženjem

Mišljenja smo da je pravo na obrazovanje na jeziku i pismu

nacionalnih manjina nedostatno prisutno u normativnom kontekstu,

a nedorečenost normative prouzrokuje u praksi višeznačnu

interpretaciju.

Predlažemo da se odredbe Zakona o odgoju i obrazovanju

nacionalnih manjina pretoče u pojedine članke Zakona o odgoju i

obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi da bi se jasnije definirale

specifičnosti odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih

manjina.


75



Članak 1.


(4) Dostupnost iz stavka 3. ovoga članka podrazumijeva

mogućnost redovitoga odgoja i obrazovanja svakome

osnovnoškolskome obvezniku na svom jeziku i pismu u osnovnoj

školi, drugoj ovlaštenoj ustanovi ili školskome objektu uz

primjerenu udaljenost od mjesta stanovanja i prometnu povezanost

koja ne ugrožava sigurnost učenika.

(5) Dostupnost iz stavka 3. ovoga članka podrazumijeva mogućnost

srednjega odgoja i obrazovanja učeniku na svom jeziku i pismu

korištenjem svakodnevnoga prijevoza ili smještajem u učeničkome

domu.

Obrazloženje: malobrojnost školskih ustanova na jeziku i pismu

nacionalnih manjina zahtjeva u praksi specifičan pristup pojmu

dostupnosti.

Članak 2.


„(1) Mrežu iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona za svoje područje

planiraju osnivači.

(1a) Mrežu iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona, na jeziku i pismu

nacionalne manjine, za svoje područje planiraju osnivači po

pribavljenom mišljenju udruga nacionalne manjine.


nacionalnih manjina zahtjeva u praksi specifičan pristup donošenju

mreže škola.

Članak 3.


(3) Prijave i upis u prve razrede srednjih škola provode se putem

Nacionalnoga informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole

(NISpuSŠ), u dvojezičnom obliku za srednje škole na jeziku i pismu

nacionalne manjine, osim u posebnim slučajevima propisanim

odlukom o upisu.

Obrazloženje: primjena čl. 11. Zakona o odgoju i obrazovanju na

jeziku i pismu nacionalnih manjina.

Članak 4.


(2) Na zahtjev učenika, odnosno roditelja ili skrbnika, odluku o

promjeni programa u istoj ili drugoj školi odnosno odluku o

prelasku iz jedne škole u drugu koja provodi isti obrazovni

program, donosi nastavničko/učiteljsko vijeće vodeći računa o tome

da odluka ne utječe na kvalitetu odgojno-obrazovnoga procesa uz

poštivanje propisanih pedagoških standarda.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, učeniku prvoga razreda

srednje škole može se omogućiti promjena upisanoga programa

odnosno upis u drugu školu koja ostvaruje isti obrazovni program i

s manjim brojem bodova ako nakon provedenoga upisnog postupka

škola nije popunila sva slobodna upisna mjesta predviđena odlukom


76

o upisu i strukturom upisa u programu u koji se učenik upisuje.

Ukoliko se radi o prelasku u školu koja ostvaruje isti obrazovni

program ali na jeziku i pismu nacionalne manjine, upis biti će

uvjetovan poznavanjem jezika i pisma nacionalne manjine.

Obrazloženje: učenik koji ne poznaje jezik i pismo na kojem se

odvija odgojno-obrazovni proces ne može pratiti nastavu.

Članak 6a.


(2) Nacionalni kurikulum utvrđuje vrijednosti, načela,

općeobrazovne ciljeve i ciljeve poučavanja, koncepciju učenja i

poučavanja, pristupe poučavanju, obrazovne ciljeve po obrazovnim

područjima i predmetima definirane ishodima obrazovanja, odnosno

kompetencijama te vrednovanje i ocjenjivanje za sve škole,

uključujući i škole na jeziku i pismu nacionalnih manjina.

Obrazloženje: Škole na jeziku i pismu nacionalnih manjina

obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja kao javna služba čije se

vrijednosti, načela, itd. određuju Nacionalnim kurukulumom.

Članak 7.


(1) Nastavnim planom i programom uvrđuje se tjedni i godišnji

broj nastavnih sati za obvezne i izborne nastavne predmete,

njihov raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati po

predmetima i ukupni tjedni i godišnji broj sati te ciljevi,

zadaće i sadržaji svakog nastavnog predmeta.

(1a) Nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i

pismu nacionalne manjine uz opći dio obvezno sadrži dio čiji je

sadržaj u vezi s posebnošću nacionalne manjine.



Članak 11.


„(1) U osnovnoj školi u kojoj zbog nedovoljnoga broja učenika nije

moguće ustrojiti razredni odjel od učenika istoga razreda, ustrojit će

se kombinirani razredni odjel učenika razredne nastave i/ili

kombinirani razredni odjel predmetne nastave.“

(1a) U školi na jeziku i pismu nacionalne manjine razredni odjel i

obrazovna skupina ustrojavaju se i za manji broj učenika od broja

učenika propisanog za ustrojavanje razrednog odjela i obrazovne

skupine s nastavom na hrvatskom jeziku i pismu.



Članak 27.

U članku 105. dodaju se dva nova stavka koji glase:

Novi stavak (2a): Posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u

školskoj ustanovi za osobe koje sudjeluju u odgojno-obrazovnom

radu s učenicima na jeziku i pismu nacionalne manjine jesu

pripadnost nacionalnoj manjini i potpuno vladanje jezikom


77

nacionalne manjine, odnosno potpuno vladanje jezikom i pismom

nacionalne manjine koje omogućava izvođenje odgojno-obrazovnog

rada, odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja kojom su osobe

stručno osposobljene za obavljanje odgojno-obrazovnog rada.

Novi stavak (16a) Poslove tajnika u skolskoj ustanovi na jeziku i

pismu nacionalne manjine može obavljati osoba koja je završila

sveučilišni diplomski studij pravne struke ili specijalistički stručni

studij javne uprave odnosno stručni studij upravne struke i koja

poznaje jezik i pismo nacionalne manjine u mjeri koja omogućava

izvođenje poslova tajnika školske ustanove.



Članak 30a.

U Članku 119. dodaje se novi stavak koji glasi:

(6a) Članovi školskog odbora u školskim ustanovama na jeziku i

pismu nacionalne manjine moraju poznavati jezik i pismo

nacionalne manjine u mjeri koja omogućava izvođenje poslova

člana školskog odbora.

Obrazloženje: član školskog odbora koji ne poznaje jezik i pismo

škole u čijem je školskom odboru član, teško da će moći doprinijeti

boljitku rada školske ustanove.

Članak 36.


„(1) Nadzor nad stručno-pedagoškim radom školske ustanove

obavljaju nadležne agencije.

(2) Stručno-pedagoški nadzor obavlja se nad radom ravnatelja kao

stručnoga voditelja ustanove i odgojno-obrazovnih radnika.

(3) Stručno-pedagoški nadzor obavlja se uvidom u pedagošku

dokumentaciju, godišnji plan i program rada škole, školski

kurikulum, ostvarivanje nastavnih planova i programa, izvođenje

nastave i organizaciju rada.

(4) Stručno-pedagoški nadzor u školskim ustanovama na jeziku i

pismu nacionalne manjine obavljaju školski nadzornici iz reda

pojedine nacionalne manjine, odnosno iz reda osoba koje potpuno

vladaju jezikom i pismom nacionalne manjine.





78

47. Anica Birač




školi







nacrta









očitovanje

OŠ Josipa Matoša Vukovar, Ravnateljica mr. sc. Anica Birač


obrazloženjem

Svi prijedlozi promjene i prilagodbe navedenih članaka su u

potpunosti prihvatljivi, posebno prijedlozi članaka koji se odnose na

stručnu spremu djelatnika škole.



Nemamo primjedbi na predložene izmjene zakona.

Smatramo da je u skorijoj budućnosti nužno razdvojiti zakon o

osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju, jer su

razlike u ova dva područja odgoja i obrazovanja velike (obveznost

školovanja, način organiziranja nastavnog procesa, potrebe učenika

i škola, itd.).



79

48. Vijeće roditelja OŠ Vjekoslava Paraća




školi







nacrta









očitovanje

Vijeće roditelja OŠ Vjekoslava Paraća, Solin

Ines Pekić, predsjednica


obrazloženjem članak 51. Zakona (sadašnji) – dodati i izmijeniti

U ovom članku trebalo bi iz postojećeg teksta izbaciti odredbu koja

utvrđuje dopušteno dnevno opterećenje učenika jer se ista u praksi i

radu najvećeg broja naših škola jednostavno ne može primijeniti.

Ove odredbe o dnevnom opterećenju primjenjive su samo u 1., 2. i

3. razredu OŠ, a u ostalim razredima su neprimjenjive.

U 4. razredu OŠ učenici odabiru i drugi strani jezik, a u 5. razredu i

informatiku. Mnogi učenici i roditelji inzistiraju na oba dva izborna

predmeta (uz već 99% zastupljenost vjeronauka).

Donekle je ove odredbe moguće poštovati u 5. i 6. razredu OŠ,

međutim u 7. i 8. razredu to je naprosto nemoguće i skoro sve naše

škole su time svakodnevno u prekršaju.

Podsjećamo Vas da su i organizacijski i prostorni uvjeti rada škola

veliki ograničavajući čimbenik u ostvarivanju ovakvih odredbi.

Naime, većina škola u RH još uvijek radi u dvije ili tri smjene, a

mnoge škole (kao i naša) imaju i učenike-putnike što bitno otežava

organizaciju rada škole. Osim toga učitelji-ice drugog stranog jezika

najčešće rade na dvije ili čak tri škole što je dodatno otežavajuća

okolnost, a informatičke učionice u većini škola imaju samo do 15-

16 računala i teško je organizirati nastavu za veći broj učenika u

skupini.

Škole koje imaju učenike-putnike u daleko su težoj situaciji jer

osnivači najčešće, zbog sve manje sredstava, inzistiraju na što većoj

racionalnosti troškova prijevoza.


80

Stoga smo mišljenja da je ovakva postojeća odredba neodrživa i da

bi je u nadolazećim izmjenama trebalo brisati u cijelosti ili je

prilagoditi uvjetima i mogućnostima rada većine naših škola.


odredbe s obrazloženjem članak 138. Zakona (sadašnji) – dodati ili izmijeniti

U ovaj članak dodati ponovno obvezu zaključivanja ocjena na kraju

I. polugodišta za sve učenike ili kao alternativu utvrditi obvezu

škola da pisanim putem izvijeste roditelje onih učenika koji su iz

pojedinih predmeta (i / ili vladanja) ostvarili neuspjeh.

Od kada su ukinute zaključne ocjene na polugodištu, naša škola kao

i još neke, ipak su provodile interne analize rezultata učenika na

kraju I. polugodišta (prije svega učenika s poteškoćama u učenju i

ponašanju).

Navedene analize nedvojbeno su pokazale da se broj učenika koji

ostvaruju neuspjeh u radu bitno povećao, kao i broj učenika koji su

na kraju nastavne godine upućeni na polaganje popravnog ispita.

Ovo se prije svega odnosi na učenike koji ionako imaju poteškoća u

svladavanju nastavnog plana i programa. Učenici koji ostvaruju

uspješne rezultate nisu problematični jer ostvaruju konstantu u radu

i rezultatima rada.

Upravo zbog njih smatramo da bi alternativno rješenje (izvješće

roditeljima učenika za koje se utvrdi neuspjeh u radu) bilo vrlo

poželjno da se uvede kao nova obveza škola.


49. Učiteljsko vijeće OŠ Vjekoslava Paraća




školi







nacrta






81





očitovanje

Učiteljsko vijeće OŠ Vjekoslava Paraća, Solin,

Đuro Baloević, prof., ravnatelj


obrazloženjem članak 51. Zakona (sadašnji) – dodati i izmijeniti

U ovom članku trebalo bi iz postojećeg teksta izbaciti odredbu koja

utvrđuje dopušteno dnevno opterećenje učenika jer se ista u praksi i

radu najvećeg broja naših škola jednostavno ne može primijeniti.

Ove odredbe o dnevnom opterećenju primjenjive su samo u 1., 2. i

3. razredu OŠ, a u ostalim razredima su neprimjenjive.

U 4. razredu OŠ učenici odabiru i drugi strani jezik, a u 5. razredu i

informatiku. Mnogi učenici i roditelji inzistiraju na oba dva izborna

predmeta (uz već 99% zastupljenost vjeronauka).

Donekle je ove odredbe moguće poštovati u 5. i 6. razredu OŠ,

međutim u 7. i 8. razredu to je naprosto nemoguće i skoro sve naše

škole su time svakodnevno u prekršaju.

Podsjećamo Vas da su i organizacijski i prostorni uvjeti rada škola

veliki ograničavajući čimbenik u ostvarivanju ovakvih odredbi.

Naime, većina škola u RH još uvijek radi u dvije ili tri smjene, a

mnoge škole (kao i naša) imaju i učenike-putnike što bitno otežava

organizaciju rada škole. Osim toga učitelji-ice drugog stranog jezika

najčešće rade na dvije ili čak tri škole što je dodatno otežavajuća

okolnost, a informatičke učionice u većini škola imaju samo do 15-

16 računala i teško je organizirati nastavu za veći broj učenika u

skupini.

Škole koje imaju učenike-putnike u daleko su težoj situaciji jer

osnivači najčešće, zbog sve manje sredstava, inzistiraju na što većoj

racionalnosti troškova prijevoza.

Stoga smo mišljenja da je ovakva postojeća odredba neodrživa i da

bi je u nadolazećim izmjenama trebalo brisati u cijelosti ili je

prilagoditi uvjetima i mogućnostima rada većine naših škola.


odredbe s obrazloženjem članak 138. Zakona (sadašnji) – dodati ili izmijeniti

U ovaj članak dodati ponovno obvezu zaključivanja ocjena na kraju

I. polugodišta za sve učenike ili kao alternativu utvrditi obvezu

škola da pisanim putem izvijeste roditelje onih učenika koji su iz

pojedinih predmeta (i / ili vladanja) ostvarili neuspjeh.

Od kada su ukinute zaključne ocjene na polugodištu, naša škola kao

i još neke, ipak su provodile interne analize rezultata učenika na

kraju I. polugodišta (prije svega učenika s poteškoćama u učenju i

ponašanju).

Navedene analize nedvojbeno su pokazale da se broj učenika koji

ostvaruju neuspjeh u radu bitno povećao, kao i broj učenika koji su

na kraju nastavne godine upućeni na polaganje popravnog ispita.

Ovo se prije svega odnosi na učenike koji ionako imaju poteškoća u

svladavanju nastavnog plana i programa. Učenici koji ostvaruju

uspješne rezultate nisu problematični jer ostvaruju konstantu u radu


82

i rezultatima rada.

Upravo zbog njih smatramo da bi alternativno rješenje (izvješće

roditeljima učenika za koje se utvrdi neuspjeh u radu) bilo vrlo

poželjno da se uvede kao nova obveza škola.


50. Edita Ružić




školi







nacrta









očitovanje

mr. sc. Edita Ružić


obrazloženjem

Ovim izmjenama i dopunama ponovno nije regulirano financiranje

osobnih, odnosno pomoćnika u nastavi što držim da je prijeko

potrebno zbog nejasnoća koje se javljaju prilikom njihovog

uključivanja u nastavni proces. Nadalje, ne propisivanjem tko će

financirati te zaposlenike učenici s teškoćama dovode se u

neravnopravni položaj s obzirom na činjenicu u kojoj se školi,

gradu ili županiji školuju.

Ovim izmjenama nisu se mijenjali članci 63. i 64. koji govore o

darovitim učenicima. No, često se ukazuje potreba da učenik s

teškoćama u razvoju, naročito onda kada iz redovitog sustava

prelazi u sustav obrazovanja prema posebnom nastavnom

programima više znanja od propisanih ishoda za taj razred te ga je

potrebno prebaciti u viši razred, što često odgovara i dobi učenika.

Naime, tek nakon nekoliko ponavljanja razreda učenik se uočava

kao učenik s teškoćama u razvoju i tada prelazi na poseban


83

program.

Stoga predlažem samo zamjenu članka 63. i 64., odnosno odredbe

članka 64. trebaju se odnositi na sve učenike s posebnim odgojno-

obrazovnim potrebama, a tek tada naslov Daroviti učenici i odredbe

članka 63.



Čl. 26. točka 9.

Predlažem iza „pomoćnika u nastavi“ (ili umjesto pomoćnika u

nastavi) dodati i „osobni pomoćnik i/ili njegovatelj“ kako bi se

osigurala kompletna potpora i učenicima s motoričkim teškoćama

i/ili težim zdravstvenim teškoćama koji trebaju pomoć u kretanju,

promjeni položaja tijela, prehrani (rezanje hrane, hranjenje ili

podrška pri hranjenju), odijevanju, održavanju osobne higijene

(odlazak na WC i korištenje istog, mijenjanje pelena, pranje djeteta,

kateteriziranje), ali i učenicima s ADHD-om kojime je pomoćnik

potreban isključivo zbog smirivanja i poticanja. Naime, termin

pomoćnik u nastavi često izaziva nedoumice kod roditelja, koji tada

očekuju da pomoćnik njihovom djetetu pruža i pomoć u pisanju

zadaća, učenju i sl., a sami pomoćnici često tada drže da njihovo

zaduženje nije odvođenje djeteta na toalet. Osobni pomoćnik je širi

pojam koji bi obuhvatio sve potrebne oblike potpore učeniku.

Za pohvalu je što je produženi stručni postupak brisan iz

pedagoških mjera, jer on to zapravo nikada nije ni bio, već naprotiv

oblik odgojno-obrazovne potpore učenicima s teškoćama u razvoju,

ne samo onima s poremećajima u ponašanju već svima. Produženi

stručni postupak je i dio posebnog nastavnog plana i programa za

učenike s teškoćama u razvoju stoga predlažem da se ne izdvajaju

samo učenici s poremećajima u ponašanju već da članak 65a glasi:

„(1) Za učenike s teškoćama u razvoju provodi se odgojno-

obrazovni tretman produženoga stručnog postupka.

(2) Plan i program provođenja odgojno-obrazovnoga tretmana

produženoga stručnog postupka, propisuje ministar.“


51. Ivančica Prugovečki




školi







nacrta



84








očitovanje

Ivančica Prugovečki

savjetnica za kulturu, sport i tehničku kulturu

Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu

Zagrebačka županija


obrazloženjem

- u javnoj raspravi nalazi se 7. izmjena ZOOOSŠ – potreba

donošenja novog Zakona i eventualno razdvajanje Zakona o

osnovnom školstvu i Zakona o srednjem školstvu

- predloženim izmjenama Zakona nije riješen status škola

koje provode umjetničke programe, a financiraju se iz

sredstava za decentralizirane funkcije školstva: osnivači

osnovnoškolskog umjetničkog programa su gradovi, a

osnivači srednjoškolskog umjetničkog programa su

županije; oba programa provode se u istoj ustanovi koja je

u pravilu proračunski korisnik gradova. Izmjenom članka

90. ZOOOSŠ treba predvidjeti mogućnost da osnivači

umjetničkih škola budu jedinice lokalne samouprave (bez

obzira da li se radi o osnovnoškolskom ili srednjoškolskom

umjetničkom programu) što bi omogućilo financiranje iz

jednog proračuna.



- Člankom 26. stavak 6. (izmjena članka 99. ZOOOSŠ)

definirano je zapošljavanje pomoćnika u nastavi za učenike

s posebnim potrebama, ali nije definirano tko osigurava

sredstva za rad pomoćnika (članak 142. ZOOOSŠ).

Uvođenje pomoćnika u nastavu za učenike s posebnim

potrebama ne smije ovisiti o rezultatima natječaja i

sredstvima EU fondova. Ukoliko je stav MZOS-a da

učenici posebnim potrebama trebaju biti integrirani u

redovite osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove, tada je

potrebno osigurati sredstva za rad pomoćnika.

- potrebno dopuniti članak 27. (članak 105. ZOOOSŠ) i

definirati uvjete za zapošljavanje voditelja računovodstva



85

52. UV OŠ Mejaši




školi







nacrta









očitovanje

UV OŠ Mejaši, Split

(Mirjana Jerčić, ravnateljica)


obrazloženjem

- Predviđeni broj sati nedovoljan za realizaciju Plana i programa u

petodnevnom radnom tjednu, jer broj sati po Planu i programu

prelazi 20 (za niže) odnosno 30 (za više) razrede osnovne škole.

- Za prijeći pješke 5 km , učeniku su potrebna do 2 sata hoda, a

osim toga i odraslima se prizna pravo na putne troškove ako je

udaljenost do škole veća od 2 km.

- Predugo trajanje strogog ukora , potrebno je ograničiti na

primjereno vrijeme npr. godinu dana ( i većim prijestupnicima se

brišu kazne nakon proteka puno manjeg vremena.

- Imenovati ''nadležnu ustanovu'' iz čl. 30. ( npr. AZOO,..)



Iza čl. 10. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama

Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi dodaje se čl. 10.a)

U Čl.51. važećeg Zakona o odgoju i obrazovanju:

Umjesto dosadašnjeg teksta u Stavku 1, predlažemo sljedeći tekst:

Dnevno trajanje nastave učenika utvrđuje se … za učenike razredne

nastave ne može iznositi više od 5 sati dnevno, a ostale učenike više

od 7 sati dnevno .

Obrazloženje: Nastavni plan i program se ne može realizirati unutar

4, odnosno 6 sati.

Čl. 15 Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama

Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi


86

U čl. 69 briše se Stavak 1 i Stavak 2 te se zamjenjuje

jedinstvenim Stavkom 1 koji glasi: Osnivač je dužan organizirati

prijevoz učenicima koji imaju adresu stanovanja udaljenu od škole

najmanje 2 km.

U čl. 69 iza Stavka 1 dodaje se novi Stavak 2 koji glasi:

''(2) Prijevoz se organizira od najbliže stanice međumjesnog

prijevoza do škole i obrnuto. U slučaju da međumjesni prijevoz nije

organiziran, polazišnu točku utvrđuje osnivač.''



(2) Pedagoške mjere opomene, ukora i strogog ukora iz Stavka 1

ovog članka izriču se za tekuću školsku godinu.

Obrazloženje: I puno većim prijestupnicima se briše kazna nakon

puno kraćeg vremena



U čl. 105 treba pisati Stavak 16 mijenja se i glasi, a ne stavak 17

kako piše.

Iza čl. 28. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama

Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi dodaje se čl. 28.a)


Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi treba

se precizirati koja je to ''nadležna ustanova''


53. Srednja škola Ivana Trnskoga Hrvatska Kostajnica




školi







nacrta






87





očitovanje

Nastavnici, stručni suradnici i ravnateljica

Srednje škole Ivana Trnskoga Hrvatska Kostajnica


obrazloženjem

Načelno smo za povratak zaključivanju ocjena na kraju 1.

polugodišta iako se ne spominje u Nacrtu.



Članak 9.

Mreža školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja – mijenja

se.

Očitovanje:

Članak 1.

Stavak (7)

Škola smo na području posebne državne skrbi, naseljenost područja

na kojem djeluje školska ustanova, broj djece i demografska

projekcija su poražavajući; potrebe tržišta rada našeg područja su

preskromne (birali smo izraz!?)… što će se dogoditi ako se zbog tih

razloga i nedostatka financijskih sredstava (stavak 8) –

„ukine“ škola? Koliko će to pomoći razvoju cijelog kraja? Znači li

to još raniji odlazak mladih i potpuno gašenje života na rubnim

područjima naše domovine?

Članak 17.




organizirati pomoć u učenju i nadoknađivanju znanja kroz dopunski

rad koji je učenik dužan pohađati.

(2) Trajanje dopunskoga rada iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje

učiteljsko/nastavničko vijeće po nastavnim predmetima i ne može

biti kraće od 10 i dulje od 20 sati po nastavnome predmetu.

(3) U slučaju da učenik tijekom dopunskoga rada iz stavka 1. ovoga

članka ostvari očekivane ishode, učitelj odnosno nastavnik

zaključuje mu prolaznu ocjenu.(4) Ako se učeniku od četvrtoga do

osmoga razrede osnovne škole i učeniku srednje škole iz stavka 3.

ovoga članka nakon dopunskoga rada ne zaključi prolazna ocjena,

učenik se upućuje na popravni ispit koji se održava krajem školske

godine, a najkasnije do 25.kolovoza tekuće godine.

Očitovanje:

Članak 17.

Stavak (2)

Srednja smo škola koja obrazuje učenike različitih usmjerenja.

Osobno, predajem u devet različitih odjeljenja, svako od njih ima

svoj plan i program, što bi značilo da bih ja trebala odraditi 90-180


88

sati dopunske nastave? Osim toga, ako učenik nije uspio savladati

gradivo za 175 dana, mislite li da će u desetak dana to uspjeti?

U našoj školi 80% učenika su putnici, tko će im organizirati

prijevoz u tom periodu, hoće li i to ministarstvo subvencionirati

(većina učenika je slabog imovinskog statusa, područje smo od

posebne državne skrbi i svaka povezanost sa okolnim naseljima

prestaje s nastavnom godinom)?

Držimo da učenik treba pravovremeno svladavati gradivo i biti

ocijenjen tijekom nastave, nije pošteno prema ostalim učenicima

koji se za dvojku trude cijelu godinu da negativno ocijenjen učenik

dvojku dobije na dopunskoj nastavi . Bojimo se da na ovaj način ne

podržavamo kontinuirano učenje.

Prijedloge ostalih promjena podržavamo.


54. Grad Zagreb, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport




školi







nacrta









očitovanje

Grad Zagreb, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport,

Ivica Lovrić, pročelnik


obrazloženjem


89


odredbe s obrazloženjem Članak 14. Nacrta (čl. 69. Zakona)

Potrebno je jasnije definirati predloženu dopunu odredbi o

organiziranom prijevozu učenika osnovnih škola

Članak 15. Nacrta (čl. 66. Zakona) i članak 21. stavci 5. i 6.

Nacrta (čl. 84. Zakona)

Potrebno je Zakonom ili pravilnikom ministra detaljnije definirati

pojam „teškog nasilničkog ponašanja“ kako bi se izbjegle

zlouporabe i ujednačila praksa škola.

Iza članka 25. Nacrta ubaciti novi članak kojim

u članku 98. stavku 2. Zakona treba brisati riječi: „izricanje

pedagoških mjera“, jer to više ne može biti sadržaj statuta školske

ustanove ako će, prema članku 22. Nacrta (čl. 86. Zakona), uvjete,

način i postupak izricanja pedagoških mjera iz članka 84. Zakona

propisivati ministar pravilnikom.

Članak 26. Nacrta (čl. 99. Zakona)

Potrebno je jasnije definirati predložene nove odredbe stavaka 3.-5.

kojima je propisano da, kada to zahtijevaju neodređene potrebe o

čemu odlučuje ministar, ravnatelj će radniku na prijedlog ministra i

uz suglasnost radnika, omogućiti rad na poslovima vezanim uz

spomenute potrebe u / ili izvan školske ustanove, najdulje do

godinu dana uz osiguravanje zamjene na određeno vrijeme radi

zamjene tog radnika na njegovim redovnim poslovima. Budući da

se u stavku 5. govori o sporazumu između ministra, ravnatelja

školske ustanove i radnika kojim se uređuju međusobne obveze,

nejasno je ima li ravnatelj mogućnost odbiti prijedlog ministra te bi

barem primjerice trebalo navesti te potrebe.

U vezi s predloženim novim odredbama stavaka 6.-8. predlaže se

jasnije definirati pojam „stručno komunikacijski posrednici“ te

način financiranja rada pomoćnika u nastavi i stručno

komunikacisjkih posrednika.


U stavku 1. točki 2) propisano je da za ravnatelja može biti

imenovana osoba koja ispunjava ostale uvjete propisane člankom

105. Zakona za učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika u školskoj

ustanovi u kojoj se natječe za ravnatelja. Mišljenja smo da treba

spomenuti i članak 106. Zakona kojim su propisane zapreke za

zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi.


U članku 138. briše se stavak 3., pa bi sukladno tome i u stavku 1.

trebalo brisati riječi: „obavijest o ostvarenim rezultatima na kraju

prvog polugodišta“.


U novom članku 149. u stavku 2. propisano je da se stručno-

pedagoški nadzor obavlja nad radom ravnatelja i odgojno-

obrazovnih radnika. Postavlja se pitanje uključuje li pojam

„odgojno-obrazovni radnici“ i pomoćnike u nastavi i stručno

komunikacijske posrednike?

Iza članka 40. Nacrta ubaciti novi članak kojim bi se utvrdila

obveza usklađivanja statuta školskih ustanova s izmjenama


90

Zakona u primjerenom roku (s obzirom na jednogodišnji rok

donošenja novih provedbenih propisa)


55. Zajedničko vijeće općina Vukovar




školi







nacrta









očitovanje

Zajedničko vijeće općina Vukovar

Dragan Crnogorac


obrazloženjem

Na osnovu dosadašnjeg iskustva u bavljenju obrazovanjem na

jeziku i pismu nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj uvidjeli

smo niz zakonski rješenja koji su ili nedovoljno precizni, te

ostavljaju prostora za dvojako tumačenje, odnosno želja nam je da

kroz Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o

odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi uvrstimo naše

prijedloge sa kojima bi smo unaprijedili obrazovanje na jeziku i

pismu nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, odnosno sustav

obrazovanja u cijelosti.

Zbog dugogodišnjeg problema preregistracije škola u Hrvatskom

podunavlju u kojima se nastava u cijelosti izvodi na jeziku i pismu

srpske nacionalne manjine po modelu A, a koji je nastao zbog ne

postojanja političke volje od strane osnivača, u ovom slučaju

županija. Namjera nam je kroz ovaj Zakon predložiti načine kako bi

se izbjeglo uplitanje politike u provođenju Ustavom zagarantiranog


91

prava na obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina u

posebnim ustanovama.

Nadalje, smatramo da bi navedene udruge nacionalnih manjina,

koje u okviru svojega djelokruga rada imaju između ostalog i

obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih i to kako slijedi: za češku

nacionalnu manjinu Savez Čeha u RH, za mađarsku nacionalnu

manjinu Saveza mađarskih udruga u RH, za slovačku nacionalnu

manjinu Savez Slovaka u RH, za srpsku nacionalnu manjinu

Zajedničkog vijeća općina, za talijansku nacionalnu manjinu

Talijanska unija, svakako bile najkompetentnije da budu

konsultirane o pitanjima koja se odnose na obrazovanje na jeziku i

pismu i kod prijedloga sastava školskih odbora i prijedloga za

imenovanje ravnatelja.Upravo zato smatramo da bi izloženi

prijedlog u praksi dao relevantne rezultate jer bi bio proizvod

suradnje između spomenutih manjinskih udruga i školskih ustanova

u cjelini a legitimni predstavnici nacionalnih manjina mogli bi na

najbolji način artikulirati potrebe manjinskih zajednici u

obrazovanju svojih pripadnika,te pomoći u zaštiti ovoga veoma

osjetljivog Ustavom zagarantiranog prava.

Određivanjem rokova u kojim bi se osnivač trebao izjasniti o

prijedlogu statuta, spriječila bi se dugogodišnja samovolja osnivača

da ne stavlja na dnevni red prijedloge statuta i tako da ne raspravlja

o zahtjevima škola za preregistraciju u skladu za Zakonom o odgoju

i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Ujedno, nakon

protoka roka o prijedlogu statuta bi odlučio Ministar znanosti,

obrazovanja i sporta što bi rezultiralo donošenjem konačne odluke

te ubrzalo postupak, odnosno dobili bi zakonsku regulaciju

postojećeg neriješenog stanja .


odredbe s obrazloženjem Predlažemo da se iza predloženog čl. 25 doda čl. 25a, a koji se

odnosi na čl. 96 stavak 2 koji glasi:

1 Jedinica područne (regionalne), odnosno jedinica lokalne

samouprave osnivačko pravo može ugovorom prenijeti na drugu

jedinicu područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave, a

dužna je to učiniti u slučajevima kada se radi o školskoj ustanovi sa

nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine koja se nalazi na

području jedinice lokalne i područne samouprave u kojoj je

utvrđena ravnopravna službena uporaba jezika i pisma, a koja je

zatražila osnivačka prava.

2 jedinica područne (regionalne) samouprave dužna je odluku o

prijenosu osnivačkih prava donijeti u roku od 60 dana od primitka

zahtjeva jedinice lokalne samouprave. U slučaju neizvršenja obveze

iz stavka 2 ovog članka, odlukom ministra obrazovanja, znanosti i

sporta izvršit će se vraćanje osnivačkih prava nad školskom

ustanovom u kojoj se nastava odvija na jeziku i pismu nacionalne

manjine na RH, te će u daljnjem roku od 60 dana ministar izvršiti

prijenos osnivačkih prava na jedinicu lokalne samouprave iz stavka

1 koja je zatražila prijenos.

Predlažemo da se doda članak 31., a koji se odnosi na članak

119 stavak 2 koji glasi :

Kod imenovanja članova školskog odbora u školama u kojima se

nastava odvija na jeziku i pismu nacionalnih manjina, osiguravat će

se razmjerna zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina i to

prema proporcionalnom (razmjernom) udjelu učenika iz redova


92

nacionalnih manjina u ukupnom broju učenika te škole.

Dodaje se:

Razmjerna zastupljenost osiguravat će se imenovanjem

članova školskih odbora od strane osnivača, a na prijedloge udruga

nacionalnih manjina, i to kako slijedi: za češku nacionalnu manjinu

Savez Čeha u RH, za mađarsku nacionalnu manjinu Saveza

mađarskih udruga u RH, za slovačku nacionalnu manjinu Savez

Slovaka u RH, za srpsku nacionalnu manjinu Zajedničkog vijeća

općina, za talijansku nacionalnu manjinu Talijanska unija.

Predlažemo da se doda članak 32., a koji se odnosi na Članak

127 Dodaje se stavak 5. koji glasi:

Kod imenovanja ravnatelja u školama u kojima se nastava

odvija na jeziku i pismu nacionalnih manjina, predloženi kandidat

mora dobiti suglasnost udruga nacionalnih manjina, i to kako

slijedi: za češku nacionalnu manjinu Savez Čeha u RH, za

mađarsku nacionalnu manjinu Saveza mađarskih udruga u RH, za

slovačku nacionalnu manjinu Savez Slovaka u RH, za srpsku

nacionalnu manjinu Zajedničkog vijeća općina, za talijansku

nacionalnu manjinu Talijanska unija.

Dosadašnji stavak 5. postaje 6. itd...

Predlažemo da se doda Članak 38, a koji se odnosi na članak

142 stavak 2 i koji glasi:

za škole u kojima se nastava izvodi na jeziku i pismu nacionalnih

manjina iz članka 96a financiranje će se u cijelosti vršiti na teret

sredstava državnog proračuna.

Predlažemo da se doda Članak 44, a koji se odnosi na Članak 35

(NN 86/12) koji glasi:

Školske ustanove dužne su uskladiti odredbe statuta i drugih općih

akata s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana

njegova stupanja na snagu,

Dodaje se stavak 2:

Osnivač je dužan u roku od 60 dana, od dana dostavljanja

prijedloga statuta, uvrstiti prijedloge statuta na dnevni red

skupštine, te se o njima izjasniti. Ukoliko se osnivač ne izjasni u

propisanom roku, odluku o davanju suglasnosti na prijedlog statuta

donijeti će ministar znanosti, obrazovanja i sporta.



93

56. Zrinka Dejanović




školi







nacrta









očitovanje

Zrinka Dejanović ravnateljica

OŠ I.G.Kovačića Staro Petrovo Selo


obrazloženjem

Čl.21.prijedloga – prestrogo je da učenika kojem je izrečena

pedagoška mjera strogog ukora ta mjera prati do kraja

školovanja.Uvijek su se pedagoške mjere izricale s ciljem da učenik

bude potaknut popraviti svoje ponašanje.Na ovaj način,ako se npr.u

6.razredu izrekne strogi ukor,dajemo učeniku poruku da ma kako se

dalje ponašao strogi ukor mu ostaje a to učenika ne motivira na

promjenu ponašanja.



Smatram da ne treba Učiteljskim vijećima ostavljati da odlučuju

koliko sati dopunske nastave na kraju nastavne godine nego to treba

biti jednoznačno određeno člankom zakona.

Čl.17.nacrta prijedloga:

Čl.75.st.2 mijenja se i glasi:Trajanje dopunskog rada ovisi o

nastavnom planu pojedinog nastavnog predmeta.Za nastavne

predmete do 2 sata tjedno organizira se 10 sati dopunske nastave,za

predmete čiji je plan 3 sata tjedno 15 sati,a nastavni predmeti sa

planom od 4 i više sati imat će dopunsku nastavu u trajanju od 20

sati.



94

57. Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku


za internetsko savjetovanje o


školi







nacrta









očitovanje

Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku


obrazloženjem

U Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o izmjenama i dopunama


zanemaruje se razlika u razini stručnosti između diplomiranih

anglista i germanista nastavničkog usmjerenja i diplomiranih

učitelja razredne nastave s pojačanim engleskim i njemačkim

jezikom.


odredbe s obrazloženjem U svezi s člankom 27. Nacrta:

U članku 105., stavak (6) postojećeg Zakona stoji:

Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati

osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće

vrste odnosno preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij na

kojem se stječe najmanje 180 ECTS-bodova i ima potrebno

pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje kojim se

stječe 60 ECTS-bodova (u daljnjem tekstu: pedagoške

kompetencije) ako se na natječaj ne javi osoba koja je završila

diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste.

U Nacrtu, str. 5, stoji:

„Zakonom nisu na jasan način propisane odredbe tko sve može u

osnovnoj školi obavljati poslove učitelja predmetne nastave. S tim u

svezi, Zakonom o izmjenama i dopunama na jasniji će se način

propisati tko sve i u kojim slučajevima može u osnovnoj školi

obavljati poslove učitelja predmetne nastave.“

te se u članku 27. Navodi:


95

U članku 105., stavak 6 mijenja se i glasi:

„(6) Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može

obavljati osoba koja je stekla potrebno pedagoško-psihološko-

metodičko obrazovanje od 60 ECTS-bodova (u daljnjemu tekstu:

pedagoške kompetencije) i:

a) koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili

integrirani preddiplomski i diplomski studij odgovarajuće vrste ili

diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste

b) koja je završila preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na

kojem se stječe najmanje 180 ECTS-bodova, ako se na natječaj ne

javi osoba iz točke a) ovoga stavka.“

Tom se izmjenom postojećeg Zakona izravno utječe na mogućnost

zapošljavanja diplomiranih magistara edukacije engleskog jezika i

književnosti svih odsjeka i odjela engleskog jezika i književnosti u

Republici Hrvatskoj (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,

Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Odjel za engleski jezik

Sveučilišta u Zadru) kao i diplomiranih magistara edukacije

njemačkog jezika i književnosti te ih se dovodi u neravnopravan

položaj u odnosu na diplomirane magistre primarnog obrazovanja s

pojačanim programima iz engleskog i njemačkog jezika.

U Nacrtu su u prvi plan stavljene formalne izmjene pedagoške i

didaktičko-metodičke kompetencije učitelja u osnovnim školama

(potrebnih 60 ECTS-bodova iz pedagoških, didaktičkih i

metodičkih sveučilišnih kolegija), dok se razina jezične izobrazbe i

stručnosti zanemaruje time što se izjednačava zastupljenost stručnih

kolegija s jezičnim, književnim i kulturološkim sadržajima u

programima diplomskih sveučilišnih, integriranih preddiplomskih i

diplomskih i specijalističkih stručnih studija na filozofskim i

učiteljskim fakultetima u Republici Hrvatskoj.

Dopuštamo da to možda u pojedinim strukama nije relevantno, ali

mišljenja smo i da pojačani programi njemačkog i hrvatskog jezika,

povijesti i informatike na učiteljskim fakultetima također odudaraju

od razine stručnosti koja se nudi na diplomskim sveučilišnim

studijima u RH, tako da slučaj s engleskim i njemačkim kao stranim

jezicima nikako nije usamljen.

Taj se trend izjednačavanja kompetencija može uočiti od uvođenja

Pravilnika o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-

psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom

školstvu od 11. 6. 2001., čiji članak 7.a kaže:

“Osoba koja je na učiteljskoj akademiji odnosno visokoj učiteljskoj

školi završila stručni dodiplomski studij i stekla stručni naziv

diplomirani učitelj razredne nastave odnosno stručni naziv

diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom može

izvoditi razrednu nastavu odnosno nastavu odgovarajućeg predmeta

u osnovnoj školi.”

Taj je Pravilnik godinama korišten kao slobodna interpretacija

Zakona, kako od strane zakonodavca tako i od strane ravnatelja,

čime je postupno omogućeno da učitelji s pojačanim engleskim ili

njemačkim jezikom drže nastavu ne samo u nižim već i u višim

razredima osnovne škole. Učitelji s pojačanim engleskim ili

njemačkim jezikom tako su u sve većem broju zapošljavani u višim


96

razredima osnovne škole, dok se događalo da magistri edukacije

engleskog ili njemačkog jezika i književnosti dobivaju nastavu u

nižim razredima, čime je došlo do stvaranja potpunog kaosa u

sustavu osnovnoškolskog obrazovanja. Uvođenjem novog Zakona

nastavilo bi se s potiranjem kriterija stručnosti te bi ravnateljima

škola bila prepuštena sloboda da odlučuju o kriterijima koje je

pristupnik za radno mjesto učitelja engleskog, odnosno njemačkog

jezika dužan ispunjavati.

Dopuštamo da magistri primarnog obrazovanja imaju vrlo visoke

pedagoške kompetencije jer se studijski programi na učiteljskim

fakultetima uvelike oslanjaju na pedagoške, metodičke i didaktičke

kolegije, ali stoji i činjenica da svaki magistar edukacije engleskog

jezika i književnosti i magistar edukacije njemačkog jezika i

književnosti na diplomskom nastavničkom studiju također stekne

potrebnih 60 ECTS-bodova iz pedagoških kompetencija.

Očito je iz Nacrta, ali i iz postojećeg Zakona, da ne postoji

usklađenost visokoškolskog obrazovanja i tržišta rada, tj. da se pri

uvođenju zakonskih odredbi (vidi Pravilnik o izmjeni Pravilnika iz

2001.) nije vodilo računa o strukturi preddiplomskih i diplomskih

studija na visokoškolskim ustanovama u RH te je hotimice

zanemaren koncept razvoja stručnih i nastavničkih kompetencija na

kojima inzistiraju diplomski nastavnički studiji na svim gore

spomenutim hrvatskim sveučilištima.

Kada bi se u obzir uzelo ne samo pedagoške kompetencije već i

stručnost, uočilo bi se da se broj ECTS-bodova kojima su

zastupljeni stručni jezični kolegiji u jednom od petogodišnjih

diplomskih studijskih programa magistra primarnog obrazovanja

(odnosno „Integriranog preddiplomskog i diplomskog

petogodišnjeg sveučilišnog studija za školskoga učitelja/učiteljicu”,

kako glasi službeni naziv jednog od programa

http://www.ufos.unios.hr/DATA/studijski_programi/bologna.php),

svodi na 58, kao i na 17 stručnih jezičnih kolegija, što u usporedbi

sa 180 ECTS-bodova koji se ostvaruju već na preddiplomskim

studijima na odsjecima engleskog jezika i književnosti i odsjecima

njemačkog jezika i književnosti čini nemjerljivu razliku.

Ovaj program i izrijekom navodi da je namijenjen izvođenju

nastave u nižim razredima osnovne škole (str. 15):

„Modul C – smjer strani jezik (Modul C1 – smjer engleski jezik ili

Modul C2 – smjer njemački jezik) koji studente dodatno

osposobljava za rano poučavanje djece mlađe školske dobi

stranom jeziku.”

Samim time naglašava se ograničenost kompetencija magistara

primarne edukacije s pojačanim engleskim odnosno njemačkim

jezikom i ograničenost njihove kompetencije za rad u višim

razredima osnovne škole.

Apsurdno je također da se u Nacrtu navodi i kako se u

osnovnoškolskoj nastavi može angažirati i osoba koja je završila

preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe

najmanje 180 ECTS-bodova, ako se na natječaj ne javi osoba iz

točke a) ovoga stavka, dok se isti uvjet ne nameće i osobama koji

su završili integrirane učiteljske ili specijalističke studije, iako se

također radi o očitoj diskriminaciji u razini stručnosti. Naime

prvostupnici pedagoške kompetencije i 60 ECTS-bodova iz

http://www.ufos.unios.hr/DATA/studijski_programi/bologna.php


97

pedagoških, metodičkih i didaktičkih kolegija mogu steći i na

programima pedagoško-psihološko-metodičko-didaktičke izobrazbe

koji po opsegu i kvaliteti variraju od ustanove do ustanove (kao što

variraju i njihove cijene), na kojima se razini izobrazbe u stranom

jeziku posvećuje vrlo mala ili nikakva pozornost, pa smatramo da se

isti kriterij u razlikovanju stručnih kompetencija treba primijeniti i u

odnosu magistara edukacije engleskog odnosno njemačkog jezika i

magistra primarne edukacije s pojačanim engleskim odnosno

njemačkim jezikom.

Pravednije i, po našem mišljenju, smislenije rješenje jest da se u

Zakonu izrijekom ograniči razina pristupnikove kvalifikacije na

način da se u stavku (6) članka 27. tekst izmijeni na sljedeći način:

„Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može




a) koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće

vrste;

b) koja je završila integrirani preddiplomski i diplomski studij

odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij

odgovarajuće vrste, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a)

ovoga stavka. Ova osoba poslove učitelja predmetne nastave

može obavljati privremeno, a najviše do kraj tekuće školske

godine, Ravnatelj škole obvezan je u tom slučaju sklopiti

ugovor o radu na određeno vrijeme nakon čijeg je istjeka dužan

ponoviti natječaj za dotično radno mjesto;

c) koja je završila preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na

kojem se stječe najmanje 180 ECTS-bodova, ako se na natječaj

ne javi osoba iz točke a) ili b) ovoga stavka. Ova osoba poslove

učitelja predmetne nastave može obavljati privremeno, a

najviše do kraj tekuće školske godine, Ravnatelj škole obvezan

je u tom slučaju sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme

nakon čijeg je istjeka dužan ponoviti natječaj za dotično radno

mjesto.“

Iako je u samom uvodu Nacrta navedeno kako se te planirane

izmjene Zakona predlažu imajući na umu da Strategija obrazovanja,

kao ni Hrvatski kvalifikacijski okvir, još nije u potpunosti

osmišljena i donesena, inzistiranje na pogrešnoj praksi u ovom

zakonskom vakuumu samo bi nastavilo pogoršavati već kritičnu

situaciju u kojoj se događa to svojevrsno dupliciranje studijskih

programa i stvaranje nelojalne i nestručne konkurencije unutar

samih sveučilišta, ali i na tržištu rada.

Svjesni smo da je zanimanje učitelja već godinama suficitarno, dok

za nastavnicima stranih jezika, pogotovo engleskoga, postoji stalna

potražnja, pa se u okviru gore spomenutih izmjena pravilnika, a u

konačnici i Zakona, tražilo izlaz za mnoge učitelje i magistre

primarnog obrazovanja, no to ipak utječe na daljnje produbljivanje

kaosa u kvalifikacijama i kompetencijama naših budućih učitelja i

nastavnika.

Kao voditelji odsjekâ engleskog jezika i književnosti i voditelji

odsjeka za njemački jezik i književnost te sveučilišni nastavnici koji

obrazuju i na tržište rada šalju generacije i generacije vrijednih i

stručnih anglista i germanista, nastavnika i prevoditelja, osjećamo


98

obvezu uključiti se u ovu javnu raspravu i skrenuti pozornost

nadležnih tijela, ali i cijele javnosti, na postojeću zakonsku

nedosljednost i nedorečenost koja se ovim Nacrtom prijeti nastaviti.

U ovoj akciji imamo i punu podršku kolega s Odsjeka za engleski

jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Splitu.

Molimo stoga da se naša opažanja i prijedlozi pozorno prouče,

stručno rasprave i unesu u Zakon.


58. Brodsko-posavska županija




školi







nacrta









očitovanje

Brodsko-posavska županija


obrazloženjem

Primjena teritorijalnog načela u djelatnosti odgoja i obrazovanja

odnosno utvrđivanje kao osnivača regionalnu samoupravu (ne na

gradove i županije).

Obrazloženje: Omogućavanje svim učenicima dostupnost

obrazovanju ,pod jednakim uvjetima što se osobito odnosi na

slučajeve ne ulaganja u školske ustanove od strane lokalne

samouprave te shodno tome dolazi do narušavanja načela jednakosti

kao jedne od najviših vrednota Ustavnog poretka Republike

Hrvatske


99



- Članak 22.:Potrebno je navesti i Zakon o umjetničkom

obrazovanju iz razloga što se umjetničko obrazovanje na svim

razinama ostvaruje na temelju Nacionalnog kurikuluma.

- Članak.76.stavak 1.:Ne navodi se opravdanost podnošenja

zahtjeva što omogućava roditeljima i učenicima da svjesno bez

ikakvih argumenata i opravdanja podnose ovakve zahtjeve te se

time u velikoj mjeri dovodi u pitanje stručnost nastavnika.

- Članak 84.: Pedagoška mjera opomena pred isključenje trebala bi

se odnositi na školsku godinu u kojoj je izrečena jer se tijekom

cijelog obrazovanja stvara negativna predodžba o učeniku.

- čl.27 st.3 prijedlog je da se u isti članak uvrsti odredba po kojoj bi

izborni predmeti bili obvezni do kraja osnovne i/ili srednje škole za

sve učenike koji se za njih opredijele, a da učenik bira izborni

predmet na početku školske godine na kojoj se izborni predmet

uvodi u obrazovni sustav prema nastavnome planu i programu.

Obrazloženje: Nejasno je zašto učenik može prestati pohađati

izborni predmet tek uz pisani zahtjev roditelja i to najkasnije do

15.kolovoza tekuće godine za sljedeću školsku godinu , ako imamo

u vidu da je u istom čl.27 st.2 jasno određeno da učenik bira izborni

predmet ili izborne predmete na početku školske godine.

- Slijedeći prijedlog je da se u istom čl.27 st.3 Zakona na kraju

zadnje rečenice dodaju riječi „ ili aktivnošću u školi“ .

Pitanje: Da li u srednjoj školi učenik umjesto jednog izbornog

predmeta može izabrati drugi izborni predmet ili bi bilo bolje

zamijeniti ga nekom drugom aktivnošću?

- Čl. 72 st.5 glasi: „Opisne ocjene iz vladanja su: uzorno, dobro i

loše.“

Prijedlog je da se stavak 5. istog članka promijeni na način da se

riječ „dobro“ briše i umjesto nje da se upotrijebi riječ: „Primjereno“

- Obrazloženje: Mišljenja smo da bi bilo bolje umjesto izraza dobro

vladanje upotrijebiti izraz primjereno ( tako da bude u skladu s čim,

a prema hrvatskom jezičnom portalu) jer se DOBRO percipira kao

ocjena dobar (3), pa tu ocjenu roditelji nekih učenika , a posebno

odličnih i vrlo dobrih, teško prihvaćaju. Mišljenja smo iz svega

navedenoga da bi roditelji bolje percipirali ocjenu vladanja

PRIMJERENO nego DOBRO, a posebno jer su kriteriji za ocjene

vladanja po školama različiti.

-Čl.75 st.2 – Ovim člankom utvrđeno je trajanje dopunskoga rada

koje ne može biti kraće od 10 ni duže od 20 sati po nastavnome

predmetu.

Prijedlog je da se u isti članak uvrsti odredba kojom bi se jasno

definiralo trajanje dopunskoga rada. Kao kriterij po kojemu bi se

trajanje dopunskoga rada definiralo predlažemo da se uzme u obzir

broj sati tjedno po predmetu, npr. da predmeti kojima je nastavnim

planom određeno da im je satnica dva sata tjedno –predlaže se da

dopunski rad traje 10 sati, za predmete koji imaju tjednu satnicu 3

sata tjedno- predlažemo da dopunski rad traje 15 sati , a za

predmete koji imaju satnicu 3 i više saati tjedno- da dopunski rad

traje 20 sati.


100


59.

Slavenka Barada, (Centar za autizam,Split), Sandra s.Rebeka Batarelo, (O.Š. Knez Trpimir, Kaštel

Gomilica), Melita Luetić, (Turističko-Ugostiteljska škola,Split), Filipa s.Marijanka Dominiković (Centar

Juraj Bonači, Split)




školi







nacrta









očitovanje

Slavenka Barada, (Centar za autizam,Split)

Sandra s.Rebeka Batarelo, (O.Š. Knez Trpimir, Kaštel Gomilica)

Melita Luetić, (Turističko-Ugostiteljska škola,Split)

Filipa s.Marijanka Dominiković (Centar Juraj Bonači, Split)


obrazloženjem



1996. god. koji ne predviđa izborni predmet za naše učenike.




















101






kojem još uvijek ima vjeronauk. Nakon što i tu ne polučuje

očekivani napredak u obrazovanju bude premješten (u istoj školi) u

skupinu 7-11 godina, ali tada isti učenik gubi pravo na vjeronauk.

Primjereno je za učenike na stupnju umjerene mentalne retardacije



predmeta.




60. Centar za odgoj i obrazovanje Dubrava




školi







nacrta









očitovanje

Centar za odgoj i obrazovanje Dubrava

Ravnateljica: mr.sc. Tatjana Tarandek


obrazloženjem

Članak 24. – produžiti vrijeme polaganja razlikovnih i dopunskih

ispita. Sve uvjete polaganja objasniti i definirati pravilnikom.


102

Članak 28. – produljiti rok za donošenje školskog kurikuluma do

30. rujna

Članak 76. – odredba o preispitivanju ocjene s kojom učenik nije

zadovoljan. Preusmjeriti na polaganje ispita pred povjerenstvom. To

se odnosi i na ocjenu iz vladanja.

Članak 80. – detaljno definirati od kojih nastavnih sadržaja se

učenike može osloboditi

Članka 81. – uz učenike koje imaju status kategoriziranog sportaša

dodati i učenike s posebnim potrebama (komunikacijske prilagodbe,

duga bolnička liječenja i rehabilitacija, teže operacije,…)

Članak 105. – definirati tko plaća stjecanje pedagoških

kompetencija

PEDAGOŠKE MJERE

Izbacivanje mjere odgojno-obrazovnog tretmana produženog

stručnog postupaka budući da u praksi nismo primijetili nikakve

pozitivne učinke.

Uvođenje mjere suspenzije – udaljavanje učenika s nastave na kraći

period.

Omogućiti RV, NV i ravnateljima da se mjere ne trebaju donositi

postupno, već prema težini prekršaja.

IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI – plaćanje i izvođenje istih

uvrstiti u neposredan odgojno-obrazovni rad.

Definirati suradnju između više ministarstava - plaćanje zamjena u

centrima za odgoj i obrazovanje koji su pod MSPM.




61. Grad Rijeka, Odjel gradske uprave za odgoj i školstvo




školi







nacrta



103








očitovanje

GRAD RIJEKA, Odjel gradske uprave za odgoj i školstvo


obrazloženjem

Načelna primjedba se odnosi da se ovim Zakonom ne rješavaju

gorući problemi i pitanja povezana s učenicima s teškoćama i

ostvarivanja njihovog prava na pomoćnika u nastavi, kao i

zasnivanje radnog odnosa pomoćnika u nastavi i financiranja

njihovog rada iz državnog proračuna



Prilog obrascu: primjedba i prijedlog na članak 2. kojom se mijenja

članak 10. Zakona i primjedba i prijedlog na članak 26. kojom se

mijenja članak 99. Zakona

Primjedbe na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i

dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i

srednjoj školi

primjedba na članak 2. prijedloga kojim se mijenja

članak 10. Zakona koji se odnosi na utvrđivanje mreže.

Predlažemo da se članak 2. prijedloga kojim se mijenja

članak 10. promijeni na način da glasi:

"Članak 2.


(1) Mrežu iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona za svoje

područje planiraju osnivači i predlažu Ministarstvu.

(2) Ministarstvo na temelju prijedloga osnivača,

izrađuje prijedlog mreže iz članka 9. stavka 1. ovoga

Zakona za područje Republike Hrvatske.

(3) Mrežu za područje Republike Hrvatske na prijedlog

Ministarstva donosi Vlada Republike Hrvatske."

Obrazloženje:

Člankom 2. mijenja se članak 10. Zakona tako da propisuje

kako mrežu školskih ustanova planiraju osnivači, a mrežu

školskih ustanova za područje Republike Hrvatske donosi

Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministarstva

nadležnog za obrazovanje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Međutim, nedostaje poveznica između osnivača i

Ministarstva odnosno temelj za utvrđivanje prijedloga

Ministarstva, te stoga predlažemo da se isti nadopuni na

način kako je navedeno bilo i do sada riješeno, da osnivač i

predlaže mrežu za svoje područje Ministarstvu.


104

primjedba na članak 26. prijedloga kojim se mijenja

članak 99. Zakona kojim se propisuje zapošljavanje

osoba u posebnim slučajevima, i to:

1. da će ravnatelj omogućiti radniku, kada to zahtijevaju

potrebe, na prijedlog ministra i uz suglasnost radnika,

rad na poslovima povezanim sa spomenutim potrebama

u školskoj ustanovi ili izvan nje. Za vrijeme rada na tim

poslovima, koji ne može trajati dulje od godinu dana,

škola može, ako su za to osigurana sredstva u

proračunu, zasnovati radni odnos ugovorom na

određeno vrijeme s osobom koja će zamjenjivati

navedene osobe u njihovim redovitim poslovima. U

slučajevima iz st. 1. ovoga članka ministar, ravnatelj

školske ustanove i radnik potpisuju sporazum kojim se

uređuju međusobne obveze.

2. Stavkom 6. propisuje se da zbog ispunjavanja posebnih

potreba učenika školska ustanova može na prijedlog

osnivača, a uz suglasnost Ministarstva, u odgojno-

obrazovni proces uključiti pomoćnike u nastavi ili

stručne komunikacijske posrednike koji nisu samostalni

nositelji odgojno-obrazovne i/ili nastavne djelatnosti.

Navedene osobe ne zapošljavaju se u skladu s

odredbama članka 107. Zakona koje propisuju način

zasnivanja radnoga odnosa radnika u školskim

ustanovama. Načine uključivanja i obavljanja poslova

pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih

posrednika te uvjete koje moraju ispunjavati propisuje

ministar pravilnikom.

Predlažemo da se članak 26. prijedloga kojim se mijenja

članak 99. promijeni na način da glasi:

"Članak 26.


(1) Radnici školskih ustanova su osobe koje u školskoj

ustanovi imaju zasnovan radni odnos, a koje sudjeluju u

odgojno-obrazovnome radu s učenicima kao i druge osobe

potrebne za rad školske ustanove.

(2) Način evidencije radnog vremena za radnike školskih

ustanova iz stavka 1. ovoga članka, propisuje ministar.

(3) Na prijedlog ministra i uz suglasnost radnika,

ravnatelj će radniku, omogućiti rad u/ ili izvan školske

ustanove radi izvršenja određenog posla kojeg utvrđuje

ministar.

(4) Za vrijeme rada na poslovima iz stavka 3. ovoga članka,

koji ne može trajati dulje od godinu dana, škola može

zasnovati radni odnos ugovorom na određeno vrijeme s

osobom koja će zamjenjivati radnika iz stavka 3. ovoga

članka na njegovim redovnim poslovima.

(5) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka ministar,

ravnatelj školske ustanove i radnik potpisuju sporazum

kojim se uređuju međusobne obveze.

(6) Zbog ispunjavanja posebnih potreba učenika školska


105

ustanova može uz suglasnost Ministarstva, u odgojno-

obrazovni proces uključiti pomoćnike u nastavi ili stručno

komunikacijske posrednike koji nisu samostalni nositelji

odgojno-obrazovne i/ili nastavne djelatnosti.

(7) BRISAN

(8) Načine uključivanja i obavljanja poslova pomoćnika u

nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika te uvjete koje

moraju ispunjavati propisuje ministar pravilnikom.“

Obrazloženje:

Tekst predloženog stavka 3. je nejasan te se predlaže da se

"nejasne i neodređene potrebe" zamijene s izvršavanjem

određenog posla kojeg utvrđuje ministar.

Također, u stavku 6. predlaže se brisanje riječi: "na

prijedlog osnivača". To je jedini slučaj gdje se spominje

osnivač kod zasnivanja radnog odnosa u školskim

ustanovama i ne prepoznajemo njezinu svrsishodnost.

Dakle, školska ustanova samostalno, kao i kod drugih

potreba za zasnivanjem radnog odnosa radi odvijanja

redovite nastave utvrđuje potrebu i zasniva radni odnos.

Ovdje se radi o potrebi za pomoćnikom učenika s

teškoćama u redovitoj nastavi koju upravo treba utvrditi

stručno povjerenstvo za utvrđivanje psihofizičkog stanja

djeteta, ured državne uprave i stručni suradnici školske

ustanove. Dakle, osnivač nije uključen u utvrđivanje

potreba školskih ustanova za radnicima radi odvijanja

redovite nastave za učenike niti u jednom drugom slučaju.

Stoga ni po čemu nema potrebe da ga se spominje samo u

predmetnom slučaju. Samo predlaganje osnivača školskoj

ustanovi ne znači i financiranje tih potreba škole. Odnosno,

smatramo da navedeno predlaganje ima istovjetnu težinu

kao i davanje suglasnosti Ministarstva koja prema

dosadašnjoj praksi ne znači i financiranje tih potreba.

Također, predlažemo da se briše predloženi stavak 7. jer

ukoliko se ne primjenjuje odredba članka 107 Zakona,

ostaje nejasno za poslodavca – javnu školsku ustanovu na

koji način se zasniva radni odnos sa pomoćnikom u nastavi

u javnoj školskoj ustanovi. Dakle, smatramo da se na

navedene osobe treba primijeniti iste odredbe o zasnivanju

radnog odnosa koje se odnose i na druge radnike

uključujući i financiranje njihovih plaća iz državnog

proračuna. Ukoliko se stavak 7. ovoga članka zadrži u

Zakonu tada takav izuzetak treba i detaljnije urediti jer se

radi o zasnivanju radnog odnosa u javnim odgojno-

obrazovnim ustanovama Republike Hrvatske.

Datum dostavljanja očitovanja 3. listopad 2014. godine


106

62. Osnovna škola Ludbreg




školi







nacrta









očitovanje

Osnovna škola Ludbreg


obrazloženjem

Upitno je uvrstiti Godišnji plan i program rada škole na mrežnim

stranicama škole s obzirom na Zakon o zaštiti osobnih podataka

svih radnika- GPP je unutar školske ustanove, predložen i

predstavljen je svim organima škole. čl.9.

Neprihvatljivost usustavljivanja pedagoške mjere strogi ukor do

kraja osnovnoškolskog obrazovanja. čl. 21.

Važnost suradnje s roditeljima tijekom cijele školske godine – a ne

usmjerenost na nezadovoljstvo samo na kraju školske godine.

Pravilnik o ocjenjivanju, elementi i kriteriji - su osnova za

ocjenjivanje učenikova postignuća. Ocjenjuje se znanje, zalaganje i

sposobnosti učenika tijekom nastavne godine – o čemu ovisi to

zadovoljstvo na kraju školske godine. čl.18.



Članak 9. – Članak 28. mijenja se: ''Školski kurikulum i godišnji

plan i program objavljuju se na mrežnoj stranici škole u skladu s

propisima vezanim uz zaštitu osobnih podataka''

Primjedba: u Školskom kurikulumu nije potrebno mijenjati stavke

vezane uz osobne podatke radnika, ali ako se Godišnji plan donese

do 30. rujna, te je kao takav važeći s obzirom na njegovo prethodno

donošenje (stručni organi škole) u drugačijoj formi, sadržaju

(vezano uz osobne podatke radnika) zašto ga potom moramo

izmjenjivati i takvog stavljati na mrežnu stranicu škole.

Godišnji plan i program rada škole mora ostati kao i dosada, kod

stručnog tima i uprave škole, a Školski kurikulum neka i dalje bude

obavezno objaviti na mrežnim stranicama škole.

Godišnji plan i program rada donosi se na osnovi nastavnog plana i


107

programa i školskog kurikuluma te su nastavni plan i program te

školski kurikulum svima vidljivi i dostupni, a Godišnji plan rada

škole je dokument koji nije potrebno posebno objavljivati radi

njegove specifičnosti i detaljnih podataka vezanih uz radnike škole.

Članak 21. Članak 84. mijenja se i glasi:

(2) Pedagoške mjere opomene i ukora iz stavka 1. ovoga članka

izriču se za tekuću školsku godinu, a izrečena mjera strogoga ukora

vrijedi do kraja osnovnoga odgoja i obrazovanja.

Primjedba: Cilj izricanja pedagoške mjere jest da se mjerama

pozitivno utječe na samoga učenika da se počne ponašati u skladu s

pravilima ponašanja. Pedagoška mjera ne smije biti izrečena sa

svrhom kažnjavanja već odgojnog djelovanja na učenika, da

promijeni svoje ponašanje i odnos prema radu.

U slučaju neopravdanog izostajanja s nastave i drugih oblika

odgojno – obrazovnog rada iznad 20 školskih sati te trajnijeg

izbjegavanja školskih obveza dovodi se u pitanje svrsishodnost

kažnjavanja učenika strogim ukorom koji će trajati do kraja

osnovnoškolskog obrazovanja, jer će se tijekom tekuće ili iduće

školske godine ta situacija možda promijeniti.

Članak 18. Članak 76. mijenja se i glasi:

„(1) Učenik ili roditelj koji nije zadovoljan zaključenom ocjenom iz

pojedinoga nastavnog predmeta ima pravo u roku od dva dana od

završetka nastavne godine podnijeti zahtjev

učiteljskom/nastavničkom vijeću radi polaganja ispita pred

povjerenstvom.

Primjedba: Učenik koji nije zadovoljan ocjenom, kao i njegov

roditelj tijekom nastave ali i tijekom cijele nastavne godine mogu

slobodno doći u školu na individualne razgovore s razrednicima i

predmetnim učiteljima te već prije završetka nastave svojim

zalaganjem i roditeljskim (učeničkim) obvezama mogu spriječiti

nezadovoljstvo na kraju nastavne godine. Temeljem Pravilnika o

ocjenjivanju, elementima i kriterijima ocjenjivanja, učenici i

roditelji su već na početku nastave obaviješteni o načinima i

postupcima vrednovanja i ocjenjivanja. Također, uvidom u ocjene

učenika u bilo kojem trenutku nastavne godine roditelji se mogu

usmjeriti na načine ocjenjivanja učenika i za vrijeme nastavnog

procesa te izraziti svoje nezadovoljstvo, a ne samo na kraju

nastavne godine. Međusobnom komunikacijom i suradnjom s

razrednim vijećem i predmetnim učiteljima može se izbjeći

navedeno pisanje zahtjeva na kraju nastavne godine



108

63. Hrvoje Turčinović




školi







nacrta









očitovanje

Hrvoje Turčinović, prof.

Gimnazija Petra Preradovića, Virovitica


obrazloženjem



Primjedbe se odnose na članak 17. nacrta prijedloga Zakona:

1. U točki 2 je rečeno da dopunski rad s učenicima iznosi „10-20

sati po nastavnom predmetu“. Ako bi se za svaki program odnosno

razred organizirala dopunska nastava postoji mogućnost da 1

profesor mora imati 4 razreda ili programa x 20 sati= 80 sati

dopunskog rada koji neće biti plaćen. Organizacijski odnosno

vremenski je to neostvarivo. Istodobno postoje predmeti u kojima

obično nema popravaka i koji su u povlaštenom položaju.

2. U članku nije navedeno plaćaju li se dopunski sati nastavnicima.

Ako se ne plaćaju nastavnik bi sam sebe „kažnjavao“, a ako bi se

plaćali stvarao bi sebi dodatnu zaradu. I jedno i drugo je nemoralno.

3. Popravni bi trebao ostati obavezno u dva roka jer učenici često

nisu svjesni svog objektivnog znanja te dođu na 1. rok izletnički, a

u novom prijedlogu mogli bi to napraviti u jedinom roku u 8.

mjesecu.

4. Učenici se mogu po dosadašnjem sistemu nakon završetka

nastave skoncentrirati na 1 ili 2 predmeta u kojem su poslani na

popravak pa imaju dovoljno mogućnosti i vremena ispraviti ocjenu

na dovoljan ili višu.

5. Zato smatram da prijedlog članka 17. nije utemeljen na praksi, da

ga je nemoguće provesti u srednjim školama gdje postoji veliki broj

popravaka i da će dovesti do smanjenja svijesti učenika o

uspješnosti učenja.


109

Primjedba na članak 21. točka 6.

Nije jasno definicija „teškog nasilničkog ponašanja“. Utvrđuje li to

sud ili Nastavničko vijeće. Takvo ponašanje učenika se može

dogoditi u afektu, bez ili s predumišljajem te je potrebno za ovakvu

definiciju ostaviti mogućnost prilagodbe konkretnoj situaciji.

Molim Vas da razmotrite ove primjedbe.

Unaprijed zahvaljujem.


64. Ured državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Služba za društvene djelatnosti




školi







nacrta









očitovanje

Ured državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Služba za

društvene djelatnosti


obrazloženjem



Članak 4.

Prijedlog: da se u cijelosti odnosi samo na srednjoškolske ustanove,

Stavke 5. i 6. u praksi je nemoguće realizirati, budući je broj

razrednih odjela i broj učenika po programima utvrđen, a svjedoci

smo da srednjoškolske ustanove, odnosno nastavnička vijeća veoma

rijetko donose takove odluke, pridržavajući se odredbi propisanog


110

pedagoškog standarda.

Predlaže se da stavak 7. bude sastavni dio stavka 1.

Stavak 9. precizirati na način da se jasno utvrdi da se radi o upisu

programa kojeg je učenik upisao prije prekida srednjeg

obrazovanja.

Čl. 12. umjesto „suradnje“ predviđa provođenje rasprave na tijelima

škole. Stoga nije jasno je li provedena rasprava i obvezuje tijela u

čijoj nadležnosti je donošenje etičkog kodeksa odnosno kućnog

reda. Stoga se predlaže isto precizirati.

Čl.24. predlaže se pobliže utvrditi čime (kojim dokumentom)

osnivač dokazuje da je osigurao sredstva za početak rada te na način

njihova pribavljanja.

Čl. 26. stavak 3. nije jasno navedeno o kojim potrebama se radi,

stoga se predlaže iste navesti.

Čl. 39. stavak 3. predlaže se brisati, budući je čl.31. taksativno

navedeno tko može biti imenovan za ravnatelja školske ustanove.


65. Nastavničko vijeće Pomorsko-tehničke škole Dubrovnik




školi







nacrta









očitovanje

Nastavničko vijeće Pomorsko-tehničke škole Dubrovnik


obrazloženjem


111


odredbe s obrazloženjem Prijedlozi na pojedine odredbe s obrazloženjem

1. Članak 84. , stavak 4.

Pedagoške mjere opomena, ukor, opomena pred isključenje i

isključenje izriču se i vrijede za školsku godinu u kojoj su izrečene.

OBRAZLOŽENJE

Smatramo da bi svaka školska godina trebala biti novi početak i

nova prilika srednjoškolcu da promjeni svoj odnos prema školskim

obvezama i dužnostima i da je prenošenje opomene pred isključenje

preoštra mjera, te da bi veliki broj učenika došao u situaciju da bude

isključen iz škole uz pravo polaganja razrednog ispita.

Članak84. Stavak 7.

Pedagošku mjeru opomene izriče razrednik, ukora razredno vijeće,

strogog ukora nastavničko vijeće, ................a isključenje iz škole

ravnatelj uz prethodnu suglasnost nastavničkog vijeća.

OBRAZLOŽENJE

Prijedlog se odnosi na pedagošku mjeru isključenja koju donosi

ravnatelj škole. Smatramo da je prevelika odgovornost i pritisak na

jednoj osobi i da bi taj dio stavka trebao glasiti : „ ......, a isključenje

iz škole izriče ravnatelj uz prethodnu suglasnost nastavničkog

vijeća.

Datum dostavljanja očitovanja Dubrovnik, 3. listopada 2014. godine

66. XV. gimnazija, Zagreb




školi







nacrta









očitovanje

XV. gimnazija, Zagreb

Josip Harcet, ravnatelj


112


obrazloženjem

Mišljenja smo da bi se trebali odvojiti Zakon o osnovnoškolskom i

srednjoškolskom obrazovanju. Osnovnoškolsko obrazovanje u

Republici Hrvatskoj je obavezno dok srednjoškolsko nije, stoga je

teško uskladiti članke Zakona koji bi zadovoljili i jedan i drugi

stupanj obrazovanja. Također bi se mogli donijeti različiti zakoni za

srednjoškolsko obrazovanje u ovisnosti o vrsti obrazovnog

programa koje škole provode, npr. Zakon o gimnazijama, zbog

posebnosti obrazovnog programa koji se provodi u gimnazijama.



U članak 10. Nacrta koji govori o članku 30.a Zakona prijedlog koji

je iznesen za našu školu je gotovo ne izvediv. Naime naši učenici u

oba programa IBMYP i IBDP već imaju puni broj nastavnih sati i

obavezne vannastavne aktivnosti te bi ovakav prijedlog značio

dodatno opterećenje od barem 4 sata tjedno što je u direktnoj

koliziji sa člankom 51. Zakona. Mi predlažemo da se u članku 30.a

ne dodaje prijedlog iz članka 10. Nacrta već da se na kraju doda

sljedeći stavak:

[4] „Međunarodni nastavni plan i program provodi se prema

posebnom pravilniku kojeg donosi ministar.“

Naime na taj bi se način moglo donijeti više pravilnika za različite

međunarodne programe, a i napraviti razlike unutar jednog

međunarodnog programa u ovisnosti o stupnju izvođenja

obrazovanja. Programi međunarodne mature koje izvodi naša škola

(IBMYP i IBDP) bitno se razlikuju od naših obrazovnih programa

te redovito prolaze određene promjene. Mišljenja smo da je takve

redovite promjene lakše pratiti promjenama pravilnika nego li

mijenjati članke zakona.


67. OŠ Petra Preradovića Pitomača, aktivi predmetne nastave

D O Č I T O V A N J E



školi







nacrta






113





očitovanje

OŠ Petra Preradovića Pitomača

Aktivi predmetne nastave


obrazloženjem

Članak 17. Protiv održavanja dopunske nastave za učenike s

negativnim ocjenama nakon završetka nastave.

Obrazloženje: Učenici u redovnoj nastavi imaju dopunsku nastavu

na kojoj mogu nadoknaditi gradivo. Ovako bi samo izbjegavali te

sate.




68. Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu




školi







nacrta









očitovanje

Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu

prof. dr. sc. Vjeran Strahonja, dekan


114


obrazloženjem

S obzirom na važnost temeljnog Zakona, rok javne rasprave je

veoma kratak.

Razdoblje za javnu raspravu nije prilagođeno vremeniku interesnih

skupina (početak školske godine te završetak i početak akademske

godine).



Primjedba na članak 27. koji se odnosi na članak 105. stavak 6. i 7.

postojećeg Zakona.

Predloženim rješenjem ignorira se činjenica da su temeljni model

obrazovanja nastavnika predmetne nastave za osnovne i srednje

škole studiji nastavničkog usmjerenja (magistar edukacije

određenog nastavnog predmeta ili profesor nastave određenog

predmeta).

Predloženim izmjenama i dopunama Zakona osobama koje su

završile nastavničko usmjerenje čak se i formalno onemogućava

prijava na natječaj jer im nije moguće izdati potvrdnicu o 60 ECTS

bodova iz područja pedagoških kompetencija.

Pedagoško-psihološko-metodičko obrazovanje koncipirano je kao

oblik obrazovanja nastavnika kojim se pokrivaju posebni uvjeti –

obrazovanje nastavnika za struke koje nemaju nastavnička

usmjerenja. Trenutnim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona

model obrazovanja nastavnika koncipiran za posebne uvjete postaje

jedini model koji se u prijedlogu Zakona može prepoznati.

Prijedlog članka 27. koji se odnosi na članak 105. stavak 6.

postojećeg Zakona.


obavljati:

a) osoba koja je završila studijski program nastavničkog usmjerenja

odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog

sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog

sveučilišnog studija.

b) osoba koja je završila studijski program odgovarajuće vrste na

razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog

preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija i stekla potrebne

pedagoške kompetencije na razini 60 ECTS bodova, ako se na

natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka.

c) osoba koja je završila diplomski specijalistički studij

odgovarajuće vrste i stekla potrebne pedagoške kompetencije na

razini 60 ECTS bodova, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a)

ili b) ovoga stavka.

d) osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni ili stručni studij

na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova i stekla potrebne


natječaj ne javi osoba iz točke a), b) ili c) ovoga stavka.“


postojećeg Zakona.

„(7) Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može

obavljati:




115











ili b) ovoga stavka.“


69. Društvo za strukovno obrazovanje




školi







nacrta









očitovanje

Društvo za strukovno obrazovanje


obrazloženjem


116


odredbe s obrazloženjem Prijedlog izmjene i dopune članka 126.


„1) Za ravnatelja osnovne škole i gimnazije može biti imenovana

osoba koja je završila studij odgovarajuće vrste za rad na

radnom mjestu učitelja, nastavnika ili stručnoga suradnika u

školskoj ustanovi u kojoj se imenuje za ravnatelja, a koji može

biti:

a) sveučilišni diplomski studij ili

b) integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij

ili

c) diplomski specijalistički stručni studij ili

d) četverogodišnji dodiplomski stručni studij kojim je

stečena visoka stručna sprema u skladu s ranijim

propisima.

2) Za ravnatelja strukovne, umjetničke i mješovite srednje škole

može biti imenovana osoba koja je završila sveučilišni

diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski

sveučilišni studij ili diplomski specijalistički stručni studij ili

četverogodišnji dodiplomski stručni studij kojim je stečena

visoka stručna sprema u skladu s ranijim propisima

odgovarajućeg smjera koji omogućava izvođenje najmanje

jednog dijela posebnog strukovnog dijela jednog od

kurikuluma koji se izvode u školskoj ustanovi u kojoj se

natječe za ravnatelja odnosno može obavljati poslove učitelja

stručnih predmeta u osnovnom i srednjem glazbenom i

plesnom školovanju

3) Ispunjava ostale uvjete propisane člankom 105. ovoga zakona

uvjete za učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika u školskoj

ustanovi u kojoj se natječe za ravnatelja

4) Ima najmanje 8 godina radnog iskustva od čega najmanje 5

godina na odgojno-obrazovnim poslovima u školskim

ustanovama.

(2) Osim osoba koje su završile neki od studija iz stavka 1. ovoga

članka, za ravnatelja osnovne škole može biti imenovana i osoba

koja je završila integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni

studij za učitelja ili stručni četverogodišnji studij za učitelje

kojim se stječe 240 ECTS bodova.“

Obrazloženje:

Članku 125. st. 1. i 2. Zakona propisuje:

(1) Ravnatelj je poslovodni i stručni voditelj školske ustanove.

(2) Ravnatelj je odgovoran za zakonitost rada i stručni rad

školske ustanove.

Kako bi u potpunosti udovoljili navedenome zakonskom određenju

iz čl. 125. mišljenja smo da ravnatelj strukovne, umjetničke

odnosno mješovite škole, da bi mogao biti stručni voditelj školske

ustanove mora poznavati najmanje jednu struku koja se provodi u

ustanovi u kojoj se natječe za ravnatelja. Zbog specifičnosti i

zahtjevnosti strukovnoga obrazovanja nije dovoljno da ravnatelj

škole poznaje samo odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske


117

već je nužno da, kao stručni voditelj koji je istovremeno odgovoran

i za stručni rad škole, dobro poznaje i najmanje jednu od struka za

koju se obrazuju učenici u njegovoj školi. To posebno dolazi do

izražaja u izradi razvojnih planova škole u dijelu stvaranja uvjeta za

potpuno i kvalitetno obrazovanje učenika za pojedine strukovne

kvalifikacije. Napominjemo i važnost poznavanja struke za izradu

valjanih analiza i praćenje trendova tržišta rada, kod razgovora s

poslodavcima o mogućoj provedbi dijela ili cjelovite praktične

nastave i vježbi kod njih, kod prepoznavanja odgovarajućih

sredstava, opreme i alata potrebnih za cjelovito stjecanje učeničkih

vještina propisanih standardom kvalifikacije, kod zaduživanja

nastavnika za provedbu pojedinih dijelove kurikuluma, kod

praćenja nastavnika u njihovu izvršenju dodijeljenih im nastavnih

procesa, i sl.


70. Tanja Gradečak-Erdeljić


za internetsko savjetovanje o


školi







nacrta









očitovanje

Izv. prof. dr. sc. Tanja Gradečak-Erdeljić, voditeljica Odsjeka za

engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku4

4 Odsjek za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Splitu podržao je prilog javnoj raspravi o Nacrtu prijedloga Zakona o

izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji je u ime institucije 04.10.2014. predala izv. prof. dr. sc. Tanja Gradečak-Erdeljić, voditeljica Odsjeka za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku.


118


obrazloženjem

U Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o izmjenama i dopunama


zanemaruje se razlika u razini stručnosti između diplomiranih

anglista i germanista nastavničkog usmjerenja i diplomiranih

učitelja razredne nastave s pojačanim engleskim i njemačkim

jezikom.


odredbe s obrazloženjem U svezi s člankom 27. Nacrta:

U članku 105., stavak (6) postojećeg Zakona stoji:

Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati

osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće

vrste odnosno preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij na

kojem se stječe najmanje 180 ECTS-bodova i ima potrebno

pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje kojim se

stječe 60 ECTS-bodova (u daljnjem tekstu: pedagoške

kompetencije) ako se na natječaj ne javi osoba koja je završila

diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste.

U Nacrtu, str. 5, stoji:

„Zakonom nisu na jasan način propisane odredbe tko sve može u

osnovnoj školi obavljati poslove učitelja predmetne nastave. S tim u

svezi, Zakonom o izmjenama i dopunama na jasniji će se način

propisati tko sve i u kojim slučajevima može u osnovnoj školi

obavljati poslove učitelja predmetne nastave.“

te se u članku 27. Navodi:

U članku 105., stavak 6 mijenja se i glasi:





a) koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste ili

integrirani preddiplomski i diplomski studij odgovarajuće vrste ili

diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste

b) koja je završila preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na

kojem se stječe najmanje 180 ECTS-bodova, ako se na natječaj ne

javi osoba iz točke a) ovoga stavka.“

Tom se izmjenom postojećeg Zakona izravno utječe na mogućnost

zapošljavanja diplomiranih magistara edukacije engleskog jezika i

književnosti svih odsjeka i odjela engleskog jezika i književnosti u

Republici Hrvatskoj (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,

Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Odjel za engleski jezik

Sveučilišta u Zadru) kao i diplomiranih magistara edukacije

njemačkog jezika i književnosti te ih se dovodi u neravnopravan

položaj u odnosu na diplomirane magistre primarnog obrazovanja s

pojačanim programima iz engleskog i njemačkog jezika.

U Nacrtu su u prvi plan stavljene formalne izmjene pedagoške i

didaktičko-metodičke kompetencije učitelja u osnovnim školama

(potrebnih 60 ECTS-bodova iz pedagoških, didaktičkih i

metodičkih sveučilišnih kolegija), dok se razina jezične izobrazbe i

stručnosti zanemaruje time što se izjednačava zastupljenost stručnih

kolegija s jezičnim, književnim i kulturološkim sadržajima u


119

programima diplomskih sveučilišnih, integriranih preddiplomskih i

diplomskih i specijalističkih stručnih studija na filozofskim i

učiteljskim fakultetima u Republici Hrvatskoj.

Dopuštamo da to možda u pojedinim strukama nije relevantno, ali

mišljenja smo i da pojačani programi njemačkog i hrvatskog jezika,

povijesti i informatike na učiteljskim fakultetima također odudaraju

od razine stručnosti koja se nudi na diplomskim sveučilišnim

studijima u RH, tako da slučaj s engleskim i njemačkim kao stranim

jezicima nikako nije usamljen.

Taj se trend izjednačavanja kompetencija može uočiti od uvođenja

Pravilnika o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-

psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom

školstvu od 11. 6. 2001., čiji članak 7.a kaže:

“Osoba koja je na učiteljskoj akademiji odnosno visokoj učiteljskoj

školi završila stručni dodiplomski studij i stekla stručni naziv

diplomirani učitelj razredne nastave odnosno stručni naziv

diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom može

izvoditi razrednu nastavu odnosno nastavu odgovarajućeg predmeta

u osnovnoj školi.”

Taj je Pravilnik godinama korišten kao slobodna interpretacija

Zakona, kako od strane zakonodavca tako i od strane ravnatelja,

čime je postupno omogućeno da učitelji s pojačanim engleskim ili

njemačkim jezikom drže nastavu ne samo u nižim već i u višim

razredima osnovne škole. Učitelji s pojačanim engleskim ili

njemačkim jezikom tako su u sve većem broju zapošljavani u višim

razredima osnovne škole, dok se događalo da magistri edukacije

engleskog ili njemačkog jezika i književnosti dobivaju nastavu u

nižim razredima, čime je došlo do stvaranja potpunog kaosa u

sustavu osnovnoškolskog obrazovanja. Uvođenjem novog Zakona

nastavilo bi se s potiranjem kriterija stručnosti te bi ravnateljima

škola bila prepuštena sloboda da odlučuju o kriterijima koje je

pristupnik za radno mjesto učitelja engleskog, odnosno njemačkog

jezika dužan ispunjavati.

Dopuštamo da magistri primarnog obrazovanja imaju vrlo visoke

pedagoške kompetencije jer se studijski programi na učiteljskim

fakultetima uvelike oslanjaju na pedagoške, metodičke i didaktičke

kolegije, ali stoji i činjenica da svaki magistar edukacije engleskog

jezika i književnosti i magistar edukacije njemačkog jezika i

književnosti na diplomskom nastavničkom studiju također stekne

potrebnih 60 ECTS-bodova iz pedagoških kompetencija.

Očito je iz Nacrta, ali i iz postojećeg Zakona, da ne postoji

usklađenost visokoškolskog obrazovanja i tržišta rada, tj. da se pri

uvođenju zakonskih odredbi (vidi Pravilnik o izmjeni Pravilnika iz

2001.) nije vodilo računa o strukturi preddiplomskih i diplomskih

studija na visokoškolskim ustanovama u RH te je hotimice

zanemaren koncept razvoja stručnih i nastavničkih kompetencija na

kojima inzistiraju diplomski nastavnički studiji na svim gore

spomenutim hrvatskim sveučilištima.

Kada bi se u obzir uzelo ne samo pedagoške kompetencije već i

stručnost, uočilo bi se da se broj ECTS-bodova kojima su

zastupljeni stručni jezični kolegiji u jednom od petogodišnjih

diplomskih studijskih programa magistra primarnog obrazovanja

(odnosno „Integriranog preddiplomskog i diplomskog


120

petogodišnjeg sveučilišnog studija za školskoga učitelja/učiteljicu”,

kako glasi službeni naziv jednog od programa

http://www.ufos.unios.hr/DATA/studijski_programi/bologna.php),

svodi na 58, kao i na 17 stručnih jezičnih kolegija, što u usporedbi

sa 180 ECTS-bodova koji se ostvaruju već na preddiplomskim

studijima na odsjecima engleskog jezika i književnosti i odsjecima

njemačkog jezika i književnosti čini nemjerljivu razliku.

Ovaj program i izrijekom navodi da je namijenjen izvođenju

nastave u nižim razredima osnovne škole (str. 15):

„Modul C – smjer strani jezik (Modul C1 – smjer engleski jezik ili

Modul C2 – smjer njemački jezik) koji studente dodatno

osposobljava za rano poučavanje djece mlađe školske dobi

stranom jeziku.”

Samim time naglašava se ograničenost kompetencija magistara

primarne edukacije s pojačanim engleskim odnosno njemačkim

jezikom i ograničenost njihove kompetencije za rad u višim

razredima osnovne škole.

Apsurdno je također da se u Nacrtu navodi i kako se u

osnovnoškolskoj nastavi može angažirati i osoba koja je završila

preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe

najmanje 180 ECTS-bodova, ako se na natječaj ne javi osoba iz

točke a) ovoga stavka, dok se isti uvjet ne nameće i osobama koji

su završili integrirane učiteljske ili specijalističke studije, iako se

također radi o očitoj diskriminaciji u razini stručnosti. Naime

prvostupnici pedagoške kompetencije i 60 ECTS-bodova iz

pedagoških, metodičkih i didaktičkih kolegija mogu steći i na

programima pedagoško-psihološko-metodičko-didaktičke izobrazbe

koji po opsegu i kvaliteti variraju od ustanove do ustanove (kao što

variraju i njihove cijene), na kojima se razini izobrazbe u stranom

jeziku posvećuje vrlo mala ili nikakva pozornost, pa smatramo da se

isti kriterij u razlikovanju stručnih kompetencija treba primijeniti i u

odnosu magistara edukacije engleskog odnosno njemačkog jezika i

magistra primarne edukacije s pojačanim engleskim odnosno

njemačkim jezikom.

Pravednije i, po našem mišljenju, smislenije rješenje jest da se u

Zakonu izrijekom ograniči razina pristupnikove kvalifikacije na

način da se u stavku (6) članka 27. tekst izmijeni na sljedeći način:

„Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može




a) koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće

vrste;

b) koja je završila integrirani preddiplomski i diplomski studij

odgovarajuće vrste ili diplomski specijalistički stručni studij

odgovarajuće vrste, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a)

ovoga stavka. Ova osoba poslove učitelja predmetne nastave

može obavljati privremeno, a najviše do kraj tekuće školske

godine, Ravnatelj škole obvezan je u tom slučaju sklopiti

ugovor o radu na određeno vrijeme nakon čijeg je isteka dužan

ponoviti natječaj za dotično radno mjesto;

c) koja je završila preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na

http://www.ufos.unios.hr/DATA/studijski_programi/bologna.php


121

kojem se stječe najmanje 180 ECTS-bodova, ako se na natječaj

ne javi osoba iz točke a) ili b) ovoga stavka. Ova osoba poslove

učitelja predmetne nastave može obavljati privremeno, a

najviše do kraj tekuće školske godine, Ravnatelj škole obvezan

je u tom slučaju sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme

nakon čijeg je isteka dužan ponoviti natječaj za dotično radno

mjesto.“

Iako je u samom uvodu Nacrta navedeno kako se te planirane

izmjene Zakona predlažu imajući na umu da Strategija obrazovanja,

kao ni Hrvatski kvalifikacijski okvir, još nije u potpunosti

osmišljena i donesena, inzistiranje na pogrešnoj praksi u ovom

zakonskom vakuumu samo bi nastavilo pogoršavati već kritičnu

situaciju u kojoj se događa to svojevrsno dupliciranje studijskih

programa i stvaranje nelojalne i nestručne konkurencije unutar

samih sveučilišta, ali i na tržištu rada.

Svjesni smo da je zanimanje učitelja već godinama suficitarno, dok

za nastavnicima stranih jezika, pogotovo engleskoga, postoji stalna

potražnja, pa se u okviru gore spomenutih izmjena pravilnika, a u

konačnici i Zakona, tražilo izlaz za mnoge učitelje i magistre

primarnog obrazovanja, no to ipak utječe na daljnje produbljivanje

kaosa u kvalifikacijama i kompetencijama naših budućih učitelja i

nastavnika.

Kao voditelji odsjekâ engleskog jezika i književnosti i voditelji

odsjeka za njemački jezik i književnost te sveučilišni nastavnici koji

obrazuju i na tržište rada šalju generacije i generacije vrijednih i

stručnih anglista i germanista, nastavnika i prevoditelja, osjećamo

obvezu uključiti se u ovu javnu raspravu i skrenuti pozornost

nadležnih tijela, ali i cijele javnosti, na postojeću zakonsku

nedosljednost i nedorečenost koja se ovim Nacrtom prijeti nastaviti.

Molimo stoga da se naša opažanja i prijedlozi pozorno prouče,

stručno rasprave i unesu u Zakon.


71. Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske




školi







nacrta



122








očitovanje

Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata

zaposlenih u srednjim školama Hrvatske


obrazloženjem

Prihvaćamo promjene članaka koji su usuglašeni na sastancima

Radne skupine za izradu nacrta prijedloga izmjena Zakona, a

odnose se na točke Zakona o odgoju i obrazovanju: 9., 10., 22., 23.,

24.,25., 27., 28., 30.a., 53., 58., 65.a. ,66., 69., 73., 76., 78., 79., 84.,

86., 90., 92., 94., 106., 110., 138, 140., 149. Prihvaćamo i naknadno

uvrštene izmjene članaka, koji nisu bili usuglašeni na Radnoj

skupini: 99., 130.



Predlažemo:

Članak 75. Nema jedinstvenog stava o uvođenju produžne nastave

u srednje škole. Ukoliko će produžna nastava postati obvezna,

potrebno je utvrditi i način vrednovanja tog rada kao prekovremeni

rad. S obzirom da nije moguće na početku školske godine

predvidjeti potrebu za održavanjem poružne nastave, tako produžna

nastava ne može biti sastavni dio Rješenja o tjednom zaduženju

nastavnika za tekuću školsku godinu.

Članak 84. Smatramo kako je potrebno uvesti i pedagošku mjeru

"kratkotrajna suspenzija", kojom bi se ograničilo pohađanje nastave

učenicima koji su počinili ozbiljnije prekršaje sve do sastanka s

roditeljima ili centrima socijalne skrbi.

Smatramo kako bi trebalo utvrditi donošenje

pedagoških mjera u odnosu na težinu prekršaja, a ne

da se one obvezno donose redom, tzv. postupnost.

Članak 105. st.15. Treba izmijeniti na način da se u tekst nakon

riječi obrazovanja doda "te okvirni program za stjecanje pedagoških

kompetencija".

Obrazloženje: smatramo kako je važno da ministar propiše

okvirni program za stjecanje pedagoških kompetencija, a ne

da to bude prepušteno jedino onima koji ih provode. U

sadašnjem ZOiO jedino što je za stjecanje pedagoških

kompetencija propisano jest 60 ECTS bodova. To dovodi

da neujednačenosti programa stjecanja pedagoških

kompetencija.

U Sindikatu smatramo i da bi plaćanje programa stjecanja

pedagoških kompetencija trebalo biti obveza države, s

obzirom da država propisuje obvezu stjecanja dodatnih

kompetencija. Država je to plaćala od 1997. temeljem

Odluke ministrice Vokić, pa sve do 2013. kada je ta odluka

ministrice Vokić stavljena van snage.

Članak 107. Smatramo kako se mora propisati obveza ravnatelja da


123

zaposli osobu koja je upućena od strane Zajedničke prosudbene

komisije za zbrinjavanje zaposlenika.

Obrazloženje: Sadašnje rješenje u Zakonu jest da

ravnatelj ima obvezu napisati obrazloženje zašto nije

zaposlio osobu upućenu od Komisije za zbrinjavanje.

Nakon toga ravnatelji raspisuju natječaj i zapošljavaju

po sistemu "dragi barba Luka,", a raspoređeni radnik

ostaje i dalje višak. Time se na neki način potiče

ravnatelje da postupaju suprotno Zakonu i kolektivnom

u g o v o r u .

Članak 108. Smatramo kako se rok u kojem pripravnik mora

položiti stručni ispit ukoliko je bio spriječen zbog privremene

nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta,

odnosno drugog opravdanog razloga, mora produžiti za onoliko

vremena koliko je trajala privremena nesposobnost za rad, odnosno

drugi opravdani razlozi.

Obrazloženje: Jednako tako je riješeno za državne

službenike u Zakonu o državnim službenicima.

Smatramo to izuzetno važnim jer ti radnici u

slučaju rodiljnog ili roditeljskog dopusta, kao i u

slučaju privremene nesposobnosti za rad mogu

trajno izgubiti pravo na polaganje stručnih ispita

Članak 117. Smatramo kako treba izbrisati članak 117. ili u

prijelaznim odredbama utvrditi kako će se primjenjivati od 31.

prosinca 2016. godine, kako je to predviđeno za licenciranje

ravnatelja.


72. XV. gimnazija




školi







nacrta






124





očitovanje

XV. gimnazija, Zagreb

Josip Harcet, ravnatelj


obrazloženjem

Izricanje pedagoških mjera sprečavanja bi trebalo vratiti u okvire

pedagoškog postupka. One se ne bi trebale voditi kao upravni

postupak koji je izuzetno dug proces. Sama škola nema dovoljno

educiranih radnika da ga brzo provede, što i je sam cilj pedagoške

mjere sprečavanja.

Pohvalili bismo inicijativu da se teške pedagoške mjere sprečavanja

ne izriču samo za tekuću školsku godinu već do kraja

osnovnoškolskog/srednjoškolskog obrazovanja.



1. Predlažemo da se u članku11. Zakona, stavku (3) doda

alineja 4. mješovite škole. Naime ima škola koje provode i

po dva obrazovna programa.

2. Članak 4. Nacrta koji mijenja članak 23. Zakona, u stavku

(7) nejasno je što znači iz jednog mjesta u drugo. Naime

ako učenik koji pohađa srednju školu u Zagrebu, njegova

obitelj preseli se iz npr. Zaprešića u Sveti Ivan Zelina, ima

li učenik pravo preseljenja iz jedne gimnazije u drugu u

Gradu Zagrebu? Predlažemo da se preciznije definira

prelazak u drugo mjesto zbog statusa većih gradova s više

škola koje provode isti obrazovni program. Također da se

regulira i pitanje naših povratnika i da li je potrebno da se

oni upišu direktno u školu/program po njihovom izboru ili

da im se prelazak odobri u školu ovisnosti o njihovom

uspjehu u stranom obrazovnom sustavu jer neki obrazovni

programi su neusporedivi.

3. U članku 14. Nacrta koji se odnosi na članak 66. Zakona

molimo definirati “teško nasilničko ponašanje“ jer toga

nema niti u jednom drugom zakonu. Da li učenik mora biti

osuđen ili mu mora bit izrečena mjera zbog nasilničkog

ponašanja od strane nadležnog suda? Što u slučaju nasilja

na Internetu?

4. U članku 17. Nacrta predlažemo da za srednje škole ne

primjenjuju stavci (1), (2), (3) i (4). Provoditi dopunski rad

u vrijeme provođenja ispita Državne mature predstavlja

veliki logistički problem za mnoge škole, a i nastavnik koji

izvodi dopunski rad mogao bi biti pod velikim pritiskom

poradi svoje odluke na kraju istog.

5. U članak 18. Nacrta koji se odnosi na članak 76. Zakona u

stavku (3) nije donesen vremenski rok u kojem

povjerenstvo mora ispitati učenika iako to mora biti vrlo

brzo da bi se za učenika za kojeg je povjerenstvo zaključilo

negativnu ocjenu mogao organizirati dopunski rad. Mislimo

da to ne bi trebalo odrediti Statutom škola već bi se trebalo

odrediti samim Zakonom.

6. U članku 21. Nacrta koji se odnosi na članak 84. Zakona

vjerujemo da je u stavku (8) greškom nakon riječi mjere


125

ispuštena riječ „isključenja“.


73. Pučki pravobranitelj




školi







nacrta









očitovanje

Pučki pravobranitelj


obrazloženjem

Kao središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije tijekom

proteklih smo godina postupali i po pritužbama zbog diskriminacije

na koju su pritužitelji ukazivali pozivajući se i na odredbe Zakona o

odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama. Također smo

Vam uputili i određene preporuke zbog osnovane sumnje na

diskriminaciju do koje je došlo zbog nedonošenja provedbenih

propisa za njegovu provedbu. Stoga, podržavajući inicijativu za

izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i

srednjim školama, podsjećamo na preporuke i mišljenja koja smo

Vam do sada, a vezano uz predmetnu tematiku, dostavljali.

Iščitavanjem predloženog Zakona uočili smo kako se u pojedinim

odredbama koriste teško razumljive stipulacije koje ostavljaju

prostora različitim tumačenjima. Stoga predlažemo, prije

upućivanja u zakonodavnu proceduru, dodatno uređivanje teksta

Zakona.


126

Prije usvajanja zakonske odredbe članka 14. predlažemo dodatno

konzultirati stručnjake koji će kroz svoju ekspertizu anticipirati

posljedice izricanja predložene pedagoške mjere isključenja učenika

iz škole zbog teškog nasilničkog ponašanja.

Naime, isključivanjem učenika iz škole na neki način prestaje svaki

odgojni utjecaj škole, pa i šire zajednice, na njega te je, stječe se

dojam, još više prepušten razvijanju neželjenih poremećaja u

ponašanju. Kako je jedna od uloga odgojno-obrazovnog sustava i

odgoj učenika, trebalo bi razmisliti o pružanju individualne i

koncentrirane podrške koja će, uz angažman dostupnih stručnih

službi, doprinijeti njegovom vraćanju u okvire društveno

prihvatljivog ponašanja.

Posebno podržavamo izmjenu stavka 16. članka 105. kojom će se,

vezano uz propisivanje uvjeta za obavljanje poslove tajnika škole,

izvršiti usklađivanje sa bolonjskim sustavom visokog obrazovanja,

te će na poslovima tajnika školske ustanove moći raditi i osobe sa

završenim specijalističkim diplomskim stručnim studijem javne

uprave koje će sukladno razini stečenog obrazovanja dobiti

odgovarajući koeficijent za izračun plaće.

Također ukazujemo na potrebu usklađivanja stručnih uvjeta za

pojedina radna mjesta u sustavu osnovnog i srednjoškolskog

obrazovanja sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom

obrazovanju, HKO, Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i

akademskom stupnju


odredbe s obrazloženjem Članak 2.

Kako je obrazovanje jedna od javnih službi Republike Hrvatske

koje se temelji se na jednakosti obrazovnih šansi za sve učenike

prema njihovim sposobnostima, mišljenja smo kako Ministarstvo,

kao središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove

obrazovanja, mora biti aktivno involvirano u planiranje i uspostavu

mreže školskih ustanova.

Iz odredbe članka 2. kako je predložena ne vidi se poveznica

između planova koje usvajaju pojedini osnivači školskih ustanova

(stavak 1.) i konačnog prijedloga mreže kojeg vladi podnosi

Ministarstvo (stavak 2.) Stoga je prihvatljivija stipulacija sadašnjeg

članka 10. Zakona.

Članak 3.

Skrećemo pozornost kako je Zakonom o suzbijanju diskriminacije

ista zabranjena temeljem 17 diskriminacijskih osnova, među kojima

je i dob. S druge strane, definicija djeteta u hrvatskom

zakonodavstvu jednaka je onoj u Konvenciji o pravima djeteta, što

znači da se svaka osoba smatra djetetom do 18. godina kada postaje

punoljetna i stječe pravnu sposobnost. Stoga, iako primarno nije u

našoj, već u nadležnosti pravobraniteljice za djecu, smatramo

neopravdanim različito tretiranje maloljetnika do osamnaest godina

života vezano uz pravo na upis u 1. razred srednje škole.

U skladu s navedenim predlažemo da stavci 1. i 2. navedenog

članka glase:

„(1) Redoviti učenici upisuju se u prvi razred srednje škole u dobi

do 18 godina.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, uz odobrenje Ministarstva u


127

prvi razred srednje škole može se upisati i učenik stariji od 18

godina.“

Vezano uz stavak 3. navedenog članka naglašavamo kako je, radi

pravovremenog određivanja pravila i jednake dostupnosti unaprijed

poznatih relevantnih informacija (a čime se isključuje i mogućnost

ikakve improvizacije koja može dovesti i do diskriminacije)

slučajeve kada se upisi u srednje škole ne provode putem NISpuSŠ

potrebno unaprijed propisati i to samim Zakonom ili pravovremeno

donesenim podzakonskim aktom.

Stavci 5. i 6. navedenog članka međusobno su neujednačeni te ih je

potrebno uzročno-posljedično povezati. Ukoliko je intencija

predlagača da odluku o strukturi razrednih odjela i broju učenika po

programima ministar utvrđuje na temelju prijedloga osnivača

školske ustavnove, to u Zakonu treba izrijekom biti napisano.

Članak 5.

U stavku 2. navedenog članka predlažemo pravo nastavka

školovanja u statusu redovnog učenika vezati uz dob potencijalnog

učenika, a ne uz protok vremena od trenutka stjecanja niže spreme

ili završetka trogodišnjeg obrazovnog programa.

Na taj način će se kriterij za nastavak školovanja u statusu redovnog

učenika ujednačiti s kriterijima propisanim za upis u srednju školu u

statusu redovnog učenika.

Primjerice, stavak 2. može glasiti:

„Učenik iz stavka 1. ovog članka, kao i učenik koji je završio

obrazovni program u trajanju od tri godine može do 21. godine

života nastaviti školovanje u statusu redovitog učenika.“

Na taj bi način svi učenici koji su stjecanjem niže spreme u vrlo

mladoj dobi odustali od daljnjeg školovanja, uz uvažavanje

dinamike psiho-socijalnog sazrijevanja mlade osobe, bili dovedeni

u usporedivu situaciju.

Članak 18.

Vezano uz stavak 5. navedenog članka, mišljenja smo kako je

osnovne okvire načina polaganja ispita pred povjerenstvom

potrebno jednoobrazno urediti za sve škole kako bi i svi učenici i

drugi sudionici u odgojno-obrazovnom procesu bili izloženi istom

postupku. Stoga predlažemo da se način i postupak polaganja ispita

pred povjerenstvom utvrdi pravilnikom kojeg će donijeti ministar

nadležan za poslove obrazovanja.

Članak 20.

Stavci 1. i 3. navedenog članka na različite načine reguliraju pravo

ponavljanja razreda za učenike srednjih škola i učenike koji su u

programu stjecanja niže stručne spreme.

Mišljenja smo kako odredbu stavka 3. treba korigirati, ovisno o

trajanju programa za stjecanje niže stručne spreme.

Naime, kako stavak 3. navedenog članka ne bi doveo do

potencijalno diskriminatornog učinka temeljem socijalnog statusa,

društvenog položaja ili neke druge ZSD-om propisane

diskriminacijske osnove (za što bi predlagatelj trebao proučiti

dostupne podatke o socijalnom statusu, društvenom položaju ili

imovnom stanju polaznika programa za stjecanje niže stručne


128

spreme) smatramo kako se broj dopuštenih ponavljanja razreda

tijekom školovanja treba vezati uz duljinu trajanja školovanja (na

pr. dvije godine školovanja – 2 puta isti razred samo jednom, 3 i

više godine školovanja – dva puta isti razred najviše dva puta).

Članak 26.

U stavku 3. navedenog članka potrebno je navesti koje su to potrebe

za koje se radniku omogućava rad na poslovima vezanim uz te

potrebe, u ili izvan školske ustanove.

Naime, stipulacija stavka 3 je vrlo neodređena, kao takva ostavlja

širok prostor za manipulacije te stvara pravnu nesigurnost, a u

korelaciji sa stavkom 4. i prostora za manipulativno zapošljavanje.

Članak 27.

U stavku 2. navedenog članka potrebno je ispraviti pogrešku te iza

riječi „specijalistički“ dodati riječ „diplomski, tako da odredba

glasi:

„Poslove tajnika može obavljati osoba koja je završila sveučilišni

diplomski studij pravne struke ili specijalistički diplomski stručni

studij javne uprave odnosno stručni studij upravne struke“.

Navedenom stipulacijom stručni uvjeti za poslove tajnika škole u

cijelosti bi se uskladili sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i

visokom obrazovanju te Zakonom o akademskim i stručnim

nazivima i akademskom stupnju.

Ujedno upozoravamo na potrebu da se pri donošenju propisa o

klasifikaciji radnih mjesta u školama, pri određivanju pripadajućih

koeficijenata za izračun plaća tajnika škola vodi računa o poštivanju

načela jednake plaće za jednaki rad. S obzirom da ministar nadležna

za obrazovanje određuje djelokrug i poslove tajnika škola, koji se

ovisno o stupnju obrazovanja određenog tajnika ne razlikuje,

navedeno je još važnije.

Članak 28.

Predložena izmjena članka 106. stavka 4. kojim se propisuje obveza

otkazivanja ugovora o radu uvijek kada je protiv osobe koja je u

radnom odnosu u školi donesena pravomoćne sudske presude zbog

nekog od djela koja su pobrojana u stavku 1. navedenog Zakona

izrazito je rigorozna. S obzirom da okolnosti pod kojima se neka od

navedenih djela mogu izvršiti/dogoditi (na pr. prometna nezgoda) te

na različite vrste presuda koje se zbog njihova izvršenja mogu

donijeti (na pr. uvjetna ili bezuvjetna presuda), mišljenja smo kako

je još jednom potrebno sagledati učinak bezuvjetnog otkazivanja

ugovora o radu, bez prethodne procjene svakog konkretnog slučaja.

Članak 30.

U članku 30. potrebno je poimence navesti konkretnu ustanovu koja

je nadležna za postupak licenciranja.

Članak 36.

U stavku 1. članka 36. potrebno je precizno navesti koje su to

agencije, bilo imenom ili opisno (kao na pr. agencija nadležna za

obavljanje poslova odgoja i obrazovanja) nadležne za obavljanje

nadzora nad stručno-pedagoškim radom školske ustanove.

Od članka 38. do kraja


129

Prijelazne i završne odredbe Nacrta prijedloga Zakona potrebno je

nomotehnički doraditi.

Vezano uz članak 38. naglašavamo kako nije uobičajeno da se

izmjenama i dopunama zakona brišu pojedine odredbe iz glave

Prijelazne i završne odredbe.

Nadalje, s obzirom da prema Izvješću Ustavnog suda br. U-X-

835/2005 od 24. veljače 2005. („Narodne novine“, broj 30/2005)

nedonošenje propisa za provedbu zakona ugrožava pravnu sigurnost

objektivnog pravnog poretka i načela ustavnosti i zakonitosti,

mišljenja smo kako člankom 40. stavak 1. treba odrediti bitno kraće

rokove za donošenje pravilnika i programa propisanih ovim

Zakonom.

U stavku 2. istog članka, a radi ujednačenih uvjeta za sve učenike

koji potencijalno nastavljaju školovanje, utvrđivanje načina i

rokova polaganja razlikovnih odnosno dopunskih uvjeta ne može

biti prepušteno nastavničkom vijeću, već isto u što je moguće

kraćem roku treba utvrditi Pravilnikom ministar, na što je Zakonom

i obvezan. Naime rješenje kako je predloženo također ugrožava

pravnu sigurnost te načela ustavnosti i zakonitosti, pa i načelo

jednakosti pred zakonom.


74. Agencija za mobilnost i programe Europske unije




školi







nacrta









očitovanje

Agencija za mobilnost i programe Europske unije

Antonija Gladović, ravnateljica


130


obrazloženjem

Trenutno važeći Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i

srednjoj školi kao stručna osposobljavanja i usavršavanja načelno

prepoznaje samo ona osposobljavanja i usavršavanja koja se

provode kroz programe koje je odobrilo nadležno ministarstvo, a

koje organiziraju i provode ustanove nadležne za stručno

usavršavanje. Smatramo da je definiciju nužno proširiti kako bi

navedena kategorija obuhvatila i osposobljavanja i usavršavanja

koja se odvijaju u sklopu programa Europske unije iz područja

obrazovanja i osposobljavanja.

Naime, Agencija za mobilnost i programe Europske unije

(AMPEU) provodila je u razdoblju od 2009. do 2013. najveći

program Unije u području obrazovanja i osposobljavanja – Program

za cjeloživotno učenje (projekti unutar ovog programa provode se

do 2016. godine), a od 2014. provodi najveći program Unije u

području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta – program

Erasmus+. Do ulaska u Uniju sudjelovanje u programu financiralo

se uplatom nacionalnoga doprinosa, a po ulasku u okviru zajedničke

uplate u opći proračun EK. Riječ je, dakle, o programu

financiranom sredstvima Državnog proračuna, za nadzor provedbe

kojeg je nadležno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta za

područja obrazovanja i osposobljavanja.

Značajan udio programskih i projektnih aktivnosti oba spomenuta

programa odnosi se upravo na stručno osposobljavanje i

usavršavanje djelatnika u sustavu odgoja i obrazovanja. Za

ilustraciju: Decentralizirani programski budžet Agencije (onaj

kojim izravno upravlja Agencija) za 2014. godinu iznosi

13.225.985,90 €.

U okviru tog proračuna sredstva namijenjena aktivnostima stručnog

usavršavanja i osposobljavanja za djelatnike sustava odgoja i općeg

obrazovanja iznose 321.338 €, a za djelatnike u području

strukovnog obrazovanja i osposobljavanja 173.559 €. Riječ je o

ukupno 494.897€ odnosno 3.781.013 kuna u ovoj proračunskoj

godini.

Za usporedbu ukupna ostala sredstva sektorskih agencija

namijenjena stručnom osposobljavanju i usavršavanju iznose

5.892.472 kn (Prema podacima iz Državnog proračuna 2014.:

- Agencija za odgoj i obrazovanje

Stručno usavršavanje voditelja županijskih stručnih vijeća osnovnih

škola: 1.510.876 kn

Stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih djelatnika u sustavu

osnovnog i srednjeg školstva 4.024.196

- Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

Stručno savjetodavna djelatnost 357.390 kn).

Zakon o AMPEU definira da je djelatnost agencije upravljanje

programima Europske unije, a ne stručno usavršavanje.

Agencija za mobilnost i programe EU u svom djelokrugu obuhvaća

i aktivnosti koje su nedvojbeno stručna usavršavanja kao što su

stručna osposobljavanja i usavršavanja u okviru Programa za

cjeloživotno učenje i Erasmus+ programa. O okviru članka koji

regulira stručna osposobljavanja i usavršavanja Agencija za

mobilnost i programe EU bi ujedno bila obvezna Ministarstvu


131

znanosti, obrazovanja i sporta dostaviti na odobrenje popis stručnih

osposobljavanja i usavršavanja u okviru Programa za cjeloživotno

učenje i Erasmus+ programa. Na ovaj način bi se otvorila i

mogućnost daljnjeg reguliranja statusa nastavnog i nenastavnog

osoblja koji sudjeluju u gore navedenim osposobljavanjima kroz

podzakonske akte. Smatramo da bi predloženi zahvati imali za

posljedicu veće prepoznavanje prednosti usavršavanja i

osposobljavanja koje se nude kroz programe Europske unije te veći

poticaj za sudjelovanje nastavnom i nenastavnom osoblju što bi

ujedno značilo i veće iskorištavanje dostupnih EU sredstava u

sektoru obrazovanja.



Predlaže se uvrštavanje dodatnog teksta u Nacrt Zakona o

izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i

srednjoj školi koji bi glasio:

U članku 115., stavku 1., nakon riječi: „Ministarstvo“ točka se

zamjenjuje zarezom i dodaje se tekst koji glasi: „što uključuje i

osposobljavanja i usavršavanja koja se odvijaju u sklopu

programa Europske unije iz područja obrazovanja i

osposobljavanja, a koje provode nadležne ustanove.“

Obrazloženje:

Uvrštavanjem navedenog dodatnog teksta u članku 115. stavku 1.

definiralo bi se da osposobljavanja i usavršavanja koja se odvijaju u

sklopu programa Europske unije iz područja odgoja i obrazovanja

čine sastavni dio stručnih osposobljavanja i usavršavanja za

nastavno i nenastavno osoblje školskih ustanova. Pod stručna

osposobljavanja i usavršavanja Agencija za mobilnost i programe

EU podrazumijeva stručna osposobljavanja i usavršavanja koje se

odvijaju u okviru projekata Programa za cjeloživotno učenje i

Programa Erasmus+, a za koja bi Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i sporta dalo odgovarajuće odobrenje.


3. listopada 2014.

75. Oliver Kvasina




školi







nacrta



132








očitovanje

Oliver Kvasina


obrazloženjem članak 17.

Nacrt propisuje dopunsku nastavu za učenike koji imaju jednu ili

dvije nedovoljne zaključene ocjene. To ujedno predstavlja i dodatni

rad za nastavnike.

U teoriji, ako nastavnik ima po jednog učenika s nedovoljnom

ocjenom u svakom razredu gimnazije, to znači da bi on trebao

odraditi 40 do 80 sati dopunske nastave. Takav rad bi zahtijevao i

izradu posebnog plana rada za svaki razred. Tko će to platiti?

Odgovor MZOS-a će vjerojatno biti da će to spadati u redovnu

normu nastavnika, dok će potonji to – sasvim razumljivo – shvatiti

kao dodatni rad, pa čak i kaznu.

Smatram da bi posljedica mogla biti više ili manje masovno

poklanjanje dovoljnih zaključnih ocjena, što će neminovno

dovesti do pada kvalitete obrazovanja.

Predlažem da se ovaj članak radikalno doradi, i to posebno

stavak 2. istog članka.

članak 18.

U stavku 1. stoji da se učenik i roditelj mogu žaliti na zaključenu

ocjenu 2 dana nakon završetka nastavne godine. U praksi, ako je

učeniku nedovoljna ocjena zaključena u ponedjeljak zadnjeg tjedna

nastave, on se po ovom Nacrtu ima pravo žaliti čak 9(!) dana nakon

zaključivanja ocjene, što je potpuni apsurd.

Smatram da se učenik ili roditelj trebaju imati pravo žaliti u

roku jednog ili dva dana od dana zaključivanja ocjene, dok ispit

pred povjerenstvom također treba organizirati u jednakom

roku.



133

76. Elektrotehnička škola




školi







nacrta









očitovanje

Elektrotehnička škola Zagreb


obrazloženjem

Na sjednici Nastavničkog vijeća koja je održana 29.9.2014.

prodiskutirali smo prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama

Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

Naši prijedlozi su:

1. Vratiti zaključivanje ocjena na kraju prvog polugodišta

(Članak 73)

2. Zadržati dva popravna roka, odnosno povući Članak 17 u

kojem je prijedlog izmjena članka 75





134

77. Mirela Jagodić




školi







nacrta









očitovanje

Mirela Jagodić, prof.

Ravnateljica Glazbene škole Slavonski Brod


obrazloženjem

Umjetničke škole su same po sebi malo drugačije od ostalih

osnovnih i srednjih škola pa su tako i mišljenja ravnatelja

umjetničkih škola možda malo drugačija od mišljenja ravnatelja

osnovnih i srednjih škola u obveznom sistemu.

Pozdravljam odustajanje od plana donošenja posebnog zakona za

OŠ i posebnog zakona za SŠ. Ostajanje u formi jednog zajedničkog

zakona od velike je pomoći svim ravnateljima srednjih umjetničkih

škola jer u svojoj djelatnosti imamo i osnovnoškolsko i

srednjoškolsko obrazovanje.

Donošenjem mreže škola regulirati će se brojni problemi koje

ponekad lokalni moćnici „debelo iskorištavaju“, a učenici i roditelji

nažalost ispaštaju.

Donošenje Pravilnika za upis u 1. razred srednje škole odnosno ne

mijenjanje upisnih pravila svake godine, sigurno će doprinijeti

kvaliteti upisa. Objavljivanjem natječaja za upis na mrežnim

stranicama i oglasnim pločama škole i osnivača omogućiti će se

veća i bolja dostupnost svim učenicima.

Svakako podržavam donošenje Pravilnika o pedagoškim mjerama

zbog ujednačavanja kriterija za pedagoške mjere između škola.

Članak 34. Prijedloga Zakona koji se odnosi na brisanje stavka 3.

članka 138. Zakona za mene je pun pogodak. Ako smo već krenuli

u e-Dnevnike i maksimalnu informiranost za roditelje u svakom

trenutku, mislim da nam nije potrebna još i dodatna „papirnata“

dokumentacija koja je sama po sebi već nepostojeća.


135



- članak 3. Prijedloga Zakona – odnosi se na članak 22. Zakona o

odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u daljnjem tekstu:

Zakona)

- dopuniti članak 22. stavak 2. –

„Dobna granica za umjetničke škole usklađena je sa stavcima 8. i

9. članka 8. Zakona o umjetničkom obrazovanju (zanimanja

glazbenik pjevač, glazbenik fagotist, glazbenik tubist i glazbenik

kontrabasist);

- dopuniti članak 22. stavak 4. –

„Za umjetničke škole u skladu sa stavkom 6. članka 8. Zakona o

umjetničkom obrazovanju (završena OGŠ ili dva pripremna razreda

za SGŠ te položen prijamni ispit)

- članak 7. Prijedloga Zakona - odnosi se na članak 27. stavak 3.

Zakona

– što je sa učenicima u osnovnoj školi, da li i oni moraju izabrati

drugi izborni predmet kao učenici u srednjoj školi ili je dovoljno da

umjesto izbornog predmeta izaberu izvannastavnu aktivnost?

- članak 9. Prijedloga Zakona - odnosi se na članak 28. Zakona

- usklađivanje termina donošenja Školskog kurikuluma i Godišnjeg

plana i programa do 30.09. tekuće godine kao i slanja MZOS-u

elektroničkim putem do 5. listopada tekuće godine je hvale vrijedan

potez

- prijedlog: u budućnosti napraviti unificiranu formu (šprancu) za

Školski kurikulum i Godišnji plan i program za svaku vrstu škole:

osnovne, srednje i umjetničke

- članak 17. Prijedloga Zakona - odnosi se na članak 75. Zakona

– što sa glazbenom školom gdje je godišnji ispit pred

povjerenstvom sastavni dio ocjene na kraju nastavne godine?

– prijedlog: dopuna stavka 3. –

„U glazbenim školama, nakon dopunskog rada, omogućiti učeniku

polaganje pred povjerenstvom u ljetnom roku ( kraj lipnja/početak

srpnja)“; daljnja procedura se navodi u stavku 4. članka 75.


Zakona

- rok od dva dana odnosi se na koji termin, od čega?


Zakona

– nakon riječi „opomene pred isključenje“ brisati „učiteljsko“ jer se

ova pedagoška mjera iskazuje u srednjoj školi



136

78. Biserka Bilić




školi







nacrta









očitovanje

Biserka Bilić


obrazloženjem

Prijedlog se ne odnosi izravno na Zakon , ali obzirom da se

Pravilnik o normi nastavnika temelji na Zakonu predlažem da se u

normi priznaju 4 sata za razredništvo ( umjesto dosadašnjih 2 sata )

Obrazloženje : opseg i složenost razredničkog posla izrazito se

povećao : A) zbog uvođenja sadržaja građanskog i zdravstvenog

odgoja za koji se razrednik mora dodatno educirati

B) povećanja administrativnih poslova

C) sve je veći broj učenika s individualiziranim i prilagođenim

programom

D) sve su složeniji socijalni uvjeti i problemi učenika , a razrednik

je inicijator i koordinator između roditelje , nastavnika ,

zdravstvenih i socijalnih institucija

E) razrednik je provodi puno vremena u individualnim razgovorima

s učenicima i roditeljima , često i izvan radnog vremena

F) individualni razgovori s roditeljima uglavnom traju više od

predviđenog vremena , a njihove termini moraju se prilagođavati

radnom vremenu roditelja



Čl. 31. Točka 3. Predlažem da se za ravnatelja može kandidirati

jedino osoba s najmanje 8 godina radnog iskustva u nastavi ili

neposrednom radu s učenicima ( pedagog , defektolog , psiholog ) .

Obrazloženje : nastava je bit školskog sustava i jedino osoba s

nastavničkim iskustvom može biti kompetentan ravnatelj

Čl. 31. Dodati točku 5 ) ravnatelj može dužnost obnašati


137

maksimalno dva ( 2 ) mandata

Obrazloženje : antikoruptivna mjera

Čl. 75. Točka 1. Nadopuna : Za učenika koji na kraju nastavne

godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta,

škola je dužna organizirati pomoć u učenju i nadoknađivanju znanja

kroz dopunski rad koji je učenik dužan pohađati ako tijekom

nastavne godine nije bila organizirana dopunska nastava .

Obrazloženje : većini učenika je tijekom nastavne godine kroz

dopunsku nastavu osigurano nadoknađivanje znanja ; Vaš prijedlog

bi trebao vrijediti u iznimnim ,opravdanim slučajevima o čemu bi

odluku trebalo donijeti Razredno vijeće.

U srednjim školama bilo bi otežano izvoditi dopunsku nastavu

nakon završetka nastavne godine zbog održavanja ispita državne

mature .

Datum dostavljanja očitovanja 3.10. 2014.

79. Helena Karlić Mujo




školi







nacrta









očitovanje

Helena Karlić Mujo,

učiteljica geografije u OŠ Gruda,

sindikalna povjerenica podružnice SHU u OŠ Gruda


obrazloženjem


138


odredbe s obrazloženjem Primjedbe na članak 17.

Smatram da bi stavak 1. čl. 75. trebao glasiti: (1) Za učenika koji na

kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva

nastavna predmeta, škola je dužna organizirati pomoć u učenju i

nadoknađivanju znanja kroz dopunski rad koji je učenik dužan

pohađati, uz uvjet da je učenik redovito pohađao dopunsku

nastavu tijekom nastavne godine.“

Obrazloženje: Svaki učenik koji ima problema u savladavanju

nastavnog programa ima na raspolaganju dopunsku nastavu, ali se

događa da takvi učenici ne dolaze na dopunsku nastavu tijekom

nastavne godine jer ne postoji način da ih se na to prisili (ne mogu

zbog toga dobiti neopravdan sat).

Vezano za čl. 17. ,ako bi ostao ovakav kakav je u Nacrtu prijedloga,

javljaju se još neka neriješena pitanja:

1. Kako će se financirati taj dodatni rad učitelja, s obzirom da

se dopunska nastava za koju je učitelj zadužen odradila

tijekom nastavne godine, a u razdoblju nakon završetka

nastavne godine učitelj obavlja „Ostale poslove“ za koje je

zadužen? Hoće li mu ti sati biti prekovremeni rad?

2. Što će se dogoditi ako je učenik negativno ocijenjen iz

predmeta za kojeg nije predviđena mogućnost dopunske

nastave (npr. izborni predmeti)? Hoće li učitelj/nastavnik

izbornog predmeta također održavati dopunsku nastavu

nakon završetka nastavne godine, iako za njegov predmet

prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i

stručnih suradnika u osnovnoj školi nije dozvoljena

dopunska nastava?


80. NN




školi







nacrta






139





očitovanje

Ne želim da moje ime i prezime budu javno objavljeni,

zahvaljujem!


obrazloženjem

Nemam načelnih primjedbi na priloženi Nacrt prijedloga Zakona o

izmjenama i dopunama Zakona, iako uvijek ima prostora za

poboljšanja. U tom smislu ide i moj prijedlog da se uvede

pedagoška mjera udaljavanja učenika sa sata i suspenzija u slučaju

težih kršenja pravila koja bi odgovarala ukoru.

Obrazloženje:

Samo postojanje takve mjere bi u velikoj mjeri odgojno djelovalo

na one učenike koji su skloni neizvršavanju svojih obveza,

nagovaranju ostalih učenika na prekršaje, prepisivanju i nasilnom

ponašanju, pa bi ponavljanje takvog ponašanja bilo svedeno na

minimum. Mnoge napredne zemlje imaju takvu odredbu, i to s

opravdanim razlogom. Obični pismeni ukor, bez mogućnosti da ih

se udalji sa sata ili škole, na njih ne djeluje dovoljno poticajno kako

bi svoje loše vladanje promijenili nabolje. Učenici bi se udaljavali s

nastavnog sata ili neke aktivnosti i odlazili u unaprijed određen dio

škole (knjižnicu, učionicu) na određeno vrijeme.

Odbije li učenik otići ili krši pravila, kao kazna mu se može odrediti

neki fizički posao u školi (brisanje klupa, kupljenje smeća oko škole

i sl.). Ne traje duže od jednog dana, ali se u nekim školama

određuje da učenici kaznu moraju odraditi u dane u koje se nastava

ne održava (npr. subotom).

Suspenzija = privremeno udaljavanje učenika s nastave. Razlikuju

se dva oblika suspenzije: in-school suspenzija (od učenika se

očekuje da dolazi u školu, ali ne odlazi na nastavu već boravi na

unaprijed određenom mjestu i uz nadzor nadoknađuje propušteno) i

out-of-school suspenzija (učenik boravi kod kuće).

Ova bi se mjera odlično uklopila u Građanski odgoj i obrazovanje

zato što bi učenici osjetili da se kršenje radnih obveza te prava

drugih, brzo i odlučno sankcionira.

Zakon propisuje prava i obaveze učenika za vrijeme suspenzije, te

nalaže da se roditelji obavezno informiraju o pedagoškoj mjeri,

osim kad je u pitanju ozbiljan prekršaj koji zahtijeva trenutno

provođenje mjere.



Imam primjedbu što iz članka 112. (NN, br. 92/10) nije izbrisana

diskriminatorna odredba po kojoj za djelatnike u školi iznimno ne

vrijedi dio ZOR-a koji dopušta da se poslodavac i radnik mogu

dogovoriti kako Ugovor o radu ne bi prestao kada radnik navrši 65

godina života i 15 godina mirovinskog staža. Time su zaposlenici u

osnovnim i srednjim školama stavljeni u nepovoljniji položaj u

odnosu na druge struke (na primjer profesore na fakultetima,

liječnike, sudce i političare čiju sposobnost za rad i nakon šezdeset

pete nitko ne dovodi u pitanje, a rade jednako zahtjevan i još

odgovorniji posao s obzirom na ovlasti koje imaju da odlučuju o

sudbinama i zdravlju drugih ljudi) i nismo isti pred Zakonom o

radu. Zbog svega navedenog, ukoliko se stavci 2. i 3. koji


140

diskriminiraju po dobi ne izbrišu, predložit ću i ocjenu ustavnosti

spornih stavaka jer nisu ni u skladu s Ustavom RH. Ustav (NN, br.

85/10) članak 14.: „…Svi su pred zakonom jednaki.“

Obrazloženje:

Dok se u EU diže dobna granica za odlazak u mirovinu, a EK to isto

traži od Hrvatske u sklopu mjera štednje za smanjivanje

proračunskog deficita, naše Ministarstvo tjera prosvjetne djelatnike

u mirovinu. Učiteljima i nastavnicima bi trebalo dopustiti da

rade i nakon 65. godine života ako su psihofizički sposobni za

rad, nemaju puni mirovinski staž te je njihova profesija

deficitarna (postoji višak učiteljica razredne nastave, ali

manjak profesora prirodoznanstvenih predmeta koji, kad odu u

mirovinu, najčešće budu zamijenjeni nestručnim i neiskusnim

kadrom).


81. Vjeroučitelji: Dijana Stanić, Ivana Bušić, Ernest Brus, Bernarda Dijedović, Vladimir Habijan, Branko

Blažević, Marija s. Mihaela Lažeta, Jadranka Jandričić Arić, Zubak Katarina, Goran Friedrich




školi







nacrta









očitovanje

vjeroučitelji: Dijana Stanić, Ivana Bušić, Ernest Brus, Bernarda

Dijedović, Vladimir Habijan, Branko Blažević, Marija s. Mihaela

Lažeta, Jadranka Jandričić Arić, Zubak Katarina, Goran Friedrich


obrazloženjem



1996. god. koji ne predviđa izborni predmet za naše učenike.









141



















kojem još uvijek ima vjeronauk. Nakon što i tu ne polučuje

očekivani napredak u obrazovanju bude premješten (u istoj školi) u

skupinu 7-11 godina, ali tada isti učenik gubi pravo na vjeronauk.

Primjereno je za učenike na stupnju umjerene mentalne retardacije



predmeta.


82. Marijan Vinković



Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i

srednjoj školi




Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i

obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

Naziv tijela nadležnog za

izradu nacrta



savjetovanja (početak i

završetak)



naziv predstavnika

zainteresirane javnosti

(organizacije civilnog društva,

ustanove i sl.) koji daje

očitovanje

Marijan Vinković, mag. educ. polytechn. et inf.

ravnatelj OŠ Grgura Karlovčana Đurđevac


142

Načelne primjedbe i prijedlozi

s obrazloženjem

Primjedbe i prijedlozi na

pojedine odredbe s

obrazloženjem

Primjedba na članak 16.


„(1) Na osnovi praćenja i ocjenjivanja tijekom nastavne godine

zaključnu ocjenu iz nastavnoga predmeta utvrđuje učitelj odnosno

nastavnik nastavnoga predmeta, a ocjenu iz vladanja razredno vijeće

na prijedlog razrednika.“

Obrazloženje:

Praćenje i ocjenjivanje su uz provjeravanje sastavnice vrednovanja

koje se provodi u osnovnoj i srednoj školi temeljem Pravilnika o

načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u

osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 112/2010) koji u

članku 2. definira pojmove vrednovanje, praćenje, provjeravanje i

ocjenjivanje :

Članak 2.

Definicije pojmova

(1) Vrednovanje je sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i

postignutoj razini kompetencija: znanjima, vještinama,

sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s

unaprijed definiranim i prihvaćenim načinima, postupcima i

elementima, a sastavnice su praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje.

Prijedlog:

Izvršiti izmjenu u prijedlogu članka 16. tako da glasi:


„(1) Na osnovi vrednovanja tijekom nastavne godine zaključnu

ocjenu iz nastavnoga predmeta utvrđuje učitelj odnosno nastavnik

nastavnoga predmeta, a ocjenu iz vladanja razredno vijeće na

prijedlog razrednika.“

Primjedbe na članak 18.


„(1) Učenik ili roditelj koji nije zadovoljan zaključenom ocjenom

iz pojedinoga nastavnog predmeta ima pravo u roku od dva dana od

završetka nastavne godine podnijeti zahtjev

učiteljskom/nastavničkom vijeću radi polaganja ispita pred

povjerenstvom.

...

Obrazloženje:

U ovom je obrazloženju bitno uočiti zašto sam stavio primjedbu na

članak 16. gdje pojmove praćenje i ocjenjivanje treba zamijeniti

pojmom vrednovanje tj. imati ispravne terminološke poveznice kako

u zakonu tako i s važećim pravilnicima.

Formulacija: Učenik ili roditelj koji nije zadovoljan zaključenom

ocjenom iz pojedinoga nastavnog predmeta može biti krivo tumačena

i u primjeni može stvarati nejasnoće i probleme tj. nije dobro


143

postavljena zato što nije u skladu s Pravilnikom o načinima,

postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i

srednjoj školi (Narodne novine, br. 112/2010) koji u članku 11.

određuje što je i kako se izvodi zaključna ocjena:

Članak 11.

Zaključna ocjena iz nastavnoga predmeta

(1) Zaključna je ocjena iz nastavnoga predmeta izraz postignute

razine učenikovih kompetencija u nastavnome predmetu/području i

rezultat ukupnoga procesa vrednovanja tijekom nastavne godine, a

izvodi se temeljem elemenata vrednovanja.

(2) Učitelji/nastavnici na početku školske godine na stručnim

aktivima pojedinih nastavnih predmeta utvrđuju elemente, načine i

postupke u procesu zaključivanja ocjene.

(3) Zaključna ocjena iz nastavnoga predmeta na kraju nastavne

godine ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena,

osobito ako je učenik pokazao napredak u drugom polugodištu.

Prijedlog:

Izvršiti izmjenu u prijedlogu članka 18. tako da glasi:


„(1) Učenik ili roditelj koji smatra da zaključna ocjena iz pojedinoga

nastavnog predmeta nije izvedena u skladu s Pravilnikom o načinima,

postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj

školi ima pravo u roku od dva dana od završetka nastavne godine

podnijeti zahtjev učiteljskom/nastavničkom vijeću radi polaganja

ispita pred povjerenstvom.

...


83. Aktiv matematike i fizike Osnovne škole Novska




školi







nacrta






144





očitovanje

Aktiv matematike i fizike Osnovne škole Novska: Anka Cikojević,

Ruža Kalfić, Romana Kalfić, Vesna Merhaut, Tamara Tomić,

Dražena Potočki


obrazloženjem

Primjedba u svezi dopunskog rada i žalbe na zaključnu ocjenu.



Primjedba na članak 17. kojim se mijenja članak 75. :

Omogućivanjem učeniku dopunskog rada potičemo njihov nerad

(dok učenicima s pozitivnom ocjenom –koji su redovno radili

tokom cijele školske godine-ne omogućujemo nikakav dodatni rad s

mogućnošću popravka svoje ocjene). Piše da je učenik obvezan

pohađati dopunski rad ali se ne definira što ako ga učenik ne pohađa

ili ga pohađa neredovito.

Primjedba na članak 18. kojim se mijenja članak 76. :

Učenik ili roditelj žalbom na zaključenu ocjenu i polaganjem ispita

pred povjerenstvom dobivaju mogućnost za 2 „popravna“ roka. Ako

se roditelj ili učenik žale onda bi ocjena koju učenik dobije pred

povjerenstvom trebala biti konačna, bila ona negativna ili pozitivna.


84. Darko Švelec




školi







nacrta






145





očitovanje

mr. sc. Darko Švelec, dipl.ing.elektrotehnike


obrazloženjem

1.

Ministarstvo u poglavlju II. navodi razloge ulaska u promjene.

Trebalo je dati obrazloženje za svaki pojedini prijedlog izmjena.

Ovako je jako teško pratiti i povezivati poglavlje II. s pojedinim

promjenama, osobiti što poglavlje II. navodi samo načelna

obrazloženja, koja je teško, a ponekad i nemoguće povezati s

konkretnim prijedlogom izmjena. Ponekad, konkretni prijedlog

izmjena je i u kontradikciji s navodima iz poglavlja II.

2.

Ministarstvo u poglavlju II. navodi razloge ulaska u promjene.

Međutim, jedno veliko i zapravo ključno pitanje i dalje nije riješeno

(bez obzira na postojanja nekih sitnih odredbi u Zakonu i pojedinim

pravilnicima), a to OBVEZE I ODGOVORNOST škola kao

institucija (odnosno svih institucija odgoja i obrazovanja), kao i

svih pojedinaca iz odgojno-obrazovnog sustava, od ravnatelja preko

pedagoga i drugih stručnih suradnika do učitelja i nastavnika kao

neposrednih izvršitelja. I ovim izmjenama ide se detaljnije u

reguliranja prava i osobito obveza učenika, i to ponekad na vrlo

problematičan način, ali ništa, ali baš ništa o stvarnim obvezama

škola i zaposlenika prema učenicima i roditeljima, koji su zapravo

korisnici usluga odgojno-obrazovnog sustava. Nastavnici dobivaju

još veće ovlasti, imaju još manje odgovornosti, još manje kontrole.

Učenici i roditelji dobivaju još veće obveze i još veće odgovornosti,

te trpe povećanje presije. Primjerice, iako su glavi II. najavljene

odredbe „… jasnije će se propisati prava učenika ili roditelja u

slučaju kada nisu zadovoljni zaključenom ocjenom iz pojedinoga

nastavnog predmeta, kao i daljnji postupak koji nakon

konzumiranja tog prava slijedi.“ u samom tekstu predloženih

izmjena to nije napravljeno, odnosno prijedlog izmjena je takav da

u potpunosti eliminira bilo kakvu mogućnost realnog ispravljanja

greške nastavnika.

Zbog takvih odredbi i takvog pristupa, potpune marginalizacije

učenika i roditelja, Zakon dobiva represivni potencijal i sam sebi je

u izravnoj suprotnosti sa člankom 4, osobito stavcima 3. i 5.

Dodatno, prijedlog Zakona uvodi represiju prema učenicima s

teškoćama, što je neprihvatljivo.

Posao nastavnika nije da 45 minuta boravi u nekoj prostoriji i tako

nešto priča, crta ili piše nekoj skupini djece, provjera što ta skupine

djece zna i kažnjava pojedince ili cijele skupine po svom

nahođenju. Posao učitelja i nastavnika je odgoj i obrazovanje i

Zakon bi to već trebao regulirati.

3.

Zakon i dalje marginalizira ulogu učenika i roditelja/skrbnika u

procesu odgoja i obrazovanja. Ovo je nužno promijeniti izradom

dodatnih članaka koji će u skladu s ostalim pravnim, kulturnim i


146

civilizacijskim tekovinama znatno ojačati ulogu roditelja u

kreiranju, kontroli i provođenju procesa odgoja i obrazovanja.

4.

Zakon koristi pojmove kao što su „školska godina“, „nastavna

godine“ i slično, a nigdje ne definira te pojmove. Potrebno je

nadopuniti posebnim poglavljem i člankom.

5.

Zakon ima previše nedefiniranih odredbi, tipa „utvrdit će se“. To ne

smije biti. Mora biti jasno određeno – tko, što, kako, kada. Dakle,

npr. „škola će utvrditi“, uz jasne kriterije i jasan postupak.

6.

Zakon pokušava pobliže regulirati pitanja kažnjavanja učenika

(pedagoške mjere i slično). Međutim, to se čini na način da se

odgovornost i posljedice prevaljuju isključivo na učenike, dok

pitanje odgovornosti za učitelje/nastavnike/odgajatelje uopće ne

poznaje. Ne poznaje ni pitanje prethodnih propusta i uzroka koji su

doveli do situacije potrebe izricanja pedagoških mjera. Zakon se u

tom dijelu odnosi prema učenicima kao da to nisu djeca i kao da ih

ne treba odgajati (a škole su i odgojne ustanove) već ih odmah treba

kažnjavati. To nije prihvatljivo.


odredbe s obrazloženjem 1. Brisanje Čl.2. kojim se mijenja čl.10. postojećeg Zakona.

„(1) Mrežu iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona za svoje

područje planiraju osnivači.

(2) Mrežu za područje Republike Hrvatske na prijedlog

Ministarstva donosi Vlada Republike Hrvatske.“

Obrazloženje:

Predložena izmjena je znatno manje jasna od postojećeg članka.

Umjesto da „predlažu“ osnivači „planiraju“ mrežu. Nije jasan

smisao promjene termina, što se željelo postići time?

Ne postoji regulacija donošenja prijedloga pred Vladu. Osnivači

planiraju, a kako se ti planovi usklađuju, preispituju prije nego

dođu pred Vladu?

Cijeli postupak utvrđivanja mreže je nejasan, i zapravo je

nejasniji nego li je to u sadašnjem Zakonu.

Nedostaje uključenost roditelja/skrbnika u planiranju mreže,

barem kroz javnu raspravu.

2. Izmjena čl. 4. st. 9.

„Ako učenik prekine srednje obrazovanje, škola ga može

upisati ako prekid obrazovanja nije bio dulji od dvije

školske godine, o čemu odluku donosi nastavničko vijeće.“

U:

„Ako učenik prekine srednje obrazovanje, škola ga upisuje

ukoliko od kraja školske godine u kojoj je prekinuo

obrazovanje do početka školske godine u kojoj nastavlja

obrazovanje nije proteklo više od dvije školske godine te

ukoliko upisuje isti obrazovni program koji je prekinuo.

Ukoliko obrazovnog programa koji je prekinuo nema, škola


147

učenika upisuje u najbliži obrazovni program. Ukoliko

učenik pri nastavku školovanja želi promijeniti program

škola ga upisuje po odredbama stavaka 1-8. ovoga članka

ovoga pravilnika.“

Obrazloženje:

- Predloženom izmjenom škola dobiva diskrecijsko pravo

odbiti učeniku nastavak školovanja (izraz „može“). To ne

smije biti.

- Nije bio jasno definiran vremenski period.

- Definirani su uvjeti pod kojima škola upisuje takvog

učenika s obzirom na obrazovni program kojeg pohađa.

3. Potrebno je dopuniti čl.8.

„U članku 27. a u stavku 2. iza riječi: „koji će biti prvi

strani jezik“ dodaju se riječi: „uz uvjet da je na provjeri

znanja utvrđena mogućnost uključivanja u nastavu toga

stranog jezika“

Na način da se odrede tko utvrđuje tu mogućnost, na osnovu

kojih elemenata i kriterija?

Obrazloženje:

Predložena izmjena je nepotpuna. Potrebno je odrediti tko i

kako, na osnovu kojih elemenata i kriterija utvrđuje tu

mogućnost. Ovako definirano je svakako na štetu učenika, a to

ne smije biti – niti jedna odluka škole ne smije ići na štetu

učenika. I u slučaju da se pokaže da učenik nije sposoban

pohađati nastavu drugog stranog jezika, a to mu se odobri, ni u

slučaju da jeste, a to mu se ne odobri. Situacije u kojima škola

može donijeti odluku na štetu učenika se ne smiju dozvoliti

Zakonom.

4. Potrebno je razjasniti i uskladiti s drugim dokumentima

čl.10.

„Programi nacionalne skupine predmeta (Priroda i

društvo, Hrvatski jezik, Povijest i Geografija) obvezni su

za učenike koji su hrvatski državljani, a učenici koji imaju

strano državljanstvo mogu ih pohađati kao izborne

predmete u osnovnoj odnosno fakultativne predmete u

srednjoj školi. Nastavu nacionalne skupine predmeta

izvode hrvatski učitelji/nastavnici na hrvatskome jeziku.

Programe nacionalne skupine predmeta donosi ministar“

Obrazloženje:

Uvodi se pojam „nacionalne skupine predmeta.“

- Gdje je pojam „nacionalne skupine predmeta“ definiran? To

je potrebno prethodno napraviti.

- U početku u zagradi se navode koji su to predmeti, a na

kraju se određuje da programe donosi ministar. Gdje se

nalazi ti programi? Koliko se oni razlikuju od redovnih

programa tih istih predmeta? To sve mora biti definirano

prethodno.

- Zašto strani državljani ne trebaju učiti npr. hrvatski jezik ili

povijest? Žive u Hrvatskoj, makar privremeno, i trebaju


148

učiti jezik zemlje u kojoj žive. Isto tako i povijest i

geografiju, a osim toga ti predmeti imaju i druge sadržaje.

5. Potrebno je mijenjati čl. 12.

„(1) Školski ili domski odbor, nakon provedene rasprave

na učiteljskom/nastavničkom/ odgajateljskom vijeću donosi

etički kodeks neposrednih nositelja odgojno-obrazovne

djelatnosti u školskoj ustanovi.

(2) Školski ili domski odbor donosi kućni red nakon

provedene rasprave na učiteljskom/

nastavničkom/odgajateljskom vijeću te vijeću roditelja i

vijeću učenika.“

Na način da uvažava učenike i roditelje:

„(1) Školski ili domski odbor, nakon provedene rasprave

na učiteljskom/nastavničkom/ odgajateljskom vijeću, vijeću

učenika i roditeljskom vijeću, donosi etički kodeks

neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u

školskoj ustanovi.

(2) Školski ili domski odbor donosi kućni red nakon

provedene rasprave na učiteljskom/

nastavničkom/odgajateljskom vijeću te vijeću roditelja i

vijeću učenika.“

Obrazloženje:

Etički kodeks nije nešto što se tiče samo učitelja, nastavnika,

odgajatelja, upravo suprotno. Etički kodeks je kodeks ponašanja

učitelja, nastavnika, odgajatelja jednih prema drugima, ali i

prema učenicima i roditeljima. Osim toga, i roditelji trebaju

uključeni u definiranje ponašanja zaposlenika koji odgajaju i

obrazuju njihovu djecu, i moraju biti uključeni i to im mora dati

Zakon.

6. Brisati čl. 13.

„(1) Za učenike s poremećajima u ponašanju provodi se

odgojno-obrazovni tretman produženoga stručnog

postupka.

(2) Način provođenja odgojno-obrazovnoga tretmana


Obrazloženje:

Ovakav prijedlog je TEŠKA DISKRIMINACIJA ,

stigmatizacija djece s teškoćama. Nevjerojatno je da ovakav

prijedlog dolazi iz Ministarstva.

Djeca s teškoćama trebaju potporu, a ne označavanja,

obilježavanje.

7. Brisati čl. 14.

„U članku 66. stavku 1. dodaje se novi podstavak koji

glasi: „kada mu je izrečena pedagoška mjera isključenja

zbog teškog nasilničkog ponašanja.“

Obrazloženje:

Prethodno je potrebno definirati pojam „teško nasilničko

ponašanje“, način i ovlaštenja za utvrđivanje takvog ponašanja.


149

Ovako se to ostavlja na potpunu proizvoljnost školama, a to nije

prihvatljivo. Iskustvo i praksa pokazuju da različiti ljudi iste

događaje različito doživljavaju, a u nedostatku jasnih kriterija to

se lako zloupotrebljava. Učenicima, koji su djeca, te njihovim

roditeljima mora biti nedvojbeno jasno što je što i koje su

posljedice. Ovakvim odredbama uvodi se previše proizvoljnosti

na strani nastavnika, a nema nikakve zaštite od zloporabe.

8. Potrebno je dodati članak 16a kako slijedi:

„Mijenja se članak 73. Zakona na način da se dodaje novi

stavak 4 kako slijedi:

(4) Zaključna ocjena utvrđuje se na temelju Pravilnika iz

čl.72, st.9, na temelju pravila struke te na temelju zdravog

razuma.“

Obrazloženje:

Potrebno je definirati okvir određivanja zaključne ocjene.

Dosadašnjim odredbama bilo je propisano samo postupanje, a

nikakva pa ni načelna pravila za određivanje zaključne ocjene

nisu postojala. Posljedično bila je moguća potpuna proizvoljnost

pri tome, pa je tako bilo moguće da nastavnik učenik umjesto

vrlo dobar zaključi dovoljan, i da je to potpuno regularno.

9. Dodati čl.17a. kako slijedi:

17a.

Dodaje se članak 65a koji glasi:

(1) Učenici s teškoćama prolaze programe školovanja koji

im omogućuju da dobiju jednake obrazovne standarde,

a provode se prilagodbama kurikuluma, organizacije,

trajanja, načina pregleda i ocjene znanja,

napredovanja i rasporedu nastave.

(2) Učenici s teškoćama mogu završiti školu pohađanjem

nastave ili polaganjem ispita u dvostruko duljem

vremenu od propisanog trajanja upisnog programa.

Obrazloženje:

Potrebno je u Zakonu definirati okvir prilagodbe metoda i

sadržaja za učenike s teškoćama, i to na način da se omogući

potrebna razina prilagodbe bez ograničenja te da se učiteljima,

nastavnicima i odgajateljima omogući primjena svih potrebnih

metoda.

Potrebno je omogućiti djeci s teškoćama duže trajanje

školovanja kako bi dobili odgovarajuće obrazovanje u skladu

sa svojim mogućnostima.

10. Pojasniti čl. 17, st.1, st.2.


nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta, škola je

dužna organizirati pomoć u učenju i nadoknađivanju

znanja kroz dopunski rad koji je učenik dužan pohađati.

(2) Trajanje dopunskoga rada iz stavka 1. ovoga članka

utvrđuje učiteljsko/nastavničko vijeće po nastavnim

predmetima i ne može biti kraće od 10 i dulje od 20 sati


150

po nastavnome predmetu.“

Obrazloženje:

Da li se za svakog učenika individualno utvrđuje trajanje

dopunskog rada? Da li se utvrđuje po predmetima?

Ako se utvrđuje po predmetima onda treba biti definirano

odmah ovdje. Ne može škola odlučivati da li je za dopunski rada

za svladavanje Matematike dovoljno 10 sati, a ne 20 ili 17. To

bi bilo isto kao kada bi škola samostalno odlučivala koliko je

sati redovne nastave potrebno za pojedini predmet.

Ako se utvrđuje individualno onda to treba biti dodatno

naznačeno i naznačeno da se u tom slučaju radi o individualnoj

nastavi.

11. Potrebno je redefinirati čl.17. dodavanjem novoga stavka:

Stavak (2a).

Za učenike osnovne škole škola obvezno organizira i

provodi dopunsku nastavu iz st.1. ovoga članka. Za učenika

srednjih škola nastavničko vijeće donosi odluku za svakog

pojedinog učenika o provođenju dopunske nastave iz st.1.

ovoga članka ukoliko smatra da je zaključna ocjena

nedovoljan posljedica objektivnih okolnosti učenika poput

teških obiteljskih prilika, bolesti i drugih opravdanih

odsustva s nastave, udaljenog mjesta boravka, iznenadnih

događaja u učenikovom životu i slično. Ukoliko

nastavničko vijeće donese odluku da se za učenika neće

provoditi dopunska nastava učenik se odmah upućuje na

popravni ispit.

Obrazloženje:

Potrebno je razdvojiti osnovnu i srednju školu, velika je

razlika u ponašanju između učenika u 8. razredu OŠ i 1.

srednje. Odredba o dopunskoj nastavi ima sve manje smisla

što je učenik stariji. Jednako vođenje za učenike različitih dobi

nije u redu. Za mlađe učenike to može imati smisla, a za starije

samo sve manje. Dok su manji, učenici su manje podložni

namjernom izbjegavanju obveza. Također, u osnovnoj školi

svi učenici moraju savladati isti program. U srednjoj školi

učenici sve više svjesno kalkuliraju, a program su birali.

12. Potrebno je dodati članak 17a kako slijedi:

„(1) Učenik ili roditelj koji smatra da zaključna ocjena

nije utvrđena na korektan način i u skladu sa Zakonom,

Pravilnikom, pravilima struke i zdravog razuma, da ne

odražava stanje prikazano kroz rad tijekom cijele

nastavne godine ili da je posljedica grešaka bilo koje

vrste ima pravo u roku dva radna dana od dana saznanja

ocjene podnijeti zahtjev učiteljskom, odnosno

nastavničkom vijeću za preispitivanje ocjene s

obrazloženim prijedlogom izmjene zaključne ocjene.

(2) Vijeće mora odluku donijeti u roku 2 radna dana od

podnošenja zahtjeva. Ukoliko vijeće propusti ovaj rok

smatra se da je zahtjev prihvaćen.

(3) Ukoliko učiteljsko, odnosno nastavničko vijeće odbije


151

prijedlog učenika ili roditelja iz stavka 1, učenik ili

roditelj može isti zahtjev u roku dva radna dana od

saznanja odluke vijeća podnijeti prosvjetnoj inspekciji.

(4) Prosvjetna inspekcija mora zahtjev razmotriti i odluku

s obrazloženjem dostaviti podnositelju i vijeću najkasnije

do početka naredne nastavne godine, osim u slučaju

završnih razreda kada odluku s obrazloženjem mora

dostaviti najkasnije dva radna dana prije nego li je ona

potrebna za nastavak školovanja.

(5) Ukoliko prosvjetna inspekcija propusti rokove smatra

se da je zahtjev prihvaćen.

Obrazloženje:

Potrebno je regulirati pravo učenika ili roditelja na žalbu na

zaključnu ocjenu. To je sada izrazito slabo regulirano, zapravo

je nepostojeće. Predloženim izmjenama i ta teorijska mogućnost

se ukida.

Neprihvatljivo je da učenik ili roditelj nema pravo na žalbu!

Također je neprihvatljivo da to pravo ostane na istoj razini na

kojoj je i ocjena na koju se žali donesena (istoj školi u kojoj radi

i nastavnik na čiju se ocjenu žali). To bi bilo isto kao da se žalba

na odluku suda daje tom istom sudu. Također pravo na žalbu

mora imati dva stupnja, najmanje!

Ove odredbe osobito imaju na vrijednosti u sklopu članka 4.

ovoga zakona. Ne mogu se ostvarivati ciljevi i načela odgoja i

obrazovanja ukoliko se učenicima i roditeljima ne omogući da

izraze svoje neslaganje s postupkom nastavnika ili učitelja i ne

mogu izraziti žalbu na taj postupak s realnim i jednakim

šansama za uspjeh u žalbenom postupku kao što ih ima i učitelj

odnosno nastavnik.

Ovo ne mijenja prava učenika ili roditelja koji nisu zadovoljni

ocjenom. Zadovoljstvo ocjenom je posve nešto drugo od

neslaganja s ocjenom.

13. Potrebno je redefinirati čl.21 (ukoliko nije moguće, članak

je potrebno brisati u cijelosti):

„Članak 84. mijenja se i glasi:

„(1) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti,

neispunjavanja obveza i nasilničkoga ponašanja u osnovnoj

školi su opomena, ukor, strogi ukor i preseljenje u drugu

školu.

(2) Pedagoške mjere opomene i ukora iz stavka 1. ovoga

članka izriču se za tekuću školsku godinu, a izrečena mjera

strogoga ukora vrijedi do kraja osnovnoga odgoja i

obrazovanja.

(3) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja

obveza i nasilničkog ponašanja u srednjoj školi su opomena,

ukor, opomena pred isključenje i isključenje iz srednje škole.

(4) Pedagoške mjere opomene i ukora iz stavka 3. ovoga

članka izriču se za tekuću školsku godinu, a izrečena mjera

opomene pred isključenje vrijedi do kraja srednjega

obrazovanja.


152

(5) Učenik koji je isključen, osim učenika isključenoga zbog

teškog nasilničkog ponašanja, ima pravo polagati razredni

ispit.

(6) Učenik koji je isključen zbog teškog nasilničkog

ponašanja gubi status redovitoga učenika.

(7) Pedagošku mjeru opomene izriče razrednik, ukora

razredno vijeće, strogoga ukora učiteljsko vijeće i opomene

pred isključenje učiteljsko/nastavničko vijeće, preseljenja u

drugu školu učiteljsko vijeće, a isključenja iz škole ravnatelj.

(8) Do okončanja postupka izricanja pedagoške mjere

ravnatelj može trenutačno udaljiti učenika iz odgojno-

obrazovnoga procesa.

(9) Škole su dužne provoditi pedagoške mjere poštujući

učenikovu mentalnu i socijalnu zrelost, opće stanje,

osjetljivost i druge okolnosti koje utječu na njegov razvoj.

Pored odlučnih činjenica utvrđuju se sve činjenice učenikova

razvoja, obiteljskih i drugih okolnosti u kojima živi te sve

druge važne okolnosti.“

Obrazloženje:

- Prethodno je potrebno definirati pojam „teško nasilničko

ponašanje“, način i ovlaštenja za utvrđivanje takvog

ponašanja. Ovako se to ostavlja na potpunu proizvoljnost

školama, a to nije prihvatljivo. Iskustvo i praksa pokazuju

da različiti ljudi iste događaje različito doživljavaju, a u

nedostatku jasnih kriterija to i zloupotrebljavaju. Učenicima,

koji su djeca, te njihovim roditeljima mora biti nedvojbeno

jasno što je što i koje su posljedice. Ovakvim odredbama

uvodi se previše proizvoljnosti na strani nastavnika, a nema

nikakve zaštite od zloporabe.

- Prethodno je potrebno definirati pojam „dužnosti“. U praksi

to nije definirano, a učitelji i nastavnici na pitanja o tome

odgovaraju „pa zna se koje su dužnosti“. Osobiti je problem

u školama razgraničenje dužnosti (npr. između dežurnog

nastavnika i dežurnog učenika).

- Nejasno je kako bi se primjenjivala odredba iz stavka 4. po

kojoj mjera opomene pred isključenje vrijede do kraja

školovanja. Da li to znači da ako učenik koji u 1. razredu

srednje škole zbog 32 neopravdana izostanka dobije

opomenu pred isključenje u 2. razredu nakon 7

neopravdanih izostanaka odmah biva izbačen iz škole? To je

samo primjer, moglo bi se još navoditi.

- Zašto se ukida mjera „odgojno-obrazovnog tretmana

produženog stručnog postupka“?. To nije obrazloženo. Ta je

mjera dobro zamišljena s ciljem prisiljavanja svih subjekata

koji imaju obvezu odgojnog rada s učenikom da tu svoju

obvezu i izvršavaju! To su prvenstveno roditelji i škola.

Koji su problemi u praksi da se od te mjere mora odustati?

To treba predmetom posebne javne rasprave. Škola također

ima svoje odgojne funkcije, a one se ne mogu svesti na

evidentiranje negativnosti, njihovo zbrajanje i kažnjavanje.

- Ideja realnog kažnjavanja je dobra, ali u ovom slučaju nije


153

dobro razrađena, zapravo vrlo loše.

14. Potrebno je mijenjati članak 22:

Briše se dio:

„U članku 86. u stavku 2. briše se tekst koji glasi „i

odgojno-obrazovnog tretmana produženog stručnog

postupka“.“

Obrazloženje:

Mjera „odgojno-obrazovnog tretmana produženog stručnog

postupka“ treba ostati, kao što je obrazloženo ranije.

15. Potrebno je mijenjati članak 24 u dijelu:

„U stavku 3. dodaje se novi podstavak koji glasi:

„– dokaz da su sredstva koja su ustanovi potrebna za

osnivanje i početak rada osigurana te načinu njihova

pribavljanja.“

U:

U stavku 3. dodaje se novi podstavak koji glasi:

- dokaz da su sredstva koja su ustanovi potrebna za

osnivanje i početak rada osigurana

- definiran načinu pribavljanja sredstava za redovan rad.“

Obrazloženje:

Osnivač mora dokazati da je postajanje ustanove financijski

održivo kroz duže razdoblje.

16. Potrebno je ispraviti članak 28:

„U članku 106. stavku 4. riječi: „može otkazati ugovor o

radu“ zamjenjuju se riječima: „otkazat će ugovor o radu“.

„

u

„U članku 106. stavku 3. riječi: „može otkazati ugovor o

radu“ zamjenjuju se riječima: „otkazat će ugovor o radu“.

„

Obrazloženje:

Ispravak.

17. Potrebno je dopuniti članak 36. novim stavkom:

(4) Stručno-pedagoški nadzor obavlja se i razgovorom s

učenicima i roditeljima te uvidom u sve dostupne

materijale u svezi nadzora.

Obrazloženje:

Prva tri stavka, osobito 3, pokrivaju isključivo formalni dio, a ne

i suštinski, ne pokrivaju sadržaj. Nastavnik može formalno sve

dobro odraditi, a da treba dobiti otkaz i to mora biti provedivo.

Bit odgoja i obrazovanja nije u formi (iako se ona bespogovorno

mora poštovati) nego u sadržaju. Forma je samo način

ostvarivanja sadržaja. Ako forma nije zadovoljena ne može se

očekivati ni dobar sadržaj, ali ako je forma zadovoljena to ne


154

znači automatski da je i sadržan zadovoljen.

18. Potrebno je dopuniti članak 40.

- Što je sa postupcima za izricanje pedagoških mjera

započetih po postojećem zakonu?

Obrazloženje:










85. Josip Matković




školi







nacrta









očitovanje

Josip Matković, prof. njemačkoga jezika, Zagreb


obrazloženjem

Ovo su dobrodošle i nužne promjene Zakona o odgoju i

obrazovanju, osobito dio o pedagoškim mjerama što snažno

podržavam. Kod organiziranja ljetne dopunske nastave za negativno

ocjenjene učenike iz najviše dva predmeta (nekad se to zvalo

produžna nastava) vidim određene probleme koje ću spomenuti u

konkretnim primjedbama i prijedlozima. Pedagoške mjere trebale bi


155

biti još strože i trebalo bi ukinuti njihovo izricanje u skladu sa

Zakonom o upravnom postupku. Iz godina prakse izricanja

pedagoških mjera prema trenutnom načinu, mislim da je više nego

očito da one nisu djelotvorne, a zbog izricanja prema ZUP-u za

sobom povlače mnoštvo birokracije.



1) Članak 3, stavak 7. Elementi i kriteriji za upis u 1. razred srednje

škole trebali bi vrijediti nekoliko godina (barem 4-5 godina), a ne

da ih ministar iznova donosi svake šk. godine. To često mijenjanje

uvjeta i kriterija za upis unosi nesigurnost među učenike, roditelje,

ali i same srednje škole i nastavnike.

2) Članak 7, stavak 1. Podržavam rok za dostavljanje pisanog

zahtjeva za ispis s izborne nastave do 15.08., a ne kao što je to

trenutno do 31.08. Trenutni rok dostave molbi znao je predstavljati

problem prilikom izrade zaduženja neposrednog odgojno-

obrazovnog rada u nastavi učiteljima i nastavnicima jer su se ona

zbog ispisa učenika s izborne nastave u zadnji tren znala mijenjati

doslovce zadnje dane prije početka nastave (što opet povlači za

sobom probleme u izradi rasporeda sati koji ne bi bio gotov do

prvoga dana nastave). Ovako će nakon završetka godišnjih odmora

(bez ispisa u zadnji čas prije početka nastavne godine) biti poznat

broj učenika koji će u novoj šk. godini pohađati izbornu nastavu što

će svakako pridonijeti da se zaduženja tim učiteljima i nastavnicima

na vrijeme izrade bez neočekivanih izmjena u zadnji čas.

3) Članak 12 podržavam. Trenutno kućni red i etički kodeks donosi

školski odbor, a da se djelatnike škole uopće prije toga ne pita za

mišljenje i eventualne sugestije i prijedloge. Ovaj prijedlog to će

popraviti što podržavam.

4) Članak 17. Dopunska ili produžna nastava nakon završetka

nastavne godine nije loša ideja, ali tu će se javiti problem da će neki

učitelji i nastavnici tu biti jako opterećeni (osobito nastavnici

matematike iz koje u prosjeku ima najviše popravnih), dok drugi

učitelji i nastavnici neće nikada imati ljetnu dopunsku nastavu nego

će piti kavu u zbornici. Još ako je nastavnik koje je negativno

ocijenio učenika i razrednik to će doista biti jako puno posla na

kraju nastavne i školske godine. Doista nije pravedno da će neki

učitelji i nastavnici još dodatno morati raditi s učenicima nakon

završetka nastavne godine, dok drugi to nikada neće morati, prije

svega nastavnici odgojnih predmeta. Upravo zato smatram da bi se

rad u ljetnoj dopunskoj nastavi trebao dodatno vrednovati bilo kao

prekovremeni rad, bilo davanjem više dana godišnjeg odmora

takvim učiteljima i nastavnicima. Kao mjeru pravednije raspodjele

predlažem da se uvrsti mogućnost da ravnatelj ljetnom dopunskom

nastavom koja se predlaže u ovome članku prijedloga Zakona može

zadužiti sustručnjaka u školi koji nije razrednik i/ili koji ima manje

negativno ocijenjenih učenika i samim time i manje učenika s

kojima će morati raditi jer doista nije nužno da s učenicima dodatno

radi isključivo onaj nastavnik koji im je predavao i na kraju ih

negativno ocijenio.

Članak 21 snažno podržavam. Učenik koji je isključen zbog

nasilničkog ponašanja treba izgubiti status redovitog učenika jer

koja je onda svrha pedagoških mjera ako učenik i dalje ima pravo

pohađati istu školu gdje je počinio tešku povredu pravila tj. kazneno

djelo?


156

Snažno podržavam i prenošenje strogog ukora u OŠ i opomene pred

isključenje u SŠ do kraja školovanja, a ne njihovo brisanje na kraju

svake šk. godine. Vjerujem da će to ipak donekle poboljšati

učinkovitost pedagoških mjera.

Međutim, potrebna je generalna reforma sustava pedagoških mjera

jer jasno je da je sadašnji sustav posve neučinkovit. Učeniku treba

biti jasno da svaka teža povreda pravila i neispunjavanje dužnosti sa

sobom povlači odgovornost i posljedice. To trenutno nije tako jer

učenici znaju da im se sve pedagoške mjere brišu na kraju svake šk.

godine što znači da opet ispočetka mogu nastaviti po starom što se

nažalost itekako često događa u praksi.

Pedagoške mjere trebale bi biti još strože i trebalo bi ukinuti

njihovo izricanje u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. Iz

godina prakse izricanja pedagoških mjera prema trenutnom načinu,

mislim da je više nego očito da one nisu djelotvorne, a zbog

izricanja prema ZUP-u za sobom povlače mnoštvo birokracije.

Članak 26, stavak 2. Doista ne vidim potrebu da se učitelji i

nastavnici svaki dan moraju upisivati u evidenciju rada otkad do

kad su neposredno radili s učenicima kao što ja to moram u svojoj

školi , inače neću biti plaćen za dane koje nisam upisao da sam

radio. Raspored sati svakoga učitelja i nastavnika je poznat i javno

izvješen u zbornici, a dužnost je ravnatelja i voditelja smjene da

kontroliraju i ispitaju svako odstupanje od toga rasporeda. I ovo je

jedna u nizu nepotrebne birokracije u školama.


86. Zvonko Lovrić




školi


propisa ili akta o kojem se provodi

savjetovanje

Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o

odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi


nacrta


Razdoblje internetskog savjetovanja

(početak i završetak)



157

Ime i prezime osobe, odnosno naziv

predstavnika zainteresirane



očitovanje

Zvonko Lovrić, prof.

OŠ „Vladimir Nazor“

Komletinci


obrazloženjem

Financiranje materijalnih troškova neophodnih za rad škola.

Svjedoci smo različitih pristupa u raznim sredinama prema ovim

obvezama. Središnja država financira plaće, putne troškove,

prijevoz učenika itd. To su najveći troškovi u obrazovanju. Zbog

relativno malih sredstava (materijalni troškovi škola) kvalitetan

rad u školi je upitan. Učitelji sami kupuju tonere, papir i ostalo.

Stručno usavršavanje, tko sam plati taj i ide na stručne skupove.

Razna oprema i pomagala u školama se ne održava, ne obnavlja,

nema sredstava. Nove tehnologije stoga postaju velik teret umjesto

blagodati.

Lokalnoj upravi škola nije prioritet, u njoj rade učitelji iz daleka

koji lokalno ne glasaju, djeca su maloljetna pa ni oni nisu glasačko

tijelo. Tako godinama škola ni lipu ne dobije od „grada“. Županija

smanji sedamdeset posto svoje obveze financiranja. Uplate

smanjenog dijela kasne po više mjeseci.

Ne možemo odgodit nastavu za vrijeme kad prođe kriza i pojavi se

višak novca. Djelatnici ustanova ih ne mogu natjerati da drugačije

rade.

Da bi se život škole odvijao normalno, materijalna sredstva

moraju biti dostatna i na raspolaganju prema planiranim

potrebama.

Ministarstvo je odgovorno brinuti za obrazovanje svakog djeteta i

ne može lokalnim šerifima dozvoliti da zbog relativno malog

iznosa (10 kn po djetetu mjesečno) pada kvaliteta obrazovanja.

Pošteno je da u osiguravanju školovanja i minimalnog standarda

participira ukupna zajednica, razvijeniji i nerazvijeniji, prema

mogućnostima. Tko želi dodatno može financirati nad standard u

svojoj sredini.

Predlažem osnivanje fonda za materijalno financiranje škola.

Sve škole bi participirale u fondu proporcionalno broju učenika +

paušalni dodatak (neki troškovi su fiksni za male i velike škole).

Podatke o broju učenika ne treba prikupljati, ažurno, stvarno

stanje postoji i vidljivo je u e-matici.

Fond bi se punio sredstvima lokalnih zajednica. Iste su bile dužne

osigurati sredstva i do sada.

Kod njih bi to bila samo prolazna stavka koja se skida kako

sredstva pristižu.

Lokalne uprave ne smiju imati mogućnost odgoditi ili ne izvršiti

ovu obvezu.

Ako se pokaže da su sredstva nedostatna, mogu se uvoditi prirezi

slični onima koje plaćamo na gorivo za ceste i pruge.


158

Fond nema zaposlenih, to je poseban račun sa kojeg se

automatizmom sredstva isplaćuju ustanovama po određenom

kriteriju i algoritmu koji to odrađuje.

Tada ne vrijedi tko je bliži vatri itd… Sustav bi radio bez ljudi i

političkih utjecaja (slično kao trajni nalog). Pogotovo je poželjno

kod preustroja lokalne uprave. Na ovaj način zajednice koje su

pred bankrotom ne mogu bez neophodnih prihoda ostaviti škole.

Kod ovakvog rješenja nema probijanja proračuna, dijeli se samo

što je na račun fonda stiglo do trenutka distribucije.

Lokalnim upravama ostaviti komunalne troškove škola.




87. Učitelj Mate




školi







nacrta









očitovanje

Učitelj Mate


159


obrazloženjem

Poštovani,

1. prijedlogu zakona nigdje se ne spominju učitelji koji imaju

završen dvogodišnji studij na Pedagoškim

akademijama(VŠS).Takvih učitelja je puno u školama. Što će biti sa

njima ? Imaju svi preko 20 godina radnog staža i neće im valjda biti

zabranjen rad u školama.

2. Neka ravnatelji koji imaju VŠS odrade svoj mandat do kraja. U

mojoj školi ravnatelj ima VŠS i ne vidim da bi netko sa VSS bolje,

stručnije,odgovornije i poštenije radio taj posao. Uostalom vide se i

rezultati rada naše škole.

3. Uvedite informatiku kao obavezan predmet a ne tehničku kulturu.

(ovo je usputan prijedlog )




88. Ninoslav Toht




školi







nacrta









očitovanje

Ninoslav Toht učitelj


160


obrazloženjem


odredbe s obrazloženjem Čl. 107 st. 10) riječ „može“ zamijeniti riječi „mora“, pa članak

treba glasiti: Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni

odnos mora se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaj……..

Datum dostavljanja očitovanja 04.10. 2013

89. Tatjana Tarandek




školi







nacrta









očitovanje

mr.sc. Tatjana Tarandek, ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje

Dubrava, Prilaz T. Špoljara 2, Zagreb


obrazloženjem

Osigurati i definirati mogućnost polaganja nastavnih predmeta

preko ispita i konzulatcija, u slučaju kad Nastavničko vijeće

procijeni kako je pojedini učenik opasan za sebe i druge (elementi

autizma, Asperger sindrom….), ali kad nije potrebna nastava u kući



161

90. Talijanska srednja škola-Scuola media superiore italiana Rovinj-Rovigno




školi







nacrta









očitovanje

Ines Venier, ravnateljica Talijanske srednje škole-Scuola media

superiore italiana Rovinj-Rovigno


obrazloženjem

Mišljenja smo da je pitanje obrazovanja na jeziku i pismu

nacionalnih manjina nedovoljno prisutno u postojećem Zakonu i u

predloženom nacrtu.



1. U članku 3. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama

ZOOOSŠ mijenja se članak 22 ZOOOSŠa. U skladu sa stavkom 8

spomenutog članka natječaj za upis objavljuje se isključivo na

stranicama škole i osnivača.

- mišljenja smo da je neophodno objaviti natječaj i u dnevnom tisku

jer je tako na jednom mjestu pregled svih programa po školama

jedne županije (kao što je to bilo do sada)

- pozdravljamo izmjenu navedenu u stavku 7 koji predviđa

propisivanje kriterija i mjerila za upis Pravilnikom. Ali pri tome,

potrebno je voditi računa o o specifičnostima škola nacionalnih

manjina (u vrednovanju predmeta važnih za upis i drugo)

2. U članku 6. piše da se članak 25. briše, ali onda nije jasno što

slijedi, pretpostavlja se da članak 26. postaje 25. i tako dalje....?


ZOOOSŠ mijenja se članak 76. ZOOOSŠ-a.

- u stavku 6 izostavljen je bitan podatak, a to je od kada se računa

početak roka od 2 dana za podnošenje zahtjeva za preispitivanje

ocjene iz vladanja. Mišljenja smo da bi trebalo dodati ...“dva

(radna) dana od saopćenja ocjene...“ budući da se ocjena potvrđuje

na sjednici razrednog vijeća po završetku nastavne godine.


ZOOOSŠ-a mijenja se članak 99.


162

- što se tiče stavka 3. mišljenja sam da je članak nedorečen i nejasan

jer nisu navedene te „potrebe“ . Nadalje, nije navedeno što se

dešava s djelatnikom ukoliko ne prihvati sklapanje ponuđenog

sporazuma, izmjena ugovora ili otkaz? Koje uvjete moraju

zadovoljiti takvi djelatnici (oni isti kao i za pomoćnike u nastavi?).

U danom Obrazloženju je navedeno da će škola, na mjesto

djelatnika koji prelazi na rad izvan ustanove, moći zasnovati radni

odnos s osobom koja će zamjenjivati navedenog djelatnika ako su u

proračunu za to osigurana sredstva. Šta ako sredstva za to nisu

osigurana?

Da li se navedeno odnosi i na mjesto ravnatelja?


91. Jere Bilan




školi







nacrta









očitovanje

Jere Bilan, dipl. ing. stroj., član NSZSSH


obrazloženjem



Članak 107-Da se doda u članak kada zajednička prosudbena

komisija uputi osobu s prednosti kod zapošljavanja, ravnatelj je

dužan tu osobu primiti, bez obzira da li je upućena kao tehnološki

višak ili kao nadopuna norme. Ukoliko ravnatelj odbije primiti

osobu, o tome se u roku od dva dana izvještava državna komisija.


163

Članak 75-produžna nastava treba biti pravedno plaćena, jer postoji

mogućnost zaključivanja pozitivnih ocjena na kraju školske godine

kako se ne bi radio posao koji nije plaćen.

Članak 66-. Bila je dobra ideja ministra Jovanovića iz srpnja 2013.

gdje je bilo rečeno da će se napad na nastavnika tretirati kao napad

na službenu osobu (policajca). Nažalost, kazneni zakon nije

promjenjen u tom smjeru, već je donešena izmjena da se napad

mora kazneno goniti po službenoj dužnosti. Zato smatram da ovo

područje treba u zakonu biti detaljno razrađeno.

Potrebno je dodati članak 66b, koji bi bolje tretirao nasilje nad

nastavnikom i ugrožavanje njegovog dostojanstva fizičkim

napadom Učenik se tada udaljava iz škole bez prava polaganja

rezrednog ispita uz podizanje kaznene prijave, a ako želi ići u

obrazovanje odraslih, to može napraviti u drugoj županiji koja

nije njegovo mjesto boravka. Podatak o napadu na nastavnika treba

pisati na svjedodžbi. Time mu se komplicira situacija.

Potrebno je u zakon uvesti termin cyber bullinga (maltretiranje na

internetu, neovlašteno snimanje i publiciranje na mreži) koje bi bilo

kažnjivo. Predlažem da se taksativno napišu radnje koje podliježu

kaznama: lupanje vratima, psovanje, vrijeđanje po rasnoj, vjerskoj i

nacionalnoj osnovi, prijetnje, unošenje u lice, širenja lažnih

glasina… Time bi se ta tematika bolje razradila, i time poslala jasna

poruka nasilnicima što se sve neće tolerirati.

U zakon treba ugraditi mogućnost da nastavnik koji je imao slučaj

napada na dostojanstvo može tražiti udaljavanje učenika iz ustanove

gdje radi jer ga ponovni susret s tim učenikom traumatizira.

Predlažem da uđe u zakon mogućnost privremenog zapošljavanja

traumatiziranog nastavnika u nekoj drugoj javnoj službi, dok se

trauma ne smiri (npr. u knjižnici neke ustanove). Razlog je taj jer je

u jednoj školi bio napad roditelja na nastavnika zbog zaključene

nedovoljne ocjene. Kada se kolega trebao vratiti na posao, sam

ulazak u učionicu bio mu je traumatičan i ponovno je sve

proživljavao. Osobno sam tome svjedočio. Smatram da je to

ostvarivo, jer ti slučajevi nisu česti.

Članak 83-nagrađivanje učenika iznimnih rezultata MORA biti, a

ne MOŽE biti provedeno. Potrebno je razraditi sustav nagrađivanja,

isto kao što je razrađen sustav kažnjavanja. Statut škole nije akt koji

bi to regulirao, nego zakon koji bi obvezao lokalnu zajednicu

(općinu ili županiju) na nagrađivanje. Time šaljemo poruku svima.

Smatram da treba stimulirati učenike kupovinom računala,

plaćanjem seminara, putovanjima… Sada su vrhunski učenici

prepušteni tome hoće li ih se netko sjetiti.

Članak 130-U slučaju kada ravnatelj zbog bolesti ili nekog drugog

razloga više ne može ili ne želi biti ravnatelj, a na njegovo radno

mjesto netko je zaposlen, ravnatelja se stavlja u nepovoljan položaj

koji nije dovoljno reguliran.

Kod izbora za ravnatelja, predlažem da se kandidati moraju

predstaviti, svoj plan i sebe osobno, na nastavničkom vijeću,

radničkom vijeću, vijeću roditelja i školskom odboru.


164


92. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora (HKER)




školi







nacrta









očitovanje

Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora (HKER)

(sukladno Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti,

http://narodne-

novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_11_124_2474.html )


obrazloženjem

Prijedlog gore navedenog predstavnika zainteresirane javnosti,

odnosno tijela s javnim ovlastima, temelji se na nizu

odredbi/članaka aktualnog Zakona o odgoju i obrazovanju u

osnovnoj i srednjoj školi (NN 94/13).

Izdavajamo posebice: Članak 4. st.2.toč.2.:

…..2) Načela obrazovanja na razini osnovnog i srednjeg

obrazovanja su:

…2. odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi temelji se na

jednakosti obrazovnih šansi za sve učenike prema njihovim

sposobnostima, ….

X. RADNICI ŠKOLSKIH USTANOVA

Članak 99.

(1) Radnici školskih ustanova su osobe koje u školskoj ustanovi

imaju zasnovan radni odnos, a koje sudjeluju u odgojno-

obrazovnom radu s učenicima kao i druge osobe potrebne za rad

školske ustanove.

… (3) Posebne potrebe u odgojno-obrazovnom radu u školskoj

ustanovi odnose se na: rad s učenicima s teškoćama….

Članak 100.

(1) Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi obavljaju učitelji

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_11_124_2474.html

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_11_124_2474.html


165

razredne, učitelji predmetne nastave i stručni suradnici.

(2) Odgojno-obrazovni rad u srednjoškolskoj ustanovi obavljaju

nastavnici i stručni suradnici.

….

(4) Stručni suradnici u školskoj ustanovi su: pedagog, psiholog,

knjižničar, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila….

III. Licenca za rad prema Prijedlogu Zakona o izmjenama i

dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju

Prema važećem Zakonu:

XII. STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE, USAVRŠAVANJE,

NAPREDOVANJE I IZDAVANJE LICENCIJA

….Članak 117.

(1) Licencija za rad u školskoj ustanovi je javna isprava kojom se

dokazuju potrebne razine općih i stručnih kompetencija učitelja,

nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja.

(2) Prvom licencijom za rad učitelja, nastavnika i stručnih suradnika

smatra se isprava o položenom stručnom ispitu.

(3) Učitelji, nastavnici i stručni suradnici imaju pravo i dužnost

licenciju obnavljati svakih pet godina.

(4) Postupak licenciranja provodi Nacionalni centar za vanjsko

vrednovanje obrazovanja.

(5) Program, postupak i način stjecanja, izdavanja i obnavljanja

licencije za rad učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja

te prava i dužnosti koje proizlaze iz stavka 1. ovog članka, propisuje

ministar.

Prema Prijedlogu Zakona iz naslova u čl.117.st.4. umjesto

„Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja će pisati

„nadležna ustanova.“



Prijedlog HKER-a:

U Čl. 117. St.4.

uz „nadležna ustanova “ dodati „i/ili nadležno tijelo za priznavanje

stručnih kvalifikacija, tj. osnovane komore u slučaju reguliranih

profesija.

Razlog tom prijedlogu je u:

- čl.3. Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti

(NN 12/11)

II. UVJETI ZA OBAVLJANJE EDUKACIJSKO-

-REHABILITACIJSKE DJELATNOSTI

Članak 3.

Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti ima

magistar edukacijske rehabilitacije i sveučilišni prvostupnik

edukacijske rehabilitacije koji su upisani u Imenik Hrvatske komore

edukacijskih rehabilitatora te imaju odobrenje za samostalan rad

(licencija)


166

- čl.23. st.1. Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti

Članak 23.

Komora obavlja sljedeće javne ovlasti:

– rješenjem odlučuje o davanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja

za samostalan rad magistara edukacijske rehabilitacije i sveučilišnih

prvostupnika edukacijske rehabilitacije,….

i čl.7. Statuta HKER-a (istovjetan čl.23. Zakona o eduk.-reh.dj.).

Popis reguliranih profesija: temeljem članka 72. stavka 1. Zakona

o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih

kvalifikacija – NN 124/09, 45/11

http://www.mrms.hr/popis-reguliranih-profesija-u-republici-

hrvatskoj/


93. Županijsko stručno vijeće stručnih suradnika i učitelja edukacijsko rehabilitacijskog profila Splitsko

dalmatinske županije




školi







nacrta









očitovanje

Bruna Dadić, prof. U ime Županijskog stručnog vijeća stručnih

suradnika i učitelja edukacijsko rehabilitacijskog profila Splitsko

dalmatinske županije

- Članovi ovog stručnog vijeća isključivo su zaposlenici

osnovnih škola naše županije


obrazloženjem

Svakako smatramo da je važno napomenuti, a ne navodi se u ovom

Zakonu o izmjenama, nužnost izmjene čl.21 koji govori o

obvezama Povjerenstva Ureda državne uprave. Podržavamo

postojanje Povjerenstva pri Uredu (iako bi možda bilo bolje da je

riječ o prvostupanjskoj komisiji pri Uredu) ali smatramo da je

potrebno smanjiti broj zaduženja tog Povjerenstva. Teško je ustrojiti

Povjerenstva pri Uredima i podružnicama Ureda, nema u svim

http://www.mrms.hr/popis-reguliranih-profesija-u-republici-hrvatskoj/

http://www.mrms.hr/popis-reguliranih-profesija-u-republici-hrvatskoj/


167

strukama ili manjim gradovima ili sredinama dovoljan broj mentora

ili savjetnika, pojedini stručnjaci imaju dodatne obveze u okviru

svoji tjedni zaduženja. Ako ćemo nastaviti raditi za sve prijedloge

Povjerenstava škola to je velika količina posla, naročito kada dođe

kraj školske godine kada stručni suradnici imaju najviše posla i u

svojim školama.



Primjedba koju kao stručno vijeće iskazujemo odnosi se na:

čl.21 i pedagoške mjere, smatramo da nije pedagoški opravdano da

mjera strogog ukora ostaje do kraja osnovnog školovanja.

Čl.13 Kako produženi stručni postupak nije pedagoška mjera

smatramo da je potrebno čim prije i što jasnije donjeti pravilnik koji

će jasno definirati u kojim slučajevima se određuje provođenje,

koliko traje, tko ga provodi i na koji način.


94. Mladenka Maleš




školi







nacrta









očitovanje

Mladenka Maleš


obrazloženjem

Smatram da ravnatelj treba imati mogućnost, u uvjetima kada netko

od zaposlenika ide na bolovanje, porodiljni i sl., na vrijeme od 60

dana zaposliti osobu bez suglasnosti Školskog odbora, a ne kao do

sad da samostalno odlučuje na vrijeme do 15 dana te unutar roka od

15 dana, a najkasnije 15-i dan ravnatelj mora zatražiti suglasnost

Školskog odbora.

U praksi dosadašnja regulacija izaziva često sazivanje sjednica

školskog odbora, povećava se obim poslova članova školskog


168

odbora i djelatnika uključenih u rad školskog odbora.



Promijeniti članak 114. stavak 1.


95. Ivana Kovač




školi







nacrta









očitovanje

Ivana Kovač, OŠ „Tin Ujević“, Osijek


obrazloženjem



U svezi : članku 27. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(1) Učenik može prestati pohađati izborni predmet nakon

pisanoga zahtjeva roditelja učenika koji se mora dostaviti

učiteljskome/nastavničkome vijeću nakon završetka nastavne

godine, a najkasnije do 15. kolovoza tekuće godine za sljedeću

školsku godinu. Učenik srednje škole izborni predmet koji je

prestao pohađati mora zamijeniti drugim izbornim

predmetom.“ , obvezu zamjene izbornog predmeta drugim trebalo

bi proširiti i na osnovnu školu, i time spriječiti kalkuliranje s

ocjenama i time snižavanje kriterija ocjenjivanja i vrednovanja

izbornih predmeta zbog zadržavanja učenika na istim. Ispisivanje ne


169

ide u prilog učeniku kada se gleda kontinuiranost stjecanja znanja te

odgojna komponenta dosljednosti, a direktno utječe na zaduženja i

normu samog predavača.

Nadalje, Članak 75. mijenja se i glasi:



organizirati pomoć u učenju i nadoknađivanju znanja kroz

dopunski rad koji je učenik dužan pohađati.,

Ovim člankom su nastavnici stavljeni u apsolutno nepravedan

položaj s obzirom na opseg rada. Kako odgojni predmeti sami po

sebi nemaju u pravilu zaključnu ocjenu „nedovoljan“, produžna

nastava ostaje kao dužnost nastavnicima pretežno matematike, str.

jezika, povijesti, itd. Tijekom školske godine učenici s poteškoćama

u učenju imaju dužnost i obvezu pohađati dopunsku nastavu koja je

u normi tih nastavnika. Produžnom nastavom te bi aktivnosti

apsolutno izgubile na važnosti, a nastavnici na kraju nastavne

godine dodatno opteretili, naglašavam, vrlo nepravedno.


96. Zvonko Bumber




školi







nacrta









očitovanje

Zvonko Bumber, prof.


170


obrazloženjem

Smatram da bi se trebala dati prednost pri zapošljavanju učiteljima i

nastavnicima koji imaju najviše staža u školi koja objavljuje

natječaj.

Uzrok:

Netransparentnost oko odabira osobe za zaposlenje. Zbog

višestrukih zamolbi za posao, koje se nerijetko broje u desecima,

nemoguće je obaviti razgovor sa svim kandidatima. Prijavljene

osobe ne budu pozvane na razgovor već dobiju odgovor koja je

osoba primljena bez ikakvog obrazloženja.

Argument:

Ako je osoba bila pozivana na zamjene tijekom dugog razdoblja,

logično je da je ta osoba najbolje upoznata sa stanjem u školi i

njezinim osobitostima. Također, logično je i da je ta ista osoba

dobro i savjesno odrađivala svoja zaduženja jer je u protivnom

ravnatelj ne bi opetovano pozivao.



U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u

dijelu XI. Zasnivanje i prestanak radnog odnosa u školskoj ustanovi

u članku 105. stavak 13 piše: „Poslove odgajatelja može obavljati

osoba koja je zavšila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće

vrste i ima pedagoške kompetencije“. Ovdje nije jasno koje su to

odgovarajuće vrste te smatra li se time i učitelj/ica razredne nastave.

Kod natječaja za odgajatelja u učeničkom domu navedeni su

kriteriji: završen diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i

imati pedagoške kompetencije (sukladno Zakonu o odgoju i

obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Pravilniku o stručnoj

spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u

srednjem školstvu). U spomenutom Pravilniku iz 1999. u Članku

52. stoji:

„Za odgajatelja u učeničkom domu može biti izabrana osoba koja

ispunjava uvjete za profesora ili stručnog suradnika u srednjoj

školi.“

Uzrok:

1999. godine postojala je Učiteljska akademija u trajanju od dvije

godine, dok je danas Učiteljski fakultet u trajanju 3 + 2 godine.

Argument:

Učitelji razredne nastave imaju pedagošku grupu predmeta

(didaktika, psihologija odgoja i obrazovanja, pedagogija i metodika

nastave svakog predmeta) uvelike opširniju od primjerice profesora

jednog ili dva nastavna predmeta. Ovime bi se dala dodatna

mogućnost zapošljavanja usko specijaliziranom kadru koji je

prezastupljen na burzi rada te nema mogućnost zaposlenja u srodnoj

struci za razliku od većine nastavnika predmetne nastave.



171

97. Marko Ljubek




školi







nacrta









očitovanje

Marko Ljubek


obrazloženjem




postojećeg Zakona.

Predloženim rješenjem ignorira se činjenica da su temeljni model

obrazovanja nastavnika predmetne nastave za osnovne i srednje

škole studiji nastavničkog usmjerenja (magistar edukacije

određenog nastavnog predmeta ili profesor nastave određenog

predmeta).


postojećeg Zakona.


obavljati:









172






ili b) ovoga stavka.

d) osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni ili stručni studij

na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova i stekla potrebne


natječaj ne javi osoba iz točke a), b) ili c) ovoga stavka.“


postojećeg Zakona.

„(7) Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi može

obavljati:













ili b) ovoga stavka.“


98. Vlatka Sekovanić




školi







nacrta



173








očitovanje

Vlatka Sekovanić, magistra edukacije informatike


obrazloženjem


postojećeg Zakona

U predloženom rješenju ne prepoznajem magistre edukacije

određenog nastavnog predmeta!



Kao magistra edukacije informatike završila sam studijski program

nastavničkog usmjerenja informatike na razini diplomskog

sveučilišnog studija pri čemu sam stekla 120 ECTS. Smatram da

magistri edukacije određenog nastavnog predmeta, kao najviše

akademske razine na sveučilišnom diplomskom studiju, moraju

imati naglašeno prvenstvo u postojećem Zakonu (članak 27. koji se

odnosi na članak 105. stavak 6. i 7.)


99. Kristina Ledinski




školi







nacrta






174





očitovanje

Kristina Ledinski


obrazloženjem




postojećeg Zakona.

Predloženim izmjenama u Zakonu i dalje se studiji nastavničkog

usmjerenja (magistar edukacije određenog predmeta i profesor

određenog predmeta) zanemaruju kao temeljni model obrazovanja

nastavnika predmetne nastave. Navedenu traženu potvrdu o

stečenih 60 ECTS iz područja pedagoških kompetencija na takvim

se studijima niti ne može dobiti, jer tome služi sam studij.

Izjednačavaju se osobe sa završenim nastavničkim usmjerenjem na


preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija i osobe sa

završenim studijem odgovarajuće vrste iste razine studija s

naknadno stečenim pedagoškim kompetencijama.

Moje je mišljenje i prijedlog (za Nacrt Zakona, članak 105. stavak

6.a)) da osobe sa završenim studijskim programom nastavničkog

usmjerenja imaju prednost pri zapošljavanju u osnovnoj i srednjoj

školi u odnosu na osobe sa završenim odgovarajućim studijem i

potvrdom o 60 ECTS bodova iz područja pedagoških kompetencija

(znači u osnovnoj školi također i pred učiteljicama razredne nastave

s pojačanim određenim predmetom).


100. Odsjek za inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u

Zagrebu




školi







175


nacrta









očitovanje

Odsjek za inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju Edukacijsko-

rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Za Odsjek: prof.dr.sc.Zrinjka Stančić i dr.sc.Ljiljana Pintarić Mlinar


obrazloženjem

Primjedbe i prijedlozi na tekst Zakona jasnije propisuju postupak

planiranja i donošenja mreže škola i programa odnosno elemente za

izradu, donošenje i izmjenu mreže škola i programa.



Predlažemo izmjene i/ili dopune stavaka kako slijedi:

a) Prijedlozi dopuna stavaka

- Čl. 13 (iza članka 65 dodaje se 65a) za učenike s

teškoćama organizira se produženi stručni postupak

kao jedan od dodatnih odgojno-obrazovnih i

rehabilitacijskih programa, organizira se u posebnim

odgojno-obrazovnim grupama prije i/ili nakon redovite

nastave u redovitoj ili posebnoj odgojno-obrazovnoj

ustanovi.

Obrazloženje: na takav način ovaj oblik dodatnog rada biti

dostupan svim učenicima s teškoćama (teškoćama u razvoju;

teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim

problemima; učenicima s teškoćama uvjetovanim zdrastvenim,

socijalnim, ekonomskim čimbenicima) kojima je takav dodatni

oblik rada potreban a može unaprijediti razvoj kompetencija.

Predložena formulacija u postojećem prijedlogu stavka izdvaja

samo jednu skupinu učenika što može dovesti do osnove kako za

neravnopravno tako i za nekompetentno pristupanje problema u

ponašanju kao posljedice nerazumijevanja teškoća u učenju.

- Čl.26, stavak 6-8 (Članak 99. mijenja se i glasi) stavak

„Načine uključivanja i obavljanja poslova pomoćnika u

nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika te uvjete koje

moraju ispunjavati propisuje ministar pravilnikom.“

proširiti s uključivanjem i osobnih

pomoćnika/njegovatelja.

Obrazloženje: osobni pomoćnik/njegovatelj pomaže u poslovima

hranjenja, odijevanja, kretanja školom, odlaska na wc, kateterizacije

i drugim poslovima. Radi opsega i složenosti poslova za što su

potrebne i dodatne edukacije (npr. postupak katerizacije) navedeni

poslovi ne mogu biti i poslovi pomoćnika u nastavi.


176

b) Prijedlog dopune Zakona novim stavcima

- U Zakon je potrebno dodati novo poglavlje te pripadajuće

članake i stavke kojima se uređuju prava, obveze i

odgovornosti učitelja i nastavnika, time i škole kada se u

školama ne provode mjere koje pretpostavljaju kvalitetu

školovanja učenika s teškoćama.

Obrazloženje: Kao što zakon predviđa novčanu kaznu u iznosu od

500,00 do 5.000,00 kuna za prekršaj roditelja učenika škole koji

postupaju suprotno zakonskim odredbama prijedlog je da se za

odgovornu osobu koja predstavlja školu kao i djelatnike škole

predvide slične mjere kada škola krši prava učenika s teškoćama u

skladu s izrekom rješenja o primjerenom obliku školovanja te

izostanka potpore (prilagodba sadržaja, individualizacija zahtjeva,

metoda, postupaka, pomoćnici u nastavi, timovi potpore i dr.) na

koju učenici imaju pravo, takvi prekršaji ugrožavaju obrazovnu i

socijalizacijsku uspješnost učenika s teškoćama.


101. Pravobranitelj za djecu RH




školi







nacrta









očitovanje

Pravobranitelj za djecu RH

10000 Zagreb, Teslina 10


177


obrazloženjem 1. Propisati pravo na obrazovanje djece stranaca bez pratnje

zakonskih zastupnika i djece stranaca u nezakonitom statusu

kojima je sukladno odluci nadležnog tijela odobren smještaj,

neovisno o imigrantskom statusu i vrsti smještaja

Mišljenja smo da se odredbe članka 43. i 45. ZOOSŠ-a trebaju

primjenjivati, osim na azilante, tražitelje azile, strance pod

supsidijarnom zaštitom, strance pod privremenom zaštitom, i na

djecu strane državljane bez pratnje zakonskih zastupnika te

strance u nezakonitom statusu kojima je sukladno odluci

nadležnog tijela odobren smještaj. Na navedeno smo ukazali

našim dopisom DPR -602-01/13-054-1 od 24. lipnja 2013.

Pravo na obrazovanje zagarantirano je pravo koje se djetetu mora

omogućiti neovisno o njegovom imigrantskom statusu i neovisno o

vrsti smještaja. Formulacija članka 46. ZOOSŠ-a to pravo daje

samo djeci strancima koji nezakonito borave u RH ako su smješteni

u Prihvatnom centru za strance, ako im je prisilno udaljenje

privremeno odgođeno ili im je određen rok za povratak tijekom

trajanja tog roka.

Podsjećamo da djeca strani državljani koja se nalaze u nezakonitom

statusu mogu, uz Prihvatni centar, biti smještena i u ustanove

socijalne skrbi, prihvatilište za tražitelje azila, udomiteljsku obitelj

ili drugi odgovarajući alternativni smještaj. Smještaj u Prihvatni

centar za strance mora biti iznimka jer takav oblik smještaja

predstavlja lišenje slobode, budući da je riječ o vrsti smještaja kojim

se ograničava sloboda, a što se prema Rezoluciji Vijeća Europe

1810 (2011) ne smije dozvoliti. Smještaj u prihvatni centar doista

mora biti samo iznimka kad je procijenjeno da je to u najboljem

interesu djeteta ili je riječ o situacijama kad postoji opravdana

sumnja u dob djeteta. Konvencija o izbjeglicama iz 1951. godine i

Opća preporuka br. 6 UN Odbora za prava djeteta jasno naglašavaju

da se lišavanje djeteta slobode ne može opravdati samo zbog

činjenice da dijete nema pratnju zakonskog skrbnika ili zbog

njegovog imigrantskog ili rezidencijalnog statusa. Prema Općoj

preporuci br. 6 svako dijete bez pratnje ili razdvojeno dijete, bez

obzira na status, ima pravo na potpun pristup obrazovanju u zemlji

u koju je došlo. Dijete mora biti registrirano kod odgovarajućih

obrazovnih institucija u najkraćem mogućem roku i mora mu biti

ponuđena mogućnost da unaprijedi svoje sposobnosti učenja. Pravo

na obrazovanje djetetu bez pratnje jamči i Rezolucija Vijeća Europe

1810 (2011).

2. Jasnije propisati ograničenja prodaje u odgojno-obrazovnim

ustanovama

ZOOSŠ u članku 59. zabranjuje promidžbu i prodaju proizvoda koji

nisu u skladu s ciljevima odgoja i obrazovanja, no čini se da ipak

ostavlja širok prostor za različita tumačenja i izigravanje svrhe ove

odredbe te otvara put za prodaju proizvoda i usluga koji bi mogli

biti štetni za zdravlje, rast i razvoj djece, te poticati potrošački

mentalitet djece, što nije u njihovom interesu. Primjerice, navedeno

se odnosi na prodaju i pripremu nezdrave hrane i pića (proizvoda

niske prehrambene vrijednosti) u školi, njihovu izloženost i

dostupnost djeci u prostoru odgojno-obrazovnih ustanova, što

potiče djecu i na usvajanje nezdravih životnih navika. Osim toga,

svjedoci smo uistinu brojnih promidžbenih aktivnosti u vrtićima i

školama, uperenih ka poticanju djece na kupovinu te stvaranju i


178

usmjeravanju njihovih potrošačkih navika. Smatramo da bi

ograničenja prodaje u odgojno-obrazovnim ustanovama trebala biti

jasnija i konkretnija kako bi se osigurala zaštita djece od proizvoda i

usluga koje mogu biti štetne za njihovo zdravlje, rast i razvoj.

Navedeno je moguće urediti na način da se izmjenama ZOOSŠ-a

propiše zabrana promidžbe i prodaje roba i/ili usluga u odgojno-

obrazovnim ustanovama koja ne služi ciljevima odgoja i

obrazovanja ili koja je štetna za zdravlje, rast i razvoj djece, kao što

je učinjeno u Zakonu u predškolskom odgoju i obrazovanju

(Narodne novine, broj 10/97, 107/07, 94/13) te da se predvidi

donošenje podzakonskog propisa kojim bi se razradila spomenuta

ograničenja u cilju zaštite prava i dobrobiti djece.

3. Jasnije regulirati obvezu škole da organizira dopunsku

nastavu

U praksi se susrećemo sa situacijama da odredbu članka 33.

ZOOSŠ-a o obvezi organiziranja dopunske nastave za učenike

kojima je potrebna pomoć u učenju, škole tumače na način da

dopunsku nastavu organiziraju samo za učenike koji imaju

nedovoljnu ocjenu iz nekog nastavnog predmeta. Stoga predlažemo

preciznije regulirati obvezu škole da organizira dopunsku nastavu

kad to, radi postizanja boljeg uspjeha, traže učenici i roditelji.

4. Urediti obvezu suradnje školskih ustanova s predškolskim

ustanovama radi razmjene informacija o učeniku, što može biti od

značaja posebice u slučajevima kad se radi o učenicima s posebnim

potrebama.

Smatramo da je praćenje djeteta u okviru odgojno-obrazovnog rada

u vrtiću relevantan izvor informacija o djetetu i polazište za neke

konkretne prijedloge za početno školovanje te da bi bilo

svrsishodno da škole prije upisa djeteta u osnovnu školu, primjerice,

za dijete koje je išlo u vrtić, pribave mišljenje stručnog tima vrtića

ili samo odgajatelja (ako vrtić nema stručnih suradnika) o

psihofizičkom stanju djeteta.

5. Propisati obvezu organiziranja međumjesnog prijevoza

učenicima srednjih škola na način kako je to bilo propisano do

kraja 2009. godine.

Isto predlažemo stoga što se u svojem radu susrećemo s otežanim

podmirivanjem troškova prijevoza učenika srednjih škola od

strane roditelja i otežanom mogućnošću daljnjeg nastavka

srednjoškolskog obrazovanja. Smatramo da bi se takvim rješenjem

pridonijelo ostvarivanju mjere obveznog srednjoškolskog

obrazovanja do stjecanja prve kvalifikacije iz Programa Vlade RH

za mandat 2011.-2015. i provedbi Nacionalnog okvirnog

kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje, te opće obvezno i

srednjoškolsko obrazovanje koji uvodi pojam „obveznosti općeg

obrazovanja“ i stjecanja „temeljnih (općeobrazovnih) i strukovnih

kompetencija“.

6. Jasnije urediti ulogu i zadaće Vijeća učenika

Smatramo svrsishodnim detaljnije urediti ulogu i zadaće Vijeća

učenika budući se radi o svrsishodnom obliku participacije učenika

u odlučivanju o pitanjima koja su od njihova interesa. Tako bi se,

primjerice, Vijeću učenika mogla dati ovlast da se aktivno uključi u

donošenje statuta škole, primjerice podnošenjem prijedloga i/ili

mišljenja na statut, budući da se statutom uređuju i neka pitanja od


179

interesa za učenike, kao što su izricanje pedagoških mjera škole, te

način izbora i djelokrug rada Vijeća učenika.


odredbe s obrazloženjem Uz Članak 1.

Člankom 1. Nacrta prijedloga predlaže se mijenjati članak 9.

ZOOSŠ. Smatramo da je na taj prijedlog potrebno nadodati stavak

(9) kojim bi propisali kriteriji (putem pravilnika) za škole koje ulaze

u Mrežu škola za učenike s teškoćama u razvoju.

U Članku 1. Nacrta zakona dodaje se stavak 9. koji glasi:

Kriterije za osnivanje Mreže škola za učenike s teškoćama u razvoju

propisuje ministar pravilnikom.

Obrazloženje

U praksi imamo primjera da se u Mrežama škola, primjerice za

djecu s motoričkim teškoćama, nalaze škole koje ne zadovoljavaju

sve kriterije arhitektonske pristupačnosti. Stoga smatramo

potrebnim pravilnikom razraditi uvjete i kriterije koje moraju

zadovoljiti škole koje ulaze u Mrežu škola za učenike s teškoćama u

razvoju.

Uz Članak 3.

Smatramo da je u članku 3. (kojim se mijenja članak 22. ZOOSŠ), u

stavku 8. Nacrta zakona potrebno nadodati da se natječaj za upis

učenika u prvi razred srednje škole objavi i u dnevnom tisku (uz

mrežne stranice i oglasne ploče). Također predlažemo da se natječaj

objavi i u prilagođenom tisku/obliku.

U Članku 3. Nacrta zakona stavak 8. mijenja se i glasi:

Natječaj za upis učenika u prvi razred srednje škole objavljuje se u

dnevnom tisku, na mrežnim stranicama i oglasnim pločama srednje

škole i osnivača, a sadržaj natječaja propisuje se odlukom o upisu.

Natječaj za upis učenika u prvi razred objaviti će se i u

prilagođenom tisku/obliku.

Obrazloženje

U protekle dvije godine provođenja elektronskih upisa uvidjeli smo

da svi roditelji nemaju mogućnost pristupa internetu te se svi

roditelji ne snalaze u praćenju procesa upisa i objavljivanja novosti

na mrežnim stranicama. Stoga smatramo da je potrebno objavu

natječaja zadržati i u dnevnom tisku, kao što smatramo potrebnim

objavu natječaja tiskati na prilagođenom tisku (brajici, uvećanom

tisku), odnosno u prilagođenom obliku (easy-to-red, CD-u s

hrvatskim znakovnim jezikom) kako bi se sami učenici s teškoćama

mogli aktivno uključiti i biti informirani o procesu upisa u srednju

školu. Prilagođeni tisak natječaja omogućiti će ujedno i roditeljima

s invaliditetom jednaku dostupnost na informacije o upisu njihovog

djeteta.

Iza Članka 10. Nacrta zakona dodati Članak 10. a

Članak 10. a glasi:

UČlanku 42. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:


180

(1) Za učenike koji zbog kroničnih bolesti, privremeno

narušenoga zdravstvenog stanja, privremeno narušenog

psihosocijalnog stanja ili psihičkih (emocionalnih)

teškoća ne mogu polaziti nastavu, škola uz odobrenje

Ministarstva organizira nastavu u kući, odnosno

zdravstvenoj ustanovi ako se učenik nalazi na dužem

liječenju te omogućava polaganje predmetnog ili razrednog

ispita.

(2) Rješenje za nastavu u kući, odnosno zdravstvenoj ustanovi

donosi Ministarstvo.

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Obrazloženje

Smatramo da pravo učenika na nastavu u kući i na nastavu na

daljinu treba biti utvrđeno rješenjem kojim se, sukladno Zakonu o

općem upravnom postupku, odlučuje o pravima i obvezama

učenika. Donošenje rješenja o nastavi u kući ili nastavi na daljinu

značilo bi da se nastava u kući ili na daljinu jasno definira kao

pravo učenika, što ti oblici školovanja u svojoj biti i jesu, te da se

učeniku i njegovom zakonskom zastupniku priznaje i pravo na

žalbu u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku u slučaju

da su nezadovoljni odlukom nadležnog tijela (ministarstva

nadležnog za obrazovanje koje odobrava ovakav oblik školovanja).

Također preporučamo da se nastava u kući omogući i djeci s

teškoćama u razvoju koja zbog pretrpljenog nasilja (od nastavnog

osoblja) ne mogu nastaviti daljnje školovanje u školi, odnosno

ustanovi s područja zdravstva, socijalne skrbi ili pravosuđa u kojoj

se do sada školovalo u onome trajanju koliko je potrebno da se

osiguraju uvjeti za daljnji nastavka školovanja tog učenika s s

teškoćama u razvoju.

Također preporučamo da se nastava u kući omogući i za djecu sa

psihičkim (emocionalnim) teškoćama dok one traju (primjerice:

djecu sa različitim vrstama fobija, trauma, separacijskim

strahovima, djecu koja su doživjela grubi oblik nasilja i boje se

vratiti u školu…) za koje zakonodavac nije predvidio mogućnost

školovanja kroz nastavu u kući. Ova skupina djece najčešće nema

teškoće takve vrste da je moguće odrediti primjereni oblik

školovanja sukladno Pravilniku o osnovnoškolskom odgoju i

obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, a ne postoji potreba

za dužim smještajem ove djece u psihijatrijsku ustanovu gdje bi

eventualno mogli ostvariti školovanje uz bolničko liječenje. Oni

najčešće ostaju kod kuće i ne ostvaruju pravo na obrazovanje, a

sustav izražava nemoć u rješavanju ovog problema (problem

opravdavanja izostanaka, problem ocjenjivanja i dr.).

Uz Članak 11.

U Članku 11. Nacrta zakona kojim se mijenja članak 53. stavak 2.

ZOOSŠ, smatramo potrebnim dodatnim stavkom definirati način

ustrojavanja obrazovnog programa (razreda) u srednjoj školi, ako

zbog nedovoljnog broja učenika za taj obrazovni program nije

moguće ustrojiti razred.

Obrazloženje


181

Analogno stavku 1. u kojem se razrađuje situacija nedovoljnog

broja učenika za razredni odjel, smatramo potrebnim razraditi istu

situaciju za srednjoškolski obrazovni program. Ovogodišnji primjeri

upisa u srednju školu pokazuju da su učenici s teškoćama u razvoju

prema ljestvici poretka bili upisani u obrazovni program prema

preporuci HZZ-a da bi se nakon zaključavanja ljestvice poretka,

zbog nedovoljnog broja učenika, pojedini obrazovni program

ukinuo. Učenici s teškoćama tada su upućivani na jesenski rok te na

promjenu preporuke HZZ-a. Smatramo da su u ovakvoj situaciji

potrebni bolji mehanizmi zaštite za upis učenika s teškoćama u

razvoju.

Uz Članak 13.

Pozdravljamo unesenu izmjenu koja se odnosi na odgojno-

obrazovni tretman produženog stručnog postupka. Predložena

izmjena navedenu intervenciju seli iz područja pedagoških mjera u

područje preventivne intervencije za djecu s problemima u

ponašanju te se njome nadopunjuje čl. 65. ZOOOSŠ što držimo

primjerenijim. No, predlažemo da se u pojam „učenici s

poremećajima u ponašanju“ zamijeni pojmom „učenici s

problemima u ponašanju“ koji se već koristi u istom čl.65. st. 1.

U Članku 13. Nacrta zakona st 1. se mijenja i glasi:

Za učenike s problemima u ponašanju provodi se odgojno-

obrazovni tretman produženog stručnog postupka.

Obrazloženje

Pojam „problemi u ponašanju“ je primjereniji odgojno-obrazovnom

sustavu, u skladu je sa stručnim pristupom sektorskom definiranju

pojave te naglasak stavlja na početna odstupanja u ponašanju i ranu

intervenciju što i jest u nadležnosti sustava odgoja i obrazovanja

koji detektira, izvješćuje i potiče druge sustave na uključivanje po

potrebi.

U Članku 13. Nacrta zakona stavak 2. dopunjuje se i glasi:

Način provođenja odgojno-obrazovnoga tretmana, produženog

stručnog postupka, pedagoške mjere isključenja iz škole,

organizacije razrednog ispita i nastavka redovitog srednjoškolskog

obrazovanja, propisuje ministar.

Obrazloženje

Smatramo da se uz provođenje odgojno-obrazovnoga tretmana

produženog stručnog postupka učenika s problemima u ponašanju,

treba propisati i način njihovog nastavka redovitog srednjoškolskog

obrazovanja, primjerice učenika u slučaju isključenja zbog teškog

nasilničkog ponašanja kojemu se mora dati pravo polaganja

razrednog ispita i ne oduzimati mu status redovitog učenika. S tim u

vezi potrebno je propisati način provođenja pedagoške mjere

isključenja iz škole, organizacije razrednog ispita i nastavka

redovitog srednjoškolskog obrazovanja. Pogledati napomene uz

članak 14. i 21.

Uz Članak 14.

Člankom 14. Nacrta prijedloga članak 66. ZOOSŠ predlaže se

dopunuti novim podstavkom kojim bi status redovitog učenika

srednje škole prestao, između ostalih, i učeniku kojem je izrečena

pedagoška mjera isključenja zbog teškog nasilničkog ponašanja.


182

Ovakvim pristupom i ovom odredbom krše se jednaka obrazovna

prava za svu djecu. Stoga predlažemo

Članak 14. Nacrta zakona brisati .

Obrazloženje

Ovom odredbom krše se jednaka obrazovna prava za svu djecu.

Naime, načelo nediskriminacije je jedno od temeljnih načela

Konvencije o pravima djeteta. Situacija je dodatno diskriminatorno

naglašena za djecu čiji roditelji nemaju sredstava za podmirivanje

troškova izvanrednog školovanja u slučaju gubitka statusa redovitog

učenika. Konvencija o pravima djeteta naglašava jednaka prava,

dakle i ona obrazovna za svu djecu, pa i djecu s problemima u

ponašanju. (Na primjer, i djeci počiniteljima kaznenih djela

smještenima u institucije temeljem izrečene kaznene sankcije mora

se omogućiti pravo na redovno srednjoškolsko obrazovanje, gdje

god to organizacija načina provođenja sankcije omogućava).

Onemogućavanje redovitog srednjoškolskog odgoja i obrazovanja i

njegovog dovršetka koje je ključno za stjecanje zvanja i uspješnu

resocijalizaciju mladih s problemima u ponašanju krši i drugo

načelo Konvencije, načelo najboljeg interesa djeteta.

Uz Članak 17.

U članku 17. Nacrta zakona kojim se mijenja članak 75. ZOOSŠ

naglašavamo nužnost usklađivanja roka za održavanje popravnih

ispita (stavak 4.) s budućim pravilnikom o elementima i kriterijima

za upis djece s teškoćama u prvi razred srednje.

Obrazloženje

Ovogodišnji primjer upisa djeteta s teškoćama u razvoju u prvi

razred srednje škole ukazao je na neusklađenost Odluke o upisu

učenika u I. razred srednje škole u školskoj godini 2014./2015. i

Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi . Stoga je

učenik s teškoćama u razredu polagao popravni ispit nakon isteka

roka za upis djece s teškoćama u razvoju u prvi razred srednje škole

te je na taj način izgubio pravo izravnog upisa kao učenik s

teškoćama u razvoju i bio upućen na redovni upis.

Uz Članak 18.

U članku 18. Nacrta zakona naglašavamo nužnost douređenja prava

učenika pred povjerenstvom.

U Članku 18. iza stavka 2. predlažemo novi (3) stavak koji glasi:

Učenik ili roditelj imaju pravo podnijeti zahtjev za izuzećem iz

povjerenstva učitelja, odnosno nastavnika koji je učenika ocjenjivao

tijekom godine i zaključio mu ocjenu kojom nije zadovoljan

Predloženi stavci 3,4,5 i 6 postaju stavci 4,5,6 i 7.

Obrazloženje

Navedeno predlažemo stoga što smo upoznati sa slučajevima u

kojima je neprofesionalno postupanje nekih učitelja i nastavnika

dovelo do pojave školske fobije kod učenika koji su zbog toga

podvrgnuti liječenju i psihosocijalnoj terapiji i koji zbog toga nisu

bili u mogućnosti na odgovarajući način prezentirati svoje znanje

pred ispitnim povjerenstvom u kojem se nalazi učitelj, odnosno

nastavnik koji je tijekom školske godine vrednovao njegovo znanje.


183

Uz Članak 21.

Predlažemo da se u Članku 21. Nacrta zakona

- iz stavka 5. brišu riječi: osim učenika isključenoga zbog

teškog nasilničkog ponašanja“

- briše stavak 6. koji glasi: Učenik koji je isključen zbog

teškog nasilničkog ponašanja gubi status redovitog učenika

- predloženi stavak 8 dopuni na način da glasi Do

okončanja postupka izricanja pedagoške mjere ravnatelj

može trenutačno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnog

procesa, a zbog pružanja pomoći i zaštite, o tome će

izvijestiti nadležni centar za socijalnu skrb

- predloženi stavci 7,8 i 9 postaju stavci 6,7 i 8

Obrazloženje

Objašnjenje našeg stajališta je identično onome koje dajemo za uz

čl. 14 Nacrta zakona, a to je da su odredbe diskriminirajuće prema

učenicima s problemima u ponašanju. Smatramo da se i učeniku

koji je isključen zbog teškog nasilničkog ponašanja mora dati pravo

polaganja razrednog ispita i ne oduzimati mu status redovitog

učenika, a način provođenja pedagoške mjere isključenja iz škole,

organizacije razrednog ispita i nastavka obrazovanja treba s tim u

vezi rješiti cjelovito, propisom, sukladno prijedlozima iz novog

članka 65. a ZOOSŠ (iz članka 13. Nacrta zakona).

Uz Članak 26.

U članku 26. Nacrta zakona kojim se mijenja članak 99. ZOOSŠ

predlažemo izmijeniti stavak 6. kojim se definiraju POSEBNE

potrebe učenika. Iz stavka treba izbaciti termin „posebne potrebe“

jer su to svakodnevne, uobičajene (a ne posebne) potrebe učenika s

teškoćama u razvoju.

U Članku 26. Nacrta zakona stavak 6. mijenja se i glasi:

Zbog ispunjavanja potreba učenika s teškoćama u razvoju školska

ustanova može na prijedlog osnivača, a uz suglasnost Ministarstva,

u odgojno-obrazovni proces uključiti pomoćnike u nastavi ili

stručno komunikacijske posrednike koji nisu samostalni nositelji

odgojno-obrazovne i/ili nastavne djelatnosti

Obrazloženje

S obzirom da se članak odnosi na uključivanje pomoćnika u nastavi

i stručnih komunikacijskih posrednika kao vid podrške za učenike s

teškoćama u razvoju, predlažemo na taj način definirati stavak.

Terminološko određenje učenika s teškoćama u razvoju kao učenika

s posebnim potrebama se više ne koristi jer se prema socijalnom

modelu poimanja invaliditeta, teškoća ne stavlja na teret pojedinca

koji onda ima „posebnu potrebu da ispravi teškoću“, već je zadaća

društva u cjelini da uklanja prepreke u društvu i omogućuje

uključivanje djece s teškoćama u razvoju.

Uz Članak 28.

Predlažemo detaljnije propisati zabranu rada odgojno-obrazovnih

radnika zbog povrede prava djeteta i zapreke za zasnivanje radnog

odnosa i obavljanje poslova u odgojno-obrazovnoj ustanovi. S tim u

vezi, u dijelu ZOOSŠ-a u kojem se propisuju zapreke za zasnivanje


184

radnog odnosa, smatramo svrsishodnim uvrstiti odredbu da

poslove učitelja, nastavnika, stručnog suradnika i drugog radnika

ne može obavljati osoba kojoj je izrečena zabrana rada ili joj je

prestao radni odnos u školskoj ustanovi zbog nezakonitog i/ili

neprofesionalnog postupanja na štetu prava i interesa djece.

Također, smo upoznati sa slučajevima kad prema ZOOSŠ-u ne

postoji mogućnost udaljenja od obavljanja poslova u školi niti

otkaza ugovora o radu po osnovi članka 106. ZOOSŠ-a, jer protiv

radnika za kojeg se sumnja da je počinio kazneno djelo na štetu

djeteta nije pokrenut kazneni postupak. Susrećemo se sa

slučajevima kad istražni postupak do formalnog podizanja

optužnice traje dugo, a radnik, za kojeg se sumnja da je počinio

kazneno djelo na štetu djeteta, nastavlja s radom kao da se ništa nije

dogodilo te škola ne može postupiti po članku 106. ZOOSŠ-a jer

kazneni postupak još nije započeo. Nerijetko nam se zbog tog

problema obraćaju škole tražeći savjet i uputu kako da postupe i

zaštite djecu u konkretnom slučaju.

Zbog navedenog, smatramo da je potrebno urediti zaštitu prava

učenika prije pokretanja kaznenog postupka protiv radnika za kojeg

se sumnja da je počinio kazneno djelo na štetu učenika. Smatramo

da u odgojno-obrazovnoj ustanovi ne bi smjela raditi osoba za koju

se sumnja da je počinila kazneno djelo na štetu osobe koja joj je

povjerena na neki oblik skrbi i koja je stoga u posebnom odnosu

povjerenja.

Nadalje, smatramo da neprimjereni postupci odgojno-obrazovnih

radnika koji nikada neće biti procesuirani, iako su učinjeni, bilo

zbog odluka pravosudnih tijela da se zbog određenih okolnosti ne

pokreće kazneni postupak ili se podizanje optužbe uvjetuje

izvršenjem neke obveze kroz određeni period, trebaju biti osnova za

preispitivanje radnopravne i etičke odgovornosti osoba koje rade s

djecom te osnova za prekid radnog odnosa, neovisno o postupanju

pravosudnih tijela, jer škola mora biti mjesto na kojoj se djeca

osjećaju sigurno i zaštićeno. Iz tog razloga smo predlagali

Ministarstvu da se u ZOOSŠ-u propiše da u školskoj ustanovi ne

može raditi osoba kojoj je izrečena zabrana rada zbog nezakonitog

i/ili neprofesionalnog postupanja na štetu prava i interesa djece.

Slična odredba je, na naš prijedlog, uvrštena u članak 25. stavak 9.

Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju kojim je propisano da

u dječjem vrtiću ne mogu raditi osobe (odgojno-obrazovni i drugi

radnici) kojima je izrečena zabrana rada ili im je prestao radni

odnos zbog nezakonitog i/ili neprofesionalnog postupanja na štetu

prava i interesa djece. Koristimo priliku podsjetiti da smo u

postupku donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o

odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne

novine“, broj 86/12) našim dopisom DPR-602-01/12-063-1 od 11.

lipnja 2012. Ministarstvu predlagali da se u članku 106. ZOOSŠ-a

propiše udaljenje od obavljanja poslova u školi i nemogućnost

zapošljavanja osobe u školi već prije formalnog početka kaznenog

postupka. Na tu potrebu ukazivali smo u nekoliko navrata, a

posljednji puta našim dopisom DP-1133/12-24 od 30. travnja 2014.

na koji smo primili odgovor Ministarstva znanosti, obrazovanja i

sporta (KLASA: 602-01/14-01/00345, URBROJ: 533-25-14-0002

od 27. lipnja 2014.) u kojem nas obavještava da će o našim

prijedlozima voditi računa pri izmjenama i dopunama ZOOSŠ-a.


185

Uz Članak 30.

Članak 30. Nacrta zakona dopuniti da glasi:

U Članku 117. između stavka 3. i 4. dodati novi stavak koji glasi:

(4) Osoba kojoj je izrečena zabrana odgojno-obrazovnog rada u

školskoj ustanovi zbog nezakonitog i/ili neprofesionalnog

postupanja na štetu prava i interesa djece ne može dobiti licenciju

za rad u školskoj ustanovi na odgojno-obrazovnim poslovima,

odnosno istu ne može obnoviti.

Postojeći stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.

Obrazloženje

Ovim dopunama ZOOSŠ-a onemogućilo bi se da svaki odgojno-

obrazovni rad s djecom obavlja osoba kojoj je zabranjen rad u

nastavi s učenicima te bi se izbjegle situacije u kojima škola učitelja

ili nastavnika kojem je prosvjetni inspektor zabranio obavljanje

poslova radnog mjesta, rasporedi na drugo radno mjesto u okviru

odgojno-obrazovnog procesa za koje formalno ispunjava uvjete,

primjerice stručnog suradnika pedagoga, čemu smo nažalost

svjedočili u praksi.


102. Vesna Jureša




školi







nacrta









očitovanje

Prof.dr.sc. Vesna Jureša, dr.med.,specijalistica školske medicine

Prodekanica za nove studijske programe

Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Škola narodnog zdravlja

«Andrija Štampar», Katedra za socijalnu medicinu i organizaciju

zdravstvene zaštite, Odjel za školsku i sveučilišnu medicinu.


186


obrazloženjem

1. Predložene izmjene zahtijevaju donošenje više podzakonskih

akata u nadležnosti ministra s vrlo kratkim rokom njihove primjene

(npr. uvjeti upisa u srednju školu) i bilo bi uputno predvidjeti

njihovo skoro stupanje na snagu. Primjera radi – upisi za srednju

školu su «pred vratima» i školska medicina radi u suradnji sa

školom preglede učenika osmih razreda i šaljemo ih na

profesionalno usmjeravanje.

2. S ovog naslova kao i drugih koji su involvirani u zdravstvenu

zaštitu učenika i sudjelovali su u donošenju različitih pravilnika

temeljem postojećeg Zakona, upozoravali su na potrebu promjene i

drugih članaka Zakona (radi nejasnoća i nedorečenosti) koji bi bili

bolji i primjereniji temelj za podzakonske akte.

3. Opetovano molimo da se pravilnici koji reguliraju upis učenika u

osnovnu školu odvoje od pravilnika o određivanju primjernog

oblika školovanja učenika s teškoćama. Postojeći zakon uopće ne

predviđa određivanje primjerenog oblika školovanja učenika s

teškoćama tijekom srednjoškolskog školovanja (što znači da nije

moguće promijeniti program učeniku tijekom srednje škole).

4. Zakon prepoznaje samo redovni i posebni program školovanja,

što je posve neprimjereno potrebama učenika i prakse. Nažalost

pravilnik (koji bi trebao biti u skladu sa Zakonom) i dalje

prepoznaje redovni program s individualizacijom, prilagođeni

program i posebni program (što je svakako primjerenije nego imati

samo posebni program).

Temeljem čije odluke će se učeniku s teškoćama promijeniti oblik

školovanja ili premjestiti iz jedne u drugu srednju školu ako članak

čl. 20 ne poznaje stručno povjerenstvo za srednju školu?

Postojeći Zakon predviđa:

Članak 20.

(1) Prije redovitog upisa u prvi razred osnovne škole stručno

povjerenstvo škole utvrđuje psihofizičko stanje djeteta.

(2) Psihofizičko stanje djeteta, odnosno učenika utvrđuje se i radi

prijevremenog upisa, odgode ili privremenog oslobađanja od upisa

u prvi razred osnovne škole, privremenog oslobađanja od već

započetog školovanja i radi utvrđivanja primjerenog školovanja.

(3) Psihofizičko stanje djeteta, odnosno učenika iz stavka 2. ovoga

članka utvrđuje stručno povjerenstvo ureda državne uprave,

odnosno Gradskog ureda.

(4) Postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, odnosno

učenika iz stavka 1. i 2. ovoga članka te sastav stručnih

povjerenstava iz stavka 1. i 3. ovoga članka propisuje ministar

nadležan za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar), uz prethodnu

suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravlja.

Članak 21.

(1) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured na prijedlog

povjerenstva iz članka 20. stavka 3. ovoga Zakona, donosi rješenje

o:

– prijevremenom upisu,

– odgodi upisa u prvi razred osnovne škole,

– privremenom oslobađanju od školovanja,


187

– primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za

učenike s teškoćama u razvoju,

– o ukidanju rješenja o primjerenom programu osnovnog ili

srednjeg obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju.

(2) Na rješenje iz stavka 1. ovog članka roditelj ima pravo žalbe

Ministarstvu.

4. Definiranje učenika s teškoćama na način kako je to predviđeno

Čl. 65., posebice teškoće navedene u alineji tri uistinu nisu (niti

mogu biti) u nadležnosti povjerenstva iz prethodno navednih

članaka Zakona.

Potrebno je posebnim pravilnikom koji zajednički donose ministar

obrazovanja i zdravlja definirati što su teškoće u (psihofizičkom)

razvoju, teškoće učenja, problemi u ponašanju, emocionalnim

problemima, bolesti i stanja koji ometaju obrazovnu uspješnost.

Postojeći pravilnik može biti osnova za poboljšanja i dopune.

Kako je to definirano u postojećem Zakonu:

Učenici s teškoćama

Članak 65.

(1) Učenici s teškoćama su:

– učenici s teškoćama u razvoju,

– učenici s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i

emocionalnim problemima,

– učenici s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim,

ekonomskim, kulturalnim i jezičnim čimbenicima.

(2) Vrste teškoća iz stavka 1. ovoga članka na temelju kojih učenik

ostvaruje pravo na primjerene programe školovanja i primjerene

oblike pomoći školovanja propisuje ministar.

(3) Posebne nastavne planove i programe za školovanje učenika iz

stavka 1. podstavka 1. ovoga članka, donosi ministar.

(4) Vrstu teškoća iz stavka 2. ovog članka, primjeren program

školovanja i primjeren oblik pomoći za pojedinog učenika utvrđuje

povjerenstvo iz članka 20. ovog Zakona.

5. Komentar

Termin posebni programi se upotrebljava dvoznačno – jedanput za

djecu s teškoćama, a drugi put za športske škole, što nije

primjereno.



Predlažem promjene članaka 20., 21 i 65.,

Povjerenstva i za osnovnu i za srednju školu treba imenovati za

svaku osnovnu i srednju školu.

U osnovnoj školi postoje: 1. povjerenstvo za upis u prvi razred

osnovne škole u ssstavu stručni suradnik škole i nadležni školski

liječnik i 2. povjerenstvo za određivanje primjernog oblika

školovanja u sastavu pedagog, psiholog, edukacijsko-

rehabilitacijski stručnjak, učitelj i nadležni školski liječnik-

specijalist školske medicine.

Povjerenstvo za upis u prvi razred osnovne škole utvrđuje

psihofizičko stanje djeteta prije upisa u prvi razred osnovne škole.

Povjerenstvo za primjereni oblik školovanja za osnovnu školu,

odnosno srednju školu nadležno je za: prijevremeni upis, odgode ili

privremeno oslobađanja od upisa u prvi razred škole, privremeno


188

oslobađanje od već započetog školovanja i utvrđivanje primjerenog

oblika školovanja.

Sastav stručnih povjerenstava i pravilnik o radu povjerenstava

propisuje ministar nadležan za obrazovanje (u daljnjem tekstu:

ministar), uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove

zdravlja. Imenovanja povjerenstva ostaje u nadležnosti lokalne

uprave/samouprave.

Postojeći pravilnici koji reguliraju ovo područje su posve

neprimjereni, a nisu ni u skladu sa zakonom.

Primjedbe na članke

1. Člankom 13. dopunjuje se Zakon novom odredbom sadržanom u

članku 65. a koja propisuje kako se za učenike s poremećajima u

ponašanju provodi odgojno-obrazovni tretman produženoga

stručnog postupka te da ministar pravilnikom propisuje način

provođenja tog postupka.

Komentar: Ovdje upozoravamo na termin «produženi stručni

postupak», koji se koristi (temeljem pravilnika o školovanju djece s

teškoćama u razvoju) kao dio prilagođenog ili posebnog programa i

ne postoji kao zasebni postupak.

2. Člankom 21. mijenja se članak 84. Zakona koji propisuje

izricanje pedagoških mjera učenicima osnovnih i srednjih škola u

kojem je predviđeno (prvenstveno radi nasilničkog ponašanja ) i

isključenje iz srednje škole.

Komentar: Isključenje može bit trajno. Jasna mi je pedagoška

poruka o nultoj toleranciji nasilja (što svesrdno podržavam), ali mi

se čini da nedostaje jasnije definiran postupak donošenja odluke i

psihološke i zdravstvene procjene učenika. Radi se o maloljetnim

osobama koje su po definiciji djeca do 18 godine i mislim da bi

postupak isključenja trebao uključiti socijalni i zdravstveni nadzor i

praćenje djeteta-učenika od nadležnih socijalnih i zdravstvenih

službi. Nedostaje mi odgovornost roditelja u cijelom postupku.

3. Člankom 26. mijenja se članak 99. Zakona tako da se stavkom 1.

…Također, stavkom 6. propisuje se da zbog ispunjavanja posebnih

potreba učenika školska ustanova može na prijedlog osnivača, a uz

suglasnost Ministarstva, u odgojno-obrazovni proces uključiti

pomoćnike u nastavi ili stručne komunikacijske posrednike koji

nisu samostalni nositelji odgojno-obrazovne i/ili nastavne

djelatnosti. …….. Načine uključivanja i obavljanja poslova

pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika te

uvjete koje moraju ispunjavati propisuje ministar pravilnikom.

Komentar: Nedostaje na temelju čijeg prijedloga škola traži

uključivanje pomoćnika u nastavi ili stručne komunikacijske

posrednike. Je li to povjerenstvo za određivanje primjerenog oblika

školovanje? Tko su stručni komunikacijski posrednici? Taj termin

do sada nije postojao ni u jednom pravilniku, niti u popisu

zanimanja (jesu li to edukacijsko-rehabilitacijski stručnjaci ili netko

drugi). Temeljem čije odluke će se oni angažirati.

4. U članku 19. navodi se «……može se privremeno osloboditi

upisa u prvi razred osnovne škole, odnosno privremeno osloboditi

već započetog školovanja.».

Komentar: Nije jasno koliko to može trajati i u kojem se roku treba


189

iznaći neko alternativno rješenje (školovanje u kući ili ustanovi).


103. Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Studijski program socijalne pedagogije, Odsjek

za poremećaje u ponašanju




školi







nacrta









očitovanje

Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Studijski program socijalne pedagogije

Odsjek za poremećaje u ponašanju

Voditeljica studijskog programa Socijalne pedagogije i pročelnica

Odsjeka: doc.dr.sc. Valentina Kranželić

Zgovaramo interese sljedećih skupina stručnjaka i javnosti:

Nastavnici, istraživači, praktičari i studenti područja socijalne

pedagogije, socijalni pedagozi, stručnjaci u radu s djecom i

mladima opće populacije, a posebno populacije s problemima u

ponašanju ili rizicima za razvoj problema u ponašanju, a time i svi

korisnici socijalnopedagoških intervencija i podrške.


obrazloženjem

Na mjestima u tekstu gdje se navode učenici s poremećajima u

ponašanju predlažemo navoditi «učenici s problemima u

ponašanju» u skladu s prihvaćenim i objavljenim Standardima za

terminologiju, definiciju, kriterije i način praćenja pojave

poremećaja u ponašanju djece i mladih (Koller-Trbović, Žižak,

Jeđud Borić, 2011)

Koller Trbović, N., Žižak, A. i Jeđud Borić, I. (2011): Standardi za

terminologiju, definiciju, kriterije i način praćenja pojave

poremećaja u ponašanju djece i mladih. Povjerenstvo za prevenciju


190

poremećaja u ponašanju djece i mladih Vlade Republike Hrvtaske.

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti RH,

Zagreb.



Čl. 117.

Predlažemo definirati „nadležna ustanova“ na sljedeći način:

Predlažemo da se za one profesije čiji članovi rade u sustavu odgoja

i obrazovanja (u osnovnim i srednjim školama) kao stručni

suradnici, a koje nemaju osnovane komore i za sada nisu regulirane

profesije (u procesu su), nadležnim ustanovama proglase njihove

strukovne udruge ili Centri za cjeloživotno obrazovanje

visokoškolskih ustanova na kojima su stekli diplome i pripadajuće

kompetencije.


104. Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH




školi







nacrta









očitovanje

Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH,

predsjednik, dr. Zorislav Bobuš


obrazloženjem

Nastale teškoće vezane za natječaje raspisane za uključivanje

pomoćnika u nastavi. Rješenje koje je primijenjeno za školsku

godinu 2014./2015. nisu primjereni jer imaju različite uvjete i

kriterije. Pitanje financiranja, zapošljavanja i izbora

pomoćnika/asistenta u nastavi nije ovim Zakonom riješeno,

posebice ne tko će ih financirati čime se vrši diskriminacija učenika

s teškoćama u razvoju ne samo na osnovu invaliditeta već i po tome


191

u kojem dijelu RH se školuju: To nije pitanje koje se nakon dugo

godina i dalje može rješavati putem projekata već uvesti kao

sustavna usluga.



Ovim očitovanjem ističemo nekoliko primjedbi vezano uz

donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i

obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje Prijedlog zakona) .

1) Napominjemo kako članak 3. Prijedloga zakona, kojim se

mijenja tekst članka 22. osnovnog Zakona o odgoju i obrazovanju u

osnovnoj i srednjoj školi, propisuje da elemente i kriterije za izbor

kandidata za upis u prvi razred srednje škole za sve vrste srednjih

škola propisuje ministar pravilnikom. Međutim, ponukani

iskustvom sa Jedinstvenim popisom zdravstvenih kontraindikacija

srednjoškolskih obrazovnih programa u svrhu upisa u I. razred

srednje škole ističemo kako svako buduće uređenje kriterija za upis

u srednje škole ne smije imati odredbe koje brane upis u određeni

školski program u slučaju utvrđenja određenih zdravstvenih

kontraindikacija.

Ukazujemo kako je Republika Hrvatska ratificirajući UN

Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom priznala pravo osoba s

invaliditetom na inkluzivno obrazovanje te se u svrhu ostvarenja tog

prava bez diskriminacije i na osnovi jednakih mogućnosti obvezala

osigurati (članak 24. Konvencije):

(a) da osobe s invaliditetom ne budu isključene iz općeg

obrazovnog sustava na osnovi svojeg invaliditeta, te da djeca s

teškoćama u razvoju ne budu isključena iz besplatnog i

obveznog osnovnog ili iz srednjeg obrazovanja na osnovi

teškoća u razvoju,

(b) da osobe s invaliditetom mogu imati pristup uključujućem,

kvalitetnom i besplatnom osnovnom obrazovanju i srednjem

obrazovanju, na ravnopravnoj osnovi s drugima, u zajednicama

u kojima žive,

(c) razumnu prilagodbu individualnim potrebama,

(d) da osobe s invaliditetom dobiju potrebnu pomoć, unutar

općeg obrazovnog sustava, kako bi se olakšalo njihovo

djelotvorno obrazovanje.

Sukladno navedenom zahtijevamo da se prilikom donošenja

spomenutog pravilnika u obrazovanju u izradu istih uključe i

eksperti iz udruga osoba s invaliditetom koje mogu svojim

iskustvenom ekspertizom značajno doprinijeti razvoju

inkluzivnog i održivog sustava obrazovanja za osobe s

invaliditetom. Navedeno vrijedi za Pravilnik o kriterijima upisa te

za Pravilnik o načinu uključivanja i obavljanja poslova pomoćnika

u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika te uvjete koje

moraju ispunjavati iz članka 26. Prijedloga zakona (koji mijena

članak 99. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj

školi). Nužno je definirati poslove i ulogu pomoćnika u nastavi jer

je dijapazon vrlo širok od potreba hranjenja, kretanja, higijene,

smirivanja učenika i sl.

Također ističemo kako obrazovanje djece s teškoćama u razvoju


192

mora biti temeljeno na razvoju osobnosti djece s teškoćama u

razvoju, kao i njihovih talenata i kreativnosti te mentalnih i tjelesnih

sposobnosti, u njihovu punom potencijalu a ne da djeca s teškoćama

u razvoju budu isključena obrazovanja isključivo na osnovi teškoća

u razvoju.

2) Za članak 65 a predlažemo da se „učenika s poremećajem u

ponašaju“ zamijeni sa širim pojmom „učenika s teškoćama u

razvoju“


105. Talijanska osnovna škola – Scuola elementare italiana „Bernardo Benussi“ Rovinj-Rovigno




školi







nacrta









očitovanje

Gianfranca Šuran, ravnateljica Talijanske osnovne škole – Scuola

elementare italiana „Bernardo Benussi“ Rovinj-Rovigno


obrazloženjem

Mišljenja smo da je pravo na obrazovanje na jeziku i pismu

nacionalnih manjina nedostatno prisutno u normativnom kontekstu,

a nedorečenost normative prouzrokuje u praksi višeznačnu

interpretaciju.

Predlažemo da se odredbe Zakona o odgoju i obrazovanju

nacionalnih manjina pretoče u pojedine članke Zakona o odgoju i

obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi da bi se jasnije definirale

specifičnosti odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih

manjina.


193



Članak 1.


(4) Dostupnost iz stavka 3. ovoga članka podrazumijeva

mogućnost redovitoga odgoja i obrazovanja svakome

osnovnoškolskome obvezniku na svom jeziku i pismu u osnovnoj

školi, drugoj ovlaštenoj ustanovi ili školskome objektu uz

primjerenu udaljenost od mjesta stanovanja i prometnu povezanost

koja ne ugrožava sigurnost učenika.

(5) Dostupnost iz stavka 3. ovoga članka podrazumijeva mogućnost

srednjega odgoja i obrazovanja učeniku na svom jeziku i pismu

korištenjem svakodnevnoga prijevoza ili smještajem u učeničkome

domu.


nacionalnih manjina zahtjeva u praksi specifičan pristup pojmu

dostupnosti.

Članak 2.


„(1) Mrežu iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona za svoje područje

planiraju osnivači.

(1a) Mrežu iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona, na jeziku i pismu

nacionalne manjine, za svoje područje planiraju osnivači po

pribavljenom mišljenju udruga nacionalne manjine.


nacionalnih manjina zahtjeva u praksi specifičan pristup donošenju

mreže škola.

Članak 3.


(3) Prijave i upis u prve razrede srednjih škola provode se putem

Nacionalnoga informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole

(NISpuSŠ), u dvojezičnom obliku za srednje škole na jeziku i pismu

nacionalne manjine, osim u posebnim slučajevima propisanim

odlukom o upisu.



Članak 4.


(2) Na zahtjev učenika, odnosno roditelja ili skrbnika, odluku o

promjeni programa u istoj ili drugoj školi odnosno odluku o

prelasku iz jedne škole u drugu koja provodi isti obrazovni

program, donosi nastavničko/učiteljsko vijeće vodeći računa o tome

da odluka ne utječe na kvalitetu odgojno-obrazovnoga procesa uz

poštivanje propisanih pedagoških standarda.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, učeniku prvoga razreda

srednje škole može se omogućiti promjena upisanoga programa

odnosno upis u drugu školu koja ostvaruje isti obrazovni program i

s manjim brojem bodova ako nakon provedenoga upisnog postupka

škola nije popunila sva slobodna upisna mjesta predviđena odlukom


194

o upisu i strukturom upisa u programu u koji se učenik upisuje.

Ukoliko se radi o prelasku u školu koja ostvaruje isti obrazovni

program ali na jeziku i pismu nacionalne manjine, upis biti će

uvjetovan poznavanjem jezika i pisma nacionalne manjine.

Obrazloženje: učenik koji ne poznaje jezik i pismo na kojem se

odvija odgojno-obrazovni proces ne može pratiti nastavu.

Članak 6a.


(2) Nacionalni kurikulum utvrđuje vrijednosti, načela,

općeobrazovne ciljeve i ciljeve poučavanja, koncepciju učenja i

poučavanja, pristupe poučavanju, obrazovne ciljeve po obrazovnim

područjima i predmetima definirane ishodima obrazovanja, odnosno

kompetencijama te vrednovanje i ocjenjivanje za sve škole,

uključujući i škole na jeziku i pismu nacionalnih manjina.

Obrazloženje: Škole na jeziku i pismu nacionalnih manjina

obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja kao javna služba čije se

vrijednosti, načela, itd. određuju Nacionalnim kurukulumom.

Članak 7.


(1) Nastavnim planom i programom uvrđuje se tjedni i godišnji

broj nastavnih sati za obvezne i izborne nastavne predmete,

njihov raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati po

predmetima i ukupni tjedni i godišnji broj sati te ciljevi,

zadaće i sadržaji svakog nastavnog predmeta.

(1a) Nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i

pismu nacionalne manjine uz opći dio obvezno sadrži dio čiji je

sadržaj u vezi s posebnošću nacionalne manjine.



Članak 11.


„(1) U osnovnoj školi u kojoj zbog nedovoljnoga broja učenika nije

moguće ustrojiti razredni odjel od učenika istoga razreda, ustrojit će

se kombinirani razredni odjel učenika razredne nastave i/ili

kombinirani razredni odjel predmetne nastave.“

(1a) U školi na jeziku i pismu nacionalne manjine razredni odjel i

obrazovna skupina ustrojavaju se i za manji broj učenika od broja

učenika propisanog za ustrojavanje razrednog odjela i obrazovne

skupine s nastavom na hrvatskom jeziku i pismu.



Članak 18.

U članku 76. stavku 1. i 6. izostavljen je bitan podatak, a to je od

kada se računa početak roka od 2 dana za podnošenje zahtjeva za

preispitivanje ocjene. Mišljenja smo da bi trebalo dodati ...“dva

(radna) dana od saopćenja ocjene...“ budući da se ocjena potvrđuje

na sjednici razrednog vijeća po završetku nastavne godine.


195

Članak 27.

U članku 105. dodaju se dva nova stavka koji glase:

Novi stavak (2a): Posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u

školskoj ustanovi za osobe koje sudjeluju u odgojno-obrazovnom

radu s učenicima na jeziku i pismu nacionalne manjine jesu

pripadnost nacionalnoj manjini i potpuno vladanje jezikom

nacionalne manjine, odnosno potpuno vladanje jezikom i pismom

nacionalne manjine koje omogućava izvođenje odgojno-obrazovnog

rada, odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja kojom su osobe

stručno osposobljene za obavljanje odgojno-obrazovnog rada.

Novi stavak (16a) Poslove tajnika u skolskoj ustanovi na jeziku i

pismu nacionalne manjine može obavljati osoba koja je završila

sveučilišni diplomski studij pravne struke ili specijalistički stručni

studij javne uprave odnosno stručni studij upravne struke i koja

poznaje jezik i pismo nacionalne manjine u mjeri koja omogućava

izvođenje poslova tajnika školske ustanove.



Članak 30a.

U Članku 119. dodaje se novi stavak koji glasi:

(6a) Članovi školskog odbora u školskim ustanovama na jeziku i

pismu nacionalne manjine moraju poznavati jezik i pismo

nacionalne manjine u mjeri koja omogućava izvođenje poslova

člana školskog odbora.

Obrazloženje: član školskog odbora koji ne poznaje jezik i pismo

škole u čijem je školskom odboru član, teško da će moći doprinijeti

boljitku rada školske ustanove.

Članak 36.




(2) Stručno-pedagoški nadzor obavlja se nad radom ravnatelja kao

stručnoga voditelja ustanove i odgojno-obrazovnih radnika.

(3) Stručno-pedagoški nadzor obavlja se uvidom u pedagošku

dokumentaciju, godišnji plan i program rada škole, školski

kurikulum, ostvarivanje nastavnih planova i programa, izvođenje

nastave i organizaciju rada.

(4) Stručno-pedagoški nadzor u školskim ustanovama na jeziku i

pismu nacionalne manjine obavljaju školski nadzornici iz reda

pojedine nacionalne manjine, odnosno iz reda osoba koje potpuno

vladaju jezikom i pismom nacionalne manjine.





196

106. Hrvatska udruga socijalnih pedagoga (HUSP)




školi







nacrta









očitovanje

Hrvatska udruga socijalnih pedagoga (HUSP)

Predsjednica Udruge: Tina Peraica, prof.

Zastupamo interese socijalnih pedagoga - stručnjaka u radu s

djecom i mladima opće populacije, a posebno populacije s

problemima u ponašanju ili rizicima za razvoj problema u

ponašanju, a time i sve korisnike socijalnopedagoških intervencija i

podrške.


obrazloženjem



Čl. 117.

Predlažemo definirati „nadležnu ustanovu“ na način da se za

stručne suradnike iz struka koje nisu regulirane (tek su u postupku

prijave strukovnog zakona, a takva je i struka socijalnih pedagoga)

i koje nemaju osnovane komore, za „nadležne ustanove“ proglase

njihove nacionalne strukovne udruge ili Centri za cjeloživotno

obrazovanje visokoškolskih ustanova na kojima su završili svoje

obrazovanje za tu profesiju.

Ovdje, prije svega, zastupamo interese socijalnih pedagoga koji u

sustavu odgoja i obrazovanja rade kao stručni suradnici u osnovnim

i srednjim školama.



197

107. Hrvatsko logopedsko društvo – HLD




školi







nacrta









očitovanje

Hrvatsko logopedsko društvo – HLD

Predsjednica HLD-a: prof. dr. sc. Draženka Blaži

Zagovaramo interese sljedećih skupina stručnjaka i javnosti:

nastavnici, istraživači, praktičari i studenti znanstvene discipline i

područja logopedije, logopedi, stručnjaci u radu s djecom i mladima

s teškoćama jezično-govorno-glasovne komunikacije, a time i svi

korisnici logopedskih usluga i podrške.


obrazloženjem



Čl. 117.

Predlažemo jasno definirati termin „nadležna ustanova“ na sljedeći

način:



suradnici, a koje nemaju osnovane komore i zasada nisu regulirane

profesije (npr. logopedija koja još nema zakon o logopedskoj

djelatnosti, ali je u procesu kreiranja prijedloga zakona ), nadležnim

ustanovama proglase njihove strukovne udruge (npr. za logopede –

Hrvatsko logopedsko društvo) do trenutka osnivanja Strukovne

komore ili Centar za cjeloživotno obrazovanje Edukacijsko-

rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao matična

visokoškolska ustanova koje obrazuju stručnjake navedenog profila

(magistre logopedije) i koja je odgovorna za njihove diplome i

pripadajuće kompetencije.



198

108. Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Studijski program Logopedija, Odsjek za

logopediju




školi







nacrta









očitovanje

Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Studijski program Logopedija

Odsjek za logopediju

Voditeljica studijskog programa Logopedija: prof. dr. sc. Draženka

Blaži

Zagovaramo interese sljedećih skupina stručnjaka i javnosti:

nastavnici, istraživači, praktičari i studenti znanstvene discipline i

područja logopedije, logopedi, stručnjaci u radu s djecom i mladima

s teškoćama jezično-govorno-glasovne komunikacije, a time i svi

korisnici logopedskih usluga i podrške.


obrazloženjem



Čl. 117.

Predlažemo jasno definirati termin „nadležna ustanova“ na sljedeći

način:



suradnici, a koje nemaju osnovane komore i zasada nisu regulirane

profesije (npr. logopedija koja još nema zakon o logopedskoj

djelatnosti, ali je u procesu kreiranja prijedloga zakona ), nadležnim

ustanovama proglase njihove strukovne udruge (npr. za logopede –

Hrvatsko logopedsko društvo kao pravna osoba s mogućnošću

obavljanja navedene djelatnosti (do trenutka osnivanja Strukovne

komore) ili Centri za cjeloživotno obrazovanje matičnih

visokoškolskih ustanova koje obrazuju stručnjake pojedinih profila


199

(u ovom slučaju magistre logopedije) odnosno visokoškolske

ustanove na kojima su stekli diplome i pripadajuće kompetencije.

Smatramo ovaj zahtjev opravdanim budući da za profesiju logopeda

trenutno ne vidimo koja bi druga ustanova, s obzirom na

specifičnost djelatnosti, mogla biti nadležna za provođenje

navedenih postupaka.


109. Sanja Sinovčić




školi

Naziv nacrta zakona,

drugog propisa ili akta

o kojem se provodi

savjetovanje



Naziv tijela nadležnog

za izradu nacrta




završetak)


Ime i prezime osobe,

odnosno naziv

predstavnika


(organizacije civilnog

društva, ustanove i sl.)

koji daje očitovanje

Sanja Sinovčić, prof. sa osamnaestogodišnjim radnim iskustvom u osnovnoj

školi

Načelne primjedbe i

prijedlozi s

obrazloženjem

- rok za donošenje kurikuluma morao bi biti svrhovit tj. barem prije početka

redovne nastave

- školu je nužno učiniti mjestom u kojoj je učenicima omogućeno neometano

stjecanje znanja i vještina kao i druženje s vršnjacima tj. usvajanje socijalnih

vještina što isključuje svaki oblik verbalnog, fizičkog ili elektroničkog nasilja

- službu ravnatelja povjeriti isključivo osobama s dugogodišnjim iskustvom u

struci tj. odgojno-obrazovnim poslovima

- nadzor nad stručno-pedagoškim radom a u svrhu povećanja kvalitete rada

prepustiti MZOS-u a ne agencijama, službama i slično

- vratiti brojčano zaključivanje ocjena na polugodištu kao orjentir o

postignutom uspjehu ili neuspjehu

- uskladiti terminologiju redovita, dopunska, dodatna, izborna /nastava ili rad

uskladiti i dosljedno primijeniti i u Pravilnicima

- učenicima koji koji pokazuju interes za određeno predmetno područje

omogućiti više izbornih predmeta čak i ako prelaze tjedno opterećenje učenika;


200

kao i omogućiti uvođenje fakultativnih predmeta u osnovne škole

Primjedbe i prijedlozi

na pojedine odredbe s

obrazloženjem

Članak 21.


„(1) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja obveza i

nasilničkoga ponašanja u osnovnoj školi su opomena, ukor, strogi ukor i

preseljenje u drugu školu.

Kao pedagošku mjeru uvrstiti suspenziju za učenike koji sustavno

ometaju i onemogućuju odvijanje nastavnog procesa jer bi škola trebala

biti mjesto na kojem je učenicima omogućeno neometano stjecanje znanja

i vještina kao i druženje s vršnjacima tj. usvajanje socijalnih vještina i

sama po sebi ne smije se pretvoriti u mjesto malteretiranja i straha.

Članak 31.


„(1) Za ravnatelja školske ustanove može biti imenovana osoba koja:

3) ima najmanje 8 godina staža osiguranja u školskim ili drugim ustanovama u

sustavu obrazovanja ili u tijelima državne uprave nadležnim za obrazovanje,

od čega najmanje 5 godina na odgojno-obrazovnim poslovima u školskim

ustanovama.

Izbaciti dio „ili u tijelima državne uprave nadležnim za obrazovanje...“ 8

godina staža zamijeniti sa 10 ili 15 jer ravnatelj-ica škole bi morala biti

osoba koja u odgojno-obrazovnim poslovima u školskim ustanovama ima

zaista dugogodišnje iskustvo jer škole su „živi organizi“ sa specifičnim

zahtjevima i potrebama i službu vođenja takve ustanove treba povjeriti

osobi koja jako dobro poznaje školski život i rad a ne nekome tko će se

„par godina učiti raditi“ čime nanosi nepopravljivu štetu generacijama

djece i mladih.

Članak 36.

Članak 149. mijenja se i glasi.

„(1) Nadzor nad stručno-pedagoškim radom školske ustanove obavljaju

nadležne agencije.

Izbaciti dio „Nadzor nad stručno-pedagoškim radom školske ustanove

obavljaju nadležne agencije.“ Nadzor nad stručno-pedagoškim radom a u

svrhu povećanja kvalitete rada prepustiti MZOS-u a ne agencijama,

službama i slično. Kako naš narod kaže „što više baba...“;-)

Člankom 13. dopunjuje se Zakon novom odredbom sadržanom u članku 65. a

koja propisuje kako se za učenike s poremećajima u ponašanju provodi

odgojno-obrazovni tretman produženoga stručnog postupka te da ministar

pravilnikom propisuje način provođenja tog postupka.

Uvrstiti da se za učenike s poremećajima u ponašanju odgojno-obrazovni

tretman produženoga stručnog postupka provodi van razrednog

odjeljenja jer učenici bez poremećaja u ponašanju imaju pravo na sigurno

i mirno okruženje u odgojno-obrazovnom procesu.

Člankom 26. mijenja se članak 99. u odgojno-obrazovni proces uključiti

pomoćnike u nastavi ili stručne komunikacijske posrednike koji nisu samostalni


Pomoćnici u nastavi nužno trebaju biti stručno osposobljeni i kompetentni

za praćenje napredovanja učenika i pomoć učenicima u učenju, razvoju

kao i socijalizaciji, a ne „šetači hodnikom s učenikom s poremećajem u


201

ponašanju zajedno“.

Naravno pomoćnici u nastavi trebaju se uključivati u nastavni proces pod

drukčijim uvjetima ako se na primjeren način riješi problematika učenika

s poteškoćama u razvoju i učenika s poremećajem ponašanja.

Člankom 35. mijenjaju se odredbe članka 140. stavka 2. i 4. Zakona Postupak,

obveze, načine te rokove za unošenje podataka u e-Maticu, ovlaštenja za

pristup i korištenje podataka te sigurnost i način razmjene podataka propisuje


Obvezom unosa podataka u e-Maticu ukinuti obavezu popunjavanja

Matične knjige jer je u drugom desetljeću XXI. stoljeća postala zatarjeli

oblik čuvanja podataka.

2012. godine ukinuto je zaključivanje ocjena na polugodištu

Vratiti zaključivanje ocjena na polugodištu; uz to demistificirati pojam

ocjene kao nagrade i kazne. Ocjena je, bilo brojčana bilo opisna, procjena

postignutog uspjeha u određenom vremenskom intervalu i orjentir

učeniku koji će mu pomoći u napredovanju.

Članak 17. Zakonsku terminologiju oko oblika rada (Redovita, dopunska,

dodatna, izborna /nastava ili rad/9) valjalo bi uskladiti i dosljedno primijeniti i

u Pravilnicima.

Valjalo bi ovaj oblik rada regulirati i dopunom Pravilnika o normi.

- uskladiti terminologiju redovita, dopunska, dodatna, izborna /nastava ili rad i

dosljedno primijeniti i u Pravilnicima

- Učenicima koji pokazuju interes i imaju psiho-fizičke mogućnosti

omogućiti više izbornih predmeta čak i ako prelaze tjedno opterećenje

učenika, a odlukom Učiteljskog vijeća i uz pisanu suglasnost roditelja.

- Također, poštujući individualnost učenika i učitelja omogućiti uvođenje

fakultativnih predmeta u osnovne škole koje imaju mogućnosti za

izvođenje istih.

Datum dostavljanja

očitovanja

110. Nada Bjelčić




školi







nacrta



202








očitovanje

mr.sc Nada Bjelčić

Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim teškoćama u

razvoju „OKO“


obrazloženjem

Prijedlog izmjena Zakona ne donosi nikakve pomake za kvalitetnije

školovanje djece s TUR-om u smislu dostupnosti škole,

osiguravanje kadrovske podrške (stručni suradnici odgovarajućeg

profila, edukacija nastavnog osoblja), definiranjem obaveze škole

za zapošljavanjem pomoćnika u nastavi, te kaznene odredbe za

ravnatelja škola koji svojim djelovanjem otežavaju/onemogućavaju

integraciju djece s TUR-om u njihove škole.

Dodatno je u potpunosti marginalizirana uloga roditelja u

partnerskom odlučivanju o svim važnim pitanjima za obrazovanje

njegova djeteta.

U samom Zakonu nedostaju definicije pojedinih izraza, a za koje

slijede neke akcije/posljedice tipa „teško nasilničko ponašanje“,

„primjerena udaljenost“ itd.

Nejasni su i nedefinirani parametri za utvrđiavnje mreže škola.

U Zakonu se ne smije pojavljivati riječ „može“ jer ona daje

diskreciono pravo pojedincu da radi po svom nahođenju.



Iako članak 19. nije predmet promjena, tražimo da se promijeni

stavak (4)

(4) Dijete odnosno učenik kojemu je zbog teškog oštećenja zdravlja

onemogućeno redovito školovanje ili koje ima višestruke teškoće,

može se odgoditi upis u prvi razred osnovne škole do trenutka kada

u tekućoj godini do 01.04. navršava 9 godina starosti.

Obrazloženje: Smatramo da se niti jedno dijete ne smije izuzeti iz

školovanja, nego mu se treba osigurati prikladan oblik školovanja.

Članak 7. dodati stavak (3a)

(3a) Iznimno, u slučaju nastanka dugotrajnijih zdravstvenih teškoća

učenika, roditelj/skrbnik ima mogućnost tokom školske godine,

pismenim putem ispiše dijete s izborne nastave bez obaveze da

obveznu satnicu zamijeni drugim izbornim predmetom ili

aktivnošću u školi.

Obrazloženje:

Usklađivanje s člankom 80.

Članak 12. nadopuniti

(1) Školski ili domski odbor, nakon provedene rasprave na

učiteljskom/nastavničkom/ odgajateljskom vijeću, vijeću učenika i

roditeljskom vijeću, donosi etički kodeks neposrednih nositelja

odgojno-obrazovne djelatnosti u školskoj ustanovi.

(2) Školski ili domski odbor donosi kućni red nakon provedene


203

rasprave na učiteljskom/ nastavničkom/odgajateljskom vijeću te

vijeću roditelja i vijeću učenika.

Obrazloženje: smatramo da se i roditelji kao i učenici – tj njihovi

predtavnicvi trebaju aktivno uključiti u donošenju etičkog kodeksa.

Članak 13. dodati

U članku 65. dodati stavak (5)

(5) Primjeren oblik školovanja, koji omogućuje učenicima s

teškoćama u razvoju usvajanje jednakovrijedog obrazovnog

standarda, podrazumijeva primjerenu prilagodbu pojedinog

predmeta, organizaciju, trajanje, način provjeravanja i ocjenjivanja

znanja, učenikovo napredovanje kao i raspored nastave.

S time je vezana i promjena članka 81.

(2) Učenici s rješenjem o primjerenom obliku školovanja mogu

završiti školu pohađanjem nastave ili polaganjem ispita u dvostruko

duljem vremenu od propisanog trajanja upisnog programa.

Stavak 2 postaje stavak 3.

Obrazloženje:

Kako u praksi postoje različita tumačenja i provođenja primjerenog

oblika školovanja, smatramo da se temeljne odrednice trebaju

definirati zakonom. Također smatramo da se treba omogućiti djeci

za koje primjeren oblik školovanja to preporučuje, duže trajanje

školovanja kako bi dobili kvalitetno obrazovanje u skladu sa svojim

mogućnostima.

Članak 20. st (4) se nadopunjuje

(4) Iznimno, ako je tako određeno posebnim propisom ili

primjerenim oblikom školovanja, učenik može svaki razred upisati

dva puta.

Obrazloženje: usklađivanje tog članka s predloženim člankom 13.

Članak 22.

Ne slažemo se da se iz članka briše predloženi tekst jer smo

mišljenja da i dalje škola treba provoditi odgojno-obrazovni tretman

produženog stručnog postupka.

Članak 26.

Prijedlog:

(6) riječi „može na prijedlog osnivača, a uz suglasnost Ministarstva,

u odgojno-obrazovni proces uključiti“ se zamjenjuju s „će na

prijedlog osnivača, a uz suglasnost Ministarstva, u odgojno-

obrazovni proces uključiti“

(9) iza pomoćnika u nastavi dodati „osobni pomoćnik i/ili

njegovatelj“

Obrazloženje: kako bi se osigurala kompletna potpora i učenicima s

motoričkim teškoćama i/ili težim zdravstvenim teškoćama koji

trebaju pomoć u kretanju, promjeni položaja tijela, prehrani (rezanje

hrane, hranjenje ili podrška pri hranjenju), odijevanju, održavanju

osobne higijene (odlazak na WC i korištenje istog, mijenjanje

pelena, pranje djeteta, kateteriziranje) za koje je često potrebna i

dodatna edukacija pomoćnika.


204

Članak 37. nadopuna

- ako odbije upisati dijete s TUR-om s odgovarajućim rješenjem o

primjerenom obliku školovanja


111. Edita Petrović




školi

Naziv nacrta zakona,

drugog propisa ili akta

o kojem se provodi

savjetovanje



Naziv tijela nadležnog

za izradu nacrta




završetak)


Ime i prezime osobe,

odnosno naziv

predstavnika


(organizacije civilnog

društva, ustanove i sl.)

koji daje očitovanje

Edita Petrović, učiteljica razredne nastave sa višegodišnjim iskustvom

Načelne primjedbe i

prijedlozi s

obrazloženjem

- rok za donošenje kurikuluma morao bi biti svrhovit tj. barem prije početka

redovne nastave

- školu je nužno učiniti mjestom u kojoj je učenicima omogućeno neometano

stjecanje znanja i vještina kao i druženje s vršnjacima tj. usvajanje socijalnih

vještina što isključuje svaki oblik verbalnog, fizičkog ili elektroničkog nasilja

- službu ravnatelja povjeriti isključivo osobama s dugogodišnjim iskustvom u

struci tj. odgojno-obrazovnim poslovima

- nadzor nad stručno-pedagoškim radom a u svrhu povećanja kvalitete rada

prepustiti MZOS-u a ne agencijama, službama i slično

- vratiti brojčano zaključivanje ocjena na polugodištu kao orjentir o

postignutom uspjehu ili neuspjehu

- uskladiti terminologiju redovita, dopunska, dodatna, izborna /nastava ili rad

uskladiti i dosljedno primijeniti i u Pravilnicima

- učenicima koji koji pokazuju interes za određeno predmetno područje

omogućiti više izbornih predmeta čak i ako prelaze tjedno opterećenje učenika;


205

kao i omogućiti uvođenje fakultativnih predmeta u osnovne škole

Primjedbe i prijedlozi

na pojedine odredbe s

obrazloženjem

Članak 21.


„(1) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja obveza i

nasilničkoga ponašanja u osnovnoj školi su opomena, ukor, strogi ukor i

preseljenje u drugu školu.


ometaju i onemogućuju odvijanje nastavnog procesa jer bi škola trebala

biti mjesto na kojem je učenicima omogućeno neometano stjecanje znanja

i vještina kao i druženje s vršnjacima tj. usvajanje socijalnih vještina i

sama po sebi ne smije se pretvoriti u mjesto malteretiranja i straha.

Članak 31.


„(1) Za ravnatelja školske ustanove može biti imenovana osoba koja:

3) ima najmanje 8 godina staža osiguranja u školskim ili drugim ustanovama u

sustavu obrazovanja ili u tijelima državne uprave nadležnim za obrazovanje,

od čega najmanje 5 godina na odgojno-obrazovnim poslovima u školskim

ustanovama.

Izbaciti dio „ili u tijelima državne uprave nadležnim za obrazovanje...“ 8

godina staža zamijeniti sa 10 ili 15 jer ravnatelj-ica škole bi morala biti

osoba koja u odgojno-obrazovnim poslovima u školskim ustanovama ima

zaista dugogodišnje iskustvo jer škole su „živi organizi“ sa specifičnim

zahtjevima i potrebama i službu vođenja takve ustanove treba povjeriti

osobi koja jako dobro poznaje školski život i rad a ne nekome tko će se

„par godina učiti raditi“ čime nanosi nepopravljivu štetu generacijama

djece i mladih.

Članak 36.


„(1) Nadzor nad stručno-pedagoškim radom školske ustanove obavljaju

nadležne agencije.

Izbaciti dio „Nadzor nad stručno-pedagoškim radom školske ustanove

obavljaju nadležne agencije.“ Nadzor nad stručno-pedagoškim radom a u

svrhu povećanja kvalitete rada prepustiti MZOS-u a ne agencijama,

službama i slično. Kako naš narod kaže „što više baba...“;-)

Člankom 13. dopunjuje se Zakon novom odredbom sadržanom u članku 65. a

koja propisuje kako se za učenike s poremećajima u ponašanju provodi

odgojno-obrazovni tretman produženoga stručnog postupka te da ministar

pravilnikom propisuje način provođenja tog postupka.

Uvrstiti da se za učenike s poremećajima u ponašanju odgojno-obrazovni

tretman produženoga stručnog postupka provodi van razrednog

odjeljenja jer učenici bez poremećaja u ponašanju imaju pravo na sigurno

i mirno okruženje u odgojno-obrazovnom procesu.

Člankom 26. mijenja se članak 99. u odgojno-obrazovni proces uključiti

pomoćnike u nastavi ili stručne komunikacijske posrednike koji nisu samostalni


Pomoćnici u nastavi nužno trebaju biti stručno osposobljeni i kompetentni

za praćenje napredovanja učenika i pomoć učenicima u učenju, razvoju


206

kao i socijalizaciji, a ne „šetači hodnikom s učenikom s poremećajem u

ponašanju zajedno“.

Naravno pomoćnici u nastavi trebaju se uključivati u nastavni proces pod

drukčijim uvjetima ako se na primjeren način riješi problematika učenika

s poteškoćama u razvoju i učenika s poremećajem ponašanja.

Člankom 35. mijenjaju se odredbe članka 140. stavka 2. i 4. Zakona Postupak,

obveze, načine te rokove za unošenje podataka u e-Maticu, ovlaštenja za

pristup i korištenje podataka te sigurnost i način razmjene podataka propisuje


Obvezom unosa podataka u e-Maticu ukinuti obavezu popunjavanja

Matične knjige jer je u drugom desetljeću XXI. stoljeća postala zatarjeli

oblik čuvanja podataka.


Vratiti zaključivanje ocjena na polugodištu; uz to demistificirati pojam

ocjene kao nagrade i kazne. Ocjena je, bilo brojčana bilo opisna, procjena

postignutog uspjeha u određenom vremenskom intervalu i orjentir

učeniku koji će mu pomoći u napredovanju.

Članak 17. Zakonsku terminologiju oko oblika rada (Redovita, dopunska,

dodatna, izborna /nastava ili rad/9) valjalo bi uskladiti i dosljedno primijeniti i

u Pravilnicima.

Valjalo bi ovaj oblik rada regulirati i dopunom Pravilnika o normi.

- uskladiti terminologiju redovita, dopunska, dodatna, izborna /nastava ili rad i

dosljedno primijeniti i u Pravilnicima


omogućiti više izbornih predmeta čak i ako prelaze tjedno opterećenje

učenika, a odlukom Učiteljskog vijeća i uz pisanu suglasnost roditelja.

- Također, poštujući individualnost učenika i učitelja omogućiti uvođenje

fakultativnih predmeta u osnovne škole koje imaju mogućnosti za

izvođenje istih.

Datum dostavljanja

očitovanja

112. Građanska inicijativa Pomozimo djeci s invaliditetom




školi







nacrta


Razdoblje internetskog 18. rujna – 4. listopada 2014.


207






očitovanje

Građanska inicijativa Pomozimo djeci s invaliditetom


obrazloženjem

U skladu sa zahtijevima koje je građanska inicijativa Pomozimo

djeci s invaliditetom u ime roditelja djece s tur dostavila MZOS-u, a

s ciljem spriječavanja diskriminacije, društvenog raslojavanja na

području RH dostavljamo Vam primjedbe i prijedloge na izmjene i

dopune Zakona radi osiguravanja ujednačenosti i dostupnosti

obrazovanja djeci s teškoćama u razvoju.

Nastavni prijedlozi imaju za cilj pobliže odrediti djelove zakona iz

kojih nisu jasno određena i na zadovoljavajući način utvrđena prava

djece s teškoćama u razvoju.

Prihvaćanjem predmetnih primjedbi omogućit će se usklađenost

Zakona o odgoju i obrazovanju s Konvencijom o pravima osoba s

invaliditetom i Ustavom RH te omogućiti dostizanje maksimalnog

potencijala svakog djeteta u sustavu obrazovanja.



Članak 16. stavak 7. se mijenja i glasi;

Za učenike s teškoćama iz članka 65. stavka 1. ovog Zakona koji

osnovno i srednje obrazovanje ostvaruju u redovitim školama

prema prilagođenom programu ili individualiziranom pristupu

upisno područje se određuje prema mjestu stanovanja.

Dodaje se stavak 8 koji glasi;

Za učenike s teškoćama iz članka 65. stavka 1. ovog Zakona koji

osnovno i srednje obrazovanje ostvaruju u redovitim školama u

posebnim odjeljenjima kao i za učenike u specijalnim ustanovima

upisno područje se određuje prema najbližoj školi koja provodi

obrazovanje prema odgovarajućem programu.

Članak 17 mijenja se i glasi;

(1) Upis djece u osnovnu školu provodi se prema planu upisa koji

donosi Ministarstvo na temelju upisnih područja utvrđenih u skladu

s odredbama 16. ovog Zakona

(2) Vremenik prijave djece, razdoblje utvrđivanja psihofizičkog

stanja djeteta, te upisa, jedinstveni su za cijelo područje Republike

Hrvatske.

- od 01. do 31. siječnja teku prijave za upis djece u školu

-od 01.02. do 30.04. traje razdoblje utvrđivanja psihofizičkog stanja

djece s teškoćama u razvoju dok za ostalu djecu predmetno

razdoblje završava 15.06.

-od 01.05. do 15.05 ured Državne uprave dužan je izdati riješenje o

primjerenom načinu školovanja za djecu s teškoćama u skladu s

mišljenjem jedinstvenog tjela vještačenja

-od 15.06 do 30. 06 traje razdoblja upisa djece u školu


(1) U prvi razred obveznoga osnovnog obrazovanja prijavljuju se


208

djeca koja do 01. travnja tekuće godine imaju navršenih šest godina

života


(1) Prije redovitog upisa u prvi razred osnovne škole jedinstveno

tijelo vještačenja utvrđuje psihofizičko stanje djeteta.

(2) Psihofizičko stanje djeteta, odnosno učenika utvrđuje se i radi

prijevremenog upisa, odgode ili privremenog oslobađanja od upisa

u prvi razred osnovne škole, privremenog oslobađanja od već

započetog školovanja i radi utvrđivanja primjerenog školovanja

tijekom njegova trajanja.

(3) Psihofizičko stanje djeteta, odnosno učenika iz stavka 2. ovog

članka utvrđuje jedinstveno tijelo vještačenja.

Članak 4 se briše.


(1) Ured državne uprave, odnosno Gradski ured na temelju

mišljenja jedinstvenog tijela vještačenja iz članka 20. stavka 3.

ovoga Zakona, donosi rješenje sukladno rokovima iz članka 17.

ovog zakona donosi rješenje o;

- prijevremenom upisu,

- odgodi upisa u prvi razred osnovne škole,

-privremenom oslobađanju od školovanja,

-primjerenom programu osnovnog ili srednjeg obrazovanja za

učenike s teškoćama u razvoju,

-o ukidanju rješenja o primjerenom programu osnovnog ili srednjeg

obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju.

-o donošenju i ukidanju rješenja o trajnoj odgodi školovanja

Članak 33. stavak 2. mijenja se i glasi;

(2) Dopunska nastava organizira se na određeno vrijeme kad je

takav oblik pomoći učenicima potreban te podrazumijeva stalnu

potporu učenicima s teškoćama u razvoju


Škole ostvaruju suradnju i osiguravanjem usluga od strane ustanova

socijalne skrbi odnosno zdravstvene ustanove, a osobito u dijelu s

rehabilitacijskim uslugama i sadržajima.

Članak 62, dodaje se stavak 3. i 4. koji glase;

(3) Učenici s teškoćama prolaze programe školovanja koji im

omogućuju da dobiju jednake obrazovne standarde, a provode se

prilagodbama kurikuluma, organizacije, trajanja, načina pregleda i

ocjene znanja, napredovanja i rasporedu nastave

(4) Učenici s teškoćama mogu završiti školu pohađanjem nastave ili

polaganjem ispita u dvostruko duljem vremenu od propisanog

trajanja upisnog programa.

Iza članka 65. dodaje se članak 65 a. koji glasi;

(1) Za učenike s teškoćama provodi se odgojno-obrazovni tretman

produženog stručnog postupka.


209

(2) Način provođenja odgojno-obrazovnog tretmana produženog

stručnog postupka propisuje ministar u skladu s Pravilnikom.


Za učenike s teškoćama iz članka 65. stavka 1. ovog Zakona

osigurava se prijevoz bez obzira na udaljenost.

U članku 69. dodaje se stavak 5. koji glasi;

(5) Prijevoz pratitelja osigurava se kada je zbog vrste i stupnja

oštećenja pratitelj potreban, a sukladno rješenju o primjerenom

obliku školovanja.

Stavci 5. i 6. točka pomiču se i sada su stavci 6. i 7.

Članak 72. stavci 8. i 9. mijenjaJU se i glase;

(8) Ocijene učenika s teškoćama iskazuju se opisno ili brojčano,

ovisno o programu u koji je uključen a sukladno Pravilniku.

(9) Način praćenja i ocijenjivanja učenika propisuje ministar

odnosno način praćenja i ocijenjivanja djece s teškoćama propisuje

se Pravilnikom.

Članak 99. mijenja se i glasi;

„(1) Radnici školskih ustanova su osobe koje u školskoj ustanovi

imaju zasnovan radni odnos, a koje sudjeluju u odgojno-

obrazovnome radu s učenicima kao i druge osobe potrebne za rad

školske ustanove.

(2) Način evidencije radnog vremena za radnike školskih ustanova

iz stavka 1. ovoga članka, propisuje ministar.

(3) Kada to zahtijevaju potrebe, o čemu odlučuje ministar, ravnatelj

će radniku na prijedlog ministra i uz suglasnost radnika, omogućiti

rad na poslovima vezanim uz spomenute potrebe, u/ ili izvan

školske ustanove.

(4) Za vrijeme rada na poslovima iz stavka 3. ovoga članka, koji ne

može trajati dulje od godinu dana, škola može zasnovati radni

odnos ugovorom na određeno vrijeme s osobom koja će

zamjenjivati radnika iz stavka 3. ovoga članka na njegovim

redovnim poslovima.

(5) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka ministar, ravnatelj

školske ustanove i radnik potpisuju sporazum kojim se uređuju

međusobne obveze.

(6) Zbog ispunjavanja posebnih potreba učenika školska ustanova

će u odgojno-obrazovni proces uključiti pomoćnike u nastavi i

stručno komunikacijske posrednike koji nisu samostalni nositelji

odgojno-obrazovne ili nastavne djelatnosti.

(7) Na osobe iz stavka 6. ovoga članka u potpunosti se primjenjuju

odredbe članka 107 ovog Zakona.


Stručni suradnici u školskoj ustanovi su; pedagog psiholog,

knjižničar, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila, socijalni

pedagog, pomoćnik u nastavi, stručno komunikacijski posrednik.


(7) Tjedne radne obveze učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj


210

školi propisuje ministar na osnovu pravilnika

Članak 107. stavak 10 dopunjuje se;

(10) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, radni odnos može

se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja:

– na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do

zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan

način, ali ne dulje od 60 dana,

– s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan

zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se

nalazi u evidenciji ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda,

– do punog radnog vremena, s radnikom koji u školskoj ustanovi

ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme,

– na temelju sporazuma školskih ustanova u kojima su radnici u

radnom odnosu na neodređeno vrijeme ako žele zamijeniti mjesto

rada zbog udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja,

– s osobom koja se zapošljava na radnom mjestu vjeroučitelja.

- sa pomoćnicima u nastavi i stručno komunikacijskim

posrednicima

Članak 115. stavak 2.

(2) Pod stalnim stručnim osposobljavanjem i usavršavanjem iz

stavka 1. ovog članka podrazumijeva se pojedinačno i organizirano

usavršavanje u matičnoj znanosti u području pedagogije, didaktike,

obrazovne psihologije, metodike, informacijsko-komunikacijskih

tehnologija, savjetodavnog rada, upravljanja, obrazovnih politika,

područja rada s djecom s teškoćama u razvoju i drugih područja

relevantnih za učinkovito i visokokvalitetno obavljanje odgojno-

obrazovne djelatnosti u školskim ustanovama

U članku 143, stavak 6. točka 6. se briše.

Članak 152 se dopunjava točkom 2 koja glasi;

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit

će se odgojno-obrazna ustanova koja pri prijavi djeteta s teškoćama

ne postupi sukladno nalazu jedinstvenog tjela vještačenja na

upisnom području djeteta.

Datum dostavljanja očitovanja 04.10. 2014 godine

113. Darko Švelec




školi







211


nacrta









očitovanje

mr.sc. Darko Švelec

Udruga za poremećaj pozornosti i poremećaj pozornost s

hiperaktivnosti „Živo srebro“


obrazloženjem

Prijedlog Zakona ne pomaže, zapravo otežava, ostvarivanje prava

učenika s teškoćama na obrazovanje u skladu sa svojim

mogućnostima.

Obrazloženje:

Kada su u pitanju učenici s teškoćama izmjene Zakona trebaju ići u

smjeru pojašnjavanja i otklanjanja nejasnoća odnosno otklanjanju

uzroka koji u praksi dovode do različitih interpretacija, a osobito do

situacija u kojima se pozitivna namjera zakona ne može ostvariti

zbog neprimjerenog shvaćanja odredbi od strane institucija.

Nadalje, izmjene trebaju ići u smjeru dalje afirmacije učenika s

teškoćama kao jednakovrijednih članova društva. Na žalost, ovim

izmjenama niti jedno niti drugo se ne ostvaruje. Štoviše, za učenike

s teškoćama prijedlog izmjena uvodi nove represije, obilježavaju i

utire podlogu daljem stigmatiziranju učenika s teškoćama iz

područja teškoća poremećaja u ponašanju. Vjerojatno je to

jedinstveni slučaj u Europi.


odredbe s obrazloženjem 19. Potrebno je dodati u čl.7. alineju (3a).

(3a) Iznimno, ukoliko pohađanje izborne nastave izrazito

nepovoljno utječe na razvoj učenika s teškoćama, neovisno o

naravi toga utjecaja, roditelj/skrbnik učenika s teškoćama

ima mogućnost tijekom školske godine, pismenim putem

ispiše dijete s izborne nastave bez obaveze da obveznu

satnicu zamijeni drugim izbornim predmetom ili aktivnošću u

školi.

Obrazloženje:

Izborna nastava nije odlučujuća nastava u odgojno-obrazovnom

procesu učenika. Stoga u slučajevima kada pohađanje izborne

nastave ima negativan utjecaj na razvoj učenika s teškoćama,

bilo iz obrazovnih ili socijalnih razloga treba omogućiti da

učenik s teškoćama bude oslobođen takve nastave. Obrazovni

razlozi su npr. da se učeniku s teškoćama olakša rješavanje

problema u savladavanju programa. Socijalni razlozi su npr. da

se učeniku s teškoćama omogući izlazak iz sredine koja mu

izrazito otežava integraciju te stoga negativno utječe na ukupan

razvoj i rehabilitaciju (na žalost, kod djece s ADHD-om,

primjerice, česta je situacija da su takvi učenici žrtve vršnjačkog

zlostavljanja i da ono ne bude otkriveno dok ne dosegne neku


212

visoku razinu kada su radikalnije metode skoro pa jedino

rješenje).

20. Brisati čl. 13.

„(1) Za učenike s poremećajima u ponašanju provodi se

odgojno-obrazovni tretman produženoga stručnog

postupka.

(2) Način provođenja odgojno-obrazovnoga tretmana


Obrazloženje:

Ovakav prijedlog je TEŠKA DISKRIMINACIJA ,

stigmatizacija djece s teškoćama. Nevjerojatno je da ovakav

prijedlog dolazi iz Ministarstva.

Djeca s teškoćama trebaju potporu, a ne označavanja,

obilježavanje.

21. Dodati čl.17a. kako slijedi:

17a.

Dodaje se članak 65a koji glasi:

(3) Učenici s teškoćama prolaze programe školovanja koji

im omogućuju da dobiju jednake obrazovne standarde,

a provode se prilagodbama kurikuluma, organizacije,

trajanja, načina pregleda i ocjene znanja,

napredovanja i rasporedu nastave.

(4) Učenici s teškoćama mogu završiti školu pohađanjem

nastave ili polaganjem ispita u dvostruko duljem

vremenu od propisanog trajanja upisnog programa.

Obrazloženje:

Potrebno je u Zakonu definirati okvir prilagodbe metoda i

sadržaja za učenike s teškoćama, i to na način da se omogući

potrebna razina prilagodbe bez ograničenja te da se učiteljima,

nastavnicima i odgajateljima omogući primjena svih potrebnih

metoda.

Potrebno je omogućiti djeci s teškoćama duže trajanje

školovanja kako bi dobili odgovarajuće obrazovanje u skladu

sa svojim mogućnostima.

22. Dopuniti čl.21. na način da se promijenjeni čl. 84. Zakona

dopuni novim stavcima:

„Članak 84. mijenja se i glasi:

…

„(10) Ne mogu se izreći pedagoške mjere učenicima s

teškoćama ukoliko je uzrok ponašanja zbog koje bi

pedagoška mjera trebala biti izrečena dijelom same teškoće

koju učenik ima.

(11) Učeniku se ne može izreći pedagoška mjera ukoliko je

ustanova bila upozorena na postojanje socijalnih problema u

razredu ili drugim obrazovnim jedinicama, na putu od kuće

do škole i natrag, pod odmorima, u školskim dvorištima i

slično, a koje mogu uzrokovati ponašanje učenika koje


213

dovodi do izricanja pedagoške mjere, a u slučaju da

ustanova nije poduzela odgovarajuće mjere za uklanjanje

istih problema.

Obrazloženje:

- Prečesta je situacija u praksi da učenici s ADHD-om budu

kažnjavani zbog svoga ponašanja koji je dio kliničke slike

samog ADHD-a (nepažnja, motorički nemir, impulzivnost).

Iz prakse znamo puno takvih primjera.

- Treba isključiti pojavu (osobito je poznaju roditelji učenika

s ADHD-om, ali nije ograničena na učenike s ADHD-om)

da učenik trpi verbalni ili drugo nasilje od strane svojih

vršnjaka, da roditelji upozoravaju škole na takve događaja, a

da škola ne reagira, a onda dođe do incidenta u kojem žrtva

postaje nasilnik i dobiva kaznu, a pravi nasilnici prolaze

nekažnjeno ili sa znatno manjim kaznama.

23. Potrebno je dopuniti članak 40.

- Što je sa postupcima za izricanje pedagoških mjera

započetih po postojećem zakonu?

Obrazloženje:










114. Diplomirana učiteljica s desetogodišnjim radnim iskustvom u osnovnoj školi




školi







nacrta



214








očitovanje

Diplomirana učiteljica s desetogodišnjim radnim iskustvom u

osnovnoj školi


obrazloženjem

Da se Zakonom propišu uvjeti za upis djece u prvi razred osnovne

škole kako bi se smanjio broj djece s pomoćnicima u nastavi, a kod

kojih je vidljivo da neće biti u stanju pratiti redovni odgojno-

obrazovni rad niti uz pomoć asistenta. Posljedica prevelikog broja

pomoćnika u nastavi je da Ministarstvo nije u stanju financirati

asistente za djecu kojoj je to stvarno potrebno, djeci s teškoćama u

kretanju, invalidnoj djeci itd.

Da odluka Povjerensta za utvrđivanje psihofizičkih sposobnosti za

upis učenika u prvi razred osnovne škole bude konačna, a ne da

konačnu odluku donosi roditelj koji ne može biti kompetentan niti

objektivan za donošenje takve odluke.

Da se broj učenika u razredima s djecom s poteškoćama smanji (na

jedno dijete s poteškoćama petero djece manje).

Da se opservacija za djecu s poteškoćama u razvoju mora pokrenuti

već u predškolskoj ustanovi i pravovremeno dobiti rješenje kako bi

škole mogle na odgovarajući način rasporediti takvu djecu te

smanjiti broj djece u takvim razrednim odjelima.

Da se utvrdi koji je minimum koji bi dijete s poteškoćama, a koje se

školuje po prilagođenom programu, trebalo savladati prema

prilagođenom programu.



Čl.84 mijenja se i glasi: Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti,

neispunjavanja obveza i nasilničkoga ponašanja u osnovnoj školi su

opomena, ukor, strogi ukor i preseljenje u drugu školu.

Pedagošku mjera preseljenja u drugu školu trebalo bi ukinuti. Ako

jedna odgojno-obrazovna ustanova nije uspjela riješiti problem

neprimjerenog i nasilničkog ponašanja u školi, znači da se problem

treba rješavati na višoj razini, uključivanjem u tretman stručnjaka

van škole.



215

115. Udruga Nastavnici organizirano




školi







nacrta









očitovanje

Udruga Nastavnici organizirano, dopuna


obrazloženjem

Izražavamo nezadovoljstvo što se pristupilo promjeni postojećeg

Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama jer

je ne tako davno istaknuto da je Zakon previše puta mijenjan te da

se mora pristupiti izradi novog Zakona. Dalje, Zakon u sadašnjem

obliku vrijedi jednako i za učenika u 1. razredu osnovne škole i za

učenika u 4. razredu srednje škole te smatramo da se ne mogu isti

propisi odnositi i na jedne i na druge učenike. Stoga izražavamo

nadu da će se ipak u dogledno vrijeme pristupiti izradi odvojenih

Zakona.

Premda promjena članka 27., stavak 2. nije previđena ovom javnom

raspravom, predlažemo promjenu članka kako slijedi:

“(2) Izborni predmeti obvezni su tijekom cijele školske godine za

sve učenike koji se za njih opredijele, a učenik bira izborni predmet

ili izborne predmete na početku školske godine. na kraju nastave

godine za sljedeći školsku godinu.”

Obrazloženje: Navedena je izmjena pogodnija za škole zbog

planiranja zaduženja nastavnika u sljedećoj školskoj godini.

Formulacija koja se nalazi u trenutno važećem Zakonom o odgoju i

obrazovanju, može se dogoditi da pojedine kolege postanu

tehnološki viškovi, a da to saznaju tek u rujnu. Do tada su

tehnološki viškovi već raspoređeni po drugim školama te kolegama

dolazi do smanjenja satnice. Formulacija koju predlažemo

omogućava da, ukoliko dođe do manje zainteresiranosti učenika za

neki izborni predmet, kolege već u lipnju mogu saznati za to te do

rujna biti raspoređeni u druge škole. Osim toga, upozoravamo da se

pri upisu učenika u srednju školu, učenici opredjeljuju za izborni

predmet Vjeronauk ili Etika, drugi strani jezik i slično PRIJE

početka školske godine (pri upisu!), a ne nakon.


216

Predlažemo i promjenu, odnosno nadopunu članka 127. koji govori

o načinu izbora ravnatelja. Naime, propisano je da se način izbora

ravnatelja donosi Statutom škole (stavak 10.) što smatramo da je

loša praksa. Definirano je stavkom 7. tog članka kako su članovi

učiteljskog, odnosno nastavničkog vijeća koji su izabrani u Školski

odbor dužni glasovati onako kako je glasovalo tijelo koje ih je

izabralo (isto vrijedi i za člana Školskog odbora iz redova Vijeća

roditelja i radničkog vijeća). Da bi se to moglo provesti, nužno je da

kandidati za ravnatelja mogu predstaviti sebe i svoj program na

svim tim tijelima. Uvidom u Statute škola Grada Zagreba, vidljivo

je da je upravo ta procedura propisana te se ona i poštuje. Međutim,

imamo dojave s terena te smo se uvjerili u to čitajući Statute škola u

Zagrebačkoj županiji da se kandidati za ravnatelja ne mogu

predstaviti sami, već da se na školskim tijelima koje odlučuje o

izboru ravnatelja samo pročita tko su kandidati. Tko će bolje

predstaviti kandidata od njega samoga? Smatramo da ipak treba

ovaj članak promijeniti tako da se Zakonski propiše da se kandidati

mogu sami predstaviti na školskim tijelima koja izabiru ravnatelja

inače će se i dalje događati razne manipulacije.

Također predlažemo da se što prije pristupi izmjenama Zakona i

pratećih Pravilnika u smislu da se ukine dokument Matična knjiga.

Naime, još su prije nekoliko godina sve škole prešle na sustav

eMaticu te stoga više nema razloga voditi dvostruku evidenciju

(eMatica + Matična knjiga) za istu stvar.


odredbe s obrazloženjem Primjedba na članak 13. Prijedloga Zakona o izmjenama i

dopunama Zakona o odgoja i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj

školi:

Predlažemo nadodati da se radi o aktivnim poremećajima u

ponašanju:

“(1) Za učenike s aktivnim poremećajima u ponašanju provodi se

odgojno-obrazovni tretman produženog stručnog postupka.”

Obrazloženje: Moderna psihologija i pedagogija razlikuju pojmove

aktivni poremećaji u ponašanju i pasivni poremećaji u ponašanju.

Dok se o aktivnim poremećajima u ponašanju govori kad su učenici

agresivni, pasivni poremećaji u ponašanju se odnosi na učenike koji

su plašljivi, povučeni, izolirani od vršnjaka i slično. Trenutno

važeći Pravilnik o pedagoškoj mjeri odgojno-obrazovnog tretmana

produženog stručnog postupka definira u kojim se slučajevima

koristi institut te pedagoške mjere. Navode se aktivni poremećaji u

ponašanju, osim u slučaju kad se spominje neopravdano izostajanje

s nastave kao posljedica narušenog emocionalnog, psihičkog i

fizičkog zdravlja. Moramo naglasiti da nije isto je li učenik

neopravdano izostao zbog narušenog emocionalnog, psihičkog i

fizičkog zdravlja, ili je neopravdano izostao jer mu se pila kava u

obližnjem kafiću! U onom prvom slučaju teško možemo reći da je

riječ o neopravdanom izostajanju te je takvim učenicima uvijek

pružena pomoć i podrška i u školi i van nje. Stoga smatramo da ne

treba učenicima s pasivnim poremećajima u ponašanju izricati

navedenu pedagošku mjera jer ona spada u domenu pedagoških

mjera sprječavanja neželjenih ponašanja, ali im svakako treba

pomoći školska stručna služba.

Primjedba na članak 17. Prijedloga Zakona o izmjenama i



217

školi:

Predlaže se brisanje ovog prijedloga zbog više dvojbenih stvari:

1. Po Članku 33. trenutno važećeg Zakona o odgoju i

obrazovanju, škola je dužna osigurati učenicima dopunsku

nastavu ukoliko je ona potrebna. Dopunska nastava za

učenike je poželjna, ali učenicima ona nije obavezna.

Iskustvo učitelja i nastavnika pokazuje da većina učenika

koji redovito dolaze na dopunsku nastavu u pravilu na kraju

nastavne godine ipak imaju prolaznu ocjenu iz tog

predmeta, dok oni koji izbjegavaju dopunsku nastavu na

kraju nastavne godine imaju zaključnu ocjenu

“nedovoljan”. Predloženom izmjenom (organizacija

“produžne nastave”) zapravo se nagrađuje učenike koji

tijekom nastavne godine nisu polazili dopunsku nastavu

ukoliko je ona bila organizirana. Učenik koji je tijekom

godine izbjegavao dolaženje na organiziranu dopunsku

nastavu ne bi trebao imati pravo na privilegiju “produžne

nastave”.

2. Predviđenim trajanjem dopunskog rada u opsegu 10 do 20

sati se šalje kriva poruka da je moguće nadoknaditi, na

primjer, 140 sati redovne nastave matematike ili 70 sati

redovne nastave kemije s 20 sati dopunske nastave.

3. Osim toga, problematično je i to što se na ovaj način

prebacuje dodatan posao na učitelje i nastavnike koji

statistički imaju najviše popravnih ispita (matematika,

strani jezici). Ukoliko učitelj ili nastavnik predaju u više

razreda (na primjer, od 5. do 8. razreda OŠ) te u svim

razredima ima barem jednog učenika na popravnom ispitu,

što se često i događa, ti bi nastavnici morali odraditi

dodatnih 80 sati dopunskog rada s učenicima. Uzmimo za

primjer nastavnike koji rade u 7 različitih programa. Neka

imaju po jednog učenika u svakom programu, to bi značilo

70-140 sati ekstra nastave nakon što završi nastavna

godina! U konačnici bi dovelo do toga da ljudi odustanu od

zaključivanja ocjene “nedovoljan” jer nakon završetka

nastavne godine imaju i drugih poslova (argumentirano u

točki 5). Također, ovo dovodi do drastične stimulacije da se

"poklanjaju dvojke" kako bi se izbjegao dodatni posao

nakon završetka nastave. Ovakvo izbjegavanje i

poklanjanje postoji već sada, ali usvajanjem ovakvog

prijedloga bi problem eskalirao izvan svake mjere.

4. Naravno, moguće je posložiti stvari tako da jedan nastavnik

provodi “produžnu nastavu” za sve učenike istog godišta,

bez obzira je li im on predavao ili ne, ali je upitno koliko je

pedagoški dobro da jedan nastavnik predaje u toku godinu,

a drugi da predaje u “produžnoj nastavi” i onda ocjenjuje

tog učenika. Nastavnik koji je cijelu godinu predavao tim

učenicima ipak poznaje te učenike i zna sposobnosti svakog

od njih.

5. Također treba napomenuti da naš posao nije samo u

razredu, već imamo i mnogo administrativnog posla i puno

sjednica, pogotovo nakon završetka nastavne godine, ali i

stručnih skupova. Već od ove školske godine je predviđeno

da se državna matura provodi nakon završetka nastavne


218

godine. Dakle, nastavnici u SŠ bi trebali u isto vrijeme

odrađivati dežurstva na državnoj maturi, stručne skupove,

administrativne poslove i dopunski rad s učenicima.

6. Što s kolegama koji nadopunjuju satnicu u više škola? Hoće

li onda oni u svakoj od svojih škola odrađivati „produžnu

nastavu“? Uzmimo za primjer kolegu koji u 2 škole

odrađuje u svakoj po 4 programa. Taj bi kolega, u slučaju

da iz svakog razreda ima po barem jednog učenika sa

zaključenom ocjenom „nedovoljan“, morao odraditi 80-160

sati „produžne nastave“, uz sve ostale obveze koje ima u

obje škole. Kad?

Iz argumentacije je vidljivo da se protivimo predloženom članku te

predlažemo da popravni ispiti ostanu kako su bili i do sada.



školi:

Izmjena članka 76., odnosno njegov stavak 4 (“u slučaju da je

povjerenstvo učeniku utvrdilo ocjenu nedovoljan (1), upućuje ga se

na dopunski rad iz članka 75. stavka 1. ovog Zakona”),

neprihvatljiv je jer se u stavku 3. navodi da je ocjena povjerenstva

konačna. Ako je ocjena povjerenstva konačna, onda bi se učenika

trebalo odmah uputiti na polaganje popravnog ispita u kolovozu bez

mogućnosti organizacije “produžne nastave” za tog učenika. Naime,

na “produžnoj nastavi” ocjenu daje jedan nastavnik, a na

povjerenstvu konačnu ocjenu daju zajednički tri člana. Može se

dogoditi apsurdna situacija da jedan čovjek (nastavnik) pobija

ocjenu koju je donijelo tijelo (povjerenstvo) koje je ipak “jače” i

“više” tijelo od jednog nastavnika. U konačnici, samom

mogućnošću ispita pred povjerenstvom nakon žalbe na ocjenu,

učenicima se faktički omogućava dva ispitna roka.



školi:

Predlažemo nadopunu članka 86., stavka 3. kako slijedi:

“(3) Uvjete za način i postupak izricanja pedagoških mjera iz članka

84. ovoga Zakona propisuje ministar Pravilnikom kojeg će donijeti

u roku 3 mjeseca od donošenja ovog Zakona”.

Obrazloženje: Po sadašnjoj formulaciji nije propisan rok do kojeg

je ministar dužan donijeti navedeni Pravilnik. S obzirom da je

Pravilnik o pedagoškim mjerama nužan za normalno funkcioniranje

škola, predlažemo da se donese što prije, a u roku 3 mjeseca.

Sadašnji sustav pedagoških mjera je neučinkovit jer učenici znaju

da su one zapravo mrtvo slovo na papiru. Stoga je nužno što prije

donijeti spomenuti Pravilnik. Napominjemo da je trenutno važećim

Zakonom definirano i da će se neki drugi Pravilnici donijeti (na

primjer, onaj o licencama), a još nisu donešeni. Stoga se bojimo da

će bez određivanja vremenskog okvira donošenja Pravilnika o

pedagoškim mjerama, i to postati jedan od nepostojećih Pravilnika

definiranih Zakonom.



školi:


219

Predlažemo brisanje stavka 7. iz članka 99. koji kaže da se za

zapošljavanje pomoćnika u nastavi ne primjenjuju odredbe članka

107. Zakona o odgoju i obrazovanju. Podsjetimo, člankom 107.

Zakona o odgoju i obrazovanju propisan je način na koji se provodi

zapošljavanje radnika u školi. Mišljenja smo da bi zapošljavanje

pomoćnika u nastavi trebalo biti na isti način na koji se danas

zapošljavaju ostali radnici škole. Dakle, objavom natječaja putem

Mrežnih stranica škole i oglasa na Hrvatskom zavodu za

zapošljavanje. Ne vidimo nijedan razlog zbog čega bi se ta

zapošljavanja odvijala na drugačiji način.

Također predlažemo nadopunu stavka 8. na način da se i tu propiše

vremenski okvir u kojem će ministar donijeti navedeni Pravilnik.



školi:

Ovim se člankom mijenja članak 105. stavak 6. Predlažemo da se

točka b promijeni tako da glasi:

“b) koja je završila integrirani preddiplomski i diplomski studij za

učitelja razredne nastave s pojačanim modulom odgovarajuće vrste,

ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka;”

Također predlažemo da se predložena točka b promijeni u točku c s

izmijenjenim tekstom:

“c) koja je završila preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na

kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova, ako se na natječaj ne

javi osoba iz točaka a) ili b) ovoga stavka.”

Obrazloženje: Ne namjeravajući degradirati sposobnost učitelja

razredne nastave s pojačanim predmetima (po novome, magistri

primarnog obrazovanja), činjenica jest da je znanje magistara

edukacije predmeta daleko veće od znanja učitelja razredne nastave

s pojačanim predmetom. I uspjeh učenika na nacionalnim ispitima

koji su provođeni te uspjesi učenika na natjecanjima također

pokazuju da su puno uspješniji učenici profesora predmeta, odnosno

magistara edukacije predmeta, od uspjeha učenika kojima su

predavali magistri primarnog obrazovanja s pojačanim predmetom.

Osim toga, nikako se ne može uspoređivati 5 godina intenzivnog

studiranja jednog ili dva predmeta (na primjer, Engleski jezik) sa

studiranjem 5 godina studija koji je uključivao i Prirodu i društvo, i

Glazbenu kulturu, i Likovnu kulturu, i tako dalje. Po sadašnjem su

Zakonu profesori predmeta/magistri edukacije izjednačeni s

učiteljima razredne nastave s pojačanim predmetom/magistrima

primarne edukacije pri zapošljavanju u predmetnoj nastavi u

osnovnoj školi, čime je nanesena nepravda profesorima

predmeta/magistrima edukacije. Stoga predlažemo navedenu

izmjenu kako bi prednost pri zapošljavanju u predmetnoj nastavi

ipak imali oni koji su svoj studentski vijek posvetili izučavanju

predmeta kojeg su završili.



školi:

Predlažemo dopunu članka 117. stavak 5. koji definira da će

ministar donijeti Pravilnik o licencama na način da se propiše

vremenski rok u kojem će ministar donijeti spomenuti Pravilnik.


220

Obrazloženje: Odredba o licencama u Zakonu o odgoju i

obrazovanju postoji od 2008. godine. Do sada, a prošlo je 6 godina,

nijedan ministar još nije donio navedeni Pravilnik što smatramo

neprihvatljivim. Stoga predlažemo da se članak nadopuni na

navedeni način i da se Pravilnik o licencama donese u tom

vremenskom roku.



školi:

Predlažemo da se članak 140. stavak 4. nadopuni na način da se

propiše vremenski rok u kojem je ministar dužan donijeti navedeni

Pravilnik o eMatici.


116. Ivana Bulić




školi



savjetovanje




nacrta









očitovanje

Ivana Bulić, prof. sa dvadeset godina rada u osnovnoj i srednjoj

školi


obrazloženjem

- rok za donošenje kurikuluma morao bi biti barem prije početka

redovne nastave

- školu je nužno učiniti mjestom u kojoj je učenicima omogućeno

neometano stjecanje znanja i vještina kao i druženje s vršnjacima tj.

usvajanje socijalnih vještina što isključuje svaki oblik verbalnog,

fizičkog ili elektroničkog nasilja

- službu ravnatelja povjeriti isključivo osobama s dugogodišnjim

iskustvom u struci tj. odgojno-obrazovnim poslovima

- nadzor nad stručno-pedagoškim radom a u svrhu povećanja

kvalitete rada prepustiti MZOS-u, a ne agencijama, službama i

slično


221

- vratiti brojčano zaključivanje ocjena na polugodištu



Članak 21.


„(1) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja

obveza i nasilničkoga ponašanja u osnovnoj školi su opomena,

ukor, strogi ukor i preseljenje u drugu školu.


ometaju i onemogućuju odvijanje nastavnog procesa jer bi škola

trebala biti mjesto na kojem je učenicima omogućeno neometano

stjecanje znanja i vještina kao i druženje s vršnjacima tj. usvajanje

socijalnih vještina i sama po sebi ne smije se pretvoriti u mjesto

malteretiranja i straha.

Članak 31.


„(1) Za ravnatelja školske ustanove može biti imenovana osoba

koja:

3) ima najmanje 8 godina staža osiguranja u školskim ili drugim

ustanovama u sustavu obrazovanja ili u tijelima državne uprave

nadležnim za obrazovanje, od čega najmanje 5 godina na odgojno-

obrazovnim poslovima u školskim ustanovama.

Izbaciti dio „ili u tijelima državne uprave nadležnim za

obrazovanje...“ 8 godina staža zamijeniti sa 10 ili 15 jer ravnatelj-

ica škole bi morala biti osoba koja u odgojno-obrazovnim

poslovima u školskim ustanovama ima zaista dugogodišnje

iskustvo jer škole su „živi organizi“ sa specifičnim zahtjevima i

potrebama i službu vođenja takve ustanove treba povjeriti osobi

koja jako dobro poznaje školski život i rad a ne nekome tko će se

„par godina učiti raditi“ čime nanosi nepopravljivu štetu

generacijama djece i mladih.

Članak 36.




Izbaciti dio „Nadzor nad stručno-pedagoškim radom školske

ustanove obavljaju nadležne agencije.“ Nadzor nad stručno-

pedagoškim radom a u svrhu povećanja kvalitete rada prepustiti

MZOS-u a ne agencijama, službama i slično.

Člankom 13. dopunjuje se Zakon novom odredbom sadržanom u





Uvrstiti da se za učenike s poremećajima u ponašanju odgojno-

obrazovni tretman produženoga stručnog postupka provodi van

razrednog odjeljenja jer učenici bez poremećaja u ponašanju imaju

pravo na sigurno i mirno okruženje u odgojno-obrazovnom

procesu.

Člankom 26. mijenja se članak 99. u odgojno-obrazovni proces


222

uključiti pomoćnike u nastavi ili stručne komunikacijske posrednike

koji nisu samostalni nositelji odgojno-obrazovne i/ili nastavne

djelatnosti.

Pomoćnici u nastavi nužno trebaju biti stručno osposobljeni i

kompetentni za praćenje napredovanja učenika i pomoć učenicima

u učenju, razvoju kao i socijalizaciji, a ne „šetači hodnikom s

učenikom s poremećajem u ponašanju zajedno“.

Naravno pomoćnici u nastavi trebaju se uključivati u nastavni

proces pod drukčijim uvjetima ako se na primjeren način riješi

problematika učenika s poteškoćama u razvoju i učenika s

poremećajem ponašanja.


Vratiti zaključivanje ocjena na polugodištu; uz to demistificirati

pojam ocjene kao nagrade i kazne. Ocjena je, bilo brojčana bilo

opisna, procjena postignutog uspjeha u određenom vremenskom

intervalu i orjentir učeniku koji će mu pomoći u napredovanju.


117. Renata Ruić




školi



savjetovanje




nacrta









očitovanje

Renata Ruić, prof.


223


obrazloženjem

- rok za donošenje kurikuluma morao bi biti svrhovit - prije početka

redovne nastave

- službu ravnatelja povjeriti isključivo osobama s dugogodišnjim

iskustvom u struci tj. odgojno-obrazovnim poslovima

- obvezatno vratiti brojčano zaključivanje ocjena na polugodištu

- uskladiti terminologiju redovita, dopunska, dodatna, izborna

/nastava ili rad uskladiti i dosljedno primijeniti i u Pravilnicima



Članak 21.


„(1) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja




ometaju i onemogućuju odvijanje nastavnog procesa jer bi škola

trebala biti mjesto na kojem je učenicima omogućeno neometano

stjecanje znanja i vještina kao i druženje s vršnjacima tj. usvajanje

socijalnih vještina i sama po sebi ne smije se pretvoriti u mjesto

malteretiranja i straha.

Člankom 13. dopunjuje se Zakon novom odredbom sadržanom u





Uvrstiti da se za učenike s poremećajima u ponašanju odgojno-

obrazovni tretman produženoga stručnog postupka provodi van

razrednog odjeljenja jer učenici bez poremećaja u ponašanju imaju

pravo na sigurno i mirno okruženje u odgojno-obrazovnom

procesu.

Člankom 26. mijenja se članak 99. u odgojno-obrazovni proces

uključiti pomoćnike u nastavi ili stručne komunikacijske posrednike

koji nisu samostalni nositelji odgojno-obrazovne i/ili nastavne

djelatnosti.

Pomoćnici u nastavi nužno trebaju biti stručno osposobljeni i

kompetentni za praćenje napredovanja učenika i pomoć učenicima

u učenju, razvoju kao i socijalizaciji, a ne „šetači hodnikom s

učenikom s poremećajem u ponašanju zajedno“.

Naravno pomoćnici u nastavi trebaju se uključivati u nastavni

proces pod drukčijim uvjetima ako se na primjeren način riješi

problematika učenika s poteškoćama u razvoju i učenika s

poremećajem ponašanja.


Vratiti zaključivanje ocjena na polugodištu ocjene kao nagrade.

Ocjena je, bilo brojčana bilo opisna, procjena postignutog uspjeha u

određenom vremenskom intervalu i orjentir učeniku koji će mu

pomoći u napredovanju.


omogućiti više izbornih predmeta čak i ako prelaze tjedno

opterećenje učenika, a odlukom Učiteljskog vijeća i uz pisanu

suglasnost roditelja.

- Također, poštujući individualnost učenika i učitelja omogućiti


224

uvođenje fakultativnih predmeta u osnovne škole koje imaju

mogućnosti za izvođenje istih.

Datum dostavljanja očitovanja Split,5.listopada 2014.

118. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja




školi







nacrta









očitovanje

Maja Jukić, dipl. ing. el.

Ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje

obrazovanja


obrazloženjem



Prema Zakonu o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje

obrazovanja (NN115/04), (Članak 4. stavak (1) Centar obavlja

poslove vanjskog vrednovanja u odgojno-obrazovnom sustavu

Republike Hrvatske i poslove provođenja ispita temeljenih na

nacionalnim standardima. i Članak 6. Stavak (1) Centar o

rezultatima svoga rada izvješćuje Vladu Republike Hrvatske i

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora,

najmanje jedanput godišnje), razvidno je da je Centar javna

ustanova koja ima zadaću samostalno, neovisno i objektivno

obavljati poslove na području osiguravanja kvalitete u

predtercijarnom obrazovanju.

Na osnovi navedenog Centar utvrđuje standarde i kriterije kvalitete

za vrednovanje te donosi ocjene u svim postupcima vrednovanja

koje predstavljaju relevantne informacije o stanju i učinkovitosti

predtercijarnog sustava na osnovi kojih je stručnim i državnim


225

tijelima za donošenje strateških odluka moguće donijeti obrazovne

politike, zakonski okvir u skladu s njima i prijedloge za operativno

djelovanje kako bi se poboljšanja postigla.

Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj

školi (pročišćeni tekst zakona NN 87/08,

86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12,86/12, 126/12, 94/13),

članak 117. stavak (4), „Postupak licenciranja učitelja, nastavnika,

stručnih suradnika i ravnatelja provodi Nacionalni centar za vanjsko

vrednovanje obrazovanja.“ pri čemu prema stavku (5) „Program,

postupak i način stjecanja, izdavanja i obnavljanja licencije za rad

učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja te prava i

dužnosti koje proizlaze iz stavka 1. ovog članka, propisuje

ministar.“

Centar ne posjeduje niti treba posjedovati kapacitete za provedbu

licenciranja učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja, ali

kako je navedeno u stavku (4) članka 117. treba provoditi Postupak

licenciranja. To znači da upravo Centar, kao samostalna, neovisna i

objektivna javna ustanova može ministru predlagati standarde i

kriterije kvalitete, te osigurati da od ministra propisani postupak

licenciranja za vanjsko vrednovanje, u ovom slučaju učitelja,

nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja bude realiziran na

propisani način. To je moguće osigurati licenciranjem nadležnih

institucija od NCVVO-a i praćenjem kvalitete licenciranja učitelja,

nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja s ciljem dostizanja

propisanih standarda i kriterija kvalitete.

Do sada Centar nije ispunio svoju zakonsku zadaću, ali je na putu

ka tome. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja je

počeo raditi na pripremama za licenciranje učitelja kroz EU IPA

projekt „Razvoj nacionalnog standarda kvalifikacije za učitelje kao

podloge za uvođenje sustava licenciranja učitelja“.

Stoga predlažemo da se stavak (4) članka 117 Zakonu o odgoju i

obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji glasi „Postupak

licenciranja učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja

provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.“

NE MIJENJA te da se članak 30. Prijedloga zakona o izmjenama i

dopunama zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj

školi koji glasi: „mijenja se članak 117. stavak 4. Zakona te se

njime propisuje da postupak licenciranja provodi nadležna

ustanova“ IZBRIŠE.


http://www.zakon.hr/cms.htm?id=66











226

119. Udruga za skrb djece s posebnim zdravstvenim potrebama 3L




školi







nacrta









očitovanje

Udruga za skrb djece s posebnim zdravstvenim potrebama 3L


obrazloženjem

Uvođenje i/ili omogućavanje kontinuirane i stalno dostupne

zdravstvene skrbi za djecu s posebnim zdravstvenim potrebama u

svim školama, centralnim i područnim objektima, tijekom nastave,

dnevnog boravka, škole u prirodi, izleta i izvannastavnih aktivnosti

te kontinuirano provođenje edukacije i promicanja zdravlja u

obrazovnim ustanovama

- odnosno stalno zapošljavanje stručnog tima koji će u suradnji sa

doktorom specijalistom, roditeljima i civilnim društvima pomagati

djeci u kontroli bolesti (primjerice dijabetes tipa 1), educirati

zaposlenike škole te djecu, poticati senzibilitet te na toleranciju,

pomagati u organizaciji i odabiru obroka (primjerice celijakija,

alergije, intolerancije i sl.), pomagati učiteljima, nastavnicima i

profesorima u prilagodbi nastave za razrede u koje je uključeno i

dijete s poremećajima u ponašanju (primjerice ADHD), održavati

edukacijske radionice za djecu i obitelj (poticanje na tjelovježbu,

radionice pripreme hrane, radionice razvijanja sposobnosti nošenja

sa stresom, radionice u cilju omogućavanja pravilnog rasta i

razvoja, radionice specifične za pojedina oboljenja i dr.) i sl.



IV. ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA SKRB UČENIKA

Članak 64.

Osnovne škole, a posebno učitelji i stručni suradnici, dužni su voditi

brigu o zdravstvenom stanju učenika i o tome obavještavati

ustanove zdravstva i roditelje, odnosno staratelje.

prijedlog izmjene:


227

Osnovne škole, odnosno tim stručnjaka osposobljenih za

zdravstvenu i socijalnu skrb te edukaciju, dužni su promicati

zdravlje te kontinuirano voditi brigu o održanju zdravlja djece, o

kontroli bolesti djece s posebnim zdravstvenim potrebama, o

zdravstvenom stanju učenika te njihovom pravilnom rastu i razvoju,

uključujući socijalno - emocionalni razvoj djeteta. Stručni tim

dužan je surađivati s učiteljima, roditeljima, odnosno starateljima,

ustanovama zdravstva i civilnim društvima. Stručni tim dužan je

kontinuirano se educirati o posebnim zdravstvenim potrebama djece

uključene u nastavu te o kvalitetnoj kontroli bolesti. Stručni tim bit

će kontinuirano i stalno dostupan u svakom objektu te je dužan

djetetu osigurati skrb tijekom nastave, dnevnog boravka, škole u

prirodi i ostalih posebnih programa, izleta te tijekom provođenja

izvanškolskih aktivnosti. Stručni tim dužan je blisko i kontinuirano

surađivati sa svim zaposlenicima škole, a posebno s učiteljima te u

organizaciji prehrane i tjelesnih aktivnosti. Stručni tim dužan je

pristupiti i voditi brigu o svakom djetetu s posebnim zdravstvenim

potrebama individualno.

Osnovne škole dužne su u suradnji sa stručnim timom organizirati

programe poticanja zdravlja i zdravog načina života.

obrazloženje:

Sve je više djece s posebnim zdravstvenim potrebama i sve mlađa

djeca oboljevaju. Oboljenja su često specifična te kombinirana te su

i specifične potrebe svakog djeteta i obitelji pri čemu treba poštivati

i situaciju i izbore obitelji (primjerice o načinu prehrane). Učitelji

često nisu dovoljno i kontinuirano educirani u pogledu zdravstvenih

potreba djeteta te često nisu niti u mogućnosti pružiti posebnu i

dodatnu brigu djetetu s posebnim potrebama. Stručni suradnici

često nisu stalno dostupni i prisutni te nemaju obvezu pratnje djece i

tijekom posebnih programa, izleta, izvanškolskih aktivnosti,

dopunske nastave i sl.,nemaju obvezu edukacije zaposlenika škole i

djece, promicanja zdravlja i tolerancije, uključivanja u organizaciju

obroka, a u školama se često i ne prepoznaje, ne tolerira posebna

zdravstvena potreba djeteta.

Kvalitetna kontrola bolesti preduvjet je za normalan rast i razvoj

djeteta te proces socijalizacije, spriječava pojavu neprihvatljivog

ponašanja, omogućava održanje zdravlja djeteta, bolju kvalitetu

života djeteta i obitelji te općenito omogućava bolji uspjeh djeteta.

Kontrola bolesti često je prepuštena roditeljima, odnosno

starateljima koji dakle nemaju institucionalnu podršku. Svu

odgovornost tada snosi dijete i roditelj što rezultira preopterećenjem

i djeteta i roditelja te usporavanjem osamostaljivanja. To znači i

smanjenje radnih mogućnosti roditelja koji stalno moraju biti na

raspolaganju (npr. biti pratnja djetetu koje ide u školu u prirodu i na

maturalac). Stoga predlažemo organizaciju stručnog tima koji će

blisko surađivati sa svim zainteresiranim stranama koje mogu biti

od pomoći djetetu, a koji će biti stalno dostupni te posebno

educirani sukladno posebnim potrebama. Istodobno omogućava

općenito promicanje zdravlja i tolerancije u obrazovnim

ustanovama.

Članak 65.

Oblici i način ostvarivanja zdravstvene skrbi učenika osnovne škole

provodi se prema propisima iz zdravstva.


228

prijedlog izmjene:

Oblici i način ostvarivanja zdravstvene skrbi učenika osnovne škole

provodi se prema posebnim propisima.

obrazloženje:

Zdravstvena i socijalna skrb trebala bi osim smjernica iz zdravstva

uključivati i socijalne smjernice te uvažiti i pedagoške smjernice,

smjernice zdravstvenog odgoja, nutricionističke preporuke,

alternativne metode održanja zdravlja i liječenja, odnosno propisi bi

trebali biti sastavljeni posebno prema interdisciplinarnom

savjetovanju sa svim zainteresiranim stranama.

Članak 67.

Osnovne škole dužne su organizirati prehranu učenika dok borave u

školi.

prijedlog izmjene:

Osnovne škole dužne su organizirati prehranu učenika dok borave u

školi te prema potrebi.

Osnovne škole dužne su organiziranu prehranu individualno

prilagoditi posebnim zdravstvenim potrebama učenika. Osnovne

škole prehranu organiziraju u suradnji sa stručnim timom koji

kontinuirano brine o zdravstvenoj i socijalnoj skrbi svih učenika.

obrazloženje:

Kao što smo gore naveli, zdravstvene potrebe djece su česte te

mogu biti vrlo specifične, a one su često direktno povezane sa

načinom prehrane. Primjerice djeca oboljela od dijabetesa tipa 1

prehranu usklađuju s djelovanjem terapije inzulina te metaboličkim

potrebama koje ovise o količini tjelesnih aktivnosti, o trenutnoj

razini glukoze u krvi, količini stresa... Djeci oboljeloj od celijakije

potrebno je organizirati obroke koji niti u tragovima ne sadrže

gluten. Česte su alergije i intoleranicije na pojedine namirnice ili

skupine namirnica. Česti su poremećaji u ponašanju koji su također

direktno povezani s prehranom. Prehranu sukladu posebnoj

zdravstvenoj potrebi djeteta treba omogućiti i tijekom aktivnosti

kada djeca ne borave u školi, odnosno ako su na organiziranom

školskom izletu ili slično. Vrlo je rijetko dostupan posebno

pilagođen jelovnik što znači da će se dijete s posebnom potrebama

vezanim uz prehranu izdvajati u takvim i sličnim situacijama.

Također smatramo da je potrebno prehranu prilagoditi izboru

obitelji o načinu prehrane poštujući pravo na slobodan izbor:

poštivati izbor obitelji da se hrani mesom, vegetarijanski, veganski,

makrobiotički, flexitarijanstvo, prehranu bez glutena, prehranu

siromašnu ugljikohidratima i sl. Kvalitetna suradnja obrazovnih

ustanova s obitelji nužna je za poboljšanje i održnje kvalitete života

svakog djeteta i društva u cjelini.



229

120. Udruga Nastavnici organizirano




školi







nacrta









očitovanje

Udruga Nastavnici organizirano


obrazloženjem



Članak 3.

(7)Elemente i kriterije za izbor kandidata za upis u prvi razred

srednje škole za sve vrste srednjih škola propisuje ministar

pravilnikom.

Pravilnik bi trebao vrijediti dulje vrijeme i odnositi se na

učenike koji za njegova donošenja pohađaju peti razred, te one

koji će za njegova trajanja upisati peti razred. Ovako se učenike

dovodi u situaciju da elemente i kriterije doznaju tek u 2.

obrazovnom razdoblju osmoga razreda, i tako iz godine u

godinu. Elementi i kriteriji moraju biti tako sročeni da mogu

vrijediti dulje vrijeme i nikako podlijegati neprekidnim

promjenama.

Članak 9.

Iza stavka 7. dodaju se stavci 8. i 9. koji glase:

„(8) Škola je dužna dostaviti Ministarstvu elektroničkim putem

godišnji plan i program te školski kurikulum do 5. listopada

tekuće godine.

U rujnu se planiraju aktivnosti koje će se odvijati tijekon tekuće

nastavne godine. To znači da je u rujnu potrebno predvidjeti i

upisati u godišnji plan i program te u školski kurikulum sve

priredbe, posjete kinu, kazalištu, izložbama, ekskurzije i brojne


230

druge aktivnosti. Teško je u rujnu znati hoće li koji muzej u svibnju

ponuditi učenicima korisnu i zanimljivu izložbu, ili će kazalište u

repertoar uvrstiti neki od lektirnih naslova u veljači. Stoga

predlažemo da taj okvirni kurikulum može biti doista samo okviran

uz mogućnost dodavnja ili eventualnog brisanja predviđenih

aktivnosti uz dodatno obrazloženje.

Članak 17.




organizirati pomoć u učenju i nadoknađivanju znanja kroz

dopunski rad koji je učenik dužan pohađati.

Bilo bi bolje da se učenici koji evidentno imaju nekoliko negativnih

ocjena iz određenog predmeta, upute na dopunsku nastavu koja je

organizirana upravo za takve učenike. Pravovremena intervencija

dat će bolji učinak, nego 20 sati navrat-nanos dodatnog rada kad

nastava već završi. Učiteljsko vijećetako treba se sastati na zahtjev

predmetnog učitelja i donijeti odluku o obveznom pohađanju

dopunske nastave te o svemu informirati roditelje. Događa se da

upravo takvi učenici izbjegavaju dopunsku nastavu jer nije

obavezna pa bi dodatni rad s takvim učenicima ujedno bio i

nepotreban dodatni posao predmetnog učitelja koji je tijekom

nastavne godine dopunsku nastavu održavao redovito.

Osim toga, organizacija dopunskog rada u nekim će specifičnim

školama biti veliki problem i opterećenje za pojedine nastavnike.

Nužno je u pravilniku o normi dobro normirati ovaj rad i unutar

škole ga pravedno raspodijeliti, odnosno osloboditi učitelje koji ga

drže drugih "ostalih" poslova ali ne stručnog usavršavanja i tome

slično. Učeniku koji je obvezan ići na dopunski rad ne mora nužno

pohađati te satove kod učitelja koji mu je predavao taj predmet ako

u školi postoji nekoliko sustručnjaka iz istog predmeta. Također

treba istaknuti da se dopunska nastava kao i dodatni rad odnosi

jednako i na izborne predmete.

(2) Trajanje dopunskoga rada iz stavka 1. ovoga članka

utvrđuje učiteljsko/nastavničko vijeće po nastavnim

predmetima i ne može biti kraće od 10 i dulje od 20 sati po

nastavnome predmetu.

(3) U slučaju da učenik tijekom dopunskoga rada iz stavka 1.

ovoga članka ostvari očekivane ishode, učitelj odnosno

nastavnik zaključuje mu prolaznu ocjenu.

(4) Ako se učeniku od četvrtoga do osmoga razrede osnovne

škole i učeniku srednje škole iz stavka 3. ovoga članka nakon

dopunskoga rada ne zaključi prolazna ocjena, učenik se

upućuje na popravni ispit koji se održava krajem školske

godine, a najkasnije do 25. kolovoza tekuće godine.

Članak 21.






izriču se za tekuću školsku godinu, a izrečena mjera strogoga

ukora vrijedi do kraja osnovnoga odgoja i obrazovanja.


obveza i nasilničkog ponašanja u srednjoj školi su opomena,

ukor, opomena pred isključenje i isključenje iz srednje škole.


231


izriču se za tekuću školsku godinu, a izrečena mjera opomene

pred isključenje vrijedi do kraja srednjega obrazovanja.

(5) Učenik koji je isključen, osim učenika isključenoga zbog

teškog nasilničkog ponašanja, ima pravo polagati razredni ispit.

(6) Učenik koji je isključen zbog teškog nasilničkog ponašanja

gubi status redovitoga učenika.

(7) Pedagošku mjeru opomene izriče razrednik, ukora razredno

vijeće, strogoga ukora učiteljsko vijeće i opomene pred

isključenje učiteljsko/nastavničko vijeće, preseljenja u drugu

školu učiteljsko vijeće, a isključenja iz škole ravnatelj.

(8) Do okončanja postupka izricanja pedagoške mjere ravnatelj

može trenutačno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnoga

procesa.

(9) Škole su dužne provoditi pedagoške mjere poštujući

učenikovu mentalnu i socijalnu zrelost, opće stanje, osjetljivost i

druge okolnosti koje utječu na njegov razvoj. Pored odlučnih

činjenica utvrđuju se sve činjenice učenikova razvoja,

obiteljskih i drugih okolnosti u kojima živi te sve druge važne

okolnosti.“

Škole su dužne provoditi pedagoške mjere kako bi se ostalim

učenicima, koji nisu nasilni i koji redovito prate nastavni proces te

obavljaju svoje dužnosti savjesno, omogućila neometana nastava.

Osim toga, učiteljima i nastavnicima osnonvi uvjet rada nije ploča i

kreda, tablet ili računalo, nego kulturno, civilizirano i društveno

prihvatljivo ponašanje učenika tijekom nastavnog procesa, ali i

drugih izvannastavnih aktivnosti te izleta, posjeta kinu, kazalištu i

svega ostaloga što se događa u školi i izvan nje, a za što je

ućitelj/nastavnik direktno odgovoran. Ravnatelj je dužan zaštititi

svoje djelatnike od nasilnog ponašanja pojedinaca ili skupine.

Sankcioniranje nepoželjnog, neprihvatljivog i nasilnog ponašanja

učenika nužno je uskladiti s dobi učenika, težinom čina,

intelektualnim, socijalnim i obiteljskim statusom te učinjenom

materijalnom štetom ako je ista počinjena. U praksi se postojeće

pedagoške mjere nimalo ne razlikuju jedna od druge, te učenicima

često nije jasno je li neka mjera teža od druge.

Namjerno počinjenu materijalnu štetu trebao bi nadoknaditi

roditelj/skrbnik.

Važno je napomenuti da svako ponašanje ima posljedice. One se ne

smiju odgađati, a učeniku je osobito važno naglasiti koje je pravilo

prekršio. Odgovarajućim sankcioniranjem neprihvatljivog

ponašanja potiče se razvijanje odgovornosti za vlastite postupke te

daje do znanja ostalim učenicima da je škola sposobna osigurati im

okruženje za učenje bez distrakcija i da se u školi mogu osjećati

sigurno i zaštićeno. Sankcije neadekvatnog ponašanje ne smiju biti

odraz pozicije moći učitelja niti ih itko (učenik, roditelj/skrbnik,

učitelj) treba shvatiti kao takve.

Učeniku treba objasniti i obrazložiti da je mjera izrečena zbog

njegovog voljnog i svjesnog postupka. Ako se pak radi o ponašanju

koje učenik ne može kontrolirati, pomoć treba potražiti kod

stručnjaka (pedagog, psiholog, defektolog, socijalni pedagog,

psihijatar, liječnik školske medicine).

Prilikom izricanja mjere pažnju treba obratiti na sam čin, dok se

tijekom odrađivanja mjere (primjerice, postupka restitucije) pažnja

pridaje učeniku i njegovoj odgojno-obrazovnoj dobrobiti.

Učitelji i nastavnici trebaju prepoznati rizična ponašanja i o tome


232

odmah obavijestiti roditelje/skrbnike, razrednika, ravnatelja i

stručne suradnike, dok stručni suradnici trebaju biti osposobljeni za

rad s takvim učenicima i nužno im je osigurati vrijeme potrebno za

takve, prioritetne poslove te ih osloboditi prekomjerne birokracije

zbog koje nemaju dovoljno vremena baviti se djecom, već se bave

papirima.

Primarna zadaća učitelja i nastavnika nije zadiranje u poslove

socijalnog pedagoga, liječnika ili psihologa, improviziranje i

intuitivno snalaženje u rizičnim situacijama, već neometano

izvođenje nastavnog procesa. Često spominjana odgojna uloga

učitelja/nastavnika u uskoj je svezi s nastavnim sadržajima koje

tumači i permanentno promiče moralne i kulturne vrijednosti,

podrazumijevajući da su učenici već usvojili temeljna pravila

kulturnog ponašanja.

Učitelj/nastavnik ima deklarativno pravo neometano obavljati svoj

posao, a svi učenici imaju pravo neometano usvajati znanja i

vještine u sigurnom okruženju te pozitivno-poticajnoj radnoj

atmosferi.

Potrebno je uspostaviti stalnu i kvalitetnu suradnju s roditeljima

učenika čije ponašanje nije prihvatljivo te ustanovama kao što su

centara za socijalni rad i policija.

Umjesto dosadašnje mjere odgojno-obrazovnog tretmana

produženog stručnog postupka predlaže se mjera suspenzije. U

slučaju da učenik ometa nastavni proces do te mjere da ostali

učenici ne mogu pratiti nastavu, učenik treba biti udaljen sa sata, a

obrazovni proces nastaviti pod nadzorom stručnog suradnika ili

ravnatelja.

Međuti, u manjim seoskim, nekim gradskim i područnim školama

česta je situacija da za vrijeme trajanja nastave u školi nema niti

ravnatelja, primjerice, u popodnevnim satima, niti stručnog

suradnika, a roditelj se ne odaziva na poziv. Tada je

učitelj/nastavnik prepušten slučaju. Takve situacije nisu dopustive i

smatramo da za vrijeme trajanja nastave u školi uvijek mora biti na

raspolaganju osoba koja će odraditi spomenuti posao. Učitelj to ne

može jer je na nastavi s drugom djecom, a neprihvatljivo je učenika

prepustiti nenastavnom osoblju.

Sve pedagoške mjere izriču se pisanim putem s točnim opisom

događaja, nadnevkom, mjestom radnje, imenima sudionika i

svjedoka te poduzetim mjerama od strane učitelja/razrednika,

ravnatelja i stručnih suradnika škole. Pedagoške mjere unose se u

sve obrasce pedagoške dokumentacije, uključujući i svjedodžbu.

Članak 22.

U članku 86. u stavku 2. briše se tekst koji glasi „i odgojno-

obrazovnog tretmana produženog stručnog postupka“.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Uvjete za način i postupak izricanja pedagoških mjera iz

članka 84. ovoga Zakona propisuje ministar pravilnikom.“

Stavak 4. se briše.

Članak 40.

(1) Pravilnike i programe propisane ovim zakonom ministar će

donijeti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu

ovoga zakona.

Inzistiramo da se pravilnik o pedagoškim mjerama donese po

hitnom postupku, a ne u roku godine dana.

(2) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 5. stavka 3. ovoga


233

zakona, način i rokove polaganja razlikovnih odnosno

dopunskih ispita utvrđuje nastavničko vijeće.

(3) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 22. ovoga zakona

primjenjuju se pedagoške mjere sukladno odredbama Zakona o

odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Narodne

novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12,

86/12 i 94/13).

Datum dostavljanja očitovanja O3.10.2014.

121. Tamara Grozaj




školi







nacrta









očitovanje

Tamara Grozaj, magistar primarnog obrazovanja s engleskim

jezikom


obrazloženjem

Ponukana Očitovanjima zainteresirane javnosti o Nacrtu prijedloga

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u

osnovnoj i srednjoj školi, u vezi nacrta pravno-tehnički poboljšane

odredbe stavka 6. članka 105. Zakona, moramo komentirati

sljedeće:

bila sam prva generacija studenaka koji su upisali Učiteljski

fakultet u Zagrebu po bolonjskom modelu. Upisala sam

učiteljski studij s engleskim jezikom (program prema

dopusnici broj: 835). Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu

još postoji učiteljski studij s modulima (program prema

dopusnici broj: 903). Koliko znam, ostali učiteljski fakulteti

u Hrvatskoj nemaju takva 2 programa, već samo jedan sa

modulima. Nadalje, studijski program u dijelu studija


234

engleskog odnosno njemačkog jezika, znatno je opsežniji i

zahtjevniji od programa s modulima. U akreditiranom

elaboratu studijskog programa 835 izričito je navedeno da

osposobljava buduće učitelje engleskog odnosno

njemačkog jezika za odgojno-obrazovni radu u cjelokupnoj

osnovnoj školi. U odnosu na prethodni četverogodišnji

stručni studij s pojačanim predmetom engleski, odnosno

njemački jezik, integrirani bolonjski studij je bitno proširen

i unaprijeđen te osigurava, uz proširene stručne i elemente

znanstvenih kompetencija potrebnih za poučavanje

engleskoga, odnosno njemačkog jezika u osnovnoj školi u

skladu s Preporukom Europske komisije: „Opća europska

načela za kompetencije i kvalifikacije učitelja“. Kadrovi

obrazovani na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu s

engleskim, odnosno njemačkim jezikom pokazali su u

praksi da su zbog specifične usmjerenosti studija i sinergije

s obrazovanjem za zvanje učitelja upravo specijalizirani za

rad u osnovnoj školi te da stoga postižu priznate rezultate.

iz gore navedih razloga se nikako ne mogu složiti s

prijedlogom, odnosno očitovanjem br. 57. Filozofskog

fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,

prema kojem bi se za poslove učitelja predmetne nastave u

osnovnoj školi trebala dati prednost osobama koje su

završile diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste, u

odnosu na magistre primarnog obrazovanja s engleskim

odnosno njemačkim jezikom po programu 835 Učiteljskog

fakulteta u Zagrebu.

moram posebno naglasiti da među ravnateljima osnovnih

škola, a očito i među fakultetima vlada zbunjenost i

nerazumijevanje ove problematike, prvenstveno iz razloga

što je prvenstveno sam Zakon nejasan, neprecizan i ne

stvara pravne okvire i pravila unaprijed, već „gasi vatre“

kad situacije prerastu u probleme. Već 4 godine radim kao

učiteljica engleskog jezika u osnovnoj školi, uvijek na

određeno vrijeme (po raznim školama). U slučajevima

potrebe za učiteljem engleskog jezika na neodređeno

vrijeme, zbog nerazumijevanja regulative, koja je vrlo

nejasna i necjelovita, od ravnatelja dobivam informacije da

sam nestručna osoba i da prednost imaju profesori jezika.

Posebno je nevjerojatno da je još uvijek na snazi Pravilnik

o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju

učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu, koji je

donijet još 1996. g. (NN 47/96) te imamo samo 2 izmjene

(NN 80/99 i 56/01). Dakle, zadnja izmjena je bila još davne

2001. g. nakon koje je 2008. donijet novi Zakon, uveden

bolonjski program studiranja i došlo do niza drugih

izmjena. U svakoj izmjeni Zakona ministar je bio obvezan

u određenom propisanom roku uskladiti ovaj Pravilnik sa

zakonskim izmjenama, a što do dana današnjeg nije

učinjeno. Ovaj Pravilnik, uz precizne zakonske odredbe,

riješio bi sve nedoumice i nesporazume, kojima svjedočimo

svaki dan.

molim Ministarstvo, kao subjekt koji na jednom mjestu ima

sve informacije o visokoškolskim obrazovnim programima,


235

sveučilištima, dopusnicama, osnovnom i srednjoškolskom

obrazovanju i dr., da uloži potrebne napore da ovu materiju

cjelovito i jasno regulira kako bi se ova situacija, koja traje

već dugi niz godina i iz dana u dan proizvodi sve veći kaos,

konačno definirala, a na zadovoljstvo fakulteta, učitelja i u

konačnici same djece.

koliko mi je poznato, Učiteljski fakultet u Zagrebu je

tijekom 2011. i 2012. g. nadležnima u Ministarstvu uputio

više pisanih materijala sa obrazloženjima problema i

prijedlozima rješavanja.

Lijepo Vas molim da se ove primjedbe i materijali pozorno

prouče i stručno rasprave te uvrste u zakonske i

podzakonske propise.




republika hrvatska ministarstvo znanosti · pdf filepleša – oš nad lipom,...

Documents