REALIZAM (res,realis =stvar,stvaran)

Književna epoha koja traje od 1830. Do 1870. Vodeće književnosti su francuska,ruska i engleska Realistička književnost teži detaljnom opisivanju stvarnosti, tj. vidljive zbilje Reakcija na književnost romantizma:

o Romantičare zanimaju njihovi unutarnji svjetovi, a vanjski svijet doživljavaju subjektivno. Ističu kako je umjetnički čin izraz nadahnuća, maštovitosti i kreativnosti.

o Realiste zanima vanjski svijet koji žele objektivno prikazati. Stvaralački princip im je blizak znanstvenom.

o Romantizam: duhovna podloga – idealizam književne vrste – lirska pjesma i poema, roman u stihovima književni likovi – iznimne osobe neobičnih sudbina (romantičarski junaci)

motivacija – psihološka, crno-bijeli likovi svjetonazor – pesimizam, pasivnost, svjetska bol suvišni lik

prostori i krajevi – priroda, osobito egzotični pejzaži jezik književnosti – književni, poetični jezik uloga književnosti – estetska uloga teme – povijest, egzotični pejsaži, mistika, uglavnom ljubavne, bježe od

stvarnosti.o Realizam:

Duhovna podloga – materijalizam (pozitivizam) Književne vrste – pripovijetka i roman Književni likovi – obični ljudi iz svih društvenih slojeva, uklopljeni u društvo i

uvjetovani njime. Motivacija – socijalno-psihološka, likovi u razvoju Svjetonazor – aktivan odnos prema životu, ambicioznost

Prostori i krajevi – grad, svakodnevni životni prostori Jezik književnosti – jezik sredine Uloga književnosti – analitičko-spoznajna (kritička) uloga

Poetika realizma:o Polazi od Aristotelova shvaćanja umjetnosti kao oponašanja prirode.o Termin realizam prvi u književnosti je upotrijebio francuski kritičar Champfleury

1857.god u raspravi Realizam. Zagovara poetiku realističkoga romana smatrajući da predmet prikazivanja mora biti današnji čovjek u modernoj civilizaciji. Kao uzore uz Balzaca ističe engleskoga romanopisca Charlesa Dickensa i Nikolaja Vasiljeviča Gogolja

o Realistička književna metoda: Predmet prikazivanja: život, stvarnost, društvo Analitička metoda Načelo istinitosti Načelo tipičnosti Objektivnost

o Realisti teže analizi i spoznaji društva. Istražuju zakonitosti društvenih odnosa, a pritom se oslanjaju na rezultate prirodnih i društvenih znanosti. Metode realizma se nastoje približiti znanstvenoj metodologiji.

o Književnost želi postati društvena znanost. Želi dati istinitu i vjerodostojniju sliku društva.

o Teme - provode načela istinitosti i tipičnosti. Uzimaju teme iz svakodnevnoga života, iz svoje suvremenosti i nastoje likove prikazati u nekim tipičnim situacijama ( u obiteljnima, u društvu kojem pripadaju i dr.)

o Prikazuju likove kao tipove. Tipovi su nositelji zajedničkih osobina jedne skupine ljudi, nije samo tip nego i osobnost. Najčešće socijalno-psihološka karakterizacija, likovi nikada nisu jednoznačni, iskljičivo pozitivni ili negativni, prikazani su svojim psihološkim nijansama i sa svim manama i vrlinama. Likovi su razvijeni, tijekom radnje doživljavaju razne psihološke i karakterne promjene. Uzimaju se iz svih društvenih sredina. Prvi put se u književnosti javljaju i predstavnici najnižih društvenih slojeva.

o Pripovjedač –distancira se od likova i pušta ih da žive svojim životom. Pripovjedač ne komentira zbivanja i nastoji biti neutralan. Teži objektivnosti.

o Jezik sredine – jezik je u funkciji karakterizacije lika, odražava njegovo podrijetlo i obrazovanje. Jezik pripovjedača se razlikuje od jezika njegovih likova.

Roman: najvažnija književna vrsta o Potpuno su afirmirali roman koji preuzima ulogu epa. Njemački filozof Hegel smatra

da je roman postao građanska epopeja.o Realisti žele detaljno prikazati društvo – roman kao dulja prozna vrstao Metode opisivanja i pripovijedanja, žele detaljno analizirati društvo i istinito ga

prikazati roman kao zrcalo stvarnostio Nastaje tradicionalni pojam romana – čvrsta fabula, kronološka i pregledna radnja,

psihološko-socijalna motivacija, likovi koji čitatelja potiču na identifikaciju, stil i jezik pristupačan širokoj publici. Fabula nije komplicirana, zanimljiva je i nikad nije sama sebi svrhom.

o Pisc su realisti u prvom redu tvorci svojih karaktera: Rastignaca(Balzac), Juliena Sorela(Stendhal), Oliver Twista (Dickens), Eme Bovary (Flaubert), Ane Karenjine (Tolstoj) ili Raskoljnikova (Dostojevski)

Prvo čvrsto razoblje europske književnosti.

FRANCUSKA KNJIŽEVNOST

Francuski realisti: Stendhal, Honore de Balzac i Gustave Flaubert Prva generacija francuskih realista Stendhal (romani Crveno i crno i Parmski kartuzijanski

samostan) i Honore de Balzac ( ciklus Ljudska komedija), u njihovim djelima još ima elemenata romantizma

Balzac afirmira realistički roman, preuzima Scottov model povijesnoga romana (karakt. Rekonstrukcija duha vremena) te ga primjenjuje na prikazivanje suvremenoga društva.

o Kritički realizam realisti ne žele nametati svoje stavove o društvu, nego ga nastoje prikazati takvim kakvo jest. Međutim, istinito prikazivanje života uključuje I

razotkrivanje negativnih društvenih pojava. Književnik realist ukazuje na društvene negativnosti I tako ih kritizira.

Prikazivali su franc.društvo od Napoleonova pada do Srpanjske revolucije Vrhunac realističkog romana u Francuskoj = Gospođa Bovary Gustava Flauberta,

o Psihološki realizam (novi, visoki realizam) tip realizma u kojemu se ističe psihološka karakterizacija tj. unutarnja proživljavanja glavnoga junaka ili nekoliko važnijih likova.

Formira se biografska književna kritika, osnivač Saint-Beuve koji književna djela tumači putem autorove

biografije. Stendhal , Crveno i crno:

o Prvi realistički pisac, ime Henri Beyle.o Julien, 19, tesarov sin, želi uspjeti u životu, dvoumi se između vojničke i svećeničke

karijere. o Junaci njegovih romana: mladi i ambiciozni ljudi koji žele iskušati svoje snage,

ovladati životom i uspjeti u društvu. Tijekom radnje oni doživljavaju razne promjene pa kažemo da su to razvijeni, a ne statični likovi.

o Stendhal roman doživljava kao zrcalo stvarnosti kojem je cilj društvu pružiti sliku o samom sebi.

Honore de Balzac, Otac Gorioto ''Tajna velikih bogatstava bez jasnog podrijetla uvijek je u zločinu koji je zaboravljen

zato što je počinjen propisno''o Obilježja romana:

Predmet prikazivanja:Društvo – svi pariški društveni krugovi Detaljno opisivanje – balzakovski opis:detaljiziranje, inventarizam, opis u

funkciji karakterizacije lika Načelo istinitosti – poticaj:anegdota Načelo tipičnosti – tip malograđanina, tip studenta koji se želi uspjeti na

društvenoj ljestvici, tip Parižanke Kompozicija – uzročno-posljedična, kronološka; uočljice su faze epske

kompozijcije Pripovjedač – sveznajući, komunicira s čitateljem Djelo u kontekstru autorova stvaralaštva – dio Ljudske komedije

o Načelo istinitosti – stvarnost se prikazuje istinito, bez uljepšavanja, to ne znači da samo preslikavaju stvarnost. Aristotelova koncepcija umjetnosti kao oponašanja prirode. Balzac stvara svoju umjetničku istinu da zbivanja u djelu budu vjerodostojnija i uvjerljiva. ''Ono što je istinito često ne bi bilo vjerojatno, jednako kao što ono što je istinito u književnosti, ne bi moglo biti istinito u prirodi''

o Tehnika preciznoga opisivanja prostora od općega prema pojedinačnom – prvo opisuje bijednu četvrt i zabačenu ulicu, a zatim unutrašnjost pansiona.

o Blazakovski opis – detaljno opisivanje prostora i likova čime se želi postići dojam istinitosti. Najprije s mnogo pojedinosti opisuje prostor u koji smješta određeni lik. Zatim opisuje socijalnu uvjetovanost psihološke osobine i vanjski izgled lika. Opis prostora je u funkciji karakterizacije lika jer prostor uvjetuje i određuje likove.

o Tri osnovne fabulativne linije: siromašni student prava Rastignac, zagonetni Vautrin i čiča Goriot koji bezgranično voli svoje nezahvalne kćeri, Anastaziju i Delphinu. Sudbina oca Goriota isprepleće se sa sudbinom mladoga Rastignaca.

o Načelo tipičnosti – prikazivanje tipova kao predstavnika određene skupine ljudi sličnih osobina. U romanu je Balzac utjelovio tip studenta u Eugenu de Rastignacu, mladome intelektualcu provincijskoga podrijetla koji nastoji uspjeti u društvu.

o Obilježja Balzacove realističke metode: Promatranje, proučavanje i analiziranje građe Načelo istinitosti Načelo tipičnosti Kronološki organizitana uzročno-posljedična fabula s drugačkom

ekspozicijom i brzim raspletom Detaljno opisivanje prostora i likova Uporaba jezika sredine u funkciji karakterizacije lika Objektni sveznajući pripovjedač Kriticizam

o Čiča Goriot – dio ciklusa Ljudska komedija 25. Objavljeni roman Ljudske komedije Predstavlja ključ razumijevanja Ljudske komedije

o Ljudska komedija Analizira francusko društvo u određenom povijesnom trenutku (1815. –

1848.) Namjera: izjednačiti roman s klasičnim epskim djelima po vrijednosti. Struktura:

Analitičke studije – istražuju principe društvenoga uređenja Filozofske studije – istražuju uzroke društvenih pojava Studije iz društvenoga života – analiziraju posljedice društvenih

pojava i opisuju konkretne primjere iz društvenoga života. Šest podskupina Prizori iz života: privatnoga, pokrajinskoga,

pariškoga, političkoga, vojničkoga i seoskoga. Gustave Flaubert, Gospođa Bovary

o U mladosti je pisao romantičarskim stilom, a kasnije realističkim.o Realistički romani (suvremene teme): U mjesecu studenomu, Gospođa Bovary,

Sentimentalni odgoj, Jednostavno srce, Bouvard i Pecuchet o Povijesni roman Salambo (tema iz povijesti Kartage)o Filozofsko-pjesnička rapsodija – djelo Kušnja sv. Antunao Najveći francuski majstor stiilao Roman Gospođa Bovary najbolji realistički romano Tvorac je psihološkog realizma, najavio naturalističku i modernu prozu.o U književnosti je važniji stil nego temao Bovarizam – označuje nemoćnu čežnju osrednjih duhova prema visinama, odnosno

čovjekovu sklonost da, poput Emme, smatra kako je rođen za nešto bolje od onoga što mu je sudbina namijenila.

o Linearna kronološka trodijelna kompozicija bez izraženih kompozicijskih faza (po uzoru na jednolično protjecanje života)

o Pripovjedač je sveznajući i potpuno neutralan, nekad se ''ne vidi'' u tekstu i ne komunicira s čitateljem

o Detalji opisane zbilje često dobivaju metaforička značenja; sceničnost opisa, slikarski opisi, tehnika filmske montaže u masovnim scenama.

o Smatra da je u književnosti važniji stil nego tema.o Trebalo mu je 6 godina i oko 70 nacrta za romano Književnost mu je donijela probleme (sudski proces)o Obilježja romana:

Predmet prikazivanja: malograđansko društvo u francuskoj provinciji Detaljno opisivanje – detalji opisane zbilje često dobivaju metaforička

značenja: sceničnost opisa, slikarski opisi, tehnika filmske montaže u masovnim scenama

Načelo istinitosti – poticaj: novinski članak iz crne kronike Načelo tipičnosti – tip malograđanina, provincijalnca, lihvara, tip

nezadovoljne provincijalke Kompozicija – linearna kronološka trodjelna kompozicija bez izraženih

kompozicijskih faza (po uzoru na jednolično protjecanje života) Pripovjedač – sveznajući i potpuno neutralan, nikad se ne vidi u tekstu i ne

komunicira s čitateljem Djelo u kontekstru autorova stvaralaštva – samostalno djelo

RUSKA KNJIŽEVNOST

Tri faze – rani, razvijeni i visoki realizam Rani realizam (40-ih godina 19.st.)

o Javlja se ruska naturalna škola, prethodnica ruskoga realizma – karakterističan prijelaz it romantičarskoga stila u realistički.

o Glavni predstavnik naturalne škole i utemeljitelj ruskoga realizma jest Nikolaj Vasiljevič Gogolj. Njegova pripovijetka Kabanica jedno je od prvih realističkih djela.

Razvijeni realizam (50-ih i 60-ih godina 19.st) o Uz roman se piše i realistička poezija i dramao Glavni predstavnik je Ivan Sergejevič Turgenjev sa zbirkom pripovjedaka, novela i

crtica Lovčevi zapisi te romanom Očevi i djeca, u kojem se javlja Bazarov, lik suvišnoga čovjeka, začet u Puškinovim i Ljermontovljevim romantičarskim romanima.

o Ivan Aleksandrovič Gončarov je srodan Turgenjevu. Suvišni čovjek Oblomov, iz njegova istoimenoga romana, dobiva simbolično značenje pa se javlja i pojam oblomovština, kojim se imenuje ruska inertnost i nedjelatnost.

Visoki realizam (70-ih i 80-ih godina 19.st) o Početak dezintegracije realizma jer u svoja djela unose osobine novoga

modernističkog stila. o Lav Nikolajevič Tolstoj s romanima Ana Karenjina, Rat i Mir, Uskrsnućeo Fjodor Mihajlovič Dostojevski s romanima Zločin i kazna, Idiot i Braća Karamazovi,

najavljuje književnosti dvadesetoga stoljeća.

Književna kritika:o Visarion Gregorevič Bjelinski i Nikolaj Gavrilovič Černiševskio Bjelinski je začetnik ruske kritike i utemeljitelj teorije ruskoga realizma

Književnost kao tribina ruske društvene misli

Nikolaj Vasiljevič Gogolj o Rođen u Ukrajini 1809.o Povrijeđen kritikama inače vrlo popularne i uspješne komedije Revizor, odlazi u Italiju

i radi na romanu Mrtve duše.o Po povratku u Rusiju piše drugi dio Mrtvih duša, ali nije zadovoljan, pred smrt

uništava rukopis drugoga dijela Mrtvih duša na kojem je radio 10god.o Pisao je pripovjetke, romane i komedije.

Zbirke pripovjedaka: Večeri na majuru kraj Dikanjke – pisana romantičarskim stilom,

obrađuje teme iz ukrajinskoga života. Prožeta lokalnim koloritom, folklorom i legendama.

Petrogradske pripovijesti – zaokret prema realističkoj prozi. Tematiziraju život predstavnika nižih gradskih slojeva. Najpoznatije pripovijetke tog ciklusa su Kabanica i Nos

Romani: Taras Buljba – povijesni romantičarski roman s temom iz kozačkoga

života. Mrtve duše – realistički roman, najpoznatije Gogoljevo djelo. U

njemu je prikazana široka slika života svih društvenih slojeva carske Rusijel.

Komedija: Revizor – dao kritiku provincijskoga činovništva

o Pripovjetkom Kabanica je zacrtao put ruskoj realističkoj novelistici, a romanom Mrtve duše oblikovao je ruski realistički roamn.

o Novija kritika u njegovoj fantastici i groteski vidi poticaje ruskoga modernizmao Gogoljev humor i groteska:

Smjeh kroz suze – opisuje tužne događaje na smješan načino Obilježja Gogoljeve realističke metode:

Detaljno prikupljanje građe Prikaz različitih sredina (grada i provincije) Detaljizam opisa Prikaz suvremenoga društva s naglaskom na nižim društvenim slojevima Kritika negativnih društvenih pojava, a posebno društvenoga parazitizma Stvaranje tipova likova Elementi koji ga odvajaju od realističke metode:

Humor i groteska Fantastika

Pozicija pripovjedača koji komentira radnju i upliće se u nju u tradiciji Puškinova pripovjedača iz Evgenija Onjegina.

o Mrtve duše: Tema: život feudalne i činovničke Rusije Fabula: glavni lik prevarant Čičikov putuje Rusijom i nastoji od vlastelina

otkupiti njihove mrtve kmetove, mrtve duše. Na temelju tih transakcija prikazao bi se kao veleposjednik i mogao bi podignuti veliki kredit. Međutim biva raskrinkan i onemogućen u svom poduzetničkom pothvatu.

Kompozicija: preuzeta iz renesansnoga pikarskog romana i slijedi model romana prostora

Ivan Sergejevič Turgenjev o Rodio se u plemićkoj obitelji u Orlovskoj guberniji. Studirao je povijest i književnost u

Moskvi, Petrogradu i Berlinu. Kretao se u društvu Tolstoja i Dostojevskog. Bio je protivnik kmetstva i borac protiv feudalne zaostalosti. Do smrti je ostao liberal i simpatizer napredne omladine, zapadnjački orijentiran.

o Pod Puškinovim utjecajim počeo je pisati romantičarskim stilom.o Pripovijetke i novele:

Lovčevi zapisi – zbirka od 25 pripovijedaka, novela i crtica u kojima se opisuje život ruskoga sela. Povezane su likom pripovjedača (lovca) i prožete lirskim ugođajima. U toj zbirci je oblikovao model europske seoske novele.

Turgenjev je bio oduševljen i ponosan na zbirku koju je napisao. Htio je da mu na grobu piše ovdje počiva pisac Lovčevih zapisa.

Književna kritika i čitatelji su bili oduševaljeni djelom. Po izlasku Lovčevih zapisa vlada je odmah otpustila cenzora koji je

dao dopuštenje za tiskanje zbirke. Zbog oštre kritike ruskoga feudalnoga sustava Turgenjev je osuđen na jednomjesečni zatvor, a zatim na kućni pritvor na svome imanju u Orlovskoj guberniji.

Novele u cjelinu povezuje lik pripovjedača koji putujući radi lova srednjoruskim gubernijama susreće zanimljive ljude i priča njihove sudbine.

Pripovijetka Proljetne vode, filozofske crtice Senillia ili Pjesme u prozio Romani:

Nekoliko romana karaktera u kojima je prikatao likove intelektualaca – suvišnih ljudi – i njihov odnos prema aktualnim društvenim pitanjima.

Najpoznatiji su Rudin, Plemićko gnijezdo i Očevi i djeca. Njegovi su junaci talentirani i sposobni plemići koji svoje ideje ne uspijevaju

provesti u djelo.o Najznačajniji je predstavnik razvijenog ruskog realizma, utemeljitelj je poetskoga

realizma.o Dramama se ugledao na najvećega dramatičara ruskoga modernizma – A.P.Čehova.o Od svih europskih realista je najviše utjecao na hrvatski realizam, a osobito na novele

i romane Ksavera Šandora Gjalskoga, Josipa Draženovića i Josipa Kozarca. Svojim pjesmama u prozi je uzor Frani Mažuraniću.

o Poetski realizam

U Lovčevim zapisima Turgenjev je ujedinio nespojivo – kritičku namjeru i poetski stil.

Poetski stil se veže uz poetizaciju lika ruskoga seljaka te uz brojne lirske opise pejsaža koji simbolizira ljepotu i širinu ruske duše.

Opisi pejsaža svoj vrhunac doživljavaju u lirskom zanostu posljednje novele – Šuma i stepa – koja je u potpunosti posvećena krajoliku (nefabulativna proza)

U djelu se javlja pripovjedno lirsko ja koje pripovijeda iz 1.lica, što je vrlo rijetko u realističkoj prozi. Lik-pripovjedač nastoji biti neutralan, ali njegova nazočnost ostavlja dojam neposrednosti doživljaja. Za svoju poetsku prozu sam je Turgenjev rekao da je puna unutrašnjega trepeta čuvstava i očekivanja.

o Po izlasku Lovčevih zapisa vlada je odmah otpustila cenzora koji je dao dopuštenje za tiskanje zbirke. Zbog oštre kritike ruskoga feudalnog sustava Turgenjev je osuđen na jednomjesečni zatvor, a zatim na kućni pritvor na svome imanju u Orlovskoj guberniji.

o Nihilisti – ljudi koji negiraju društvene norme, tradiciju i ustaljena vjerovanja. Lav Nikolajevič Tolstoj

o Rodio se 1828.u plemićkoj obitelji. Postao je časnikom ruske vojske, služio je na Kavkazu i u Krimskom ratu. Osnovao je škole za seosku djecu u kojima je kao protivnik formalnoga obrazovanja iskužavao nove metode poučavanja. Tada je napisao dva najbolja svoja romana Rat i mir i Anu Karenjinu

o Cijeloga života je radio na moralnom usavršavanju. Doživio je duhovni preobražaj.U jednoj od svojih kriza pobjegao je sa svojga imanja, od svoje obitelji i od plemićkoga načina života kojega se želio odreći. Umro je na usputnoj željezničkoj postaji Astapovo u 82.god.života.

o Romani: Romaneskno stvaralaštvo: triologija s autobiografskom elementima:

Djetinjstvo, Dječaštvo i Mladost Najpoznatiji romani

Rat i mir (povijesni roman) Ana Karenjina (roman suvremene tematike) Uskrsnuće (roman ideja)

o Ostala značajnija djela: Pripovjetke: Sevastopoljske pripovijetke, Kozaci, Smrt Ivana Iljiča,

Kreutzerova sonata Naturalistička drama: Vlast tmine Eseji: Ispovijesti, U čemu je moja vjera, Što je umjetnost? Drama: Živi leš

o Utjecao je na europsku i svjetsku književnost, svojim tipom povijesnoga romana, tzv. romana prostora i vremena.

o Naturalističkom dramom Vlast tmine utjecao je na hrvatske dramatičare Srđana Tucića i Josipa Kosora, a svojim učenjem na braću Radić.

o Utjecao je i na modernu prozu korištenjem postupka unutrašnjega monologa i tehnike struje svijesti.

o Tehniku struje svijesti je upotrijevio u oblikovanju Aninih psiholoških proživljavanja u romanu Ana Karenjina.

o ANA KARENJINA Moto romana – ''Osveta je moja, i Ja ću je vratiti''

Čovjeku osveta donosi nesreću, a jedini koji ima pravo na osvetu je Bog

Sve sretne obitelji nalik su jedna na drugu, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način.

Životi triju obitelji Karenjinih, Oblonskih(Stiva i Doli) i Levinovih (Konstantin i Kiti)

Fjodor Mihajlovič Dostojevskio Rodio se u Moskvi. U plemićkoj obitelji. Pkolovao se u vojnoj školi. Pristupa

revolucionarnoj skupini okupljenoj oko socijal-utopista Petraševskog. Petraševci su razotkriveni i osuđeni na smrt srijeljanjem. Dostojevski je, zajedno sa svojim istomišljenicima, izveden na stratište i tek tad dramatično pomilovan, a kazna mu je preinačena u četiri godine teške robije u Sibiru i prisilnu vojnu službu. Boravak u kaznionici obilježio je njegov život. U teškim životnim okolnostima se okrenuo pravoslavlju i postao je duboko religiozan.

o Vrativši se iz progonstva odustaje od radikalizma. Kritizirao je katoličanstvo i civilizaciju zap.Europe, a uzdizao mistično pravoslavlje i panslavizam.

o Romani: Bijedni ljudi, Poniženi i uvrijeđeni, Zapisi iz mrtvog doma, Zločin i kazna (1866), Bjesovi, Idiot, Braća Karamazovi

o Pripovijetke: Zapisi iz podzemlja, Dvojnik

o Tvorac novoga psihološkog romanao Utjecao na neke od najpoznatijih književnika 20.st.:Franza Kafku, Jean-Paula Sartrea i

Alberta Camusa.o Utjecao je i na hrvatsku modernu prozu, od Ulderika Donadinija do Miroslava Krleže i

Ranka Marinkovićao Književnikov otac je ubijen pod nerazjašnjenim okolnostima, što se može dovesti u

vezu s ponavljanjem motiva ubojstva u njegovim djelima.o ZLOČIN I KAZNA:

….