razvojna nova

7/26/2019 Razvojna Nova

1/168

Mira udina-Obradovi,

prof. emer.Razvojna psihologija za

Nastavnii modul!ad.god."#$#%"#$$.


2/168

R!&'O(


3/168

)ojmovi

* R!+

* R!&'O(

* O/O01 2M2/( 3genotip, fenotip4* M!5R!6(! 3+!&R(2'!N(24

* +O6(!/&!6(!

* 52N(2


4/168

)ojmovi 3"4

Genotip7 svi geni oje pojedina8 dobiva unaslje9e i prenosi na potomstvo

Fenotip- sva obilje:ja pojedin8a po ojima se

razliuje od ostalih pojedina8a 3na moleularnojrazini ili u vidljivim svojstvima4.

(e li fenotip preslia genotipa;


5/168

=efini8ija razvoja

Razvoj su promjene oje nastaju u gra9i,fun8iji i ativnosti organizma tijeomvremena.

)romjene su posljedi8a utje8aja gensogzapisa 3genotipa4 oji dijete naslje9uje ime9usobnih utje8aja unutar genotipa i

razliito >iroih oolinsih utje8aja.


6/168

te socijalizacije. /judsepsiholo>e osobine nastaju pod roditeljsim utje8ajem3autizam, >izofrenija, homosesualnost, agresija4.

+uvremeno stanovi>te 3Anova genetikaB4 propituje ulogunaslje9a i va:ni su doprinosi moleularne biologije igenetie pona>anja.

'a:an utje8aj je proizvelo dovr>avanje slie AljudsoggenomaB, da se popi>e C milijarde emijsih jedini8a ojesainjavaju ljudsu =N1 i "#.###-C#.### gena.


7/168

Utjecaji na razvoj: nasljee


8/168

5tje8aji na razvojD naslje9e

olje poznavanje genoma otriva mnoge biolo>e uzroepona>anja%bolesti.

ao9er, istra:ivanja razdvojenih blizana8a uazuju naveliu ulogu naslje9a u vanjsim osobinama,temperamentu, naviama, inteligen8iji, smislu za humor,a i stavovima i slonosti psihiim oboljenjima3ou8hardovo Minnesota istra:ivanje $"# parova,Eright, $??F4.

=aljnja istra:ivanja blizana8a 3=&, M&, heritabilnost4poazala su manju ulogu ooline nego gena.


9/168

5tje8aji na razvojD naslje9e 3"4

+eligman rezimira istra:ivanja nasljednih utje8aja narazvojD

Apoazuje se ogroman utje8aj gena, velii utje8aj nedavnih:ivotnih doga9aja i mali ili niaav utje8aj doga9aja udjetinjstvuB.

2fran, (.+. G


10/168

Obja>njenja razvoja naslje9em

imaju dvije posljedice za pedagokipostupak:

*Oolina treba dati prilie za razvoj3zadovoljavajue roditeljstvo4 3+8arr, $??"4

*Oolina treba potpomagati uro9eneznaaje 3temperament4 3(ahati onja usmjeru ojim onj :eli4.


11/168

=rugi utje8aji na razvoj

* ao su nasljedni imbeni8i jao va:ni,velii dio utje8aja na razvoj nije obja>njen.

* aj neobja>njeni utje8aj je ili utje8aj sameooline, ili zajednii utje8aj ooline igena.


12/168

Utjecaj zajednikogdjelovanja nasljea i okoline


13/168

Obja>njenja razvoja zajedniimdjelovanjem gena i ooline

Oolina

nja8i

nagrade

roditeljstvo

Redosij.ro9enja

'arija8ije u osobnostizbog gense struture

Osobnost

'arija8ije u osobnostizbog ooline

Razvoj


14/168

&ajednio djelovanje naslje9a iooline 3"4

* 5 tijeu razvoja dolazi do 3emisjsih4me9usobnih utje8aja ooline i gena, genai gena.

* +uvremeno je gledi>te da se i geni mogumijenjati 3eorija probabilistie geneze4.


15/168

&ajednio djelovanje naslje9a iooline 3C4

!. Organizam je rezultat epigenetiog razvoja, uojemu geni imaju samo poetnu ulogu, a

podvrgnut je i mnogim drugim supragenetiimutje8ajima.

. +lijed i rezultat razvoja odre9en je sluajno>ume9usobnih utje8aja doga9aja oji se pojavljujuunutar i izvan organizma.


16/168

&ajednio djelovanje naslje9a iooline 3J4

6. &bog toga se organizmi istih gena mogu razviti u razliite fenotipeuz razliite oolne uvjete razvoja, unato identinom genomu 3+l.$4.


17/168

Obja>njenja razvoja

5tvr9ena su pravilaD

$. +ve se ljudse osobine mogu naslje9ivati.

C. 'elii dio pona>anja i osobina nije posljedi8a ni vanjsih3obiteljsih4 niti gensih razvojnih preduvjeta, negoposljedi8a sluajnih fatora 3bolest, selidba, traumatsi

do:ivljaji, ristalizirajue isustvo4.


18/168

Obja>njenja razvojaD &alju8i

$. Razvoj je rezultat mnogobrojnih me9usobnih utje8aja na razini gen-gen, gen-bjelanevina, hormoni-bjelanevina, vanjsa oolina-gen,bjelanevina-strutura i broj stani8a

". eorije o nepromjenljivosti i neumitnosti ispunjenja gensog plana su

zastarjele.C. Razliite razine ooline mogu promijeniti, pa i pobolj>ati ostvarenje

gensog na8rta.

J. Oolina je jao va:na u razvoju.

@. 'elia va:nost rane oolineDritino razdoblje inter i intra -8elularnihpromjena

K. 'elia va:nost adoles8en8ijeD ritino razdoblje ponovnih sna:nihinter i intra -8elularnih promjena 3mogua restitu8ija4.


19/168

Utjecaji na razvoj:okolina


20/168

)ovijesni tije prouavanjarazvoja

=ijete

=ijete L maja

=ijete L 3maja L ota84+uvremeno prouavanjeD

=ijete unutar 8jelovitog eo-sustava

3ronfenbrenner, $?FK4=ijete unutar dinamiog eo-sustava

3+ameroff, "#$#.4.


21/168

ronfenbrennerov eolo>ipristup 3$??4


22/168

Revidiran ronfenbrennerovpristup 3$??J-"##@4

$. Nagla>ava va:nost neposredne ooline iosobina djeteta

". 5vodi nove fatore, novo razumijevanjeD

))6 3)erson-)ro8ess-6ontet-ime Model,"##@4

Person $.biolo>e osobine djeteta3spol, dob,

ljepota4, ". unutarnje osobine 3inteligen8ija,vje>tina, dostupnost odgojnih uvjeta4,C.snaga 3motiva8ija, upornost, temperament4


23/168

Revidirani ronfenbrennerovpristup 3$??J-"##@4 3"4

Proces intera8ija izme9u djeteta ineposredne ooline

Contextmirosistem 3pr. ua, >ola, vr>nja8i4,

Egzosistem3pr. majino mjesto rada4,marosistem3ultura, supultura, sustavvrijednosti4

rijemeolio dugo se odvijaju intera8ije,olio se ponavljaju i olio su dosljedne, teoje vrijeme u dru>tvenom razvoju4.


24/168


25/168

)rimjer intera8ije ooline itemperamenta

emperament je naslje9em 3gensi4odre9ena reativnost na oolinu.

=va osnovna tipaD

* Mirni temperament

* 5zbudljivi temperament


26/168

emperament djeteta

emperament je naslje9em 3gensi4odre9ena reativnost na oolinu.

=va osnovna tipaD

* Mirni temperament

* 5zbudljivi temperament


27/168

emperament djeteta

!irni temepramnet

* rzo uspostavljanjednevno%nonog ritma

* Malo plaanja* Odgoda zadovoljenja

* /ao uspavljivanje

* /ao prihvaanje hrane i

promjena u prehrani

Uz"udljivi temperament

* e>oe uspostavljanjaritma

* Mnogo plaanja* Neodgodivost potreba

* e>o uspavljivanje,esto bu9enje

* )roblemi s prehranom


28/168

ntera8ije temperamenta iooline

#redena o"itelj uzpotporu

$esreena%nepripremljena o"itelj

Mirni temperament Mo9usobna ljubav,=obar razvoj'jerojatan rezultatD 3L4

=obar razvoj uz uvjet3poveani trud maje4'jerojatan rezultata 3L;4

5zbudljivi temperament =obar razvoj uz uvjet3poveani trud i potporaooline4'jerojatan rezultat 3L, ;4

)ojaani negativnitemperament, raspadobiteljji, zlostavljanje'jerojatni rezultat 3-4.


29/168

&ransakcijski pristup '(#amero))a *+,-,(.

)rema +ameroffuD

*=ijete uspostavlja dinamii a ne pasivniodnos s oolinom.

*=ijete i oolina 3ontest4 uspostavljajutransa8ijsi odnos 3me9usobni utje8ajpromjenljiv u vremenu4


30/168

ransa8ijsi pristup +ameroffa3"4

+ameroff definira K podsustava ontestaD

-(/"iteljski procesi 3potpora autonomiji,ontrola pona>anja, uljuenost roditelja,

obiteljsa lima4,+(/so"ine roditelja 3mentalno zdravlje,osjeaj samouinovitosti,snala:ljivost,

stupanj obrazovanja4,0(/"iteljska struktura *+2), brani statusroditelja.


31/168

ransa8ijsi pristup +ameroffa3C4

J. /"iteljski menad1ment 3povezanost sinstitu8ijama, prijatelji, eonomsaprilagodba4

@. rnjaci

K. 2ira zajednica 3susjedstvo, vart4


32/168

ransa8ijsi pristup +ameroffa3J4

3azvojni rezultati:

$.)siholo>a prilagodba

".Osjeaj vlastite ompeten8ijeC.)roblemi pona>anja

J.'an>olsa ativnost

@.0olsi uspjeh


33/168

ransa8ijsi pristup +ameroffa3@4

*


34/168

eorija +ameroffa 3"#$#.4


35/168

P3/U4''$5E 3'6/5'


36/168

)rouavanje razvoja

* !speti razvoja

* Razvojna razdoblja

* stra:ivae spoznaje


37/168

'spekti razvoja

biolo>i 3tjelesni i psihomotorii4

emo8ionalni

so8ijalni

moralni

razvoj osobnosti


38/168

3azvojna razdo"lja

)renatalno

Novoro9ene

Rano djetinjstvo

)red>olsa dobOsnovno>olsa dob

Mladena>tvo 3adoles8en8ija4 3$Cg - ""g4

)oluzrelost 3""g 7 C#g4

&rela dob+tarost


39/168

7jetinjstvo


40/168

'dolescencija


41/168

)ubertet- tjelesno sazrijevanje

7jevojiceD

elar8he 3pupanje grudi4 oo F. godine

Menar8he 3prva menstrua8ija4, C-C,@ godineasnije.

7jeaci:


42/168

tvimaD'rijeme odrastanja se produ:ilo 3potrebe

>olovanja4


43/168


44/168


45/168

8stra1ivake spoznaje o razvoju

7 eorije

7 stra:ivai rezultati

7 Odgojni postup8i


46/168

O/O01 R!&'O(


47/168

iolo>i razvoj

&jelesni razvoj3ast :visina% te1inami>ini rastOsifia8ija#azrijevanje 1ivanog sustavaMijeliniza8ijaRazlie u tempu

!8elera8ija razvoja


48/168

iolo>i razvoj 3"4

Psi9omotoriki razvoj

=ifuzna motoria

+enzomotoria

)sihomotorialoomo8ija

Hvatanje

)ro8esiD diferen8ija8ija, hijerarhijsa organiza8ijaRedoslijedD 8efaloaudalni, prosimodistalni


49/168

)ubertetD faza u biolo>om razvoju

Razlia pojmova adoles8en8ija i pubertetD

)ubertet je biolo>a, fiziolo>a promjena uadoles8en8iji.

)ubertet 3fiziolo>a promjena4D posljedi8aativa8ije hipotalamie-hipofizne-gonadne osovine. )osljedi8a te ativa8ije

jest rast i spolno sazrijevanje.


50/168

iolo>e promjene u pubertetu

)ubertet 3puber 7 odrasli4D stupanj tjelesnograzvoja u ojem je osoba prvi puta sazrela daima dje8u.

ipian je nagli so u tjelesnom rastu isazrijevanje vanjsih i unutarnjih spolnih organa,porast mi>ia, ostiju, unutarnjih organa isazrijevanje :ivanog sustava.

.


51/168

iolo>e promjene u pubertetu3"4

jelesne promjene 3hormonse4 poinju oo F. g.za djevoji8e i oo ?. godine za djeae. Obinotraju C 7 C,@ godine, ali mogu trajati i @-K

godina.

)osljedi8a su poeta ativnosti osovinehipotalamus-epifiza-gonade i hipotalamus-epifiza-adrenale

i l > j b t t


52/168

iolo>e promjene u pubertetu3C4

1od djevojicapromjene poinju ao porastgrudi 3telar8he4, a zavr>avaju smenstrua8ijom 3menar8he4.

1od djeaka poeta je obilje:en rastomstidnih dlai8a i poveanjem srotuma3gonadar8he4, a zavr>eta potpuno mu>im

glasom 3$@ g.4.)rosjena dob spolne zrelostiD

=jevoji8eD $#.@ gP djea8iD$".@ godina.

5tj j bi l >ih j


53/168

5tje8aj biolo>ih promjena upubertetu

+uvremeno odre9ivanje nastupanjapubertetaD hormonalni status

5tje8aj na agresivnost

-hormon 3testosteron4D poveavaagresivnost rea8ije, smanjuje toleran8ijuna frustra8iju od djeaa, a estrogen od

djevoji8a. No, rezultati nisu jednoznani 7razina i smjer djelovanja.

5tje8aj biolo>ih promjena


54/168

5tje8aj biolo>ih promjena upubertetu 3"4

Emocije)ojava i stabiliza8ija hormona povezani s

promjenama u dominantnom emo8ionalnom

stanju 3u djevoji8a4D porast, pa paddepresivnosti, emo8ionalne neontroliranosti ioblia psihopatologije.

5tje8aj biolo>ih promjena u


55/168

5tje8aj biolo>ih promjena upubertetu 3C4

&aljuaD$. )romjene emo8ionalnosti povezane su s

biolo>im 3hormonalnim4 promjenama, a ne s

tjelesnimP". Osobito su znaajne emo8ionalne i

psihopatolo>e promjene u djeaa i djevoji8aoji rano sazrijevaju. o bi govorilo o intera8iji s

oolinom 3neprimjeivanje promjena,neprimjerena rea8ija ooline4.


56/168

N2/215!/N

31O


57/168

nteletualni razvoj

* Razvoj mi>ljenja


58/168

Mi>ljenje

* Razlia od per8ep8ije* +pe8ifinosti pro8esa mi>ljenjaD

7 Reprezentativnost

7 aratanje opera8ijama


59/168

Reprezentativnost

* Mogunost mi>ljenja bez per8ep8ije* 5nutarnje zamjene za oolinuD

7 +lia

7 Rije 3pojam4

)ojam 3zamjena, reprezenta8ija svih predmetaiste vrste, istog bitnog obilje:ja4

)ojam omoguuje eonominost mi>ljeja.


60/168

aratanje opera8ijama

!isaone operacije!naliza

+inteza

!pstra8ija


61/168

)ristupi ognitivnom razvoju

(2!N )!


62/168

)iagetova teorija

$. +2N&OMOOR1O R!&=O/(2 #-"". )R2=O)2R!6(+1O R!&=O/(2 "-

K,

C. R!&=O/(2 1ON1R2NHO)2R!6(! K,-$$,$"

J. R!&=O/(2 QORM!/NH O)2R!6(!3$$,$" - ;4


63/168

Razdoblje formalnih opera8ija

$. uporaba apstratnih pojmova". baratanje hipotetsim tvrdnjama

C. bavljenje generaliza8ijama, naelima,filozofsim pojmovima

* MoralD prema univerzalnim naelima


64/168

Razvoj mi>ljenja u adoles8en8iji

Naon $$. godine javljaju se novi obli8imi>ljenja 7 potpuno zrelo mi>ljenje.

'anjsi znaovi zrelog mi>ljenjaD

$. mogunost apstratnog mi>ljenja

". razumijevanje hipotetsog i idealnogC. uporaba slo:enijih strategija obradepodataa 3metaogni8ija4


65/168

Razvoj mi>ljenja u adoles8en8iji 3"4

J. istodobno zahvaanje neolio problema


66/168

Razvoj mi>ljenja u adoles8en8iji 3C4

+vih @ novih mogunosti mi>ljenja utjeu naD$. poveanu mogunost uenja i rje>avanje

problema

". na vlastitu sliu o sebi

C. na planove za budunost

J. na vee mogunosti razumijevanjadrugih


67/168

Razvoj mi>ljenja u adoles8en8iji 3J4

$. !doles8enti postaju zaintesirani za tu9eunutarnje pro8ese.

". )rijateljstva nastaju na temeljume9usobne slinosti u tim pro8esima.

)romjene u gledanju na


68/168

)romjene u gledanju naognitivni razvoj

ri faze u izuavanju inteletualnog razvojaD$.Opis pona>anja i promjena u pona>anju

". =efiniranje inteletualnih ativnostiD)ou>aji obja>njenja pona>anja 3)iaget,'igotsi4

C.)ou>aji razumijevanja neurofiziolo>ihpromjena u mozgu i njihovih posljedi8a3potraga za bitnim temeljnim elementima 4

+uvremeno obja>njenje ognitivnih


69/168

+uvremeno obja>njenje ognitivnihpromjena u adoles8en8iji

)otraga za bitnim temeljnim elementima oji se mijenjaju u adoles8en8ijinije urodila plodom.

ljenja jest

uspostavljanje svjesnog, samousmjeravajueg i samoregulirajuegpro8esa mi>ljenja. o je posljedi8a razvoja prefrontalnog ortesa,organizacije izvrni9 )unkcija3smje>tenih u prefrontalnomortesu4 i njegovog vr>eg povezivanja s emo8ionalnim imotiva8ijsim dijelovima.

aj pristup nagla>ava va:nost razvoja metaognitivnih fun8ija istrategija mi>ljenja.

+uvremeno obja>njenje ognitivnih fun8ija


70/168

+uvremeno obja>njenje ognitivnih fun8ijau adoles8en8iji

)romjene u mi>ljenju adoles8enta doazane su novimtehnologijama istra:ivanja u razvojnoj neuroznanosti3tehnie magnetse rezonan8ije4.

i rezultati poazujuD

5 adoles8en8iji je tipian nagli razvoj pre)rontalnogkorteksauz istodobno naglo >irenje i jaanje njegovepovezanosti s razliitim dijelovima mozga i mijeliniza8ijomi ubrzanjem tih veza. =ale ono >to je tipino zadefinitivno sazrijevanje misaonih fun8ija jest sazrijevanje

sjedi>ta izvr>nih fun8ija i savr>ena njihova integra8ijazbog poveane i ubrzane povezanosti. 3integra8ijamisaonih, motiva8ijsih i emo8ionalnih dijelova mozga4.


71/168

zvr>ne fun8ije

* zbor odgovarajuih podataa iz ooline* )laniranje* &apoinjanje ispravne a8ije

* 1oenje neispravne a8ije 3inhibi8ija4(ednim imenomD ognitivna ontrola,

flesibilnost u mi>ljenju, pozornost

)otrebne su u svim situa8ijama u ojima sene mo:e pona>ati prema prije nauenim iautomatsim obras8ima pona>anja.


72/168

'a:nost razvoja prefrontalnog ortesa

itne fun8ije prefrontalnog ortesaD$.Metaognitivne opera8ije 3samopro8jena, dugorono

planiranje, postavljanje prioriteta, adevatno so8ijalnopona>anje4

". ntegra8ija retrospetivne memorije i pripremnog stanjaC. iru, svjesnu ontrolu

spoznaje i pona>anja.

J. )ovezanost s emo8ionalnim dijelovima mozga omoguuje

sintezu spoznaje i motiva8ije za a8iju.@. )refrontalni ortes slu:i ne samo za integra8iju misaonih

fun8ija, nego je regulator emo8ija, pozornosti i pona>anja.


73/168

)ovezivanje emo8ionalnih i izvr>nih fun8ija


74/168

Uloga pre)rontalng korteksa

1ognitivno sazrijevanje u adoles8en8ijiD uspje>na integra8ijaspoznaje, emo8ija i pona>anja.

$. 5spje>nost sazrijevanja ili psihopatologija ovisi ouspje>nosti integra8ije spoznaje, emo8ija i pona>anja.

". Na uspje>nost sazrijevanja utjeu sna:ne hormonalnepromjene u pubertetu, oje izazivaju slapu slinureorganiza8iju tjelesnih i :ivanih sustava.

C. Mogua je par8ijalna restitu8ija ozljeda i nedostataa oje

su nastale tijeom ranog djetinjstva 3na neurofiziolo>ojrazini i razini pona>anja4 3a ao posljedi8a obogaene ivalitetne ooline tijeom puberteta4.

'dolescencija kao novo kritino


75/168

'dolescencija kao novo kritinorazdo"lje

+ve navedene spoznaje uazujuD$. na poveanu plastinost organizma

". na postojanje promjena u mozguDdoidanje nepotrebnih veza i uvr>ivanjenovih.

C. na va:nost adoles8en8ije ao novogritinog razdoblja 3istanuta va:nostutje8aja ooline4.

Mi>ljenje adoles8enta je so8ijalno


76/168

Mi>ljenje adoles8enta je so8ijalnouvjetovano

* =ru>tvo ima veliu ulogu u razvoju zrelog mi>ljenja3vrijednosti, emo8ije, motiva8ija4.

* )osebno u adoles8en8iji utje8aj imaju vr>nja8i.

* )ostoji napetost 3ontradi8ija4 izme9u formativne ulogedru>tva u razvoju mi>ljenja i potrebe da se razvijesamostalni i autonomni pro8es mi>ljenja.

* a je napetost glavna poretaa snaga u mi>ljenjuadoles8enta.

)omo nastavnia u izgradnji


77/168

)omo nastavnia u izgradnjimi>ljenja

* dalje uporaba sliovnog materijala 3arte,grafovi, dijagrami, sheme4

* Omoguivanje istra:ivanja hipotetsih

pitanja 3rasprave, zauzimanje stanovi>ta4* Omoguivanje isprobavanja znanstvenog

rje>avanja problema

* )ouavanje u stvaranju hipoteza ipronala:enju problema

Reap ognitivnog razvoja


78/168

Reap ognitivnog razvojaadoles8enta

$. 1onani razvojni 8iljD svjesna, flesibilna ontrola mi>ljenja, emo8ija ipona>anja

". )otreban je sna:an utje8aj ooline 3ultura, obitelj, vr>nja8i4

C. !doles8en8ija je novo ritino razdoblje, mogua je restitu8ija

J. 5olio oolina ne pru:a povoljne uvjete za svrhoviti anga:manadoles8enta oji omoguuju tavu mentalnu integra8iju, rezultat e bitineprodutivanDalijena8ija, reativni dogmatizam,8inizam, septi8izam.

@. 5olio oolina pru:a uvjete misaonog razvoja za naviu svjesnog iritiog propitivanja a8ije,pojedina8 e se razviti na dobrobit sebi idru>tvu.

#/C85'$/;E!/C8/$'$8


79/168

#/C85'$/ E!/C8/$'$83'6/5

0


80/168

0to su osjeaji

/sjeanje4

7 2mo8ionalno izra:avanje 3mimia4

2 i l i d :i lj j


81/168

2mo8ionalni do:ivljaj

-unutarnji odnos prema situa8iji, spremnost narea8iju

)ozitivna emo8ionalnost

* osjeaji veselja, radosti, sreeNegativna emo8ionalnost* osjeaj tuge* osjeaj straha

* osjeaj ljutnje

2 i l ij


82/168

2mo8ionalna rea8ija

- vanjso pona>anje uzroovano%vo9enoemo8ionalnim do:ivljajem

)rimjerD

=o:ivljajD ljutnja- rea8ijaD agresija 3napad4

=o:ivljajD strah - rea8ijaD bijeg

=o:ivljajD tuga - rea8ijaD povlaenje

= t i l ij


83/168

=va puta emo8ionalne rea8ije

* 1rati put 7 neposredna, nepromi>ljenarea8ija

* =ugi put 7 promi>ljena rea8ija, posljedi8aso8ijalno-emo8ionalne regula8ije

1rati put emo8ionalne


84/168

1rati put emo8ionalnerea8ije3trajanjeD$%$,###.### se4

=ugi put emo8ionalne rea8ije


85/168

=ugi put emo8ionalne rea8ije3trajanje se4

0t j ij 9


86/168

0to je u emo8ijama uro9eno

$. Nastana unutarnjeg do:ivljajaDsubjetivni osjeaj sree, tuge, ljutnje,

straha 3ao automatsa rea8ija na

vanjsu situa8iju4.

". zrazi li8a 3mimia4 povezani uz odre9eneosjeaje.

0t ij t b iti


87/168

0to u emo8ijama treba nauiti

$. Emocionalnu pismenost)repoznati unutarnji do:ivljajmenovati unutarnji do:ivljaj

)ovezati unutarnji do:ivljaj s tipinomsitua8ijom

Nauiti opisati unutarnji do:ivljaj

". Emocionalnu regulaciju)retvoriti rati put rea8ije u dugi

&a>to moramo uiti prepoznavanje


88/168

&a>to moramo uiti prepoznavanjeemo8ija

* 2volu8ijsi put razvoja mozga D rijunsi moza* +jedi>te emo8ijaD limbii sustav

* 5 limbiom sustavu automatsi nastaju na>i e.

do:ivljaji 3najva:nija :lijezda amigdala4* z limbiog sustava odlaze obavijesti u ortes

* (ae veze iz limbiog sustava u ortes nego

obrnuto.

+li $


89/168

+lia $.

+ ij t i j ij


90/168

+vijest i znanje o emo8ijama

* &namo >to osjeamo ad je limbii sustavvrsto povezan s ortesom 3sl. $4.

* /imbii se sustav prvi razvija, ortes poslije

toga.* !tivnost amigdale sna:na, ortes nezreo.

* &naiD dijete je puno e. do:ivljaja oje nerazumije, ne razumije vezu svoga stanja ivanjse situa8ije, ne zna >to mu se doga9a.

+ ij t i j ij 3"4


91/168

+vijest i znanje o emo8ijama 3"4

)ostupno se razvija svijest o emo8ijamaD$. +azrijevanjem :ivanog sustava

". Nagra9ivanjem emo8ija oje roditelji

odobravaju 3primjereno izra:avanje emo8ija istje8anje emo8ionalne regula8ije4P

C. )oduavanje o emo8ijama, uenje imenaemo8ija i opisivanje onoga >to osjeamo3razumijevanje izra:avanja vlastitih i tu9ihemo8ija i izraza li8a4.

5 j i l l ij


92/168

5enje emo8ionalne regula8ije

)itanjeD 1ao se rati 3nepromi>ljeni4 putrea8ije pretvara u dugi 3promi>ljeni4 put;

5enje emo8ionalne regula8ije


93/168

j g j3rati i dugi put4

)rimjeri emo8ionalne regula8ije


94/168

j g j3odrasli4

* +usprezanje rea8ije* rojanje u sebi 3ljutnja4

* 3Ne4 bje:anje iz zubarse eaoni8e3strah4

* 3Ne4odustajanje od ispita 3strah4

* &ami>ljanje Anajgoreg s8enarijaB


95/168

#/C85'$8 3'6/5

+o8ijalni razvoj adoles8enta


96/168

+o8ijalni razvoj adoles8enta

* 1araterizira izlaza iz obiteljse ooline u>iru ljudsu zajedni8u.

* J ljuna mehanizma tog prijelazaD

* 1analiziranje* zbor

* )rilagodba

* Reflesija 3promi>ljanje4

Mehanizmi so8ijalnog razvoja


97/168

Mehanizmi so8ijalnog razvoja

+O6(!/N!O1O/N!D Polo1aji 3e)leksija

Poruke Prilagod"a

N2R)2R+ON!/N!O1O/N!D

#elekcija roditelji

vr>nja8i Prilike

=analiziranje

1analiziranje


98/168

1analiziranje

=ru>tvena oolina analizira so8ijalni razvojpomouD

* +o8ijalnih oeivanja 3roditelji, nastavni8i,

vr>nja8i4* 1riterija i standarda 3roditelji, >ola, vr>nja8i4

* Mogunosti i prilia za razvoj i obrazovanje+vi ti mehanizmi mijenjaju se u sladu s dobi djeteta

3adoles8enta4, te se prema tome izvode razvojni zadat8i,preuzimanje uloga i institu8ionalno odre9ene arijere.

+ele8ija


99/168

+ele8ija

!doles8ent od ponu9enih mogunosti birasvoje putove. u su mehanizmiD

* zbor 8ilja

* zbor strategija i putova dolasa do 8ilja* stra:ivanje i izgradnja predanosti

)rilagodba


100/168

)rilagodba

* 5 sluaju nepostizanja 8iljeva oje si jeadoles8ent postavio, on se slu:i neoliimmehanizmima prilagodbeD

* 6oping 3tra:enje putova da rije>i problem4* Reorganiza8ija 3ili promjena4 8ilja

* 1auzalne atribu8ije

Reflesija


101/168

Reflesija

Osobito va:ni mehanizmi jesusamopoimanje 3samoper8ep8ija4, aopojedina8 vidi i razmi>lja o svojim

osobinama.* +tvaranje s8enarija 3sastavljanje prie o

sebi4

* +lia o sebi i samopo>tovanje* Nastana identiteta

)ojmovi u mehanizmima


102/168

razvoja=analiziranje #elekcija Prilagod"a 3e)leksija3Razvojnizadat8i4

3Osobni 8iljevi4 36oping4 3dentitet4

)romjena uloga 1ognitivnestrategije

Reorganiza8ija8iljeva

+lia o sebi

nstitu8ijsearijere

Rje>avanjeproblema

1auzalneatribu8ije

+amopo>to-vanje

Oeivanje:ivot-nih tranzi8ija

stra:ivanjezgra9ivanjepredanosti

+8enarij, pria

Razvojni zadat8i


103/168

Razvojni zadat8i

* 5 svaom razdoblju razvoja dru>tvopostavlja nea oeivanja na adoles8entai to su njegovi razvojni zadat8i.

* =ru>tva stvaraju seriju stepenastihoeivanja, razliitih prema dobi.* Oeivanja se primjenjuju u pro8jeni je li

pojedina8 uspje>an u razvoju.* Razvojne zadate prvi definirao

Havighurst 3$?"4.

Razvojni zadat8i adoles8en8ije


104/168

Razvojni zadat8i adoles8en8ije

#ocijalni7 5spje>ni prijelaz u srednju >olu7 )ostizanje >olsog uspjeha7 +tvaranje vlastitog identiteta

7 +laganje s vr>nja8ima7 +tvaranje blisih prijateljstavaPsi9oloki

7 Razvoj nezavisnosti i autonomije

7 ndividua8ija7 )ostizanje intimnosti7 Razvoj so8ijalno-emo8ionalne regula8ije

#vr9ovitost adolescentskog


105/168

razvoja

Odvija se evolu8ijsa shemaD za optimalnureprodu8iju adoles8ent se mora razviti aoD

* Nezavisan* Reprodu8ijsi zreo

* +o8ijalno ompetentan odrasli&bog togaD* Mora se odvojiti od obiteljse mre:e* stra:ivati nova podruja

7 ra:enje novosti7 )reuzimanje rizia7 )romjena usmjerenosti od roditelja na vr>njae

Podruja oso"nog socijalnog


106/168

razvoja

* +o8iospoznajni razvoj7 Razvoj samospoznavanja

7 Razvoj identiteta

* Razvoj odnosa s oolinom7 Razvoj autonomije

7 +uob s roditeljima

7 5smjerenost na vr>njae7 +uob s vr>nja8ima

#ociospoznajni razvoj


107/168

#ociospoznajni razvoj

* )ojam o sebi* +lia o sebi 3A(!B4 3oo raja ". godine4

* +vijest o drugima

* +poznaja o unutarnjim stanjima svijesti7 'lastitima

7 u9ima

Pojam o se"i


108/168

Proces individuacije-( otkrivanje tjelesni9 granica

+tvaranje tjelesne 3vizualne4 slie o vlastitutijelu

3oo $F. mj. druiji odnos premavideozapisu svojeg i tu9eg pona>anja4

Pojam o se"i *+.


109/168

Pojam o se"i *+.

Pomagai individuacije-( vlastiti utje8aj na materijalnu oolinu". vlastiti utje8aj na so8ijalnu oolinu

C.osjeaj vlasni>tvaJ.jezino oznaavanje sebeimeC. li8e

AjaB 3oo raja ". godine4

#ociospoznajni razvoj *0.


110/168

#ociospoznajni razvoj *0.

)ojam A(!B

+/1! O +23samovrednovanje4

)ro8es izgradnjeidentiteta

Osjeaj vlastitogontinuiteta

samopo>tovanje=2N23spolni,

moralni,profesionalni4

8zgradnja slike o se"i i


111/168

identiteta

ijeom adoles8en8ije va:nu ulogu imaizgradnja slie o sebi i identiteta.

zgra9uju se prema tome ao adoles8entdo:ivljava svoje osobine, rezultate i

so8ijalni polo:aj.

+lia o sebi


112/168

+lia o sebi

* A(!B L svijest o vlastitoj vrijednostiD7 )oznavanje svojih osobina

7 )ro8jena vrijednosti osobina

7 2mo8ionalna rea8ija na samopro8jenu7 RezultantaD +!MO)O0O'!N(2 3poet8iD C.

godina4

+lia o sebi 3"4


113/168

+lia o sebi 3"4

Elementi:Predkolsko razdo"lje

so8ijalno prihvaanje

ompeten8ija

+amopo>tovanje je visoo.

+amopro8jene nerealistine.

+lia o sebi 3C4


114/168

+lia o sebi 3C4

Elementi:=raj predkolskog razdo"lja+amopo>tovanje opada 3usporedba s

drugima, vanjse pro8jene4ri elementa samopro8jeneD

jelesna slia o sebi 3ljepota, snaga4

=ru>tvena slia o sebinteletualna slia o sebi4

Nastana slie o sebi


115/168

Nastana slie o sebi

/P>' #8=' / #E?8

=/G$8&8$/ @5'A &5EE#$/ @jaB 73U2&E$/ @jaA

!'&E!'&8='1OM)/M2N

M(2R2N(2 +N!


116/168

)osljedi8e slie o sebi

O)S! +/. O+2

tovanja

5tje8aji na sl.o sebi

+amopo>tovanje

2+)OMOSNO+&nati:elja

interes

N2

Manja znati:elje,motiva8ije

5N5!RN(!MO'!6(!

5tje8aji na sliu o sebi


117/168

5tje8aji na sliu o sebi

/pnost

* 1lima natje8anja

* 5smjernost na uspoe9ivanje

* 5smjerenost na o8jene

5tje8aji na sliu o sebi 3"4


118/168

5tje8aji na sliu o sebi 3"4

/ptina4

5tje8aji na sliu o sebi 3C4


119/168

5tje8aji na sliu o sebi 3C4

/dnos roditeljaDnastavnika$egativna slika:

Odgoj ritiom

1ritia usmjerena na opu sliuNeprimjereni zadat8i)revisoa%prenisa oeivanja

Nametljivost 3oduzimanje ini8ijative4Netoleran8ija za pogre>e

!doles8entsa slia o sebi


120/168

!doles8entsa slia o sebi

o je relativno stabilna samoper8ep8ija,odnosi se na podjednao vi9enje sebe urazliitim situa8ijama.

olsauspje>nost, te povratna informa8ija od

roditelja i vr>njaa.

!doles8entsa slia o sebi 3"4


121/168

!doles8entsa slia o sebi 3"4

5 poetnim fazama adoles8en8ije va:anutje8aj na sliu o sebiD tjelesni razvoj iizgled.

3ano sazrele djevojiceD osjeaj asinronije=asno sazreli djeaci:Mogue negativne

posljedi8e 3negativna slia o sebi,

agresivnost4, ali mogue i pozitivne3>olsa uspje>nost4. Ovisno o limi.

!doles8entso samopo>tovanje


122/168

!doles8entso samopo>tovanje

&a razliu od slike o se"i 3samoper8ep8ijasvojih osobina4,

#amopotovanjejest nain na oji se

pojedina8 pro8jenjuje prema neimstandardima uspje>nosti. 'isoosamopo>tovanje proizlazi iz veeg

uspjeha nego >to ga pojedina8 od sebeoeuje.


123/168

3azvoj identiteta

dentitet


124/168

dentitet

Najva:niji zadata odrastanja- definiranjeidentiteta, tj. sebe prema osobinama ojee se poazati u njegovim razliitim

ulogama 3>olsoj, sportsoj,spolnoj,romantinoj, ulozi u odnosu premaroditeljima4. On nastaje ao rezultat

mnogobrojnih odlua i slu:i i aousmjeriva za daljnje odlue.

2risonova teorija 3$?@?4


125/168

2risonova teorija 3$?@?4

Razvoj se odvija u obliu ArizaBD$. )ovjerenje 7 nepovjerenje 3#-$ g4". Nezavisnost 7 stid 3"-C g4

C. ni8ijativa 7 rivnja 3C-@ g4J. )ostignue 7 inferiornost 3K-$" g4( 8dentitet kon)uzija identiteta *adolesc(.K. ntimnost 7 izola8ija 3mla9a sred.dob4

.


126/168

zgradnja identiteta

dentitet je samoper8ep8ija pojedin8atijeom vremena 3spolna,tjelesna,moralna, profesionalna4.

zgradnja identiteta tee tijeomisprobavanja 3istra:ivanje4 i izbora

razliitih uloga 3uspostavljanje predanostiulozi4.

zgradnja identiteta 3"4


127/168

g j 3 4

* )ro8es izgradnje identiteta sastoji se usamoanalizi, usmjerenosti na vlastitaunutarnja stanja pri analiziranju vlastitih

postupaa 3kriza4. )ronala:enje 8ilja i ulogedovodi do postupne predanosti 8ilju.

* ra:enje i uspostavljanje identiteta jedan jeod razvojnih zadataa adol. razdoblja.

* )ro8es muotrpan, povezan s depresivnimmislima.

zgradnja identiteta 3"4


128/168

g j 3 4

!arcia3$?F#4 istra:uje 2risonov pojamidentiteta prema pro8esima i fazamanjegova razvoja. )redla:e J statusa

identiteta 3prema prisutnosti ili odsutnostirize ili predanosti odre9enom :ivotnomizboru4.

=rizaDistra:ivanje, provjeravanje alternativa

PredanostD stupanj anga:iranja u onome >toje odabrano.

zgradnja identiteta 3C4


129/168

g j 3 4

etiri statusna identiteta 3Mar8ia,$?F#4D-(7i)uzija identiteta 3ne postoji riza niti

predanost odre9enom :ivotnom izboru4

+(6akljuenost 3postoji predanost :ivotnomizboru, nema oite rize4

0(!oratorij identiteta 3postoji riza, nema jo>:ivotnih izbora4

(/stvareni identitet 3postoji predanost :ivotnomizboru, rize razrije>ene4

zgradnja identiteta 3J4


130/168

g j 3 4

)ojam rize identiteta najvi>e se odnosi na)azu moratorija.

&bog tra:enja, esperimentiranja naje>i

su u toj fazi suobi s roditeljima i oolinomPnaje>e posezanje za negativnimidentitetomPnajvee esperimentiranje s

rizinim pona>anjem

zgradnja identiteta 3@4


131/168

g j 3 4

6akljueni identitet nastaje prerano, on jeonformistio slaganje s roditeljima ioolinom.

Nije plod vlastitog promi>ljanja i tra:enja, nitirize.

3'6/5 /7$/#' # /=/8$/!


132/168

Razvoj odnosa s oolinom


133/168

j

* Razvoj autonomije

* Odnos prema roditeljima

* 5smjerenost na vr>njae 3vr>njaipritisa4

3azvoj nezavisnosti i autonomije


134/168

j j

&bog fiziih, emo8ionalnih i ognitivnihpromjena, onsolidiranja identiteta, dolazido porasta samopouzdanja i osjeaja

mogunosti preuzimanja samostalnogodluivanja i samostalnog upravljanja:ivotom.

Obli8i samostalnostiD nezavisnost iautonomija

Nezavisnost


135/168

Nezavisnost je emo8ionalno odvajanje odroditelja.

=olazi do ponovne individua8ije. !doles8entD

* mo:e podnijeti odvojenost od roditelja* prestaje idealizirati roditelje

* prihvaa roditeljse mane i nedostate

* roditelji se per8ipiraju ao nezavisna bia

!utonomija


136/168

j

* 'utonomija u miljenju7 3azvija se su"jektivni osje


137/168

nezavisnosti

esto adoles8enti pretjerujuD od nepostojanjanezavisnosti i autonomije :ele apsolutnuautonomiju, ili pa, ne mogu postii autonomiju,osobito emo8ionalnu nezavisnost.

Oba estrema vode uD

* bolest

* rizino pona>anje 3u vo:nji,sportu, sesu,

istra:ivanju droga i razliitih :ivotnih stilova4

Nezrelo uspostavljanje nezavisnostii autonomije


138/168

i autonomije

* ra:enje uzbu9enja, novih i opasnih obliapona>anja, odmjeravanje snageDpu>enje,alohol,droge, opasni obli8i sesa,

adrenalni sportovi, brza vo:nja, opasni:ivotni stilovi, mariranje,sitnja,napu>tanje >ole.

* )reidanje obiteljsih veza, potpunausmjerenost na vr>njae.

&relo uspostavljena nezavisnost iautonomije


139/168

autonomije

* !doles8ent mora pronai ravnote:uizme9u nezavisne, samopouzdane a8ije i

pozitivnih odnosa s drugima u oolini.* Roditelji moraju postupno mijenjati svoj

odnosD od odnosa jednosmjernog

autoriteta na odnose me9usobne ovisnostii dogovaranja.

/dnos adolescenta premaroditeljima


140/168

roditeljima

+uob nastaje iz dva izvoraD* 0irenje grani8a slobode, suob s grani8ama

roditelja.

* Nezavisnost zahtijeva emo8ionalno odvajanje odroditelja 3te:e je ad je bila vrsta povezanost iidentifia8ija, te:e djea8imaD dvostruoodvajanje4.

7 esto zbog toga dolazi do grubosti.7 esto zbog toga roditelje potpuno zamjenjuju

vr>nja8ima.

Odnos adoles8enta premaroditeljima 3"4


141/168

roditeljima 3"4

* !doles8ent mora nai ravnote:u izme9usvojih novih zahtjeva za >irim grani8ama iobzira prema potrebama drugih.

* Roditelji moraju mijenjati odnos premaadoles8entu, priznavajui njegove rastueompeten8ije za >irim grani8ama.

/dnos adolescenta premavrnjacima


142/168

vrnjacima

* 'r>nja8i adoles8entima zadovoljavaju dvijeva:ne potrebeD7 5spostavljanje identiteta7 5spostavljanje autonomije

* Od rane adoles8en8ije raste usmjerenost navr>njaeD7 +ve vee slobodno vrijeme provode s

vr>nja8ima,manje s obitelji.7 'r>nja8i imaju sve vei utje8aj na pona>anje i

dono>enje odlua adoles8enta.

Odnos prema vr>nja8ima 3"4


143/168

&bog toga vr>nja8i imaju veliu mo utje8aja naadoles8enta, on je pod vrnjakim pritiskom(7vije razinevr>njaog pritisaD$. 'elia supina 3razred, >ola4 vr>i opi pritisa,

propisuje A>to svi radeB 3zahtjev zaonformizmom 7 uus, glazba, oblaenje4". Mala supina blisih prijateljalisi prijatelji imaju vei utje8aj, zbog potrebe za

pripadanjem i prijateljstvom.Osobito veliiutje8aj imaju male supine popularnihpojedina8a.

Odnos prema vr>nja8ima3C4


144/168

* O valiteti grupe ovisi pozitivnost ilinegativnost vr>njaog pritisa.

* )osebni obli vr>njaog pritisa D

"ullHing(1ao bi bili prihvaeni u grupi, adoles8entiprihvaaju nasilno i agresivno pona>anjeprema pojedin8u 3zafravanje,

doba8ivanje,pogrdna imena, tjelesnaagresija4 i razliite oblie muenja drugih.

Odnos prema vr>nja8ima 3J4


145/168

* 5tje8aj vr>njaa ogranien je na usopodruje 3uglavnom na slobodno vrijeme4.

* 5tje8aj roditelja i dalje je sna:an u va:nimpodrujima.


146/168

!/3'$8 3'6/5

Moralno pona>anje


147/168

$. )rihvaanje opeljudsih normipona>anja

". =osljedno pridr:avanje opeljudsihnormi u vlastitu pona>anju

C. nterioriza8ija opih normi ao svojih

vlastitih 3savjest4

Moralno pona>anje 3"4


148/168

Preduvjeti razvoja moralnog ponaanja:$. Razvoj moralnog prosu9ivanja 3defini8ija

dobro%zlo mijenja se u sladu s razvojem

mi>ljenja4". 5enje izbora izme9u dobra i zla3nagrada i azna, opona>anje,identifia8ija4

C. Razvoj sustava samoontrole 3temeljenna emo8ionalnim posljedi8ama ina4

Obli8i moralnog pona>anja


149/168

$.)o>tovanje so8ijalnog dogovora". )ostizanje samoontrole 3samoregula8ija4

C. )roso8ijalno pona>anje

J. Moralno pona>anje@. !ltruizam



150/168

Potivanje socijalnog dogovora3onven8ija, pravila pona>anja4

$. istoa". 5rednost

C. )ristojnost

J. onost



151/168

Postizanje samokontrole3emo8ionalnasamoregula8ija4

$. Odgoda zadovoljenja potrebe

". )romi>ljenost nasuprotimpulzivnosti%brzopletosti

C. eanje na red, prepu>tanje prednosti

J. +vladavanje straha, nelagode, antipatije



152/168

Prosocijalno ponaanje *pasivnialtruizam.

$. )omaganje na zahtjev

". 2mpatijaC. )rihvaanje drugih, blagonalonost,

prijaznost



153/168

!oralno ponaanje *potivanje socijalni9normi.

$. Ne smije se lagati, rasti, varati

". 1r>enje normiD unutarnje san8ije3so8ijalno-moralne emo8ijeD stid, rivnja,ajanje, gri:nja savjesti4



154/168

'ltruizam *plemenitost% spontanosocijalno ponaanje.

$. Razumijevanje ovjea i ljudsog :ivotaao najvee vrijednosti

". )ru:anje pomoi i za>tite iz vlastitih

pobuda

ije razvoja moralnogprosu9ivanja 31ohlberg4


155/168

prosu9ivanja 31ohlberg4

#. #-"g )redmoralna f. 3hedonizam4$. "-Jg 2go8entrina f. 3zlo je ono to se a:njava4". J-?g 2go8entrina f.3dobro je ono >to se

nagra9uje4C. $#g ndividualizam 3dobro je ono >to je

uzajamno orisno4J. $#-$"g +o8ijalni dogovor 3dobro je ono >to supina

dogovori ao normu4@. !dol. =ru>tveni moral 3dobroDpropisano dru>tvenim

dogovorom4

K. asnaadol. )ostonven8ionalni moral 3podr:avanjenajveih ljudsih vrijednosti4

Moralni razvoj u adoles8en8iji


156/168

* +labo istra:en* Nisu potvr9ene 1ohlbergove faze

* Ne zna se ni>ta o povezanosti moralnog

zaljuivanja i stvarnog pona>anja* Nije jasna uloga vr>njaa i obitelji u razvojumoralnog zaljuivanja

* &astupljeniji su podat8i o proso8ijalnom

pona>anju. )ovezanost izme9u proso8ijalnogpona>anja i volontersog rada.

Ukupni adolescentski razvoj


157/168

=va pristupa adoles8en8iji


158/168

* )ristup defi8ita 3sprjeavanje negativnogpona>anja4

* )ristup pronala:enja najjaih strana3potpora i ojaavanje4

)ristupi adoles8entsom razvoju


159/168

)ristupi adoles8entsom razvoju3"4


160/168

3"4

)roblemi pona>anja u adoles8en8iji


161/168

8zvor pro"lema:Roditeljso zapu>tanje)ritisa vr>njaa

)retjerani osjeaj nezavisnosti

)remali osjeaj nezavisnosti

)otreba za ljubavi i za va:no>u

Obiteljsi problemi i osobni stres

Ponaanje:

!lohol, droge

Mariranje, sitnja


162/168

5 suvremenom pristupu mijenja se naglasaDsa pristupa defi8ita na pristup najjaih strana

5 najjae strane pripadajuD

* )ozitivni odnosi s oolinom 3roditelji, vr>nja8i4* +pe8ifine sposobnosti,ompeten8ije,

talenti

* )ozitivna slia o sebi, samopouzdanje

)ozitivna psihologija adoles8en8ije


163/168

nagla>ava izgra9ivanje unutarnje snage, a privremenozanemarivanje defi8ita.zvori unutarnje snageD* 'isoa oeivanja od sebe* Optimizam

* Nada* )ovjerenje u svoje snage* )ozitivna slia o sebi* 5smjerenost na sadr:aj uenja, a ne na usporedbe,

natje8anje i o8jene 3usmjerenost na ovladavanje4* +posobnost emo8ionalne regula8ije* +posobnost empatije i proso8ijalnog pona>anja

ri stupa pozitivne psihologije u>olsoj situa8iji


164/168

j j

* )ozitivne emo8ijeD vedrina, zadovoljstvo,ljubavprema >oli, zadovoljstvo >olom

* )ozitivne osobineD

7 a4 motiva8ija, ini8ijativnost,upornost, reativnost7 b4 optimizam, osjeaj autonomije, osobna ontrola,osjeaj smisla

* )ozitivne institu8ije 3izvor pozitivnih emo8ija i

osobina4D7 Obitelj7 0ola

1lasino razumijevanjezadovoljstva uenia


165/168

j

Uspje9 uzrokuje zadovoljstvo% 3a4 motiva8ija, upornost, reativnost

Obitelj/"itelj

2kola

Pozitivneoso"ineuenika

*a.

Uspje9 6adovoljstvo

+uvremeno razumijevanjezadovoljstva uenia


166/168

j

6adovoljstvo uzrokuje uspje9% 3b4optimizam, autonomija, samo-efiasnost, osjeajsmisla

2kola

/"itelj Pozitivneoso"ineuenika

*".

6adovoljstvo Uspje9

!doles8en8ija ao umjetnatvorevina


167/168

Prigovoripromatranju adoles8en8ije aozasebnog razvojnog razdoblja.$.+tari prigovori3antropolo>i izvori4D

adoles8en8ija ne postoji u jednostavnimdru>tvima, gdje se odrastanje odvija natemelju opona>anja malog broja uloga istatusa u dru>tvu.

5 tim dru>tvima rituali zrelosti jasno i naglooznauju prijelaz u novi status.

!doles8en8ija ao umjetnatvorevina 3"4


168/168

3 4

$ovi prigovor32pstein, "##4)rije jednog stoljea umjetno se stvorio pojamadoles8en8ije, o>trim odvajanjem adoles8enata uzasebnu supulturu. Razbio se ontinuum dijete-odrasli.

ime su adoles8enti odvojeni od odraslih, so8ijaliziraju ihvr>nja8i. Ostaju umjetno u infantilnoj ulturi.

reba im dati vi>e samostalnosti i odgovornosti, im poa:uzrelost za to, vi>e ih uljuiti u ulturu odraslih

3samoispunjenje oeivanja4.

razvojna nova

Documents