pv - poslovna očekivanja 2012

privredni vjesnikPrvi hrvatski poslovno-financijski tjednikUtemeljen 1953.Ponedjeljak, 19. prosinca 2011.

www.privredni.hr

201020102008 20092010 2011

Godina LVIII / Broj 3708./3709.

Kriza i dalje stišće; pred nama je izvjesno vrlo

neizvjesna godina

poslovna očekivanja 2012.

Nadan Vidošević, HGKKada je riječ o Hrvatskoj, nastavit će se gospodarski trendovi iz ove godine. Praktički to znači stagnacijuStr. 15

Ivan Ergović, HUPNovu godinu vidimo kao priliku da provođenjem reformi konačno uvedemo reda u gospodarstvoStr. 16

Dragutin ranogajec, HOKNadam se da će nova vlada krenuti odmah u rješavanje neravnopravnog položaja obrtnikaStr. 16

3 7 0 83 7 0 9

zelenimagazin

broj 3·prosinac 2011.·godina I.

inODRŽIVI RAZVOJ • EKOLOGIJA • ODGOVORNO POSLOVANJE • ZDRAVO ŽIVLJENJE

Akvakultura:hrana budućnosti traži poduzetnike

AKTUALNO

Kako djeluju pročistači komunalnih voda

ENERGETIKA

Uskoro gradnja prve geotermalne elektrane

REGIONALNI RAZVOJ

U Lonjsko polje vraćaju se mladi

U GODINI SUŠE

ZAŠTITA VODAKAO STRATEŠKI INTERES

zele

ni m

ag

azin

pro

sina

c 20

11.

3

3Broj 3708/3709, 19. prosinca 2011. UVODwww.privredni.hr

SADRŽAJ

Analiza4-13 Kriza pritišće i dalje; izvjesno nas čeka vrlo

neizvjesna godina

Prognoze za 2012.14 HNB15 Nadan Vidošević, predsjednik HGK-a16 Ivan Ergović, predsjednik HUP-a16 Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a17 Žarko Primorac, ekonomski analitičar20 Uroš Dujšin, ekonomski analitičar21 Jasna Belošević Matić, HGK22 Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva

ekonomista22 Guste Santini, neovisni analitičar23 Anton Starčević, glavni ekonomist RBA23 Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG-Splitske

banke24 Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike25 Mladen Vedriš, profesor Pravnog fakulteta

Poslovna očekivanja gospodarstvenika27 Agrokor, PIP28 Kraš, Uniline, Jadransko osiguranje29 Omco, Sajam Split, Matuško vina30 Luka Vukovar, Iločki podrumi, Zrinski31 Pliva, Eurocable Gruop33 Euroherc osiguranje, Meggle Hrvatska,

Harburg-Freudenberger34 SG Splitska banka, Krauthaker35 Oriolik, Hangar 7, Tekstil LIO37 Varteks, Maistra38 Smjeli, Kutjevo, Hemco39 Raiffeisen stambena štedionica, UHY HB

Ekonom40 Bav-Adria Yachting, Terme Tuhelj, Agens41 Kulin, Trenton, Gradexport42 Udruga poslodavaca u hotelijerstvu, Croatia

Airlines, Zagrebačka pivovara43 Orbico, Sunce osiguranje, Hrvatske vode45 HŽ Holding, Mikronis, Liburnia Riviera Hoteli46 Eurovoće, Podzemno skladište plina, GRAwE

Hrvatska47 Biliškov nekretnine, Tehnograd Novi, Dental

centar Marušić49 Medo-flor, Belupo, Ecco ing50 PA-EL, Ostrea, Cemex51 Vinogradarstvo Mihalj, Elanija, Petrol Hrvatska52 Spider Grupa, Marex-gel, Vicko commerce53 Pet-it-uno, Feravino, Hrvatska odvjetnička

komora54 Bekan Trading, Chrono, Holcim Hrvatska55 wulf Sport, Agava56 Tehnix, IN2, Vinarija Zdjelarević57 TŽV Gredelj, Elka kabeli, Gumiimpex GRP58 Raiffeisen OMF, Agram životno osiguranje,

Pavletić59 Alarm automatika, Paralela, Combis60 Arman, Bauerfeind Adriatica, Tromont61 Luka Ploče, Spin Valis, Potestas62 Kandit, Borovo, EHN Acciona-energia

D ugo već u jed-nu poslovnu godinu gospo-

darstvo, pa i svi mi, ni-smo ulazili s više nepo-znanica. Te nepoznanice nisu samo domaće nepo-znanice, odnosno ne ovi-se samo o domaćim od-lukama, već su i vanjske. U 2012. ulazimo u ozrač-ju neizvjesnosti stanja u svijetu, Europi, eurozoni, prelijevanju efekata re-cesije i krize na hrvatsko gospodarstvo. Situacija u europskom bankarstvu, napose najave potrebne dokapitalizacije austrij-skih i talijanskih banaka, poruke da se europsko gospodarstvo sprema za agresivniju politiku pre-ma izvozu izvan eurozo-ne pa i prema Hrvatskoj i ostalom dijelu Europe izvan EU-a, problemi s eurozonom - daju jasan signal kako su potrebne domaće odluke. I to od-mah. No, upravo vanjsko okružje i ne daje previ-še manevarskog prostora, jer se nepoduzimanjem mjera zapravo šteti gos-podarstvu.

Sazrela je svjesnost da nas očekuju teške i bolne odluke, da će bauk neplaćanja, koji je pre-mašio 40 milijardi kuna, ugroziti funkcioniranje gospodarstva, da je više od 33.000 tvrtki bloki-rano, da ih je sve više u predstečajnim ili stečaj-nim situacijama, a da će najmanje loše biti ako u

pojedinim djelatnostima bude stagnacije, koja će i sama dovesti do sma-njenja prihoda i otpušta-nja radnika. Moramo biti svjesni da su današnje okolnosti trajno stanje kojem trebamo prilagodi-ti navike, poslovanje, po-našanje. U okolnostima u kojima Europi ne ide ni-malo sjajno, mi može-mo učiniti za sebe dobro. Pred svakim poduzet-nikom je pitanje – Gdje smo? Kud idemo? Ali i pred državom. Saborom.

Vladom. U izvjesno vrlo neizvjesnu godinu Hrvat-ska i hrvatsko gospodar-stvo ulaze s novim parla-mentom, novom vladom, što znači s novim oče-kivanjima i starim pro-blemima. Zato upravo ta dva pitanja moraju biti i temelj brzih odluka nove vlade. Gospodarstvenici, kako je i pokazalo naše istraživanje, očekuju po-teze. Brze. Usmjerene. Učinkovite.

Za poduzetnike sve počinje iz makroeko-nomskog okružja. Gos-podarstvenici su dosad pokazali svu umješnost ekvilibristike. Donijeli su i čvrste odluke o ono-me što im u poslovanju ne donosi profit i koncen-

trirali se na ono što daje novu vrijednost. Podu-zetnicima nije preosta-lo puno više nego samo-stalno, svojim snagama tražiti recepte i načine rješavanja problema. Po-duzetnici su, prema nji-hovim riječima, prepušte-ni vlastitoj inventivnosti i, ako imaju financijske snage, iskoraku na ino-zemna tržišta. No, na tom su se putu iscrpili.

A gospodarstveni-ci su jasno rangirali pri-oritete koji mogu izve-sti gospodarstvo iz krize. Nije riječ o ničem no-vom, već nažalost o ne-čemu što gospodarstveni-ci već dugo govore. No, čuje li ih vlast? Na pita-nje koje odluke (po pri-oritetima) treba u 2012. godini donijeti za izlazak iz krize tvrtke odgovaraju da sve mjere treba imple-mentirati u paketu, ali na prvom je mjestu smanji-

vanje poreza i doprinosa na radnu snagu, a potom rješavanje nelikvidnosti, privlačenje stranih inve-sticija i poticanje ulaga-nja, znatno smanjivanje državne administracije, donošenje odluke o ogra-ničenju trajanja sudskih postupaka kod stečaja, omogućavanje jeftinijih poduzetničkih kredita. Izvlačenje svijeta iz krize nas neće izvući iz krize, nama je nužno da uđemo u EU, ali kako će nam biti u EU-u ovisi isključi-vo o nama. Hrvatska tre-ba Hrvatsku.

Od ekonomske poli-tike se sad očekuje, na-glašavaju gospodarstve-nici, da prihvati realnost jer se ne može samo uzi-mati. Vrijeme je za gos-podarstvo. Trajno.

UVODNIK GLAVNOG UREDNIKA

Gdje smo? Kud idemo? Odluke – odmah!

Nepoduzimanjem mjera zapravo se

šteti gospodarstvu

IMPRESUM

GlavnI UREdnIk: Darko Buković

IzvRšnE UREdnIcE: Vesna Antonić, Andrea Marić

novInaRI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac,Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

TajnIca REdakcIjE: Bruna Ivić BajamićTel: +385 1 4846 233, 5600 000Faks: +385 1 4846 232E-mail: [email protected]

lEkTURa: Sandra Baksa, Nina Lolić

FoToGRaFIja: Christian - David Gadler

Pv GRaFIka: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić

MaRkETInG, PRETPlaTa I PRoMocIja:vodITEljIca: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198Faks: +385 1 4923 168E-mail: [email protected]

ažURIRanjE adRESaRa, PRETPlaTa I dISTRIbUcIja: Tel: +385 1 5600 000E-mail: [email protected]

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

nakladnIk: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

dIREkToR: Nikola Baučić

PoMoĆnIk dIREkToRa: Milan Vukelić

TajnIca GlavnoG UREdnIka I dIREkToRa: Ankica ČorakTel: +385 1 5600 001Faks: +385 1 4846 656E-mail: [email protected]

TISak: Slobodna Dalmacija d.d.

Sretan Božic i Novu 2012.želi vam Privredni vjesnik

Sljedeći broj Privrednog vjesnika izlazi 16. siječnja 2012.

4 Broj 3708/3709, 19. prosinca 2011.Privredni vjesnik

Vlado Smud, Darko Buković

I ako u teškim okolno-stima, gospodarstvo je i u 2011. pokaza-

lo da je žilavo i sposob-no za preživljavanje. No, voda dolazi i preko grla, nelikvidnost se povećava, administracija guši i gos-podarstvenici više nemaju unutarnjih snaga i rezervi za normalno poslovanje. Na potezu je država, su-kus je to ocjena gospodar-stvenika odnosno analiza njihovih odgovora teme-ljem upitnika o tradicio-

nalnoj poslovnoj progno-zi Privrednog vjesnika za nastupajuću 2012. godi-nu.

U anketi su sudjelova-le 442 tvrtke. Iako brojem predstavljaju manje od pola posto ukupnog broja tvrtki koje su predale za-vršni račun za 2010. go-dinu, na njih otpada 14,96 posto ostvarenog uku-pnog prihoda i 13,07 po-sto neto dobiti, a pri tome su sudjelovale sa 17,04 posto u ukupnom broju zaposlenih u tvrtkama.

Financijski pokaza-telji svake tvrtke koja se

odazvala anketi korište-ni su kao ponder kojim su vrednovani odgovori na pojedina pitanja pa je tako osigurana adekvatna teži-na ili vrijednost odgovora

proporcionalna financij-skoj snazi svake pojedine tvrtke.

Svoje odgovore ove je godine, u odnosu na pret-hodnu, dostavilo više ve-

likih i malih kompanija, a nešto manje kompani-ja srednje veličine. Tvrtke su, radi što boljeg uvida u stavove, obrađene tako da su grupirane po više razi-

na - s obzirom na veličinu ili granu djelatnosti kojom se bave, kao i regionalnu pripadnost (Sjeverozapad-na Hrvatska; Središnja; Istočna (Panonska) Hrvat-

POSLOVNA OČEKIVANJA 2012.

Podjela tvrtki prema veličini Podjela tvrtki teritorijalno

237

134

71

VELIKIMALI

SREDNJI

89

120233

SREDIšNJA I IStočNA hRVAtSKA

JADRANSKA hRVAtSKA

SJEVERozApADNA hRVAtSKA(uključujući zagreb)

442ukupno

Poslovna očekivanja gosPodarstva od 2012.

Kriza pritišće i dalje; izvjesno nas čeka vrlo neizvjesna godina Smanjivanje poreza i doprinosa na radnu snagu i hitno rješavanje nelikvidnosti, dva su gospodarstvenicima nesumnjivo najveća prioriteta. Upravo u njihovu rješavanju traže brzu akciju vlade za pomoć gospodarstvu

5Broj 3708/3709, 19. prosinca 2011.www.privredni.hr

ska; Jadranska Hrvatska). Posebnu grupu predstav-ljale su tvrtke dobro nam poznate po zajedničkom nazivu 400 najboljih.

Prosječna ocjena 2,31 Opće stanje gospodarstva u 2011. godini ocjenjivano je kao i do sada ocjenama od 1 do 5, a konačna ocje-na ukupnog stanja gospo-

darstva ipak je nešto bolja nego lani. Tako je ocje-na 2,31 nešto bolja nego ocjena godinu prije, ali je valja gledati i iz perspek-tive životnosti, bolje reći žilavosti gospodarstva. Zbog toga je stanje sada nešto bolje nego lani, la-gano pojačava svoju ocje-nu dovoljan, ali je do tvrde trojke ipak dalek put.

Za prosječnu ocje-nu ispod dvojke odlučile su se male i srednje tvrt-ke i tvrtke uslužnih dje-latnosti, a najnižom pro-sječnom ocjenom od 1,7 gospodarstvo su ocijeni-le tvrtke Jadranske Hrvat-ske. Građevinari i prerađi-

vačka industrija ukupno gospodarstvo ocjenjuju dvojkom, dok je za 400 najboljih stanje gospo-darstva u 2011. vredno-valo ocjenom 2,39. Veli-ke tvrtke, Sjeverozapadna Hrvatska i Grad Zagreb su između prosječne ocje-ne 2,4 i 2,5 dok je trgovi-na s prosječnom ocjenom od 2,55 najpozitivnije oci-jenila opće stanje u gos-podarstvu.

Gospodarski (ne)rast kao i u 2011.Gospodarstvenici su, gle-de predviđanja gospodar-skog rasta u 2012. godini, pokazali da su vrlo svjesni okružja i situacije. Dakle on će ostati takav kakav je bio i ove godine. Mo-žemo ipak izdvojiti neke manje optimiste - tvrtke s područja Grada Zagreba, trgovci, pružatelji usluga i 400 najboljih toj će ocje-ni dodati i napomenu da bi rast mogao biti isti, ali čak i malo veći.

Jadranska, Sjeveroza-padna i Središnja Hrvat-ska, kao i srednje i velike tvrtke i tvrtke prerađivač-ke industrije, očekuju vrlo male ili nikakve promjene gospodarskog rasta.

Jedino male tvrtke, a naročito građevinarstvo očekuju u 2012. manji

gospodarski rast što znači da će se negativne tenden-cije iz godine na odlasku nastaviti. Što je građevin-ska tvrtka veća - pesimi-zam raste.

Krizu ćemo prevladatiPremda krizne i recesijske škare ne popuštaju, iako se situacija u vanjskom okružju, napose u Euro-pi i eurozoni svakodnev-no usložnjava, više od po-lovine gospodarstvenika (55 posto) zastupa stav da će učinke krize uglavnom uspjeti prevladati. Napo-

minju da im ništa drugo nije ni preostalo. Među njima malo snažniji op-timizam izražavaju pre-rađivačka industrija (sa 60,38 posto stavova da će uglavnom prevladati kri-zu) i 400 najboljih (10,4 posto će to obaviti spre-mno i uspješno, a 60,2 po-sto uglavnom uspješno).

Među građevinarima, njih 38,6 posto, najavljuju da će se i oni pokušati no-

siti s izazovima krize, dok ih 35,4 posto uglavnom očekuje uspjeh u tome. No, u njihovoj grupi je oko 20 posto kompanija s oko 2000 zaposlenih koje oče-kuju da će krizu prevladati teško ili vrlo teško.

Uvjeti poslovanja vjerojatno istiIako su očekivanja od nove vlade i njenih poteza velika, gospodarstvenici ne očekuju znatnije pro-mjene uvjeta poslovanja. To je stav gotovo 39 posto gospodarstvenika (s oko

36.500 zaposlenih) dok njih 38,7 posto (sa 26.500 zaposlenih) drži mogućim i situaciju da im se uvje-ti poslovanja malo i po-boljšaju.

Malo pogoršanje uvje-ta za investiranje i poslo-vanje predviđa njih 17,8 posto koji zapošljavaju oko 13.600 ljudi. Vrije-di napomenuti da od 438 tvrtki koje su odgovorile na ovo pitanje samo njih

osam ili 0,16 posto oče-kuje da će se uvjeti po-slovanja puno poboljšati. Zaželimo da im se ta oče-kivanja ostvare.

Stavovi kompani-ja s područja Jadranske Hrvatske su se postot-no raspodijelili oko sre-dišnjeg odgovora pa tako njih 28,3 posto predviđa jednake uvjete, 28,9 po-sto očekuje malo pobolj-šanje, a 31,1 posto malo pogoršanje u uvjetima po-slovanja. Puno gore sta-nje najavljuje 11,5 posto kompanija s tog područja.

Među građevinarima ih je 50,4 posto uvjereno kako će uvjeti poslovanja ostati isti kao i do sada, malo pogoršanje ih oče-kuje 24,4 posto, a puno gore uvjete njih 14,8 po-sto. Dakle pogoršanje i gore uvjete očekuje goto-vo 40 posto građevinara.

Kako će se tvrtke oduprijeti krizi?Od 433 tvrtke koje su od-govorile na ovo pitanje, većina od 35,9 posto oda-brala je (sa svojih 34.500 zaposlenih) izlaz u sma-njenju troškova proizvod-nje. Skupina od 32,1 posto tvrtki (koje zapošljava-ju 27.500 ljudi) krizi će se oduprijeti povećanjem plasmana. Reorganizaci-

ju poslovanja primijenit će njih 22,2 posto, s oko 20.000 zaposlenih. Krizi će se smanjenjem troško-va rada suprotstaviti 6,9 posto tvrtki, dok će samo 2,8 posto kompanija pri-bjeći promjeni proizvod-nog programa. Zaključu-jući po vrlo podudarajućoj postotnoj raspodjeli, na isti način će se iduće go-dine krizi oduprijeti i ve-like tvrtke, Grad Zagreb, Sjeverozapadna Hrvatska i tvrtke kluba 400.

Najmanje odgovora na ovo pitanje stiglo je iz trgovačkih i građevinskih tvrtki, uz napomenu da još ne mogu sagledati koliko će različitih vrsta mjera morati poduzeti za izlazak iz krize. Više od polovine trgovačkih tvrtki prvo će pokušati smanjiti troško-ve u proizvodnom proce-su, dok će 20,1 posto re-organizirati poslovanje, a 18,3 posto izlaz potraži-ti u povećanju plasmana. Kod građevinara na pr-vom mjestu je reorgani-zacija poslovanja kao od-govor na odupiranje krizi u 2012.

Kriza stišće graditeljeZa razliku od prošle go-dine kad je većina gos-podarstvenika očekiva-la osjetan utjecaj krize na

Građevinarstvo u 2012. godini kotirat

će još malo lošije nego ove godine

populacija vratili u %Broj subjekata 96.758 0,46

Ukupni prihod 598,19 milijardi kn 14,96

Broj zaposlenih 859.808 17,04

Neto dobit 28,20 milijardi kn 13,07

Reprezentativnost “442”

Kojom biste ocjenom od 1 do 5 ocijenili opće stanje gospodarstva u 2011. godini:

1 2 3 4 5

9,08

39,28

51,45

0,000,19

prosječna ocjena

2,31

U 2012. ukupni gospodarski rast će u odnosu na 2011. biti:

puno veći malo veći približno jednak

malo manji puno manji0,00

42,60

36,61

5,35

15,44

11,23

54,89

30,28

1,54 2,06

Učinke krize vaša tvrtka će u 2012. :

spremno i uspješno savladati

uglavnom prevladati

pokušati prevladati

teško prevladati

vrlo teško prevladati

0,16

38,68 38,78

17,87

4,50

Očekujete da će se uvjeti za investiranje i poslovanje u 2012.:

puno poboljšati

malo poboljšati

ostati isti malo pogoršati

puno pogoršati

32,14

2,79

22,26

35,93

6,88

Vaša tvrtka će se u 2012. krizi oduprijeti :

povećanjem plasmana

promjenom proizvodnog

programa

reorganizacijom poslovanja

smanjenjem troškova proi-

zvodnje

smanjenjem troškova rada

1,00

34,39

56,65

6,751,21

Negativan utjecaj krize na vašu tvrtku 2012. godine bit će :

vrlo velik osjetan prihvatljiv malen zanemariv


njihove tvrtke, ovogodiš-nje istraživanje pokazu-je da je ta procjena bila ispravna i da su uspješno amortizirali te utjecaje. U svjetlu toga treba gleda-ti ovogodišnje rezultate i pomak na bolje, pa ve-ćina od 56,6 posto kom-

panija (sa svojih 39.400 zaposlenih) očekuje pri-hvatljiv, a 34,4 posto (sa 30.400 zaposlenih) pri-prema se na osjetan nega-tivni utjecaj krize.

Slično predviđaju i tvrtke prerađivačke indu-strije (njih 57,5 posto), osjetan utjecaj krize bit će za 34 posto tvrtki, dok će kod 400 najboljih utjecaj biti prihvatljiv - 61,8 po-sto, osjetan utjecaj – 31,4 posto. U 233 male tvrtke koje su odgovorile na ovo pitanje očekuje se prihvat-ljiv (42,1 posto) do osje-tan (41 posto) utjecaj kri-ze na njihovo poslovanje i njihove zaposlene.

Na žalost, stisak kri-ze ne popušta građevin-

sku djelatnost, pa 73 po-sto tvrtki iz te djelatnosti sa svojih 7000 zaposle-nih očekuje nastavak nje-nog osjetnog negativnog utjecaja.

Porezi i doprinosi bez promjenaIako bi za izlazak iz krize gospodarstvenicima izni-mno pomoglo smanjiva-nje cijena rada i optere-ćenja za rad, ipak su, kao i prošle godine, svi ispita-nici procijenili da će pore-zi i doprinosi ostati nepro-mijenjeni. Od 439 tvrtki koje su odgovorile na pi-tanje većina od 78,2 posto ne očekuje promjene u po-reznoj regulativi. Tek 9,8 posto ih očekuje malo po-većanje, a 11,2 malo sma-njenje poreza i doprinosa.

S obzirom na to da su sve grupe iskazale većin-sko uvjerenje da se po-rezna politika neće mije-njati, pojasnimo da takav stav s više od 80 posto po-državaju tvrtke koje se bave uslužnom djelatno-šću, one iz Grada Zagre-ba, trgovina, Sjeveroza-padna Hrvatska, grupa 400, kao i tri četvrtine tvrtki s područja Jadran-ske Hrvatske, srednji po-duzetnici, prerađivačka

industrija, građevinarstvo.

Likvidnost opet ista!?Procjena likvidnosti za sljedeću godinu već je go-dinama ista, pa je tako i za 2012. godinu. Tvrtke su sa 76,2 posto uvjerene da se tu ništa neće promijeni-ti, dok 11,9 posto očekuje i malo lošiju situaciju, na-suprot 6,4 posto onih koji očekuju malo poboljšanje. Očekivanja ostalih grupa približno su jednaka.

Malo pesimizma u očekivanjima iskazuju kompanije s područja Ja-dranske Hrvatske gdje ne-promijenjeno stanje oče-kuje većina od 60,3 posto tvrtki sa 9500 zaposlenih. Njih 18,7 posto sa 3500 zaposlenika očekuje malo pogoršanje, a 11,9 posto tvrtki koje zapošljavaju 900 ljudi smatra da će sta-nje likvidnosti biti puno lošije nego što je bilo ove godine.

Još goru situaciju oče-kuju građevinske tvrtke. Svega 38,8 posto ne oče-kuje promjene za razli-ku od 22,5 posto koji na-javljuju malo lošije i 24,8 posto puno lošije stanje likvidnosti. Ponderi uka-zuju na to da se radi o srednjim ili većim građe-

vinskim tvrtkama s uku-pno oko 4300 zaposleni-ka.

Upiti o procjeni po-slovanja njihove grane djelatnosti u 2012. govo-re da se u odnosu na go-dinu prije znatno povećao broj onih koji ne očeku-ju promjene u svojoj gra-ni (sada 74,9 posto s go-tovo 60.000 zaposlenih), dok više od 16,9 posto tvrtki očekuje promjenu i to na malo gore. Mali po-mak na bolje priželjku-je 6,3 posto tvrtki sa 5800 zaposlenih. Slična raspo-djela očekivanja iskazana je i u ostalim grupama uz iznimku nekolicine. Nai-me, ponovo uz 53,1 posto onih koji ne očekuju pro-mjene, blago pogoršanje kotiranja svoje grane dje-latnosti očekuje 42 posto tvrtki Jadranske Hrvatske. Uz 63,4 posto građevinara koji ne očekuju promjene, njih 32,7 posto smatra da će građevinarstvo u 2012. godini kotirati još malo lošije nego što je kotira-lo ove godine. Njima su se u stavovima pridružile i tvrtke Središnje i Istočne (Panonske) Hrvatske koje s većinom od 66,1 posto očekuju podjednaku ko-tizaciju grana djelatnosti

kojima se bave, ali tu je i 29,8 posto onih koji pred-viđaju blago pogoršanje.

Izvoznici se ne dajuUsporedbu uvozno-izvo-znih rezultata 2011. go-dine u usporedbi sa 2010. godinom dalo je 340 sudi-onika, od njih 442 koliko ih je sudjelovalo u anke-ti. Svega 1,1 posto tvrtki (1200 zaposlenih) dekla-riralo je puno veći uvoz, dok 24,1 posto sa 16.300 zaposlenih očekuje ostva-riti malo povećanje uvo-za. Približno jednake re-zultate najavljuje većina tj. 67,3 posto tvrtki sa 42.200 zaposlenih. Malo smanjenje uvoza ostvarit će njih 3,6 posto sa 4500 zaposlenih, a veliko sma-njenje uvoza u ovoj go-dini najavljuje 2,7 posto tvrtki sa oko 3000 zapo-slenih.

Puno veći izvoz u 2011. godini ostvarit će 4,6 posto tvrtki s oko 5300 zaposlenih, malo veći njih 36,1 posto i 24.800 zapo-slenih, a približno jednak izvoz očekuje njih 44,8 posto s oko 26.100 zapo-slenih.

Malo smanjenje izvo-za najavljuje ostvariti 11,7 posto kompanija sa 6900

zaposlenih, a veliko sma-njenje izvoza najavljuje 2,6 posto tvrtki sa svojih 2400 zaposlenih.

Procjena pokriveno-sti uvoza izvozom slijedi procjene uvoza i izvoza, pa 2,9 posto tvrtki očeku-je puno veću pokrivenost, 27,4 posto tek malo veću, dok većina od 52,7 raču-na na približno jednaku pokrivenost uvoza izvo-zom. Malo lošija pokrive-nost trebala bi se dogodi-ti u 14,8 posto kompanija, a tek dva posto najavljuje puno manju pokrivenost uvoza izvozom.

Što se tiče prihoda od izvoza, on bi u 46,2 posto tvrtki trebao biti približno jednak kao i 2010. godi-ne, a 34,8 posto kompani-ja očekuje malo poveća-nje prihoda od izvoza.

Prerađivačka industri-ja uz 55,1 posto kompani-ja s podjednakim uvozom očekuje i malo poveća-nje uvoza - u njih 37,4 po-sto. Istovremeno raduje podatak da njih 66,2 po-sto očekuje malo pove-ćanje izvoznih rezultata u 2011. godini, a njih 6,5 posto najavljuje i puno bolje razultate. Približno jednak izvoz očekuje 17 posto tvrtki, a mali pad


Planovi za 2012. godinu ipak imaju

trend pozitivnih očekivanja

0,956,31

74,93

16,96

0,85

Grana djelatnosti vaše tvrtke u 2012. kotirat će:

puno bolje malo bolje približno isto

malo lošije puno lošije

0,299,84

78,27

11,200,40

Očekujete da će se porezi i doprinosi u 2012. :

znatno povećati

malo povećati

ostati isti malo smanjiti

znatno smanjiti

0,876,46

76,26

11,914,50

Likvidnost vaše tvrtke u 2012. godini bit će:

puno bolja malo bolja ostat će ista

malo lošija puno lošija

4,64

36,12

44,81

11,74

2,69

IZVOZ


malo manji puno manji

1,15

25,14

67,32

3,66 2,73

UVOZ



POkrIVenOst UVOZa IZVOZOm

2,94

27,48

52,72

14,81

2,04

puno veću malo veću približno jednaku

malo manju puno manju

Vaša tvrtka je 2011. u odnosu na 2010. ostvarila:


izvoza njih 8,7 posto. Po-krivenost uvoza izvozom pomiče težište u povoljni-je područje, jer 49,5 posto tvrtki najavljuje poboljša-nje, a 31,9 posto približ-no isti rezultat. Trebao bi uslijediti i porast prihoda ostvarenih izvozom kod 63,1 posto tvrtki, dok bi se on trebao zadržati na prošlogodišnjoj razini kod 20,3 posto izvoznika u in-dustriji.

Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska ta-kođer najavljuje pozitivne uvozno-izvozne rezultate. Uz 60,3 posto tvrtki koje će uvesti podjednaku ko-ličinu dobara kao i proš-le godine, njih 15,8 posto najavljuje ostvariti malo manji, a njih devet posto puno manji uvoz. Istovre-

meno veliko povećanje izvoza najavljuje ostvariti njih 21,4 posto, malo po-većanje 37,6 posto, a po-djednaki izvoz njih 24,4 posto. Malo smanjenje izvoza očekuje 13,6 posto tvrtki s tog područja. Na-vedeni rezultati trebali bi rezultirati i boljom pokri-venošću uvoza izvozom. Puno bolji prihod ostva-ren izvozom najavilo je 19,5 posto tvrtki sa 2200 zaposlenih, malo bolji njih 36,4 posto sa 3100 zaposlenih, a podjednaki prihod od izvoza očekuje 30,7 posto tvrtki sa 2500 zaposlenih. Malo sma-njenje predviđa ostvari-ti 10,5 posto kompanija s oko 900 zaposlenih.

Pružatelji usluga oče-kuju također mali pozi-

tivni pomak. Naime, 87,8 posto vjeruje u ostvarenje podjednakog uvoza, ali uz 56 posto onih koji pla-niraju realizirati podjed-nak izvoz, njih 36,7 posto očekuje povoljnije izvo-zne rezultate pa onda sli-

jedom toga i porast pri-hoda ostvarenih izvozom kod 43,6 posto njih.

Trgovina bi, po iska-zanim stavovima, treba-la ostvariti približno isti (76,6 posto tvrtki) ili malo veći (20,1 posto) uvoz, uz istovremeno zadržavanje izvoza na istoj (81,5 po-sto) ili malo manjoj (13,5 posto) razini.

Slijedom toga pokri-venost uvoza izvozom ne bi se bitno trebala ra-zlikovati od one ostvare-ne u 2010. godini. Tako-đer bi, prema stavu većine od 80,4 posto, trebao biti ostvaren i podjednak pri-hod od izvoza kao i 2010. godine.

Građevinari su odgo-vorima na anketu najavi-li da će ih oko 66,6 posto imati uvoz sličan prošlo-godišnjem, oko 8,6 po-sto malo manji, a 20,2 po-sto namjerava uvesti puno

manje. Istovremeno 20,3 posto građevinara najav-ljuje veći pad izvoza u 2011. godini uz 22,6 po-sto kompanija kojima će taj pad izvoza biti ne-što manji. U najavljenom malom povećanju izvoza kod 32,3 posto građevi-nara krije se najava opti-mizma glede bolje pokri-venosti uvoza izvozom koju najavljuje 38,6 posto građevinara. S obzirom na raspodjelu stavova o mo-gućem ostvarenju prihoda od izvoza, teško je pred-vidjeti hoće li konačan rezultat građevinara biti veći ili manji nego 2010. godine. Evo kakav prihod od izvoza očekuju: 21,1 posto - puno manji, 20,8 posto - malo manji, 19,3 posto - podjednak, 31,8 posto - malo veći, 6,8 po-sto - puno veći prihod od izvoza.

Očekivani rezultati poslovanja 2011. Financijski rezultati po-slovanja temeljeni na pro-cjeni 440 tvrtki koje su odgovorile na ovo pitanje trebali bi 2011. godine u odnosu na 2010. biti malo pozitivniji. Ukupni prihod bi, po stavovima 60,6 po-sto tvrtki, trebao biti malo veći; malo veću dobit oče-kuje ostvariti 45,6 posto tvrtki, a zanimljivo je i to da se po očekivanju 42,2

Polovina tvrtki izvoznika najavljuje povećenje izvoza

Prihod ostvaren izvozom

4,71

34,86

46,20

9,284,94



3,65

37,27 35,86

20,38

2,84

BroJ zaPosLenih



2,77

59,30

14,41

22,31

1,21

neto doBit



12,46

54,62

23,61

8,70

0,60

UKUPni Prihod



4,66

53,15

36,64

5,170,38

izvoz



0,78

43,4047,86

7,160,80

Uvoz



U 2012. u odnosu na 2011. planirate ostvariti:

© 2011 Hewlett-Packard Development Company, L.P. Intel, Intel Logo, Intel Inside, Intel Core i Core Inside tržišni su znaci tvrtke Intel Corporation u SAD-u i drugim državama. Za više informacija o rangiranju Intel procesora posjetite www.intel.com/go/rating. Ponuda vrijedi do isteka zaliha. *Preporučena cijena za krajnjeg korisnika (PDV uključen u cijenu). **Sukladno IDC Reportu 2010.

HP-ovi partneri - POREČ: TRI M, 052/453 235; POŽEGA: TRGOVINA “IT”, 035/271 067; RIJEKA: VENTEX, 051/659 333; ROVINJ: EUROTRADE, 052/803 699; SISAK: ISHOP, 044/524 581; SPLIT: EMMEZETA 062/202 022; HG SPOT, 021/332 885; KONIKOM, 021/420 264; LINKS: 021/385 103; VARAŽDIN: CSV, 042/260 515; ZADAR: TEHNOTRADE, 023/236 383; TEHNOTRADE TC SUPERNOVA, 023/327 533; ZAGREB: ANALOGBIT, 01/3776 562;ARHITEH, 01/2991 646; ELIPSO, 01/5509 843; HG SPOT, 01/6611 555; HP BRAND STORE, 01/6523 177; INSTAR INFORMATIKA, 01/2395 692; IQ CENTAR ZAGRIA, 01/2455 950; KONIKOM, 01/5551 908; LINKS, 01/3096 944;METRO, 01/3444 221; MIKRONIS, 01/3033 100; PROSAT, 01/3873 759; SVIJET MEDIJA, 01/2850 919; TECHNOMARKET, 01/3498 349.

Ref.: A1D66EA

5.799,00 KNHP PROBOOK 4730S NOTEBOOK PC•Intel®Core™i5-2430MProcessor (2.4 GHz, 3MB L3 Cache)” bežični LAN 802.11 b/g/n•OriginalWindows®7HomePremium64-bit•bežičnaBluetooth® tehnologija•17.3”LEDHD+Anti-Glare(1600x900)•4GBDDR3(1DIMM),8GBmax.•640GBdisk(5400okretaja),kamera•DVD+/-RWLightScribeDL•VGA,HDMI,USB3.0•6-u-1čitačkartica•AMDRadeon™ HD 6490M s 1 GB zasebne memorije

Ref.: A1E78EA

3.666,00 KNHP630NOTEBOOKPC

•Intel®Core™i3-370MProcessor (2.40 GHz, 3 MB L3 cache)” bežični LAN 802.11 b/g/n

•SuSELINUX•bežičnaBluetooth® tehnologija

•15.6”LEDHDAnti-Glare(1366x768)•4GBDDR3(1DIMM),8GBmax.

•500GBdisk(5400okretaja),kamera•DVD+/-RWLightScribeDL

•VGA,HDMI•Radeon™ HD 6370M s 512 MB zasebne memorije

Blagdanska

HPJEBROJ1UPRODAJIRAČUNALAUHRVATSKOJ.**

+POKLON BASIC CARRYINGCASE

+POKLON BASIC MESSENGER CASE


posto poduzeća očekuje blagi porast broja zapo-slenih. Ovo je sveukupna procjena, ali rezultati su i na razini grupa većinom pozitivni.

Većina grupa najav-ljuje blago povećanje ukupnog prihoda, a evo i nekoliko vodećih i posto-taka koji opisuju stupanj uvjerenosti u to da će biti ostvaren veći ukupni pri-hod: trgovina - 74,4 po-sto, Grad Zagreb - 73,9 posto, Sjeverozapadna Hrvatska - 67,3 posto, velike tvrtke - 66,5 posto, grupa 400 - 66,5 posto.

Poslovna 2011. tre-bala bi završiti i malim porastom dobiti u od-nosu na 2010. godinu, premda uvjerenje u to nije tako čvrsto kao kod ukupnog prihoda. Vode-ći postoci po grupama su: Grad Zagreb - 55,4 posto, prerađivačka in-dustrija - 53,5 posto, ve-like tvrtke - 50,9 posto, Sjeverozapadna Hrvat-ska - 50,5 posto, grupa 400 - 49,2 posto. Vrijedi izdvojiti uvjerenje 39,2 posto gospodarstvenika Središnje i Istočne (Pa-nonske) Hrvatske da će ostvariti i puno veću do-bit nego u 2010. godini. Očekivana dobit na kra-ju godine kod nekih gru-pa bit će i nešto manja nego u 2010. godini. To u građevinarstvu očeku-je njih 66,8 posto, 45,5 posto tvrtki s područ-ja Jadranske Hrvatske i 35,5 posto pripadnica srednje velikih kompa-nija.

Što se tiče zapošlja-vanja, grupe koje su naja-vile veći ukupni prihod i dobit namjeravaju godinu završiti s malo većim bro-jem djelatnika nego što su ih imale na kraju proš-

le godine, uz napomenu da male tvrtke, prerađi-vačka industrija i Jadran-ska Hrvatska očekuju za-držati ukupnu zaposlenost na prošlogodišnjoj razini

ili ostvariti mali pad za-poslenosti. Ipak, ovo nao-ko nepromijenjeno stanje bi moglo u prerađivačkoj industriji biti rezultanta povećanja broja djelatni-ka u 33,6 posto kompani-ja s oko 12.200 zaposle-nih uz istovremeno malo smanjenje broja djelatni-ka kod 35,6 posto tvrtki sa 12.900 zaposlenih.

Građevinari sa 49,9 posto i 4600 zaposlenih očekuju završiti poslovnu godinu s malo manje dje-latnika.

Unatoč malo boljem ukupnom prihodu i puno većoj dobiti, 38,5 po-sto kompanija Središnje i Istočne (Panonske) Hrvat-ske očekuje završiti ovu godinu s malo manje za-poslenih od dosadašnjih

ukupno 3800.Pružatelji usluga svo-

jim odgovorima i pripada-jućim ponderima pružaju sliku stanja labilne rav-noteže, a primijenjeno na poslovni rezultat odgovo-ri daju podjednake šanse da financijski uspjeh bude približno jednak prošlo-godišnjem - možda malo bolji, možda malo lošiji.

2012. malo bolja, ili?Planovi za 2011. godinu su prema prošlogodišnjim očekivanjima izražava-li optimizam, a procjena očekivanih rezultata za 2011. godinu potvrđuje da su takve prosudbe bile opravdane.

Planovi za 2012. go-dinu nastavljaju trend po-zitivnih očekivanja. Od 440 tvrtki njih 54,6 posto je svojim odovorima na-javilo nastavak malog po-rasta ukupnog prihoda, a u sličnom postotku (59,3 posto) prevladava uvje-renje da će i ostvarena neto dobit biti malo veća nego ove godine. Za oče-kivati je i pozitivan trend u zapošljavanju, jer nasu-prot 20,3 posto onih koji će malo smanjiti sadaš-nji broj od 16.100 djelat-nika stoji 37,2 posto kom-panija koje namjeravaju dodatnim zapošljavanjem

povećati sadašnji broj za-poslenih od 29.500 ljudi. Tu je još i 35,8 posto tvrt-ki koje namjeravaju i da-lje zadržati svojih 28.400 ljudi.

Gledano po grupama, mali porast ukupnog pri-hoda očekuju svi koji su i do sada najavljivali po-zitivne trendove počev-ši s Gradom Zagrebom (69,2 posto stavova) i tr-govcima sa 67,5 posto ta-kvih stavova pa do sred-njih i malih tvrtki koje su sa 46,1, odnosno 35 posto stavova u to uvjerene.

Jadranska Hrvatska u 2012. godini najavljuje blagi porast ukupnog pri-hoda, ali uz istu ili manju dobit i manji pad zaposle-nosti.

Tvrtke obrađene kroz grupu pružatelja usluga u 2012. očekuju podjednak ukupni prihod, malo ma-nju dobit i dosadašnju ili malo manju zaposlenost.

Građevinari na žalost i dalje ne vide mogućnost pozitivnih pomaka, nego predviđaju daljnji pad ukupnog prihoda, dobiti i broja zaposlenih u svojim tvrtkama i dogodine.

Uvoz-izvoz 2012.Uvozno-izvozna očeki-vanja gospodarstvenika u 2012. godini pozitivna su,

Više od polovine ispitanih tvrtki

(54,6 posto) najavilo je nastavak

malog porasta ukupnog prihoda

1,78

41,22

25,82 27,33

3,84

BROJ ZAPOSLENIH



4,72

45,68

16,99

23,76

8,86

NETO DOBIT



9,31

60,69

15,958,36 5,69

UKUPNI PRIHOD



Vaša tvrtka je 2011. u odnosu na 2010. ostvarila:

Procijenite koliko će vaša tvrtka ulagati 2012. u odnosu na 2011. godinu:U modernizaciju kapaciteta

16,98

43,22

26,33

10,06

3,40

puno više malo više približno jednako

malo manje puno manje

U preuzimanja i akvizicije

10,84 12,03

50,80

9,9116,40



U obrazovanje i edukaciju

6,63

35,19

52,32

4,341,52



U istraživanje i razvoj

4,79

40,2344,28

7,353,35



10 Broj 3708/3709, 19. prosinca 2011.Privredni vjesnikPOSLOVNA OČEKIVANJA 2012.

pogotovo ako se ostva-re najavljene promjene. Uz 47,8 posto onih koji će uvesti podjednake ko-ličine kao i 2011. godi-ne, 43,4 posto njih malo će povećati uvoz. Istovre-meno 53,1 posto kompa-nija najavilo je povećenje izvoza kao podršku grupi od 36,6 posto tvrtki koje će zadržati prošlogodiš-nji izvozni volumen. Re-zultat bi trebao biti malo veća pokrivenost uvoza izvozom, u što je uvjereno 43,7 posto tvrtki, pa slije-dom toga i malo veći pri-hod ostvaren izvozom (to očekuje 53 posto kom-panija koje zapošljavaju 33.900 ljudi).

Trgovci, Grad Zagreb,

Sjeverozapadna Hrvatska, velike tvrtke i pripadni-ci kluba 400 sa 50 do 70 posto glasova namjerava-ju malo povećati i uvoz i izvoz, a jednako tako i pokrivenost uvoza izvo-zom što bi trebalo osigu-rati i blagi porast prihoda od izvoza u 2012. godini.

Prerađivačka indu-strija će preko 62,7 posto tvrtki uvesti podjednaku količinu usluga i dobara, ali će ih 33,5 posto svoj uvoz i malo povećati. Jed-naku razinu izvoza zadr-žat će njih 38,4 posto, a 50,4 posto kompanija na-mjerava povećati izvoz. To bi uz podršku 6,8 posto tvrtki koje planiraju puno veći izvoz u 2012. godini

trebalo iskazati malo bo-lje uvozno-izvozne rezul-tate u industriji.

Glavnina pondera malih i srednjih te kom-panija Središnje i Istoč-ne (Panonske) Hrvatske predskazivala bi podjed-nake rezultate, da nije iz-među 13 i 18 posto kom-panija koje namjeravaju izvoziti puno više nego u 2011. godini, što bi moglo rezultirati pozitivnijim uvozno-izvoznim rezulta-tima ovih grupa u 2012. godini. Uslužno gospo-darstvo, Jadransku Hrvat-sku i građevinare kao gru-pe objedinjava planirano malo smanjenje uvoza i to su stavovi 32,4 posto, 35,7 posto i 39,5 posto

tvrtki. Usprkos dosadaš-njim lošim prognozama i ove grupe tvrtki imaju na-mjeru ostvariti veći izvoz (pogotovo 47,5 posto gra-đevinara), a time i ukupne uvozno-izvozne rezultate u 2012. godini.

Ulagačka atmosferaPremda s više strana dola-ze signali o teškim vreme-nima ispred nas, očito je iz procjena i planova 430 gospodarstvenika da se i tada ili upravo tada tre-ba investirati u segmen-te veće konkurentnosti. Tako 16,9 posto podu-zetnika namjerava u mo-dernizaciju kapaciteta u 2012. godini uložiti puno više sredstava, dok 43,2

Struktura financiranja 2011.(u odnosu na 2010.)

VLASTITA SREDSTVA

IZ DRUGIH IZVORA

OBVEZNICE, DIONICE

KREDITI BANAKA

FONDOVI EU-a

86,43%

79,05%

26,03%

29,53%68,12%

80,63%

55,40%

puno više2,92%

puno više0,31%

puno više5,78%

puno više2,17%

puno više1,37%

malo više7,32%

malo više1,96%

malo više

malo više0%

malo više5,45%

približno jednako

približno jednako

približno jednako

približno jednako

približno jednako

malo manje2,84%

malo manje0,02%

malo manje6,90%

malo manje0,18%

malo manje1,46%

puno manje0,50%

puno manje18,65%

puno manje5,89%

puno manje

puno manje11,10%

Koje odluke po prioritetima treba donijeti za izlazak iz krize u 2012. godini ?

11,33

15,18

21,92 21,36

13,10

17,10

jeftiniji poduzetnički

krediti

znatno smanjivanje

državne administracije

smanjivanje poreza i

doprinosa na radnu snagu

rješavanje nelikvidnosti

ograničenje trajanja sudskih postupaka kod

stečaja

privlačenje inozemnih investicija


Gospodarstvenici su jasno rangirali gospodarske pri-oritete za pomoć gospodarstvu za izlazak iz krize. Ri-ječ je o nečemu što nije novost, nego o tome, naža-lost, gospodarstvenici već dugo govore. No, čuje li ih vlast?Na pitanje koje odluke (po prioritetima) treba u 2012. godini donijeti za izlazak iz krize odgovorilo je 436 tvrt-ki od ukupno 442 sudionice ankete. Prioritetnim tvrt-ke smatraju:1. Smanjivanje poreza i doprinosa na radnu snagu

(21,9 posto glasova)2. Rješavanje nelikvidnosti (21,36 posto)3. Privlačenje stranih investicija (17,1 posto)4. Znatno smanjivanje državne administracije (15,1

posto glasova)5. Donošenje odluke o ograničenju trajanja sudskih

postupaka kod stečaja (13,1 posto glasova)6. Omogućavanje jeftinijih poduzetničkih kredita

(11,3 posto)

Za isti redoslijed i uz vrlo sličnu postotnu podršku poje-dinoj opciji odlučilo se i 56 tvrtki iz grupe 400 najboljih koje su odgovorile na ovo pitanje. Analiza pokazuje da postoje dvije skupine koje su se svojim odgovorima “oku-pile” svaka oko svoje prioritetne odluke koju treba doni-jeti na putu izlaska iz krize. Indikativno je da prvo i drugo mjesto dijele dvije opcije neovisno o grupi, a to su “sma-njivanje poreza doprinosa na radnu snagu” i “rješavanje nelikvidnosti”. Rješavanje nelikvidnosti priotitet je za: Središnju i Istočnu (Panonsku) Hrvatsku - 25,2 posto, prerađivačku industriju - 24,5 posto, male tvrtke - 24,5 posto, pružatelje usluga - 24,1 posto, tvrtke srednje ve-ličine - 23,4 posto i Jadransku Hrvatsku - 21,7 posto. Za razliku od njih, smanjivanje poreza i doprinosa na rad-nu snagu prioritet je za: trgovinu - 23,5 posto, tvrtke s područja Grada Zagreba - 23,1 posto, velike tvrtke - 22,9 posto, Sjeverozapadnu Hrvatsku - 22,7 posto, klub 400 - 22,5 posto i građevinske tvrtke - 19,2 posto.Zapravo, najveća pomoć gospodarstvu za izlazak iz kri-ze bio bi paket svih ovih šest mjera.

Prioriteti nepromijenjeni - čekaju se odluke

posto namjerava tek malo povećati te investicije. Na prošlogodišnjoj razini će u modernizaciju kapacite-ta uložiti 26,3 posto tvrt-ki, dok će ih 10,6 posto ta sredstva malo reducira-ti. Istraživanje i razvoj će biti financirani u 44,8 po-sto na prošlogodišnjoj ra-zini, a malo više sredsta-va za tu namjenu bit će izdvojeno u 40,2 posto poduzeća. Obrazovanje i edukacija će biti finan-cirani u 52,3 posto tvrtki na prošlogodišnjoj razini dok će 35,1 posto kompa-nija uložiti u taj segment i malo više nego 2011. go-dine.

Preuzimanja i akvi-zicije bit će predmetom

investicija u 50,8 posto kompanija u jednakom volumenu kao i ove go-dine, a veća investicijska živost očekuje se u dije-lu velikog povećanja i ve-likog smanjena, naime, 10,8 posto pretežno veli-kih kompanija namjerava investirati u taj segment poslovanja puno više. Istovremeno oko 16,4 po-sto namjerava bitno sma-njiti te investicije, a ovdje se radi o većem broju ma-njih kompanija.

U trgovini će u ka-pacitete malo više ulaga-ti 67,4 posto kompani-ja sa 14.400 zaposlenih, a puno više će ulagati 14,4 posto kompanija s oko 3800 zaposlenih. Većina

od 61,4 posto trgovaca će malo povećati investici-je u istraživanje i razvoj, a malo povećanje sredsta-va za obrazovanje i edu-kaciju u 2012. godini pla-nira 55,4 posto trgovaca koji zajedno zapošljava-ju 11.800 ljudi. Akvizi-cijama će se baviti veli-ke kompanije. Puno više će tu investirati 15,2 po-sto, a puno manje 15,9 posto kompanija. Njih 34,8 posto će slijediti vo-lumen ulaganja od 2011. godine. Plan 24 posto in-dustrijskih tvrtki je da znatno modernizira svo-je kapacitete, a 22,8 po-sto će u taj segment uloži-ti tek malo više sredstava nego ove godine, dok će većina od 41,2 posto osta-ti u ovogodišnjim okviri-

ma. Istraživanje i razvoj u 53,1 posto tvrtki će i idu-će godine imati podjedna-ki budžet, dok 32,4 posto tvrtki namjerava ta sred-stva u idućoj godini malo povećati. Većina od 63,4 posto i sa 21.200 zaposle-nih će u znanje svojih dje-latnika uložiti podjednaka sredstva kao i ove godi-ne, a 26,4 posto njih će za edukaciju svojih ukupno 10.400 zaposlenih odvo-jiti i malo više. Preuzi-

manja i akvizicije u indu-striji iduće će godine biti kod većine od 64,4 posto financirana na ovogodiš-njoj razini, tek 12,7 posto mahom velikih kompani-ja ta će sredstva bitno po-većati. Središnja i Istoč-na (Panonska) Hrvatska će zadržati ove investici-je pretežno u dosadašnjim okvirima, dok će tek za modernizaciju kapaciteta 30,2 posto kompanija od-vojiti malo više sredstava nego u 2011. godini.

Manje za obnovu S obzirom na to da

je na ovo pitanje odgo-vorilo samo 35 građevi-nara, očito je da im ova vrsta investicija nije prio-ritetna. No, ipak treba reći da i od njih 48,2 posto na-mjerava smanjiti sredstva za modernizaciju kapaci-teta te da će ih 64 posto osigurati podjednaki fond za obrazovanje i eduka-ciju u 2012. godini. Fond za preuzimanja i akvizi-cije bit će jako smanjen u 2012. godini kod 55 posto kompanija, a 26,6 posto odvojit će za tu namjenu podjednaka sredstva kao i ove godine. U uslužnom sektoru će se jedino u mo-dernizaciju kapaciteta kod 47,5 posto kompanija ulo-žiti malo više sredstava, dok će između 65 i 75 po-sto kompanija u ostale se-gmente uložiti približno ista sredstva kao i ove go-dine.

Kod velikih tvrtki 18,8 posto će u kapacitete u

Plan 24 posto industrijskih tvrtki je da znatno modernizira svoje kapacitete

Strukturafinanciranja2012.(plan u odnosu na 2011.)

IZDRUGIHIZVORA

77,97%

puno više2,48%

malo više8,29%

približno jednako

malo manje1,42%

puno manje9,84%

OBVEZNICE,DIONICE

24,31% 72,24%

puno više0%

malo više0,79%

približno jednako

malo manje2,66%

puno manje

KREDITIBANAKA

59,00%

puno više2,75%

malo više17,37%

približno jednako

malo manje13,12%

puno manje7,76%

FONDOVIEU-a

62,73%

puno više3,91%

malo više19,75%

približno jednako

malo manje0,35%

puno manje13,27%

VLASTITASREDSTVA

16,87%

78,98%

puno više2,51%

malo više

približno jednako

malo manje1,20%

puno manje0,44%

12 Broj 3708/3709, 19. prosinca 2011.Privredni vjesnikPOSLOVNA OČEKIVANJA 2012.Očekujete više?

Jedinstvenom kombinacijom do dvostruke sigurnosti.DUO PROTEKT - štednja i osiguranje

Samo iz Zabe stiže sjajna i povoljna ponuda kreirana upravo za Vas, u vrijeme kad Vam je sigurnost na prvom mjestu.

Saznajte više na www.zaba.hrili nazovite 0800 00 24

Svaki dan je novi izazov.Izaberite partnera kojem vjerujete.

NOVA ŠTEDNJADUO PROTEKT


2012. godini uložiti puno više, a 45,3 posto kompa-nija dat će malo više sred-stava nego ove godine. Istraživanje i razvoj 41,7 posto podržat će u ovogo-dišnjim iznosima, a 45,2 posto tvrtki ta će sredstva malo povećati. Obrazova-nje i edukacija kod 50,6 posto velikih kompanija bit će financirani podjed-nako kao i ove godine, a 40,6 posto kompanija na-mjerava ta sredstva malo i povećati. Preuzimanja i akvizicije u 48,1 posto njih bit će na prošlogodiš-njoj razini, a investicijsku živost u ovom segmen-tu pružit će 13,5 posto ve-likih kompanija koje će u ovaj segment uložiti puno više sredstava, dok je 14,1 posto onih koji će ta sredstva bitno reducira-ti. Sjeverozapadna Hrvat-ska najviše će iduće godi-ne uložiti u modernizaciju kapaciteta, s time da će u 20,2 posto tvrtki ta sred-stva biti bitno veća, a u 42,4 posto malo veća nego ove godine. Istraživanje će njih 40,1 posto financi-rati jednako kao i ove go-dine, ali će zato 46,3 po-sto kompanija ta sredstva i povećati. Slično će se dogoditi i s financijskom podrškom obrazovanju i edukaciji. Jedino će u akvizicije i preuzimanja investicije kod 55,1 posto kompanija ostati u ovo-godišnjim okvirima, dok će se one bitno poveća-ti kod 13,8 posto pretežno velikih kompanija, a bit-no smanjiti kod 10,2 posto mahom malih.

Klub 400 će u mo-dernizaciju kapaciteta kod 9,6 posto svojih tvrt-ki malo smanjiti sredstva,

kod 23,3 posto ona će ostati ista, dok će taj fond povećati njih 46,9 posto. Puno više nego ove godi-ne u kapacitete će 2012. investirati oko 18,6 posto kompanija. Fond za istra-živanje i razvoj kod 45,7 posto pripadnika kluba

400 bit će veći, a kod njih 40,8 posto podjednakog iznosa kao i ove godine. Obrazovanje i edukaci-ja raspolagat će podjed-nakim sredstvima u 50,1 posto kompanija, u 38,3 posto ta će sredstva biti i uvećana. Preuzimanja i akvizicije kod njih 45,7 posto bit će u ovogodiš-njim okvirima, a 14 po-sto tvrtki ta će sredstva bitno povećati, za razliku od 16,3 posto onih koji će fond za tu namjenu znatno reducirati.

Financiranje 2011.U 2012. tvrtke su se ve-ćinom, pokazuju podaci njih 86,4 posto, financi-rale približno jednako kao i 2010. - vlastitim sred-stvima. Fondove EU-a u približno istom omjeru koristilo je 79 posto kom-panija, dok se njih 18,6 posto tim sredstvima ko-ristilo puno manje nego 2010. godine. Kredite ba-naka 55,4 posto tvrtki ko-ristilo je podjednako kao i prošle godine dok je ta sredstva ove godine malo

više koristilo njih 26 po-sto. Većina od 68,1 po-sto podjednako je kori-stila obveznice i dionice dok je 29,5 posto kompa-nija ta sredstva kao izvor financiranja bitno smanji-lo. Iz drugih izvora tvrtke su se financirale podjed-nako kao i prošle godine i taj stav je izrazila većina od 80,6 posto.

U trgovini su sva sred-stva financiranja kod više od 90 posto kompani-ja korištena na isti način kao i 2010. godine, jedino su se krediti banaka kori-stili malo više u 31,9 po-sto tvrtki, a kod 11,9 posto kompanija i znatno više nego prošle godine.

U grupi malih kompa-nija koje su na ovo pitanje dale 232 odgovora ističe-mo podatak da su se puno manje koristile fondovi-ma EU-a kao izvorom fi-nanciranja u 32,1 posto, te da su obveznice i dio-nice podjednako korištene u 65,6 posto tvrtki, a da je njih 30,6 posto bitno sma-njilo njihovu upotrebu u odnosu na 2010. Slično su postupili i građevina-ri koji su kod 26,1 posto kompanija bitno smanjili korištenje EU fondova, te kod 45,9 posto svojih čla-nica reducirali korištenje obveznica i dionica u fi-nanciranju svog poslova-nja. Ostale izvore građe-vinari su tijekom 2010. u 40,1 posto tvrtki koristili puno manje nego lani.

Uslužne tvrtke vlasti-tim sredstvima su se fi-nancirale podjednako kao i do sada u 79,3 posto slu-čajeva i također su u 35,5 posto slučajeva smanjile korištenje fondova EU-a, dok je 53,4 posto te fon-

dove koristilo podjednako kao i 2010. godine.

Velike tvrtke sva sred-stva financiranja koristile su podjednako kao i proš-le godine, a jedino je malo poraslo korištenje kredi-ta banaka kod 27,4 posto tvrtki. Bitno je smanje-no korištenje obveznica i dionica kod 28,1 posto njih, a slična je situacija bila i u financiranju tvrt-ki Sjeverozapadne Hrvat-ske i srednje velikih kom-panija.

Plan financiranja u 2012. godiniPlan financiranja u 2012. godini podrazumijeva jednako korištenje vlasti-tih sredstava kod većine poduzetnika (78,9 posto); vlastita će sredstva u slje-dećoj godini za financi-ranje poslovanja više ko-ristiti 16,8 posto tvrtki. Fondove EU-a podjedna-ko kao i ove godine kori-stit će 62,7 posto kompa-nija, s tim da će ih malo više alocirati 19,7 posto, a puno manje 13,2 posto kompanija. Krediti bana-ka bit će prisutni kao i do sada u 59 posto tvrtki, a više će za njima posegnu-ti 17,3 posto kompanija, dok će ih malo manje ili puno manje koristiti njih 13,1 odnosno 7,7 posto.

Obveznice i dionice bit će i dalje sredstvo fi-nanciranja kod 72,2 po-sto tvrtki dok će ih 24,3 posto koristiti puno manje u svojoj financijskoj kon-strukciji. Iz drugih izvora će se većina od 77,9 po-sto financirati u 2012. po-djednako kao i u 2011., dok će druge izvore po-kušati puno manje koristi-ti 9,8 posto kompanija.

Obveznice i dionice bit će i dalje sredstvo

financiranja kod 72,2 posto

kompanija

Planirate u 2012. u odnosu na 2011. ostvariti izvoz:

6,87

50,47

38,45

3,690,52



Prerađivačka industrija

1,086,89

74,02

17,41

0,60

puno bolje malo bolje približno isto

malo lošije puno lošije

Grana djelatnosti vaše tvrtke u 2012. kotirat će:

trGovina

14,26

67,54

15,87

2,340,00



Planirate u 2012. u odnosu na 2011. ostvariti ukupni prihod:

2,74

72,99

16,85

2,66 4,76

vrlo velik osjetan prihvatljiv malen zanemariv

negativan utjecaj krize na vašu tvrtku 2012. bit će:

učinke krize, vaša tvrtka će u 2012.:

5,47

35,4038,60

6,00

15,53

spremno i uspješno savladati

uglavnom prevladati

pokušati prevladati

teško prevladati

vrlo teško prevladati

Građevinarstvo


Darko Buković [email protected]

H rvatska narodna banka (HNB), p r o c j e n j u j u -

ći sve moguće scenarije, polazišta i nužne prila-godbe makroekonomske politike u nastupajućem razdoblju, zalaže se za primjenu snažne fiskal-ne konsolidacije u 2012. i sljedećim godinama. Ona bi imala za cilj vra-titi javne financije na du-goročno održivu putanju, te istovremeno adresirati problem nekonkurentno-sti domaćega gospodar-stva. Time bi se otvorio prostor za brži rast pri-vatnog sektora temeljen na izvozu, istaknuo je gu-verner HNB-a Željko Ro-hatinski.

Za takav će se scenarij HNB zalagati i u razgovo-rima s novom vladom jer, kako je rekao Rohatin-ski, fiskalna konsolidaci-ja nema alternative. Pita-nje je samo kakva i koliko intenzivna će biti.

Osnovni ciljevi ta-kvih mjera polaze od pret-postavke smanjenja udje-la rashoda opće države u 2012. za 1,5 postotnih bo-

dova bruto domaćeg pro-izvoda, te dodatni jedan postotni bod BDP-a u 2013. godini, čime bi se primarni manjak u 2013. približio nuli. To pretpo-stavlja smanjenje tekućih rashoda države za devet milijardi kuna, dok se dr-žavne investicije čak bla-go povećavaju (100 mili-juna kuna). U HNB-u su svjesni da smanjenje tih rashoda vjerojatno zahti-jeva i zadiranje u socijal-

no osjetljive kategorije rashoda. Ujedno bi se mo-rao usporiti rast neto pla-smana državi s visokih 55,8 posto iz 2011. godi-ne na najviše 10 posto u idućoj godini. Manje po-trebe za zaduživanjem dr-žave na domaćem tržištu trebale bi pogodovati br-žem rastu plasmana bana-ka poduzećima.

Takvo promišljanje HNB-a temeljeno je na ukupnim vanjskim i unu-tarnjim procjenama stanja u svijetu, Europskoj uni-ji, eurozoni, domaćoj kri-zi i problemima, u vreme-nu neizvjesnosti mnogih faktora.

Uvođenje fiskalne devalvacijeJedna od stožernih mje-ra takve snažne fiskalne prilagodbe je i provođe-

nje tzv. fiskalne deval-vacije, odnosno jačanja troškovne konkurentno-sti domaćeg gospodar-stva. To pak znači da bi se smanjivanjem troško-va za poslodavca pove-ćala troškovna i cjenovna konkurentnost hrvatskog izvoza koji bi u narednim godinama trebao postati glavni generator rasta do-

maćeg gospodarstva. Sve to povećava atraktivnost Hrvatske za izravna ino-zemna ulaganja. Rohatin-ski smatra mogućim da bi u domaćoj potrošnji doš-lo do supstitucije od ino-zemnih prema domaćim dobrima koja bi i na do-maćem tržištu postala konkurentnija.

Sve te mjere, u konač-nici, imaju za posljedicu smanjenje realnog BDP-a u 2012. za 0,2 posto. No,

uvjereni su u HNB-u, po-voljni učinci fiskalne de-valvacije i smanjenja dr-žave u gospodarstvu trebali bi se vidjeti u na-rednim godinama.

Povoljniji uvjeti fi-nanciranja te mogućno-sti financiranja države u inozemstvu vjerojatniji su uz promptnu fiskalnu prilagodbu i kredibilno

smanjenje rashoda. Ta-kav scenarij fiskalne po-litike pretpostavka je za 2012. i 2013. te je ugra-đen u osnovni scenarij monetarne politike za te godine.

Smanjenje rashodaIz HNB-a napominju da se iduće godine počinje primjenjivati Zakon o fi-skalnoj odgovornosti, te-meljem kojeg bi vlada trebala donijeti mjere za smanjenje rashoda od naj-manje 5,9 milijardi kuna. Znači da se HNB zalaže za još jače smanjivanje, jer ono mora biti kredibil-no, posebice stoga što se to reflektira i na očuvanje kreditnog rejtinga.

Snažnija fiskalna pri-lagodba uz smanjenje rashoda neminovno vodi do sporijeg realnog rasta tako da bi on mogao biti malo negativan. No, to je cijena, smatraju u HNB-u, koju je potrebno platiti u kratkom roku da bi se dr-žavne financije vratile na dugoročno održiv rast gospodarstva u cjelini.

HNB bi snažniju fi-skalnu prilagodbu podr-žao nastavkom ekspan-zivnije monetarne politike

koja podrazumijeva zadr-žavanje povoljne likvid-nosti bankovnog sustava. Središnja bi banka tada mogla ponovo aktivirati i operacije na otvorenom tržištu. Podržavanjem po-voljne likvidnosti olak-šalo bi se financiranje ne samo države nego i doma-ćih banaka te ostalog pri-vatnog sektora.

Procjene govore i o zadržavanju politike te-čaja kune, koji se ne pla-nira mijenjati. No, mo-guće je i, kaže guverner, da u slučaju snažnih pri-tisaka na deprecijaciju kune, HNB bude između dva zla - dopuštanja de-precijacije i ograničava-nja domaće potražnje za devizama. HNB će tada u prvom redu čuvati sta-bilnost tečaja kune prema euru jer je to “optimalni režim montarne politike za Hrvatsku”. To je ujed-no i glavno sidro inflacij-skih očekivanja i ključna odrednica financijske sta-bilnosti.

Inače, Savjet Hrvatske narodne banke na sjed-nici održanoj 14. prosin-ca prihvatio je projekciju novčane politike središnje banke za 2012. godinu.

HrvatSka narodna banka o 2012. godini

Snažna fiSkalna konSolidacija je grUba ekonomSka nUžnoSt

Sve mjere, u konačnici, imale bi za posljedicu smanjenje realnog bruto domaćeg proizvoda u idućoj godini za 0,2 posto

Izvoz bi u narednim godinama trebao

postati glavni generator rasta

domaćega gospodarstva



Naredna godina sa-svim sigurno neće biti go-dina visokog rasta u Eu-ropi, ni u svijetu, a niti u nas. Kada je riječ o Hr-vatskoj, može se bez za-drške kazati da će to de facto biti nastavak trendo-va iz ove godine. Praktič-ki to znači stagnaciju, jer nas pri ovoj razini optere-ćenosti otplatama dugova, tek stope rasta iznad 3,5 posto mogu voditi prema izlasku iz krize i održi-vom razvoju.

Dakle, ništa se bitnije neće promijeniti u odnosu na ovu godinu, jer je već dobro poznato da su naši problemi strukturne priro-de, a oni se ne mogu rije-šiti u godinu dana.

Međutim, naredna go-dina neće biti izgublje-na ako u njoj konačno iz-gradimo pretpostavke održivog rasta. To zna-či uspostavimo društve-ni konsenzus o strategiji razvoja, vratimo povjere-nje u vlastite mogućnosti, snažno uđemo u neophod-ne strukturne reforme i re-afirmiramo industrijsku politiku i pritom uskla-dimo monetarnu i fiskal-nu politiku s ciljevima razvojne politike, fokusi-

ranim na proizvodnju, za-pošljavanje i izvoz. U tom bi smislu, uzima-jući u obzir i referendum o pridruživanju EU-u, 2012. godina mogla biti godina novog početka.

Deklaracija o državi blagostanjaPotaknuta time, Hrvat-ska gospodarska komora izradila je i javno obzna-nila Deklaraciju o hrvat-skom društvu i državi bla-gostanja, nastojeći da u slobodi, miru i političkoj stabilnosti, na principima etike i estetike, naše druš-tvo iskoristi svoje ne male komparativne prednosti u geoprometnom položaju, kao i prirodna bogatstva i kulturnu baštinu, za osigu-ranje ukupnog društvenog napretka. Želja je da se jedinstven zemljopisno-gospodarski položaj Hr-vatske iskoristi kao mje-sto na kojem će se susresti interesi višepolarnog svi-jeta omogućavajući nam istodobno ostvarenje vla-stitih interesa.

Iako Hrvatska po vi-sini javnog duga i prora-čunskog deficita ne spa-da među zemlje koje su trenutačno predmet zabri-

nutosti, ipak je dinamika kojom se pogoršava situa-cija u javnom dugu i razi-na bruto inozemnog duga takva da na nju trebamo obratiti posebnu pozor-nost.

Kada sam početkom svjetske gospodarske kri-ze, a tada se mogućnost prelijevanja krize kod nas još negirala, s govornice Skupštine HGK-a upozo-ravao gospodarstvenike da se pripreme, ne za krat-kotrajan poremećaj, nego za niz godina teškog po-slovanja, bio sam shva-ćen više kao katastrofičar nego kao realist.

Danas najveća svjet-ska imena upozoravaju na opasnost produljenja kri-ze, odnosno na opasnost

višegodišnje stagnacije gospodarskog rasta. Tako je njemačka kancelar-ka Angela Merkel svojim sunarodnjacima poruči-la kako treba proći barem 10 godina da bi se Europa

oporavila od krize, a go-tovo istodobno je čelnica MMF-a Christine Lagar-de, prilikom posjeta Pe-kingu, upozorila da bi se globalna ekonomija mo-gla suočiti s “izgubljenim desetljećem”.

Gotovo je sigurno da će Europska unija naći odgovore na probleme svojih perifernih zemalja te da će osigurati meha-nizme koji će spriječiti ši-renje nepovjerenja na Ita-liju i neke druge zemlje. Međutim, i nadalje tre-

ba računati s činjenicom da su politički mehaniz-mi dogovaranja u EU-u vrlo spori pa stoga izo-staje pravodobnost podu-zimanja potrebnih akcija, čime je smanjena i nji-

hova učinkovitost što će ograničavati i mogućno-sti dinamiziranja gospo-darskog rasta u narednim godinama.

Anemična potražnjaHrvatska je svakako naj-izravnije zainteresirana za sudbinu eurozone i Eu-ropske unije s obzirom da glavninu razmjene roba i usluga obavlja s tim po-dručjem, te da se nalazi na vratima Europske unije. Sigurno je da će se u na-rednim godinama, a po-sebno u 2012., naše gos-podarstvo suočavati s anemičnom potražnjom za robama iz tog područ-ja, a može se očekivati i nastavak visokih troško-

va zaduživanja s obzirom na to da će investitori sve pozornije procjenjivati ri-zike plasmana.

No od toga je važni-je što nam kod kuće ne-dostaje jasna dugoročna vizija, koncepcija razvo-ja kojom bi svima bilo jasno kako postići odr-živi razvoj i kakvoj soci-jalnoj državi težimo. Ne-dostaje nam saznanje da smo sami odgovorni za vlastiti prosperitet i pros-peritet svoje države kao i vjera da posjedujemo re-surse, snagu i sposobnost da vlastitim naporima, u skladu sa svjetskim tren-dovima, osiguramo sebi i narednim generacija-ma visok, stabilan i du-goročno održiv gospodar-ski rast.

Polazeći od globalnih svjetskih trendova, duž-ničke krize eurozone te vlastitih strukturnih sla-bosti teško je nalaziti svi-jetle točke u narednoj go-dini. U ovim turbulentnim vremenima potrebno je, možda više nego ikad pri-je, skupiti snage i sve naše znanje, zbiti redove i po-stići društveni konsenzus o bitnim pitanjima naše sutrašnjice.

NADAN ViDošeVić, preDsjeDNik HrVAtske gospoDArske komore

prilika da krenemo prema održivom rastu

Naredna godina neće biti izgubljena ako u njoj konačno izgradimo pretpostavke održivog rasta, snažno uđemo u neophodne strukturne reforme i reafirmiramo industrijsku politiku

Nedostaje nam jasna dugoročna vizija, koncepcija razvoja


I za nas je i treća kri-zna godina. Gledaju-ći bilancu domaćeg

gospodarstva na kraju ove godine, nitko od nas ne može biti zadovoljan. Hr-vatska se nije snašla u kri-zi niti smo krizu iskoristi-li za promjenu neodrživog obrasca gospodarskog ra-sta temeljenog na potroš-nji i jeftinom zaduživanju. Bez vlastitog motora opo-ravka, ponovno strahuje-mo od prelijevanja novog vala krize iz susjednih ze-malja. I taj strah je oprav-dan. Oporavak najjačih članica Europske unije potpuno je splasnuo, duž-nička kriza opasno trese te-melje čitave Unije, a ana-litičari već računaju koliko bi nas novi pad potražnje iz susjednih zemalja mogao ponovno odvući u minus.

Ipak, unatoč lošim prognozama i iscrpljenim internim zalihama za obra-nu od nove krize, u Hr-

vatskoj udruzi poslodava-ca polažemo velike nade u 2012. godinu. Novu go-dinu, u koju ulazimo s no-vom vladom koja je osvo-jila nadmoćno povjerenje građana na izborima, gle-damo kao na veliku prili-ku. Koliko god to možda otrcano zvučalo, kao za-ista povijesnu priliku za Hrvatsku. Priliku da pro-

vođenjem nužnih reformi konačno uvedemo reda u naše gospodarstvo, da ure-dimo društvene odnose, postavimo dobre temelje za gospodarski oporavak i održivi rast te se ukrca-mo u zadnji vlak koji čine uspješne članice Europske unije. Pritom sve što treba-mo raditi da u tome uspije-mo već znamo. Sve je već analizirano i nema puno dvojbi oko potrebnih mje-ra i reformi; važno je po-kazati odlučnost i provesti ih što prije. Ta odgovor-nost leži na novoj vladi. Vlada mora imati politič-ku hrabrost da u najboljem interesu svojih građana poduzme i one nepopu-larne, ali nužno potrebne mjere na koje mi u HUP-u ukazujemo već godinama. Opet ću ponoviti jer za to

nema alternative - gospo-darstvo i rješavanje gos-podarskih problema mora postati vladin prioritet.

Poduzetnike se mora rasteretiti previsokih na-meta, državnu birokraciju učiniti servisom poduzet-nika, a razvoj poduzet-ništva mora se poticati na svim razinama društva. Jer jedino snažno i konkuren-

tno domaće poduzetništvo jamči povećanje zaposle-nosti, veće plaće, stabil-ne državne financije, više mirovine, bolje zdravstvo, obrazovanje, ukratko, bo-lji standard života svih građana. Jedino nam snaž-no i konkurentno domaće poduzetništvo jamči opo-ravak i uspješno snalaže-nje na najkonkurentnijem

tržištu svijeta na koje ula-zimo za godinu i pol dana.

Nalazimo se na pre-kretnici, a o svojoj sudbi-ni odlučujemo sami. Ho-ćemo li postati još jedna problematična članica Europske unije čije gos-podarske slabosti i ne-mogućnost rješavanja vlastitih problema prijeti opstanku čitave zajedni-ce ili ćemo pametno isko-ristiti priliku ulaska na za-jedničko tržište i sredstva iz europskih fondova na dobrobit svih građana? Iz-bor ne bi trebao biti težak, ali trebamo što prije od-lučno prevagnuti na stra-nu na koju želimo i sve svoje kapacitete usmjeri-ti u to. Svi zaslužujemo bolju budućnost i sada je prava prilika da je osigu-ramo!

Ivan ErgovIć, prEdsjEdnIk HrvatskE udrugE poslodavaca

Nova godina - velika prilika Bez vlastitog motora oporavka, ponovno strahujemo od prelijevanja novog vala krize iz susjednih zemalja. I taj strah je opravdan

Gospodarstvo i rješavanje

gospodarskih problema mora

postati vladin prioritet


Z a obrtnike ovo je bila još jedna izu-zetno teška godi-

na, ali ipak tješi podatak da su negativni trendo-vi malo usporili. Posljedi-ce financijske i gospodar-ske krize osjetili su mnogi obrtnici, a smanjenu potra-žnju i nelikvidnost, uz sve izraženiju nelojalnu kon-kurenciju onih koji rade na crno brojne naše kole-gice i kolege nisu uspje-li svladati. U četiri godine krize izgubili smo 15.000 obrtnika i još toliko njiho-vih zaposlenika. Unatoč tome, obrtništvo je ipak najfleksibilniji i najžilavi-ji dio hrvatskog gospodar-stva, a za njegov oporavak

nužna je adekvatna gospo-darska politika usmjerena na poticanje razvoja. Ove godine uspjeli smo se iz-boriti za dva zakona koja će omogućiti efikasnije poslovanje našim člano-vima – Zakon o zabrani i sprječavanju neregistri-rane djelatnosti i Zakon o zakupu i prodaji poslovnih prostora.Što očekujemo u 2012. godini? Svakako bolje dane od proteklih. Mora-mo biti optimisti. Ali mo-ramo biti i realni. Ne mo-žemo za sve kriviti krizu. Hrvatska obrtnička komo-ra detektirala je glavne probleme koji koče razvoj obrtništva i artikulirala ih

u obliku sedam zahtjeva novoj vlasti. Tih sedam zahtjeva smo predstavili uoči parlamentarnih izbo-ra, a sada kada znamo tko su nositelji izvršne vla-sti, znamo i tko su nam partneri za dijalog. Vla-da mora stvoriti poticajno okruženje za razvoj obrt-ništva i gospodarstva. Drago mi je da izbor-ni pobjednici najavljuju

osnivanje Ministarstva za obrt, malo i srednje podu-zetništvo, jer je to jedan od naših krucijalnih za-htjeva. Također, smatram da nema oporavka obrt-ništva i povećanja broja zaposlenih ako se ne uve-de financijska disciplina na tržištu i ako se ne oja-ča strukovno obrazovanje. Nadalje, nužno je osigura-ti jednakopravni položaj gospodarskih subjekata u poslovanju, sudjelovanje obrtnika u oblikovanju gospodarske politike Hr-vatske, fleksibilnost ko-rištenja radne snage i po-većanje konkurentnosti obrtništva na domaćem, a posebno na EU tržištu.

Ako za nekoliko dana do-bijemo potvrdu osnivanja resornog ministarstva, u 2012. ostaje za riješiti još šest naših zahtjeva. Ide-mo korak po korak. Do ci-lja. Nadam se da će nova vlada krenuti odmah u rje-

šavanje tih problema, po-čevši od pitanja nelikvid-nosti do neravnopravnog položaja obrtnika u odno-su na trgovačka društva, jer su u proteklom razdo-blju imali dovoljno vre-mena za analizu stanja.

dragutIn ranogajEc, prEdsjEdnIk HrvatskE obrtnIčkE komorE

Pozdravljamo osnivanje ministarstva za poduzetništvo i obrt Nadam se da će nova vlada krenuti odmah u rješavanje problema obrtništva. U četiri godine krize izgubili smo 15.000 obrtnika i još toliko njihovih zaposlenika

Nužno je osigurati jednakopravni

položaj gospodarskih

subjekata


P romjena vlasti u Hrvatskoj pove-zana je s velikim

očekivanjima. Nova vla-dajuća koalicija je u pre-dizbornim danima pred-stavila svoj ekonomski program, popularno na-zvan Plan 21. U njemu je dosta kvalitetno razrađen program ekonomskih i drugih mjera koje će nova vlada usvojiti s ciljem da promijeni negativne tren-dove u hrvatskoj ekono-miji i da joj ulije snagu i dinamizam. Program sam po sebi, koliko god je sve-obuhvatan i dobar, neće promijeniti ništa, ako ga snažna vlada sa svojim in-stitucijama ne gura i ope-racionalizira.

Kratko pozivanje na Plan 21 uvodi nas u bit stvari, a koje se može izraziti jednostavnim pita-njem: što možemo očeki-vati u nastupajućoj godi-ni? Naravno, prvenstveno

imamo u vidu ekonomsku situaciju Hrvatske za koju možemo jednostavno reći

da je vrlo loša. Ovu tvrd-nju ne treba posebno do-kazivati. Treba samo pro-šetati Zagrebom, ili nekim drugim hrvatskim gra-dom, gdje se može uočiti da je gotovo svaki četvr-ti-peti lokal, do jučer tr-govina, obrt, ugostiteljski objekt, zatvoren, a njiho-vi izlozi oblijepljeni papi-rom da se ne vidi unutar-nja pustoš. Ta depresivna slika, pored niza drugih očitih primjera, da eko-nomske pokazatelje ne spominjemo, upućuje na

duboku krizu naše ekono-mije, a s njom i društva u cjelini.

Pozitivno ozračje promjene vlastiNo, vratimo se pitanju može li se ova slika pro-mijeniti i što nas očekuje u 2012. godini? Prije ana-lize odmah ističemo, ma-kar i skromno, pozitivno ozračje koje je donije-la promjena vlasti. Svaka promjena vladajuće gar-niture donosi nešto opti-mizma. Građani glasuju za novu vlast, nove lju-de, nova obećanja jer oče-kuju da će im biti bolje. U našem slučaju, probuđe-na vjera je još izraženija jer se stara vlast naprosto urušila u svoju nekom-petentnost, neznanje, ko-rupciju i opću nevjero-dostojnost. Budući da u ekonomskim odnosima psihološki faktori, povje-renje i nada igraju veoma

važnu ulogu, očekiva-nja vezana uz novu vlast i njene programe ulijeva-ju određeni optimizam. Vjerovanje da će biti bo-lje pokreće ljude, oni su spremni na nova ulaganja, pokretanje novih bizni-sa, uzimanje kredita, pre-uzimanje više rizika, a to su sve faktori koji pokre-ću privredni organizam i unose polet. Drugim ri-ječima, svaka promje-na vlasti predstavlja pod-logu za novi optimizam i

napredak na tome teme-ljen. Ova naša promjena, kako rekoh, ima dimenzi-ju više, jer se mijenja jed-na zaista istrošena politič-ka garnitura. Nova vlast mora dobro paziti da po-vjerenje naroda ne kom-promitira, što znači da se odmah mora snažno pri-hvatiti posla da bi postu-pno mijenjala zatečeno stanje u privredi i društvu u cjelini.

Još jedna povoljna okolnost daje nade da će

se stvari mijenjati: Hr-vatska je u prosincu pot-pisala pristupni ugovor za priključenje Europskoj uniji čiji će punoprav-ni član postati sredinom iduće godine. I to je no-vost uz koju je vezan op-timizam, premda je sama Europska unija u velikim teškoćama. Ipak, ta zajed-nica će se održati, finan-cijske teškoće će se, s vre-

menom, svladati. I to je naša šansa, naravno ako budemo spremni iskori-stiti je.

U svjetlu tih promje-na, postavlja se pitanje: što može učiniti nova

Dr. sc. Žarko Primorac, neovisni ekonomski analitičar

Godina konsolidacije Unutar zemlje nova vlast će morati urgentno rješavati probleme proračunskog deficita, visoke nelikvidnosti, investicijskog “mrtvila”, a posebno je važno početi ispunjavati uvjete za očuvanje kreditnog rejtinga

Hrvatskoj ne idu u prilog

događaji u širem okruženju, posebno

u europskoj monetarnoj uniji

Dinamiziranju privredne aktivnosti i rastu BDP-a svakako bi trebale pridonijeti investicije


vlast u narednoj godini, a što će biti njihov pro-gram za godine koje dola-ze iza toga? Mnogo je ur-gentnih poteza koje treba odmah napraviti kako bi se pozitivni procesi poče-li događati. Kako rekoh, Hrvatskoj ne idu u prilog događaji u širem okruže-nju, posebno u europskoj monetarnoj uniji. Pozi-tivni impulsi s te strane u smislu proširenja moguć-nosti za povećanje izvoza ili povoljnijeg financira-nja, za sada, nisu izgledni. Unutar zemlje nova vlast će morati urgentno rješa-vati probleme proračun-skog deficita, visoke ne-likvidnosti, investicijskog “mrtvila”, a posebno je važno početi ispunjava-ti uvjete za očuvanje kre-ditnog rejtinga. Sve spo-menuto je vrlo hitno, ali i vrlo zahtjevno i politič-ki osjetljivo. Zato, očeku-jući prve poteze nove vla-sti treba podupirati, makar i slabašni, optimizam koji se sada polako uvlači u poslovni ambijent.

Niska razina privredne aktivnosti Iz aspekta dinamiziranja gospodarskog života naj-urgentnije pitanje je rješa-vanje velike nelikvidnosti koja se sada izražava broj-kom od oko 40 milijardi kuna. Nije u pitanju samo visoki iznos neplaćenih računa, nego činjenica da je veliki broj poduzetni-ka blokiran i praktično ne

može poslovati. Još su gori od toga strah i nepovjerenje poduzet-nika prema svakom no-vom ugovoru, poslu, po-slovnom potezu za koji

nije osigurano plaćanje unaprijed. Takva situaci-ja jednostavno paralizira privredni život. Stvarno mislim da je niska razi-na privredne aktivnosti u 2011. godini (rast bruto domaćeg proizvoda oko pozitivne nule), zatvara-nje velikog broja tvrtki i obrta, visoka nezaposle-nost, ponajprije izazvana visokom nelikvidnošću u zemlji. To je proces koji “hrani sam sebe” jer ne-likvidnost dovodi do ne-plaćanja računa i propasti poduzeća i obrta, a onda

se to prelijeva u novu, još višu nelikvidnost i opću depresiju.

Uzroci nelikvidnosti su poznati i nema ih po-trebe ponovno analizira-ti. Ipak bih spomenuo jed-nu, dosta rasprostranjenu zabludu da nelikvidnost uzrokuje desetak tisu-ća fantomskih tvrtki koje praktično ne postoje, ali su ostavile velike izno-se neplaćenih računa. Taj problem postoji, nije nov, ali nije osnovni uzrok ne-likvidnosti. U prilog toj tvrdnji govori podatak da je nelikvidnost porasla za više od 20 milijardi kuna

u zadnje dvi-je i pol godine, a to nisu mogle napraviti “mrtve”, nego žive tvrtke, država i paradržavne instituci-je. Sada je najvažnije po-

duzimati mjere kako bi se pokrenuo proces plaća-nja računa i postupni po-vratak povjerenja. Osnov-ni potez jest taj da svatko mora platiti svoj račun u razumnom roku, i država i njene institucije i privre-da što, drugim riječima, znači da urgentno treba poboljšati zakonsku re-gulativu i financijsku dis-ciplinu. Nadalje, potreb-no je očistiti s tržišta sve što je bolesno, insolven-tno, posebice one kronič-ne slučajeve. Uporedo sa sređivanjem zakonskih okvira, mora se u sustav ubaciti i nešto svježeg

novca kako bi se pokrenu-li procesi plaćanja. Sigur-no to ne treba biti brojka od 40 milijardi kuna, jer je to multiplicirana broj-ka ukupne nelikvidnosti. Ubacivanje u proces ne-što svježeg novca oživje-lo bi plaćanje između po-

duzeća i drugih subjekata, a to bi se dalje rasprši-lo čitavim sustavom i za-tvorilo mnoge, sada otvo-rene račune. Posebno bih spomenuo ulogu bana-ka u ovome procesu jer je nelikvidnost i posljedi-ca nedovoljnog kreditira-nja u posljednjim godina-ma. I one moraju shvatiti da se s manje novca ne može napraviti više po-sla niti može porasti BDP. Zato i banke moraju pove-ćavati kreditiranje i olak-šati troškove financiranja uopće. To ne trebaju radi-ti radi nekog drugog nego radi sebe samih. Više kre-dita, više posla, više zara-de, a u protivnom ugrožen je čitav sustav pa i one same.

Više pažnje investicijama u privredi Naredna aktivnost koja bi trebala voditi dinamizira-nju privredne aktivnosti i rastu BDP-a su svakako investicije, kako one dr-žavne, velike, infrastruk-turne, tako i one “male”, u tvrtkama, obrtima. Odla-zeća vlada je najavila ve-like infrastrukturne inve-sticije (planiralo se oko 14 do15 milijardi eura novih ulaganja), od čega, uglav-

nom, nije ništa realizira-no. Nije ni moglo biti jer se radi o projektima koji su dugo pripremani, mno-gi od njih nisu testirani na efikasnost, većina se ne može financirati na zami-šljeni način. Vjerujemo da će neke od njih nova vlast pokrenuti, premda su i da-lje vrijeme i novac vrlo kritični faktori.

Više pažnje će treba-ti posvetiti investicijama u privredi, onim brojnim, novim projektima ili za-hvatima koji poboljšavaju poslovanje, modernizira-ju proizvodne i poslovne procese i unose potreb-nu dinamiku u poduzeća i obrte. Ta vrsta investici-ja je dramatično smanje-na u zadnje dvije godine. Prema Fininim podaci-ma, investicije u dugotraj-nu imovinu u poslovnim subjektima iznosile su u 2008. godini 89,6 mili-jardi kuna, a 2010. go-dini svega 37,8 milijar-di kuna. Broj poduzetnika koji su investirali u 2008. iznosio je 29.200, a 2010. godini 23.500. Nema po-dataka o investicijama u 2011., ali su zasigurno još niže nego u 2010. godini. U tim se brojkama može iščitati sva dramatika sa-dašnje ekonomske situa-

cije u gospodarstvu. Bez investicija nema privred-ne dinamike, nema po-većanja efikasnosti, ni modernizacije, ni boljeg proizvoda, niti tehnološ-kog napredovanja, pa se izlaz mora tražiti i u po-boljšanju ovog segmenta privrednog života. Poseb-no zbog toga što investici-je mogu biti značajan fak-tor porasta BDP-a, dok će drugi sadržaji BDP-a (osobna i javna potroš-nja) uglavnom stagnirati. Investicije će uveliko za-visiti o mogućnostima fi-nanciranja.

Za velike državne in-vesticije treba tražiti nove modele financiranja (JPP, EU fondovi, koncesije), a investicije u poduzeći-ma treba posebno potica-ti poreznom politikom i na druge načine, posebice ulaganja u modernu opre-mu, tehnologije i inovaci-je, kadrove, procese i dru-ge elemente modernog poslovanja. Treba spome-nuti još jednu dimenzi-ju investicijskog procesa koja je često zanemarena. To je efikasnost novih in-vesticija, tj. njihova spo-sobnost da generiraju nove dohotke i nova rad-na mjesta. Rašireno je shvaćanje da svaka inve-

Iz aspekta dinamiziranja

gospodarskog života najurgentnije pitanje je rješavanje

velike nelikvidnosti

U uvjetima stagnantne javne i osobne potrošnje, izvoz i investicije bi trebali predstavljati faktore rasta BDP-a u 2012.


dosegla nelikvidnost

oko 40 mlrd kn (investicije u dugotrajnu imovinu 2010.

89,6 mlrd kn(


sticija predstavlja poziti‑van doprinos rastu BDP‑a i zaposlenosti. Nažalost, to nije tako. Pozitivan do‑prinos daju one investi‑cije koje će, nakon zavr‑šetka i puštanja u pogon, osigurati efikasnost, od‑nosno rentabilnost ulože‑nih sredstava. Sve druge investicije mogu pridono‑siti rastu BDP‑a i zaposle‑nosti u tijeku gradnje, ali ako su nerentabilne, one ostvaruju negativan uči‑nak na rast dohotka i za‑pošljavanja nakon pušta‑nja u pogon.

Pozitivan doprinos ra‑stu BDP‑a u narednoj go‑dini očekuje se od izvo‑za roba, a posebno izvoza usluga, u što spada turi‑zam. Vanjske okolnosti, kriza u Europskoj uni‑ji, očekivana recesija ne daju nam pravo na veliki optimizam. Posebno, ako imamo u vidu orijentaci‑ju našeg robnog izvoza, koji je, kao što je poznato, preko 65 posto orijentiran prema zemljama Europ‑ske unije. Među njima je Italija, koja je naš glavni vanjskotrgovinski partner, pogođena teškom krizom. Kad je riječ o turizmu, tu su pozitivna očekivanja nešto više utemeljena uzi‑majući u obzir dobre re‑

zultate u ovoj godini, isto tako kriznoj, i naše zaista vrijedne prirodne potenci‑jale za razvoj turizma.

U uvjetima stagnan‑tne javne i osobne potroš‑nje, izvoz i investicije bi trebali predstavljati fak‑tore rasta BDP‑a u nared‑noj godini. Zato posebnu pozornost treba posveti‑ti robnom izvozu, poseb‑no programom poticaja, ali još više mjerama i na‑porima da se poveća kon‑kurentnost našeg izvo‑za. U oba područja država može mnogo učiniti pu‑tem raznih poreznih i dru‑gih olakšica i povoljnijim financiranjem pripreme izvoza i samih izvoznih poslova. Nije u pitanju samo financiranje izvo‑za, mora se poticati tvrtke da osuvremenjuju izvo‑zne programe, modernizi‑raju proizvodne postupke, snižavaju troškove, ulažu u istraživanje i razvoj te istraživanje tržišta i mo‑gućnosti izvoza. Na taj način bi trebalo poveća‑ti naš robni izvoz za oko pet do 10 posto u nared‑noj godini.

Reindustrijalizacija zemlje Izvoz je vrlo značajan i s aspekta dugoročnog ra‑zvoja i stabilizacije naših vanjskoekonomskih odno‑sa u cjelini. Povećavanjem izvoza mora se uravnoteži‑ti vanjskoekonomska raz‑mjena, smanjiti vanjsko zaduživanje, povećati za‑poslenost u zemlji i po‑stupno mijenjati ukupna struktura naše ekonomije. Koliko je Hrvatska u po‑gledu razvoja izvoznih po‑slova izgubila korak u od‑nosu na krug razvijenijih tranzicijskih zemalja, po‑služit će sljedeći podaci: udio izvoza roba u BDP‑u Hrvatske iznosi oko 20 po‑sto, a u Bugarskoj 43 po‑sto, Češkoj 65,7 posto, Mađarskoj 71,5 posto, Slo‑vačkoj 74 posto, Sloveniji 51,7 posto. Prosječan udio robnog izvoza u BDP‑u svih novih članica Eu‑ropske unije je više nego dvostruko viši od onog u Hrvatskoj (nove članice

Europske unije 47,9 po‑sto, a Hrvatska 19,8 po‑sto). Ako ovom podatku dodamo da je tehnološka razina našeg robnog izvo‑za danas drastično niža nego u 1985. godini (udio roba s visokim tehnološ‑kim sadržajem u 1985. go‑dini iznosio je 65,7 posto, a danas 28,3 posto), može se razumjeti sva dramatič‑nost našeg zaostajanja u ovome sektoru. Svemu re‑čenom treba dodati da je Hrvatska, prema pokaza‑telju udjela robnog izvoza

u BDP‑u, bila u 1989. go‑dini ispred svih tih zemalja osim Slovenije i Češke.

Ne namjeravam anali‑zirati zašto smo i na ovom području izgubili značaj‑nu prednost. Uostalom, to se dobro zna, barem u po‑slovnim i stručnim kru‑govima. Bitno je nagla‑siti da se ovo stanje mora mijenjati, a to neće biti nimalo lako. Za reindu‑strijalizaciju zemlje, a to je sinonim za povećanje izvoza, treba mnogo na‑pora za razvoj, ulaganja u znanstveno‑istraživački i razvojni proces, ulaganja u ljude, znanja, kadro‑ve, u objekte i opremu, u osvajanje tržišta. Po‑sebno treba istaknuti ovo posljednje, jer je hrvat‑sko tržište premalo za iz‑gradnju optimalnih indu‑strijskih kapaciteta pa se mora početi borba za ino‑zemno tržište, odnosno izvoz. Koliko je ta borba teška i značajna potvrdit će činjenica da inozemna tržišta nisu gladna robe, posebno ne naših indu‑strijskih proizvoda, nedo‑voljno poznatih i premalo afirmiranih.

Za poboljšavanje na‑ših izvoznih performansi treba spomenuti još neke stvari. Već je rečeno kako

je tehnološka razina rob‑nog izvoza vrlo niska: izvozimo uglavnom proi‑zvode niske ili niže sred‑nje razine obrade (naftni derivati, umjetna gnojiva, neobrađeno drvo, kožni proizvodi, nešto tekstila, uz nešto složenijih proi‑zvoda iz sektora prerađi‑vačke industrije). Impera‑tiv je povećati tehnološku razinu za što je potrebno snažno poduprijeti inova‑cijski proces u našem gos‑podarstvu i društvu uop‑će. Hrvatska sada izdvaja 0,7 posto BDP‑a za istra‑živački i razvojni rad, uključujući i visoko škol‑stvo. Izdvajanja za N&R i dalje opadaju, prije ne‑koliko godina iznosila su 1,22 posto, a morala bi se povećati na barem dva po‑sto BDP‑a u 2015., odno‑sno tri posto u 2020. godi‑ni. Na taj bi način dostigli prosjek izdvajanja u Eu‑ropskoj uniji, ali bi i da‑lje znatno zaostajali za naprednijim članicama te zajednice. Uz povećava‑nje izdvajanja, mora se znatnije unaprijediti ino‑vacijski proces u cjelini (organizacijski, kadrov‑ski, opremljenost i slič‑no).

Nadalje, treba značaj‑nije unaprijediti instituci‑onalnu strukturu izvozne privrede. Nedavna ime‑novanja u izvoznoj diplo‑maciji su dobrodošla, ali prije toga treba imati što nuditi inozemnom tržištu. Vrlo je važno osposoblja‑vati nositelje izvoza u ze‑mlji, prije svih velika po‑duzeća. Inozemno tržište traži robu, kvalitetu, ured‑no izvršavanje obveza, ali i određenu ekonomi‑ju obujma. Hrvatska pri‑vreda je malih dimenzija i ne može ispunjavati za‑htjeve u pogledu obujma izvoza za neka zahtjev‑nija tržišta. Zato se izvoz treba koncentrirati i jača‑ti nekoliko većih izvozni‑ka. Uporedo s tim izvoz koji nude mala poduze‑ća i obrti treba koncen‑trirati putem odgovaraju‑ćih klastera, kao modela okrupnjavanja izvoznih isporuka. Osim toga, pu‑

tem klasterizacije osigu‑rava se optimalna podjela rada i specijalizacija su‑dionika u klasterima, po‑duzimaju zajednički kru‑pniji projekti, posebno u području inovacija i ra‑zvoja. Neke zemlje, kao što je Finska, koja je veli‑činom i disperzijom izvo‑znika slična Hrvatskoj (doduše, s mnogo napred‑nijim izvoznim progra‑mima), ostvaruju velike izvozne rezultate (izvoz preko 100 milijardi dola‑ra, a Hrvatska oko 12 do 13 milijardi). Vrlo važ‑na pretpostavka za ova‑kve rezultate je i efikasna organizacija svih izvo‑znih potencijala: izvoz ostvaruje nekoliko veli‑kih izvoznika koji objedi‑njavaju veliki broj malih proizvođača, a ostali su udruženi u klastere.

Temeljem svega na‑vedenog, u idućoj godini se treba ostvariti konso‑lidacija financijske pozi‑cije države i rješavati ur‑gentni izazovi kao što su nelikvidnost, rejting, pro‑računski deficit, poticanje investicija i izvoza. Svaki od spomenutih predstav‑lja veliki izazov pa će na‑pori nove vlasti biti kon‑centrirani na njih.

U ovoj analizi moramo istaknuti još jednu bitnu pretpostavku za povećava‑nje rasta BDP‑a i dugoroč‑niju stabilizaciju ukupne

hrvatske ekonomske situa‑cije, a to je programiranje daljnjeg razvoja. Prema svim elementima 2012. će predstavljati godinu kon‑solidacije, u što prven‑stveno uračunavam stabi‑lizaciju državnih financija, smanjivanje deficita pro‑računa, smanjivanje neli‑kvidnosti, poticanje rasta u privredi. Uz taj, urgentan program, mora se odmah pripremati program dugo‑ročnog razvoja zemlje.

Iscrpljen postojeći ekonomski model Svi smo suglasni da je po‑stojeći ekonomski model iscrpljen, da su strukturni neskladi vrlo izraženi, da je zemlja prezadužena, da je izvozna privreda osla‑bljena i bez velikih poten‑cijala, da je industrija pre‑stala biti motor razvoja i mnogo čega drugog. Pro‑mjena nepovoljnih tren‑dova ne događa se spon‑tano niti se može postići u jednoj godini, pa niti u mandatu jedne vlade. Promjena mora biti do‑bro planirana, ciljno usu‑glašena, politički podr‑žana. Isto tako moraju je podržavati i međunarod‑ne financijske institucije i Europska unija, jer je Hr‑vatska, financijski gleda‑no, na rubu izdržljivosti.

Da bi se sve to posti‑glo, potrebno je izraditi dugoročnu strategiju eko‑nomskog razvoja zemlje, najmanje do 2020. godi‑ne. Ta strategija ne tre‑ba biti nikakva politička platforma, nego konkre‑tan plan ciljeva i mjera u pravcu dugoročne promje‑ne fizionomije hrvatske privrede, povećanja proi‑zvodnje, izvoza, zaposle‑nosti i, naravno, životnog standarda građana. Takva strategija se može izra‑diti za šest do osam mje‑seci, a ona treba poslužiti kao platforma za razgovo‑re s Međunarodnim mone‑tarnim fondom i ostalim međunarodnim financij‑skim institucijama, kao i s Europskom unijom; bez čije pomoći i suradnje teš‑ko da možemo promijeniti postojeće trendove.

Imperativ je povećati tehnološku razinu za što je potrebno snažno poduprijeti inovacijski proces

Potrebno je izraditi dugoročnu strategiju ekonomskog razvoja zemlje, najmanje do 2020. godine

izvoza roba u BDP-u

20% udio (izdvaja se za istraživački i razvojni rad

0,7% BDP-a (


S vjetska kriza ne posustaje. Prema najnovijim poda-

cima, BDP je u SAD-u, Velikoj Britaniji i euro-zoni porastao za mršavih 1,6 posto, dok je u Japanu pao za 1,1 posto; stope ra-sta zemalja u usponu, tzv. BRIC-a, su doduše im-presivne (Kina 9,5, Indi-ja 7,7, Rusija 3,4 i Brazil 3,1 posto), ali to je manje nego prije, što pokazuje da i u njima rast pomalo posustaje. Nezaposlenost u SAD-u iznosi 9,1 posto, u Velikoj Britaniji 8,1, a u eurozoni 10 posto; samo u Japanu je nezaposle-nost podnošljiva – iznosi 4,2 posto. “Ne brinite, bit će gore”, navješćuje udar-ni članak Privrednog vje-snika od 24. listopada. Da, hoće – itekako. To zna-či da i opet treba potraži-ti odgovore na tri ključna pitanja: koji su uzroci kri-ze, koliko će trajati i što učiniti da se ona prevlada.

Ta pitanja vraćaju nas na famoznu “raspra-vu o krivuljama” iz lje-ta 2009., kada su svjetski ekonomisti pokušavali postaviti dijagnozu i pro-cijeniti trajanje krize. Pre-ma prvom mišljenju radi se o bankarskoj i financij-skoj krizi, u kojoj je bitno očuvati povjerenje u ban-ke i oživjeti međunarod-ne financijske tokove. To gledište zastupaju čelni-ci važnih financijskih in-stitucija - američki Fed, MMF, Europska središ-nja banka - koji su očeki-vali da će kriza biti oštra, ali kratka, u krivulji slo-va V (V-shaped curve) jer će nagli oporavak uslije-diti kao rezultat injekcija astronomskih iznosa po-moći bankarskom susta-vu. Nešto oprezniji Savjet ekonomskih savjetnika

američkog predsjednika Obame predvidio je kri-vulju u obliku slova W (double dip), dakle mo-gućnost ponovnog pada u krizu nakon početnog oporavka. Lijek se tra-žilo u Fedovom otkupu obveznica (quantitative easing), a u Europi spaša-vanjem Grčke te otkupom irskih, španjolskih i tali-janskih obveznica.

Kako s potražnjomPrema drugom, glavni je problem konjunkturna kriza izazvana nelikvid-nošću i padom efektiv-ne potražnje, što zahtije-va neki oblik upravljanja

potražnjom, pretežno pu-tem fiskalnih poticaja. To, u suštini kejnezijansko gledište zastupaju uglav-nom makroekonomisti (članovi American Eco-nomic Association, Paul Krugman) koji smatraju da je dulje razdoblje opo-ravka (U-shaped curve) prvenstveno rezultat spo-rog oživljavanja potra-

žnje zabrinutih i zaduže-nih potrošača te problema s osiguravanjem dovoljno jakih fiskalnih poticaja. Tu se poduzelo što se zna-lo i moglo. No ovdje se postavlja pitanje svih pita-nja - zašto poduzete mjere ne daju bar neke rezultate nego je, kako je već nave-deno, stanje i dalje kritič-no, ako ne i gore?

U treću skupinu bismo mogli svrstati one ekono-miste koji na krizu gle-daju kao na nepoznanicu - pa joj, kao npr. Ameri-kanac Nouriel Roubini - ne vide kraja te je njegova krivulja otvorena (open-ended curve, nešto kao L). Prema dosadašnjem slije-du događaja, ovo je mi-šljenje najrealnije - pa se i opet postavlja pitanje pra-vilne dijagnoze sadašnjeg stanja. Sva je prilika da nju treba tražiti u jednoj danas zapostavljenoj teo-riji, tzv. Schumpeter-Kon-dratijevljevim dugoroč-nim ciklusima ekonomske aktivnosti.

Prema toj teoriji, pro-ces pokretanja razvoj-nog procesa počinje u sta-nju privredne ravnoteže, koje je ujedno i stanje sta-gnacije. U pokretanju ko-njunkturnog i razvojnog ciklusa glavnu ulogu igra stvaralački poduzetnik koji tehnička otkrića pre-tvara u privredne inovaci-

je putem investicija. Akti-viranje “rojeva” (clusters) takvih inovacija označa-va početak konjunkturnog uspona. Proces privredne ekspanzije traje sve dok inflacija, izazvana kredit-nom ekspanzijom, ne po-veća troškove investici-ja. Tada dolazi do krize u kojoj u sve oštrijoj konku-renciji propadaju najne-produktivniji poduzetnici. To međutim nije loše, jer se u tom procesu “kreativ-ne destrukcije” oslobađa-ju uložena sredstva koja se mogu prenamijeniti u produktivnije namjene. Novouspostavljeno stanje privredne ravnoteže i sta-gnacije traje sve dok nova generacija poduzetnika ne pokrene novi razvojni ci-klus.

Ciklusi razvoja Ti ciklusi traju između 40 i 50 godina, i svaki je obi-lježen novom “tehničkom revolucijom”. Prva bi bila

ona iz doba prve industrij-ske revolucije od 1790. do 1840., čiji je pokretač bila mehanizacija tekstilne in-dustrije; druga bi bila ona od 1844. do 1890. veza-na uz pojavu parnog stro-ja i željeznice, a treća od 1898. do 1929., koja se veže uz izum proizvod-nje na tekućoj traci i ra-zvoj elektrotehnike i ke-mije; gospodarski uspon nakon Drugog svjetskog rata nosila je automobil-ska industrija kao i pe-trokemija i farmaceutika - a uspon nakon krize iz 1973. pokrenula je “infor-matička revolucija”, za-snovana na primjeni in-formatičke tehnologije i razvoja telekomunikacija (telematici).

Ako su naše pretpo-stavke da je kriza iz 2008. jednaka onoj iz 1929. i 1973. točne (a izgleda da jesu), što iz toga možemo zaključiti o tijeku i traja-nju sadašnje krize? Kriza

iz 1929. trajala je sve do 1939. – tj. izbijanja Dru-gog svjetskog rata – a na-kon one iz 1973. poboljša-nje gospodarske situacije započelo je tek 1983.

Iz toga slijedi da bi i poboljšanje opće pri-vredne situacije u sadaš-njoj krizi trebalo očeki-vati za 10 godina, dakle tek 2018.! A posljedice toga su za našu ekonom-sku situaciju i perspektive - stravične.

Vlada će u svom man-datu biti suočena s nuž-nošću minimiziranja so-cijalnih posljedica krize. Nevolja je u tome što se to mora učiniti u uvjeti-ma oštrog rezanja držav-nih izdataka uz daljnju privrednu stagnaciju. Po-sljedica toga bit će pri-zori koje danas gledamo na ulicama Atene, Rima i Pariza - ovoga puta i na ulicama naših grado-va. Tome treba pridoda-ti i to da će slučajeva kao

dr. sC. Uroš dUjšin, eKonomsKi analitičar

Kriza će prestati 2018.: prije toga ćemo i na svojim ulicama gledati prizore kao iz Atene“Ne brinite, bit će gore”, navješćuje udarni članak Privrednog vjesnika od 24. listopada. Da, hoće – itekako. To znači da i opet treba potražiti odgovore na tri ključna pitanja: koji su uzroci krize, koliko će trajati i što učiniti da se ona prevlada. A pitanje svih pitanja, naravno, glasi: zašto poduzete mjere ne daju barem neke rezultate?

Čak i bez lopovluka u upravama,

slučajeva kao što je Kamensko i

Đakovčanka bit će znatno više


Kriza će prestati 2018.: prije toga ćemo i na svojim ulicama gledati prizore kao iz Atene“Ne brinite, bit će gore”, navješćuje udarni članak Privrednog vjesnika od 24. listopada. Da, hoće – itekako. To znači da i opet treba potražiti odgovore na tri ključna pitanja: koji su uzroci krize, koliko će trajati i što učiniti da se ona prevlada. A pitanje svih pitanja, naravno, glasi: zašto poduzete mjere ne daju barem neke rezultate?

što je Kamensko i Đakov-čanka biti znatno više, čak i bez “kutleraja” i lopo-va u upravama poduzeća. Te se prosvjede može uti-šati samo odgovarajućom novčanom pomoći; a pita-nje je - otkud pare jednoj već prezaduženoj drža-vi koja hitno mora rezati troškove?

Industrijska politikaDrugi je veliki problem upravljanje procesom “kreativne destrukcije”, tj. propadanja nekonku-rentnih sektora i poduzeća - od poljoprivrede, prera-đivačke industrije i gra-đevinarstva do turizma i brodogradnje. To zahtije-va pažljivo odmjerenu in-dustrijsku politiku, usmje-renu ne samo na čuvanje onoga što se očuvati dade nego i na stvaranje šansi za razvoj novih poduzeća i djelatnosti kao nositelja privrednog oporavka i na-pretka. Jednako tako tre-

ba provesti i proces rein-ženjeringa svih kroničnih gubitaša. Tu su, međutim, zamke brojne i opasne jer

su mogućnosti pogrešne procjene velike, a ona sa sobom nosi dalekosežne ekonomske i političke po-sljedice.

Na sve ovo nadove-zuje se i provedba korje-nitih dugotrajnih i bolnih reformi. Nužno je rješava-nje problema financijske nediscipline, reorganiza-cija predimenzioniranog, tromog i neefikasnog dr-žavnog aparata, skupe i usitnjene lokalne vlasti, svođenje predimenzioni-

ranih socijalnih prava u realne okvire, preispitiva-nje silnih subvencija koje ne pridonose povećanju efikasnosti, kao i revizi-ja trošenja na veličanstve-ne investicijske projekte koji ne daju odgovarajuće ekonomske učinke. Očito je da uz ekonomsku treba prevladati i našu domaću institucionalnu krizu.

Veoma opasne lažne nadeKako u tom svjetlu izgle-daju ekonomski programi koji su naše vodeće stran-ke ponudile? Ima u njima elemenata koji zaslužuju pozitivnu ocjenu - uspostavljanje fi-nancijske discipline, rein-dustrijalizacija… no nije-dan nije osobit. U analizi koju je napravila Hrvatska udruga poslodavaca od ukupno sedam elemena-ta (zapošljavanje, kreditni rejting, radno zakonodav-stvo, upravljanje javnim poduzećima, sustav ci-jena, smanjenje porezne presije, zdravstvo) tek je jedan element tih progra-ma (HDZ-a i SDP-a) do-bio trojku, pet je dobilo dvojku, a po dva čak i je-dinicu. Malo se tu govori o tome da su nužne bolne reforme nego se, dapače, nastoji stvari prikazati kao da će sve to proći glatko i bez većih problema. To je krajnje nepošteno i li-cemjerno jer se tako ob-manjuje javnost lažnim nadama. K tome se svi ekonomski programi te-melje na skrivenoj pretpo-stavci da kriza neće dugo potrajati pa su stoga i nji-hovi osnovni elementi kri-vo postavljeni. Drugim riječima - ne zna-ju u što idemo! Ostaje tu-žan zaključak - ne brinite, bit će gore!

T reba jasno kaza-ti da uzroci sadaš-njeg stanja hrvat-

skog gospodarstva nisu u recentnoj financijskoj i ekonomskoj globalnoj kri-zi, već je to rezultat više-desetljetnog modela rasta, odnosno oni sežu unatrag tri desetljeća od kada je za-počeo proces deindustrija-

lizacije. Prema tome, kriza je u nas latentno prisutna desetljećima, što se naj-bolje vidi kroz demograf-ska kretanja, tendencije u zaposlenosti, aktivnoj sto-pi stanovništva, u dugogo-dišnjoj nedovoljnoj konku-rentnosti realnog sektora..., a aktualna globalna kriza je samo potencirala i zapravo skinula veo s takvog kon-cepta razvoja.

U narednoj 2012. go-dini situacija u hrvat-skom gospodarstvu neće se znatnije razlikovati od ovogodišnje s obzirom na to da je već dobro poznato da su problemi hrvatskog gospodarstva strukturne prirode, a to se ne može riješiti u jednoj godini. Dakle, slobodno može-

mo kazati da će se nasta-viti ovogodišnji trendovi što praktički znači stagna-ciju, jer tek stope rasta iznad 3,5 posto mogu zna-čiti izlazak iz krize i poče-tak razvoja.

Bitna je želja i voljaSituacija će u Hrvatskoj svakako ovisiti i o razr-ješavanju dužničke kri-ze eurozone, odnosno

Europske unije te o stabil-nosti/nestabilnosti global-nog financijskog sustava.

No bez obzira na to, sljedeća bi godina mora-la, i konačno trebala, biti godina novog početka, ako uspostavimo konsen-zus o koncepciji razvoja, ozbiljno i odgovorno za-počnemo nužne struktur-

ne reforme i time stvorimo pretpostavke održivog ra-zvoja, ako povratimo po-vjerenje u vlastite moguć-nosti, ponovno počnemo proces industrijalizacije i konačno reindustrijaliza-cije, te fiskalnu i monetar-nu politiku uskladimo s ra-zvojnom strategijom koja je fokusirana na proizvod-nju, zapošljavanje i izvoz. Koliko god se nerealno či-nilo, vjerujem da je takav scenarij i te kako moguć, bitna je samo želja i volja onih koji odlučuju.

DiPl. oec. JAsNA Belošević MATić, DireKToricA ceNTrA zA MAKroeKoNoMsKe ANAlize HGK-a

Godina novog početkaU 2012. nastavit će se ovogodišnji trendovi što praktički znači stagnaciju, jer tek stope rasta iznad 3,5 posto mogu značiti izlazak iz krize i početak razvoja

situacija će u Hrvatskoj ovisiti i o razrješavanju dužničke krize eurozone

Poboljšanje opće privredne situacije trebalo bi očekivati za 10 godina. za nas to znači stravične posljedice


Z avršava treća go-dina za koju mo-žemo reći da se

Hrvatska nije izvukla iz krize. Temeljna gospo-darska aktivnost, prera-đivačka industrija, kroz prvih 10 mjeseci ove go-dine bilježi pad od 1,5 po-

sto. Ukupna zaposlenost u istom razdoblju ove go-dine u odnosu na isto raz-doblje prošle godine, ta-kođer, bilježi pad nešto veći od dva posto. Defi-cit trgovačke bilance je približno isti kao i proš-le godine, oko pet milijar-di eura. Hrvatska je među rijetkim zemljama Euro-pe koja bilježi negativne stope ove i proteklu godi-nu. Pored toga, udio rad-nog kontingenta u uku-pnom stanovništvu, stopa aktivnosti i stopa zaposle-nosti je među najnižim u Europi, a stopa nezaposle-nosti, unatoč malom rad-nom kontingentu, je među najvišim. Zbog produže-nog ljeta za očekivati je da će prihodi od turizma biti nešto veći od prethod-ne godine, ali zbog dugo-trajne suše za očekivati je da će poljoprivredna pro-izvodnja biti manja. Sve u svemu, gospodarstvo je prepušteno spontanom ra-zvoju. Utjecaj ekonomske politike na micanje pre-preka povećanju domaće

proizvodnje u postojećim kapacitetima je neprimje-tan, a uopće ne postoje politike za povećanje pro-izvodnih mogućnosti ze-mlje. Fiskalna i monetar-na politika uz sve poteze koje su napravile djelu-ju izolirano i pokušavaju ostvariti svoje ciljeve bez obzira na ukupni rezultat gospodarstva. Ova godina će završiti na istoj razini proizvodnje kao prethod-na, ali ukupni ekonomski rezultat za Hrvatsku bit će negativan zbog visokog vanjskog duga, odnosno kamata na taj dug i zna-čajnog odljeva dohotka iz zemlje po osnovi stranog vlasništva.

Smanjena potražnja s vanjskih tržištaU 2012. godini ne treba očekivati bolju situaciju. Budući da u ovoj godi-ni nisu donesene nikakve aktivne mjere ekonom-ske politike, hrvatsko gos-podarstvo će se u idućoj godini razvijati “sponta-no” pod utjecajem različi-tih “vanjskih” okolnosti. Upravljanje gospodar-stvom između tih okol-nosti koje će u većoj mje-ri biti negativne po svemu sudeći će izostati. Zbog deficita u proračunu i ra-zličitim domaćim fondo-vima ne može se očeki-vati značajnije povećanje domaće potražnje.

Ukoliko se nova vlada odluči za reza-nje zbog smanjenja de-ficita, to će utjecati na smanjenje potroš-

nje, a onda i proizvodnje. Potražnja s vanjskih trži-šta će se također smanji-ti. Svjetsko gospodarstvo usporava svoj rast sa 5,1 posto u 2010. na 3,7 posto u 2011. godini s daljnjim, vjerojatnim, smanjenjem ispod 3,3 posto u idućoj godini. Slično se događa kod našeg glavnog vanj-skotrgovačkog partnera, Europske unije. Ona je u 2010. imala gospodarski rast 1,9 posto, ovu godinu će vjerojatno završiti na 1,6 posto, a iduće godi-ne, po svemu sudeći, imat će pad do jedan posto. To će djelovati na hrvat-sku gospodarsku situaci-ju preko tri kanala. Prvo, zbog nestabilnosti euro-zone povećavaju se rizici pa i kamate, što će pove-ćati hrvatske financijske troškove. Drugo, zbog pada potražnje u svije-tu i Europi smanjit će se potražnja za izvozom hr-vatskih roba, i treće, zbog nesigurne financijske bu-dućnosti, ljudi će manje trošiti za turističke uslu-ge pa će nam prihodi od turizma iduće godine biti manji od ove. Njemačko gospodarstvo iduće godi-ne neće uopće imati rast, a talijansko će vjerojat-no imati pad veći od je-dan posto, zbog čega će ti naši glavni turisti manje trošiti. Možemo se samo nadati da će vrijeme biti dobro za poljoprivredne usjeve pa nam to popravi rezultat. U idućoj godini ne može se očekivati rast gospodarstva, a pad od je-dan posto je vjerojatniji uz uvjet da ne bude dodat-nih negativnih pojava u zemlji i ino-zemstvu.

H rvatska će već drugu godinu za redom ostva-

riti povijesno mali deficit na tekućem računu plat-ne bilance. To je drama-tično važno, a ostalo je nezabilježeno. Prvi korak stabilizacije nacionalnog gospodarstva ogleda se u narodnoj izreci “pokrij se koliko ti je biljac dug”. Na žalost, uravnoteženje platne bilance nije rezul-tat svjesnog upravljanja gospodarskim tokovima, već se je ono dogodilo sti-hijski. Naprosto kriza je “pomela” optimizam koji je, potom, građane “preu-smjerio” od konzumeriz-ma koji je putem kreditne politike sustavno podr-

žavan, u pravcu poveća-nja štednje. Tako je kriza uvjetovala obrat za koji se “katastrofičari” godinama zalažu. Međutim, na ža-lost, nisu svi slijedili na-vedeni obrazac. To se po-sebno odnosi na državu. Hrvatska je država, nakon nesretnog rebalansa pro-računa iz 1998. godine, institucionalizirala prava koja objektivno, imaju-ći u vidu porezni kapaci-tet dohotka, ukupno i per capita, nije u mogućnosti ostvariti. U dobra vreme-na zaduživanje u inozem-stvu i prodaja obiteljskog srebra omogućavali su tu i takvu politiku. Narod bi rekao “otišla je baba s ko-

lačima”. Na žalost, ko-lači su otišli, a baba

je ostala. U tom smi-

slu potrebno je učiniti

p r v i k o -rak.

Smanjiti linearno i selek-tivno stavke na rashodnoj strani proračuna za koje smo sigurni da bi od nas očekivao MMF, uz bitnu napomenu, tako da zadr-žimo u najvećoj mogućoj mjeri pravednost. Na pri-hodnoj strani, što pred-lažem godinama i što su prihvatile i “ptice na gra-ni”, odmah i sada sma-njiti poreznu presiju opo-rezivanja dohotka. Priča koja je u optjecaju o po-trebi smanjenja doprinosa je iz osnove kriva. Naime, za razliku od poreza, do-prinosi daju pravo obve-zniku na protučinidbu što znači da je moguće u ve-ćoj mjeri javno kontrolira-ti upotrebu tako prikuplje-nih sredstava u odnosu na poreze. To je silno važ-no. Osim toga, da ne po-stoji socijalna komponen-ta doprinosa, djelatnosti koje “pokrivaju” dopri-nosi mogle bi biti pred-met privatne inicijative, što valja imati u vidu pri-likom definiranja standar-da uzajamnosti. Uvijek se susrećemo s pitanjem svih pitanja: što je prioritet; stvarati ili raspodjeljivati dohodak?

Monokultura nije rješenjeNepotrebno je istica-ti postojeću neodrživost ustrojstva uprave i samo-uprave. Kriterij koji valja slijediti jest sposobnost lokalne uprave i samou-prave da učinkovito ot-kriva preferencije građa-na iz svoje nadležnosti i

njihovo učinkovitije za-dovoljavanje od bilo ko-jeg drugog načina te, ako je moguće, dinamizira-nja gospodarskog razvoja u okviru institucionalnog sustava. Ovo je važno tim više što način rješavanja postojeće krize eurozo-ne napušta klasičnu drža-vu i eurozonu usmjerava u pravcu zajednice regija.

Donošenje mjera nove industrijske politike zahti-jeva, upozoravam, oprez koji inače na ovim pro-storima često nedostaje. Brodogradnju valja spa-siti, jednako tako nije do-pustivo da se smanji na-cionalna renta na kojoj je zasnovan turizam. Mo-nokultura se nije nika-da i nigdje pokazala kao rješenje. Osim toga, tu-rizam se promijenio (po-stao je način življenja), što mi ustrajno ignorira-mo. Najavljeni stečajevi nisu dobro rješenje. Na-ime, dobri su u slučaju kada se veći broj tvrtki “rađa” nego što “umire”. Međutim, u našem sluča-ju tome nije tako. Mora-mo dobro promisliti prije nego što pokrenemo ste-čajni postupak. Učinimo to na učinkovit način.

Vjerojatna recesija u eurozoni dodatno će dra-matizirati stanje u hrvat-skom gospodarstvu što će predložene, i one druge, promjene učiniti još težim i bolnijim. Ipak, promjene se moraju odmah odluč-no poduzeti kako nam se ne bi smanjio kreditni rej-ting.

PrOf.dr.Sc. LJuBO JurČIć, PrEdSJEdNIK HrVAtSKOg društVA EKONOmIStA dr. Sc. guStE SANtINI, NEOVISNI ANALItIČAr

treća godina krize Promjene su nužne Hrvatska je među rijetkim zemljama Europe koja bilježi negativne stope i ove i protekle godine, a stopa nezaposlenosti je među najvišima

Brodogradnju valja spasiti, jednako tako nije dopustivo da se smanji nacionalna renta na kojoj je zasnovan turizam

u idućoj godini ne može se očekivati rast gospodarstva

moramo dobro promisliti prije nego

što pokrenemo stečajni postupak


N akon tri godine u kojima je hr-vatsko gospo-

darstvo iz recesije preš-lo u fazu stagnacije, u javnosti i dalje prevlada-va stav kako je kriza pro-lazna pojava, te da usko-ro slijedi faza oporavka u kojoj će se stope rasta re-alnog BDP-a vratiti na ra-zinu od četiri do pet po-sto godišnje. Smatra se da početak oporavka ne izi-skuje prethodno provođe-nje reformi usmjerenih na promjenu strukture gos-podarstva i da su prirod-ne stope rasta hrvatskog gospodarstva na razini od četiri posto. Ali, stope ra-sta iznad četiri posto hr-vatsko gospodarstvo je ostvarilo sredinom proš-log desetljeća uz pomoć vanjskih pokretača rasta

s ograničenim trajanjem. Svjetska kriza je samo na-prasno prekinula proces rasta oslonjenog na uvoz kapitala koji bi se i bez krize ubrzo dovršio. Zbog

padajuće konkurentnosti gospodarstva potencijal-na stopa rasta u uvjetima neutralnih kretanja kapi-tala postupno se smanji-vala prema nuli. Ostva-renje “pozitivne nule” u 2011. je realan iskaz ra-sta utemeljenog samo na unutarnjim pokretačkim snagama jer je ukupni do-

prinos vanjskih utjecaja bio neutralan.

U sljedećoj godini do-prinos vanjskih pokreta-ča rastu hrvatskog gospo-darstva imat će negativni predznak. Gospodarski rast u zemljama Europske unije kao najvećeg vanj-skog tržišta za hrvatske robe i usluge, ponovno se usporava nakon krat-kotrajnog oporavka te je izgledna recesija s dvo-strukim dnom.

Mjere za poticanje rasta gospodarstva unu-tar EU-a uvelike su iscr-pljene u prvom valu rece-sije 2009. kada je putem povećanja javnih defici-ta sanirana kriza financij-skog sektora. Sada slijedi dulje razdoblje fiskalne konsolidacije koje ogra-ničava potražnju javnog

sektora, što uz započeti proces razduživanja pri-vatnog sektora onemo-gućava korištenje mje-ra ekonomske politike na strani agregatne potra-žnje. Za borbu protiv re-cesije preostaju tek mjere na strani jačanja konku-rentnosti ponude i rasta na temelju izvozne ek-spanzije koje iziskuju dulji rok za iskazivanje učinka na gospodarstvo.

Usporavanje gos-podarskog rasta u EU-u rezultira smanjenjem apetita investitora na fi-nancijskim tržištima za ri-zikom. Jača neizvjesnost koja se iskazuje povlače-njem kapitala prema si-gurnijim odredištima. Budući da Hrvatska ne uspijeva ostvariti razinu agregatne štednje dovolj-

nu za podmirivanje doma-će potražnje za kapitalom i za plaćanje prinosa na investirani kapital u pret-hodnom razdoblju, ovisna je o priljevu inozemnog kapitala. Stoga će se aver-zija inozemnih investito-ra prema riziku nepovolj-no odraziti na dostupnost kapitala za hrvatsko tr-žište. U prethodnim go-

dinama u Hrvatskoj nisu provedene strukturne re-forme. Zato će se sma-njenje izvozne potražnje i dostupnosti kapitala iz inozemstva nepovoljno odraziti na gospodarsku aktivnost. Predviđam pad BDP-a od jedan posto uz daljnje smanjenje zapo-slenosti, te izražen rizik za još niže ostvarenje.

G odina za nama donijela je malo toga dobrog do-

maćem gospodarstvu. Fo-kus je primarno bio na po-litičkim temama. U prvoj polovini godine većina aktivnosti bila je usmje-rena na zaključenje pre-govora s Europskom uni-jom, a druga polovina protekla je u pripremi za parlamentarne izbore. U takvim okolnostima ne iznenađuje izostanak po-trebnih strukturnih refor-mi te fiskalne konsolida-cije, odnosno - 2011. je izgubljena godina barem što se tiče gospodarstva. Dok smo početkom godi-ne optimizam mogli traži-ti u relativno povoljnom vanjskom okruženju, od-nosno postupnom oporav-ku globalnog gospodar-stva te smirivanju stanja na svjetskim financijskim

tržištima, druga polovi-na godine donijela je pro-mjenu trendova. Sve se češće spominje da je pred Europom, ali i SAD-om, “izgubljeno desetljeće”, odnosno godine niskog rasta i visoke nezaposle-nosti. U takvim okolno-stima postaju sve snaž-niji pritisci na monetarne vlasti da kroz konvencio-nalne i nekonvencionalne mjere nastoje riješiti pro-blem fiskalne nediscipline te nekonkurentnosti, stva-rajući bojazan i od pojave stagflacije.

Novu godinu i nove rizike Hrvatska dočeku-je sa stanjem gospodar-stva koje je čini puno ma-nje otpornom na vanjske poremećaje no što je bila prije tri godine. Iako je Hrvatska zabilježila izla-zak iz recesije u tehnič-kom smislu još sredinom

2010., izlazak iz gospo-darske krize čini se da-leko. O 2011. godini pri-je možemo govoriti kao o godini stagnacije nego-li oporavka, s obzirom na to da će ostvareni rast biti ispod 0,5 posto. Također, u usporedbi s gospodar-stvima CEE i SEE regi-je, Hrvatska jasno zaosta-je u procesu oporavka, što dodatno povećava per-cepciju rizika za doma-

će gospodarstvo. Nadalje, dinamika dvoznamenka-stog rasta javnog duga, ali i troškova njegovog servi-siranja, odavno je postala neodrživa. Dodatni rizik za domaće gospodarstvo proizlazi iz visokog izno-sa inozemnog duga koji je potrebno iduće godi-ne vratiti i/ili refinancira-ti u izrazito nepovoljnijim uvjetima, što vjerojatno znači i potrebu za aktivni-

jom ulogom HNB-a tije-kom iduće godine.

Nepovoljni trendovi u realnom gospodarstvu te javnim financijama gene-riraju realne rizike od ko-rekcije kreditnog rejtinga zemlje. Ipak, svaki parla-mentarni izbori donose i dozu optimizma te će sto-ga nova vlada dobiti po-vjerenje građana za refor-me, pa čak i one bolne,

a to je prilika koja se ne smije propustiti. Iduća go-dina bit će obilježena sta-bilizacijom, prvenstveno javnih financija. U uvjeti-ma kada je recesija u eu-

rozoni sve izglednija u pr-voj polovini iduće godine te kada postoji potreba za snažnom fiskalnom prila-godbom u kratkom roku, stagnacija gospodarske aktivnosti u 2012. pred-stavlja relativno optimi-stičan scenarij. Osim sa-mog procesa stabilizacije, iduće godine očekujem i postavljanje smjerni-ca u novom modelu gos-podarskog rasta, koji će biti uspješan u uvjetima viših cijena zaduživanja svih domaćih sektora, ali i osjetno slabijeg priljeva stranog kapitala, bez obzi-ra na skori ulazak Hrvat-ske u EU. Uspješan model gospodarskog rasta mora osigurati oporavak zapo-slenosti u kratkom roku, smanjenje vanjskih nerav-noteža te povlačenje drža-ve u širem smislu iz gos-podarskih kretanja.

Anton StArčević, glAvni ekonomiSt rBA

ZDeSlAv ŠAntić, glAvni ekonomiSt SoCiete generAle-SPlitSke BAnke

Slijedi dulje razdoblje fiskalne konsolidacije

2011. – izgubljena godina

Za borbu protiv recesije preostaju tek mjere na strani jačanja konkurentnosti ponude i rasta na temelju izvozne ekspanzije koje iziskuju dulji rok za iskazivanje učinka na rast gospodarstva

Uspješan model gospodarskog rasta mora osigurati oporavak zaposlenosti u kratkom roku, smanjenje vanjskih neravnoteža te povlačenje države u širem smislu iz gospodarskih kretanja

Predviđam pad BDP-a od jedan posto uz daljnje

smanjenje zaposlenosti

iduća godina bit će obilježena stabilizacijom, prvenstveno javnih financija


Trendovi 2012. bit će više nego do sada određeni ra-

zvojem događaja na svjet-skom tržištu. Očito je, na-ime, da unutarnjih izvora rasta nema bez dubokog restrukturiranja, a ono za-htijeva vrijeme. Također je očito da u Hrvatskoj sli-jedi fiskalna restrikcija jer više nema nikoga tko bi financirao deficite kakve smo do sada prakticira-li. Prema tome, u kratkom roku zavisimo o inoze-mnoj potražnji za našim robama i uslugama, te priljevu kapitala.

Kinesko gospodar-stvo usporava, a započi-nje i usporavanje u Južnoj Americi. Gotovo cije-la Europska unija, osim Njemačke i još nekoliko zemalja (Švedska, Polj-ska), usporava na nulu te joj prijeti recesija. U ta-kvim je uvjetima teško zamisliti da će Njemačka sačuvati gospodarski rast. Mogući ulazak Njemačke u recesiju u prvoj polovi-ni sljedeće godine bio bi posebno traumatičan do-gađaj jer bi značio loci-ranje slabosti u do sada najčvršćoj karici nestabil-ne eurozone. To bi moglo dodatno zakomplicirati financijske aspekte krize eurozone.

Za nas je posebno važ-no to što našem najvaž-nijem izvoznom tržištu - Italiji - predstoji nekoliko teških godina štednje i re-strukturiranja. To što SAD i Japan bilježe kakav-ta-kav rast (jedan do dva po-sto) i još uvijek imaju neku šansu za izbjegavanje dru-gog vala recesije, slaba je utjeha za ekonomiju poput naše. Ona nema ni diverzi-ficirane proizvode niti spo-sobnost brzog preusmjera-vanja na nova tržišta.

Priljev kapitalaRegija (prvenstveno BiH i Srbija), koja je prote-klih godina ponovo posta-la važno odredište našega izvoza, također ne može “povući” naprijed. Obje za nas ključne susjedne države ušle su u politič-ku pat-poziciju. Prva zbog nepostojanja vlade, dru-ga zbog zaustavljanja na putu prema EU-u, nesta-bilnosti na Kosovu i mo-gućih prijevremenih izbo-ra. U takvim su uvjetima rizici u regiji puno jače izraženi od potencijala.S obzirom na opisane okolnosti, zadržavanje izvoza (roba i usluga) na razini 2011. bio bi veliki uspjeh.

Nedostatak rasta ino-zemne i domaće potrošnje

mogao bi se kompenzirati investicijskim zamahom. U nedostatku domaćih izvora priljev inozemnoga kapitala mogao bi biti ka-talizator procesa. Među-tim, nije realno očekivati da bi se tako nešto moglo dogoditi.

Nepovoljna investicij-ska klima i prevladavaju-ći pesimizam u uvjetima nadolazećeg drugog vala krize odbija izravna strana ulaganja. Bit će dobro ako zadržimo postojeća. Duž-nički oblici financiranja ograničeni su dosegnutom razinom zaduženosti koja je razmjerno visoka, po-sebno u sektoru poduze-ća. No, i tamo gdje posto-je mogućnosti za daljnje zaduženje, ograničenje postoji na strani ponu-de sredstava. Dok se eu-rozona ne konsolidira, ni europske banke neće biti

sposobne privući značaj-nije iznose sredstava radi plasmana u zemlje poput Hrvatske.

Kada se zbroje oče-kivani učinci na inoze-mnu potražnju i priljev kapitala, možemo zaklju-čiti da svako očekivanje koje ukazuje na blagi rast ili zadržavanje dostignu-te razine BDP-a pripada zoni optimizma.

Posve drugi svijetVratimo li se malo u proš-lost, prisjetit ćemo se jef-tinog i raspoloživog kre-ditnog potencijala banaka, prave eksplozije fiskalnih rashoda i aktivnosti dr-žavnih poduzeća, booma u graditeljstvu i svih slič-nih aktivnosti koje su obi-lježile razdoblje od 2001. do 2007. Nakon “sedam godina obilja” novi je ci-klus započeo 2008. Iako

je tada statistički zabi-lježen rast, gospodarstvo je već u drugoj polovini 2008. bilo u ozbiljnoj kri-zi. Prema tome, upravo završava četvrta i započi-nje peta godina ove krize. Ne postoji mistični meha-nizam koji bi omogućio značajniji oporavak u pe-toj godini krize jer još ni-smo platili cijenu neopre-za i ustrajnoga odgađanja

nastupanja odgovornog ekonomskog ponašanja. Zadržavanje visokih dr-žavnih rashoda i fiskalnog deficita uz odgodu struk-turnih reformi prije krize i kroz cijelo razdoblje krize predstavlja nesretnu okol-nost zbog koje se sada istovremeno javlja kon-stelacija domaćih i vanj-skih čimbenika koji djelu-ju na njeno produljivanje.

Na primjer, nismo kontrolirali fiskalne ras-hode kada su fiskalni pri-hodi bili visoki. Zato ćemo ih morati početi nadzirati sada kad su pri-hodi niski. Nismo restruk-

turirali poljoprivredu i brodogradnju kad je ka-pital bio jeftin, a investi-tora je bilo na svakom ko-raku. Zato ćemo ih morati restrukturirati sada kad je kapital skup, a investito-ra nema ni za lijek. Nismo smanjivali porezne stope i osnovice kad je gospo-darstvo raslo. Zato ćemo ih morati povećavati sada kada gospodarstvo stagni-ra ili pada.

Drugim riječima, sve radimo obratno od onoga kako bi trebalo raditi. Je-dino nas može utješiti da mnogi u Europi u tome nisu puno bolji od nas. No, slaba je to utjeha. Ona znači da tamo vani nema nikoga tko bi nas povukao prema gore; bit će dobro ako nas ne pogurne malo prema dolje.

Svako zlo za neko dobro. Možda se razvi-je svijest da smo sami. Da jedino što u potpuno-sti kontroliramo jesu unu-tarnji izvori efikasnosti i rasta dok se na gotovo beskrajnom svjetskom tr-žištu smjenjuju prigode i uzleti s porazima i pado-vima. Te unutarnje izvore nećemo pokrenuti 2012. jer su dugo ležali skriveni i zakržljali. No ako ustra-jemo, možda već godinu kasnije...

mr. Sc. VELImIr ŠONJE, DIrEKTOr ArHIVANALITIKE

Sve radimo obratnoKada se zbroje očekivani učinci na inozemnu potražnju i priljev kapitala, možemo zaključiti da svako očekivanje koje ukazuje na blagi rast ili zadržavanje dostignute razine BDP-a pripada zoni optimizma

Jedino što u potpunosti kontroliramo jesu unutarnji izvori efikasnosti i rasta


N ova parlamen-tarna većina i vlada koja je

dobila mandat bit će su-očeni s nizom hipoteka stvorenih bilo promaše-nom ekonomskom politi-kom, bilo odsustvom bilo kakve ekonomske politike u dobrom dijelu naše no-vije prošlosti. Zemljom se često upravljalo popu-lističkim obećanjima bez realne podloge u ekonom-skom stanju nacije. Isto-vremeno, uvjeti za po-slovanje postajali su teži i teži; što znači i manje konkurentni, relativno i apsolutno.

Stoga, prvi je potez promjena stanja svijesti: kako izvršne vlasti na na-cionalnoj, ali i drugim razinama, tako i građa-na. Što je prioritet: nasta-vak status quoa ili stavlja-nje u centar (samo) jedne točke, podizanje kvalitete ekonomskih performansi - kako za postojeće tvrt-ke i poduzetnike, tako i za one nove koje se mora pri-vući da se u okviru naci-onalnog ekonomskog pro-stora, a u odnosu na više drugih opcija, odluče ne-što proizvoditi i stvara-ti baš u Hrvatskoj. A tada, naravno, i zapošljavati i plaćati poreze; dati dopri-nos osobnoj i javnoj po-trošnji, rastu BDP-a...

Dijalog, dijalog “It’s the Economy, Stu-pid”, rečenica predizbor-no nastala u SAD-u, tr-žišno vodećoj državi, okosnica je i odrednica ponašanja u Hrvatskoj u godini koja dolazi. Nova izvršna vlast mora (konač-no) čuti glas poduzetnika i poslovnog menadžmenta koji su u godinama iza nas napisali stranice i stranice kritika, ali i prijedloga što

i kako je potrebno učiniti da se potakne i trajno odr-ži realni gospodarski rast.

Upozorenja i prijedlozi su stizali još kada je vanjski dug bio pet milijardi ame-ričkih dolara, te (kontinui-rano) kada se popeo na 10 milijardi (već) eura, za-tim 20, 30, i (zastrašuju-ćih) 40 milijardi eura, a strelica na grafu tog zadu-ženja i dalje juri u visinu. S njom još (pogotovo da-nas) i brže ona koja uka-zuje na troškove servisira-nja tog duga, uz sve brže rastuću kamatnu stopu.

Samo takav dijalog, a zatim partnerstvo u obli-kovanju ekonomske poli-tike, te kontinuitet i upor-nost u provedbi, mogu dovesti do zaokreta, a time i uspostave povjere-nja međunarodne finan-cijske zajednice, čiji je značaj u (re)financiranju aktualne hrvatske situa-cije u financiranju javne potrošnje presudan. Za-tim, ili paralelno, potreb-

no je otvoriti razgovor s respektabilnim udrugama tvrtki okupljenih u inoze-mne komore koje djelu-ju u Hrvatskoj (Austrija, Njemačka, Velika Brita-nija, Skandinavija, SAD) i konačno čuti što se opet u partnerstvu može učini-ti da se potaknu i green-field investicije, gdje je Hrvatska do sada prolazi-la gotovo najlošije u od-nosu na druge tranzicij-ske države.

Paralelno, potrebno je otpočeti preispitiva-nje kako bolje iskoristi-ti ono što se posjeduje, te kao potencijal, a pri tome se često i samozavara-va: prvo, koji to turizam podnosi kapitalna ulaga-nja s trajanjem sezone od tri mjeseca; drugo, koja to poljoprivreda može op-stati bez subvencija ako se bazira na primarnoj ra-tarskoj proizvodnji i uvo-zu svega ostaloga; treće, može li se održati brodo-gradnju s gradnjom bro-dova niske dodane vrijed-nosti; četvrto, tko će (koji porezni obveznici) otpla-ćivati izgrađene promet-nice čije je (poslovno) ko-rištenje izvan konteksta intermodalnog prometa i poslovanja? I tako redom, gotovo u svim sektorima. Jer, i svaka šuma se sastoji od drveća. Sve je to prtlja-ga koja je stajala neraspa-

kirana u teretnim vagoni-ma, kompoziciji koja se kretala po manevarskom kolosijeku. Onaj glavni često je bio platforma za uvoznu robu. Sve to po-sljedica je i cijena razmi-šljanja da deviza nije roba koja mora imati realnu ci-jenu i uravnoteženi tečaj.

Podići razinu konkurentnosti Zatim, otvara se pitanje strukturne politike koja podiže razinu konkuren-tnosti, stvara pritisak na efikasnost i bitno prido-nosi kvaliteti interne de-valvacije. Zatim, indu-strijska politika shvaćena kao širi okvir ukupne ra-zvojne politike, uključivo regionalne politike.

Sve, baš sve to mogu-će je ignorirati (i 2012.) onome tko nije toliko du-žan kao Grčka, Italija ili Hrvatska i koji se ne mora ponovno zadužiti: za vra-ćanje starih dugova i po-krivanje novih računa. O svemu tome odlučuje žiri sastavljen od rejting agen-cija, kako god da se zvale (Fitch Ratings, Moody’s, Standard&Poor’s), MMF-a, Europske komisije i sve više sumnjičavih vje-rovnika (stari krediti) i opreznih kreditora (novi zajmodavci). I da zaklju-čimo s parafrazom jedne poznate rečenice: nije do-voljno biti dobar čovjek da se piše lijepa glazba. U hrvatskom kontekstu to bi značilo da osvojiti veći-nu na parlamentarnim iz-borima nije ujedno i samo po sebi rješenje doma-ćih ekonomskih proble-ma, nego tek legitimna li-cencija i ogromna obveza da se uspostavi i efektuira kreativni potencijal nacije prije nego što se stigne do kraja pruge.

Prof. dr. Mladen Vedriš, Profesor zagreBačkog PraVnog fakulteta

Hoće li politika početi slušati glas gospodarstva?nova izvršna vlast mora čuti glas poduzetnika i poslovnog menadžmenta koji su napisali stranice i stranice kritika, ali i prijedloga što i kako je potrebno učiniti da se potakne i održi realni gospodarski rast

zemljom se često upravljalo

populističkim obećanjima bez

realne podloge u ekonomskom stanju

nacije


Ova 2011. godina, una-toč nizu izazova u gospo-darskom okruženju, kako u Hrvatskoj, tako i u ci-jeloj regiji, za Agrokor će biti vrlo uspješna. Naime, nakon tri godine relativ-ne stagnacije, Agrokorov konsolidirani prihod od prodaje rast će u odnosu na prethodnu godinu i to stopom od blizu 10 posto što je, u uvjetima duboke recesije i vrlo blagog rasta bruto domaćeg proizvo-da na tržištima regije, izni-man uspjeh, poglavito jer predstavlja isključivo or-ganski rast i nije plod bilo kakvih novih akvizicija. Što je još važnije, goto-vo sve Agrokorove kom-panije (bez obzira na djelatnost) pokazale su sposobnost iznalaženja tr-žišnih odgovora na krizu, uz istovremeno održava-nje ili čak povećanje in-terne efikasnosti, čime su ostvarile i rast profitabil-nosti.Važno je također naglasi-ti da, bez obzira na ma-nje razlike, sve osnovne djelatnosti iz Agrokoro-vog portfelja bilježe rast, što znači da je, osim što je rezultat investicija iz pret-hodnih razdoblja, on u najvećoj mjeri rezultat po-

znavanja tržišta i primjene znanja u svim sektorima u kojima Agrokor posluje, kao i pravilnog odabira i uspješnog strateškog pri-lagođavanja promjenama na tržištu, posebno pro-mjenama u ponašanju po-trošača. Ovakvi pozitivni trendovi u poslovanju u 2011. go-dini dali su nam za pra-vo da i u planiranju 2012. godine budemo hrabri-ji i vjerojatno pozitivni-ji u odnosu na predviđa-nja prosječnih kretanja

na ukupnom tržištu. Si-gurni smo da su Agroko-rove kompanije, koristeći svoja znanja, vještine, ali i podršku i snagu velike kompanije, uspjele prona-ći pravi odgovor na kreta-nja i očekivanja na svim regionalnim tržištima te na tome temeljimo jedan dio relativno ambicioznih planova rasta, istovreme-no ne podcjenjujući uku-pno izuzetno složene eko-nomske odnose, kako u regiji, tako i posebno u eu-

rozoni, čije posljedice još u potpunosti i ne možemo sagledati. No sigurno će u određenoj mjeri normalni poslijeizborni optimizam pridonijeti promjenama i poboljšanju gospodar-ske situacije u Hrvatskoj, našem glavnom tržištu i ukoliko nova vlada bude u stanju u kratkom roku iskoristiti momentum za promjene, na dulji rok možemo očekivati brži oporavak gospodarstva. Kao najveća kompanija u regiji u određenoj mjeri dijelit ćemo i sudbinu kre-tanja na ostalim tržištima regije gdje su predviđene stope rasta veće od onih u Hrvatskoj.Svi ovi elementi, a poseb-no uključujući našu po-stojeću poziciju, daju nam za pravo da u 2012. oče-kujemo rast Agrokorovih kompanija i nastavak do-brog trenda koji je zapo-čeo 2011. godine.

U 2012. očekujemo rast Agrokorovih

kompanija

LjerkA PULjić, stArijA izvršnA direktoricA AgrokorA, zAgreB

Poslijeizborni optimizam - prilike za promjene

Godina 2011. nije do-nijela očekivani gospo-darski oporavak, što je pogodovalo stagnaciji po-tražnje za proizvodima koje nudimo. Valja napo-menuti da se u posljed-njem kvartalu osjećao i porast nelikvidnosti. Od elemenata iz okruženja na koje PIP ne može utjecati je i pojava krivotvorenog meda odnosno neaktiv-nost nadležnih državnih institucija u suzbijanju te pojave, zbog čega je na-rušena stabilnost tržišta. Unatoč tome PIP je us-pio zadržati svoje pozicije te će rezultat u 2011. biti sličan kao 2010. s blagim porastom prodajnog obuj-

ma. Prva polovina 2012. će sigurno biti izazovna te će PIP tržišnim prilikama pristupati s povećanom dozom opreza. Nadamo se da će se u drugoj polo-vini godine osjetiti blagi oporavak koji će donije-ti i prvu dozu optimizma. Od države ne očekujemo puno pa će svaki dobar potez u korist poduzet-ništva biti ugodno izne-nađenje. Učini li država više na uvođenju reda na tržištu pčelinjih proizvo-da po pitanju zaštite po-trošača te na tržištu pče-larskog repromaterijala po pitanju sive ekonomi-je, učinit će uslugu sebi, a dugoročno i svim sudi-

onicima na tržištu. Za tr-žište pčelinjih proizvoda potrebno je riješiti pitanje krivotvorenog (lažnog) meda. U tom je segmentu gospodarstva to najvaž-nije što državne institu-cije mogu učiniti u 2012. godini. Ostale mjere ne mogu imati tako poziti-van učinak na tržište kao ta inicijativa.

doMAgoj BrAČić, direktor PiP-a, zAgreB

riješiti pitanje lažnog meda

Gospodarstvenicima smo postavili pitanJa:

evo što su odgovorili...

1. vaša ocjena poslovne 2011.?

2. Kakvi su vaši planovi i očekivanja u idućoj

godini od ekonomske politike, državnih mjera, porezne politike, politike zapošljavanja, likvidnosti...?

3. Koji su konkretniji planovi vaše tvrtke

u 2012.?


Općenito govoreći, protekla je turistička se-zona bila vrlo uspješna. Određeni aspekti išli su nam u prilog, a uložen je veliki trud, kao i značajna sredstva u promidžbu koja je urodila plodom. Na ra-zini Unilinea ove smo go-dine ostvarili rast prihoda za 25 posto, zabilježen je bruto promet od 26,8 mi-lijuna eura i povećali smo broj zaposlenika za 30 po-sto u odnosu na prošlu go-dinu. No, Europa je ušla u novu recesiju i taj nam podatak nikako neće ići u prilog. Neka od glav-nih emitivnih tržišta, po-put Italije, u značajnim su problemima. Problem unutar eurozone odrazit će se i na Njemačku. Kada bi se ostvarila predviđanja da će rast turizma u Euro-pi u 2012. iznositi do pet posto, to bi išlo i nama u prilog te bismo ostvarili, u najmanju ruku, rezulta-te na tragu ovogodišnjih.

Kad je riječ o ulasku Hr-vatske u EU, treba nagla-siti da ćemo imati određe-ne koristi, no one neće u tolikoj mjeri biti značajne za uspjeh turizma. Od nove vlade očekujemo da će prepoznati važnost usluga turističkih agencija

te to potvrditi kroz izjed-načavanje PDV-a sa sto-pom koja vrijedi za usluge smještaja. Riječ je o ključ-nom detalju za poticaj tu-rizma budući da je pred nama teška sezona iz koje treba izvući maksimum, a to neće biti moguće bez adekvatnih mjera.Ako kriza kulminira, teš-ko je očekivati porast za-pošljavanja, uklanjanje nekih barijera, povećanje

izvoza... Do rasta zapo-šljavanja čak može doći, no mogućnosti su vrlo ograničene. Poslovanje treba maksimalno optimi-zirati tijekom krize jer se nikad ne zna koliko će ona trajati i kakve posljedice nosi. Od nove vlade oče-kujemo da kroz konkretne mjere osigura rast gospo-darstva, a time i rast zapo-šljavanja. Vrijeme je da se krene sa značajnim ulaga-njima u proizvodnju, a po-trebno je proširiti radijus sektora na koje se doma-će gospodarstvo oslanja. Pobornik sam ulaganja u malo i srednje poduzetniš-tvo koje bi, uz subvencije, moglo doživjeti uzlet. Uniline je tvrtka koja bi-lježi značajan rast u ne-koliko proteklih godina. Ravnomjeran rast očeku-jemo i u sljedećem razdo-blju. Naš je cilj steći pozi-ciju ključnog regionalnog poslovnog subjekta u tu-rističkoj branši. Tvrtkino

se poslovanje s početne strategije incoming turo-peratora postupno razvi-jalo. Danas Uniline nudi cjelokupan turistički proi-zvod - od smještaja, tran-sfera, rent-a-cara, izleta, autobusnih tura, organiza-cije kongresa, incentiva, sportskih događaja te spe-cijalnih programa. Počet-kom 2012. pokrenut ćemo i outgoing čime ćemo za-okružiti ponudu. Imamo mrežu od 10 poslovnica u Hrvatskoj i online pro-daju. Zahvaljujući širokoj mreži inozemnih partnera, Uniline je danas jedan od ključnih faktora domaćeg turizma.

Vrijeme je da se krene sa značajnim

ulaganjima u proizvodnju

Protekla godina obilje-žena je snažnim utjecajem ekonomske krize i recesi-je. Njen negativan utjecaj na konditorsku industri-ju značajan je s obzirom na činjenicu da je kondi-torska industrija Hrvat-ske aktivan izvoznik, sa znatno većim izvozom od uvoza. Rezultat toga je i da je tijekom prvih devet mjeseci u konditorskoj industriji Hrvatske doš-lo do pada proizvodnje od 6,7 posto. Pritom je pro-daja na domaćem tržištu smanjena za 5,6 posto, a izvoz za 14 posto količin-ski i oko šest posto vrijed-nosno. Istovremeno uvoz konditorskih proizvoda, koji već pokriva dvije tre-

ćine tržišta slatkiša, vri-jednosno je povećan za 7,3 posto. Zbog takvih kretanja na tržištu ugro-ženi su tekući poslovni re-zultati, likvidnost i stabil-nost poslovanja na koje je dodatno negativno utjeca-lo i povećanje cijena glav-nih sirovina još u 2010. godini. U ovakvim okol-nostima Kraševe poslov-ne aktivnosti snažno smo usmjerili prema održava-nju kontinuiteta proizvod-nje i prodaje, s naglaskom na financijsku stabilnost i tekuću likvidnost. Širok portfolio proizvoda mak-simalno je prilagođen tr-žišnim trendovima i za-htjevima potrošača kroz razvoj jakih vlastitih bren-dova i vrhunsku kvalitetu. Činjenica je da su izosta-nak realnih poticaja izvo-znika i nestimulativna tečajna politika onemo-

gućili rast izvoza i veće korištenje kapaciteta do-maće industrije. Kondito-ri koji izravno i neizrav-no zapošljavaju više od 10.000 radnika s pravom očekuju da će na planu potpora i poticaja izvoza i izvoznika doći do pozi-tivnih promjena i pobolj-šanja ekonomske politike u 2012. i narednim godi-nama. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju doma-ća konditorska industrija bit će izložena carinama u izvozu na tržišta zemalja Cefte, te potpunom uki-danju postojećih carinskih stopa pri uvozu iz zema-lja EU-a. To će dodatno povećati uvoz i smanji-ti prostor plasmanu do-maćih konditorskih pro-izvoda. Od nove vlade u 2012. godini mi očekuje-mo novu ekonomsku poli-tiku koja će se maksimal-no usmjeriti na povećanje izvoza roba i usluga.Zbog složenosti situacije ne očekujemo čuda u po-boljšanju uvjeta poslova-nja, ali se nadamo urav-noteženim promjenama monetarne i fiskalne po-litike, uz izravne potica-je prerađivačkoj industri-ji i finalnim izvoznicima. Uz to, potrebno je pore-znim rasterećenjem plaća i smanjenjem mnogobroj-nih parafiskalnih optere-ćenja povećati konkuren-tnost domaćih proizvoda čime će se stvoriti real-ni okvir za brži rast izvo-za. Naš je cilj da izvoz do-segne i premaši 50 posto ukupne prodaje Kraša.


“Ne očekujemo čuda, ali se nadamo uravnoteženim promjenama monetarne i fiskalne politike, uz poticaje prerađivačkoj industriji i izvoznicima.” Damir Bulić, Kraš

DAMIR BULIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE KRAšA

Naš cilj: izvoz veći od 50 posto ukupne prodaje Kraša

Očekujemo novu ekonomsku politiku koja će se usmjeriti

na povećanje izvoza roba i usluga

BORIS ŽgOMBA, DIREKtOR tURIStIČKE tVRtKE UNILINE, PULA

Provedbom mjera do uspješne sezone

Zadovoljni smo ostva-renim rezultatima i svo-jom pozicijom na tržištu osiguranja - trećom na tr-žištu neživotnih osigura-nja. Svi naši stabilni po-slovni pokazatelji govore tome u prilog, prvenstve-no zahvaljujući mudrom gospodarenju i konzerva-tivnoj politici upravljanja. Kako smo i očekivali, go-dina nije bila laka, kriza je doživjela vrhunac, a u godini koja je pred nama očekujemo rasplet i pozi-tivne pomake, naravno u realnim okvirima. Neli-kvidnost i loše gospodar-ske prilike ostavile su trag na ukupnom tržištu, no usporedimo li osiguranje s nekim drugim djelatnosti-ma, evidentno je da tržište bilježi samo lagani pad.U sljedećoj godini želimo,

kao prvo, realizirati svoje poslovne planove. Same pripreme za pristup EU-u u branši osiguranja već se provode, a ulazak će zasi-gurno donijeti nove izazo-ve na naše tržište. Pod tim ne mislim samo na nova tržišta već i konkurentske

odnose na hrvatskom tr-žištu. Od države, tj. nad-ležnih regulatora očeku-jemo aktivnu ulogu, čiji bi krajnji cilj bila stabil-nost tržišta i postavljanje jasnih pravila. Što se tiče poslovanja Jadranskog

osiguranja, naša strategi-ja je i dalje potpuno ja-sna: poslovanje po pravi-lima struke, maksimalno orijentirani pristup prema osiguraniku, koji uključu-je visoku razinu kvalitete usluge te odlično disperzi-ranu mrežu naših prodaj-nih mjesta, sve u interesu osiguranika.Plan Jadranskog osigu-ranja za 2012. postavit ćemo na osnovi realiza-cije 2011. godine, narav-no uzimajući u obzir situ-

aciju i kretanje hrvatskog gospodarstva te tržišta osiguranja. Vjerujemo da će se situacija ipak kre-tati u pozitivnom smje-ru. Svoje znanje i iskustvo usmjerit ćemo u razvoj novih proizvoda, prate-ći što se događa na eu-ropskom i svjetskom trži-štu osiguranja. U skladu s time, i dalje ćemo aktiv-no raditi na širenju kva-litetne ponude sukladno potrebama tržišta. U pla-nu nam je i daljini razvoj online prodaje osiguranja te nove usluge u skladu sa suvremenim trendovima i stilom života. Uz sve ovo, nastojat ćemo biti što do-stupniji svojim osigura-nicima otvaranjem novih prodajnih mjesta i, narav-no, biti aktivni u zajednici u kojoj poslujemo.

I dalje ćemo aktivno raditi na

širenju kvalitetne ponude sukladno potrebama tržišta

gORAN JURIšIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE JADRANSKOg OSIgURANJA, zAgREB

Ulazak u EU donijet će nove izazove


“Ono što država svakako mora izbjeći je podupiranje trgovačkih lobija kojima je sasvim svejedno prodaju li hrvatsko ili čileansko vino.”

Mato Violić - Matuško, Matuško vina

Ovogodišnja poslov-na godina za tvrtku Omco iz Huma na Sutli bila je vrlo dobra, a u 2012. želi-mo zadržati poslovanje na razini ove godine. Ne oče-kujemo mnogo od eko-nomske politike, mjera države i porezne politike kao ni od skorašnjeg pri-stupa Hrvatske EU-u.Isto tako, smatram da u sljedećoj godini neće biti značajnijeg porasta za-pošljavanja, a neće se ni

ukloniti barijere koje spr-ječavaju ulaganja. Skepti-čan sam i u pogledu pove-ćanja ukupnog hrvatskog izvoza, a posebice zavr-šetka gospodarske krize jer smatram da će taj pro-ces trajati dulje vrijeme.

Prije završetka krize po-trebne su značajne struk-turne promjene.Kako bi se pomoglo hr-vatskom gospodarstvu da postane konkurentno, dr-žava bi trebala temeljem porezne politike, smanji-vanjem cijene rada kroz manja davanja i poreze te poticanjem ulaganja, po-taknuti investitore na veća ulaganja u našu zemlju. Nužno je potaknuti zapo-šljavanje u proizvodnom sektoru.U 2012. godini u tvrt-ki Omco želimo povećati konkurentsku sposobnost kroz visoke tehnologi-je i time postati još kon-

kurentniji u odnosu na ostale tvrtke koje se bave sličnim djelatnostima. Te-meljni proizvod naše tvrt-ke je proizvodnja alata za staklarsku industriju, a u bliskoj budućnosti ne na-mjeravamo širiti poslo-vanje, s obzirom na to da smo globalno prisutni i izvozimo 97 posto svo-jih proizvoda. Daljnje in-vestiranje će se odvijati u smislu automatizacije i robotizacije proizvodnje.Kao i do sada, i sljedeće godine planiramo nastu-pati na specijaliziranim sajmovima stakla, kao što su Mir stekla u Moskvi i Glasstech u Düsseldorfu, a izravni poslovni kon-takti i dalje će ostati naš obrazac poslovanja.Bojimo se da se u kra-ćem vremenskom razdo-blju ništa neće dogoditi, ali priželjkujemo promje-ne porezne politike u smi-slu rasterećenja naših za-poslenika.

Prije završetka krize potrebne su

značajne strukturne promjene

Darko ranogajec, Direktor tvrtke omco, hum na sutli

smanjiti cijenu rada kroz manja davanja i poreze

Mada je ova godina bila teška te je posljedice krize snažno osjetio čitav vinarski sektor, u našoj tvrtki možemo biti zado-voljni rezultatima. U ovoj godini uspjeli smo dovrši-ti planirane investicije u proširenje podruma, tako da sada imamo jedan od najljepših vinskih podru-ma u Hrvatskoj, koji je vrlo zanimljiv turistima. Uz to, otvorili smo ko-mercijalna predstavništva u Zagrebu i Splitu, a pla-niramo to učiniti i u Du-brovniku. Zadovoljan sam što smo se dobro pozicio-nirali na tržištu, a posebno u platno najmoćnijoj sku-pini potrošača. S tim dije-lom sam više nego zado-voljan, pogotovo zato što

je jedan dio naših vina do-sta skup za hrvatske pri-like. Međutim, unatoč ci-jeni kupci su prepoznali vrijednost našeg Royala, Superiora, Reservea, Din-gača i Pošipa.U zadnjih nekoliko go-dina uložili smo oko mi-lijun eura u opremanje podruma, a bitno je ista-knuti da su ulaganja tvrt-ke Matuško vina do sada bila isključivo iz vlasti-tih sredstava, bez kredita i bez poticaja. To je možda teže, ali je i razlog što mo-žemo opušteno planira-ti daljnje poslovne poteze.Od države očekujem da se u domeni svog djelo-vanja potpuno uključi u izradu strategije razvoja hrvatskog vinarstva i pro-

ces brendiranja Hrvatske kao vinske zemlje. Sva-ki naš vinar s manje ili više uspjeha brendirao se sa svojim imenom i po-stao je prepoznatljiv, ali zemlju može brendirati

samo država. Imam infor-macije da se nešto u tom smjeru planira raditi, ali je potrebno odmah u star-tu razjasniti da taj projekt ne mogu raditi vinari jer to ne znaju, a nemaju ni vremena. To pogotovo ne mogu raditi komercijalisti i trgovci, koji imaju neke druge interese. Dozvolja-vam da je strategiju bren-diranja moguće prepisati od neke države koja je to uspješno napravila. Ima-mo primjer Austrije, prije petnaestak godina, te naj-noviji primjer Bugarske...Ono što država mora izbjeći je svakako podu-piranje trgovačkih lobija kojima je sasvim svejed-no prodaju li hrvatsko ili čileansko vino. Oni mogu

kupiti koju posrnulu vina-riju, ali će je i prodati kada shvate da to nije lagan po-sao. Vinar će uvijek pro-izvoditi vino, i kada mu ide i kada ne ide. U tome je osnovna razlika. Trgov-ca zanima samo marža, tako da ga je besmisleno poticati. Isto tako, mislim da je i posljednji pokušaj i način udruživanja vina-ra pogrešan. Vinarima ne smije biti osnovni cilj po-kupiti poticaje od drža-ve, nego nešto napraviti, a to s ovakvim pristupom - koji uključuje i male i ve-like i srednje - nije nikako moguće. Udruživanje ima smisla ako je radi profi-ta, a to su kod nas najbo-lje napravili opet trgovci i trgovački lanci. Brendi-

ranje je spor i stručan po-sao i ono se ne smije po-istovjetiti s oglašavanjem i nastupom na sajmovima.Vinari bi se trebali udruži-ti zbog efikasnijeg načina naplaćivanja dugovanja, a ne kada jedna vinar preki-ne isporuku vina pojedi-nom distributeru ili kupcu da mu mjesto zauzme dru-gi kojeg će taj kupac opet prevariti. U tome nam dr-žava može puno pomoći i zaštititi nas. Danas vam svatko može ostati dužan i nastaviti ulagati.Matuško vina će nastavi-ti i u idućoj godini pro-gram podizanja nasada. Osim toga, proširit ćemo podrum odnosno izgraditi dvoranu za poslovna do-gađanja.

mato violić-matuško, vlasnik i Direktor matuško vina, Potomje, Pelješac

vinari su sami sebe brendirali, sad neka država brendira i zemlju

trgovca zanima samo marža, tako

da ga je besmisleno poticati

Vjerujem da bi 2012. trebala biti godina zaokre-ta i pozitivnih promjena u gospodarstvu, koje svi tako priželjkujemo. Ipak, realnost će diktirati uvje-ti na tržištu. Veliki utje-caj na gospodarstvo i re-gulativu imat će ulazak Hrvatske u EU. Zasigur-no će se morati napravi-ti i veliki rezovi u držav-nom aparatu, uklanjanje birokratskih barijera za domaće i strane investito-re te stvoriti uvjeti za pri-vlačenje toliko potrebnih investicija. Smatram da će priljev investicija biti dosta usporen zbog situ-acije na globalnom trži-

štu i krize u eurozoni. Sli-jedi nam razdoblje bolnih rezova na svim razinama, pronalaženje prosperitet-nih tržišnih niša, dugoroč-no odricanje i prilagod-ljivost tržišnim uvjetima. Iz perspektive poduzetni-ka očekujemo da se drža-

va uhvati u koštac s veli-kom nelikvidnošću i riješi taj gordijski čvor koji ote-žava svaki daljnji rad. Ipak, za bilo kakve pro-mjene trebat će vremena. O nekom većem zapošlja-vanju teško je govoriti bez subvencija države, koja bi trebala sustavno potica-ti zapošljavanje i smanji-ti postojeće velike namete za poslodavce.

U 2012. ulazimo s uspješ-nim projektima, našim prepoznatljivim brendo-vima - sajmovima SASO i GAST. Pod okriljem tih sajmova organizirat ćemo i nove, specijalizirane ma-nifestacije, poput Sajma razvojnih agencija u ožuj-ku 2012., za koji smo već dobili priznanje na 36. hr-vatskom salonu inovacija INOVA-i, među 400 pri-javljenih projekata pred komisijom iz 22 zemlje. Ustrajat ćemo i na orga-niziranju konferencija i stručnih skupova jer sma-tramo da je znanje ključ za razvoj svakog poduzet-nika. U planu su i novi sa-jamski projekti jer u doba krize ne smijemo dopusti-ti stagnaciju koja dugo-ročno znači pad. Nastavit ćemo i dalje pružati logi-stičku potporu eventima na području Dalmacije gdje, uz znanje i iskustvo, organizatorima nudimo i kompletnu opremu.

vjerujem da bi 2012. godina trebala biti godina zaokreta i pozitivnih promjena

sanja vuković veić, Direktorica tvrtke sajam, sPlit

Država mora subvencionirati zapošljavanje


Ni jedno vremensko razdoblje ne može se tek tako izvući iz konteksta i pojednostavljeno ocje-njivati. Stoga na taj na-čin promatramo i ocjenju-jemo i godinu koja je na izmaku. Naime, 2011. je bila jedna od težih u na-šem poslovanju. Ali ne samo po sebi, nego i zbog onoga što nas u poslova-nju prati i iz ranijeg razdo-blja, uslijed gospodarskih pritisaka, te teške poljo-privredne 2010. godine.Zbog svega toga, od mje-ra ekonomske politike opravdano očekujem jaču potporu vinskom sektoru koji je iznimno konkuren-tan u EU-u. Također, a to je osobito značajno, oče-kujem jači pritisak države i čitavog sustava na sivi dio ekonomije. General-

no, potreban je sustavan paket mjera koje će gos-podarstvu olakšati prila-godbu tržištu EU-a.Stvaranje takvih elemen-tarnih preduvjeta treba-lo bi omogućiti da se si-tuacija donekle popravi. Time bi se poduzetnicima omogućio hrabriji iskorak na nova tržišta, u poveća-nje izvoza i otvaranje no-vih radnih mjesta.Ovih dana su aktualna pi-tanja poput onoga što bi država najprije trebala učiniti da pomogne gos-podarstvu? Odgovor je

vrlo jasan: najprije bi tre-balo povratiti povjerenje u državu i državne insti-tucije, a nakon toga poti-cati uspješne, proizvod-ne i izvozno orijentirane tvrtke. Takvi uvjeti onda otvaraju niz novih, pozi-tivnih procesa u gospo-darstvu i društvu u cjelini.

No, u sadašnjim uvjetima nepovjerenja i nesigurno-sti malo koji poduzetnik se usudi ući u nešto novo, u novi razvoj ili ulaganja.Temeljni proizvod naše tvrtke je vino i rado bismo širili poslovanje, za što imamo i konkretne pla-nove. Recimo, proizvod-nju namjeravamo širiti na područje eno-gastro turiz-ma, ali takav zahvat traži odgovarajuća materijalna i kadrovska ulaganja. A za to je pak nužna kakva-takva sigurnost u način i uvjete poslovanja u real-nom okruženju, što treba-ju omogućiti mjere eko-nomske politike.Unatoč otežanim uvjeti-ma poslovanja, Iločki po-drumi kontinuirano rade na povećanju kvalite-te. Tome u prilog govore brojne nagrade osvojene na sajmovima po cijelome svijetu. Nadamo se da će se i u 2012. nastaviti naš organski rast koji imamo proteklih godina te nastu-pi na europskim sajmo-vima. Također, pokušat ćemo i s probojem na trži-šta Dalekog istoka.

Poslovna 2011. godina za Luku Vukovar je daleko bolja od prethodnih 2009. i 2010., koje su za nas bile krizne. Tijekom ove godi-ne došlo je do povećanja gospodarskih aktivnosti u užem i širem okruženju. Luka Vukovar ostvarila je povećanje kako naturalnih pokazatelja tako i financij-skih. Aktivnosti u ovom vremenskom razdoblju još nisu dovoljne da bi se mo-glo reći da smo izašli iz re-cesije. Za gospodarstvo BiH Luka Vukovar izgubi-la je primat jedine luke za izlazak na europsko trži-

šte i to je djelomično ima-lo negativne posljedice na naše poslovanje.Gospodarska kretanja naj-bolje se ogledaju kroz luč-ke usluge. Mjere koje je poduzela Vlada, Luka Vu-kovar je uspješno provela.Što se tiče očekivanja od

sljedeće, 2012. godine, smatram kako ekonom-

ska politika Republike Hrvatske treba napravi-ti preokret u smislu većih ulaganja u proizvodnju. Država treba svojim mje-rama smanjenja poreznih stopa dati svoj doprinos pokretanju gospodarstva.Pristup EU-u znači brži i

lakši promet roba, kako ri-ječnim tako i ostalim pri-jevoznim sredstvima, te unaprjeđenje gospodar-stva. Znamo da je ova re-gija prije ratnih događanja bila kotač zamašnjak hr-vatskoga gospodarstva.Ukoliko bi došlo do većih ulaganja u gospodarstvo, povećala bi se i zaposle-nost, iako ne u nekim zna-čajnijim brojkama. Mo-guće je da bi došlo i do povećanja izvoza, ali ne i do završetka krize.Sigurno je da će ona po-trajati dulje vremensko razdoblje ako znamo da

je ovo najveća ekonom-ska kriza poslije tridese-tih godina prošlog stolje-ća. U takvim okolnostima još je značajnija uloga dr-žave koja bi trebala prila-goditi mjere ekonomske politike recesijskom sta-nju u EU-u, kao i svjet-skim gospodarskim kre-tanjima.Kada je riječ o plano-vima za sljedeću godi-nu, onda moram nagla-siti kako je naš temeljni proizvod prekrcaj tereta. Upravo se u tome možda najbolje ogleda kretanje gospodarstva jer 90 posto

ulaznih varijabli u poslo-vanju Luke Vukovar čine vanjski čimbenici, a samo 10 posto unutarnji na koje možemo utjecati. Stoga će se i naše poslovanje širi-ti u ovisnosti o gospodar-skim kretanjima u užem i širem okruženju.No, bez obzira na sve, ra-dit ćemo kao i do sada da bi bili što konkuretni-ji. Prekrcaje ćemo obav-ljati u skladu s potrebama naših klijenata, u što kra-ćem roku i u skladu s pro-pisima za prekrcaj tereta i primjenu mjera zaštite na radu i zaštite okoliša.

Ova se poslovna go-dina bitno ne razlikuje od 2009. i 2010 godine. Osje-ća se blaga potražnja uslu-ga na inozemnom tržištu, a na domaćem stagnaci-ja s blagim padom. Nasta-vak krize ili čudo oporav-ka ovisi o mjerama vlade

i ekonomske politike. Za sada ne vidim naznake tih mjera pa ni u predizbor-nim obećanjima jer se sve svodi na “trebalo bi”, “mi znamo”... Smatram da bi porezne reforme uz poti-canje ulaganja mogle do-nijeti nova zapošljavanja i povećanje izvoza. Naža-lost, u grafičkoj industri-ji koja je prekapacitirana i gdje uz nelojalnu konku-renciju propadaju podu-zeća, ulazak u Europsku uniju može značiti nova zatvaranja. Smatram da će 30 posto poduzeća iz grafičke struke biti zatvo-

reno. Za izlazak iz krize vlada bi hitno trebala do-nijeti mjere koje bi omo-gućile veće investicije u gospodarstvo, i to kroz ukidanje PDV-a na sve in-vesticije, poticanje zapo-šljavanja oslobađanjem plaćanja poreza na pla-ću novozaposlenim radni-cima (najmanje dvije go-dine), te poticanje izvoza kroz povrat dobiti na te-čajnim razlikama (novac vraćati izvoznicima)... Planovi Zrinskog u 2012. godini u skladu su s oče-kivanjima oporavka. Pla-niramo investiciju od oko osam milijuna kuna za ob-navljanje kapaciteta u ti-sku i nabavu modernijeg i kvalitetnijeg stroja, kao i investiranje u druge pro-izvodne kapacitete. Oče-kujemo i dalje poticaje od

Ministarstva gospodar-stva za unaprjeđenje pro-izvodnje i poticanje obra-de ino tržišta. Sudjelovat ćemo na ino sajmovima i pronalaziti nove kupce, te smanjivati troškove po-slovanja što očekujemo i od države. Upravo smo u fazi certificiranja za SA 8000-2008 te do kraja go-dine očekujemo certifikat za DOP (društveno od-govorno poslovanje). Uz dosad usvojene certifika-te ISO 9001-2008, ISO 14001-2009, FSC i naj-noviji, SA 8000-2008, po-stajemo konkurentniji na ino tržištu. Napominjem i da smo nositelji certifi-kata Green Partner tvrtke Sony DADC, i to u ovom trenutku jedini u Hrvat-skoj. Planiramo povećati izvoz knjiga na inozemna tržišta, a ovu ćemo godi-nu završiti s više od 50 posto izvoza od ukupne proizvodnje. To je 1500 tona knjiga za europsko tržište, tj. Belgiju, Engle-sku, Nizozemsku, Šved-sku, Njemačku, Norveš-ku, Francusku, Austriju... u manjem obujmu.

TOmISLAV mIhALJEVIć, dIrEKTOr LuKE VuKOVAr, VuKOVAr

VLAdImIr hALIć, PrEdSJEdNIK uPrAVE TVrTKE ZrINSKI, ČAKOVEcmLAdEN PAPAK, PrEdSJEdNIK uPrAVE ILOČKIh POdrumA, ILOK

mjere ekonomske politike trebaju ohrabriti poduzetnike

Vjerujemo da su najteže godine iza nas

Nastavak krize ili čudo oporavka - ovisi o vladi

Nastavit ćemo s nastupima

na europskim sajmovima

Gospodarska kretanja najbolje se ogledaju kroz lučke usluge

Ovu ćemo godinu završiti s više od

50 posto izvoza od ukupne proizvodnje

“Smatram da bi porezne reforme uz poticanje ulaganja mogle donijeti nova zapošljavanja i povećanje izvoza”

Vladimir Halić, Zrinski


“Gospodarstvo od vlade očekuje konkretne programe s jasno mjerljivim ciljevima i vremenskim okvirom za njihovo ispunjenje.”

Matko Bolanča, Pliva

U ovoj godini rast BDP-a bio je znatno niži od planiranog, a i ukupni gospodarski pokazatelji u 2011. lošiji su od oče-kivanih (pad industrijske proizvodnje, vanjski dug, nelikvidnost, smanjenje kontingenta radno aktiv-nog stanovništva), za što razloge možda treba tra-žiti i u tome što je izosta-

la provedba značajnijih mjera iz područja gospo-darstva. Također, usprkos očekivanjima i najavama nije se ostvario ni značaj-niji rast novih investici-ja: vrijednost inozemnih izravnih ulaganja u Hr-vatsku zamjetno pada još od 2008., a u prvom polu-godištu 2011. godine za-bilježen je najskromni-ji iznos unatrag sedam godina. Taj trend svaka-ko mora biti zaustavljen. HUP već dulje upozorava na potrebu strukturnih re-formi i uklanjanja admi-nistrativnih i zakonskih prepreka za gospodarstvo i značajnije investicije, a i GSV od travnja ukazu-

je na potrebu hitne reali-zacije promjena, potpuno svjesni da će mjere, ali i radikalni potezi biti nuž-ni ma koliko god bili teš-ki i nepopularni. Hrvatska se nalazi pred pristupanjem Europskoj uniji i hitno treba zna-čajno povećati konkuren-tnost hrvatskog gospo-darstva. To treba učiniti prvenstveno putem mje-ra koje će ukinuti sva opterećenja koja nisu u direktnoj funkciji razvo-ja gospodarstva te kroz ulaganja u zdrave tvrtke kako bi se osigurao na-predak poslovanja i stva-ranje novih radnih mje-sta.

Nova vlada mora pota-knuti gospodarski opo-ravak, razvoj poduzetniš-tva i priljev investicija te

postupno osigurati zna-čajniji rast bruto doma-ćeg proizvoda, uz nužno smanjenje stope nezapo-slenosti. Gospodarstvo od vlade očekuje kon-kretne programe s ja-

sno mjerljivim ciljevima i vremenskim okvirom za njihovo ispunjenje, što se naročito odno-si na rješavanje proble-ma nelikvidnosti i poti-canje proizvodnje. Samo proizvodnja temeljena na znanju i visokim tehnolo-gijama može stvoriti do-danu vrijednost i ojačati socijalnu sigurnost. Danas je Pliva Hrvat-ska najveća farmaceutska kompanija u Hrvatskoj, ima ambiciozne poslov-ne planove, posluje izra-zito uspješno, investira u nove proizvodne pogone, izvoz raste stopom od 30 posto godišnje, a dobit iz poslovanja je u stalnom

porastu. Plivina investi-cija u Savskom Marofu vrijedna više od 100 mi-lijuna dolara predstavlja najveće greenfield ulaga-nje u proizvodnju u Hr-vatskoj u 2011. godini i, što je najvažnije, uklju-čuje novo zapošljavanje. I u 2012. godini očeku-jemo nove značajne in-vesticije u proizvodne pogone i istraživačko ra-zvojne kapacitete uz re-alizaciju već planiranih i započetih investicija. Ta-kođer, u skladu s planovi-ma očekujemo značajniji porast zaposlenih od oko 10 posto, uglavnom u se-gmentu visokokvalifici-ranih stručnjaka.

Matko Bolanča, predsjednik Uprave plive

Ukinuti sva opterećenja koja nisu u funkciji razvoja

U 2012. očekujemo nove značajne

investicije u proizvodne pogone

i istraživačko razvojne kapacitete

Godina 2011. je za Eurocable Group bila go-dina ulaganja. U srpnju smo otvorili novu tvor-nicu, greenfield investici-ju u Jakovlju, vrijednu go-tovo 200 milijuna kuna. Projekt je uključio kupnju zemljišta, izgradnju po-slovno-skladišnih objeka-ta i prateće infrastrukture, nabavu nove opreme za proizvodnju te otvaranje stotinu novih radnih mje-sta. Riječ je o investiciji koja će udvostručiti proi-zvodne kapacitete u odno-su na 2010., te kojom smo otvorili stotinu novih rad-nih mjesta. Mislim da smo time značajno pridonijeli rastu i razvoju hrvatskog gospodarstva, u godini koja je, na domaćoj razi-ni, bila obilježena recesi-jom, relativno slabom ak-tivnošću i s općenito malo investicija – koje smatram preduvjetom oporavka. Poslovanje u 2011. godi-ni je u skladu s očekiva-njima i sukladno je trenut-ku u kojem se nalazimo. Kako je za nas ovo godi-na ulaganja, to će se odra-

ziti i u konačnim brojka-ma. Otvaranje i puštanje u pogon tvornice u Jakovlju

bio je izazovan pothvat, prije svega u financijskom smislu, kao i zbog činjeni-ce da su pogoni počeli ra-diti u srpnju. Proizvodni kapaciteti rasli su prema kraju godine i ove godine će se koristiti u potpuno-sti što će u konačnici re-zultirati proizvodnjom od oko 26.000 tona gotove robe. Unatoč svim izazo-vima, riječ je o povećanju od oko 45 posto u odnosu na 2010. godinu.Sljedeća godina bit će iza-zovna. Recesija je i dalje prisutna, posebice na hr-vatskom i regionalnom tržištu, gdje se u nekim

slučajevima čak i ponav-lja. Ostala tržišta se brže ili sporije, s više ili ma-nje problema, ipak opo-ravljaju, no i na njima je investicijska tromost još uvijek prisutna. Dakle, orijentacija na izvoz uz otvaranje novih tržišta je i dalje najbolji put. Očekivanja za sljedeću godinu se mogu svesti na promjenu monetarne i fi-skalne politike, rješenje nelikvidnosti i smanjenje parafiskalnih nameta te izradu dugoročne strategi-je razvoja industrije. Potreban rast ne može se ostvariti na uslugama i potrošnji baziranoj na za-duživanju i prodaji imo-vine, a bez industrije i proizvodnje, tako da bez znatnog zaokreta i pro-mjene doktrine u smislu reindustrijalizacije neće biti pozitivnih pomaka.Sve mjere države kroz makroekonomsku politi-ku morale bi stimulirati investicije, proizvodnju i izvoz, a destimulirati po-trošnju temeljenu na rastu duga i uvoz.

Očekivanja koja Euro-cable Group, kao proi-zvodna i izvozna tvrtka, ima od države su sažeta u postavljanju proizvod-nje kao osnovne poluge ekonomskog prosperite-ta i izvoza kao conditio sine qua non dugoročnog razvoja hrvatskog gospo-darstva. Sve ostalo će na-praviti hrvatski poduzet-nici. Povećanje izvoza naj-kvalitetniji je način rasta BDP-a te je nužno, u cilju podizanja razine svijesti o važnosti izvoza i potica-nja države na prijateljski-ji odnos prema izvozu, su-stavno skretati pozornost na probleme izvoznika i poticati izvoznu klimu.Otvaranjem tvornice u Jakovlju završili smo još jedan investicijski ciklus, kakvi se u našem poslo-vanju zbivaju otprilike svake dvije godine. U sljedećoj godini oče-kujemo punu zaposle-nost ukupnih kapacite-ta te prodaju 38.000 tona proizvoda godišnje, što bi trebalo rezultirati pri-

hodima većima od mili-jarde kuna i zapošljavati oko 250 osoba. Navedene rezultate pla-niramo ostvariti kako na postojećem tržištu tako i na novim tržištima koje namjeravamo otvarati u 2012. godini. Temeljni proizvod tvrt-ke su električni vodovi i kabeli, odnosno instala-cijski i energetski nisko-naponski vodovi i kabeli

namijenjeni građevinar-stvu i distribuciji elek-trične energije u industri-ji i elektroprivredi.Kao visokospecijalizira-na tvrtka širenje poslova-nja usmjerili smo na spe-cijalne vodove i kabele te energetske kabele sred-njih i visokih napona. Dosadašnji uspjeh na tr-žištima, osim brzinom i sigurnošću isporuke, te-

meljili smo i na visokoj kvaliteti finalnog proi-zvoda te prepoznavanju želja i potreba naših ku-paca.Osim toga, konkuren-tnost poboljšavamo i projektima vertikalne integracije odnosno du-goročnog snižavanja troškova kroz vlastitu proizvodnju osnovnih si-rovina koje je tvrtka u prošlosti nabavljala od dobavljača na tržištu. Vertikalnom integracijom uvedena je vlastita pro-izvodnja bakrene žice i PVC granulata, kao dvije osnovne sirovine u kabel-skoj industriji. Na taj na-čin tvrtka može povećati konkurentnost i kontro-lu kvalitete krajnjeg pro-izvoda.

ernest tolj, predsjednik nadzornog odBora eUrocaBle groUpa, zagreB

kako je za nas ovo godina ulaganja,

to će se odraziti i u konačnim brojkama

recesija se u nekim slučajevima ponavlja

potreban rast ne može se ostvariti

na uslugama i potrošnji baziranoj

na zaduživanju i prodaji imovine

Godišnja nagrada “Hrvoje Mateljić” dodjeljuje se zaposlenim, slobodnim ili honorarnim novinarima i vanjskim suradnicima novina s gospodarskim rubrikama ili specijaliziranih za gospodarstvo.

Hrvatskim novinarima koji prate gospodarstvo smatraju se osobe kojima su u prijašnje tri godine u svakoj godini objavljena najmanje 24 novinska priloga o gospodarskim temama i koje su ostvarile prihod od novinarstva.

Nagrada se dodjeljuje u obliku posebnog priznanja i u novcu jednoj novinarki ili novinaru. O njoj odlučuje žiri sastavljen od uglednih novinara i urednika gospodarskih redakcija.

Kandidati se na natječaj mogu prijaviti osobno, na prijedlog kolega ili redakcija u kojima surađuju. Rok za prijavu redakciji Lidera jest 19. veljače 2012.

Prijavnice možete poslati pismenim putem na adresu: Liderpress d.d., Savska 41, s naznakom “za natječaj za dodjelu Nagrade `Hrvoje Mateljić´” ili e-mailom: [email protected].

Primjer prijavnice i sve o nagradi možete pronaći na www.liderpress.hr/hrvojemateljic.

Dodatne informacije potražite na broju telefona 01 63 33 527.

Hrvoje Mateljić (1974. – 2008.) bio je profesionalni novinar 12 godina prije nego što je tragično preminuo 2008. Pratio je sektor telekomunikacija, spajanja i preuzimanja, a svu širinu svog znanja pokazao je u makroekonomskim temama.

Lider press d.d. objavljuje

natječaj za dodjelu Nagrade “Hrvoje Mateljić” za najbolje novinske priloge hrvatskih novinara koji prate gospodarstvo u 2011.

1-1 MATRICA 230 X 160.indd 1 12/12/11 11:55:09 AM

EKOPOLITIKA

04 Voda: razbacujemo li se neprocjenljivim bogatstvomU vodoopskrbu i odvodnju do 2023. planira se uložiti 23,2 milijarde kuna

07 Intervju Jadranko Husarić: Europa diktira dinamiku zaštite

AKTUALNO

10 Pročistači komunalnih voda: Zagreb, Karlovac, Sisak

14 Milijuni u otpadnim vodama

15 Biopročistači u kućanstvu

16 Akvakultura: hrana budućnosti

ODGOVORNO DRUŠTVO

22 Cementare su pouzdan partner u zbrinjavanju otpada

24 Pokažimo djeci put bez alkohola

26 Županije potiču štednju:Krapinsko-zagorska

27 Solarni pilot-projekt u Konzumu

ODRŽIVI RAZVOJ

28 Lonjsko polje: Turizam vraća mlade

32 Dundović: Zelenim radnim mjestima protiv krize

OBNOVLJIVI IZVORI

34 Peleti: Velike ambicije, neizvjesni rezultati

ŠTEDIMO ENERGIJU

42 Intense u Samoboru i Koprivnici

43 Obvezno energetsko certifi ciranje zgrada

44 Dizalica topline spušta račune

ZELENE TEHNOLOGIJE

52 Svjetski uspjeh Rimac Automobila

PROSINAC 2011.IZ SADRŽAJA

dnim

I

U

zelenimagazinbroj 3·prosinac 2011.·godina I.

inODRŽIVI RAZVOJ • EKOLOGIJA • ODGOVORNO POSLOVANJE • ZDRAVO ŽIVLJENJE

Akvakultura:hrana budućnosti traži poduzetnikeAKTUALNO

Kako djeluju pročistači komunalnih voda

ENERGETIKAUskoro gradnja prve geotermalne elektrane

REGIONALNI RAZVOJU Lonjsko polje vraćaju se mladi

U GODINI SUŠE

ZAŠTITA VODAKAO STRATEŠKI INTERES

Novi broj magazina Privrednog vjesnika za zeleno gospodarstvo, zaštitu okoliša i društveno odgovorno poslovanje.

Osigurajte svoj primjerak na [email protected] ili 01 56 000 27

Zeleni magazin

33www.privredni.hrBroj 3708/3709, 19. prosinca 2011.

“Bojim se da će tržišna utakmica razvući skupinu trkača, čak bi moglo biti i odustajanja.”

Damir Zorić, Euroherc osiguranje

U 2011. godini kriza je dozrela. Sada se vidi njen pravi razmjer i sav razor-ni potencijal koji pomalo ispunjava sve pore gospo-darskoga života, a sada su jasno vidljive i žrtve. Mo-ramo mijenjati puno toga u gospodarstvu, druš-tvu, obrazovanju i javnim službama. Bez odlučnih poteza, smislene politike temeljene na više rada i štednje, a manje zaduživa-nja i trošenja, više odrica-nja i solidarnosti, a manje luksuza i pohlepe, na više nacionalnog konsenzusa o prioritetima i mogućnosti-ma, a bez daljnjeg rasta-kanja socijalne kohezi-je društva, teško ćemo se nositi s posljedicama kri-ze i njenim potencijalom koji tek prijeti. Euroherc drži svoje poslovne pozi-cije, pokazuje to naš tržiš-ni udjel, ostvarena dobit, povećana vrijednost akti-ve. Možemo reći da smo i u 2011. ostvarili svo-je poslovne planove. Mi, doduše, u isto ovo vrije-me prošle godine nismo govorili o optimističnim

brojkama rasta i pokaza-la se točnim naša računi-ca da će ova godina biti dobra, uspije li gospodar-stvo ponoviti prethodnu. Rastu se nismo nadali, ali smo se žestoko borili da ne dođe do pada. Nije bilo lako, no uspjeli smo.

Naša očekivanja uvijek su velika, a što će se dogodi-ti - vidjet ćemo. Sigurno je da 2012. neće biti jed-nostavna, no ipak očeku-jemo da će tržište krenuti naprijed, prema stopama rasta, iako će biti rasloja-vanja. Bojim se da će tr-žišna utakmica razvući skupinu trkača, čak bi mo-glo biti i odustajanja. Sto-ga trebamo više suradnje na razini našega matično-ga strukovnoga udruže-nja tj. Hrvatskoga ureda za osiguranje, izradu i pri-hvaćanje nekih novih i bo-

ljih zakonodavnih okvira koji se tiču cjeline osigu-ranja u Hrvatskoj. Čeka-ju nas veliki izazovi pri-stupanja u Europsku uniju koji za osiguravateljska društva neće biti samo ši-renje tržišta, kako obič-no zvuči ta politički sla-dunjava fraza, nego prije svega novi konkurentski izazovi na vlastitom tere-nu. Konačno, očekuje nas nastavak posla oko pri-premanja društava za osi-guranje za novi nadzorni okvir (Solvency II), ali i traženje efikasnijih instru-menata zaštite domaćega portfelja koji iz kompa-nija u stranom vlasništvu kroz tzv. fronting sve više curi prema majkama dru-štava u stranom vlasniš-tvu. Od regulatora, dakle

od zakonodavne vlasti, očekujemo kvalitetnije in-strumente u tom pogledu. U 2012. godini još bolje ćemo iskoristiti korpora-tivne potencijale Društva, poboljšati kvalitetu uslu-ge, održati poslovnu sta-bilnost. Planiramo zadr-žavanje i jačanje našeg tržišnog udjela i tržišne pozicije osiguravateljskog društva s isključivo pri-vatnim domaćim kapita-lom kao vodećeg na do-maćem tržištu. U iduću godinu ulazimo sa širom i snažnijom infrastruktur-nom osnovom, sve naše dosadašnje investicije u poslovanje i u idućoj go-dini davat će svoje plo-dove. Kao i u 2011., i u 2012. bit ćemo jedno od vodećih društava po no-vim ulaganjima u poslo-vanje, a svaki naš posao u središtu ima policu osigu-ranja: obnovu postojećih i ugovaranje novih. Go-dina u kojoj ćemo obilje-žiti 20 godina uspješno-ga poslovanja u Hrvatskoj mora biti bolja od dosa-dašnjih.

Svi naši potencijali u funkciji su

ulaganja u novo poslovanje

Damir Zorić, preDSjeDnik Uprave eUroherc oSigUranja, ZagreB

U gospodarstvu se mora puno toga mijenjati

Budući da smo tvrt-ka koja je u stopostotnom iznosu orijentirana na izvoz, jasno je da se mno-ga događanja i turbulen-cije na hrvatskom tržištu nas nisu doticali. Dapače, tržište na kojem djeluje-mo (strojevi za proizvod-nju automobilskih guma) doživjeli su svojevrsnu eksploziju za koju smo znali još sredinom 2010. godine i dobro smo se pri-premili za nju. Zbog toga je u ovoj godini naša tvrtka doživjela izni-man rast od oko 80 posto u prihodima, te mnogim drugim pokazateljima:

broj isporučenih proizvo-da (preše za vulkanizaciju automobilskih guma) bit će veći za 80 posto, broj zaposlenih za 50 posto, a posao u kooperaciji goto-vo 100 posto. Naime, HF Belišće svjetski je lider u proizvodnji preša za vul-kanizaciju automobilskih guma.Ubrzani rast koji smo imali tijekom ove nastav-lja se i sljedeće, 2012. go-dine i pripreme za to su već uvelike u tijeku. Na-stavljamo sa zapošljava-njem, a ulaganja su na najvećoj razini od osnut-ka tvrtke 1998. godi-

ne, te će sljedeće godine biti približno 50 milijuna kuna. Naravno da to zna-či i povećanje izvoza. Za nas je kriza završila 2010. godine i hrvatska kriza nas se ne dotiče. Ono što nas trenutno više zabri-njava su događanja u eu-rozoni koja bi mogla do-vesti do neke nove krize.Tvrtka Harburg-Freude-nberger Belišće već je spremna za ulazak Hrvat-ske u EU. Budući da ve-liki dio svojih proizvoda izvozimo u zemlje EU-a, očekujemo lakša kretanja robe između Hrvatske i Unije.

Naši glavni kupci su naj-poznatiji proizvođači au-tomobilskih guma poput Continentala, Michelina, GoodYeara i Pirellija. Već ove godine započe-li smo i s proizvodnjom preša za vulkanizaciju ka-mionskih guma kao no-vog proizvoda, te u nared-

nim godinama očekujemo širenje i na ovom tržištu. Dodatno, u tijeku su pro-jekti pokretanja proizvod-nje i ostalih strojeva koji prethode prešama u proi-zvodnom procesu gume.

Zanimljivo je da jedan dio HF Grupe proizvodi i pre-še za ekstrakciju jestivog

ulja što bi također mogao biti jedan od proizvoda naše tvrtke.Glavni konkurenti su nam u Istočnoj Europi te na Dalekom istoku. Kao tvrt-ka koja je u vlasništvu njemačke HF Grupe nu-dimo proizvode njemačke kvalitete po niskim troš-kovima i jasno je da samo održavanjem visoke kva-litete te niske razine troš-kova možemo konkurirati na svjetskom tržištu. Tu je i glavni fokus naše tvrtke – visokokvalificirana rad-na snaga za visoku kvali-tetu s niskim troškovima proizvodnje.

nastavljamo sa zapošljavanjem, a

ulaganja će sljedeće godine biti približno

50 milijuna kuna

Zoran Uranjek, član Uprave harBUrg-FreUDenBergera, Belišće

izniman rast prihoda, ulaganja i broja zaposlenih

Meggle Hrvatska do sada se dobro nosila s krizom. Godišnje pre-radimo oko 45 miliju-na litara mlijeka koje otkupljujemo od naših kooperanata. Imamo 150 proizvoda koje distribu-iramo u sva četiri centra u Hrvatskoj, ali i u ino-zemstvo. Mišljenja sam da će se situacija od si-ječnja 2012., nažalost, i za primarni mljekarski sektor drastično promije-niti. S obzirom na to da proizvođači mlijeka više neće dobivati potpore na mjesečnoj bazi već jed-nom godišnje, to će im donijeti probleme jer će im biti znatno otežana li-kvidnost, a i otkupna ci-jena mlijeka morat će se prilagoditi tržišnim uvje-tima. Veliki će problem za do-maći mljekarski sektor tek nastati ulaskom Hr-vatske u EU jer se tada otvaraju vrata našeg trži-šta sadašnjim članicama EU-a iz našeg okruženja - Austriji, Mađarskoj,

Sloveniji. Ako do tada ne ojačamo konkurentnost, mljekarski sektor čeka prava kriza. Držimo da će prvo na udar doći traj-no mlijeko i polutvrdi si-revi - dva naša najvažni-

ja proizvoda koji čine 50 posto ukupne proizvod-nje mliječnih proizvoda u Hrvatskoj. Ni potroša-či neće biti pošteđeni jer ulaskom u EU uvodi se i PDV na mlijeko i mliječ-ne proizvode.

marjan vUčak, preDSjeDnik Uprave megglea hrvatSka, oSijek

problemi za mljekare tek slijede

veliki će problem za mljekarski sektor tek nastati ulskom

hrvatske u eU

poSlovna očekivanja 2012.


“Kad je riječ o Hrvatskoj, u 2012. godini očekujem da se gospodarstvo suoči s daljnjim usporavanjem aktivnosti.”

Andre-Marc Prudent, SG - Splitska banka

Trendovi u 2011. go-dini možda se ponajbolje mogu opisati kao razoča-ravajući jer smo se svi ne-kako nadali bržem opo-ravku eurozone. Također, iako sam u Hrvatskoj tek nekoliko mjeseci, vidim kako hrvatsko gospodar-stvo bilježi iznimno skro-man i nedovoljan opora-vak. Ova druga polovina godine donijela je sa so-bom daljnje pogoršanje situacije ukoliko proma-tramo svjetska financijska tržišta. Upravo ti poremećaji predstavljaju značajnu ba-rijeru nastavku oporavka gospodarstava eurozone i Hrvatske, a i nova recesi-ja nije nemoguć scenarij. Također, zbivanja u glo-balnom bankovnom su-stavu tijekom 2011. go-dine nagovještavaju da je

vjerojatno započelo jed-no novo, posve drugači-je, razdoblje za bankarsko poslovanje. Kad je riječ o Hrvatskoj, kako sada stvari stoje, u 2012. godini očekujem da se gospodarstvo suo-či s daljnjim usporava-njem aktivnosti, a hoće li BDP rasti ili ne, prven-stveno ovisi o raspletu si-tuacije u eurozoni. No, gubitak povjerenja finan-cijskih tržišta i investitora u europske zemlje stvorit će pritisak i na Hrvatsku

da se provedu reforme i ostvare proračunske ušte-de u kratkom vreme-nu, inače bi kreditni rej-ting mogao postati upitan. Novu vladu očekuje jako težak zadatak, a to je osi-gurati stabilnost gospo-darstva u uvjetima viso-kih rizika. Kako sam po vokaci-ji bankar i ako proma-tramo isključivo bankar-sko poslovanje, možemo reći da je teško razdoblje pred nama i ovogodišnji rast neto kamatnog priho-da i dobiti mogao bi biti tek privremenog karak-tera. Uz rast troškova na inozemne izvore financi-ranja banaka očekujemo da će biti vidljivi i pritis-ci na rast cijene domaćih depozita, što će dovesti do rasta kamatnih troš-kova. Istovremeno, u tre-

nutačnim uvjetima banke neće moći prebaciti te-ret svojih većih troškova na klijente, stoga će idu-će godine poseban fokus biti na smanjenju troško-va i povećanju efikasno-sti. S obzirom na to da je moguće očekivati i dalje slabu potražnju za krediti-ma, dodatno će se ojača-

ti konkurentski pritisci na hrvatskom bankarskom tržištu, a to onda znači i konsolidaciju, pogotovo u segmentu manjih ba-naka. Osim viših troško-va poslovanja, profitabil-

nost banaka narušavat će i vjerojatni daljnji rast re-zervacija uslijed novog pogoršanja kvalitete kre-ditnog portfelja, ali i pada vrijednosti kolaterala. Strateški cilj Grupe So-ciete Generale je da kroz poslovni model univer-zalnog bankarstva ostvari dugoročno održiv razvoj. U skladu s trendovima na tržištu, SG Grupa je već provela brojne prilagodbe kako bi se dodatno zašti-tila od eventualnih novih poremećaja. Tako je sma-njena rizična imovina, po-većana kapitaliziranost, a i poboljšana struktura fi-nanciranja grupe. Slič-ne smjernice iduće godi-ne pratit će i SG Splitska banka. U skladu s okolno-stima, a kako bismo osi-gurali profitabilno po-slovanje i zadržali svoju

tržišnu poziciju, uz efika-snije poslovanje zasigur-no ćemo morati biti i puno kreativniji te skloniji pro-mjenama. Stoga, za iduću godinu planiramo uvođenje novih proizvoda i usluga, koji će ojačati našu depozitnu bazu, ali i omogućiti rast kreditnog portfelja uz za-državanje njegove viso-ke kvalitete. Trenutačno visok stupanj neizvjesno-sti ne predstavlja povolj-no okruženje za M&A ak-tivnosti. Također, proces konsolidacije na doma-ćem tržištu, ali i cjeloku-pnom tržištu regije, uveli-ke će odrediti i promjena regulative poslovanja ba-naka, prvenstveno potre-be za povećanjem kapita-liziranosti te fokusiranje na domaće izvore financi-ranja.

Andre-MArc Prudent, Predsjednik uPrAve societe GenerAle-sPlitske BAnke, sPlit

kreditni rejting države bi mogao postati upitan

nova vlada treba osigurati stabilnost gospodarstva u uvjetima visokih rizika

iduće godine još ćemo više ulagati u obradu tržišta i bolje pozicioniranje

U godini koja završava potvrdila su se predviđa-nja da će se domaći vina-ri početi “mučiti” na do-maćem tržištu te da ono postaje pretijesno. Trži-šte je zatrpano ponudama različitih tipova vina pa u prodaji dolazi do pro-blema. Pogotovo je pro-blematična situacija u ka-tegoriji vrhunskih vina jer se udjel jednostavni-

jih i jeftinijih vina u ugo-stiteljskim objektima od početka krize drastično povećao. Znači, osim op-ćenito smanjene potroš-nje, smanjena je i potroš-nja vrhunskih vina. Do toga nije moglo doći a da i mi u tvrtki to ne osjeti-

mo. Ono što je pozitivno u svemu ovome je solidan učinak turističke sezo-ne na primorskom dijelu, dok se u kontinentalnom dijelu, što se tiče učinka turizma na prodaju vina, ne vide pomaci. U jadran-skom dijelu se počelo tro-šiti više vina u turističkoj sezoni prvenstveno zbog porasta nautičkog turiz-ma te dolaska platno spo-sobnijih gostiju u pojedi-ne naše destinacije.Pad je vidljiv i u segmen-tu poslovnih poklona i proslave završetka godine koja se manifestira kor-porativnim druženjima i kroz razne domjenke. Tu su vinari nekada imali do-bru podaju, a sada je i to svedeno na minimum.Ono što ulijeva optimi-zam je angažman vina-ra i Hrvatske gospodar-ske komore u proboju na inozemna tržišta te poče-tak brendiranja Hrvatske

kao vinske zemlje. Mada smo u velikom zakašnje-nju, smatram da imamo dosta prostora, a izazov su nam zemlje Dalekog isto-ka, potom države nastale raspadom Sovjetskog Sa-veza te skandinavske ze-mlje.Od države i strukovnih udruženja očekujemo is-punjavanje njihovih obe-ćanja, a to je pomoć u ostvarenju cilja - brendi-ranju Hrvatske kao vinske zemlje, i to u okvirima onoga što smo dogovori-li. Pri tome je bitno da se ta potpora usmjeri prema zajedničkom nastupu, a

ne prema pojedincima. U početku moramo pokazati naša najbolja vina jer je to put da se kasnije plasira-ju i ona srednje kvalitete. Ima mjesta u svijetu, ali da bismo ga zauzeli, mo-ramo dosta raditi.Smatram da ćemo 2012. godine dotaknuti dno kri-ze i da u idućoj godini ne možemo očekivati velike pomake. Međutim, opti-mist sam što se tiče 2013. godine u kojoj očekujem da nam bude mnogo bolje.Kad je riječ o našoj tvrtki, planiramo nastaviti barem

još dvije godine sadnju novih vinograda, podiza-nje kvalitete svojih proi-zvoda, a izbacit ćemo još nekoliko novih proizvoda. Otvaranjem novog pro-izvodnog pogona 2010. godine, koji smo nazva-li Paralela, uglavnom smo dovršili krupne investici-je u tehnologiju, odnosno u podrum, mada se u tom

dijelu mora stalno ulaga-ti. Prostora za snižava-nje cijena proizvoda više nemamo i u nekom du-ljem razdoblju ne namje-ravamo korigirati cijene. Mi smo se odlučili za je-dan drukčiji pristup. Nai-me, u svojoj B proizvod-noj liniji imamo paletu proizvoda idealnog omje-ra cijene i kvalitete, a to je naš novi brend Paralela. U samo dvije godine postao je prepoznatljiv na tržištu.Iduće godine još ćemo više ulagati u obradu trži-šta i bolje pozicioniranje. Puno više nego u razvoj, što je promjena dosadaš-nje prakse.

vlAdo krAuthAker, vlAsnik i direktor vinArstvA i PodruMArstvA krAuthAker, kutjevo

u idućoj godini dotičemo dno krize

PoslovnA oČekivAnjA 2012.


“Posve konkretno očekujem konačni prestanak gušenja domaće proizvodnje kroz smanjenje nameta cijene rada - posebno u tekstilnoj industriji.”

Zlatko Kozina, Tekstil LIO

Kada je riječ o prote-kloj poslovnoj 2011., s velikom sigurnošću mogu istaknuti kako se većina tvrtki iz branše iz koje je i moja tvrtka, a to je rad-no intenzivna industri-ja namještaja – borila za preživljavanje. To znači očuvati svoju likvidnost i solventnost, isplaćiva-ti osobne dohotke, plaća-ti PDV i dobavljače te re-dovito servisirati kredite.

Naravno, pritom na kraju završiti bez dobiti, even-tualno s prihvatljivim gu-bitkom.Od predstojeće 2012. po-slovne godine očekujem da će biti jednako teš-ka kao i ova, a vjerojatno će za dobar dio tvrtki biti i posljednja. Smatram da će biti će dosta stečajeva, pa i likvidacija tvrtki ra-znih poslovnih aktivnosti.Na temelju dosadašnjeg

iskustva, pouzdano mogu istaknuti kako bi nova vlada imperativno treba-la reducirati ili ukinuti ne-porezne namete! Pri tome mislim na obveznu člana-rinu HGK-a, potom na vi-soka plaćanja Hrvatskim šumama, Hrvatskim vo-dama, kao i na komunal-nu naknadu općinama. Za ilustraciju, u mojoj tvrtki koja ima 280 radnika, sva-ki mjesec točno 14 radni-ka radi samo za te nepore-zne namete.Nadalje, za preživljava-nje tvrtki je izuzetno bit-na reforma radnoga za-konodavstva. Sadašnje radno zakonodavstvo mnoge tvrtke koštalo je stečaja. Zbog svega što sam naveo, u ovakvim uvjetima poslovanja ne-

moguće je očekivati rast zapošljavanja u realnom sektoru. Upravo suprot-no! Ako se nastavi poslo-vati u dosadašnjim uvje-tima, možemo očekivati jedino daljnji pad zapo-slenosti.Stoga, na žalost, u ova-kvim uvjetima ne želim niti mogu širiti poslova-nje. Naime, temeljni pro-zvod tvrtke Oriolik je tapecirani namještaj, pro-zvodnja spužve i madra-ca.Tijekom cijele godine ra-dimo na marketingu pro-izvoda. Pri tome reduci-ramo vlastite troškove na svim razinama kako bi nam kalkulacija proizvo-da bila konkurentna. Ša-ljemo radnike u prijevre-mene mirovine. Naravno, s otpremninama.Na žalost, u našoj bran-ši, koja inače zapošljava najveći broj radnika, ne postoji nešto što se zove “poticaj” ili “subvencija”. Mi smo prepušteni suro-vom tržišnom gospodar-stvu i vlastitom znanju i sposobnosti!

Stjepan pišonić, generalni direktor oriolika, oriovac

Mnogim tvrtkama 2012. godina bi mogla biti i posljednja

Tekstilna djelatnost u Hrvatskoj, kao izrazito niskoakumulativna dje-latnost, nažalost već 20 godina ne pamti neku osobito uspješnu godinu. Sličnu ocjenu zaslužuje i protekla 2011. godina. I dok su nas neki unatrag godinu-dvije nazivali svo-jevrsnim “feniksom tek-stilne industrije” u Osi-jeku i Slavoniji, jer smo unatoč problemima stalno ulagali u razvoj tehnologi-je, ove smo godine mora-li uzeti malo daha. Naime, protekla poslovna godina je uglavnom bila godina preživljavanja. Bila je to godina koju ćemo pamtiti

po borbi za opstanak na tr-žištu povećane nenaplati-vosti, pada kupovne moći stanovništva i pada općih investicijskih projekata.Prema svemu sudeći, i na-redna 2012. godina bit će godina stagnacije. To će se posebno osjetiti u prvih

šest mjeseci. Istvremeno, očekujemo da će to biti i razdoblje u kojem će se napokon srušiti godinama

nakupljane i stvarane ba-rijere koje su sprječavale ozbiljniji gospodarski po-mak na bolje.Posve konkretno očeku-jem konačni prestanak gu-šenja domaće proizvodnje kroz smanjenje nameta ci-jene rada – posebno u tek-stilnoj industriji (koja ne može biti opterećena isto kao npr. informatička i slične djelatnosti). Nada-lje, očekujem da drža-va napokon provede jaču kontrolu uvoza nekvali-tetnih tekstilnih proizvoda koji su posljednjih godina doslovno preplavili hrvat-sko tržište. I, na kraju, ono što smo posljednjih godi-

na itekako osjetili na vla-stitoj koži - očekujem pra-vu transparentnost javnih nabava. Ili još konkretni-je: da i tvrtka Tekstil LIO može u hrvatske bolnice i domove prodati svoje pro-izvode kao što su jastuci, pokrivači i posteljina. Ta-kođer, da u izgradnji cesta, šumskih puteva, kanala i

sličnih objekata možemo u jednakoj mjeri kvalitetom i cijenom sudjelovati svo-jim tehničkim tekstilom, kao što je geotekstil LIO filter plastica. To više što je u cilju podi-zanja kvalitete proizvoda, kao i ukupnog poslovanja, Tekstil LIO certificirao sustav upravljanja kvali-tetom prema normi ISO 9001:2008, a i nosite-lji smo znaka Hrvatska kvaliteta. Samo rušenjem ovih barijera i transpa-rentnošću javnih nabava možemo očekivati oživ-ljavanje investicijskih ak-tivnosti i zapošljavanja. Ne samo u LIO Tekstilu,

nego i u čitavom hrvat-skom gospodarstvu.No, mi ćemo i dalje biti uporni u svojim izvoznim nastojanjima. Tako ćemo već početkom naredne godine proizvode izloži-ti na međunarodnom saj-mu Heimtextil u Fran-kfurtu gdje smo dosad bili prisutni svake godi-ne u organizaciji HGK-a. Putem tog sajma, kao i prisutnošću na drugim sajmovim izvan Hrvat-ske, želimo zadržati razi-nu dosadašnjeg izvoza na-ših proizvoda koji doseže približno 35 posto ukupne proizvodnje i postupno ga povećati.

i dalje ćemo biti uporni u

svojim izvoznim nastojanjima

Zlatko koZina, direktor tekStila lio, oSijek

nužna transparentnost javne nabave

U ovakvim uvjetima ne želim niti mogu

širiti poslovanje

Vrlo teška godina je iza nas jer je na naplatu sti-glo sve ono što je izazvala loša domaća gospodarska politika lijepo zapakira-na u globalnu ekonomsku krizu. Kad smo raspakira-li i otvorili taj “poklon”, vidjelo se da je to jed-na velika Pandorina kuti-ja. Srećom, mi smo mali i dobro informatizirani tako da vrlo brzo reagira-mo na sve utjecaje tržišta pa smo opstali, što je da-nas mjera uspjeha.Iskreno, ulazimo u sljede-ću godinu bez nekih većih očekivanja. “Mora nam biti gore da bi nam bilo bolje” floskula je koju svi ponavljamo, ali svi-ma mora biti jasno da mo-ramo dovesti u red jav-ne financije i okrenuti se proizvodnji ako želimo stabilizirati tržište i sma-njiti zaduživanja. Dosta je bilo diktata trgovine. Koje će točno mjere država pri-mijeniti, vidjet ćemo s vremenom, ali nadamo se da neće zanemariti činje-nicu da su i tisuću ljudi sa 20.000 kuna kojima žele

pokrenuti vlastiti posao također investitori te im treba omogućiti jeftiniji rad kroz smanjenje nepo-trebnih nameta. Ta praksa treba prestati. Porezna po-litika treba biti u skladu sa standardom jer što vrije-di oporezivati, ako nema

dovoljno za plaćanje po-reza, pa se ne plaća i dr-žavu vara na svakom ko-raku. EU asocijacija je dobra stvar, ali ako sami ne dovedemo državu u red, pozicija će nam - naj-blaže rečeno - biti margi-nalizirana. Kada je u pita-nju država i njezini potezi, mislim da se sve već zna. Nova vlast mora biti hra-bra da ostvari sve da se te-žište preseli na proizvod-nju, da se smanji javna potrošnja i da napravi sve što je nepopularno, ali po-

trebno, neovisno o prijet-njama štrajkovima ili ne-kom budućem gubitku izbora. U jednoj rečeni-ci – država mora presta-ti biti najveći poslodavac i postati dobar gospodar-stvenik. U 2012. nećemo preuzimati velike rizike, ali nastavljamo istom po-litikom kao i u godini na izmaku. Predstavit ćemo neke nove proizvode i ši-riti se na područja uslu-ga koje nismo do sada imali, primjerice posvetit ćemo se više PR-u. Iako je temelj našeg poslova-nja usluga marketinga, namjera nam je da u mar-ketingu stvaramo vlastite proizvode – primarno ori-jentirane na digitalni sadr-žaj, i u tom smjeru će ići naše širenje poslovanja.

država mora prestati biti najveći poslodavac i mora

postati dobar gospodarstvenik

Zatvaranje ekonomske pandorine kutije

ivana vUkelić, direktorica Hangara 7, ZagreB

od 12. siječnja 2012., četvrtkom u 22:15 sati

gospodarski razgovori darka Bukovićatjedno

i na vašoj televiziji

37Broj 3708/3709, 19. prosinca 2011. AKTUALNOwww.privredni.hr

“Država mora što hitnije usvojiti jasne mjere fiskalne i monetarne politike, konsolidirati javne financije i potrošnju te se okrenuti domaćim resursima.”

Zoran Košćec, Varteks

Rezultati ovogodišnje turističke sezone general-no su ocijenjeni iznimno uspješnima na razini ci-jele Hrvatske. Maistra tu nije iznimka. Do kraja 2011. godine planiramo ostvariti rast od sedam po-sto u broju noćenja u od-nosu na prošlu godinu što je ujedno i rast iznad pro-sjeka regije, a pozitivan trend pratit će i financij-ske rezultate. U sljedećoj godini ozrač-je i uvjeti na tržištu koji su nam ove godine išli na

ruku - poput poretka vjer-skih blagdana i praznika, iznimno dobrih vremen-skih prilika te globalnih okolnosti koje su obilje-žile ovu godinu - bit će zasigurno nešto drugači-ji. Prema predviđanjima Svjetske turističke orga-nizacije, u nadolazećoj godini u Europi bi trebao biti ostvaren porast među-narodnog turističkog pro-meta od 4,3 posto što je

nešto manji postotak ra-sta nego ove godine koja bi trebala završiti sa 5,8 posto više međunarod-

nih dolazaka nego lani. Za Hrvatsku će 2012. za-sigurno biti zahtjevnija od ove godine, a može-mo očekivati još oštriju konkurenciju zemalja iz našeg okruženja. Nada-lje, zemlje Sjeverne Afri-ke će se vjerojatno niskim cijenama nastojati vrati-ti na turističku scenu, dok zemlje eurozone očeku-je novi val krize. Ne tre-ba zanemariti ni činjenicu da se 2012. održava Eu-ropsko prvenstvo u nogo-metu te Olimpijske igre što će nam dodatno oteža-ti ostvarivanje boljih tu-rističkih rezultata nego u ovoj godini. Što se tiče Maistre, u idu-ćoj godini ciljevi ostaju isti, a to su: repozicioni-ranje destinacije u surad-nji s ključnim partneri-ma u samoj destinaciji,

razvoj kadrova, širenje baze partnera koji se bave luksuznim turizmom, promjena strukture unu-tar kanala te organizacija što više kvalitetnih doga-đanja u destinaciji. Kako bismo osigurali što bolju poziciju na tržištu, naši će potezi biti koncentri-rani na prilagođavanje i intenziviranje marketinš-kih i prodajnih aktivnosti ovisno o situaciji na trži-štu s ciljem unaprjeđenja kvalitete i isticanja naših kompetitivnih prednosti. I dalje ćemo se usmjera-vati na hotel Monte Mu-lini i novi hotel Lone, čijim je otvaranjem okon-čan investicijski ciklus u vrijednosti od 2,2 milijar-de kuna. Kada govorimo o brojkama, u nadolaze-ćoj godini Maistra plani-ra daljnji rast.

No, unatoč dobrim rezul-tatima ove sezone, uspjeh hrvatskog turizma tre-ba sagledati i iz perspek-

tive konkurentnosti čita-vog sektora u zemlji. Tu nažalost nije došlo do ni-kakvog značajnog poma-ka, iako su promjene nuž-ne. Hrvatska i dalje ima jednu od najviših stopa PDV-a za ugostiteljstvo u Europi i na Mediteranu, nedovoljno dinamične in-vesticije kako u turističke objekte i dodatne sadrža-je tako i u turistički kadar,

što nam onemogućuje da maksimalno iskoristimo potencijal Hrvatske u po-gledu turizma. Još uvijek smo suočeni s modelom sezonske operativnosti in-dustrije u kojoj dominira-ju privatni smještaj i kam-povi, dok je udio hotela vrlo mali. Mogućnost rje-šenja ovih problema i da-vanje odgovora na cije-li niz drugih pitanja koja turizam danas muče, mo-gla bi donijeti strategija razvoja turizma, ali i sko-ri ulazak u Europsku uni-ju koji će donijeti odre-đene pozitivne promjene. Primjerice, omogućit će nam pristup strukturnim fondovima te olakšati pri-vlačenje stranih investi-cija što će pak lokalnom stanovništvu omogućiti zapošljavanje, ali i podići standard cijele sredine.

Tomislav PoPović, Predsjednik UPrave maisTre, rovinj

oštra konkurencija u zahtjevnoj 2012.

još uvijek smo suočeni s modelom sezonske operativnosti industrije

Varteks je u prvih devet mjeseci ove godine ostva-rio značajne pozitivne po-make u poslovanju, prije svega u porastu ukupnih prihoda i izvozu, unatoč još uvijek izuzetno nagla-šenoj krizi, izraženoj ne-likvidnosti te negativnim trendovima na domaćem i tržištima regije. Rast pri-hoda od prodaje i u izvo-zu, te bolji poslovni rezul-tati pokazuju da je Varteks uspio vlastitim aktivno-stima dijelom ublažiti ne-gativan utjecaj krize na poslovanje Društva, no potrebno je naglasiti da je upravljanje krizom u real-nom sektoru značajno us-poreno i u dovoljnoj mjeri ne prati potrebnu dinami-ku gospodarskog oporav-ka, što je usporilo i pla-nirane efekte poslovnog restrukturiranja poslova-nja. Također, i dalje je pri-sutan negativan utjecaj pada osobne potrošnje i

sveopće nelikvidnosti u gospodarstvu, što je po-sebno izraženo u poslova-nju vezanom uz domaće tržište, a sve to odrazilo se na ukupan rezultat Druš-tva koji je unatoč značaj-nim pozitivnim pomaci-ma i dalje negativan.Kriza nažalost predu-go traje, a gledajući uku-pnu situaciju u okruženju, njen kraj se skoro ne na-zire. Prognoze vezane uz očekivani gospodarski rast na domaćem tržištu nisu optimistične, čemu pridonosi i zastoj gospo-darskog rasta u Europi. Postoje naznake novog vala krize, koji će sigur-no imati utjecaj na uspo-ravanje rasta izvoza, pad industrijske proizvodnje te pad zaposlenosti, što će u konačnici utjecati i na smanjenje osobne potroš-nje. U takvim bi okolno-stima tekstilna industri-ja ponovno bila u poziciji

jedne od najpogođenijih, s obzirom na to da potro-šači u krizi značajno šte-de upravo na odjeći. Na-stavak krize u eurozoni znači i pad izravnih stra-nih ulaganja, ali i izvoza u zemlje Europske unije. To bi bio izravan udar na izvozno orijentirane tvrt-ke, budući da je trgovina sa zemljama EU-a ključni pokretač izvoza i ukupnog gospodarskog rasta u cije-loj regiji. Dodatni udar za hrvatsku industriju bio bi i rast cijene energena-ta koji, nažalost, možemo očekivati ako se kriza pro-dubi. Država mora što hitni-je usvojiti jasne mjere fi-skalne i monetarne poli-tike, konsolidirati javne financije i potrošnju te se značajnije okrenuti do-maćim proizvodnim re-sursima. Također, nužna je i proaktivnost u potica-nju domaće proizvodnje,

u najmanju ruku za po-trebe domaćeg tržišta, ali su za proizvodne sekto-re također nužne poticaj-ne mjere vezane uz izvoz te očuvanje i rast zapo-slenosti. Naši su planovi usmjereni na stabilizaci-ju poslovanja i dovršetak restrukturiranja, a para-lelno s time i na razvojne

projekte, sukladno Inte-gralnom planu poslovnog i financijskog restruktu-riranja. U 2012. godini prije svega nam je važ-na financijska i poslovna konsolidacija kompani-je kroz provedbu modela C, na koji smo aplicirali još u srpnju 2010. godi-ne. Stabilizacija poslova-nja nužna je za provedbu razvojnih planova i proje-kata koji uključuju daljnje restrukturiranje prodajnog portfelja, novu strategiju brendova, standardizaci-ju shop koncepata, ustroj franšiza te ciljano širenje kroz postojeće i nove pro-dajne modele. S ciljem efikasnijeg upravljanja te stvaranja pretpostavki za konkuren-tan nastup na tržištu na-stavljamo s reorganizaci-jom započetom u 2010. godini. U skladu s tim, početkom 2012. godi-ne poslovno područje Tr-

govina bit će izdvojeno u zasebno društvo. Što se tržišnog usmjerenja kom-panije tiče, uporište stra-tegije robnih marki veza-no je uz razvoj i jačanje vlastitih modnih marki, shop koncepta te standar-dizaciju robnih marki u tr-govačkom portfelju. Jedna od ključnih pret-postavki za dugoročnu stabilizaciju poslovanja, a samim time i projekt od strateškog značaja za kompaniju je i preseljenje na novu lokaciju te u skla-du s time planiramo inten-zivirati aktivnosti veza-ne uz to. Realizacijom tog projekta stvaraju se pre-duvjeti za podizanje učin-kovitosti postojeće djelat-nosti, ali i razvoj novih. U tijeku su pregovori s Gra-dom Novim Marofom, očekuje se promjena ur-banističkog plana, nakon kojeg možemo očekivati i finalizaciju pregovora.

Zoran košćec, Predsjednik UPrave varTeksa, varaždin

dodatni udar za hrvatsku industriju bio bi i rast cijene energenata, koji možemo očekivati ako se kriza produbi

kriza u eurozoni je i udar na izvozno orijentirane tvrtke

U 2012. možemo očekivati još oštriju konkurenciju zemalja iz našeg okruženja


Godina 2011. očekiva-no završava povećanjem prihoda, i to u prvih de-vet mjeseci za 5,6 posto. Ostvarena bruto dobit u istom razdoblju od 4,4 mi-lijuna kuna veća je za 3,9 milijuna kuna u odnosu na ostvarenu dobit u prethod-noj godini. Trend poveća-nja prihoda se nastavlja, te očekujemo i dobar po-slovni rezultat Kutjeva do kraja 2011. godine. Uku-pno gledajući, protekla poslovna godina bila je izuzetno teška u poljopri-vredno-prehrambenoj in-dustriji, gdje svake godine bilježimo povećanje vri-jednosti inputa proizvod-nje, odnosno reproma-terijala, a bez povećanja tržišnih cijena. Isto je vid-ljivo u vinogradarskoj i vinarskoj proizvodnji kao i u proizvodnji mesa i me-snih prerađevina. U bilj-noj proizvodnji, s obzi-rom na vremenske uvjete, bilježimo prosječni pad prinosa u iznosu od 20

posto za gotovo sve kul-ture. Međutim, tržište je respektiralo ovaj dio pada prinosa, te su cijene pra-tile povećanjem vrijedno-sti sjemenske i merkantil-ne robe. Očekivanja od poslovne 2012. godine optereće-na su najavama slabljenja eura i povećanjem kamat-nih stopa banaka što će dalje utjecati na pad li-kvidnosti hrvatskog gos-podarstva te smanjenjem konkurentnosti domaćih proizvoda i usluga. Sma-njenje konkurentnosti ukazuje na nepripremlje-nost proizvođača na vi-sokokonkurentno tržište EU-a što će dodatno osla-

bjeti stečene pozicije na domaćem tržištu.Nažalost, očekujemo daljnji rast nezaposleno-sti. Naravno, to ovisi i o mjerama koje će provo-diti i sama država. Me-đutim, najava smanjenja broja zaposlenih u držav-nom sektoru dodatno će utjecati na smanjenje ku-

povne moći potrošača što će u konačnici utjecati i na same proizvođače. Kao izvoznici vina bilježimo značajne poraste izvoza - od ukupnog izvoza vina hrvatskih proizvođača na Kutjevo otpada 40 posto te i u predstojećoj godini planiramo rast izvoza. Mišljenja smo da bi drža-va morala doći do kapita-

la dodatnim kreditnim za-duživanjem. Međutim, deficit bi se tre-bao smanjiti kako bi se za-držao kreditni rejting koji bi u slučaju pada utje-cao na povećanje kamat-nih stopa banaka što bi još povećalo kreditnu zadu-ženost gospodarstva. Kutjevo ima zaokružen tehnološki ciklus proi-zvodnje, od ratarskih pre-ko dorade sjemenskih kultura, pa do mlinsko-pekarskih proizvoda. U tom se nizu nastavlja tov junadi i svinja u koope-raciji preko mesno-pre-rađivačke industrije, i na kraju, vinogradarske i vi-narske proizvodnje koja završava našim najpozna-tijim brendom - kutjevač-kim vinom. Recesija, globalizacija, ulazak stranih trgovačkih lanaca, sve manja lojal-nost robnoj marki, sklo-nost stranim vinima, di-verzifikacija potreba, stalna segmentacija i fra-

Protekla 2011. bila je veoma teška i zahtjevna godina. Najjednostavnije rečeno, izrazito teško se nalazilo kupca, a kada ga i nađeš – još teže se rea-lizirala naplata isporučene robe. Novac koji bi se tre-bao ulagati u razvoj time je ostajao ili kod kupaca ili u skladištu.Kada je riječ o očekiva-njima od službene držav-ne ekonomske politike za predstojeću godinu, naj-

jednostavnije rečeno: Sve ono što ja očekujem, dr-žava nam neće omogućiti. Znam da to zvuči pesimi-stično, ali dugogodišnje negativno iskustvo me tome poučilo. Naravno da bi službena ekonomska politika, od-nosno vlada, trebali učini-ti puno više. Prvenstveno kako bi našem gospodar-stvu omogućili preduvje-te da postane konkuretno. Naime, ne možemo mi tr-čati s našom europskom konkurencijom na 100 metara, a da pri tome na leđima nosimo dvije vre-će cementa. Izdržat ćemo prvih 20 metara, a onda – kolaps. Mislim da je drža-vi najbolje da se makne iz biznisa, barem dok radi ovako.

Inače, jedna od prvih kon-kretnih mjera vlade u smi-slu povoljnijih uvjeta po-slovanja, trebalo bi biti plaćanje PDV-a tek po na-plaćenim računima. Što se ulaska u EU tiče, na ovoj točki gdje sad jesmo ne-mamo alternativu. Rado bih da se malo prikoči tako da se cjelokupnu jav-nost, a pogotovo privredu, bolje pripremi na uvjete poslovanja koji nas oče-kuju. Ovako će nas pož-derati.Inače, bez obzira na krizu, stav naše tvrtke je da se mora ulagati i gledati na-prijed. Koliki će to omjer biti, ovisi o tome koliko će se brzo snaći ova nova vlada. Naše poslovanje uveli-ke ovisi o brzini djelova-

nja nove vlade. Naime, još od početka studenoga kao da je sve stalo kada je o hrvatskom gospodar-stvu riječ. Sve se pretvo-rilo u jedno veliko očeki-vanje, nema planiranja, nema ugovaranja novih poslova...

I prije toga smo inten-zivno radili na pojačanju izvoza, a sada ćemo tome posvetiti još veću pažnju. Ove godine stoga izvoz svojih proizvoda dižemo


“Ne možemo mi trčati s našom europskom konkurencijom na 100 metara, a da pri tome na leđima nosimo dvije vreće cementa.”

Slobodan Mihalj, Hemco

Smanjenje kupovne moći potrošača u konačnici će

utjecati i na proizvođače

Jedna od prvih konkretnih mjera

vlade trebalo bi biti plaćanje PDV-a po naplaćenim

računima

Značajan porast izvoza

NATALIJA MATAIĆ, PREDSJEDNICA UPRAVE KUTJEVA, KUTJEVO

SLOBODAN MIHALJ, DIREKTOR TVRTKE HEMCO, ĐAKOVO

I država mora pomoći konkurentnosti privrede

Godinu 2011., s aspek-ta svoje tvrtke, ocijenio bih kao solidnu. Mislim da je bila zadovoljavajuća i za mesoprerađivačku in-dustriju. Mi smo uspjeli u ovoj godini povećati pro-izvodnju, te smo proizve-li oko 250 tona proizvo-da u kojima pršut zauzima najveći udjel. Proizvodi-li smo i buđolu, pancetu i u manjoj mjeri pečenice. Zanimljivo je da s pan-cetom teško možemo biti konkurentni jer cijena nje-ne sirovine prelazi cijenu sirovine za pršut.Mi smo, kažem, zadovolj-ni jer imamo jako dobre odnose i iznimno kvali-tetan poslovni odnos sa svojim distributerima iz Rijeke koji nam plasiraju najveći dio proizvodnje.Kroz godinu smo poslo-vali pozitivno, a moram

istaći da smo za vrijeme turističke sezone poluči-li odlične rezultate. Ono što nas opterećuje je za-jednički problem svih hr-vatskih proizvodnih tvrtki - otežana naplata potraži-vanja. No, o tom proble-mu znaju sve i vrapci na grani tako da je suvišno ponavljati, jer to kao da nitko ne čuje.Od države ne očekujem ništa posebno jer smatram da će stanje javnih finan-cija u idućoj godini biti lošije. Istina, država nam je dodijelila bescarin-ske kvote kako bismo bili konkurentni 2013., ali po mom mišljenju i mišlje-

nju mojih kolega, te kvo-te nisu podijeljene kako bi trebalo. Koliko znam, nas desetak smo dobili kvotu od po 11 tona, a dijelilo se 3500 tona. U Europskoj uniji je cije-na svinjskog buta povolj-nija nego kod nas za oko 25 posto, a njihovi proi-zvođači imaju poticaj od 30 posto na izvoz u ze-mlje izvan EU-a. Teško je u takvoj situaciji biti konkurentan. Ohrabruje činjenica da smo zaštitu Dalmatinskog pršuta ko-načno doveli do kraja, što bi nama proizvođačima trebalo umnogome olak-šati položaj na tržištu.Problem nabave kvalitet-ne sirovine ostaje i dalje velik problem hrvatskih proizvođača pršuta. Sljedeće godine planira-mo investirati oko dva milijuna kuna i to u pro-širenje kapaciteta, adap-taciju i modernizaciju pogona. Ukoliko ne dobi-jemo povoljan kredit, a to znači da nam kamata ne smije prelaziti četiri po-sto, investirat ćemo ono-liko koliko budemo imali slobodnih vlastitih sred-stava. U situaciji kada je kamata iznad četiri posto, radite za nekog drugog a ne za sebe. Što se tiče po-vlačenja sredstava iz EU fondova, smatram da su stvari pogrešno postavlje-ne jer savjetodavne agen-cije traže novac unaprijed za svoje usluge, a vi ni-ste sigurni da ćete povu-ći sredstva.

Planiramo investirati oko

dva milijuna kuna u proširenje

kapaciteta i modernizaciju

pogona

VLADE PRANČIĆ, VLASNIK I DIREKTOR TVRTKE SMJELI, DUgOPOLJE

Suvišno je ponavljati da je nelikvidnost problem


Poslovna 2011. godina nije donijela Raiffeisen stambenoj štedionici rast kakav smo očekivali. To je uvelike odraz stanja u državi koja se nije izvukla iz gospodarske krize već je nastavljena stagnacija. Bez obzira na to Raiffeisen stambena štedionica zadržala je svoju lidersku poziciju te i dalje ima najveći kapital od svih štedionica u Hrvatskoj i adekvatnost kapitala od 19,58 posto. Unatoč odluci Ministarstva financija iz 2010. po kojoj su

sve stambene štedionice morale vratiti državna poticajna sredstva za model međufinanciranja u proteklih pet godina, Raiffeisen stambena štedionica uspjela je napraviti značajan iskorak u 2011. i vratiti trend kreditiranja u okvire iz 2008. godine. Tako je u prvih šest mjeseci 2011. trend kreditiranja vraćen u normalu što je u stvari i bit održivosti samog sustava stambene štednje. U tom razdoblju, unatoč lošim okolnostima, RSŠ je zabilježio rast od čak 224,09 posto u broju isplaćenih kredita u odnosu na isto razdoblje 2010. Sličan trend nastavljen je i u drugom polugodištu 2011., a to nas ohrabruje i donosi nadu u uspješniju 2012. godinu.Na razini države u 2012. je realno očekivati zna

čajne mjere štednje i konsolidaciju gospodarstva. Niža potražnja na tržištima zemalja Europske unije, i posebice fiskalni rezovi kod našeg najvažnijeg trgovinskog partnera Italije, mogli bi usporiti rast hrvatskog izvoza u

2012. godini. Najbolje što se Hrvatskoj može dogoditi bilo bi pritjecanje kapitalnih investicija na krilima optimizma povodom ulaska u Europsku uniju, ali i izravnih investicija i novca iz europskih fondo

va. Što se tiče tržišta rada, bojim se da u 2012. neće biti značajnijeg smanjenja stope nezaposlenosti jer će očekivani fiskalni rezovi i restrukturiranje državnog sektora, koji bi trebali uslijediti odmah nakon ustoličenja nove vlade, uvelike utjecati na to. Smatram izrazito važnim da država smanji porezna opterećenja i da se provedu korjenite promjene u tromoj i sporoj administraciji koja bi trebala biti na usluzi domaćim i stranim ulagačima, a ne kamen spoticanja.Kada je riječ o štedionicama, očekujem znatno veće razumijevanje regulatora i Ministarstva financija i prepoznavanje koncepta stambene štednje kao zasebnog sustava sa specifičnim karakteristikama, koji bi trebao biti

korišten barem kao dio rješenja za izlazak iz krize i kao jedan od zamašnjaka za oživljavanje posrnulog tržišta nekretnina. U Zapadnoj Europi država uvelike stimulira stambenu štednju poticajima, koji su u svim zemljama veći nego u Hrvatskoj. I to zorno svjedoči o neznanju odgovornih osoba o tome kako da malim mjerama potaknu građane na potrošnju, koja bi u konačnici i njima i čitavom društvu donijela korist. I u 2012. temelji našeg poslovanja bit će stambena štednja i stambeni krediti. Očekujemo rast od oko pet posto, a vjerujem da će građani, kao i do sada, znati prepoznati prednosti naše stambene štednje i pogodnosti stambenih kredita uz nepromjenjivu kamatnu stopu.

Već od 2008. nadamo se pozitivnim trendovima. Međutim, to čekanje će se očito i nastaviti, s obzirom na to da je protekla godina bila izuzetno teška u svim sektorima, te ju je obilježila stagnacija, pa tako i u našem sektoru revizijskih i financijskih usluga. Generalno gledano, na razini naše tvrtke prihodi su nam ostali jednaki, ali uz mnogo više napora i uvođenjem novih usluga. Zaključila bih da je onaj tko je ove godine zadržao istu razinu prihoda i profita napravio dobar posao.Zbog promjene vladajuće strukture, očekujem promjene u bilo kojem pravcu. Već niz godina od vlade svi očekuju nekakav zaokret u ekonomskoj politici, ali unatoč programu gospodarskog oporavka gdje je lijepo napisano što treba napraviti, to nije

ostvareno. Očekujem rezanje državne potrošnje te dovođenje fiskalne politike u balans, pa možda čak i uvođenjem novih poreza, što će od nas zahtijevati financijska tržišta kako bi nam nastavili posuđivati novac, sviđalo

se to nama ili ne. Ako EU nastavi kliziti u još dublju depresiju, teško je očekivati sreću od pristupanja EUu; Europa ima svojih problema, te se svaka investicija pažljivo procjenjuje. Sve ostalo, rast zapošljavanja, uklanjanje

barijera ulaganjima, povećanje izvoza, te završetak krize, kako sada stvari stoje, neće ovisiti samo o nama. Tragično je što smo mi u protekle dvije godine izbjegavanjem radikalnih rezova te stagniranjem i nepovlačenjem nepopularnih poteza propustili kakav takav izlazak iz krize. Vlada koja dođe na vlast vjerojatno neće moći izbjeći rezove, ali to možda u ovoj situaciji neće biti dovoljno, jer za sada investicija i novca nema, ni u Hrvatskoj, ni izvana, a ako to izostane, rezanje državne potrošnje vjerojatno će dodatno srezati bilo kakvu šansu za oporavak BDPa u kratkom roku.Država pod hitno mora smanjiti birokraciju, ukinuti brojne nepotrebne procedure, nepostojeća i nefunkcionalna tijela, te

konačno riješiti zemljišne knjige, koje u mnogim područjima datiraju iz doba AustroUgarske, te onemogućuju bilo kakve investicije. Naravno, sve to mora pratiti smanjenje i preraspodjela poreznih opterećenja, te ukidanje nevidljivih nameta u gospodarstvu. Nema puno poteza države koji bi pomogli više od toga u kratkom roku, jer su po meni ovo osnovne prepreke novim investicijama, a bez novih investicija, kojih ima, samo su zapele u našoj šumi birokraci

je, nema nikakve šanse za bilo kakav rast BDPa, a pogotovo za rast zapošljavanja.Planovi moje tvrtke u 2012. ovisit će o situaciji na tržištu, našem i europskom, budući da smo u velikoj mjeri okrenuti stranim klijentima i investicijama. Naša temeljna usluga naravno ostaje revizija, računovodstvo i savjetovanje, ali namjeravamo se širiti u području ostalih usluga, kao što je organizacija stručnih seminara te konzultantskih usluga. Uveli smo brojne sustave kontrole kvalitete obavljanja revizije, uložili novac u novi softver, te konstantno ulažemo u obrazovanje svojih djelatnika. Jer, naša je usluga isključivo naše znanje, a bez znanja nema niti novih niti boljih i konkurentnijih usluga.

“Bez novih investicija, kojih ima samo su zapele u našoj šumi birokracije nema šanse za bilo kakav rast BDPa i zapošljavanja.”

Helena Budiša, UHY HB Ekonom

Značajan porast izvoza

NATALIJA MATAIĆ, PREDSJEDNICA UPRAVE KUTJEVA, KUTJEVo

SLoBoDAN MIHALJ, DIREKToR TVRTKE HEMCo, ĐAKoVo

I država mora pomoći konkurentnosti privrede

Smatram izrazito važnim da država smanji porezna opterećenja i da se provedu korjenite promjene u administraciji

očekujem rezanje državne potrošnje te dovođenje fiskalne politike u balans, pa možda čak i uvođenjem novih poreza

HANS CHRISTIAN VALLANT, PREDSJEDNIK UPRAVE RAIFFEISEN STAMBENE ŠTEDIoNICE, ZAgREB

HELENA BUDIŠA, oVLAŠTENA REVIZoRICA I DIREKToRICA UHY HB EKoNoMA, SPLIT

Administracija ne bi trebala biti kamen spoticanja

očekujem rezove koji možda neće biti dovoljni

gmentacija tržišta, nove generacije potrošača sve sofisticiranijih potreba samo su neki problemi koje je teško odjednom i sagledati. Posljednjih nekoliko godina bilježi se kontinuirani tržišni rast robne marke Graševina. Zahvaljujući repozicioniranju brenda, strategiji izgradnje brand imagea i kontinuiranom razvoju novih proizvoda bilježimo stalno povećanje tržišnog udjela. Smatramo da je omjer cijene i kvalitete naših proizvoda na zadovoljavajućoj razini, a tako ga ocjenjuju i naši kupci. Smatramo kako je danas u našoj gospodarskoj zbilji najteži posao za onog koji stvara novi proizvod, novu vrijednost za kupca. Suvremeni potrošač ima jasne potrebe i zahtjeve, svijest o vinu je sve veća, pa kupac zahtijeva visoku razinu kvalitete proizvoda.

na pet posto ukupne prodaje. Naime, budući da su naši osnovni proizvodi odjeća i oprema za zaštitu na radu, kao i specijalna odjeća i oprema za vojsku i policiju, uvjeti ugovaranja izvoznih poslova nešto su specifičniji. Unatoč otežanim uvjetima poslovanja, i u 2012. godini planiramo ulaganja u nove tehnologije, razvoj novih proizvoda, edukaciju djelatnika. I dalje ćemo biti prisutni na svim specijaliziranim sajmovima kod nas i u regiji, ali planiraimo odlazak i na sve veće svjetske sajmove kao i traženje načina plasmana naših roba na drugim svjetskim tržištima.


“U sljedećoj godini očekujemo porast zapošljavanja, uklanjanje barijera ulaganjima, povećanje izvoza i završetak gospodarske krize.”

Ivana Kolar, Terme Tuhelj

Ovogodišnja nautič-ka odnosno čarter sezona bila je na razini prethodne godine tako da smo zadr-žali uzlaznu putanju svih ovih godina. Primijeni-li smo prokušani model te smo uspjeli zadržati svo-je stalne goste kojih ima-mo oko 75 posto, a uspje-li smo privući i jedan dio novih gostiju. Ono što tvrtku opterećuje svakako je velika provizija posred-nika odnosno agencija. One imaju proviziju oko 20 posto, pa čak i više, dok je u drugim zemlja-ma najviše 10 posto. To je problem koji bi se morao

riješiti pristupanjem Hr-vatske Europskoj uniji. Kako bi uvela reda u na-rednoj godini, država bi morala uvesti licencira-nje čarter tvrtki. Na taj na-čin omogućila bi urednim

tvrtkama planiranje po-slovanja te onemogući-la poslovanje onima koji graniče sa sivom zonom. Država je prije nekoliko godina uvela reda i isko-rijenila crni čarter tako što je plovila podvela pod hr-vatsku zastavu i uvela sof-tversku crew listu. Kada bi uvela licencira-nje, napravila bi još jedan iskorak. Licenciranjem bi se smanjio veliki dotok novih brodova a u svrhu ekološkog očuvanja Ja-drana.Pogotovo bi onemogući-la egzibicioniste koji uzi-maju plovila na leasing, potom ih iznajmljuju te ruše cijenu kako bi uspje-li isplatiti banku, no po-neki čarteraši ne uspiju u tome te kada prođe sezo-na, ta čarter tvrtka propad-

ne, a plovilo preuzme lea-sing kuća. Nerijetko ruše cijene uslu-ga te tako stvaraju pro-bleme urednim tvrtka-ma kojima je to osnovno zanimanje i koje se dugo bave tim poslom. Licenci-je se mogu izdavati slično kao kod ribarskih brodo-va, taksista ili, još bolje, kao kod svjetskog primje-ra lovaca škampi. Potrebno je napraviti kon-cesije za sidrišta te posta-viti dovoljno bova. Bove su ekološka sigurna sidri-šta koje gosti objeručke prihvaćaju zbog toga što istodobno imaju i intimu i sigurnost.To bi morala napraviti lo-kalna zajednica, a država bi morala regulirati jedin-stvene cijene. Jedino na taj način koristi bi imali svi - i država i lokalna za-jednica te ozbiljne čarter tvrtke. Potrebno je samo uvesti kvalitetan nadzor i sve bi mogli dobro funk-cionirati. Čarter tvrtkama problem predstavlja i ne-dostatak vezova u marina-ma te to što su dnevni ve-zovi preskupi.

Ono što tvrtku opterećuje svakako

je velika provizija posrednika

odnosno agencija

ArmAnO ZekAn, direktOr BAv-AdriA yAchtingA, kAštel gOmilicA

Uvesti licenciranje čarter tvrtkiGodina je bila zahtjev-

na, s mnogo teškoća, ali i novih prilika. Svaka kri-zna situacija čovjeka navo-di na preispitivanje svojih aktivnosti te na određeno pregrupiranje snaga. Turi-stičko tržište počelo se la-gano oporavljati, što po-

kazuje ponovno buđenje poslovnog turizma za ko-jim sigurno slijedi i indi-vidualni turizam, a bolji su rezultati i sa stranih tržišta. Za nas u Termama Tuhelj ova je godina posebna jer smo započeli gradnju no-vog hotela kategorije če-tiri zvjezdice koji će ima-ti kongresni centar. To će Termama Tuhelj omogu-ćiti prelazak poslovanja na razinu kvalitete četiri zvjezdice, zaokruživanje cjelokupnog centra te zna-čajniji izlazak na strana tr-žišta.S obzirom na planira-no otvaranje novog hote-la u proljeće 2012. godi-ne, planovi su nam veliki i ambiciozni. Do tada ima-mo još mnogo poslova na oblikovanju novih usluga i unaprjeđenju kvalitete te na pripremi ozbiljnijih ko-raka na stranim tržištima, prvo susjednim, a potom i europskim. Pripremamo potpuno novu ponudu, niz noviteta u poslovanju te u nekim područjima znatne iskorake. Od ekonomske politike i državnih mje-ra u sljedećoj godini prije svega očekujemo fleksi-bilnost sustava i prilagod-bu porezne i druge po-litike prema onoj kakvu imaju naši najjači turistič-ki konkurenti. Mnogo se govorilo o potrebama ho-telskog i turističkog sek-

tora, o nužnosti niže po-rezne stope po uzoru na susjedna tržišta i niz osta-lih manjih usklađivanja, kako bismo kao turistič-ko odredište bili što kon-kurentniji. Nužno je ure-đivanje kreditnog rejtinga te omogućavanje dostu-pnosti sredstava za nove investicije, a ulazak Hr-vatske u Europsku uniju sigurno će otvaranjem tr-žišta pomoći u pristupanju potencijalnim gostima. Rješavanje glavnih gos-podarskih problema i po-dizanje standarda sigurno bi značilo i veću turistič-ku potrošnju. U sljedećoj godini očekujemo porast zapošljavanja, uklanjanje barijera ulaganjima, po-većanje izvoza i završetak gospodarske krize. Kako bi država pomogla gos-podarstvu, mora barem minimalno urediti sustav plaćanja i pravno osigu-rati mogućnost naplate te potaknuti nove investicije dostupnijim kreditima. To bi trebalo napraviti kako bi se otvorila nova rad-na mjesta i osigurala nova potrošnja, bez čega neće-mo moći naprijed. Osim otvorenja novog ho-tela, u 2012. planiramo otvoriti i proširiti kongre-sne, wellness i ugostitelj-ske sadržaje te započeti potpuno novu koncepci-ju našeg resorta. Bit ćemo najveći centar u kontinen-talnoj Hrvatskoj s više od 550 kreveta, s najve-ćim kupališnim i well-ness sadržajima i velikim suvremenim kongresnim centrom. Otvorit ćemo tri-desetak novih radnih mje-sta i predstaviti tržištu niz novih sofisticiranih uslu-ga za naše goste. Terme Tuhelj su turistički cen-tar s vrlo širokom lepe-zom usluga termalnog, wellness, kongresnog i sportskog turizma. Veli-čina centra i širina usluga nas obvezuje da se stalno razvijamo i našim gosti-ma nudimo uvijek bolje i

više. Većinu usluga kom-biniramo u pakete doživ-ljaja kako bismo na najbo-lji mogući način ispunili očekivanja naših gostiju te ih često i iznenadili.Vrlo skoro najavit ćemo niz novosti u Termama Tuhelj i smatram kako se samo stalnim razvojem i ne samo prilagodbom za-htjevima tržišta nego po-stavljanjem putokaza i standarda može biti i osta-ti uspješan. Zajedno s ma-tičnom kućom, Termama Olimia, pripremamo i za-nimljivo predstavljanje naših noviteta na doma-ćem i stranim tržištima,

a kreirali smo i niz zajed-ničkih aranžmana za je-dan odmor u dvije države. Redovno se pojavljujemo na svim aktualnim sajmo-vima, a zajedno s Turi-stičkom zajednicom Kra-pinsko-zagorske županije i ostalim turističkim su-bjektima u Zagorju nasta-vit ćemo odličnu suradnju i raditi na prepoznatljivo-sti Zagorja kao turistič-ke destinacije. Prošle smo godine pokrenuli zani-mljivu akciju - pilot-pro-jekt za afirmaciju cjelogo-dišnjeg turizma u suradnji s Hrvatskom gospodar-skom komorom, TZ-om Krapinsko-zagorske te Zagrebačke županije kao i TZ-om Grada Zagreba, koji smo ove godine pred-stavili tržištu te privukli pažnju i veliki interes na stranim tržištima. Ovih dana već pripremamo na-stavak priče...

rješavanje glavnih gospodarskih

problema i podizanje

standarda značilo bi i veću turističku

potrošnju

ivAnA kOlAr, direktOricA termi tUhelj, tUhelj

veliki i ambiciozni planovi

nužno je uređivanje kreditnog rejtinga

POSlOvnA OČekivAnjA 2012.

Prošla, 2011. godina bila je godina otrežnje-nja, a 2012. je godina isti-ne. Na početku 2011. čuo sam anegdotu od jednog prijatelja: “Tko preživi ovu godinu – sljedeću si-gurno neće!” Toliko o po-duzetničkoj klimi i razi-ni optimizma na početku ove godine. Budući da smo proizvođači amba-laže, plasman naših proi-zvoda uvelike ovisi o (ne)uspjesima proizvođača, posebice u prehrambenoj i farmaceutskoj industri-ji. U obje ove industrij-ske grane Hrvatska ima iskustvo i etabliran brend. U situaciji smanjene po-

trošnje i potrošnje jeftinih proizvoda, ovisimo o spo-sobnostima proizvodnje cjenovno prihvatljivih, a kvalitetnih proizvoda koji će se uspješno prodavati u Hrvatskoj i inozemstvu. Ulazak u EU donijet će brži protok roba, ali i kon-kurencije s povišenim za-htjevima kvalitete, eko-logije i zaštite potrošača. Upravo zbog toga smo se spremali da u Europi ne prođemo kao Dinamo u Ligi prvaka. Nova vla-da ima ispred sebe man-dat u kojem ima dovolj-no vremena za konkretne poteze. Ulazak u Uniju - zbog situacije u njoj - ne

treba iščekivati euforič-no u emotivnom smislu, ali će nas bar staviti u iste okvire s ekonomijama s kojima se želimo uspore-đivati. Previše smo uspa-vani činjenicom da smo zemlja velikih mogućno-sti. Bilo bi bolje da se kao Japanci usmjerimo na rad i znanje.

ŽeljkO BOšnjAk, vlASnik tvrtke AgenS, ZAgreB

Usmjerimo se na rad i znanje


“Općeniti problem svih hrvatskih proizvođača je naplata potraživanja, što je generator nelikvidnosti.”

Tomislav Galović, Kulin

Godina 2011. je za hr-vatsko gospodarstvo, a pogotovo za proizvođa-če, bila teška i naporna. Osim pada kupovne moći i njegovih posljedica, pro-izvođače je dodatno op-terećivala stalna borba s likvidnošću i naplatom potraživanja.Ipak mogu reći da sam zadovoljan 2011. Naime, kako proizvodim vrhun-ske proizvode koji spa-daju u gornji razred kva-litete, uspio sam zadržati kupce jer još imam veću potražnju od proizvod-

nje. Osim toga, ove go-dine smo uspjeli dovrši-ti investiciju u proširenje

pogona vrijednu 120.000 eura. Otvorili smo i dru-gu trgovinu svojih proi-zvoda u Zagrebu, i to na vrlo frekventnom mjestu. Na posljednjoj konferen-

ciji ORIGIN-a, Svjetskog udruženja proizvođa-ča s geografskim porije-klom, održanoj u Mek-siku u rujnu ove godine, ponovno mi je potvrđen potpredsjednički mandat u tom udruženju. Poseb-no sam zadovoljan činje-nicom što je svih mo-jih 11 proizvoda osvojilo medalje na sajmu u Gor-njoj Radgoni. Iduća go-dina bit će, smatram, vrlo izazovna, a za gos-podarstvo jako nestabil-na. Svi mi dijelimo sud-binu gospodarstva, bez

obzira na djelatnost. Od države očekujem da uki-ne porez na reinvestiranu dobit i da smanji PDV na hranu. Ako te dvije stvari napravi - ja ću biti zado-voljan. Općeniti problem svih hrvatskih proizvođa-

ča je naplata potraživa-nja, što je generator ne-likvidnosti. Smatram da država može dosta na-praviti u tom smislu. Očekujem da će hrvat-ski proizvođači krenu-ti ozbiljnije u proces za-štite svojih proizvoda jer će od toga više profitira-ti, budući da je hrvatsko zakonodavstvo u tom di-jelu potpuno usklađeno s onim EU-a. Tu poseb-no mislim na proizvođa-če dalmatinskog pršuta.Zbog činjenice da smo dovršili investiciju u novi

pogon očekujem poveća-nje kapaciteta za 20 do 30 posto. Ono bi moglo biti i veće, ali smo vrlo izbir-ljivi što se tiče sirovine. Očekujem vrlo dobre re-zultate iz nove trgovine, kao i poboljšanu likvid-nost. U 2012. ne planira-mo nove investicije ni ši-renje na nova tržišta, bili bismo zadovoljni zadrža-vanjem postojećeg stanja. Isto tako nadamo se da ćemo bez poteškoća moći servisirati kreditne obve-ze, odnosno da neće biti nepredviđenih situacija.

Od države očekujem da ukine porez na reinvestiranu dobit i smanji PDV na hranu

Očekujem veći angažman proizvođača u zaštiti proizvoda

U ovoj 2011. došlo je do daljnjeg pada kupovne moći građana što je naj-vidljivije iz pada indeksa maloprodaje. Razumlji-vo je da je takva situacija imala negativan utjecaj na proizvođače.Od pristupanja Europskoj uniji očekujemo svođenje poticaja u poljoprivredi i cijena poljoprivrednih proizvoda na realnu ra-zinu, a što će se - na ža-lost - dogoditi tek u 2013. godini. Ne očekujem za-

vršetak krize iduće godi-ne, jer kriza neće završi-ti ni u EU-u, a kamoli u Hrvatskoj. No ipak sam optimist jer se nadam po-stupnom povećanju izvo-za; u prvom redu govorim o prehrambenoj industriji u koju je uključen i Tren-ton. Optimizam temeljim na činjenici što će dobrim dijelom nestati ili se sma-njiti administrativne pre-preke za izvoz, a pored toga će se cijene sirovina uskladiti s onima u EU-u.

Prošireno tržište će odi-grati pozitivnu ulogu u svakom smislu.

Država mora osigurati poštivanje Zakona o ro-kovima naplate koji bi

trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2012., a pravu stvar bi napravila kad bi donijela akte za plaćanje PDV-a po naplaćenoj a ne fakturiranoj robi. Tako bi se osigurala likvidnost koja bi bila pokretač no-vih aktivnosti.Osnovna djelatnost Tren-tona je proizvodnja pre-hrambenih proizvoda. Zaokružili smo asortiman autohtonih delicija, a ra-zvoj nastavljamo u istom smjeru. U 2012. ćemo se

preseliti u novoizgrađe-ni objekt, te ćemo moći koristiti povećane i pro-širene proizvodne ka-pacitete. Namjeravamo povećati obujam proi-zvodnje postojećih i uve-sti nove proizvode. Radi se o zdravim proizvodi-ma, bez umjetnih kon-zervansa, priređenima po tradicionalnim receptura-ma i spremnima za kon-zumaciju. Naš cilj je po-nuditi zdravu hranu uz uštedu vremena i truda

naših kupaca. U pripremi imamo veći broj proizvo-da, a vidjet ćemo za koje od njih će istraživanje tr-žišta pokazati da postoji najveća potreba.

Nakon gotovo 20 go-dina postojanja, tvrtka Grad-export 2011. završa-va kao najveći proizvođač PVC, ALU i HPL deko-rativnih panela u Istočnoj Europi. Unatoč dobrim rezultatima, poslovanje u

godini na izmaku nije bilo jednostavno. Budući da su naši proizvodi sastav-ni dio građevinske djelat-nosti, logično je da smo osjetili krizu na doma-ćem tržištu. Unatoč tome ni jednog dana nismo ka-snili u podmirivanju ob-veza prema zaposlenici-ma ili državi. Zbog svega toga imamo pravo očekivati od drža-ve da nama proizvođači-ma olakša poslovanje, pr-venstveno smanjenjem poreznih i drugih name-ta kojima smo optereće-

ni. Što se skorog ulaska u EU tiče, s tim nemamo problema jer smo sa svo-jim proizvodima već du-lje prisutni upravo najvi-še na tržištima EU-a. S tog područja uvozimo po-trebne materijale i izvo-zimo gotove proizvode. Uostalom, to i jest temelj-ni uvjet našeg dobrog po-slovanja jer gotovo dvije trećine prometa ostvari-mo izvozom. Grad-export svoje proizvode izvozi u 16 zemalja Istočne i Za-padne Europe. Svake go-dine pojavljuje se rast

prodaje na inozemnim tr-žištima koji dovodi do povećanja proizvodnje. Naša vizija je do 2014. godine ostati najveći pro-izvođač dekorativnih pa-nela s proizvodnjom ve-ćom od 50.000 panela i omjerom prodaje na do-maćem i inozemnom tr-žištu 25:75. Osnovni nam je cilj za 2012. svim sna-gama pokušati ući na nje-mačko tržište. Smatramo kako to tržište ima poten-cijal koji bi u našoj proi-zvodnji doveo do popu-njavanja kapaciteta.

Sljedeće godine planira-mo i dodatno investiranje u proizvodnju i strojeve

jer za nadolazeće progra-me u proizvodnji potreb-na je suvremena oprema kako bismo ispunili za-htjeve tržišta. Planiramo ulagati u razvoj i istra-

živanje novih materijala koji bi mogli postati sup-stitut za aluminij u slu-čaju naglog porasta cije-na na svjetskom tržištu. Naime, dekorativni pane-li kao osnovni proizvod tvrtke definitivno spadaju u red proizvoda za koje je potrebna suvremena teh-nologija.Također, planiramo izla-gati na svim specijalizira-nim sajmovima vezanim uz PVC stolariju i srodne proizvode jer su to mjesta gdje pronalazimo nove kupce, ali nove ideje.

LaDa Karninčić, suVLasnica i DireKtOrica trentOna, stOBreć

MariO ŠiMić, DireKtOr GraD-exPOrta, VinKOVci

Prošireno tržište odigrat će pozitivnu ulogu

recept za uspjeh je - izvoz

Država bi napravila pravu stvar kad bi donijela akte za plaćanje PDV-a po naplaćenoj a ne fakturiranoj robi

imamo pravo očekivati od države da nama proizvođačima olakša poslovanje

tOMisLaV GaLOVić, VLasniK i DireKtOr tVrtKe KuLin, sLaVOnsKi BrOD


U 2011. ostvarili smo iznimno kvalitetan re‑zultat u postojećim okol‑nostima. Međutim, jed‑na godina, iako uspješna, neće riješiti činjenicu da smo još uvijek nedovolj‑no konkurentni i da nam nedostaju investicije. Što se 2012. godine tiče, bit će uspjeh ukoliko, s obzirom na okolnosti, ponovimo rezultate ove godine. U odnosu na isto razdoblje prošle godine ne bilježi‑mo rast bookinga i naja‑va, naprotiv. Sve u svemu, jasniju sliku ćemo imati u siječnju, no smatram da će 2012. biti bolja od 2009. i 2010., ali će biti teško do‑seći ostvarenje ovogodiš‑nje turističke sezone. Već dulje upozoravamo

da hrvatski turizam sta‑gnira. Hotelijeri posluju u iznimno lošim uvjeti‑ma, dobrim dijelom jer su ekonomski i pravni okvi‑ri nedorečeni. Moramo podsjetiti da samo 12,5 posto kapaciteta u Hrvat‑skoj čine hoteli, te upo‑zoriti na nedostatke naci‑onalnog turizma koji se u prvom redu ogledaju u tome da nemamo novih investicija u turističkom

sektoru. Našem turizmu nužna je internacionaliza‑cija i inozemne investici‑je jer je postojeći poduzet‑nički kapacitet u najvećoj mjeri potrošen. Naglasak u budućnosti treba stavi‑ti na razvoj dodatne re‑kreativne infrastrukture (golf, sport, klasterski ci‑ljani kongresni centri...) i sadržaja zdravstvenog tu‑rizma (sanatoriji, klini‑ke...) te napose na privla‑čenje starijeg europskog stanovništva u Hrvatsku. Treba ukloniti i negativne posljedice fragmentirano‑sti upravljanja turizmom te uravnotežiti polarizaci‑ju Hrvatske na bogatiji Ja‑dran i siromašniji konti‑nent razvijanjem klastera i regionalizacijom.

Uz smanjenje stope PDV‑a, ključni potezi koji moraju uslijediti su dovr‑šetak strategije i proved‑ba mjera koje će proizaći iz nje. U usporedbi s me‑diteranskim zemljama Hr‑vatska ima najvišu sto‑pu PDV‑a u turizmu. U kontekstu Europske unije smo na 20. mjestu po visi‑ni stope na smještaj te na 25. po visini stope na ugo‑stiteljstvo (od 28 zema‑lja). Nema potrebe spomi‑njati da su iza nas zemlje koje većinom nisu turi‑stički razvijene. U turi‑stičkoj konkurentnosti, prema podacima Svjet‑skog ekonomskog foru‑ma, Hrvatska se nalazi na 34. mjestu među 139 ze‑malja svijeta, međutim

po poreznom teretu je na 134. mjestu. Kada imamo na umu ulazak Hrvatske u Europsku uniju nužno je uspostaviti mehanizme koji će nas učiniti konku‑rentnijima. Ulazak Hrvat‑ske u EU pred nas stav‑lja nove prilike, ali i nove

izazove s kojima se mora‑mo naučiti nositi. Konku‑rentnost sektora je u ovom

kontekstu ključna, a upra‑vo je PDV prvi korak koji moramo napraviti. Medi‑teranske zemlje, odnosno zemlje čija gospodarstva značajno ovise o turizmu (mi smo u toj grupi među vodećima) to su prepo‑znale i povukle adekvatne poteze. Ostaje nam nada‑ti se da smo na dovoljnoj razini zrelosti, ozbiljnosti i spremnosti da učimo na iskustvima drugih – po‑sebno ukoliko su ona is‑ključivo pozitivna. Isku‑stva i primjeri smanjenja PDV‑a rezultirali su po‑većanjem potrošnje, za‑poslenosti i investicija, uz smanjenje sive ekonomi‑je. Model je, dakle, jedno‑stavan, na nama je samo da ga iskoristimo.

Promjena trenda u po‑slovanju najvažnije je obi‑lježje poslovne 2011. go‑dine. Iz mjeseca u mjesec smo bilježili rast putnič‑kog prometa i ovogodišnji broj putnika bit će rekor‑dan u povijesti kompani‑je. U prvih devet mjese‑ci ostvarili smo 64 posto bolje financijske učinke u odnosu na lani i vjeruje‑mo da će ukupni poslov‑ni rezultat biti na razini planiranog. Sve to posti‑gli smo u golemoj konku‑renciji i uz 36 posto sku‑plje mlazno gorivo, zbog čega smo za otprilike istu količinu letova platili 90 milijuna kuna više nego lani. Drastično smo sma‑njili troškove, poveća‑li produktivnost rada za 17 posto, operativne per‑formanse i točnost letač‑kih operacija, a osim toga racionalizirali smo uprav‑ljačku strukturu i restruk‑turirali poslovne funkcije i procese. Među najvažni‑jim planovima je nastavak provođenja sanacijskog

plana, što je preduvjet za dubinsko restrukturira‑nje tvrtke i usklađivanje s regulativom EU‑a na području civilnoga zra‑koplovstva. Prema peto‑godišnjoj razvojnoj stu‑diji tvrtke, iduću godinu planiramo završiti s pozi‑tivnom nulom, a zatim u 2013. ostvariti dobit. Tada se, naime, očekuje rast tr‑žišnog potencijala od 25 do 30 posto kao rezultat pridruživanja Hrvatske EU‑u. Unatoč prognoza‑ma ekonomskih stručnja‑ka o stagnaciji, naša se po‑slovna očekivanja u 2011. kreću u skladu s procjena‑

ma međunarodnih zrako‑plovnih organizacija, koje govore o prosječnoj stopi rasta od 4,5 do 5,5 posto. U vrijednosnom lancu ci‑

vilnog zrakoplovstva važ‑no je preciznije određiva‑nje po pitanju vlasnika u svojstvu poduzetnika. Taj sustav u kojemu su glav‑ni sudionici Croatia Air‑lines, zračne luke i kon‑trole letenja, u posljednjih je desetak godina generi‑rao milijunsku dobit, pri‑donosio razvoju hrvat‑skoga gospodarstva te imidžu Hrvatske kao po‑željnog turističkog odre‑dišta. No činjenica je da je u tom sustavu jedino avi‑oprijevoznik u gubitku, a svi ostali – iako monopoli – posluju s dobiti. Unatoč tomu što najvećem dije‑lom sudjelujemo u pove‑ćanju broja putnika i uku‑pnim prihodima zračnih luka i kontrola letenja, te unatoč svim internim mje‑rama racionalizacije po‑slovanja, naši su razvojni potencijali ugroženi. Osu‑đeni na korištenje mono‑polističkih usluga istih poslovnih subjekata, sma‑tramo kako je nužno har‑monizirati odnose unutar

ovog klastera i stvoriti re‑alnije tržišne uvjete. Model mrežnog prijevo‑znika i dalje ćemo razvi‑jati u sklopu Star Allian‑cea, najveće zrakoplovne udruge na svijetu. Uz flo‑tu od 13 zrakoplova nasta‑vit ćemo učvršćivati pozi‑ciju regionalnog lidera u Jugoistočnoj Europi. Ne zaboravite, među 86 avi‑oprijevoznika koji su ove godine letjeli na hrvat‑skom tržištu, Croatia Air‑lines jedina leti 364 dana u godini povezujući sve hrvatske regije te domo‑vinu sa svijetom. Pritom smo prevezli trećinu svih avioturista i po tom krite‑riju smo čak 35 puta bolji od konkurencije.

Iskustva i primjeri smanjenja PDV-a

rezultirali su povećanjem

potrošnje, zaposlenosti i

investicija

Ovogodišnji broj putnika bit će

rekordan u povijesti kompanije

KrIStIAN ŠuStAr, PrEDSJEDNIK uDrugE POSLODAVAcA u hOtELIJErStVu hrVAtSKE, zAgrEB

SrEćKO ŠImuNOVIć, gLAVNI DIrEKtOr crOAtIA AIrLINESA, zAgrEB

Smanjenjem PDV-a podići konkurentnost turizma

unatoč prognozama očekujemo rast

“Izvozimo u gotovo sve zemlje gdje ima hrvatske dijaspore, koja je vrlo lojalan potrošač hrvatskih pivskih brendova.”

Sergey Yeskov, Zagrebačka pivovara

Za Zagrebačku pivo‑varu ovo je bila uspješ‑na godina, kao i za cijelu hrvatsku pivarsku indu‑striju, koja je u 10 mjese‑ci zabilježila rast prodanih količina od 8,5 posto. Naš je udjel na tržištu u istom razdoblju porastao sa 41 na 42 posto. U 2012. go‑dini ne očekujemo toli‑ki rast, jer treba imati na umu da je u prethodne tri godine hrvatsko tržište piva palo za 13 posto. Bili bismo zadovoljni rezulta‑tima na razini ove godine, iako vjerujemo da će pro‑daju piva potaknuti Eu‑ropsko prvenstvo u nogo‑metu. Rast tržišta ove je godine najvećim dijelom poslje‑dica iznenađujućeg uspje‑ha piva s okusima, koji već nakon prve godine čine osam posto prodaje po volumenu. Zagrebačka pivovara je lider u svim tržišnim segmentima, a znatne količine svojih proizvoda izvozimo, naj‑

više u Bosnu i Hercego‑vinu, gdje držimo oko šest posto tržišta. Osim toga,

manje količine izvozimo i u SAD, Kanadu, Australi‑ju, Švicarsku i gotovo sve zemlje gdje ima hrvatske dijaspore, koja je vrlo lo‑jalan potrošač hrvatskih pivskih brendova.

SErgEY YESKOV, PrEDSJEDNIK uPrAVE zAgrEBAČKE PIVOVArE, zAgrEB

uspješna godina

znatne količine svojih proizvoda izvozimo, najviše

u Bosnu i hercegovinu, gdje

držimo oko šest posto tržišta


“Država treba uvesti reda u vlastita poduzeća. Kao što vidimo iz istraga USKOK-a, u njima cvjeta kriminal.”

Branko Roglić, Orbico

Zbog krize koja ne je-njava moja očekivanja u 2012. godini nisu preveli-ka, ali su važna za stabil-nost poslovanja u buduć-nosti. Godina koja protječe za Grupu Orbico bila je uspješnija nego prethod-na. Tijekom godine zna-čajno smo smanjili troš-kove na svim razinama, uveli nekoliko novih prin-cipala i proširili operacije i poslovanje na Njemačku, Austriju, Mađarsku i Ru-munjsku, tako da sada po-red tih država poslujemo u Sloveniji, Hrvatskoj, Bo-sni i Hercegovini, Srbiji, Kosovu, Makedoniji, Al-

baniji, Bugarskoj i Mol-daviji. Pored toga, uvećali smo profitabilnost pojedi-nih članica Grupe te omo-gućili nesmetan i održiv razvoj u budućnosti. Od države očekujem smanjenje poreznog pri-tiska, te uspostavu ravno-teže između javne potroš-nje i realne ekonomije. Pored toga, država treba uvesti reda u vlastita po-duzeća. Kao što vidimo iz istraga USKOK-a, u njima cvjeta kriminal. Ta poduzeća kao monopoli-sti trebala bi imati znača-jan profit, uplaćivati ga u proračun, a ne puniti pri-

vatne džepove pojedinaca i grupa. Poznato je da država nije dobar poduzetnik. Ona mora privatizirati sve što je privatizirati mo-guće, te raditi na jačanju pravne države kako bi se smanjila siva ekonomi-ja i kriminal. Mnogobroj-

ni procesi protiv krimina-laca trebali bi u narednoj godini dobiti epiloge, kako bismo čista obraza ušli u EU.Ovakav pristup svakako će pridonijeti investicija-ma iz inozemstva jer će se tako povećati konkuren-tnost Hrvatske na među-narodnom planu budući da kapital uvijek ide onamo gdje se najbolje oplođuje. Želim još kazati nešto o povicima na banke. Isti-na je da banke imaju veli-ke profite, ali isto tako je istina da imaju velika ne-naplativa potraživanja. Stabilnost banaka bitna je

poluga svake ekonomije. Nadam se da će kritičari to shvatiti nakon slučaja s Credo bankom. Bez stabil-nih i profitabilnih banaka nema profitabilnog gospo-darstva. Narednu godinu mora-mo konsolidirati za poslo-vanje u “novim” zemlja-

ma: Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj i Rumunjskoj. To nije nimalo lak zada-tak. Mi moramo oprav-dati povjerenje naših par-tnera koji su nam povjerili tržište Zapadne Europe, čime su nas učinili pono-snima. Prvim rezultati-ma možemo biti zadovolj-ni, ali još nas čeka golem posao i dokazivanje. Ka-nimo nastaviti s politi-kom racionalnosti u po-slovanju kako bismo se oduprli mogućem produ-bljenju krize. To ne znači da nećemo investirati, ali to ćemo raditi vrlo, vrlo oprezno.

Iako ovu godinu pri-vodimo kraju, za nas je u Sunce osiguranju još ite-kako aktivna i tako će biti do zadnjeg dana. Adre-nalin posebno raste sva-ke godine u ovo doba i, željni što boljih rezulta-ta, jednostavno proleti-mo kroz prosinac, a onda na kraju radimo anali-ze. Ali, slažem se, godi-na se već može sagledati i iz ove perspektive mislim da je bila teška ali izazov-na, i da će vjerojatno tako biti i dogodine, bar u pr-voj polovini. Nadam se da ćemo s vremenom po-primiti i kulturu življenja koja nameće druge, puno važnije prioritete kao što su vlastita sigurnost i bri-ga za zdravlje. Tu je i nei-zostavna bolja financijska pismenost na kojoj treba-mo svi puno više raditi. Sve to čeka nas na pragu ulaska u daleko više po-složenu Europsku uniju.Međutim, prije samog ulaska mi se interno u državi moramo stvarno uhvatiti posla jer s ova-ko oslabljenim gospodar-stvom, visokom stopom nezaposlenosti i vanjsko-

trgovinskim deficitom teško možemo uhvatiti korak s razvijenim Zapa-dom i očekivati da ćemo ulaskom u taj europski klub realizirati neke kori-sti za sebe. Očekujem da nova vlada napravi obeća-ni iskorak u tom pravcu i pokrene određene proce-se za dobro svih nas. A sve to je moguće samo uz jako puno rada, dobre or-ganizacije i želje da se po-pravi stanje u državi.Naše Društvo u idućoj godini zasigurno planira određeni premijski isko-rak u segmentu dodatnog zdravstvenog osiguranja, a u kojoj mjeri, ovisit će značajno o kupovnoj moći građana i situaciji u hrvat-skom gospodarstvu. Glas struke najavljuje i kon-kretniji oporavak tržišta, tako da želimo vjerova-

ti kako će i dobrovoljno zdravstveno osiguranje krenuti uzlaznim smje-rom u 2012. godini. Sma-tramo nužnim ponovno uvođenje poreznih olak-šica na zdravstvena i ži-votna osiguranja - država mora poticati takva ulaga-nja građana. Sunce osigu-ranje namjerava zadrža-

ti i ojačati svoju lidersku poziciju na tržištu dodat-nog zdravstvenog osigu-ranja, te širenjem ponude kroz nove proizvode i pa-kete obogatiti tržište i uči-niti ga još atraktivnijim. Naravno, dodatne napo-re planiramo uložiti u bo-lju informiranost svih gra-đana o značaju prevencije u brizi za vlastito zdrav-lje, kao i raditi na jačanju osiguravateljske kulture u našoj zemlji. Očekujemo rast i na području imovin-skih i osiguranja osoba.

Branko roglić, predsjednik Uprave i vlasnik orBica, ZagreB

Zna se da država nije dobar poduzetnik

ivana Bratanić, predsjednica Uprave sUnce osigUranja, ZagreB

Moramo se uhvatiti posla

i banke imaju velika nenaplativa potraživanja. a bez stabilnih i profitabilnih banaka nema profitabilnog gospodarstva

nužno je ponovno uvođenje poreznih olakšica na zdravstvena i životna osiguranja

Mislim da će situaci-ja u društvu i gospodar-stvu u 2012. biti još slože-nija nego u 2011. godini. Moramo se suočiti s real-nošću - ne smijemo trošiti više nego što imamo. Tre-bamo ulagati u prave pro-jekte po EU pravilima, racionalizirati sustav, re-gionalizirati, primjerice, vodoopskrbne sustave, re-alizirati projekte smanje-nja gubitaka, dovršiti iz-gradnju sustava obrane od poplava i time pomoći po-ljoprivredi da ne trpi štete, što znači povezati projek-te koji pružaju višeznačnu korist i služe novom za-pošljavanju. Ovo su zada-ci koji traže kontinuitet i ne mogu se riješiti u jed-noj godini. Dakle, po mo-joj prognozi, 2012. će biti vrlo važna u odabiru pra-vila strategije na svim po-ljima - od politike i gos-podarstva do financija - što će značiti da ćemo se samo provođenjem takvih projekata početi izvlači-ti iz ove nepovoljne situ-cije koja nije samo hrvat-ski slučaj.

Po mom mišljenju, tre-ba napraviti reda u vlasti-toj kući, uskladiti i uredi-ti proizvodne lance u svim segmentima. Ako se nešto proizvede kod nas, to se mora i prodati, dati pred-nost ili barem približne uvjete proizvodnji i trgo-

vini, ohrabriti poduzet-ništvo da vidi perspek-tivu. Državni aparat treba racionalizirati, previše se preklapaju po-slovi, što dovodi do rasipanja potenci-jala i neracional-nog korištenja sredstava. Kao i sve državne neprofitabline ustanove, tako i Hrvatske vode imaju svoj privre-

meni financijski plan za razdoblje od siječnja do ožujka 2012. koji izno-si 371,9 milijuna kuna. Isto toliko iznose i rasho-di poslovanja. Ova sred-stva se odnose na osigu-ranje tzv. hladnog pogona ustanove, kao što su plaće za 790 zaposlenika, po-

vrat kredita, najnuž-nije poslove re-dovne djelatnosti te nastavak pro-jekata sa Svjet-skom bankom i

izradu projek-tno-tehničke dokumen-tacije za

EU fondo-ve u području vodoopskr-

be, odvodnje i zaštite od štetnog djelovanja voda.

po mom mišljenju, treba napraviti reda

u vlastitoj kući, uskladiti i urediti

proizvodne lance u svim segmentima

jadranko HUsarić, generalni direktor HrvatskiH voda, ZagreB

to je realnost: ne smijemo trošiti više nego što imamo


Notebook centar Mi-kronis u 2011. je obilje-žio 10 godina djelovanja na tržištu, tijekom kojih se potvrdio kao vodeća trgovina za prijenosna ra-čunala i dodatnu opremu u Hrvatskoj, sa stabilnim poslovanjem i kontinui-ranim rastom. Trenutač-no držimo oko 10 posto cjelokupnog tržišta pri-jenosnih računala, a uz rezidencijalne korisni-ke ponosni smo na listu tvrtki koje opskrbljuje-mo opremom, među ko-jima su vodeće hrvatske tvrtke, strana predstav-ništva, agencije i državna uprava. Ipak, najviše smo ponosni na činjenicu da smo uz profesionalnost i stručnost zadržali pri-stupačnost i individualan pristup što nam se vraća kroz povjerenje i visok stupanj zadovoljstva na-ših partnera i korisnika. Unatoč krizi i padu cije-na računala, u protekloj smo godini ostvarili po-rast prometa.

S obzirom na to da je u 2011. zabilježen pad IT tržišta u Hrvatskoj već treću godinu zaredom, najave rasta IT tržišta kod nas, doduše skromnog, treba uzeti s rezervom, ponajprije zato što će puno toga ovisiti o ula-

ganjima i potezima nove vlade, ali i o mogućim promjenama u stavovima potrošača o novim tehno-logijama na tržištu. Me-đutim, ne treba smetnuti

s uma da IT može i tre-ba biti pokretač pozitiv-nih trendova u gospodar-stvu. Za one koji to uvide, ulaganje u informatič-ke tehnologije svakako će zauzeti značajno mje-sto u strateškom planira-nju. Najave promjena na tržištu i daljnja nepovolj-na financijska situacija u Hrvatskoj sigurno će se odraziti na poslovanje u svim gospodarskim sek-torima i granama poslo-vanja te će se u toj situa-ciji pokazati u koje tvrtke hrvatski potrošači imaju najviše povjerenja. Sljedeća će godina za-početi značajno za nas i zbog otvorenja trgovine Lenovo Exclusive Sto-re, koju otvaramo zajed-no s tvrtkom Lenovo Hr-vatska. Riječ je o prvoj takvoj trgovini kod nas i tek petoj u jugoistočnoj Europi, a kupcima ćemo u njoj ponuditi velik izbor prijenosnih računala i do-datne opreme tog pozna-tog svjetskog brenda.

“Potrebno je povećati likvidnost u cijelom hrvatskom gospodarstvu, rasteretiti gospodarstvo i zaštititi prirodne resurse.”

Zlatko Rogožar, HŽ Holding

U protekloj godini ulo-žili smo maksimalne na-pore kako bi poslovanje HŽ-ovih društava bilo održivo. Uspješno smo realizirali nekoliko važ-nih projekata; u promet smo pustili dva nova vla-ka, nabavili smo 100 no-vih teretnih vagona, mo-dernizirali postojeće vozne kapacitete. Inten-zivirane su aktivnosti na revitalizaciji industrij-skih kolosijeka i izgrad-nji logističkih centara u Slavonskom Brodu i Plo-čama. Potpisali smo broj-ne strateške sporazume koji nam jamče dugoroč-nu suradnju s ključnim korisnicima i daljnje po-većanje količina roba. Na mnogim dionicama obav-

ljaju se remonti, a zavr-šena je obnova mosta Sa-va-Jakuševac, pa će se centar Zagreba rasteretiti od teretnih vlakova. Ra-dovi na kapitalnom re-montu na dionici Križev-ci-Koprivnica su ispred planiranih rokova. U 2011. investirano je oko milijardu kuna. U ekonomskoj politici očekujemo zaokret, stvar-ni zamah investicija i re-alizaciju svih pripremlje-nih projekata. Kad je riječ o željezničkom sektoru, ulaganje u infrastruktu-ru bit će prioritet sljedeće godine. Neki projekti već su u tijeku, a nastavit će se i u 2012. godini. Iduće godine, kao i 2013. plani-ra se pokretanje projekata

u iznosu od oko dvije mi-lijarde kuna u mobilne ka-pacitete, modernizaciju i infrastrukturu. Od države očekujemo da će ulaganje u željezni-cu biti jedan od priorite-ta. Planiramo povlačenje znatnih sredstava iz EU

fondova za obnovu i grad-nju pruga. Već imamo iskustva i angažirali smo

potrebne stručnjake kako bismo kvalitetno priredi-li planirane projekte. Re-alizacijom većeg broja projekata poboljšat će se i zaposlenost, a u konač-nici i angažman domaće industrije. Stoga očekuje-mo bolje financijske re-zultate. Najvažniji potezi države trebali bi biti ulaganja u industriju, željeznicu, po-ljoprivredu i turizam, od-

nosno u sektore gdje je ostvariva dodana vrijed-nost i osigurano dodatno zapošljavanje. Potrebno je povećati likvidnost u cijelom hrvatskom gospo-darstvu, rasteretiti gospo-darstvo i zaštititi prirodne resurse. U 2012. u planu nam je nabava novih motornih vlakova, novih višesu-stavnih lokomotiva i no-vih dizel-električnih lo-komotiva. Nastavit ćemo s ulaganjima u logistič-ke centre i izgradnju in-dustrijskih kolosijeka. Nastavit ćemo i s poli-tikom posebnog odnosa s ključnim klijentima te potpisivanjem strateških sporazuma kako bi što veće količine tereta vra-

tili na pruge. Nastavljaju se i brojni infrastrukturni projekti koji su u tijeku, remonti pruga i održava-nje bit će među priorite-tima i sljedeće godine, a uz njih u planu je gradnja novih pruga. Sljedeće godine očekuje-mo implementaciju pla-na restrukturiranja za sva HŽ-ova društva. To će omogućiti efikasnije po-slovanje i bolje korište-nje svih resursa. Investici-je i uspješnije poslovanje preduvjet su kao pripre-ma za liberalizaciju želje-zničkog tržišta 2013. Kao konačni rezultat u 2012. planiramo povećanje pri-hoda od prijevoza putni-ka i roba za oko četiri po-sto.

U ekonomskoj politici očekujemo

zaokret, stvarni zamah investicija

i realizaciju svih pripremljenih

projekata

Zlatko RogožaR, pRedsjednik UpRave Hž-Holdinga, ZagReB

Ulaganje u željeznicu treba biti jedan od prioriteta

Na rezultate turističke sezone 2012., ali i sljede-ćih nekoliko godina, do-minantno će utjecati sta-nje u zemljama Europske unije. Najava moguće re-cesije s dvostrukim dnom, produbljenje financijske krize i nemogućnost br-žeg oporavka gospodar-stva država EU-a čiji su građani najbrojniji gosti u našim hotelima, mogu izazvati smanjenje u pro-računima kućanstava tih zemalja i povećati njiho-ve rizike. To su prije sve-ga rizici od gubitka posla, ali i sve ostalo što ide uz to. Sve bi to moglo utjeca-ti na smanjenje potražnje za turističkim proizvodi-ma i uslugama.

No, smatram da u Hrvat-skoj u svakoj destinaciji, svakom turističkom pro-izvodu i turističkom su-bjektu postoji veliki po-tencijal za unaprjeđenje i razvoj. Ako će se dio tog potencijala svake godine realizirati, tada je moguće

anulirati učinke globalne krize te u godinama pred nama postići bolje rezul-tate nego u 2012.Slijedom toga, mi u Li-burnia Riviera Hotelima, za razliku od 2011. kada je investirano oko pet mi-lijuna kuna, u 2012. pla-niramo uložiti oko 35 mi-lijuna kuna, a za 2013. upravo sada istražujemo tržište i izrađujemo studi-je isplativosti za investi-cije u visini od 60 do 80

milijuna kuna. Politika fi-nanciranja investicija bit će konzervativna, čime ćemo bitno smanjiti rizike za Liburnia Riviera Hote-le tako da će se investici-je za 2012. i 2013. godi-nu u iznosu od oko 95 do 115 milijuna kuna finan-cirati s oko 65 posto vla-stitih sredstava te oko 35 posto iz kredita. Na strani prihoda, u sljedećoj godi-ni nastavljamo supstituci-ju gostiju gdje postižemo niže prodajne cijene iz alotmanskog kanala s go-stima iz individualnog i kongresnog kanala gdje postižemo bitno više cije-ne. Prema tome bi priho-di od smještaja individu-alnih gostiju rasli za oko 24 posto, a kongresnih za oko 37 posto. U našoj tvrtki je neto dobit iz po-slovanja plus amortizacija tzv. EBTD u ovoj godini u odnosu na prošlu pora-sla za gotovo 100 posto, dok će u 2012. u odnosu na 2011. rasti za oko 35 posto.

igoR ŠeHanović, pRedsjednik UpRave liBURnia RivieRa Hotela, opatija

Uložit ćemo 35 milijuna kuna

goRdana pUHelek, diRektoRiCa tvRtke MikRonis, ZagReB

it može i treba biti pokretač

na rezultate sezone 2012., ali i sljedećih nekoliko godina utjecat će stanje u zemljama eU-a

najave rasta it tržišta kod nas

treba uzeti s rezervom


Hrvatsko gospodar-stvo je u 2011. godi-ni prošlo značajan broj izazova uslijed globalne gospodarske krize koja prijeti prelaskom u novu, još dublju recesiju. U ta-kvim složenim uvjetima poslovanja, tvrtka Pod-zemno skladište plina ostvarila je odlične po-slovne rezultate koji će biti i bolji od lanjskih. Tako smo i u 2011. go-dini dokazali kako tvrtke u državnom vlasništvu mogu poslovati uspješ-no, ostvarivati dobit i biti likvidne. Što se tiče aktivnosti, one su i tije-kom 2011. godine bile usmjerene prema dalj-njoj modernizaciji i po-većanju kapaciteta pod-zemnog skladišta plina Okoli, te vezane uz pro-ces dobivanja koncesije za izgradnju novog pod-zemnog skladišta plina u Grubišnom Polju. Činje-nica je kako je za gos-podarski oporavak ze-mlje potrebno provesti

niz dubokih strukturnih promjena koje bi trebale utjecati na olakšavanje poslovanja u Hrvatskoj, ali i poboljšanje privlač-

nosti Hrvatske kao desti-nacije za nova ulaganja. S novim investitorima i njihovim ulaganjima doći će i radna mjesta te gospodarski rast, a zada-tak hrvatske vlade, regi-onalne uprave i lokalne samouprave jest da za-konima i propisima omo-

guće da se takve investi-cije provedu sa što manje birokratskih zapreka. Hoće li i u kojoj mjeri ulazak u Europsku uniju pomoći oporavku hrvat-skog gospodarstva, ovisi prvenstveno o nama sa-mima, ali i o stabiliza-ciji gospodarskih prilika u Uniji. Sukladno našim razvojnim planovima, iduće godine ulazimo u novu, još zahtjevniju fazu dogradnje podze-mnog skladišta u Okoli-ma kojom će se dodatno povećati njegovi skladiš-ni kapaciteti, ali i podići sigurnost sustava skladi-šta plina u Okolima. Također, planiramo i po-četak realizacije projek-ta izgradnje novog pod-zemnog skladišta plina u Grubišnom Polju. Riječ je o jednom od strateš-ki najvažnijih projekata u hrvatskoj energetici, ali i o projektu koji će zna-čajno povećati našu kon-kurentnost u međunarod-nom okruženju.

S novim investitorima doći će i radna mjesta te gospodarski rast

“Pretpristupni fondovi prilika su za hvatanje zadnjeg vagona u vlaku koji se zove svjetska konkurentnost.”

Željko Jurkin, Grupa Eurovoće

Višegodišnja devasta-cija sektora prerade i kon-zerviranja voća i povrća kulminirala je u 2010. go-dini i rezultirala odustaja-njem pojedinih subjekata od mrtve trke s dobavlja-čima, trgovcima, banka-ma i nelojalnom damping konkurencijom iz zema-lja bivše Jugoslavije. Ove je godine uprava Euro-voća preuzela Novu Đa-kovčanku i Marinadu, s ciljem okrupnjavanja pro-izvodnje, modernizaci-je i specijalizacije, a time i rasta produktivnosti i konkurentnosti, što je re-zultiralo rekordno viso-kom proizvodnjom i ra-stom ukupnog prihoda za oko 80 posto u odnosu na 2010. godinu. Preradiv-

ši 15.000 tona voća i po-vrća u 2011. godini, Eu-rovoće se stavilo uz bok s najvećim proizvođači-ma tog tipa. No, takav rast sa sobom nosi i pro-blem s likvidnošću, pogo-tovo u segmentima indu-strije poput naše u kojima

je koeficijent obrtaja mali. Svi unutarnji potencija-li rasta i potencijali tržišta su nažalost ograničeni hi-potekarnim potencijalom i vlastitim sredstvima.

Ovakav projekt, kojim se zapošljavaju kooperanti i djelatnici te koriste poljo-privredno zemljište i in-frastruktura, a tržište ga prihvaća, potrebno je pra-titi financijskom infra-strukturom motiviranom od strane države.Iluzorno je od bilo koje vlade u jednoj godini oče-kivati velike pomake u rješavanju problema koji su se gomilali kroz deset-ljeće i više. Našoj je bran-ši osnovno podići konku-rentnost, pri čemu mislim na podizanje razine pro-izvodnje u kvantitativ-nom i kvalitativnom smi-slu. Pretpristupni fondovi prilika su za hvatanje za-dnjeg vagona u vlaku koji se zove svjetska konku-

rentnost. Međutim, mno-gim će subjektima ti fon-dovi biti nedostupni i ukoliko država kroz svo-je institucije ne uskoči, i ti će subjekti u narednom razdoblju nestati s tržišta.Po mom mišljenju, nova vlada neće imati toliko potrebne snage napraviti značajnije rezove na ras-hodovnoj strani proraču-na. Dakle, trebalo bi se koncentrirati na povećanje prihoda. Treba rješava-ti nelikvidnost i potaknuti ulaganja u razvoj, koji pak traže svjež novac, a sva-ka kuna mora biti strogo namjenski upotrijebljena. Tad bi negativna inflator-na kretanja bila anulira-na pogodnostima koje će izazvati ulaganja u razvoj

BDP-a. Mnogi ekonomisti i ne pomišljaju na takav put, no ja drugog nabrzinu ne vidim, a vremena ne-mamo. I ovo malo carin-skih davanja koja donekle štite domaću prehrambenu industriju od damping tr-žišta ulaskom Hrvatske u EU će nestati.Konkretniji planovi tvrtke u 2012. su daljnji rast pro-izvodnje na razinu prera-de od oko 20.000 tona

voća i povrća godišnje, dovršenje modernizacije objekata i opreme pomo-ću IPARD-a te daljnji rad na razvoju i pozicionira-nju vlastitog brenda. Eu-rovoće se bavi preradom i konzerviranjem voća i po-vrća. U 2012. ne mislimo izlaziti iz segmenta, već nam je cilj daljnje unapr-jeđenje kvalitete s malim proširenjem asortimana. Nužnost je kontinuirano praćenje razvoja tržišta u zemljama EU-a i prilago-đavanje njihovim speci-fičnostima. Naše će aktiv-nosti biti usmjerene i na tržište Balkana kroz po-kretanje proizvodnje na prostorima Cefte radi pri-lagođavanja budućem sta-tusu Hrvatske.

Preradivši 15.000 tona voća i povrća u 2011., Eurovoće se stavilo uz bok s najvećima

ŽELJKO JURKIN, DIREKTOR GRUPE EUROVOĆE, ORAhOVIcA

Svaka kuna mora biti strogo namjenski upotrijebljena

Ova godina će za GRAWE osiguranje biti možda i bolja no što smo očekivali. Prema rezulta-tima u prvih 10 mjeseci, GRAWE ima za oko je-dan posto manju premiju nego prošle godine. U ži-votnom osiguranju premi-ja nam je čak i bolja nego lani, dok smo u neživot-nim osiguranjima jako za-dovoljni, jer nam je ovo bila odlična godina; ima-mo rast i u požarnim osi-guranjima, i u osigura-njima od odgovornosti, i u osiguranjima obrta, a u putnim osiguranjima ima-mo rast od čak 29 posto. Kad vidimo da smo ra-sli 10 posto u požarnim osiguranjima, što nam je osnovna branša, onda ne mogu ne biti zadovoljan. Ono što nam nedostaje i zbog čega imamo minus u ukupnoj premiji, to je automobilsko osiguranje, što je na neki način očeki-vano. Ipak mi je žao da je pad u tom dijelu toliki da poništava odlične rezul-

tate u ostalim branšama. Cijeli sektor osiguranja je na prekretnici i u tijeku je svojevrsna konsolidaci-ja. Vidimo da rastu samo pojedina osiguravateljska društva u pojedinim se-gmentima, dok u većini društava dolazi do konso-

lidacije portfelja. Ukupno je industrija osiguranja na razini prošlogodišnjih re-zultata, i u životnom i u neživotnom osiguranju. S padom ukupne premi-je od jedan posto može-mo svi biti zadovoljni, tim više što smo na taj način kao industrija dokazali da smo dobro procijenili rizi-ke i dobro se pripremili za gospodarsku krizu. U idućoj godini možemo očekivati nešto slično kao

u ovoj. Ako se stagnacija nastavi (a ja se nadam ba-rem minimalnom rastu), onda vjerujem da ćemo se i mi kao industrija zadrža-ti na istoj razini. Od države očekujemo da najprije promijeni stanje likvidnosti. Već bismo zbog toga svi bili zado-voljniji. Što se tiče zako-nodavnih promjena, cije-lu godinu mi iz osiguranja “trubimo” kako želimo da se država više uključi u promoviranje životnog osiguranja kao važnog se-gmenta brige o sebi. Ži-votno osiguranje će nam omogućiti da, kad odemo u mirovinu, imamo do-voljno novca i ne budemo na teret društvu.

IGOR PURETA, PREDSJEDNIK UPRAVE GRAWE-a hRVATSKA, zAGREB

Nama je ovo bila odlična godina

DRAGIcA KRPAN, DIREKTORIcA PODzEmNOG SKLADIšTA PLINA, zAGREB

Uspješni, na dobitku i - likvidni

cijeli sektor osiguranja je na

prekretnici i u tijeku je svojevrsna

konsolidacija


Protekla poslovna go-dina bila je najteža u za-dnjih 15 godina. Mislim da ovaj stav dijeli veći-na mojih kolega građevin-skih poduzetnika.Nelikvidnost prouzroče-na niskim stupnjem na-plate nespornih potraživa-nja, kao i predugi rokovi u kojima investitori plaća-ju svoje obveze, a čiji ro-kovi višestruko premašu-ju ugovorene, blokira rad velikog broja poduzeća.Takvom stanju pridonosi i državni aparat ili, kon-kretno, porezna politika naplate državnih potraži-

vanja poput PDV-a, pore-za, doprinosa. Sporno je i

otežavajuće to što se pri naplati državnih potra-živanja ne uzima u ob-zir nemogućnost naplate izvedenih radova. Takva situacija rezultira činje-nicom da su građevin-ski poduzetnici smješteni između čekića i nakov-nja jer vlastita potraživa-nja naplaćuju neredovito i teško, a državne insti-tucije ih terete redovito i odmah.Od 2012. očekujem pra-vedniju i pošteniju tržišnu utakmicu, smanjenje po-reza za proizvođačke dje-latnosti svih struka, dru-

gačiji način obračuna i plaćanja PDV-a, uvođenje strogih mjera za one koji ne podmiruju obveze pre-ma dobavljačima…Također je bitno pokrenu-ti novi investicijski ciklus u graditeljstvu s naglaskom na modernizaciju željeznič-ke mreže i završetak posto-jeće mreže autoceta te, što nije tako usko povezano s graditeljstvom, omogućiti znatno bržu realizaciju pro-jekata vezanih uz obnovlji-ve izvore energije.Sve navedeno je u do-meni odgovornosti izvrš-ne vlasti i ja se nadam da

će se prema nagomilanim problemima hrvatskog gospodarstva nova vlast ponašati s dužnim respek-tom i s puno volje za rje-šavanje nagomilanih pro-blema.U narednoj godini očeku-jem povećanje stranih ula-ganja, ali ne i povećanje izvoza. Pogotovo je rast investicija, a samim tim i zapošljavanja, imperativ jer bez toga nema oporav-ka gospodarstva.Planovi tvrtke Tehnograd Novi za 2012. mogli bi se svesti na pitanje kako pre-živjeti, a o rastu ili širenju

je u ovakvoj krizi presmi-ono razmišljati. Temeljna usluga tvrtke su radovi u cestogradnji.Budući da je tvrtka mala, za značajnije marketinške aktivnosti poput nastupa na sajmovima nema potre-be, a eventualna spajanja također ne dolaze u obzir. Konkurentnost ćemo po-kušati održati slično kao do sada - prihvatljivim ci-jenama, visokom kvalite-tom usluga te, sukladno tome, dobrim partnerskim odnosom s dosadašnjim i budućim naručiteljima naših usluga.

Godinu 2011. u ve-ćem dijelu je karakteri-zirao blagi porast pro-meta nekretnina što je do kraja ljeta donekle ulije-valo optimizam. Među-tim, nakon ljeta nastu-pio je ponovni zastoj i to prvenstveno zbog spor-nih odredaba Zakona o postupanju s nezakoni-to izgrađenim zgradama te Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pro-stornom uređenju i grad-nji (NN 90/2011) koji je

stupio na snagu. Moja agencija je u 2011. godini započela nekoliko većih projekata, ali smo likvid-nost uglavnom održavali prodajom stanova. Inače, na tržištu su se uvijek tra-žile i nadalje se traže vile i kuće koje su smještene prvi red do mora. One i dalje postižu dobru cije-nu. Zatim, traženi su pro-stori i stanovi u središtu Zagreba ili na splitskoj Rivi i u nekim atraktivni-jim ulicama. Kad je riječ

o cijenama, došlo je do određene korekcije i na

najatraktivnijim lokaci-jama. Naime, nekretnine smještene na najatraktiv-nijim lokacijama još uvi-jek imaju dobre cijene, dok su poslovni prosto-

ri veće površine prilično povoljniji nego nekada.U 2012. godini ne očeku-jem ništa posebno, odno-sno ne vidim mogućno-sti za pozitivne pomake.

Očekujem da će naredna godina biti na razini 2011. godine, a pribojavam se i neizvjesnosti oko raspleta najnovije krize koja potre-sa Europsku uniju.Moji planovi i plano-vi moje tvrtke i nadalje su vezani uz izlaganje na vo-dećim europskim sajmo-vima i približavanje naše ponude europskim kupci-ma. U idućoj godini otva-ramo i novu mogućnost - razne oblike udruživanja s drugim agencijama u Hr-

vatskoj radi učinkovitijeg i efektnijeg nastupa na ino-zemnim tržištima. To su naši planovi koji pokazu-ju da smo uvijek, i unatoč nepovoljnim okolnostima, održavali optimizam. Vje-rujem kako će nas iz kri-ze izvući samo veliki an-gažman i kontinuiran rad te promišljeno i ciljano ula-ganje. Sve krize dođu i pro-đu, ali iz njih iziđu samo najbolji koji, osim što op-stanu, postanu žilavi i bo-gatiji za veliko iskustvo.

Ovu, 2011. godinu oci-jenio bih kao izgubljenu godinu i nazvao je zakoče-nom. To mogu odgovorno tvrditi jer sam kao pred-sjednik dalmatinskog HUP-a upoznat s proble-mima gospodarstvenika na ovom području. Istu je sudbinu dijelila i moja tvrtka. U Hrvatskoj je si-tuacija došla do apsurda jer unatoč osiguranoj fi-nancijskoj konstrukciji, unatoč gotovim projekti-ma, nije bilo moguće rea-

lizirati investicije. Ako po-duzetniku ne dozvoljavate investirati, onda ste ga pot-puno omeli i unazadili. To se dogodilo i s našim pro-jektima. Posljedica takvog stanja su i rezultati izbora.Ekonomska politika dr-žave, odnosno nove vlade treba biti usmjerena prven-stveno na omogućavanje što lakšeg protoka i dotoka kapitala i investicija. Drža-va kroz svoje mjere mora osigurati poštivanje zako-nom zadanih vremenskih

rokova prilikom izdavanja bilo kojeg službenog doku-menta, rješenja ili isprave. Najveće barijere prilikom ulaganja su upravo vrije-me, glomazni, neučinko-vit i nadasve skup državni aparat na svim razinama. Bez uklanjanja tih barijera ne može se očekivati ni po-većanje ulaganja ni pove-ćanje proizvodnje niti ika-kav gospodarski razvoj. Od državne uprave, a na-ročito porezne uprave, očekujemo da poreznom

politikom stimulira ili pe-nalizira djelatnosti koje su bitne za razvoj hrvatskog gospodarstva, odnosno, one djelatnosti koje imaju apsolutni suvišak kapitala poput bankarskog sustava u Hrvatskoj. Da pojasnim, jedna tvrtka koja se bavi određenom djelatnošću na otoku Visu ili Šipanu ap-solutno nije u ravnoprav-nom položaju kao tvrtka koja se istom djelatnošću bavi usred Splita ili Za-greba. Naravno, samim

time ni položaj građana niti njihova kupovna moć na tim područjima nisu

ravnopravni. Poreznom politikom to se može i mora izjednačiti. Što se moje tvrtke tiče, planovi u 2012. godini su kao i dosadašnjih godi-na. Namjera mi je širenje

djelatnosti te zapošljava-nje određenog broja novih ljudi, što je s obzirom na ekonomsku situaciju vrlo smjelo, a sve će sigurno ovisiti o provođenju nave-denih mjera.

Mladen ŠkoMrlj, direktor tehnograda novog

jasMinka BiliŠkov, direktorica BiliŠkov nekretnina, kaŠtel stari

hrvoje MaruŠić, vlasnik i predsjednik uprave dental centra MaruŠić, split

građevinski poduzetnici između čekića i nakovnja

iz kriza izlaze samo najbolji

omogućiti lakši dotok i protok kapitala

“Pogotovo je rast investicija, a samim tim i zapošljavanja, imperativ jer bez toga nema oporavka gospodarstva.”

Mladen Škomrlj, Tehnograd novi

planovi za 2012. mogli bi se svesti

na pitanje kako preživjeti

u idućoj godini ne vidim mogućnosti

za pozitivne pomake

u hrvatskoj je situacija došla do

apsurda

SUD ČASTIPRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-77/10Zagreb, 25. ožujka 2011.

PRESUDA

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od sudaca Gorane Aralice Martino-vić, predsjednika vijeća, te Zvonka Merkaša i Vladimira Njegovana, članova vijeća, uz sudjelovanje zapi-sničara Blanše Ažić Manevski, povodom prijave prijavitelja STIPANA ĆURIĆA, iz Zagreba, Josipa Stadlera 25 koga zastupa punomoćnik Jasmin Jusufhodžić, odvjetnik u Zagrebu, protiv prijavljenog AUTOKUĆA BAOTIĆ d.o.o., Zagreb, Maksimirska 282 koga zastupa punomoćnik Ines Čalaušić, odvjetnica iz Odvjet-ničkog društva Ljubenko i Partneri j.t.d., Zagreb, radi povrede pravila morala (dobrih poslovnih običaja), nakon održane i zaključene glavne rasprave 25. ožujka 2011.,

presudio je

Prijavljeni: AUTOKUĆA BAOTIĆ d.o.o., Zagreb, Maksimirska 282

ODGOVORAN JE što je potrošaču STIPANU ĆURIĆU iz Zagreba, Josipa Stadlera 25 dana 12. listopa-da 2010. godine isporučio vozilo tipa NISSAN QASHQAI 1.5 DCI VISIA PLUS pod brojem šasije: SJNFCA-J10U2113392, različito od vozila istog tipa ali pod drugim brojem šasije: SJNFCAJ10U2111682, kojeg su odredili Ugovorom o prodaji motornog vozila broj 14122/2010 od 30. rujna 2010. godine, a da ga o takvoj promjeni vozila prethodno nije obavijestio, čime je postupio protivno odredbama čl. 5. al. 6. Pra-vilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, što se smatra povredom pravila morala (dobrih poslovnih običaja), pa mu se temeljem čl. 36. st. 1. t. 2. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodar-skoj komori, izriče

J A V N A O P O M E N Auz objavljivanje u tisku i na web stranici Hrvatske gospodarske komore.

ObrazloženjeIzostavljeno kao nepotrebno.

Napomena: Temeljem žalbe prijavljenog drugostupanjsko vijeće Suda časti pri HGK je dana 15. srpnja 2011. godine donijelo presudu broj PŽ-II-9/11 kojom se žalba odbija.

SUD ČASTIPRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORIBroj: P-I-20/09Zagreb, 22. listopada 2010.

P R E S U D A

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (u daljnjem tekstu: Sud), u vijeću sastavljenom od suda-ca Igora Vidre, predsjednika vijeća, te Ksenije Kolman i Jasne Pongrac, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Blanše Ažić Manevski, povodom prijave 2. prijavitelja IKAIR PROMET d.o.o., Zagreb, Zrinke Kunc 3d, protiv prijavljenog GIP PIONIR d.o.o., Zagreb, Zagrebačka 145b, kojeg zastupa punomoćnik Ja-sna Matičević, odvjetnica Zagrebu, Listopadska 5, radi povrede pravila morala (dobrih poslovnih običa-ja), nakon održane i zaključene glavne rasprave, dana 22. listopada 2010.,

presudio je

Prijavljeni: GIP PIONIR d.o.o., Zagreb, Zagrebačka 145b,

odgovoran je što je, kao izvođač i prodavatelj nekretnine – trosobnog stana broj A32, IV. kat, površine 70,16 m2, u stambenoj zgradi u Zagrebu, Zrinke Kunc 3d (objekt A), pojedine radove potrebne za iz-gradnju i uporabu građevine izveo s nedostacima, a na koje nedostatke mu je 2. prijavljeni IKAIR PRO-MET d.o.o., Zagreb, Zinske Kunc 3d, ukazao 20. kolovoza 2008., 18. prosinca 2008. i 7. svibnja 2009. istovremeno ga pozivajući da ih otkloniti, te zato što ukazane nedostatke nije otklonio, čime je postu-pio protivno odredbi:- članka 5. alineje 1. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, dakle, prodao (isporu-čio) proizvod loše kvalitete pod vidom dobre kvalitete, i - članka 631. u vezi s člankom 608. stavkom 1. Zakona o obveznim odnosima (“Narodne novine” broj 35/05 i 41/08), dakle, nije otklonio nedostatke po zahtjevu naručitelja, što se smatra povredom pravi-la morala (dobrih poslovnih običaja), pa mu se temeljem članka 36. stavka 1. točke 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče

J A V N A O P O M E N Auz objavljivanje u tisku i Web stranici Hrvatske gospodarske komore.


Napomena: Temeljem žalbe prijavljenog drugostupanjsko vijeće Suda časti pri HGK je dana 20. svibnja 2011. godine donijelo presudu broj PŽ-II-1/11 kojom se žalba odbija.

SUD ČASTIPRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORIBroj: P-I-44/10Zagreb, 14. ožujka 2011.

P R E S U D A

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od sudaca Igora Vidre, predsjed-nika vijeća, te Ksenije Kolman i Marije Duljković, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Blanše Ažić Manevski, povodom prijave prijavitelja IVICE KOVAČIĆA iz Zagreba, Krsišće 17, protiv prijavljenog HT-HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE d.d., Zagreb, Savska cesta 32, radi povrede pravila morala (dobrih poslovnih običaja),

presudio je

Prijavljeni: HT-HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE d.d., Zagreb, Savska cesta 32,

odgovoran je što je nakon izvršne provjere za pruženu uslugu s dodanom vrijednošću potvrdio iznos zaduženja po računima koje je ispostavio prijavitelju za pružene telekomunikacijske usluge za mjesec kolovoz i rujan 2008. u ukupnom iznosu od 8.475,00 kn, iako je morao znati da usluga s dodanom vri-jednošću nije pružena u skladu sa zakonom, te time prijavitelju prouzročio štetu a sebi pribavio materi-jalnu korist, čime je nepravilno postupio po odredbi članka 50. stavka 4. Zakona o elektroničkim komu-nikacijama (“Narodne novine” broj 73/08, dalje: Zakon) i protivno odredbi članka 5. alineje 6. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (“Narodne novine” broj 66/06, 114/06, 129/07 i 8/08; dalje: Pravilnik), što se smatra povredom pravila morala (dobrih poslovnih običaja), pa mu se temeljem članka 36. stavka 1. točke 3. Pravilnika izriče

J A V N A O P O M E N A

uz objavljivanje u tisku i web stranici Hrvatske gospodarske komore.


Napomena: Temeljem žalbe prijavljenog drugostupanjsko vijeće Suda časti pri HGK je dana 15. srpnja 2011. godine donijelo presudu broj PŽ-II-8/11 kojom se žalba odbija.

privredni vjesnik

*Neka poslovne prilike dolaze k Vama.

*Pretplatite se na Privredni vjesnik.

Članstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori osiguralo je svakom poduzeću u Hrvatskoj jedan primjerak Privrednog vjesnika.

Vašem poduzeću treba više od jednog primjerka? Nazovite +385 (0)1 5600 027 ili pošaljite zahtjev na broj faksa +385 (0)1 4923 168 ili e-mail [email protected].


“Teško je očekivati uklanjanje barijera ulaganjima, veliko povećanje izvoza i završetak krize u jednoj godini.”

Mateja Fanuko, Medo-flor

Belupo je već punih 40 godina proizvođač lijeko-va u stopostotnom hrvat-skom vlasništvu. Nakon nekoliko zadnjih, u koji-ma je prodaja na doma-ćem tržištu prirodno rasla, dok je financijski - zbog velikog snižavanja cijena lijekova - padala, ovu smo poslovnu godinu započe-li s naturalnim i financij-skim rastom. U prvih de-vet mjeseci 2011. ukupan prihod je bio 558,1 mili-jun kuna, što je osam po-sto više nego u istom raz-doblju lani. Na domaćem tržištu, u odnosu na prvih devet mjeseci 2010., pro-daja je porasla tri posto, a na inozemnom - čak 16 posto. Na hrvatskom trži-štu ostvarujemo 56 posto prihoda od prodaje, a ino-zemnom 44 posto.U uvjetima žestoke kon-kurencije te kontinuira-nog i snažnog pritiska na pad cijena lijekova, Belu-po je uspio obraniti svoju poziciju drugog najvećeg proizvođača lijekova u Hrvatskoj, a ove smo go-dine preuzeli vodstvo po broju prodanih kutija li-jekova. Osim toga, ostali

smo lideri u prodaji svo-jih glavnih grupa lijekova uspješno se noseći s broj-nom konkurencijom. U prodaji bezreceptnih lije-kova već treću godinu dr-žimo prvo mjesto. Dola-zak nove konkurencije na domaće tržište prisiljava vas da radite na unaprje-đenju vlastitih proizvod-nih kapaciteta, širenju portfelja, kvaliteti svo-jih proizvoda, usluga ili inovacijama. S druge pak strane treba uzeti u obzir i poštivati postojeće tren-dove i promjene aktivno-

sti koje već godinama ka-rakteriziraju poslovanje domaće ali i svjetske far-maceutske industrije. Sve je to rezultat dobro osmi-šljene i sustavno provede-ne strategije koja se bazi-

rala na bržem uvođenju novih lijekova u odabra-nim skupinama, jačanju prodaje bezreceptnih li-jekova, snažnom rastu izvoza, a sve uz optimiza-ciju troškova. Drugim ri-ječima, ovu godinu ocje-njujemo uspješnom. Za naglasiti je i kako je za-dnjih desetak godina obi-lježilo i okrupnjavanje kroz udruživanja ili pre-uzimanja farmaceutskih kompanijaGotovo sve multinacio-nalne generičke farma-ceutske kompanije pri-sutne su i na hrvatskom tržištu. No, mi se s kon-kurencijom uspješno no-simo. Ona nikada, sama po sebi, nije bila problem. Jedini je problem konku-rencija niskih cijena koje su ispod razine profita-bilnosti za proizvođača

koji drži visoke standar-de kvalitete. Treba nagla-siti i kako zadnjih godi-na proračun predviđa sve manje sredstava za lije-kove, a domaći proizvo-đači su pod stalnim priti-skom da dodatno smanje cijene lijekova, čak ispod granice njihove profita-bilnosti, čime snose zna-tan dio tereta zdravstvene reforme. Ta je činjenica zabrinjavajuća pa vjeru-jemo, ali i očekujemo, da će vlada provedbom pro-grama gospodarskog opo-ravka početi snažnije šti-titi domaću proizvodnju lijekova, baš kao što to čine i zemlje u regiji, ali i zemlje članice Europske unije. Cilj nam je da sljedeće go-dine ojačamo tržišne po-zicije, kako na hrvatskom tako i na inozemnim trži-štima, te proširimo paletu lijekova, poglavito lijeko-va za liječenje kardiova-skularnih bolesti, derma-tološke palete te lijekova s učinkom na središnji živ-čani sustav. Samo su novi proizvodi i nova tržišta jamstvo uspjeha, ali i im-perativ opstanka!

Vjera u domaće kva-litetne namirnice i brend Medo-flor omogućila nam je uspješno poslova-nje koje se u prvih 11 mje-seci 2011. godine očituje, među ostalim, u poveća-nju prometa. No raditi u protekloj godini nije bilo lako. Susreli smo se s no-vim zakonima i pravilni-cima koji su pisani tako da se mogu raznoliko tu-mačiti. Vremenski uvjeti bili su neujednačeni i bilo je teško predvidjeti pri-nose pčelinjih proizvoda, prije svega meda koji je naša glavna sirovina. Ka-pital je za nas, male podu-zetnike, bio skup. Sve to dovelo nas je pred mno-ge izazove koje smo, usu-dim se reći, dobro svladali zajedničkim snagama mo-tiviranih i educiranih dje-latnika. Naš glavni proizvod je med, točnije osam sorti meda pakirano u devet vr-sta ambalaže. Uz med po-nosni smo i na Medo-flor dodatke prehrani - po-moćna ljekovita sredstva. Naša velika prednost, uz kvalitetu, je to što su naši proizvodi podrije-tlom hrvatski te su izrasli iz ljubavi prema pčelama i čudotvornim učincima njihovih proizvoda.Financijski planovi za 2012. bliski su planovi-ma iz 2011. U novu go-dinu ulazimo s oprezom. Planiramo lagan i stabi-lan rast još više jačajući brend i imidž poduzeća. Jačanje branda naš je du-goročni cilj na kojem smo ove godine posebno radi-li. Rezultat rada osvježen

je logotip poduzeća Me-do-flor koji donosi inova-tivan pristup u označava-nju meda. Prvi put se na tržištu na teglicama meda nalaze opisni pridjevi kao što su blag, snažan, umje-ren... koji omogućavaju lakši odabir pri kupnji. Je-dan od važnijih planova u 2012. godini je i jačanje interne kontrole proizvo-da uvođenjem dodatnih analiza sirovina i proizvo-da. U 2012. godini pred-stavit ćemo se i stranim

tržištima primjerice pu-tem kataloga trgovinskih komora. No u fokusu po-slovanja svakako će biti hrvatski potrošač kojem želimo još više približiti čudesan svijet pčela.Zagovornici smo oslobo-đenja plaćanja poreza na dobit koja će se koristiti za investicije i ulaganja, kao i direktnih poticaja za izvoz bez obzira na posto-tak izvoza u ukupnom pri-hodu. Teško je očekivati uklanjanje barijera ulaga-njima, veliko povećanje izvoza i završetak krize u jednoj godini. Ukoliko dođe do zaokreta, u najbo-ljem će se slučaju tek kra-jem 2012. moći vidjeti na-znake da se gospodarstvo kreće u boljem smjeru. Smatram da je potrebno okrenuti se jačanju vlasti-te proizvodnje i kvalitete hrvatskog meda i ostalih pčelinjih proizvoda. Naše podneblje i čista priroda resursi su nemjerljive vri-jednosti koji nam pruža-ju mogućnost besplatne proizvodnje nutritivno vi-sokovrijedne namirnice – meda.

StaniSlav Biondić, predSjednik Uprave BelUpa, zagreBMateja FanUko, direktorica Medo-Flora

novi lijekovi i tržišta - imperativ opstankaporez na dobit preusmjeriti u ulaganja

planovi za 2012. su oprezan, lagan i stabilan rast te jačanje brenda i imidža poduzeća

vjerujemo da će Hrvatska značajnije štititi domaću proizvodnju lijekova, kao zemlje u regiji, pa i zemlje članice eU-a

Iako je ovo možda jedna od najtežih godi-na za hrvatsko gospo-darstvo, turistički je sek-tor imao solidnu sezonu. Mogu reći da je 2011. godina i za hotel Vestibul Palace bila jako uspješ-na godina, kako u broj-kama i prihodima, tako i u pogledu brojnih pri-znanja struke. Nastavi-li smo s nizom uspješ-nih poslovnih rezultata i ostvarili prosječnu cijenu u sezoni od 300 eura po noćenju, što smo oprav-dali uslugom koju pruža-mo i postali lideri turiz-ma u regiji. Struka je to prepoznala i na Danima

hrvatskog turizma, pa je naš hotel proglasila naj-boljim malim hotelom u

Hrvatskoj u dvije nomi-nacije. Prvo priznanje je nagrada Adrian u izbo-ru Slobodne Dalmacije za najbolji mali obiteljski hotel u Hrvatskoj, a dru-go je priznanje u izbo-ru Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske radio-

televizije za najbolji ho-tel u našoj kategoriji.U 2012. godini očekuje-mo još bolje rezultate, ali su svim gospodarstvenici-ma u turističkom sektoru za to potrebne nove ma-kroekonomske mjere koje će, nadam se, nova vla-da s novim ministrom tu-rizma donijeti. U prvom redu mislim na smanjenje fiskalnih i parafiskalnih nameta kao što su sma-njenje PDV-a na hranu i piće, smanjenje spome-ničke rente, TV pretpla-te i ostalo. Neke namete je potrebno smanjiti kako bismo imali sredstava za mjere koje moramo podu-

zeti da bi se sezona produ-ljila na cijelu godinu jer to Hrvatska može i zaslužuje zbog svoje klime, kulture i gastronomije. Isto tako se nadam da će se uve-sti direktne aviolinije tije-kom cijele godine iz glav-nih europskih središta za Split, Dubrovnik, Zadar i Pulu.

nenad nizić, vlaSnik i direktor ecco inga, Split

Mogu reći da je 2011. i za hotel vestibul palace bila jako uspješna godina

Brojne nagrade i velika očekivanja


“Potrebno je pojednostavniti uvjete rada u gotovo svim djelatnostima. I sudstvo treba biti učinkovitije.”

Neda Pavliša, Pa-El


Ovogodišnja poslov-na godina bila je slabi-ja od prošlogodišnje, a osjetan je veliki pad i sta-gnacija u građevinarstvu i investicijama, kao i su-stavima održavanja po-strojenja i građevina. Ukratko bih mogla kaza-

ti kako se osjeća povratak na 2008./2009. godinu. U 2012. očekujemo djelo-mično olakšanje naplate potraživanja, ali se boji-mo da će općenito doći do smanjenja obujma posla. Planove ćemo održati na razini ove godine, ali s po-zitivnim stavom, uključu-jući mogućnosti rasta tek u zadnjem kvartalu sljede-

će godine nakon što vidi-mo što će promjene, koje očekujemo, donijeti.Od ekonomske politike i državnih mjera očekujemo olakšane uvjete za rad i ulaganja kao i za suradnju što neće biti osjetno vidlji-vo već 2012. Zapravo, sve ovisi o novoj vladi, brzini promjena regulative u Sa-boru i izvrsnosti novih lju-di koji će upravljati resur-sima naše države. Očekujemo i male pomake u smislu porasta zapošlja-vanja ili uklanjanja bari-jera ulaganjima. Rezultati toga bit će tek dugoročno vidljivi jer ćemo biti suo-čeni s istinom koja nam se svih dosadašnjih godi-na skrivala, a stanje je gore nego što se pretpostavlja. Ako ne bude promjena u ekonomskoj i poreznoj po-litici, kriza u svijetu i Eu-ropi samo će dodatno po-goršati naše stanje.

Kako bi država pomogla gospodarstvu, prije sve-ga treba uvesti čitav pa-ket novih mjera u svim se-gmentima društva - uredna plaćanja, jači izvoz, proi-zvodnja, odnos prema radu te učinkovitija administra-cija. Potrebno je pojedno-staviti uvjete rada u goto-vo svim djelatnostima uz pojačani nadzor proved-bi mjera. Osim toga, i sud-stvo treba biti učinkovitije. Naša tvrtka Pa-El u 2012. planira pojačati izvozni dio programa, nastaviti do-sadašnji uspjeh, te općeni-to ojačati brend i poboljša-

ti kvalitetu usluga. Tvrtka Pa-El proizvodi opremu i izgrađuje sustav katodnih zaštita, a planiramo se ši-riti na strana tržišta te po-boljšati kompetencije dje-latnika za primjenu novih tehnologija u poslovanju. Neprekidna potraga za no-vim kupcima, pronalaže-nje vrsta usluga i proizvo-da za kojima je povećana potražnja, stalna prilagod-ba i stvaranje inovativnih rješenja u skladu s novim tehničkim unaprjeđenjem iz svijeta i zahtjevima ku-paca neki su od tvrtkinih ciljeva u sljedećem raz-doblju. Namjeravamo za-držati kvalitetu proizvoda te nastaviti ulagati u istra-živanje i razvoj te se pred-staviti europskom tržištu, uključujući i nastupe na međunarodnim sajmovi-ma i kongresima vezanim za naše područje djelatno-sti.

Bojimo da će iduće godine općenito

doći do smanjenja obujma posla

NEdA PAVLIšA, dIrEKtOrIcA tVrtKE PA-EL, VELIKO trgOVIšćE

treba vidjeti što će donijeti promjene

Ovo je već četvrta kri-zna godina u kojoj se sve proizvodne aktivnosti na-stavljaju smanjivati. Po-sebno se to odnosi na gra-đevinski sektor koji od početka krize trpi najve-će posljedice. Industri-ja cementa u Hrvatskoj u posljednjih je nekoli-ko godina smanjila izvoz za gotovo 75 posto, dok se uvoz u istom razdoblju udvostručio. Istodobno, prema podacima Croatia Cementa, domaća potroš-nja se smanjila za više od 40 posto. Nažalost, znako-va oporavka građevinskog sektora još uvijek nema.Gospodarstvo se može “pokrenuti” isključivo no-vim ulaganjima, za što je najvažnije zadržati oz-biljne ulagače i privla-čiti nove. Ne očekujem dramatične pomake u slje-dećoj godini, jer za svaku

reformu treba vremena da pokaže prve rezulta-te. Svakako je najvažnije da se omogući ulaganje u razvoj infrastrukture i iz-gradnje u energetici, jer takvim se projektima po-država i razvoj svih gos-podarskih grana.

Zapošljavanje može ra-sti tek kad se ekonomska aktivnost poveća i kad se iskoriste postojeći resursi, a znamo da velik broj po-duzeća ima neiskorištenih ljudskih kapaciteta u obi-lju. Država mora stvori-ti uvjete u kojima će pro-movirati svoju industriju

i omogućiti joj da bude konkurentna, ne posebnim poticajima ili tržišnom re-gulacijom, već isključi-vo kvalitetnim zakonskim okvirom i ubrzanjem po-stupaka koji su potrebni da se industrije prilago-de tržištu. Nažalost, eko-nomske prognoze su iz dana u dan sve negativnije za neke od naših najvećih trgovinskih partnera - Ita-liju, Mađarsku, općenito zemlje EU-a - a slijedom toga i za Hrvatsku. Zbog svega toga novu vladu, ali i sve nas čeka težak posao.

Kad pogledamo statisti-ku o izdanim građevin-skim dozvolama, situaci-ja u građevinskom sektoru još uvijek je u negativnom trendu i s obzirom na to naši planovi za sljedeću godinu neće biti neambi-ciozni, ali će svakako biti u skladu s kretanjima lo-kalnog i svjetskog gospo-darstva. Bez obzira na to što se kri-zi ne nazire kraj, planira-mo ulaganja u postrojenja za korištenje zamjenskih goriva za koje smatramo da su ključ naše održivo-sti. Osim što će nam kao gorivo biti cjenovno pri-stupačnija, ona će tako-đer smanjiti i emisije na-ših tvornica u okoliš, čime ćemo postići veću kvalite-tu života u našoj lokalnoj zajednici. Druga važna in-vesticija je spajanje posto-jećih kanalizacijskih su-

stava u našim tvornicama na sustav Eko-Kaštelanski zaljev, projekt čija je vri-jednost veća od četiri mi-lijuna kuna.U sljedećoj godini želimo napraviti iskorak u proi-zvodnji betona kako bi-smo investitorima, arhi-tektima i projektantima pokazali koliko se razvi-la tehnologija betona, u čemu je CEMEX svjetski lider. Čitav građevinski sektor mora dobro razmisliti o održivosti svojih aktivno-sti i građevina koje iz njih proizlaze, a tu beton ima vrlo značajnu ulogu. Nudi-mo najbolja rješenja poput izgradnje betonskih kolni-ka čija su prednost, među ostalim, veća trajnost i manji troškovi. Proizvodi-mo čitavu paletu rasutog i uvrećanog cementa, a ono čime se posebno ponosi-

mo jest naše ulaganje u ra-zvoj cementa za posebne namjene. Cilj nam je ne-prestano raditi na usavr-šavanju svojih proizvoda i plasirati ponudu koja će zadovoljiti najkonkretnije potrebe kupaca.CEMEX je globalna tvrtka prisutna u više od 50 ze-malja svijeta i jedan od li-dera u proizvodnji građe-vinskog materijala. Osim investicija u širenje palete proizvoda i poveća-nje kvalitete, i dalje ćemo investirati u ljude i u mo-dernizaciju proizvodnih kapaciteta kako bismo po-većali konkurentnost. Ta-kođer ćemo i dalje raditi na smanjenju troškova kroz veću produktivnost, efika-snije korištenje energije i materijala, a nastavljamo i s politikom suradnje sa sve većim brojem kvalitetnih domaćih dobavljača.

I dalje ćemo investirati u ljude i u modernizaciju

proizvodnih kapaciteta

trPImIr rENIć, PrEdSJEdNIK UPrAVE cEmEX-a HrVAtSKA, KAštEL SUćUrAc

Ne očekujem dramatične pomake u sljedećoj godini

Godinu 2011. ocije-nio bih kao nepovoljnu za prerađivače ribe. Uz rece-siju i krizu na europskom tržištu, ulov sitne pla-ve ribe bio je lošiji nego lani: procjenjuje se da je podbacio za 15 do 20 po-

sto. Sve se to, razumlji-vo, odrazilo i na poslova-nje Ostree jer smo imali manje sirovine. To je re-zultiralo i smanjenom do-biti. Manji ulov ovog je puta posljedica prirodnog ciklusa, kakav se dogo-di svakih pet-šest godina. Ali ono što duboko zabri-njava je konstantno sma-

njivanje ribljeg fonda u Jadranskom moru, koji je posebno ove godine, zbog povećanog izlova, dugo-ročno oštećen i smanjen. Naročito se smanjuje fond sitne plave ribe.Kakva će biti situacija u 2012. teško je predviđati, mogući su svakakvi sce-nariji. Vlada bi konačno morala smanjiti parafiskalne na-mete. Isto tako, očekujem da se nešto učini po pita-nju zaštite ribljeg fonda u Jadranu.

NEVEN BAdUrINA, VLASNIK I dIrEKtOr OStrEE

Zadnji čas za zaštitu ribljeg fonda

Ove je godine, zbog povećanog izlova, riblji fond

dugoročno oštećen


“Iz iskustva tvrdim: dobiti dozvolu danas u Hrvatskoj postaje nemoguća misija, odnosno birokratsko zlostavljanje.”

Marina Wallner, Elanija

Zaoštreni gospodar-ski uvjeti i pad potroš-nje nisu zaobišli ni trži-šte naftnih derivata koje je u Hrvatskoj zabilježi-lo dvoznamenskasti pad prodaje derivata u prošloj, ali i u prvih devet mjeseci ove godine. U Grupi Pe-trol smo unatoč takvom stanju na tržištu nastavi-li bilježiti rast prodaje u Hrvatskoj, i količinski i prihodovno. Naš recept za stalni rast tržišnog udjela je vrlo jednostavan: kup-cima dajemo najviše za uloženo, a našu usmjere-nost kvaliteti, kako gori-

va tako i usluge na našim benzinskim servisima, do-maći kupci prepoznaju u sve većoj mjeri. Dobri rezultati nam omo-gućuju da i sljedeće godi-ne nastavimo investicijski ciklus na hrvatskom tr-žištu gdje su nam prven-stveni ciljevi povećanje broja benzinskih postaja i okrupnjavanje plinskog poslovanja. Na poslova-nje Petrola će sljedeće go-dine prije svega utjecati kretanje cijena na svjet-skom tržištu nafte, teča-ja američkog dolara, ali i kretanja na financijskim

tržištima te utjecaj even-tualne recesije u realnom sektoru. Posve je izvjesno da će uvjeti poslovanja i u Hrvatskoj i u regiji biti izuzetno zahtjevni. No, to ne znači da naši ciljevi ne mogu biti ambiciozni. Po-sve suprotno!

Kao jedan od glavnih pro-blema, koji će i sljedeće godine mučiti sve gospo-darstvenike, vidimo vrlo ograničenu ponudu sta-bilnih dugoročnih izvo-ra financiranja te vrlo ri-gorozne uvjete osiguranja

koje pred tvrtke postavlja-ju banke. Zbog toga ćemo u 2012. dodatan naglasak

staviti na osiguravanje izvora financiranja. U Petrolu smo za sljede-ću godinu postavili ambi-ciozne planove. Nastavit ćemo utvrđivati njego-vu poziciju kao cjelovitog ponuđača različitih vrsta energenata. Pritom po-slovna izvrsnost i zaštita okoliša ostaju temelj na-šeg poslovanja. Naš pri-mjer uspješnog rasta i u zaoštrenim tržišnim uvje-tima pokazuje da se po-slovni pristup iskrenosti prema kupcima, dobav-ljačima i svima s kojima poslujemo te okrenutosti

čitave tvrtke prema pru-žanju najkvalitetnijih pro-izvoda i usluge uvijek isplati. Tržište to prepo-znaje bez obzira na teš-ke gospodarske okolnosti. Samo uspostava povjere-nja jamči pokretanje no-vog poslovnog ciklusa. Pritom će glavni moto-ri rasta biti čvrste, zdrave tvrtke koje se znaju prila-goditi tržišnim okolnosti-ma i koje znaju isporučiti vrhunske proizvode s vi-sokom dodanom vrijed-nošću. Tvrtke koje imaju odlučnost, viziju i koje su uvjerene u uspjeh!

DaviD Korošec, preDsjeDniK Uprave petrola HrvatsKa, zagreB

Uspostava povjerenja na tržištu jamči brži izlazak iz krize

samo uspostava povjerenja jamči pokretanje novog poslovnog ciklusa

Vinogradarstvo i po-drumarstvo Mihalj spa-da među manja vinarska gospodarstva, no značaj-ni smo po tome što proi-zvodimo vrhunska vina. Najzastupljenija naša sor-ta - graševina - nositelji-ca je oznake Kutjevačka kvaliteta. Imamo i tri vr-ste crvenih vina, a to su cabernet sauvignon i ca-bernet franc od kojih radi-mo kupažu te merlot i por-tugizac po kojoj je moja obitelj odavno poznata. Radimo i ledene berbe za koje nije upitno tržište ni prodajna cijena jer ih ne možemo proizvesti toliko koliko potražuje britan-sko tržište. U ponudi ima-mo još i rajnski rizling te muškat ružu, pomalo za-boravljenu sortu koja se proizvodi u blizini Omiša.Ova godina bila je sušna tako da su urodi izuzetne kvalitete pa će 2012. biti godina vrhunskih vina. Poslovno, riječ je o jednoj od najlošijih godina opće-nito. Čak ni turistička se-zona nije donijela očeki-vane rezultate u segmentu

prodaje vrhunskih vina. Imam osjećaj da očekiva-ni gosti koji cijene kvali-tetu vina još nisu došli na Jadran. Kod nas ne postoji zavidna kultura konzumi-ranja vina, piju se gemišti i vina niže kvalitete. Naj-veći naš problem je ipak

kultura neplaćanja. Mada bismo i to mogli pripi-sati smanjenoj kupovnoj moći, smatram da nepla-ćanje računa nije stvar samo krize, već je riječ i o navici. Jasno je, primjeri-ce, da je ugostiteljski sek-tor u krizi, ali isto tako je jasno da su oni proda-li vino po trostrukoj cije-ni i da su, uglavnom, od-mah dobili novac. A mi tako imamo veliki broj dužnika. K tome, meni se čini nelogično da su boca, etiketa i čep veća stavka od sirovine, a pored toga su nam trošarine i porezi

previsoki. Kada bi država, a mogla bi to učiniti, uve-la reda u naplatu potraži-vanja, napravila bi dobar posao za potrošače. Vje-rojatno to ne radi jer su veliki sustavi generatori nelikvidnosti.U idućoj godini ne namje-ravam posebno ulagati u podizanje novih nasada ni u opremu, nego smo sklo-niji potpomoći kontrolira-nje uroda naših budućih kooperanata koji imaju nasade na odličnim polo-žajima. Ni od države niti od Eu-ropske unije ne očeku-jem nikakve potpore. No, od Europljana očekujem da se upoznaju s potenci-jalom kutjevačke graševi-ne, koja je za njih još ne-poznata sorta.

ni od države niti od Unije ne očekujem

nikakve potpore

BranKo MiHalj, vlasniK i DireKtor vinograDarstva i poDrUMarstva MiHalj, KUtjevo

Da to hoće učiniti, država može riješiti nelikvidnost

Ova godina lošija je od prošle, ali smatram da će biti bolja od 2012. Imam osjećaj kako je čitava 2011. najobičnija prediz-borna kampanja u kojoj se svi trude pokvariti sve što se pokušava napravi-ti. Mišljenja sam da će to biti i nadalje jedini zada-tak oporbe. Oni koji ne-što pokušavaju ne bave se stvarnim poslom, već samo promatraju kako će što izgledati u medijima i kako će reagirati javnost i po tome donose odluke. Donesu, pa povuku, pro-mijene pa promaše, obe-ćavaju mjere pa s njiho-vim donošenjem otežu, dok ne postane neaktual-no. Zbog kaznenog pro-gona i hiperprodukcije afera postalo je nemoguće raditi jer je to postao alibi birokraciji da ništa ne radi pod krinkom “nije po za-konu” - i sve podvode pod to. Najveći su problem izuzetno komplicirani propisi za bilo kakav rad, dozvolu, ulaganje. Čak smo i za statusne stvari postali arogantna i biro-kratizirana država u kojoj

se stranac osjeća kao uljez i bježi glavom bez obzi-ra s komentarom - “šteta, a tako lijepa zemlja”. Ne da ne može ulagati, nego ne može regulirati ni najo-bičniji obilazak u poslov-ne svrhe. Kako sam s do-sta stranaca u kontaktu,

svjedok sam da je svakim danom sve gore.Zbog situacije u okruže-nju kriza će biti veća, a naš izvoz još manji. Je-dino svjetlo na vidiku je to da nova vlast pred-stavlja novu svježu sna-gu i to će vjerojatno dati malo optimizma. Nova bi vlada trebala za početak dati olakšice poduzetniš-tvu i novom zapošljava-nju te uvesti jednostavnu kontrolu sive ekonomi-je. Nadalje, nužno nam je aktivirati što veći dio za-

leđenog kapitala, kao što je zemljište u vlasništvu Hrvatskih šuma, te obuz-dati i smanjiti javnu upra-vu. Potrebno je stimuli-rati rad, a destimulirati nerad. Primjera radi, ima-mo izvanrednu građevin-sku operativu koja može odgovoriti bilo kojem iza-zovu i sve realizirati u najkraćim rokovima, naši građevinari jednostavno “grizu za poslovima”, a s druge strane najveća fru-stracija danas u Hrvatskoj je dobiti dozvolu. Danas to postaje, odgovorno i iz iskustva tvrdim, nemogu-ća misija, odnosno postaje birokratsko zlostavljanje. Svi naši planovi i šire-nje ovisit će samo o tome kako će se pokazati nova vlast i kako će se razvija-ti situacija u okruženju.

odluke donesu, pa povuku, promijene

pa promaše, obećavaju mjere

pa s njihovim donošenjem otežu

Marina Wallner, vlasnica i DireKtorica tvrtKe elanija, split

postali smo arogantna i birokratizirana država


“Apsurdno je da mali i srednji poduzetnici najviše energije troše na naplatu potraživanja.”

Zoran Katić, Vicko Commerce

Protekla poslovna go-dina bila je za Spider Gru-pu godina organizacijske i vlasničke transformaci-je. Konsolidirali smo Spi-der Grupu u sklopu koje posluju četiri društva: Bi-ofarma - vlastiti uzgoj ljekovitog bilja, Đolta - kooperativni uzgoj ljeko-vitog bilja, Jan-Spider - prerada ljekovitog bilja te Herbarium - oprema-nje čajeva. Ostvarili smo umjeren rast ukupnog pri-hoda od četiri posto iako smo planirali rast od 20 posto. Očito je općedruš-tvena kriza uzela danak i u potrošnji čajeva u Hr-vatskoj jer je neostvare-ni plan posljedica pada prodaje na domaćem trži-štu. Ono što je bilo pozi-tivno u ovoj godini je rast izvoza uz pomoć postoje-ćih poslovnih partnera, i to u države okruženja, Eu-ropsku uniju te nova trži-šta, primjerice Englesku i Izrael. Kad je riječ o 2012., re-lativno smo optimistič-ni. Na domaćem tržištu, zbog neizbježnih bolnih rezova u ekonomskoj po-litici planiramo stagna-ciju prodaje ili blagi rast od dva do tri posto, no na izvoznim tržištima plani-ramo dvostruki rast, kroz posebnost našeg progra-ma – “od polja do stola”. To znači kontrolu i uprav-ljanje procesima uzgo-ja (Global GAP) te prera-de (ISO 22000) ljekovitog bilja i opremanja čajeva. Ovakav pristup osigurava nam konkurentsku pred-nost na zahtjevnim tržišti-ma EU-a i Izraela na ko-jima već poslujemo, ili na tržištima Kanade i Rusije na kojima planiramo po-slovati sljedeće godine. I nadalje planiramo izvozi-ti na tržišta Bosne i Her-cegovine, Makedonije i Srbije. Iduće godine na biofarmi Lozan počinje-mo s ekološkim uzgojem

ljekovitog bilja, bundeve (buće), žitarica za stočnu hranu te s uzgojem zašti-ćene pasmine goveda sla-vonsko-srijemskog podol-ca.Od nove vlade očekujem donošenje nužnih mjera za rasterećenje gospodar-

stva (smanjenje fiskalnih i parafiskalnih nameta) i poticanje proizvodnje. Tu posebno mislim na poti-canje izvozno orijentirane proizvodnje kroz veći broj mjera, primjerice izrav-no poticanje izvoza zbog smanjenja negativnog učinka monetarnih škara, s obzirom na to da bi zna-čajnija devalvacija kune u ovom trenutku napravila više štete nego koristi. Od pristupa Hrvatske u EU očekujem značajne pred-nosti u razvoju našeg po-slovanja, tj. pristupačnija sredstva europskih fon-dova za ulaganja u poljo-privredu i prehrambenu industriju, ukidanje for-malnih i neformalnih ca-rinskih barijera pri izvozu na tržište EU-a. S obzirom na ambiciozne planove za sljedeće pe-togodišnje razdoblje - te-meljene prije svega na povećanom izvozu ljeko-vitog bilja na postojeća i nova tržišta - planiramo rast zapošljavanja. Inače, na razini države mišljenja sam da nas očekuje izni-mno teška godina u ko-joj ćemo, nadam se, poče-

Kad je riječ o 2012., relativno smo

optimistični

Ova godina je svaka-ko jedna od boljih turi-stičkih godina. Sezona je zahvaljujući i dobroj pri-premi te nizu mjera koje su poduzete polučila so-lidne rezultate. Na ruku nam nije išla činjenica da smo za istu cijenu uslu-ge morali ponuditi puno više nego do sada. Zna-či, nismo imali prosto-ra za povećanje cijene, a morali smo izdavajati do-datna sredstva za podiza-nje kvalitete. Moram iska-

zati zadovoljstvo da smo projektom Hrvatski doru-čak ostvarili izuzetne re-zultate i oduševili goste. Na bogat doručak u na-šem hotelu odlučili smo

se prvenstveno zato što smo primijetili da gosti izbjegavaju ručati, bilo iz financijskih razloga, bilo zato što čitav dan borave na izletu. U idućoj godini očekujem da će vlada Republike Hr-vatske i sve nadležne in-stitucije kreirati pozitiv-no poduzetničko ozračje. Nadamo se i fiskalnom te parafiskalnom rastereće-nju. Smatram da će iduća godina biti mnogo slože-nija što se tiče uvjeta po-

slovanja jer se situacija u sjevernoafričkim država-ma smirila, a Europsku uniju odakle nama dola-zi većina gostiju potresa nova financijska i gospo-darska kriza. Ako ostvari-mo rezultate slične ovo-godišnjim, možemo biti zadovoljni. Pored toga, zemlje koje nam konku-riraju u turizmu iduće go-dine postat će još konku-rentnije.Iskreno se nadam da će se situacija s likvidnošću po-

ZOrAN KAtIć, VLASNIK I dIrEKtOr VIcKO cOmmErcEA, StArIgrAd PAKLENIcA

Iduća godina bit će puno složenija

Kad je riječ o općoj si-tuaciji, godina je protekla u čekanju nekih poslovnih poteza povezanih s ma-kroekonomskim okvirima koji nisu pridonijeli nika-kvom dugoročnom proji-ciranju poslovnih aktiv-nosti. Dakle, gasili smo kratkoročno sve na što smo naišli.Što se tiče Marex gela, za-dovoljni smo poslovnom godinom. Dapače, ugod-no smo se iznenadili - jer nismo puno očekivali. U 2012. od države očeku-jem da učini sve što nije učinjeno do sada, počev-ši od stvaranja povolj-nog okvira za financiranje proizvodnje, preko sma-njenja obveza za zapošlja-vanje za radno intenzivne djelatnosti, do fleksibilni-je radne obveze i rješava-nja sezonalnih oscilacija u zapošljavanju koje samo donose frustracije i poslo-davcima i zaposlenicima. Neupitno je da sam opti-mist, inače ne bih izabrala poduzetništvo kao profe-sionalni izazov. No sma-tram da su rizici ogromni i ako se ne raspodijele na sve sudionike, tj. ako se ne amortiziraju, neće biti dobro. Pri tome mislim da

će u konačnici biti ugro-ženi poduzetnici, potom čak i javna uprava jer i ona ovisi o dodanoj vri-jednosti stvorenoj u real-nom sektoru. Ako nema pravilne raspodjele rizika, neće biti homogen ni pro-račun. Do ovog momenta neki u lancu nisu imali ni-kakva rizika, a tko su oni - neka se sami prepoznaju. Država u idućoj godini mora stabilizirati okvir fi-nancijskih izvora te pore-znih i raznih drugih izdva-janja. Mora otpetljati čvor socijanih davanja u kojem su nezadovoljni i oni koji primaju i oni koji izdva-jaju jer su kriteriji toliko netransparentni da nepra-vilnosti ima na svim po-dručjima. U idućoj godini Marex gel će pokušati investira-ti u razvoj novih proizvo-da, ali prije toga u obradu novih tržišta ili nove se-

gmente na postojećem tr-žištu. Poznato je da su in-vesticije radi povećanja proizvodnje bez osigura-nog plasmana samo uteg oko vrata.Roba široke potrošnje po-trošni je materijal te stal-no traži ulaganja jer je u sektoru prerađivačke pre-

hrambene industrije na-glasak na raznovrsnosti, kvaliteti i novim proi-zvodima. U idućoj godi-ni svakako ćemo pokušati osvježiti postojeći asorti-man. Mi smo u poslovanju ve-zani za turističku sezonu te nam je rješavanje os-cilacija na tržištu osnovni zadatak. Rješenje je pro-naći tržište izvan termi-na travanj-rujan. Uporedo s tim naš je izazov održa-ti kvalitetu i proširiti po-dručje plasmana, a sadaš-njim klijentima ponuditi kompletniju uslugu sa ši-rim asortimanom.

SANdrA LOrdANIć LuKAČ, PrEdSJEdNIcA uPrAVE mArEx gELA

Očekujem pravedniju raspodjelu rizika - kojeg su neki bili lišeni

država mora stabilizirati okvir

financijskih izvora te poreznih i drugih

izdvajanja

ti rješavati sve godinama nagomilane nepravilnosti. U 2012. u Spider Gru-pi planiramo porast proi-zvodnje (uzgoja) i prerade ljekovitog bilja od oko 20 posto, a opremanja čajeva za 10 posto, što će dove-sti do povećanja ukupnog prihoda od 30 posto u od-nosu na ovu godinu. To bi se prije svega trebalo ostvariti povećanjem (ud-vostručenjem sadašnjeg) izvoza na postojeća i nova tržišta. Sve bi to trebalo rezultirati povećanjem za-poslenosti za 10 posto (sa sadašnjih 96 na 105 stalno zaposlenih). S obzirom na to da značaj-nije ulazimo u uzgoj eko-loškog bilja, u 2012. ćemo predstaviti naše proizvode na sajmu ekoloških proi-zvoda Biofach u Nürnber-gu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Kao posjetitelji, kao i do sada, bit ćemo prisutni na svim značajnijim sajmovima u EU-u, Rusiji i regiji, gdje koristimo priliku za susre-te s partnerima, ali traži-mo i nove. Moguća su i određena poslovna spaja-nja ili zajednička ulaganja s domaćim i inozemnim partnerima.

NIKOLA NEmČEVIć, dIrEKtOr SPIdEr gruPE, PItOmAČA

Na domaćem tržištu stagnacija, na inozemnom uspjeh


Imovinsko stanje od-vjetnika u izravnoj je vezi sa stanjem u gospodar-stvu. I odvjetnici su bili žrtve neplaćanja, kao što se to dogodilo mnogim tvrtkama. Godina pred nama mogla bi biti još teža. Do nas u Hrvatskoj odvjetničkoj komori do-laze neslužbene najave da će doći do zatvaranja po-jedinih ureda. Odvjetnič-ka društva će vjerojatno smanjivati broj zaposle-nih. Kako bude poslovnoj

zajednici, a i građanima, tako će biti i odvjetnici-ma. No, sigurno će doći do određene selekcije među onima koji opstanu na tr-žištu. Hrvatski odvjetni-

ci su odavno spremni na ulazak u EU. HOK je pri-mljen u Međunarodnu uniju odvjetnika pet dana prije priznanja Hrvatske. Ne očekujemo stoga bit-ne promjene zbog ula-ska u EU. Odvjetnika da-nas u Hrvatskoj ima 4200 i neće biti svima lako pre-živjeti na tržištu. Smatra-mo da bi trebalo povećati mogućnost zapošljavanja u upravi jer tu ima mno-go važnog posla, koji za-htijeva stručnost, a sada

su ti poslovi donekle za-nemareni, nisu atraktiv-ni i loše su plaćeni. Drža-va bi trebala intervenirati i pomoći da se ta mjesta popune stručnim kadro-vima. To će ubrzati i pro-tok predmeta, što bi sigur-no naišlo i na odobravanje investitora. U Hrvatskoj, naime, ne predstavlja pro-blem sudstvo, nego upra-va. Uz prilagodbu propisa i zapošljavanje stručnja-ka, mnogi bi procesi mo-gli ići brže.

praviti jer je apsurdno da mali i srednji poduzetnici najviše energije troše na naplatu potraživanja.U idućoj godini naša tvrt-ka kreće s novim progra-

mima aktivnog odmo-ra jer poslujemo u blizini nacionalnih parkova koji privlače takve goste. Na-

stavit ćemo ulagati i u edukaciju naših zaposle-nika, po čemu smo postali poznati, a to je i jedan od razloga zašto nam se vra-ćaju stalni gosti. Investirat ćemo određena sredstva u renoviranje hotela, a na-stavit ćemo i pratiti natje-čaje iz različitih EU fon-dova kako bismo povukli sredstva za proširenje ka-paciteta. Nastavit ćemo i s procesom dobivanja razli-čitih certifikata poput ISO 1401 i oznake Eko hote-la. Taj proces smo davno započeli i nadamo se sko-rom završetku.

“Kvaliteta, kvaliteta i ponovno kvaliteta... A iza toga borba, borba i borba na tržištu!”

Mladen Perak, Feravino

Ova poslovna godina za nas vinare bila je izni-mno teška. Nakon tri go-dine krize sektor je finan-cijski iscrpljen. Tržište se podijelilo pa se većina ku-paca odrekla svih luksuza te uglavnom kupuje naj-jeftinija vina, dok oni ma-lobrojni imućniji kupu-ju vrlo skupa brendirana vina. Problem je u tome što većina domaćih vina-ra ne spada u te krajnosti pa je porastao uvoz koji je dodatno smanjio prodaju domaćeg vina. Ipak, u Feravinu smo i u takvim (ne)prilikama uo-čili prostor na tržištu pa smo novim pristupom čak uspjeli povećati prodaju naših skupljih vina. Prošle smo godine, naime, kre-nuli u radikalan rebran-ding naših vinskih linija, kreirali smo Diku i Mi-raz, s osnovnom idejom da kupcima ponudimo najbolji omjer uloženog i dobivenog na tržištu. Prvi smo na tržištu spu-stili cijene svih vina iz li-nije kvalitetnih i vrhun-skih, našu Diku na manje od 40 kuna, i to su kupci prepoznali. Prepoznali su našu namjeru da ponudi-mo vrhunsko vino po svi-ma prihvatljivoj cijeni, na što baš i nisu navikli kad

su domaća vina u pitanju. Snižavanjem cijena smo ujedno postali i predvod-nici u usklađivanju cijena domaćih vina s onima na policama maloprodajnih lanaca u zemljama Europ-ske unije. Usklađivanje cijena domaćih vina s oni-ma u EU-u je važno iz dva razloga: jedino se na taj način možemo pripremi-ti na očekivani pad cijena uvoznih vina zbog ukida-nja carina prilikom ula-ska Hrvatske u EU, dok nam s druge strane takvo usklađivanje daje priliku realnog planiranja budu-ćeg poslovanja i koncen-triranja svih snaga isklju-čivo u podizanje kvalitete vina. A stalni rast kvalite-te je dugoročno jedini ja-mac uspjeha na tržištu. Kvaliteta, kvaliteta i po-novo kvaliteta... A iza toga borba, borba i borba na tržištu! Zato u Feravinu krećemo u sadnju novih vinograda,

s puno većim brojem tr-sova po hektaru, a napra-vit ćemo i novi podrum-ski prostor za odležavanje crnih vina. Istovreme-no ćemo pojačati prodaj-ne aktivnosti, a radit ćemo i na realizaciji plana pre-ma kojem 25 posto količi-

na vina više cjenovne ka-tegorije želimo plasirati u izvozu. Iako smo potpuno svjesni toga da se sami moramo izboriti za pozicije, sma-tramo da bi vlada trebala napraviti neke poteze ko-jima bi uvela reda na trži-šte. Jedan od tih poteza je smanjenje PDV-a na vino u HoReCa kanalu, čime bi se otvorio prostor za veću prisutnost domaćih vina u ponudi. Također, nama vi-narima su veliki problem previsoke cijene vina kod ugostitelja koje odbija-ju goste od vina, što bi se moglo riješiti kategoriza-cijom objekata i određi-vanjem rangova cijena na njihovim vinskim karta-ma.

Stalni rast kvalitete je dugoročno jedini jamac uspjeha na tržištu

Mladen Perak, direktor Feravina, Feričanci

Usklađivanje cijena i rast kvaliteteS obzirom na sve pro-

bleme i tešku gospodar-sku situaciju u kojoj se Hrvatska našla u prote-kle dvije godine, sva pri-vatna poduzeća koja su u 2011. godini poslovala na pozitivnoj nuli ili, kao mi, u plusu, mogu biti izuzet-no zadovoljna. U tvrtki Pet-It-Uno vjerovali smo kako je kriza pravi trenu-tak da se krene u realizaci-ju jednog kvalitetnog pro-jekta. U skladu s tim prije godinu dana osmislili smo i realizirali brend Good Food, restoran kojim smo donijeli jedan potpuno nov pogled na brzu hra-nu u Hrvatskoj. Cilj je bio objediniti vrhunske salate, prave originalne burgere te tople i hladne sendviče i pokazati da se hrana do-bivena od visokokvalitet-nih namirnica strogo kon-troliranog podrijetla može osigurati po vrlo prihvat-ljivim cijenama. Nova vlast neće imati praktički ni dana za uho-davanje jer će otpočet-ka svog mandata biti pri-morana na bolne rezove i štednju s ciljem konso-lidacije stanja u državi. Iskreno se nadam da će se smanjenjem poreznih opterećenja barem malo olakšati pozicija nama po-

duzetnicima, a sređiva-njem zakonskog okvira i smanjiti nezaposlenost. Ono što je stvarno pora-žavajuće i što vjerujem da će nova vladajuća opcija promijeniti jest neposto-janje poticaja za ugosti-teljske djelatnosti. Jedna-ko tako, nadam se da će se u razdoblju do ulaska u EU uklanjanjem birokrat-skih prepreka omogućiti svima onima koji žele re-alizirati kvalitetne ideje u

svim segmentima turizma da iskoriste velike moguć-nosti koje se otvaraju kroz pretpristupne fondove. Što se tiče ulaska u EU, očekujemo otvaranje ve-ćeg tržišta, koje vidimo kao dugoročnu razvojnu priliku, jer smo uvjereni da koncept Good Fooda i kvaliteta proizvoda koje nudimo apsolutno mogu biti konkurentni i zadovo-ljiti najviše europske stan-darde. Očekujemo i da će se cijene velikog dijela

namirnica, pod utjecajem pojačane konkurencije iz zemalja EU-a, spusti-ti odnosno da će ih doma-ći dobavljači staviti u re-alnije okvire. Uz to što se nova vlast mora pobrinuti da se korupcija i kriminal iskorijene iz gospodarstva i potakne razvoj privat-nog poduzetništva, nužno je da se i način razmišlja-nja u Hrvatskoj promije-ni iz korijena, odnosno da se više ljudi okrene vlasti-tim idejama i projektima umjesto da očekuju da će im ulaskom u EU novac doći sam od sebe. Planovi tvrtke Pet-IT-Uno su ambiciozni i uključu-ju širenje u 2012. godini otvaranjem nekoliko no-vih Good Food restorana po Hrvatskoj. Najvažnije je da smo u ovih prvih go-dinu dana realizirali svoju viziju uspješno se noseći sa svim problemima koje prolaze tvrtke kada ulaze na tržište.

iGor čiMBUr, direktor tvrtke Pet-it-Uno, zaGreB

nužno je promijeniti razmišljanje

ono što je poražavajuće jest nepostojanje poticaja za ugostiteljske djelatnosti

na ruku nam nije išla činjenica da smo za istu cijenu usluge morali ponuditi puno više

zoran katić, vlaSnik i direktor vicko coMMercea, StariGrad Paklenica

iduća godina bit će puno složenija

leo andreiS, PredSjednik HrvatSke odvjetničke koMore, zaGreB

i odvjetnici su bili žrtve neplaćanja


“Očekujemo od države da pokrene financijsku disciplinu. A ako gospodarski subjekti moraju štedjeti i smanjivati troškove, isto očekujemo i od države.”

Mario Grassl, Holcim Hrvatska

I u ovoj 2011. godini nastavio se negativan utje-caj krize na ugostiteljstvo, a pogotovo taj utjecaj osje-ćaju ugostiteljski objekti više razine kvalitete, kakav je svakako splitska Kade-na. Naime, da nije bilo tu-rističke sezone, kada je ve-ćina ugostitelja kako-tako solidno poslovala, teško bismo opstali. Posezona, a pogotovo mjesec stude-ni, je jako depresivna. Ka-rakteristično je za studeni da gotovo nema rezervaci-ja poslovnih ručkova ili se mjesta rezerviraju u zadnji čas jer su svi svjesni da ih u restoranima ima. Ipak, turistička sezona je bila solidna zahvaljujući ino-zemnim gostima i grupa-ma koje, doduše, nisu više kao nekadašnji veliki gur-mani i potrošači. Očito je da više nismo jeftina desti-nacija i da se kriza osjeća posvuda. Turisti uglavnom biraju riblje specijalitete i domaću kuhinju, a za piće hrvatska vina. Mi smo po-znati po našoj vinskoj kar-ti jer u ponudi imamo više od 400 vrsta vina, od kojih više od 30 vrsta točimo na čaše. Oduševljavaju se što mogu uz svako jelo ili sva-ki slijed konzumirati pri-padajuće vino.U 2012. godini od drža-ve očekujem da udovolji inicijativi ugostitelja i tu-rističkih djelatnika i sni-zi stopu PDV-a na osam posto. Moguće je da će se to dogoditi kao posljedi-ca ulaska Hrvatske u Eu-ropsku uniju, ali bi nam

to uvelike olakšalo po-slovanje te podiglo kon-kurentnost. Tako bi doš-li i do viška sredstava, a to bi nam olakšalo ulaga-nja u podizanje kvalite-te. Očekujem isto tako i svojevrsnu kategorizaci-ju ugostiteljskih objekata, čak i zvjezdicama, tako da gosti znaju u kakav objekt ulaze i kakvu uslu-gu i kvalitetu hrane mogu očekivati. Od posebnog označavanja ugostitelj-skih objekata koji imaju ponudu domaćih proizvo-da neće biti ništa ukoliko

to ne prati adekvatna ku-hinja i usluga. Možda bi puno učinkovitije bilo da se dodjeljuju regionalne oznake, jer gastronomske navike nisu iste u svim krajevima Hrvatske.U restoranu Kadena vo-ditelj kuhinje je jedan od najboljih hrvatskih ku-hara. Imamo i jednog od najpoznatijih sommeliera, vrlo profesionalnu uslugu i veliki izbor raznih vrsta recepata te više od 400 vr-sta vina, raznovrstan izbor pjenušaca, a sve to ne po-lučuje rezultate kakve bi-smo željeli. Stoga je teško govoriti o preuzimanjima drugih restorana, mada je i ta opcija otvorena. Osobno sam donedavno u sklopu tvrtke imao četiri ugostiteljska objekta, ali takav ritam jako iscrplju-je. Mi ćemo izvan turistič-ke sezone promovirati vi-nare i različita gostovanja restorana iz drugih regija, a donekle ćemo osvježiti i gastronomsku ponudu.

Za projekt Medicin-ski centar Analiza protekla godina je bila puna izazo-va. Pri kraju prošle godi-ne proširili smo djelatnost i otvorili 12 novih speci-jalističkih ordinacija. Uz postojeći biokemijsko-he-matološki laboratorij ot-počeli smo s radom s mi-krobiološkim, citološkim i genetskim laboratorijem, otvorili radiološku dija-gnostiku s ultrazvukom, denzitometrijom, mamo-grafijom, RTG-om i CT-om, dvije operacijske sale i infrastrukturu za plani-rane bolničke djelatnosti u 2012. godini kapacite-ta 120 soba, odnosno 220 kreveta. U vrijeme kri-ze i afere u domeni surad-nje privatnih zdravstve-nih ustanova i HZZO-a te ograničenja rada liječnika iz državnih ustanova u pri-vatnim klinikama uspjeli smo opremiti četiri dodat-ne operacijske dvorane, je-dinicu intenzivnog liječe-nja...

Broj pacijenata koji ko-riste naše usluge raste iz mjeseca u mjesec što nam u današnje vrijeme znači puno. Prostorno, kadrov-ski i opremom u Dugopo-lju postavili smo temelje svjetske kvalitete zdrav-stvenih usluga. Planovi za 2012. su kori-girani tijekom ove godine zbog krize koja potresa ci-jeli svijet, a posebno Euro-pu. Kako radim u zdrav-stvenom sektoru, moja očekivanja su vrlo optimi-stična. Dovoljno je pratiti trendove velikih investicij-skih fondova iz Njemačke koji su se okrenuli iz ula-ganja u trgovačke centre u zdravstvene multifunkcio-

nalne komplekse. Siguran sam kako će i Hrvatska, doduše s malim zakašnje-njem, osjetiti isti trend. U 2012. namjeravam pro-širiti našu djelatnost na bolničke usluge i pobolj-šati standard zdravstvene usluge kako u nas, tako i kao potporu turističkim

kapacitetima u Dalmaciji.Od ekonomske i porezne politike kao i mjera države očekujem podršku za dodat-ne investicije, kao i zaštitu hrvatskih građa-na koji ulažu svoj novac i otvaraju nova radna mje-sta. Dobiva se dojam da kada ulaže stranac, onda mu se svi klanjamo, a kad naš državljanin krene u

privatnu investiciju, onda je on potencijalni lopov. Iza stranaca uvijek stane njihova država, a nas Hr-vate zahvati domaći jal.Netko treba zaraditi za administraciju, državne službe, mirovine, neza-poslene, zdravstvo, škol-stvo... Ne možemo unedo-gled samo trošiti sredstva iz državnog proračuna.Od službenog pristupa Europskoj uniji ne oče-kujem ništa više od onog što danas imamo. Europska uni-ja očito ulazi

Protekle dvije godi-ne bile su jako teške za građevinu, kako u Hrvat-skoj tako i u zemljama u koje izvozimo. U Hrvat-skoj je potrošnja cementa pala za otprilike 40 posto u odnosu na 2008. Poslje-dica toga jest to da smo prošlu godinu završili sa 30 posto manjim priho-dima u odnosu na 2009., odnosno prvi put s gubit-kom, a tako će biti i ove godine jer je prihod ove godine jednak prošlogo-dišnjem. Međutim, nepla-ćanje i sivo tržište puno su veći problem za Hrvatsku od pada prodaje. S druge strane, drago nam je da smo i u tako teškim pri-likama radili prema istim vrijednostima, kao odgo-voran i pouzdan posloda-vac i poslovni partner.

Drago nam je što je na političkoj razini upravo došlo do promjene. Volj-ni smo kao gospodarski subjekt podržati promje-nu, međutim očekujemo da čuju potrebe gospodar-stva, te da na te potrebe adekvatno reagiraju. Oče-kujemo poboljšanja u ad-ministrativnim procedura-ma jer u Hrvatskoj postoji poduzetnički duh koji se ne može realizirati zbog spore administracije. Koji je samo trošak generiran izradom zakona o rudar-stvu koji se oteže već pet godina? Osim toga, očekujemo po-kretanje financijske disci-pline. Brojne ideje kako to napraviti postoje već dugo, može se krenuti primje-rice, od plaćanja PDV-a tek nakon naplate. Europa

nam je jedina opcija, me-đutim važno je da država stvori mehanizam, znanje i pritisak za efikasno kori-štenje što većeg dijela, po mogućnosti cjelokupnih sredstava financijskih fon-dova. Prvi korak je ostva-renje likvidnosti. Neli-

kvidnost je poput disanja bez zraka. Gospodarstvu je potreban zrak da bi mo-glo opstati. Dakle, očeku-jemo od države da pokre-ne financijsku disciplinu. A ako gospodarski subjek-ti moraju štedjeti i smanji-

vati troškove, isto očeku-jemo i od države. Optimistični je scenarij da će sljedeća godina po gra-đevinskoj aktivnosti osta-ti na ovogodišnjoj razini. Kad je riječ o širenju po-slovanja, Holcim stalno promatra tržište i prilike za eventualno širenje, strateš-ki u segmentima cemen-ta, betona i agregata. Već nekoliko godina konku-rentnost gradimo na ino-vativnim proizvodima. Tako smo još 2005. prvi

BErNArd KrIžANOVIć, VLASNIK I dIrEKtOr BEKAN trAdINgA, SPLIt

MArIO grASSL, PrEdSJEdNIK UPrAVE HOLcIMA HrVAtSKA , KOrOMAČNO

Smanjiti PdV i kategorizirati ugostiteljske objekte

MArIN BOSOtINA, VLASNIK tVrtKE cHrONO I MEdIcINSKOg cENtrA ANALIzA, dUgOPOLJE

Pratiti aktivnosti fondova u Njemačkoj

Nelikvidnost je poput disanja bez zraka

teško je govoriti o preuzimanjima drugih restorana,

mada je i ta opcija otvorena

Iza stranaca uvijek stane njihova država, a nas

Hrvate zahvati domaći jal

U Hrvatskoj postoji poduzetnički duh

koji se ne može realizirati zbog

spore administracije


“Treba smanjiti davanja, povećati neto plaće i potaknuti potrošnju. Posljedično će se dogoditi sve ostalo.”

Boris Šušković, Wulf Sport

Za nas je ova godina još jedna vrlo, vrlo teš-ka u kojoj se još više za-oštrila konkurencija i to po već ustaljenoj prak-si dolaskom diskontera – H&M-a, koji zbog tre-nutačne ekonomske situa-cije odlično prolazi s jef-tinom robom. Iako nije za dominantan dio naše po-nude izravan konkurent, jednostavno je iz tržišta isisao određenu količinu novca, koju kupci više ne-maju na raspolaganju. Uz to loš je učinak proizvelo i vrijeme, s obzirom na to da je udarni dio naše po-slovne godine BTS (po-vratak u školu) tijekom kojeg su temperature bile do 30 stupnjeva Celzijusa pa je potrošnja bila izni-mno mala. Posljedica je pad prodaje od 30 posto u odnosu na prošlu godinu u istom razdoblju, za što smo iz razgovora s kon-kurencijom zaključili da još uvijek predstavlja do-bar rezultat.

No, sveukupno gledaju-ći moramo biti zadovoljni jer nam je prihod od malo-prodaje u prvih 10 mjese-ci narastao 8,5 posto. Da-kle, povećali smo tržišni udio i to u godini koja je od početka krize bila naj-teža. U našoj branši iskri-

stalizirali su se prohtjevi kupaca. Onih koji nema-ju, jer bi željeli imati, ali kupiti jeftinije, a onih koji još uvijek imaju jer kori-ste situaciju i puno su pro-birljiviji pa kupuju i bolje, a ujedno i povoljnije nego prije.Što se tiče politike, ne očekujem promjene na bolje. Ukoliko se ne pro-mijeni nešto bitno, bit će

polako sve gore, a ukoliko se i promijeni, opet će naj-prije biti gore, pa tek na-kon izvjesnog razdoblja nešto bolje.Pribiližavanjem EU-u ne-stat će carinske barijere, što će pojeftiniti dio našeg asortimana, a uz to ćemo postati otvoreniji poten-cijalnim strateškim par-tnerima pa tu eventualno vidim priliku za okrupnja-vanje i učvršćivanje po-slovanja.Bojim se da kraju kri-ze nismo ni blizu. U jed-nom sam intervjuu počet-kom 2009. rekao da ne očekujem oporavak prije 2013. i time zgrozio novi-narku, koja mi je uzvrati-la da je to najcrnje što je čula. Danas mi se čini da sam bio možda preoptimi-stičan. Današnje su okol-nosti trajno stanje kojem trebamo prilagoditi navi-ke i ponašanje. Iako smo izuzetno ovisni o utjeca-ju Europe, kojoj ne ide ni-malo sjajno, možemo za

sebe učiniti dobro, ali to je proces. A trenutačno se taj proces odvija tako da od njega koristi ima vrlo malo ljudi.Iz naše prespektive trgo-vaca jasno je da, kako je rekao jedan moj poznanik bankar: s ovakvim brutom i ovakvim netom nema sreće. Srećom najmovi su nam se počeli smanjiva-ti, ali to ne povećava po-trošnju. Treba smanjiti da-vanja, povećati neto plaće i potaknuti potrošnju. Po-sljedično će se dogoditi sve ostalo. Najveći prioritet je maksi-malno pojednostaviti pro-ces investicijskog ulaga-nja.

Planovi za 2012. su isti kao i u ovoj. Dakle, daljnja racionalizacija, zatvaranje manje profitabilnih i otva-ranje visokoprofitablinih dućana, obnova velepro-daje, ako ne u Hrvatskoj onda prema regiji, daljnja racionalizacija ljudskih re-sursa, te pokretanje pro-jekta dodavanja novog ka-nala distribucije.Namjeravamo proširi-ti udio svoje robne mar-ke u prodaji, širiti kolek-ciju dječje obuće i uvesti još jedan značajan ame-rički brend obuće u pro-dajnu liniju. Uz to, otvorit ćemo nova prodajna mje-sta u prodajnim centrima CC One East, ZTC u Ri-jeci, te u Poreču ako pro-jekt bude završen u 2012. godini.Za konkurentnost se kani-mo izboriti sami i eventu-alno je, kako sam rekao, učvrstiti potencijalnim spajanjem sa strateškim partnerom, ako se pojavi prilika.

Kako poslujemo is-ključivo na Korčuli u dje-latnosti ugostiteljstva i tu-rizma, mogu u tom dijelu i tom segmentu sa sigurno-šću ustvrditi kako je 2011. godina bila nešto bolja od prethodne. Mislim da je takva situacija manje-vi-še i kod mojih kolega jer je najbitniji čimbenik bla-gog porasta prometa sva-kako to što se turistička sezona u gradu Korčuli produljila sve do kraja li-stopada. Pri tome svaka-ko moram naglasiti da je pogotovo posezona bila kvalitetna. Ostatak godine protekao je u očekivanim okvirima. Inače, u sklopu ugostiteljskog obrta Aga-va imamo pet ugostitelj-skih objekata - fast food Agava 1, restoran-caffe bar Marco Polo Mystique

- Korčula, caffe bar-noćni bar Gaudi - Korčula, ko-

noba Bili dvori u Lovi-štu na Pelješcu te cocktail bar Marco Polo Mystique 2 u Lumbardi. Možda će malo obeshrabrujuće za-zvučati, ali smatram da je zlatno doba ugostitelj-stva iza nas. Da biste op-stali, morate u turističkoj sezoni raditi danonoćno, a izvan sezone morate ula-gati te se pripremati za novu sezonu.Ipak, moji planovi i oče-kivanja u 2012. godini su nešto veći nego ove go-

dine i dosta sam optimi-stična. Očekujem jednako dobru ili čak i bolju turi-stičku sezonu, naravno sa-mim tim i porast zapošlja-vanja.Od države ne očekujem ništa jer će se nakon par-lamentarnih izbora promi-jeniti vodstvo pa će usli-jediti njihovo uigravanje. U takvim će okolnosti-ma za pripremu iduće tu-rističke sezone ostati vrlo malo vremena. No iskre-no vjerujem da će se pro-

mijeniti poduzetnička klima prema nama, doma-ćim gospodarstvenicima, a također i prema stra-nim investitorima jer sam uvjerena kako je sazre-lo vrijeme za to i kako su svi odgovorni postali ko-načno svjesni da smo vrlo bitan faktor za izlazak iz krize u kojoj se nalazi Hr-

vatska. Možda bi drža-va najviše pomogla gos-podarstvu kad bi pojedine grane gospodarstva - od turizma do poljoprivrede -

vodili stručnjaci, a ne po-litičari dakle ministri koji su na tako važna mjesta za prosperitet države došli po stranačkom ključu.Konkretniji planovi moje tvrtke se baziraju na una-prjeđivanju kvalitete i usluga dosadašnjeg turi-stičkog i ugostiteljskog proizvoda, a planiramo i otvaranje novih ugostitelj-skih objekata na Korčuli. Konstantni odlasci na saj-move u zemlji i inozem-stvu te pojačani marketing kroz oglašavanje su aktiv-nosti koje ćemo odradi-ti tijekom 2012. Naravno, nastojat ćemo što organi-ziranije dočekati novu tu-rističku sezonu, a želja mi je da nam turistička sezo-na započne što ranije i za-vrši što kasnije na radost nas i naših gostiju!

Mario Grassl, predsjednik Uprave HolciMa Hrvatska , koroMačno

Boris ŠUŠković, predsjednik Uprave WUlf sporta, donji stUpnik

cvita BokŠić, vlasnica i direktorica tvrtke aGava, korčUla

Marin Bosotina, vlasnik tvrtke cHrono i MedicinskoG centra analiza, dUGopolje

pratiti aktivnosti fondova u njemačkoj

nelikvidnost je poput disanja bez zraka

Bojim se da kraju krize nismo ni blizu

očekujem još bolju turističku sezonu

najveći prioritet je maksimalno pojednostaviti proces investicijskog ulaganja

turistička sezona u gradu korčuli

produljila se sve do kraja listopada

u Hrvatskoj predstavili više robnih marki cemen-ta, odnosno započeli kon-cept korištenja određenog cementa za određenu pri-mjenu. Nakon toga svake godine imamo neke ino-vacije, a pripremamo ih i za sljedeću godinu. Osim toga, i dalje ćemo poduzi-mati sve da našim poslov-nim partnerima budemo pouzdan partner. U prilog tome govori da smo ove godine obilježili 85 godina tvornice cementa u Koro-mačnu i da je Holcim me-đunarodna, uspješna tvrt-ka, koja sljedeće godine u svijetu slavi 100 godina. Simbolički gledano na je-dan se način radilo u prote-klih 100 godina, a Holcim već ima spremnu podlogu i usmjerenost prema slje-dećih 100 godina.

u novo poglavlje i vidjet ćemo što će ono donijeti.Gledajući globalno, oče-kujem zaoštravanje krize, dodatna zatvaranja stranih tržišta, produbljenje krize u svijetu, pa čak i moguće sukobe, na što kao poje-

dinci ne možemo utje-cati. Ali svi zajed-no možemo puno učiniti u Hrvatskoj

u nadolazećoj godi-ni. Nužno je da se druš-

tvo uredi na način da svat-ko od nas radi ili dobije priliku za posao koji naj-bolje zna. Nakon toga i male pozitivne pomake u

ekonomiji na ovako ma-lom tržištu kao što je

Hrvatska odmah ćemo svi osje-

titi.Mi smo mala zemlja s velikim sr-

cem. Što je za nas ekonomska

kriza naspram rata u kojem smo

pobijedili?

Moji planovi i očekivanja u 2012. godini su nešto veći nego ove godine i dosta sam optimistična


“Trebalo bi učiti od uspješnih, a u javnim poduzećima i institucijama treba povećati učinkovitost i konkurentnost.”

Đuro Horvat, Tehnix

Ovogodišnju poslov-nu godinu ocjenjujemo vrlo teškom, ali istodobno uspješnom jer smo mo-rali uložiti velike napore kako bi poslovanje ostalo uspješno. Za sljedeću go-dinu očekujemo rast uku-pnog prihoda za 15 posto, ali i da svi naši djelatnici ulože veći napor u svom radu. Na državnoj razini, smatramo da nova vlada treba obavljati svoje funk-cije te riješiti problem ne-likvidnosti. Od ekonomske politi-ke, mjera države i pore-zne politike očekujemo stručno, brzo i pozitivno reagiranje i vođenje in-

dustrijske politike kao i ostvarenje dobrih rezulta-ta bez obzira na političku opciju. Trebalo bi učiti od uspješnih, a u javnim po-duzećima i institucijama treba povećati učinkovi-tost i konkurentnost. Očekujem rast zapošlja-vanja na izvoznom po-dručju, uklanjanje one strukture koja je stvori-la barijere, a to će otvori-ti prostor novim ulaganji-ma. Isto tako, očekujem i povećanje izvoza za 20

posto. Me-đutim, mi-slim da kraj

već produ-ljene gospo-darske kri-ze neće doći

t a k o

skoro i smatram da će ona biti još izraženija. Potreb-no je promijeniti društve-ne ugovore u javnim po-duzećima i svim državnim službama, otpustiti loše djelatnike tj. one koji do-bro ne rade, a one dobre - nagrađivati. Država tre-ba naučiti raditi u intere-su gospodarstva, smanjiti broj zaposlenih i poveća-ti učinkovitost.Tvrtka Tehnix u 2012. želi postati globalni brend na području zaštite oko-liša i gospodarenja voda-ma te vodeća eko industri-ja u Europi i svijetu. Osim toga, želimo ulagati u lju-de, tehnologiju i tržište.Tehnixov temeljni proi-zvod je MBO-T postro-jenje za obradu miješa-nog komunalnog otpada bez odlaganja na deponi-je, koji omogućuje isko-rištavanje svih vrijednih komponenti otpada. Na-ravno da namjeravamo ši-riti poslovanje i razvija-ti nove proizvode koji će nam omogućiti izlazak na nova tržišta. Kako bismo postali konkurentni, omo-gućit ćemo zaposlenicima da povećaju svoja znanja, a ujedno će se povećati i njihova te tvrtkina odgo-vornost. Osim toga, pla-niramo razvijati suradnju sa znanstvenim instituci-jama, a i nove tehnologije i procese. U 2012. sudje-lovat ćemo na sajmu eko-logije IFAT u Münchenu, IFAT China u Šangaju te organizirati stručne kon-ferencije, simpozije i ra-zne seminare. Osim toga, još više planiramo ulaga-ti u marketing.

ĐurO HOrVAt, PrEdSJEdNIK uPrAVE tEHNIxA

ulaganje u ljude, tehnologiju i tržište

Za sljedeću godinu očekujemo rast

ukupnog prihoda za 15 posto

U ovoj poslovnoj godi-ni zabilježili smo rast, ma-nji od prosjeka, ali u skla-du s očekivanjem. U 2012. očekujem dalj-nju stagnaciju i ne vje-rujem u poboljšanja ni u jednom sektoru. Pozitiv-ne mjere od države, ako ih i bude, osjetit će se tek početkom 2013. Možda se osjeti optimizam pred ula-zak u EU, ali je pitanje u kakvom ćemo je stanju naći? Država bi pak mogla ra-steretiti gospodarstvo smanjenjem poreza i osta-lih davanja, liberalizaci-jom radnog zakonodav-stva, uklanjanjem barijera ulagačima. Sve je to po-vezano s radikalnim re-zovima, smanjenjem ad-ministracije, socijalnih transfera, uravnoteženjem proračuna, vjerojatno i in-

tervencijom Međunarod-nog monetarnog fonda. Do sada ni jedna vlada na to nije bila spremna, a su-deći po predizbornim pro-gramima, neće ni buduća. Zato i nisam nekakav op-timist.

Naš je plan dočeka-ti 2013. bez pada priho-da i otpuštanja ljudi. Ako to uspijemo, uz osigura-nje redovne plaće radni-cima na ovogodišnjoj ra-zini podmiriti nezasitnu državu, smatrat ćemo da

smo uspješni. Od neka-kvog planiranja ovih go-dina nije bilo koristi jer su nam nedostajali iole vje-rodostojniji ulazni para-metri iz okruženja. Spre-mni smo na rizike, boriti se za svaki posao izvan Hrvatske i vjerujemo da će nam se dugoročno ula-ganje u ljude i kvalitetu softvera i usluga koje pru-žamo isplatiti i omogućiti opstanak na tržištu. IN2 proizvodi poslov-ni softver i pruža usluge povezane s implementa-cijom i održavanjem tog softvera. Sa 430 zaposle-nika spadamo u najveće tvrtke u regiji u ovom di-jelu IT industrije. Namje-ravamo se širiti i dalje or-ganski (u ovoj smo godini zaposlili više od 60 ljudi) i kroz akvizicije. Normal-no, sve ovisi i o mogućno-

sti financiranja takvih pla-nova, a one, dok se naša država zadužuje po ka-matnoj stopi od sedam posto, nisu baš sjajne. Ni-sam pesimist, nego samo realist. Mi prodajemo znanje i naši proizvodi ovise o znanju i predanosti naših ljudi. Zato i dalje mislimo ulagati u njih kroz razne oblike usavršavanja. Za-pošljavamo mlade ljude izravno s fakulteta i sma-tramo to dobrom investi-cijom u budućnost.

Mi prodajemo znanje i naši

proizvodi ponajprije ovise o znanju i

predanosti naših ljudi

ANtE MANdIĆ, PrEdSJEdNIK uPrAVE IN2, ZAgrEB

Ne vjerujem u poboljšanja ni u jednom sektoru

Osim što je poslovanje u ovoj godini bilo otežano zbog krize, godina je bila teška i zato što se na trži-štu pojavilo mnoštvo no-vih proizvođača i njihovih proizvoda što je pojača-lo konkurenciju i izazva-lo pritisak na cijene. Tr-govački lanci su sa svoje strane zahtijevali dodat-ne rabate i niže cijene, što je dovelo do dodat-nog udara na rentabilnost proizvođača vina. Tržište je zbog svega toga palo za najmanje 10 posto. U svojim unutarnjim anali-zama ustanovili smo da se, primjerice, u restora-nima promijenila struktu-ra potrošnje. Raste udjel potrošnje otvorenih vina, dok pada udjel vina u bu-teljama. I to pokazuje da se traže jeftiniji proizvo-

di, koje si potrošači mogu priuštiti. S obzirom da mi nemamo velike količine u segmentu otvorenih vina, zabilježili smo ukupni pad na domaćem tržištu. Trgovački centri često or-ganiziraju akcijske pro-daje gdje se traži sudje-

lovanje i proizvođača. Proizvođači tu moraju biti oprezni, svako snižavanje cijena ispod rentabilnosti ugrožava brend na dulji rok. Ohrabreni smo, me-

đutim, rezultatima na ino-zemnim tržištima. Tu mo-ram pohvaliti angažman Hrvatske gospodarske ko-more koja je dala veliki doprinos u organizaciji i sufinanciranju nastupa na sajmovima. Povećali smo izvoz u Englesku, Poljsku i Rusiju, a krenulo nam je i u okruženju. U Europi je snažna konkurencija, ve-lik je uvoz iz zemalja koje imaju mehaniziranu pro-izvodnju i prodaju po ni-skim cijenama. Hrvatske vinarije s kapacitetom od 100.000 boca ne mogu konkurirati cijenama od 1,5 do dva eura po butelji. Ispod četiri eura ne isplati se izvoziti. Naša je šansa brendiranje, autohtonost sorti i dobra promocija. Mogu se postići cijene od tri do šest eura i tu već po-

stoji temelj za izvoz.Mi u vinarijii imamo stra-nog ulagača i to nam je dosta pomoglo da dođe-mo do kapitala za razvoj. Budući da je ulagač iz Ru-sije, to nam je bio i dodat-ni element za uspješan na-stup na ruskom tržištu. Kvaliteta naših vina i po-slovne veze naših partnera pomoći će nam da u idu-ćoj godini povećamo pla-sman Vinarije Zdjelarević u Rusiji i Poljskoj za 30 do 40 posto.

Mi u vinarijii imamo stranog

ulagača i to nam je dosta pomoglo da

dođemo do kapitala za razvoj

dAVOr ZdJELArEVIĆ, VINArIJA ZdJELArEVIĆ, BrOdSKI StuPNIK

Izvoz vina u rusiju i Poljsku porast će nam čak za 30 do 40 posto


Đuro Horvat, Tehnix

“Naglasak je na suglasnosti političkih opcija o ključnim gospodarskim pitanjima i brzini provođenja reformi, bez odgađanja.”

Vatroslav Sablić, Elka kabeli

U pogonima TŽV-a Gredelj pri završetku je projekt Supermoderni hr-vatski vlak koji uključuje projektiranje i proizvod-nju tri niskopodna vlaka za Hrvatske željeznice. Iako smo u ovoj poslov-noj godini očekivali serij-sku proizvodnju tih vla-kova, do ugovaranja posla za HŽ nažalost nije doš-lo. Iskreno se nadam da će se modernizacija HŽ-a nastaviti u idućoj godini čime bi se morala nastavi-ti i proizvodnja niskopod-nih vlakova, što je nužno, a i isplativo za državu. Protekla poslovna godi-na bila je vrlo teška za sve proizvodne tvrtke, no upravo zato pred nama su veća očekivanja u idu-ćoj godini. Pritom mislim i na porezno rasterećenje i druge pomoći, odnosno otklanjanje barijera kada su u pitanju proizvodne tvrtke - izvoznici. Zbog

gospodarske krize zau-stavljeni su veliki projek-ti što je utjecalo i na naše poslovanje. Međutim, vjerujemo u povećanje izvoza u sljedećoj godi-ni te realizaciju niskopod-nih vlakova i dizel i elek-tričnih lokomotiva za HŽ.

Također očekujemo i sta-bilizaciju gospodarske si-tuacije. Cilj nam je ugova-ranje poslova za europska i svjetska tržišta. Da bi-smo iskoristili svoj uku-pni proizvodni i usluž-ni kapacitet, moramo biti 70 posto usmjereni pre-

ma vanjskom tržištu. Ono što ćemo u budućem raz-doblju svakako trebati na-praviti je unutarnje re-strukturiranje tvrtke. Za plasman na visokokonku-rentno tržište EU-a svaka-ko će biti potrebna veća pomoć države. Država mora aktivnije pomagati svim našim izvoznicima u otvaranju novih tržišta. Imamo visokosofisticira-ne konkurentne proizvode koje na vanjska tržišta tre-ba plasirati i putem kanala gdje državna diplomacija ima i treba imati neospo-ran utjecaj. I tada rezultati zasigurno neće izostati.

Ono što ćemo u budućem razdoblju svakako trebati napraviti je unutarnje restrukturiranje tvrtke

Ivan TOlIć, predsjednIk Uprave TŽv-a Gredelj, ZaGreB

vjerujemo u povećanje izvoza

Protekle dvije godine bile su iznimno izazov-ne i teške, a čak ni naj-bolji analitičari ne usu-de se predviđati što nas točno čeka u nadolaze-ćem razdoblju. Neovi-sno o prognozama, svi se trebamo prije svega fo-kusirati na ono što mo-žemo učiniti sada i ne gu-biti vrijeme. Potrebno je postaviti realne planove i rokove, tražiti nove pri-like i mogućnosti za po-većanje konkurentnosti i širenje poslovanja. Vjeru-jem da će nova vlada biti svjesna važnosti brzog skretanja pažnje na goru-ća gospodarska pitanja. Neka od ključnih pitanja su rješavanje problema nelikvidnosti, reguliranje rokova plaćanja, provođe-nje reformi kako u držav-nim institucijama tako i u poduzećima, smanjenje

zaduživanja i ograničava-nje proračunskog defici-ta, promjene u poreznom sustavu u službi potica-nja gospodarstva, ukida-nje nepotrebnih davanja koja opterećuju gospodar-stvenike i poticanje podu-zetništva i konkurentno-

sti. Naglasak je svakako na suglasnosti političkih opcija o ključnim gospo-darskim pitanjima i brzini provođenja reformi, bez odgađanja. Kad je riječ o kabelskoj industriji, prodaja je opće-nito pala jer je cijelo trži-šte palo. Pri tome je dale-

ko veći pad na domaćem tržištu jer su izostale inve-sticije. Neka javna podu-zeća potpuno neopravda-no i izvan svake poslovne logike prednost daju sku-pljim uvoznim kabelima. Neovisno o krizi, potenci-jala za uspjeh uvijek ima i svi gospodarstvenici se prije svega sami trebaju pouzdati u vlastite snage i resurse. Ipak, potrebna je i potpora vlade i finan-cijskog sektora kako bi se iskoristio i realizirao inve-sticijski potencijal u sek-toru.

Gospodarstvenici se prije svega sami trebaju pouzdati u vlastite snage i resurse

vaTrOslav saBlIć, predsjednIk Uprave elka kaBela, ZaGreB

nova vlada treba provesti brze reforme

Godina 2011. bila je još jedna izuzetno teš-ka godina s premalo in-vesticija u gospodarstvu i ugroženom likvidnošću, što su temeljne gospodar-ske osnove svake ekono-mije.U 2012. očekujem nasta-vak krize u Europi koja svakako obuhvaća i Hr-vatsku. Zbog toga je jako bitno još kvalitetnije or-ganizirati sve unutar tvrt-ke jer samo oni koji su bolje organizirani, imaju veću produktivnost, i koji uspiju povećavati izvoz na vanjska tržišta, moći će dalje poslovati.Država mora provesti stvarnu obvezu plaćanja u rokovima za sve čimbeni-ke u platnom prometu hr-vatskoga gospodarstva, a ne deklarativno kako to

sada funkcionira u Hrvat-skoj. Samo tako će pota-knuti, a potom i održati li-kvidnost.Konkretni planovi za tvrtku Gumiimpex-GRP u idućoj godini odnose se na zadržavanje stabil-nosti tvrtke, što uključu-je maksimalan angažman oko likvidnosti. Investirat ćemo u izvozni proizvod-ni program, kroz primje-nu suvremene tehnološke opreme proizvodnih linija što omogućuje proširenje proizvodnih kapaciteta te brzu prilagodbu potreba-ma tržišta kao i stvaranje inovativnih proizvoda od gume. Kvalitetna indu-strijska proizvodnja do-nosi i novostvorenu vri-jednost, toliko potrebnu u gospodarstvu. Reinve-stiranjem te vrijednosti u

vlastiti razvoj tehničko-tehnoloških mogućno-sti te stalno usavršavanje znanja stručnjaka u podu-zeću, jačamo vlastitu sna-gu i konkurentnost na tr-žištu. Temeljna djelatnost tvrt-ke je proizvodnja gume-

no-tehničkih proizvoda za prvougradnju u ra-zličitim sektorima in-dustrije ili održavanje u industriji te baznim gos-

podarskim granama po-ljoprivrede i šumarstva, proizvodnje mineralnih proizvoda i energenata. Razvijamo proizvode od gumenog granulata koji proizvodimo postupkom reciklaže otpadnih guma. Ciljano razvijamo proi-zvode okrenute izvozu. Suradnju s visokoškol-skim institucijama i zna-nošću treba jačati u pro-cesima razvoja proizvoda od gume, što je svakako specifična vrsta proizvo-

da i usluga. Usvajanje znanja kroz partnerstvo mi uspješno ostvaruje-mo već petnaestak godi-na primjenom tehnološ-kih postupaka u obnovi (protektiranju) guma za teretna vozila i autobu-se. Naš pogon za obno-vu guma radi po najvišim međunarodnim standar-dima i zahtjevima me-đunarodnih pravilnika, pa stoga gume obnovlje-ne u našoj protektirnici imaju i europsku homo-logaciju. Treba istaknuti da je obnova guma u Gu-miimpexovoj protektir-nici organizirana tako da uspješno aplicira procese obnove prema procedu-rama tri različita partne-ra, koji su najjači svjetski proizvođači guma i sva-ki ima razvijen svoj teh-

nološki postupak i ma-terijale. Dakle, jačanjem partnerstva s onima koji znaju kako, jačamo i vla-stitu snagu. Ovdje valja istaknuti i korisnost ob-nove teretnih guma kao značajan ekološki dopri-nos jer se ostvaruje znat-na ušteda prirodnih resur-sa i energije. Konkretno, za obnovu gaznoga slo-ja teretne gume potrebna je tek petina nafte u od-nosu na izradu nove teret-ne gume.Kako bi naši proizvo-di i usluge ostali konku-rentni, imperativ je prati-ti tehnološka dostignuća, sustavno investirati u mo-dernizaciju postrojenja te edukacijama i stručnim usavršavanjem ljudi per-manentno jačati ljudske potencijale.

kvalitetna industrijska proizvodnja donosi i novostvorenu vrijednost, toliko potrebnu u gospodarstvu

daMIr kIrIć, predsjednIk Uprave GUMIIMpeX-Grp-a, varaŽdIn

Očekujem nastavak krize u europi koja svakako obuhvaća Hrvatsku


“Država se prema poduzetnicima treba ponašati kao prema svojim partnerima, a ne kao prema ‘kravi muzari’.”

Vesna Pavletić, Pavletić

Prošli smo kroz još jednu izuzetno tešku go-dinu u kojoj su se na naše poslovanje odrazile i po-sljedice globalne krize i domaće teškoće. Najvaž-nije klase imovine u koje ulažu mirovinski fondo-vi doživjele su negativna kretanja, što se, naravno, odražava i na prinose. Protekla je godina bila značajna i po vrlo inten-zivnoj i kvalitetnoj ra-spravi o mirovinskim problemima i budućno-sti mirovinskih fondova. To je rezultiralo konkret-nim prijedlozima. Stvarna promjena u zakonodav-stvu je samo parcijalno rješenje problema niskih mirovina prvih korisnica mirovina iz drugog stupa. Parcijalno, jer prethodno nije ispravljena neprav-da zbog toga što člano-vi obveznih mirovinskih fondova nemaju ista pra-va u odnosu na one koji

to nisu, kada se radi o mi-rovinama iz prvog stu-pa, prije svega jer im je uskraćeno pravo na doda-tak na mirovinu, a i for-mula za izračun osnovne mirovine je radikalno re-striktivna. Nismo ga ina-ugurirali, iako je Udruže-nje mirovinskih fondova u suradnji s Hanfom došlo do visokog stupnja goto-vosti prijedloga uvođenja generacijskih potportfe-lja obveznih mirovinskih fondova. Nije stvoren za-konski okvir za postupno povećanje stope doprino-sa za obveznu mirovin-sku štednju, iako je to bio

i dio Programa gospodar-skog oporavka, a spomi-nje se i u Pretpristupnom ekonomskom programu Vlade. Bogatiji smo za nekoliko dokumenata koji na znan-stvenoj i stručnoj razini tretiraju mirovinska pita-

nja, kakvih već dugo ni-smo imali. Bitno je napo-menuti da radovi uglednih neovisnih institucija ned-vosmisleno pokazuju da mirovinski fondovi nisu uzrok mirovinskih proble-ma i niskih mirovina nego mogući dio rješenja te se bez dvojbe zalažu za do-

sljedan nastavak miro-vinske reforme. S aspekta onoga što će se događati na tržištima, očekuje nas još jedna godina visoke volatilnosti u okolnostima koje veliku vjerojatnost daju još jednom valu glo-balne recesije. Glede gospodarskih kre-tanja u zemlji, usprkos svim našim problemima, pa i prijetnji gubitka kre-ditnog rejtinga, kod nas bi se morali početi osje-ćati pozitivni utjecaji tranzicije prema članstvu u EU-u. Bojim se da će taj utjecaj iduće godine još biti premalen za zna-čajniju promjenu trendo-va gospodarskog rasta i zapošljavanja. Kad govo-rimo o ulozi države, ona prije svega podizanjem razine svoje efikasnosti treba stvoriti uvjete za stabilan gospodarski rast, što nije problem koji se rješava preko noći.

Kod nas bi se morali početi

osjećati pozitivni utjecaji tranzicije prema članstvu u

Europskoj uniji

DAmIr GrBAVAc, PrEDSJEDNIK UPrAVE rAIffEISEN Omf-a, zAGrEB

fondovi nisu krivi za male mirovine

Prema našem isku-stvu, ova poslovna go-dina jedna je od najtežih do sada. Današnji potro-šač koristi svaku prili-ku za uštede, potrošnja je sve manja, a problemi s naplatom sve veći. Tako-đer, ova godina bila nam je veliki izazov u smislu novih projekata. Naime, naše poslovanje bilo je ove godine u znaku pro-boja na strano tržište, što nije nimalo lagan posao. Sljedeću godinu u Hrvat-skoj vidimo kao godinu poboljšanja - vjerujemo da će se do ljeta situaci-ja na tržištu stabilizirati, a nakon rujna stvari zai-sta krenuti na bolje. Isto tako, 2012. vidimo kao godinu velikog probo-ja na strano tržište kroz našu inovaciju, podlo-gu za madrac BioCrystal

koju veliki svjetski proi-zvođači sve više traže. Od ekonomske politi-ke očekujemo da prihva-ti realnost jer se ne može samo uzimati, a ništa ne davati. Od države očeku-jemo rasterećenje poreza na rad i pojednostavlje-nje porezne politike. Sva-kako očekujemo i snažnu potporu malog i srednjeg poduzetništva te dodat-ne poticaje za izvoznike. Ulazak u Europsku uniju trebao bi svakako otvori-ti mnogo veće tržište, po-jednostaviti izvoz, pove-ćati bespovratna sredstva za izvoznike te općeni-to pojednostaviti admini-straciju.Svi mi koji imamo privat-ne tvrtke priželjkujemo i očekujemo porast zapo-šljavanja i uklanjanje ba-rijera ulaganjima, no svje-

sni smo da se tako nešto ne može niti neće dogo-diti preko noći. Pitanje je samo tko među nama po-duzetnicima može doče-kati taj scenarij kao zdra-va i likvidna tvrtka.Država bi svakako treba-la više pažnje posvećivati

ljudima iz gospodarstva te brže reagirati na njihove sugestije. Nadalje, trebalo bi obratiti pažnju na važ-nost malih poduzetnika te krojiti za njih specijal-ne pakete. Država se pre-ma gospodarstvenicima

treba ponašati kao prema svojim partnerima, a ne kao prema “kravi muzari” koju se iskorištava i pre-ma kojoj se mijenjaju za-koni kako kome padne na pamet. Što se tiče doma-ćeg tržišta, u tvrtki Pavle-tić smatramo kako će 2012. biti godina pripre-me za 2013. u kojoj oče-kujemo mnogo bolju i sta-bilniju situaciju. Osim na domaćem tržištu, 2012. godina bit će godina dalj-njeg širenja na tržišta Ru-sije, Azije i Amerike.

Od ekonomske politike očekujemo

da prihvati realnost jer se ne može samo

uzimati, a ništa ne davati

VESNA PAVLEtIć, DIrEKtOrIcA tVrtKE PAVLEtIć, rIJEKA

2012. je godina poboljšanja

Godina je bila dina-mična i izazovna. U skladu sa zadanim poslovnim pla-novima proveli smo reor-ganizaciju Društva, razvija-li vlastitu prodajnu mrežu, nove proizvode te radili na optimizaciji poslovanja. Tako smo ove godine otvo-rili zastupstva u Sisku, Sla-vonskom Brodu i Varaždi-nu. Neovisno o tome što ukupni indeksi ne pokazu-ju pozitivan iskorak, on je unutar Društva vidljiv i na-glašen, te smo stvorili sve pretpostavke za kvalitetan

odnos s klijentima i još veći iskorak u 2012.S obzirom na turbulen-tnost naslova koji nas sva-kodnevno obasipaju iz medija, treba biti razborit. Definitivno da je još jed-na izazovna godina pred nama. Treba pričekati rad i program nove vlade, te mjere koje će se provoditi kako bi se država vratila u pozitivan indeks. Svakako da u takvim okolnostima treba životno osiguranje vratiti u program pozitiv-nog poreznog tretmana, bilo kao olakšice ili kroz poticajna sredstva. Hrvat-ski građani moraju početi brinuti za svoju starost, a država u proizvodima ži-votnog osiguranja mora ponovno prepoznati proi-zvod koji je od općeg in-teresa svima.Pred nama je aktivna i na-dasve inovativna godi-na u koju ulazimo rad-no i s brojnim planovima. Agram životno osigura-nje u 2012. godini namje-rava ostvariti rast premije te zadržati i ojačati svoju poziciju na tržištu život-nih osiguranja. Kako bi-

smo to i ostvarili, nastavit ćemo sa širenjem prodaj-ne mreže i, naravno, uvo-đenjem novih proizvoda. Nakon odličnog uspjeha s jedinstvenom policom A garant, sljedeće godine iskorak namjeravamo na-praviti u dječjem progra-mu i fondovskim polica-ma, koji će svakako biti interesantni i konkurentni na tržištu. Naravno, nizom aktivnosti planiramo do-datno osnažiti naš brend. Uvijek ističemo i ulaga-nje u edukaciju naših dje-latnika, čija je stručnost, s obzirom na proizvode koji nudimo iznimno važna. Isto tako, aktivnije ćemo provoditi edukaciju za fi-nancijsku pismenost gra-đana, koja se nažalost radi egzistencijalnih pitanja koja su u prvom planu na-lazi na nezavidnoj razini. Tu i dalje očekujemo ak-tivnu pomoć države. Svi skupa trebamo puno više raditi na boljoj informira-nosti građana o predno-stima životnog osigura-nja, jačati svijest građana i graditi takav sustav vri-jednosti koji će potrebu za brigom o samom sebi u starosti stavljati na sam vrh prioriteta. U svemu tome neizostavna je volja države da dodatno stimu-lira štednju građana kao i dodatno izdvajanje pre-mije za prevenciju i sigurnost.

tOmISLAV NOVAČIć, PrEDSJEDNIK UPrAVE AGrAm žIVOtNOG OSIGUrANJA, zAGrEB

Država treba stimulirati štednju

Hrvatski građani moraju početi

brinuti za svoju starost


“Ne očekujem od države da pomaže gospodarstvu, međutim bilo bi dobro da ukloni prepreke za njegov razvoj.”

Ivan Gabrić, Combis

Protekla godina je ui-stinu bila teška i samo zbog iznimno konzerva-tivnog pristupa poslova-nju i donošenja ponekad iznimno teških odluka u smislu odbijanja nekih poslova uspjeli smo zadr-žati svoju poziciju. Uvjeren sam da su korje-nite promjene ekonomske i porezne politike nemi-novne i da neće biti mogu-će provesti ih bez bolnih rezova. U 2012. godi-ni ne očekujem osjetnija poboljšanja u gospodar-skom okruženju jer nuž-ne strukturne reforme ne mogu polučiti instant pre-obrazbu.Država bi na svaki na-čin trebala olakšati poslo-vanje realnom sektoru, a da je riječ o mojoj odlu-ci, krenuo bih od naplate PDV-a nakon što se napla-ti potraživanje. U 2012. godini moramo svoju poziciju regional-nog tržišnog lidera učvr-stiti i nastaviti s razvo-jem vlastitih softverskih aplikacija koje olakšavaju primjenu sustava tehničke zaštite i omogućavaju po-vezivanje sustava zaštite s ostalim poslovnim susta-vima korisnika. Tehnička zaštita je naš core business. Bavimo se osmišljavanjem, doba-vom i distribucijom ure-đaja potrebnih za ispravno funkcioniranje svih susta-va zaštite – videonadzora, kontrole pristupa, doja-ve požara, elek-

troničke zaštite artikala, protuprovale i vanjske za-štite – a korisnicima nudi-mo i sve potrebne prateće usluge: projektiranje, pro-jektnu i tehničku podrš-ku, edukaciju, centralni

tehnički nadzor, održava-nje i servis. Korisnicima je posebno važno osigu-rati implementaciju susta-va baziranih na IP tehno-logijama.Sljedeće godine ćemo pojačati napore usmje-rene na pronalazak i te-stiranje novih proizvoda u koje su implementira-ne najsuvremenije tehno-logije. Naime, na tržištu na kojem poslujemo želi-mo napraviti iskorak i po-stati regionalni tehnološki lider koji svojim poslov-nim partnerima osigura-va inovativna, pouzdana i dugoročno isplativa rje-šenja tehničke zaštite, da-kle i uređaje i sve prate-će usluge. Ponudu ćemo partnerima i korisnici-ma približiti putem vla-stitih marketinških ak-tivnosti kao što su izrada promotivnih materijala, organizacija prezentaci-

ja i slično, ali i sudjelova-njem na re-l e v a n t n i m s t r u č n i m skupovima u regiji.

Boris PoPović, Predsjednik UPrave alarm aUtomatike

neminovne korjenite promjene

država bi na svaki način trebala olakšati poslovanje realnom sektoru

Protekla poslovna go-dina bila je posebno teš-ka za nas koji poslujemo u realnom sektoru. Nai-me, u vremenu kada sti-šću tolika davanja, toliki propisi koji vam ne daju da dišete i goleme kamate koje nameću banke i dru-ge financijske institucije u općoj antipoduzetničkoj klimi - poslovati je goto-vo nemoguće. Zbog svega toga u takvim se uvjetima ne može bolje.U 2012. godini očekujem da nas država rastereti, a prvenstveno da porezna politika bude stimulativna za gospodarstvo. K tome, krajnje je vrijeme i da se država ponaša kao i po-slovni subjekti, odnosno da i država ispunjava svo-je obveze.

Što se pak tiče skorog i službenog ulaska u EU - očekujem samo dobro. To naglašavam ne samo zato što će nam se time otvori-ti jedno veliko tržište koje otvara nove mogućnosti poslovanja, nego i zbog činjenice da se radi o trži-štu na kojem postoji red.U 2012. ne očekujem rast zapošljavanja, barem ne značajniji. Naime, kriza će još dugo potrajati, ali mislim da ćemo od slje-deće godine napokon i konkretnije tražiti izlaz iz nje. Između ostalog sam uvjeren da ćemo pod pri-tiskom dugova morati ukloniti barijere stranim ulaganjima.Da bi država pomogla gospodarstvu, treba pre-stati biti najveći inve-

stitor s namještenim na-tječajima i pustiti da se gospodarstvo razvija uz stimulativne mjere sva-kom poslovnom subjek-tu koji stvara novu vrijed-nost.Temeljni proizvod moje tvrtke je vino, a od uslu-

ga logistika. U sadašnjim uvjetima, u kojima vla-da jedna nelogična anti-poduzetnička klima, ne namjeravam širiti po-slovanje. Naravno, ako se uvjeti rada i poslova-

nja poprave, vrlo ću rado promijeniti sadašnji stav. To više jer unutar tvrtki, a kako bismo ostali tržiš-no konkurentni, stalno ra-dimo na poboljšanju kva-litete naših proizvoda i smanjenju troškova po-slovanja.U 2012. planiramo zna-čajnije izaći na vanjska tr-žišta, predstavljati se na sajmovima u Hrvatskoj i izvan nje, te pronaći stra-teškog partnera.

Uvjeren sam da ćemo pod pritiskom dugova morati ukloniti barijere stranim ulaganjima

Goran dUmanČić, vlasnik erdUtskiH vinoGrada i direktor tvrtke Paralela, osijek

nema razvoja u sadašnjoj antipoduzetničkoj klimi

Protekla poslovna go-dina svakako je bila pre-puna izazova, kako za tr-žište općenito, tako i za IT i za Combis. Nisu sve tvrtke te prepreke savla-dale jednako uspješno. Drago mi je što mogu po-tvrditi kako je Combis jedna od tvrtki koja godi-nu zaključuje kao poslov-no uspješnu. Radili smo više, isporučili više proje-kata te nastavili organski rasti, što se svakako očitu-je i na našim rezultatima. Vjerujemo kako je ključ-no za naš uspjeh bilo to što smo na vrijeme pripre-mili strategiju koja nije bila usmjerena isključi-vo rezanju troškovne stra-ne u bilanci. Ne samo da nismo smanjivali broj lju-di već smo dodatno ulaga-li u kompetencije, ali vrlo pažljivo. Cilj nam je da budemo spremni s kom-petencijama, uslugama i novim znanjima kada trži-

šte bude opet raslo.Smatram da će domaće IT tržište nastaviti s pa-dom u iduće dvije godine. Pozitivne trendove oče-kujem tek 2014., a opo-ravak na razine od prije krize ne prije 2016. Upra-vo stoga, sljedeća će godi-na biti iznimno izazovna. Naime, svi veliki pokre-tači rasta i ICT potrošnje, a to su srednje i malo po-duzetništvo, industrija te državna ulaganja, tek će tada dobiti zamah. Do tada moramo raditi s ovim što imamo i okrenu-ti se i izvozu. No, mišlje-nja sam da u inozemstvu

možemo rasti isključi-vo kroz visokoprofilirane proizvode i usluge. Ne očekujem od države da pomaže gospodarstvu, međutim bilo bi dobro da ukloni prepreke za njegov razvoj, a njih ima. Prije svega to su visoka cijena

rada, dugi rokovi plaća-nja, administrativna spo-rost... U tom smislu, ula-zak u Europsku uniju će svakako biti poticaj da se u industriju vrati cirkula-cija, makar gledajući već na osnovnoj razini - a to su sloboda kretanja roba, ljudi, kapitala i usluga. Što se državne uprave tiče, očekujem da će po-

stati bolji gospodarstve-nik. Dobrih vijesti na tom području već ima. S obzirom na to da pred-viđamo kako će 2012. biti puna izazova, ne očekuje-mo previše, a nadamo se najboljem. U smislu pri-hoda, ako ostanu na jed-nakoj razini kao ove go-dine, nećemo se žaliti, no smatram da se možemo izboriti za rast. Kad je riječ o poslova-nju, nastavljamo s polaga-nim, organskim širenjem izvan granica Hrvatske kroz specijaliziranu ponu-du rješenja i usluga. Me-đutim, ni tu ne planira-mo nekakvo eksplozivno širenje, već radije fleksi-bilno poslovanje koje će generirati stabilne priho-de. Kad govorimo o pro-izvodima, smatram kako ćemo u skladu s tržištem stavljati sve veći naglasak na razvoj i implementaci-ju aplikacija.

U inozemstvu možemo rasti isključivo kroz visokoprofilirane proizvode i usluge

ivan GaBrić, Predsjednik UPrave ComBisa, zaGreB

it tržište će padati iduće dvije godine


Bauerfeind je u 2011. nastavio sa širenjem po-slovanja i aktivnostima čiji je cilj olakšavanje mobilnosti građanima. In-vesticijom od dva miliju-na kuna modernizirana je naša tvornica ortopedske obuće u Antunovcu. Po-slovnu godinu obilježio je i iskorak na bliskoistočno tržište te će od sada Bau-erfeind opskrbljivati me-dicinskim pomagalima i ortopedskom obućom sve bolnice u emiratima Dubai, Sharjah i Ajman. Ugovor potpisan s Alba-tha Grupom, jednom od najvećih korporacija u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, omogućuje da se upravo u Hrvatskoj proizvodi visokokvalitet-na ortopedska obuća za čitav Arapski poluotok. Takav uspjeh još je jedna potvrda kvalitetnog rada,

a veseli i činjenica da će tim Bauerfeinda Hrvatska biti zadužen za edukaciju budućih djelatnika koji će biti zaposleni u novoj tvrt-ki sa sjedištem u Dubaiju. Godinu na odlasku obilje-žilo je i otvaranje Centra vitalnosti, koji objedinju-

je najmoderniju mjernu tehnologiju poput Image 3D tehnologije i medicin-skih pomagala za podršku sportašima, rekreativci-ma, ali i svima koji imaju poteškoća s kretanjem. U

okviru našeg djelovanja, već dugi niz godina po-mažemo hrvatskom spor-tu te je Bauerfeind službe-ni dobavljač medicinske opreme za Hrvatski olim-pijski odbor, KHL Med-veščak, RK Zagreb CO, KK Cibonu, KK Cede-vitu, KK Zagreb, HNK Hajduk, RK Podravku, hrvatsku košarkašku re-prezentaciju… U sljedeću godinu ulazi-mo s novom vladom od koje mnogo očekujemo. Izvjesno je da ona neće imati vremena za uhoda-vanje jer nas pritišće niz problema. Očekujemo da se olakša proces ulaga-nja i to ponajprije smanje-njem administracije zbog čije glomaznosti već go-dinama gledamo kako strane, ali i domaće inve-sticije odlaze u susjedne zemlje. U medijima smo

mogli vidjeti najave da će i nova vlast zadržati dosta značajan udjel investicija u zdravstvo u BDP-u. Po-zdravljamo takvu odluku jer postoji veliki prostor za napredak u segmen-tu prevencije određenih zdravstvenih tegoba. U 2012. nastavljamo s ra-zvojem i proizvodnjom inovativnih medicinskih pomagala. Pritom se na-damo da će naše napore pratiti i partnerstvo izme-đu proizvođača i trgovaca u cilju osiguranja kvalitet-ne skrbi za bolesnika.

Postoji veliki prostor za napredak

u segmentu prevencije određenih

zdravstvenih tegoba

KArL SchmIdt, PrEdSJEdNIK UPrAVE BAUErfEINd AdrIAtIcA, ANtUNOVAc

do ulaganja smanjenjem administracije

“Nadam se poticanju proizvodnje i pokretanju investicijskog ciklusa što je osnovni preduvjet za izlazak iz krize i podizanje standarda.”

Ivan Džaja, Tromont

Poslovna 2011. go-dina, zbog osjetno sma-njenog broja investicija s jedne strane te velike kon-kurencije s druge strane, jedna je od najtežih godi-na za graditeljski sektor. Unatoč teškim okolnosti-ma i s obzirom na sma-njen broj investicija, mi u Tromontu možemo biti zadovoljni. Razlog tome svakako leži u činjenici što smo u predviđenim ro-kovima uspješno dovrši-li i dovršavamo započete poslove te što smo uspje-li dobiti nekoliko značaj-nih poslova od kojih bih izdvojio gradnju poslov-no-stambene, ujedno i upravne zgrade za Atlant-sku plovidbu, vrijedne 26 milijuna eura. To nam je posebno drago jer je re-nomirana tvrtka kao što je Atlantska plovidba po-klonila povjerenje upravo nama, i to u konkurenci-

ji brojnih hrvatskih građe-vinskih tvrtki. Pored toga, otvorili smo tvrtku u Bo-sni i Hercegovini što je bio preduvjet za izlazak na to tržište. Uz to trži-šte su nam vezani poseb-ni planovi.U ovoj godini dovršava-

mo proizvodni pogon u Čaporicama. Radi se o ve-likom iskoraku naše tvrt-ke, ali i o svojevrsnom povratku proizvodnje i metalne industrije na dal-matinsko područje. Ukupna investicija, uklju-čujući kupnju strojeva, vrijedna je oko 10 miliju-na eura, a pogon bi trebao biti svečano otvoren po-

četkom 2012. godine.Kad je riječ o godini koja dolazi, ne očekujem veli-ke pomake u pokazatelji-ma, ali sam uvjeren da će novoizabrana vlada zapo-četi provedbu mjera kako bi se olakšalo ulaganje te privukli investitori, od-nosno stvorila bolja po-duzetnička klima. Pogo-tovo se nadam poticanju proizvodnje i pokretanju investicijskog ciklusa u proizvodnji što je osnov-ni preduvjet za izlazak iz krize, a samim tim i za-pošljavanju te podizanju standarda građana i njiho-ve platne moći. To bi bilo potrebno učiniti kako bi nam 2013. godina donije-la bolje pokazatelje.Iduće, 2012. godine Tro-mont slavi 15 godina po-stojanja, što je razlog za dodatan angažman svih naših zaposlenika kako bismo potvrdili liderstvo

na hrvatskom tržištu u projektiranju, montaži, in-ženjeringu termo-tehnič-kih, hidro i elektroinstala-cija. Pored toga, u siječnju otvaramo proizvodni po-gon, tako da očekujemo ostvarenje planova u pro-izvodnom dijelu.Planovi su nam ambicio-zni jer osim hrvatskog tr-žišta svoje proizvode na-mjeravamo izvoziti na najzahtjevnija i poslovno najatraktivnija tržišta. Na-redne godine očekujemo dobre rezultate i od svoje tvrtke u Bosni i Hercego-vini.

Ne očekujem velike pomake u

pokazateljima iduće godine

IVAN džAJA, PrEdSJEdNIK UPrAVE trOmONtA, SPLIt

Stvoriti bolju poduzetničku klimu

Izvozni rezultati u ovoj godini za nas su veoma značajni i uvelike su po-mogli u amortizaciji teš-ke poslovne situacije na domaćem tržištu. Tu mo-ramo napomenuti da je aktivnost državnih institu-cija, ali i udruženja koja bi trebala pridonijeti uspješ-nijem ukupnom plasmanu hrvatskih vina na nova tr-žišta, ipak nedostatna. Če-sto je pogrešno postav-ljena pa nema adekvatne učinke, a što je možda još i veći problem, ta je ak-tivnost netransparentna

te informativno i akcijski ograničena.Za godinu koja nam dola-zi teško je nadati se veli-kim preokretima, većim investicijskim akcijama izvan aktivnosti koje su dugoročnije zacrtane te operativno neizbježne.Što se ekonomske poli-tike tiče, nužno bi bilo pristupiti mnogim iz-mjenama u zakonskim i podzakonskim aktima radi olakšanja, ubrzanja razvoja sektora i izlaza iz ove teške poslovne si-tuacije. Nužnost ulaganja u osva-janje stranih tržišta i po-zicioniranje Hrvatske kao prepoznatljivog brenda na vinskoj karti svijeta mora biti jedan od strateških za-dataka ekonomske politi-ke nove vlade. Nužno bi bilo te aktiv-nosti ugraditi u zakonske akte, čime bi se izbjeglo lutanje i netransparen-tnost te postigla kontrola utrošenih javnih sredsta-va i postignutih rezulta-

ta. Ulazak Hrvatske u Eu-ropsku uniju hrvatskim će vinarima omogućiti lak-ši administrativni pristup tom velikom i nama važ-nom tržištu.Naši planovi za 2012. godinu koncentrira-ni su na aktivnost podi-zanja novih nasada gdje smo, na žalost, ipak veo-ma ograničeni zbog oči-to veoma loše kontrole države u realizaciji Pro-grama gospodarenja po-ljoprivrednim zemlji-štem, ali i zbog problema s nesposobnom lokal-nom upravom koja bloki-ra ili sprječava razvoj na-šeg sektora. Problem je u tome što je ulazak u Eu-ropsku uniju gotovo pred nama, čime se situaci-ja oko podizanja nasada značajno mijenja.Bez obzira na sve poteš-koće s kojima se mora-mo nositi, mi ćemo i dalje ulagati maksimum energi-je u daljnji razvoj našeg proizvoda, što naravno podrazumijeva i konstan-tu u rastu naše tvrtke. Uložit ćemo trud u odr-žavanje svojih postojećih pozicija i još veći uspjeh na svim tržištima na koji-ma su naši proizvodi našli svoje mjesto.Za postizanje konkretnih rezultata planiramo sa-mostalna i skupna pred-stavljanja. Da bi se to po-stiglo, vinari moraju biti kreatori takvih zajednič-kih nastupa koji, u suprot-nom, nemaju velikog smi-sla i ničim ne opravdavaju utrošena sredstva.

mArIJAN ArmAN, VLASNIK I dIrEKtOr VINOgrAdArStVA I VINArStVA ArmAN, VIžINAdA

EU će nam olakšati pristup širem tržištu

Nastojat ćemo rasti na tržištima

na kojima su naši proizvodi našli svoje

mjesto


Poslovna 2011. je bila vrlo teška budući da se na-stavio negativni trend po-slovanja i produbljivanje recesije, posebice u pr-vom kvartalu kada je li-kvidnost bila gotovo ni-kakva. Sve to je bilo lako vidljivo kroz smanjen op-seg plaćanja obveza bilo prema državi ili drugim pravnim subjektima. Nai-me, kompenzacija je bila učestali način poslovanja.Nerealna su očekivanja da ćemo brzo izaći iz krize, mada se iskreno nadam da ćemo u drugoj polovini 2012. godine vidjeti odre-

đene naznake izlaska iz nje. Smatram da će pribli-žavanje EU-u i prilagodba zakona pridonijeti nesme-tanom razvoju gospodar-

stva, prvenstveno u smi-slu otklanjanja pojedinih pravnih i carinskih bari-jera, gdje će protok robe i novca biti jednostavniji.Država treba biti servis gospodarstva što često nije slučaj. Njena je zada-ća osigurati nesmetani ra-zvoj gospodarstva i stvo-riti sve uvjete da državne službe učinkovito i brzo reagiraju na zahtjeve gos-podarstvenika. Jedan od osnovnih problema je tro-ma državna administraci-ja koja nema odgovornost za svoj posao jer, kada bi postojao sustav odgovor-nosti na svim razinama u državnim tvrtkama, mi-

slim da bi se stvari pokre-nule s mrtve točke. Teško je nabrojiti koji su glav-ni ciljevi, ali su to sigur-no sređivanje zemljišnih i katastarskih knjiga, pore-zna politika... Uz to, zako-nom o radu treba propisati mogućnost da poslodavac radi fleksibilnije te ga na-praviti po uzoru na EU, ali ponavljam, nužna nam je brza i efikasna usluga dr-žavnih službenika.Potestas ima u planu re-konstrukciju hotela Park, najstarijeg splitskog ho-tela koji ove godine sla-vi 90 godina. Radimo na pronalaženju povoljnih izvora financiranja, a na-dam se i da ćemo uspje-ti ishodovati sve dozvole. Kroz niz marketinških ak-cija promovirat ćemo svo-je prozvode. Kako imamo jedinstveni proizvod, na-stojimo ga što više perso-nalizirati te na takav način vodimo i cjelokupno po-slovanje.

Joze Tomaš, predsJednik Uprave poTesTasa, spliT

nerealno je očekivati brzi izlazak iz krize

država treba biti servis gospodarstva što često nije slučaj

Ivan Džaja, Tromont

“Većina poslodavaca bi isplaćivala veće plaće kad bi mogla. Životni standard radnika može rasti proporcionalno smanjenju opterećenja na rad.”

Zdravko Jelčić, Spin Valis

Kad je riječ o prome-tu Luke Ploče, 2011. go-dina je, u najvećem dijelu, bila uobičajena. Krajem godine počeli smo osjeća-ti probleme na tržištu pro-izvodnje elektroenergije na bazi ugljena u Italiji, dok je u Bosni i Hercego-vini došlo do problema u poslovanju čeličana, kok-sara i aluminijske indu-strije. Stoga poslovanje u Europi postaje dosta ne-izvjesno što se tiče tržišta tereta, koje se nadovezuje na krizu u brodskom pro-metu.U prošloj godini povukli smo ključne poteze za du-goročnu stabilnost i mo-dernizaciju tvrtke. Po-sredstvom Zagrebačke burze izvršili smo doka-

pitalizaciju vrijednu 170 milijuna kuna. Došlo je do promjene vlasničke struk-ture u koju su ušli miro-vinski fondovi i domaće banke, a tvrtka je dobila nužna sredstva za razvoj. U svakom slučaju, Luka Ploče dobila je dugoroč-nu stabilnost te osigura-la dostatna sredstva za ra-zvoj. Radit će se terminali za kontejnere te za rasu-ti i tekući teret. Država bi trebala osigurati sredstva za infrastrukturu, a Luka Ploče za opremu termi-nala. Kod terminala rasu-tih tereta procedura je već započela i raspisan je prvi pozivni natječaj. Pravi na-tječaj poslije kojega bi se trebao izabrati izvođač ra-dova te isporučitelj opre-

me trebao bi biti raspisan negdje u svibnju. Kad je riječ o terminalu tekućih tereta, ishodili smo građe-vinsku dozvolu te kreće-mo u proceduru.Ono što opterećuje kon-kurentnost Luke Ploče, a što bi država mogla vrlo

lako riješiti, je neravno-pravna, odnosno nejed-naka cijena željezničkih usluga Hrvatskih željezni-

ca za hrvatske luke. Pri-mjera radi, Luka Ploče plaća višu cijenu za 24 ki-lometra kroz Hrvatsku, nego Luka Rijeka do Za-greba. Problem je i to što u Bosni i Hercegovini pla-ćamo različite cijene, jer su njihove željeznice pod nadzorom najmanje dviju uprava. Želio bih da ima-mo iste uvjete prijevoza kao i ostale hrvatske luke ili luke susjednih zemalja

kroz Hrvatsku i susjedne zemlje. Jedini izlaz je da se nezavisnim operatori-ma omogući da naplaću-ju svima isto i da vrijede jednake cijene duž kori-dora V.c. Unatoč tome, Luka Ploče je po cijeni svojih usluga ili na razi-ni luka koje nam konku-riraju, a čak smo i bolji od većine njih. Smatram da je naša država po ci-jeni usluga Lučke uprave i željezničkih usluga to-talno nekonkurentna i ne vidim volje da se to pro-mijeni. Nama su te cijene vrlo bitna stavka u poslo-vanju. S obzirom na situaciju, bio bih zadovoljan kada bismo 2012. imali pro-met na razini 2011. godi-

ne. Luka Ploče će u idućoj godini započeti s izgrad-njom terminala rasu-tih tereta, što je ogromna investicija. Radi se o kla-sičnom javno privatnom partnerstvu Lučke uprave i Luke Ploče, ukupno vri-jednom 120 milijuna eura. Znači, oko pola investi-cije će financirati Luka Ploče, a polovinu Lučka uprava što je prvi put da država ne investira sama. Investicije će nam osigu-rati puno veći kapacitet te po dovršetku investiranja namjeravamo prekrcava-ti duplo više tereta nego do sada. Stoga je cilj na-ših pregovora s kineskim i brazilskim kompanijama da svoj teret usmjeravaju u našu luku.

luka ploče će u idućoj godini započeti s izgradnjom terminala rasutih tereta, što je ogromna investicija

ivan pavlović, predsJednik Uprave lUke ploče, ploče

sve luke moraju imati jednaku cijenu željezničkih usluga

Protekla poslovna go-dina je vrlo turbulentna i na nju je više utjeca-la unutarnja kriza izazva-na pogubnom makroeko-nomskom politikom koja tradicionalno nije naklo-njena proizvodnji i izvo-zu. Temeljna očekivanja u 2012. godini su promje-na ekonomskog modela i nove ekonomske politi-ke koje će pomoći nama u tradicionalnim izvo-znim granama (drvna, prehrambena, tekstilna in-dustrija…) da se održimo na globalnoj sceni. Jedi-ni put prema tom cilju je zadržati i povećati konku-rentnost svojih proizvo-da. Teško ćemo pokrenuti drvnu industriju bez no-vih industrijskih politika i potpore države jer su tvrt-ke u drvnoj industriji ne-dovoljno kapitalizirane, premalo je investirano u dugotrajnu imovinu, sma-njen je obrtni kapital te je rast zaposlenih upitan.

Znam da bi većina poslo-davaca isplaćivala veće plaće kada bi mogla, ali to je pitanje konkurentno-sti finalnog proizvoda u kojoj je cijena rada važna komponenta, stoga život-ni standard radnika može rasti proporcionalno sma-

njenju opterećenja na rad. Bez stvaranja nove vri-jednosti i povećanja učin-kovitosti državne i javne uprave nema povećanja životnog standarda. Konkretni planovi Spin Valisa u 2012. godini su nastavak razvoja naših proizvoda i održavanje najvišeg stupnja konku-rentnosti na regionalnom

i svjetskom tržištu. U su-radnji s Hrvatskom go-podarskom komorom tra-dicionalno izlažemo na mnogim domaćim i ino-zemnim sajmovima, što planiramo i u 2012. godi-ni. Sajmovi na kojima će Spin Valis u 2012. izlaga-ti su Ambienta, sajmovi u Splitu, Budvi, Kölnu, Be-ogradu, Moskvi, možda Ankari. Spin Valis i Valis Fagus sada zajedno imaju 500 zaposlenih djelatnika. To je optimalan broj zaposle-nih koji ne planiramo po-većavati. Ne planiramo ni spajanje, ali organski rast nam je svakako u planu.

očekujemo novu ekonomsku politiku koja će pomoći nama u tradicionalnim izvoznim granama

zdravko Jelčić, predsJednik Uprave spin valisa, požega

Učinkovitija država - bolji standard


“Do danas su bili isti poticaji i za trgovinu i za proizvodnju, što nije prosperitetno - inače bi se svi mogli pretvoriti u trgovce.”

Mirko Ćavara, Borovo

Za Kandit je ova go-dina bila teška, no i pri-jelomna za buduće po-slovanje. Ulaskom novog vlasnika u tvrtku i dola-skom novog menadžmen-ta postavljeni su temelji i pokrenuti projekti koji će ovog proizvođača tran-sformirati u respektabil-nog konditorskog igra-ča u regiji. U današnjem okruženju za proizvođač-ku industriju svaka je po-slovna godina dinamična, izazovna i često praćena brojnim teškoćama. Na

tržištu konditorskih proi-zvoda suočavamo se s ve-likom konkurencijom, pa-dom potrošnje i kupovne moći. Međutim, da bismo napredovali i rasli, svaki problem na tržištu mora-mo promatrati kao izazov. Mi imamo viziju i strate-

giju kojom ćemo osigurati rast u regiji. Ulazak Hrvatske u Eu-ropsku uniju predstavlja dodatan izazov za pro-izvođače konditorskih proizvoda, posebice ako uzmemo u obzir činjeni-cu da je danas u Hrvat-skoj konditorska indu-strija jedna od strateških proizvodnja. Mislim da bi država svakako trebala koristiti mehanizme koje koriste i druge države kako bi se ta proizvodnja zaštitila. Na hrvatskom je tržištu, a i na tržištima u regiji već sada veliki broj konkurentskih proizvoda od nisko do visoko cje-novno pozicioniranih ar-tikala. Otvaranjem trži-šta EU-a konkurentnost će još više porasti, no ne

toliko u smjeru kvalite-te koliko u smjeru cije-ne. Niže carine i jeftini-je sirovine, koje domaćim konditorima nisu dostu-pne, omogućit će glo-balnim igračima dodatni prostor u cjenovnim stra-tegijama. Država bi u cilju zaštite domaće konditorske in-dustrije trebala osigurati ravnopravan položaj svi-ma na tržištu. Mogućnost plasmana proizvoda po istim pravilima igre mi-nimalni je tržišni okvir. U takvim uvjetima svaki do-maći proizvođač prostor za konkurentnost mora pronaći prvenstveno unu-tar samog poduzaća. Efi-kasnom organizacijom, znanjem i dobro razrađe-nom strategijom ima po-tencijala za rast i u viso-kokonkurentnom okružju.Kandit je na tržištu prisu-tan u kategorijama čoko-lade, čokoladnih proizvo-da i bombona. Ulaskom u tvrtku napravili smo de-taljnu portfolio analizu na temelju koje smo defini-rali strateške proizvode.

Recesija nije ostala bez utjecaja ni na Borovo. Go-dina 2010. završila je lo-šije nego prethodna. Opo-ravak u 2011. je usporen, jer ovisi o kretanju bro-ja zaposlenih, o kupov-noj moći naših potrošača, o rastu prosječne plaće i drugim elementima.U predstojećoj 2012., bu-dući da društvo ima teško-ća, normalno je za očeki-vati promjenu ekonomske politike. Slikovito rečeno, kako je prodavaonica pre-više, a one ne stvaraju vri-jednost nego je troše, za očekivati je veće okreta-nje prema stvaranju, da-kle proizvodnji, kako bi se imalo čime ići u trgovi-nu. U tom pravcu očeku-jemo državne mjere koje će poticati, znači, olakša-ti ulaganje u proizvodnju. Do danas su bili isti poti-caji i za trgovinu i za proi-zvodnju, što nije prosperi-tetno - inače bismo se svi mogli pretvoriti u trgov-ce, jedan drugomu pro-davati i fino živjeti. U EU ne možemo izvoziti trgo-vinu, ali možemo izvozi-

ti proizvode. Tu su šanse veće, ali i konkurencija. Očekujem uklanjanje ba-rijera, te ulaskom u EU i veća strana ulaganja, koja će postupno pove-ćavati i zaposlenost, da-kle i kupovnu moć. Izvoz će porasti kada nova pro-

izvodnja rezultira svo-jim učincima, te kada se EU financijski stabilizi-ra, a to neće biti niti brzo niti lako. Bogatiji su troši-li više nego što su stvarali i to se ne može promijeni-ti u kratkom roku.Što se naše države i nje-nih mogućih mjera tiče, prvenstveno treba razri-ješiti međusobno dugo-ve, dakle, popraviti li-kvidnost privrede da ne bi “zaštekala”. Mora i potrošnju svesti u realne okvire i taj teret što pra-vilnije rasporediti izme-đu rada i kapitala, a da

ne udalji potencijalne in-vestitore. Jer granica so-cijalne pravde nije ona moralna, nego ekonom-ska, tj. koliko se investi-tora može privući i koliko toga napraviti.Susjedne mediteranske zemlje su zapale u kri-zu jer su trošile više nego što su stvarale. Socijala na kratki rok može potje-rati investitore i tada smo u zaostajanju na dugi rok.Kada je o Borovu riječ, usprkos ratnim i kasni-je ekonomskim proble-mima, Borovo je i danas respektabilna obućarsko-gumarska tvrtka, koja se bavi proizvodnjom i pro-dajom kožne i gumene obuće te proizvodnjom remenja i razne gumeno-prešane robe.

Poslovnu godinu 2011. vrlo je teško ocijeniti u globalu iako se može za-ključiti da je bila turbu-lentna, neizvjesna i nada-sve atipična.Događale su se situaci-je koje nitko nije mogao predvidjeti niti očekivati.Iako ne želimo da takvo stanje potraje, mora se

priznati da je imalo odre-đene pozitivne učinke: vjerujem da nas je nauči-lo na brže reakcije u sva-kodnevnom poslovanju, donošenje hitrih i drastič-nijih odluka, a posebno adaptaciju na nove situa-cije i izazove u kratkom vremenu.Vjerujem da smo izvu-kli pouku iz zbivanja u 2011. te da je vrijeme da se konačno “osvijestimo” i shvatimo kako je dugo-ročno održivo isključivo ponašanje u skladu s real-nim okvirima i zakonima gospodarstva. Nadam se da ćemo u 2012. biti svjedoci cijelog

niza mjera koje će probu-diti naše gospodarstvo i potaknuti investicije.Ponajviše vjerujem da će novi sastav vlade ozbilj-no uzeti u obzir prijedloge ekonomskih stručnjaka, poduzetnika, investitora, a posebno HNB-a u smi-slu ušteda i racionalizaci-je javne potrošnje, opće ekonomske i fiskalne po-litike.Među ostalim, očekujem smanjenje parafiskalnih nameta, poticanje reinve-sticije dobiti kroz porezne olakšice, veću regulaciju u ispunjavanju financij-skih obveza javnog sek-tora i društava u javnom

vlasništvu, poticanje po-duzetništva kroz poreznu politiku, a posebne pro-

grame treba osmisliti i provesti za strateške sek-tore i investicije.Pristup EU-u će nam otvoriti nove prilike i tr-žište; ako se dobro pri-premimo za pravila igre u europskim okvirima, mo-žemo imati velike koristi, no s druge strane povećat

će nam se konkurencija i u tom pogledu moramo hit-no djelovati.Mišljenja sam da vlada i drugi važni čimbenici u kreiranju ekonomske po-litike naše zemlje moraju podupirati svim snagama one koji su spremni ili se spremaju za tržišnu uta-kmicu u EU-u. Završetak krize ne vidim kao nešto što se može dogoditi pre-ko noći, vjerujem da će se puno toga preustrojiti i posložiti na realnim osno-vama što će, siguran sam, osigurati vidik na kojem se kriza gubi. Naši planovi u 2012. su vrlo konkretni i značaj-

ni, kako za nas kao tvrt-ku tako i za cijeli energet-ski sektor.Planiramo realizirati svo-ju prvu vjetroelektranu u Hrvatskoj, koja ima gra-đevinsku dozvolu za in-staliranu snagu 30 MW, te ishoditi dvije ili tri lo-kacijske dozvole za nove projekte, uz uvjet da nas administrativni aparat ne zakoči. U 2012. godini ne pla-niramo izlazak na druga tržišta u regiji već kon-solidaciju poslovanja u zemljama u kojima ima-mo proizvodnju, Italiji i Mađarskoj, te jačanje po-zicije u Hrvatskoj.

Mario Müller, direktor kandita, osijek

nova ponuda, nova tržišta i nova tvornica

smanjiti trgovanje – povećati proizvodnju

Mirko tunjić, Predsjednik uPrave eHn-acciona energia, sPlit

imamo konkretne planove za iduću godinu

Mogućnost plasmana proizvoda

po istim pravilima igre minimalni je

tržišni okvir

očekuju nas ulaganja u vlastite prodajne prostore

Planiramo realizirati svoju prvu vjetroelektranu u Hrvatskoj

Poslovna oČekivanja 2012.

Mirko ćavara, glavni direktor Borova, vukovar

pv - poslovna očekivanja 2012

Documents