pula, 18. studeni 2010

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva

Pula, 18. studeni 2010.

Usklađenost politike regionalnog razvoja

RH s Kohezijskom politikom EU


2

Važnost usklađivanja politike regionalnog razvoja RH s kohezijskom politikom EU

Usklađivanje makroekonomske politike zemlje članice

sa Kohezijskom politikom EU

Reforma administrativne sposobnosti središnje i lokalne

i područne (regionalne) samouprave kao korisnika sredstva

Pokretač razvoja i konvergencije RH

Razumijevanje usmjerenja i prioriteta EU


3

Suvremena regionalna politika je politika “kojom upravljaju regije” čime se naglašava participativni pristup u dizajniranju i provedbi politike.

Regionalna politika postaje “regionalni pristup” ukupnoj nacionalnoj razvojnoj politici, gdje država pomaže regijama

Fokus na obrazovanje, inovacijski potencijal, stvaranje poduzetničke klime, upravljačke kapacitete i slična “neopipljiva” područja

Nova politika regionalnog razvoja RH slijedi osnovne principe regionalne politikeEU gdje se naglasak stavlja na regije i njihovo sudjelovanje u programiranju i provedbi regionalnog razvoja

Regionalna komponenta proračuna RH definira se na temelju konzultacija nacionalne razine s regionalnom i usklađena je sa razvojnim prioritetima regija

Fokus razvojnih prioriteta regija je narazvoju osnovne i poslovne infrastrukture, istraživanju i razvoju, zaštiti okoliša i zasniva se na principima održivog razvoja

Politika regionalnog razvoja RH Suvremena kohezijska politika EU


4

Usklađenost s ciljevima Kohezijske politike EU

OPĆI CILJ KOHEZIJSKE POLITIKE

EU 2007-2013.

Europa mora obnoviti bazu za svoju

konkurentnost, povećati rast potencijala

i produktivnosti te ojačati socijalnu koheziju

stavljajući naglasak na znanje, inovaciju

i optimalizaciju ljudskog kapitala.

OPĆI CILJ POLITIKE REGIONALNOG RAZVOJA RH

Pridonijeti gospodarskom rastu i razvoju RHsukladno načelima održivog razvoja,

stvaranjemuvjeta koje će dijelovima zemlje omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala

Ciljevi kohezijske politike

Ciljevi kohezijske politike

Cilj 1: Konvergencija

78,54%

Cilj 2: Konkurentnost i

zapošljavanje 17,22%

Cilj 3: Teritorijalna

suradnja3,94%

Ciljevi regionalne politike RH

Ciljevi regionalne politike RH

Cilj 1: Razvoj

potpomognutih područja

Cilj 2: Razvoj županija i statističkih regija

Cilj 3:Razvoj

pograničnih područja


5

Nositelji politike regionalnog razvoja RH

Regionalna politika u RH je do sada bila uglavnom fokusirana na jedinice lokalne samouprave

Početkom pregovora o pristupanju RH u EU fokus se pomaknuo na županijsku razinu

Međutim s EU stajališta, a i iz iskustva RH, županijska razina nije dovoljno jak nositelj regionalne politike

Stoga od ožujka 2007. godine RH uvodi tri statističke (NUTS 2) regije

Podjela RH na 3 NUTS 2 regije


7

Raspoloživa sredstva iz EU za RH ovisno o statusu

Zemlja kandidat Zemlja članica

PHAREIPA

SAPARD

2004. – 2006.

IPA*

2007. – 2011.

STRUKTURNI FONDOVI

KOHEZIJSKI FOND

* IPA će se koristiti do ulaska Hrvatske u EU


8

OD PRETPRISTUPNIH PROGRAMA DO STRUKTURNIH FONDOVA

CARDS

PRETPRISTUPNI PROGRAMI

PHARE SAPARDISPA

IPA

ERDF ESFKohezijski fond

EARDF

ITranzicija i jačanje

institucija

IIPrekogranična

suradnja

IIIRegionalni

razvoj

IVRazvoj ljudskih

potencijala

VRuralni razvoj

EFF

ESF


9

Pomoć u tranziciji i jačanju institucija

2007

1

2 Prekogranična suradnja 9,7

5 Ruralni razvoj 25,5

Regionalni razvoj3

2008 2009 2010

Razvoj ljudskih potencijala

4

14,7

47,6 45,645,4 39,5

15,9

44,6 47,6

14,2 15,7

49,7 56,8

16,2

25,825,6

11,1 12,7

26,0

138,5UKUPNO 154,2146,0 151,2589,9

IPA – FINANCIJSKE ALOKACIJE 2007- 2010


10

FINANCIJSKA OMOTNICA ZA HRVATSKU (u mil. eura)

1. Održivi razvoj: 1.005,6 (2012.); 1.386,7 (2013.); Ukupno 2.392,3

1a konkurentnost za rast i zapošljavanje: 89,7 (2012.); 97,5 (2013.); Ukupno 187,2 1b kohezija za rast i zapošljavanje: 915,9 (2012.); 1.289,2 (2013.); Ukupno

2.205,1

2. Očuvanje prirodnim resursima: 242,8 (2012.); 438, 5 (2013.); Ukupno 681,33. Sloboda, sigurnost i pravda: 97,4 (2012.); 72,2 (2013.); Ukupno 169,64. Administracija: 45,0 (2012.); 77,0 (2013.); Ukupno 122,05. Kompenzacija: 170,4 (2012.): 32,4 (2013.); Ukupno 202,8

UKUPNO PLANIRANA SREDSTVA (RH): 1.561,2 (2012.) ; 2.006,8 (2013.); Ukupno 3.568,0PROCIJENJENE UPLATE RH U PRORAČUN EU: 609,0 (2012.); 647,0 (2013.); Ukupno 1.256,0


11

Poglavlje 22. „Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata”

Pripreme za upravljanje Kohezijskom politikom

Mjerila za zatvaranje poglavlja – izrada strateških dokumenata za korištenje EU sredstava:– Nacionalni strateški referentni okvir (NSRO) - krovni dokument, – Operativni programi - provedbeni dokumenti,

Definirani tematski prioriteti iz kojih će proizaći sektorski Operativni programi: promet, okoliš i energetika, regionalna konkurentnost, razvoj ljudskih resursa i jačanje državne uprave

* Tekst NSROa i sažeci svih OPa dostupni nahttp://www.strategija.hr (Partnerske konzultacije održane 18.06.2010.)


12

Specifičnosti u slučaju Republike Hrvatske koje predstavljaju okvir za konzultacije

1. Očekivani ulazak u financijsku perspektivu u zadnje

dvije godine

2. Pomoć iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda

kao kontinuitet pretpristupnog programa IPA

3. Važnost apsorpcije sredstava

4. Koncentracija na ograničen broj područja sa

dobro pripremljenim projektima


13

Nacionalni strateški referentni okvir 2012.-2013.

Krovni strateški dokument za korištenje sredstava koje će Hrvatska imati na raspolaganju iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda kao članica EU

Dokument koji povezuje razvojne ciljeve Republike Hrvatske sa ciljevima Kohezijske politike

Nacrt pripremljen sa strane Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU u suradnji sa ostalim tijelima državne uprave i Europskom komisijom

Detaljnija razrada područja ulaganja i potencijalnih korisnika kroz operativne programe


14

Operativni programi RH u okviru korištenja strukturnih instrumenata Kohezijske politike EU

Operativni program promet (KF, ERDF) Operativni program zaštita okoliša (KF, ERDF) Operativni program regionalna konkurentnost

(ERDF) Operativni program ljudski resursi (ESF) Operativni program administrativni kapaciteti (ESF) + Operativni programi u okviru Cilja 3.

Teritorijalna suradnja (ERDF)


15

Daljnje aktivnosti

Izrada 2. nacrta operativnih programa Provođenje partnerskih konzultacija

o pojedinačnim operativnim programima

(organiziraju SDURF i upravljačka tijela programa), Podnošenje konačne verzije operativnih programa

službama EK na odobrenje

* 6 mj. prije očekivanog pristupanja


16

RAZVOJ POTPOMOGNUTIH

PODRUČJA

Osigurana potpora svim područjima s društveno-gospodarskim razvojnim teškoćama za povećanje i

optimalno korištenje njihova razvojnog potencijala rješavanjem uzroka njihovih razvojnih teškoća.

SVEUKUPNI CILJPridonijeti gospodarskom rastu i razvoju RH sukladno načelima održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koje će dijelovima zemlje omogućavati

jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala

RAZVOJ ŽUPANIJA I STATISTIČKIH REGIJA

Bolja povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s prioritetima razvoja središnje

razine.

RAZVOJ POGRANIČNIH

PODRUČJA

Smanjeni negativni učinci državnih granica na razvoj jedinica lokalne

(regionalne) samouprave.

Proces planiranja regionalnih razvojnih prioriteta u strateškim dokumentima


17

Razvoj regionalne infrastruktureRazvoj regionalne infrastrukture

Jačanje konkurentnosti poslovnog sektoraJačanje konkurentnosti poslovnog sektora

Zaštita okolišaZaštita okoliša

Održivo gospodarenje prirodnim i kulturnim vrijednostima u svrhu Održivo gospodarenje prirodnim i kulturnim vrijednostima u svrhu jačanja konkurentnosti regijejačanja konkurentnosti regije


18

PRIORITETI Održivo gospodarenje

prirodnim i kulturnim vrijednostima u svrhu jačanja konkurentnosti regije

Razvoj regionalne infrastrukture

Zaštita okoliša

Jačanje konkurentnosti poslovnog sektora

OP Regionalna konkurentnost Okoliš Ruralni razvoj

Promet Zaštita okoliša Regionalna konkurentnost

Ljudski resursi Regionalna konkurentnost

Povezanost definiranih prioriteta Jadranske Hrvatske sa OP-ima


19

Uloga MRRŠVG i Agencije za regionalni razvoj u korištenju strukturnih instrumenata Kohezijske politike EU do 2013.

MRRŠVG uključeno u izradu svih Operativnih programa MRRŠVG koordinira partnerske konzultacije sa regijama MRRŠVG je Upravljačko tijelo za CBC (zemlje ne-članice

EU) Agencija za regionalni razvoj RH:

– Posredničko tijelo za OP Regionalna konkurentnost (Prioritet 2),

– Posredničko tijelo za CBC sa zemljama ne-članicama EU i za transnacionalne programe


20

Kapaciteti lokalne i regionalne samouprave za korištenje EU fondova

Dosadašnja iskustva MRRŠVG prilikom objava natječaja pokazuju da postoji veliki interes za dodjelu EU sredstava

Osposobljenost jedinica lokalne i regionalne samouprave za pisanje, prijavu i provedbu projekata u pojedinim županijama nije zadovoljavajuća

Financijski kapaciteti za pripremu projekata i sufinanciranje provedbe?

Regionalni koordinatori registrirani u Upisniku bit će educirani i imat će pristup Središnjoj elektroničkoj bazi razvojnih projekata


21

Središnja elektronička baza razvojnih projekata

MRRŠVG radi učinkovitijeg planiranja i praćenja provedbe politike regionalnog razvoja ustrojava i vodi bazu:– Evidentira projekte od projektne ideje do završetka

provedbe– Prati i pomaže u realizaciji– Omogućuje brzo reagiranje kod eventualnih problema– U svakom trenutku daje jasnu sliku koliko je projekata

spremnih, iz kojih sektora i tko im je nositelj


22

Pozivi MRRŠVG na dostavu projektnih ideja:

1. poziv – ožujak 2009.2. poziv – lipanj 2009. 3. poziv – sredina 2010. godine

Cilj:

Prikupljanje projekata u svrhu izrade središnje baze regionalnih razvojnih projekata radi predlaganja za financiranje kroz strateške ciljeve Strategije regionalnog razvoja RH te strukturne instrumente Kohezijske politike EU


23

Svi nominirani projektiNominirani projekti iznad

10 miliona € vrijednosti

broj vrijednost € postotak broj vrijednost €

PANONSKA HRVATSKA 958 10.366.973.020 33,72% 154 8.836.288.130

SJEVEROZAPADNA HRVATSKA 368 11.417.740.803 37,13% 85 10.850.171.088

JADRANSKA HRVATSKA 932 8.964.211.815 29,15% 141 7.362.844.722

UKUPNO 2258 30.748.925.638 100,00 % 380 27.049.303.940


24

Analiza

Postoji velika zaliha projektnih ideja, ali mali broj “zrelih” projekata s izrađenom tehničkom dokumentacijom

Nastavne aktivnosti:

sukladno Pravilniku o ustrojavanju i vođenju središnje elektroničke baze razvojnih projekata - upis projekata u bazu se očekuje do kraja 2010. godine


25

Korisne internetske adrese:

www.mrrsvg.hr

www.regionalna-konkurentnost.hr

www.strategija.hr

www.safu.hr

www.arr.hr

www.delhrv.ec.europa.eu


26

Hvala na pažnji!

Dijana Bezjak, Uprava za integrirani regionalni razvoj

e-mail: [email protected]

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstvawww.mrrsvg.hr

pula, 18. studeni 2010

Documents